Maja Ćukušić  Tea Dragičević  Andrina Granić  Mario Jadrić  Saša Mladenović
Maja Čukušić  Tea Dragičević  Andrina Granić  Mario Jadrić 
Saša Mladenović
Razvoj, implementacija i
korištenje obrazovnih
materijala u Moodle sustavu
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Razvoj, implementacija i korištenje
obrazovnih materijala u Moodle
sustavu
Autori:
Maja Ćukušić
Tea Dragičević
Andrina Granić
Mario Jadrić
Saša Mladenović
Recenzenti:
Nikša Alfirević
Daniela Garbin Praničević
Tehnički urednik:
Diana Mijačika
Tko smo mi?
„Studirajmo zajedno!“ (IPA4.1.2.2.02.01.c11) je projekt čiji je nositelj
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. Projekt je potpisan 21. kolovoza 2013.
godine, u okviru međunarodnog natječaja „Integracija skupina u
nepovoljnome položaju u redoviti obrazovni sustav“.
Cilj projekta je stvoriti uvjete za ravnopravno uključivanje slijepih i
slabovidnih osoba u nastavni proces na Ekonomskom i Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Kontaktirajte nas!
Ekonomski fakultet u Splitu
Cvite Fiskovića 5
21000 Split, Hrvatska
Voditelj projekta: dr. sc. Marko Hell
Tel.: 021/430-640
Email: [email protected]
Web: www.studiramozajedno.eu
Kontakt za više informacija
Web: http://www.asoo.hr/defco/
E-mail: [email protected]
Web: www.mzos.hr
E-mail: [email protected]
Web: www.strukturnifondovi.hr
Sadržaj
DIO 1. KAKO KORISTITI MOODLE SUSTAV?
1.
Što je to sustav za e-učenje?...............................................................................................7
2.
Zašto je Moodle popularan? ........................................................................................... 10
3.
Je li Moodle pristupačan za slijepe i slabovidne osobe? ............................................. 13
4.
Kako započeti s e-učenjem? ........................................................................................... 13
5.
Kako izgleda tečaj/kolegij u Moodle sustavu? ............................................................ 16
6.
Što od osnovnih sadržaja možete koristiti u Moodle sustavu? ................................. 25
7.
Kako Moodle podržava diskusije i suradničko učenje?.............................................. 30
8.
Kako je moguće u Moodle sustavu organizirati procjenu i samoprocjenu
usvojenih znanja?.............................................................................................................. 35
DIO 2. KAKO PRILAGODITI OBRAZOVNE MATERIJALE
SLIJEPIM I SLABOVIDNIM KORISNICIMA?
9.
Što je web pristupačnost?................................................................................................ 39
10. Koje su najvažnije smjernice pristupačnosti? ............................................................... 40
11. Kako voditi računa o pristupačnosti i upotrebljivosti Moodle sustava? .................. 46
12. Kako koristiti modul Knjiga u okviru projekta „Studirajmo zajedno!“? ................. 48
3
Uvodna riječ
Današnji tempo života često zadržava našu cjelokupnu koncentraciju nad poslom koji je
određen našom strukom. Na taj način slabo primjećujemo stvari, osobe i događaje koji su
sastavni dijelovi naše okoline, a nemaju direktni utjecaj na naš posao. Zastanemo li malo i
pogledamo oko sebe, postaviti će se pitanja: Postoje li u okolini osobe kojima je neophodno
naše znanje u svrhu ostvarivanja svih prava koje smo mi iskoristili da bi mogli pratiti ovaj ritam
života? Polazimo li svi s iste startne pozicije? Imamo li svi iste prilike?
Razvojem informatičkih tehnologija i jačanjem društvene odgovornosti, startne pozicije se
mogu približiti, a prilike ujednačiti. „Samo“ je potrebno, u kontekstu vlastite struke, udružiti
napore u smjeru izjednačavanja prilika.
Ovim projektom, udruživanjem: Županijske udruge slijepih osoba Split i Zadar,
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu, Filozofskog fakulteta u Splitu, Sveučilišta Aarhus iz Danske te
studentske organizacije AIESEC Split, pod vodstvom Ekonomskog fakulteta u Splitu,
napravljen je korak u stvaranju jednakih prilika za studiranje slijepih i slabovidnih osoba.
S informatičkog aspekta to znači, koristeći informatičke tehnologije prilagoditi nastavni proces
slijepim i slabovidnim osoba u skladu s njihovim zahtjevima i mogućnostima. S društveno
ekonomskog aspekta to znači realizirana informatička rješenja implementirati u stvarni sustav
s osiguranjem buduće održivosti. U tu svrhu napisan je i ovaj priručnik koji predstavlja samo
djelić napora kojim akademska zajednica želi ujednačiti prilike za studiranje i integraciju slijepih
i slabovidnih osoba u studentski život. Priručnikom su opisane osnovne mogućnosti korištenja
Moodle sustava u svrhu praktičnog izjednačavanja prava na obrazovanje. U kombinaciji s
definiranim profilima korisnika koji se razvijaju ovim projektom, a sukladno zahtjevima slijepih
i slabovidnih osoba, nastavni materijali će postati svima jednako dostupni.
Posebno zadovoljstvo, kao voditelju ovog projekta, stvara mi pokazani interes svih partnera, a
posebno studenata s područja cijele Hrvatske, kako na izradi ove brošure tako i njihovoj
uključenosti već u fazi prijave projekta. To ukazuje da uvijek postoje dobri primjeri koji su
zahvaljujući ovog puta sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, pronašli put za svoju
potpunu implementaciju.
Marko Hell
Voditelj projekta
5
DIO 1.
KAKO KORISTITI MOODLE
SUSTAV?
1. Što je to sustav za e-učenje?
Tipičan sustav za e-učenje u osnovi je web aplikacija kojoj korisnici pristupaju putem web
preglednika na svojim računalima. Korisnici mogu pristupati sustavu za e-učenje s bilo kojeg
računala dok god imaju pristup internetu. Uobičajeno je da se ovakvi sustavi instaliraju na web
poslužiteljima (engl. server) koji se nalaze u školi, fakultetu ili nekoj drugoj organizaciji, pri čemu
pružaju mogućnost kreiranja tečajeva za e-učenje koji tako postaju mjesta za postavljanje i
dijeljenje materijala, online diskusije, rješavanje kvizova, predaju zadaća, itd.
Sustav za e-učenje može se koristiti kao potpora tradicionalnoj nastavi (obično za online
postavljanje materijala), kroz tzv. hibridni pristup, te prilikom učenja koje se u potpunosti
odvija online, pri čemu upravo potpuni online pristup koristi i najveći broj mogućnosti koje
pruža sustav za e-učenje.
Neke od mogućnosti sustava za e-učenje su:
 Podizanje i dijeljenje materijala – većina sustava za e-učenje omogućava
jednostavno publiciranje materijala putem web formi te njihovo spremanje i čuvanje
na poslužitelju. Koristeći ovu mogućnost nastavnici jednostavno mogu podignuti
(engl. upload) materijal poput MS Power Point prezentacija s predavanja, nastavno
gradivo u MS Word dokumentu, članaka u PDF formatu i sl. kojima polaznici mogu
pristupati kada god požele.
 Forum i chat – pružaju mogućnost komunikacije i izvan tradicionalne učionice. Dok
forumi polaznicima daju mogućnost da se za komunikaciju pripreme, što može voditi
i iznimno kvalitetnoj diskusiji, chat s druge strane omogućava brzu i neposrednu
komunikaciju koja je posebno korisna ako polaznici žele postavljati podpitanja o
nekoj temi, bilo nastavniku ili drugim polaznicima.
 Kviz – predstavlja izvrstan alat za samoprocjenu i/ili procjenu znanja polaznika te
pruža brzu povratnu informaciju o ostvarenim rezultatima odnosno ishodima učenja.
Unutar Moodle sustava postoji velik broj različitih tipova pitanja koja se mogu koristiti
za samoprocjenu i/ili procjenu znanja.
 Prikupljanje i pregledavanje zadaća – online prikupljanje zadaća jedan je od
jednostavnijih načina za praćenje i ocjenjivanje školskih i domaćih zadaća. Pruža
mogućnost procjene zadaća čak i od strane drugih polaznika te olakšava kontrolu
primjene nekih oblika plagijarizma.
 Bilježenje ocjena – pruža polaznicima i nastavnicima mogućnost ažurnog praćenja
ostvarenih rezultata, pri čemu polaznici mogu i ne moraju imati uvid u rezultate svojih
kolega.
7
Treba napomenuti kako je svim sudionicima procesa e-učenja s Moodle sustavom kao
preduvjet potreban određeni hardver, mrežna veza i softver. Hardver dostupan na tržištu i
brzina pristupa internetu danas su više nego dovoljni, pa se glavni zahtjevi postavljaju u
pogledu softvera kojeg nastavnici, pružatelji usluge i polaznici moraju imati na svojem računalu.
Proizvođači sadržaja u Moodle sustavu su uglavnom nastavnici koji rade dizajn, pisanje,
ilustriranje, fotografiranje, animaciju, video i slično, a sve u svrhu osmišljavanja i izrade sadržaja
za e-učenje. U radu s Moodle sustavom nastavnici mogu imati i potrebu za dodatnim alatima
za kreiranje specifičnih sadržaja za e-učenje: alat za izradu lekcija, alat za izradu internetskih
stranica, alat za testiranje i procjenu znanja, uređivač medija, konverter sadržaja, itd., iako sam
Moodle dobro pokriva osnovne potrebe.
Korisnici sadržaja postavljenih u tečajevima za e-učenje u Moodle sustavu su s druge strane
polaznici, učenici, studenti te su njihovi zahtjevi uglavnom vezani uz alate za pristup sadržajima,
trebaju: web preglednik, media player, PDF preglednik, itd. Istovremeno se slabovidnim i
slijepim osobama treba osigurati alternativni način prikaza sadržaja pomoću alata na koje su
takvi korisnici navikli.
Pružatelj usluge je institucija ili organizacija koja omogućava širu dostupnost materijala
odnosno sustava za e-učenje primjerice putem mreže ili jednostavno osigurava dostupnost
sadržaja e-učenja korisnicima, ali i administratorima, korisničkoj podršci i drugima.
Odgovornosti pružatelja usluga odnose se na instalaciju i administraciju Moodle sustava za
e-učenje te prema potrebi uspostava nekih drugih poslužitelja i alata. Pružatelj usluge dužan je
osigurati pretpostavke za neometano korištenje sustava i od strane slabovidnih i slijepih osoba.
Inicijativa Projekta je da upravo Ekonomski fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
postanu takvi pružatelji usluga.
Sustavi za e-učenje omogućavaju samostalno učenje, ali i komunikaciju i suradnju, pri čemu
omogućavaju:
 veću kreativnost nastavnika
 mobilnost i fleksibilnost nastavnika i polaznika (u smislu vremena i prostora)
 personalizaciju - polaznici mogu samostalno odlučiti o slijedu i ritmu učenja
 veću dostupnost materijala za učenje
 nove komunikacijske kanale za suradnju nastavnika i polaznika
 nove modele procjene znanja: kvizovi za samoprocjenu,
procjena pomoću računala i slično, a koji čine procjenu znanja
integralnim dijelom procesa učenja
 podršku promjenama, partnerstvima i transformaciji procesa
učenja
 uštedu vremena, jednostavnu evaluaciju, trenutne povratne
informacije, neposredno praćenje napretka pri online procjeni znanja.
8
Ako se u obzir uzmu nacionalne politike vezane uz primjenu ICT-a, rastući trendovi na tržištu
e-učenja te promicanje novih paradigmi učenja može se zaključiti kako je e-učenje danas dio
potreba i očekivanja polaznika. U situaciji sve veće standardizacije i dostupnosti tehnologija i
platformi za e-učenje fokus se treba postaviti na poticanje interaktivnog učenja, demokratske
komunikacije u učionicama (bilo tradicionalnim ili online), rada na terenu i rješavanje problema,
mentorstva, samostalnog kontroliranog učenja, suradničkog učenja i dijeljenja ideja.
Proces pripreme elemenata tečajeva za e-učenje je svakako kreativniji i složeniji od puke
replikacije nastavnog procesa kroz nastavne jedinice pri čemu treba naglasiti kako je hibridno
učenje koje koristi najbolje značajke tradicionalnog i e-učenja idealan koncept za budućnost
obrazovanja. Nastavnicima se tako pruža mogućnost isporuke većine nastavnih sadržaja u
online okruženju pri čemu se vrijeme provedeno u učionici može iskoristiti za raspravu, pitanja
i rješavanje eventualnih problema s polaznicima. Nadalje, online diskusije pružaju priliku
brojnim polaznicima da se izraze na način koji u učionici ne bi mogli zbog sramežljivosti ili
nesigurnosti. Ovo je olakotna okolnost za one polaznike kojima treba više vremena da sastave
pitanja ili pripreme odgovore u online raspravi.
Brojne su prednosti korištenja sustava za e-učenje. Polaznici imaju sve bolju razinu
informatičke pismenosti te žele da većina nastavnih materijala bude dostupna putem weba
kako bi najnovijim informacijama pristupali onda kada to žele, te ispisivali samo onaj materijal
koji trebaju. Online komunikacija je za većinu polaznika u današnje vrijeme uobičajena te se
preporuča njeno intenzivno korištenje s obzirom da se ovaj oblik komunikacije vrlo
jednostavno odvija u sustavima za e-učenje.
Ako se pri implementaciji sustava za e-učenje sistematično u obzir uzmu tehnološki i pedagoški
aspekti e-učenja njihova primjena može znatno unaprijediti efektivnost i efikasnost učenja.
Učenje će biti najefektivnije i najefikasnije onda kada su nastavni materijali maksimalno
individualizirani i prilagođeni potrebama polaznika, čemu e-učenje izrazito doprinosi. Jedna od
prilagodbi je svakako i prilagodba sadržaja za prikaz slabovidnim i slijepim osobama.
9
2. Zašto je Moodle popularan?
Razvoj Moodle sustava s početkom u 1999. je bio prilično revolucionaran s obzirom da su
sustavi za upravljanje učenjem u to vrijeme bili izgrađeni uglavnom na temeljima tadašnjih alata
za upravljanje sadržajem (engl. Content Management System, CMS). Moodle je od početka
usmjeren na učenje, a ne toliko na same alate što se prvenstveno očituje u sučelju. Dok ostali
sustavi za e-učenje, usmjereni na tehnologiju, na naslovnici nude popis alata odnosno
funkcionalnosti sustava, Moodle je od samog početka rada u sustavu usmjeren na zadatak
učenja. U Moodle sustavu kolegij se može organizirati prema tjednu ili temi. Nadalje, dok ostali
sustavi podržavaju objavu uglavnom statičkog sadržaja, Moodle implementira alate za diskusiju
i razmjenu resursa - fokus nije na pružanju informacija, već na dijeljenju ideja i izgradnji znanja.
Cole i Foster (2008) navode kako se Moodle sustav može nazvati alatom koji je blizak
nastavnicima (engl. teacher-friendly) pa tako predstavlja prvu generaciju sustava za upravljanje
učenjem koji su zaista korisni.
Kao ilustraciju organizacijskih i tehničkih kriterija za odabir sustava za e-učenje u nastavku su
predstavljene karakteristike Moodle sustava koje mogu poslužiti kao dobar materijal
donositeljima odluke (prema službenim stranicama Moodle.org).
Kulturalni/organizacijski kriteriji koje Moodle sustav zadovoljava su:

Podrška - S obzirom da je Moodle besplatan sustav otvorenog koda (engl. open source)
razumljivo je da postoji više mogućnosti za podršku korisnicima nego kod drugih
sustava za upravljanje učenjem (engl. Learning Management System, akronim LMS). Ovo
se najbolje očituje kroz primjer stranice Moodle Docs (http://docs.moodle.org) koju
je izradila i održava zajednica Moodle korisnika. U zajedničkim diskusijama od 2001.
godine kontinuirano sudjeluje preko tisuću nastavnika i razvojnih inženjera. Pored
zajednice korisnika aktivni su i komercijalni pružatelji usluga koji nude usluge treninga
i podrške, instalacije i održavanja sustava te povezanih usluga.

Mogućnost prilagodbe - Otvorenost koda je razlog velike fleksibilnosti u razini promjena
samog sustava pa je tako moguća intervencija i u sam kod sustava ili pak izrada
modula i pluginova kako bi se dodala određena funkcionalnost koja nije sadržana u
samoj osnovnoj instalaciji. Iako je Moodle dijelom prilagođen za slijepe i slabovidne
osobe, pokazalo se kako trenutna razina prilagođenosti ne odgovara korisnicima koji
koriste čitače teksta jer im većina funkcionalnosti nije dostupna. Kako je Moodle
razvijen kao proizvod otvorenog koda moguće ga je prilagoditi vlastitim potrebama.

Filozofija - Moodle je zasnovan na konstruktivističkoj teoriji koja podržava izgradnju
zajednice korisnika, razmjenu iskustava i zajednički rad. Druge organizacije koje
10
dizajniraju sustave za učenje se često vode onim što smatraju da korisnicima odnosno
ustanovama treba, bez provjere kako stvari zaista funkcioniraju u praksi.

Inovativnost - Razvoj Moodle sustava nije ograničen onim „što se dobro prodaje“
budući je besplatan, tako da su funkcionalnosti koje razvijaju Moodle partneri često u
skladu s posljednjim trendovima u području obrazovanja. Filozofija otvorenog koda
doprinosi i ovoj kategoriji, budući škole i sveučilišta često poboljšavaju osnovnu
instalaciju prema vlastitim potrebama i vraćaju kod odnosno programsko rješenje kao
rezultat natrag u zajednicu.

Upotrebljivost - Ukratko, Moodle se može opisati kao „jednostavan i moćan“.
Razvojnim inženjerima su na raspolaganju smjernice za razvoj sučelja, a općenito se
smatra da je upravo sučelje jedna od jakih strana Moodle sustava. Pristup materijalu,
njegova isporuka i predstavljanje je jednostavno i vrlo intuitivno kako bi se podržao
niz automatiziranih i personaliziranih usluga kao što je učenje vlastitim tempom. Kod
upotrebljivosti potrebno je voditi računa o slijepim i slabovidnim korisnicima koji
koriste već postojeće čitače teksta te osigurati da korisnik ne mora mijenjati navike
prilikom uporabe Moodle sustava.
Tehnički kriteriji koje Moodle sustav zadovoljava su:

Visoka dostupnost - LMS mora biti dovoljno robustan da istovremeno služi različitim
potrebama tisuća polaznika, administratora, nastavnika i autora sadržaja. Način
upotrebe izrazito ovisi o specifičnom kontekstu implementacije. Općenito, Moodle
predstavlja web sučelje visoke dostupnosti, čime je polaznicima, mentorima i
administratorima omogućeno da se rutinski prijave na sustav i obavljaju svoje dnevne
zadatke.

Skalabilnost - Količina informacija odnosno sadržaj te broj korisnika značajno može
utjecati na infrastrukturu. U tom smislu, potrebno je dizajnirati sustav s mogućnošću
proširenja odnosno nadogradnje u odnosu na očekivani budući rast. Kao i kod bilo
kojeg web sustava, za uspješan rad na Moodle sustavu, presudan je pažljiv izbor
hardvera, operativnog sustava i baze podataka kako bi se osigurala visoka propusnost
i optimalan rad sustava. Jedna od većih Moodle instalacija (Otvoreno učilište
politehnike na Novom Zelandu) podržava rad preko 45.000 polaznika, a sadrži preko
6.500 Moodle kolegija. Ovo upućuje na činjenicu da je Moodle arhitektura dobro
osmišljena te da omogućuje jednostavan odgovor na eventualnu buduću potražnju
prilagodbom ili izmjenom tehnologije na kojoj radi.

Interoperabilnost - Kako bi podržao sadržaj iz različitih izvora i integraciju s hardverom
i softverom raznih proizvođača, LMS treba razmjenjivati podatke putem otvorenih
11
industrijskih standarda. Moodle tako, među ostalim načinima, podržava prijavu na
sustav provjerom u LDAP bazi korisnika, najčešće korištenim standardnim
protokolom za tu svrhu. S aspekta interoperabilnosti sadržaja Moodle podržava uvoz
paketa prema SCORM/AICC/IMS standardima. Jednako tako, pitanja za izradu
testova se mogu uvesti prema nizu različitih formata. Po pitanju RSS informacija,
Moodle sadrži module koji omogućuju njihov prikaz, dok se poruke na forumu, unosi
u pojmovnik i sadržaj baza podataka mogu izvesti na isti način (RSS-om) i tako
prikazati unutar ili izvan samog sustava. Jedna od standardnih funkcija Moodle
sustava je uvoz/izvoz podataka XML datotekama.

Stabilnost - LMS infrastruktura kakvu nudi Moodle može pouzdano i učinkovito
funkcionirati kao i bilo koji drugi sustavi važni za svakodnevni rad (engl. mission critical)
(24 sata i 7 dana u tjednu). Ovo je vrlo sličan kriterij kao visoka dostupnost i
skalabilnost koji su već opisani gore.

Sigurnost - Kao i kod bilo kojeg sustava za suradnju, LMS bi trebao podržavati
selektivno ograničavanje i kontroliranje pristupa online sadržaju, resursima i
administrativnim funkcijama, kako interno tako i eksterno, prema različitim grupama
korisnika. Sustav uloga koje Moodle podržava, među ostalima, uključuje
administratore, nastavnike, nastavnike bez prava uređivanja sadržaja (ponekad se
nazivaju asistenti), studente/polaznike i goste. Svakoj ulozi dodijeljen je jasno
definirani niz privilegija odnosno prava. Osnovna jedinica organizacije prema kojoj
se podešavaju uloge je kolegij. Administrator može kolegiju dodijeliti bilo koji broj
nastavnika (sa ili bez prava uređivanja sadržaja). Kolegij uključuje niz datoteka,
rasprava na forumima i drugih aktivnosti za koje nastavnici mogu odlučiti jesu li
vidljive ili skrivene polaznicima.
Moodle radi osobito dobro onda kada se koristi u kombinaciji s tradicionalnim podučavanjem
u učionicama, pri čemu je moguće stvoriti za polaznike privlačno hibridno obrazovno
okruženje.
Navest će se samo neki primjeri:
 u klasičnu nastavu moguće je uvesti dodatne online aktivnosti
 zadati polaznicima izradu kritičkih osvrta na gradivo putem bloga
 potaknuti polaznike na timski rad na dokumentu koristeći
wiki
 postaviti niz aktivnosti učenja izrađenih u nekom od
dostupnih softvera, kao što je Hot Potatoes
 navesti linkove na web stranice relevantne za tečaj
 istaknuti popis stvari koje polaznici trebaju uraditi prije
dolaska na sat.
12
3. Je li Moodle pristupačan za slijepe i slabovidne osobe?
Citat jednog od ključnih programera Moodle sustava ističe (JISC TechDis, 2013): “Mislim
da ne postoji „pristupačna“ verzija. Moodle je pristupačan za širok spektar korisnika i
kontinuirano unaprjeđuje pristupačnost, kao i upotrebljivost, sigurnost i pedagošku
fleksibilnost. Niti jedan od ciljeva nema definiranu konačnu vrijednost, već se svakom
novom verzijom postiže napredak. Bilo bi jako čudno da netko tvrdi da su „dovoljno
pristupačni“ i „da ne postoji potreba za dodatnim poboljšanjem.“
Calvo i suradnici (2012) su proveli evaluaciju sustava s korisnicima i ekspertima. Rezultati
su pokazali kako Moodle nije pristupačan slabovidnim osobama te da je potrebno razviti
alat koji će pomoći kod pristupačnosti.
Iako Moodle zajednica pokušava riješiti probleme pristupačnosti, postoji niz promjena
koje je potrebno provesti kako bi se osigurala i poboljšala pristupačnost za sve, bez obzira
na okolnosti. Većina nastavnika i programera je fokusirana na osiguravanje pristupačnih
materijala, kako bi svi studenti imali jednake uvijete, ali jako je važno naglasiti da korisnik
ne može pristupiti tim materijalima ako sam sustav za učenje nije pristupačan. Iz
navedenog razloga potrebno je prilagoditi sustav za svaku ciljnu skupinu korisnika, a
posebno treba obratiti pozornost na skupinu korisnika koja možda nije brojna, ali je jako
važna, a to je skupina slijepih i slabovidnih korisnika. Upravo se uključivanjem
korisnika u prilagodbu postojećeg sustava Moodle ostvaruje potrebna razina
pristupačnosti za svaku skupinu korisnika na što je stavljen poseban naglasak u ovom
projektu. Upravo to je ovim Projektom postignuto.
Drugi dio knjige je posvećen ovoj tematici.
4. Kako započeti s e-učenjem?
Proces planiranja e-učenja je iznimno bitan za cjelokupni uspjeh e-učenja, a najčešće obuhvaća
aktivnosti od analize suvremenih trendova u obrazovanju i identifikacije karakteristika
polaznika tečajeva za e-učenje; zatim osmišljavanja okoline za učenje koja odgovara sadržaju,
ciljanoj publici i tehničkoj platformi te odabira odgovarajuće platforme za e-učenje; pa sve do
formuliranja očekivanih ishoda e-učenja i izrade operativnog plana odnosno scenarija e-učenja.
Za opis navedenih aktivnosti s teorijskim uporištem i detaljnijom razradom svake od faza s
primjerima čitatelja se upućuje na knjigu „E-učenje: koncept i primjena“ autora Ćukušić i Jadrić
(2012, str. 98-120).
Cilj faze planiranja procesa e-učenja je osmišljavanje ishoda i scenarija e-učenja prema
određenom kontekstu. Prema kontekstu je moguće odrediti i koji je prikladan uzorak dizajna
tečaja za e-učenje. Nadalje, definiraju se i formaliziraju očekivani ishodi učenja, a u skladu s
vlastitim razumijevanjem pedagoških i tehničkih principa i mogućnosti sustava.
13
Potom se izrađuje scenarij – shematizirana slika onoga što se događa pri učenju, a može se
koristiti kao alat za planiranje, ali i kontroliranje.
U fazi koja prethodi izradi scenarija treba odrediti i popisati ishode e-učenja ukoliko takvi već
ne postoje u dokumentaciji organizacije. U istoj fazi treba jasno definirati što se scenarijem želi
postići. Ishodi učenja predstavljaju instrument razvoja plana i programa, te provjere njegove
konzistentnosti. Na razini programa preporučeno je definirati 15 do 30 ishoda učenja, na razini
predmeta 5 do 10, a na razini nastavne cjeline 5 do 15 (Divjak, 2009). Naravno, ishodi učenja
na razini predmeta trebaju korelirati s ishodima učenja na razini programa, ili trebaju osigurati
ulazne kompetencije za neki drugi predmet koji doprinosi ishodima učenja čitavog programa.
Ishodi učenja predmeta trebaju biti povezani s nastavnim metodama, načinom praćenja
polaznika i predviđenim opterećenjem polaznika u predmetu. Dakle, ishodi učenja se trebaju
uspostaviti u fazi dizajna programa ili scenarija, a rezultate treba u suštini mjeriti prema tim,
postavljenim očekivanjima. Očekivanja su povezana sa znanjima, razumijevanju i sposobnosti
polaznika, a nastaju kao rezultat procesa učenja. Ulančavanjem se s razine nastavne cjeline,
gdje je moguće definirati više ishoda učenja, identificira 4 do 8 ishoda na razini tečaja
odnosno predmeta iskazanih oblikom „nakon uspješno savladanog tečaja, polaznici će
moći/riješiti/evaluirati/analizirati…“.
S obzirom na praksu planiranja u obrazovnim institucijama, na scenarij se može misliti kao na
planski dokument srednje ročnosti, strukturiranu shemu rada koju treba popuniti na sustavan
i logičan način i prema kojem se može jednostavno izraditi niz planova e-nastavnih cjelina. U
scenariju je potrebno navesti područja kroz koja će se prolaziti pri izvođenju aktivnosti e-učenja
po točno utvrđenom redoslijedu. Scenarij je u osnovi shematizirana slika onoga što se događa
pri učenju. Pri planiranju scenarija nastavnik treba povezati ishode učenja i očekivane rezultate
s aktivnostima učenja, navesti alate/resurse koji će se koristiti kako bi se postigli ishodi, zatim
strategije procjene i vrijeme alocirano za svaku aktivnost učenja. Korištenje ovakvih
operativnih planova odnosno predložaka scenarija e-učenja pomaže pri planiranju i realizaciji
scenarija e-učenja.
Neke od tipičnih aktivnosti koje treba napraviti prilikom izrade plana scenarija e-učenja su
ukratko opisane.

Pripremna faza - Treba jasno identificirati grupu ili grupe polaznika te posebno:
temu/područje, kontekst/nivo obrazovanja, naziv i domenu scenarija, broj polaznika,
potrebno predznanje i pedagoške pristupe na kojima se sam scenarij temelji.

Postavljanje ishoda učenja i očekivanih rezultata - Navode se ishodi aktivnosti
učenja (odgovorom na pitanje što se očekuje od polaznika nakon implementacije
scenarija ili svake od aktivnosti) te očekivani rezultati scenarija e-učenja. Ishodi učenja
14
i očekivanja nastavnika bi trebali biti vrlo jasno izraženi, objavljeni i preneseni
polaznicima od samog početka scenarija.

Opisi aktivnosti učenja - Prema postavljenim ishodima učenja moguće je postaviti
(i opisati) slijed aktivnosti učenja koje će scenarij slijediti kako bi se postigli ishodi
učenja.

Popis alata i resursa - Tehnička oprema koja će se koristiti (na primjer sustav za eučenje, mobilni uređaji i bilo koja druga hardverska ili softverska oprema) bi trebala
biti navedena uz svaku aktivnost učenja, jednako kao i svi ostali resursi kao što su
udžbenik, digitalna ploča, mape, linkovi i bilo koji drugi materijal.

Određivanje strategije procjene znanja - Ovisno o prirodi materijala za učenje
potrebno je koristiti niz tehnika procjene. Rezultate je moguće provjeriti objektivno,
testovima, metodama samoprocjene i međusobne procjene ili pregledavanjem
materijala kojeg su producirali polaznici.

Alokacija vremena - Svakoj aktivnosti potrebno je alocirati određeno vrijeme npr.
tjedan dana za neograničen broj pokušaja rješavanja kvizova za samoevaluaciju,
mjesec dana za rad na samostalnom projektu i slično.

Planiranje sadržaja - Odgovarajući resursi i tehnike procjene zahtijevaju
odgovarajući sadržaj i pitanja za procjenu znanja. Potrebno je popisati koji je to online
ili offline sadržaj, vrstu medija i slično.
Očito je da se u pripremnoj fazi definira prvi dio scenarija koji se odnosi na opće informacije
o kurikulumu, a ostatak na konkretne aktivnosti učenja.
Kao pomoć nastavnicima za popunjavanje operativnih planova može poslužiti Moodle Tool
Guide for Teachers (Seitzinger, 2010) koji daje pregled Moodle modula (tehnološki aspekt) i
aktivnosti učenja (pedagoški aspekt) i njihove veze. Ova matrica može izvrsno poslužiti pri
odabiru alata i resursa za scenarij.
Uloga materijala za podršku nastavnicima iznimno je bitna. Na stranici Moodle Docs
(http://docs.moodle.org) koju je izgradila i održava zajednica korisnika mogu se naći iznimno
korisni materijali za nastavnike vezani uz samu tehničku stranu sustava, ali i uz prikladne
metodološke postavke. Slijedom toga, nastavnici ili administratori, odnosno nositelji inicijative
za uvođenje i održavanje sustava za e-učenje mogu kombinirati i iskoristiti postojeće stručne
materijale u svrhu treninga korisnika i tako uštedjeti na vremenu, ali i maksimalno iskoristiti
znanje eksperata s područja.
15
Izdano je preko 20 knjiga o Moodle sustavu, a na stranici Moodle priručnici
(http://docs.moodle.org/en/Moodle_manuals) objavljeno je preko 60 priručnika na
engleskom i drugim jezicima. Diljem svijeta održavaju se i Moodle konferencije (Moodle Moot)
kojima prisustvuju Moodle dizajneri i korisnici, a pored zajednice korisnika aktivni su i
komercijalni pružatelji usluga. Oni nude usluge treninga i podrške, instalacije i održavanja te
povezanih usluga kao što su smještaj (engl. hosting) Moodle instalacije i slično. Popis organizacija
koje se bave ovom vrstom posla dostupna je na Moodle stranicama. Korisni izvori informacija
su i forumi na kojima se nalazi arhiva pitanja od 2001. godine, a na kojima direktno na
postavljena pitanja odgovaraju aktivni nastavnici i razvojni inženjeri. Isto tako, u Moodle
sustavu je dostupna ugrađena opcija pomoći gdje se korisniku po kliku na ikonu prikazuje opis
i pojašnjavaju povezane mogućnosti za gotovo svaki od dijelova sustava.
5. Kako izgleda tečaj/kolegij u Moodle sustavu?
Početna i povezane stranice pojedinog kolegija namijenjene su dodavanju različitih sadržaja
prije početka i tijekom održavanja samog kolegija. U središnji dio stranice najčešće se dodaju
različiti materijali i aktivnosti odvojene u tematske cjeline ili organizirane po tjednima tijekom
odvijana kolegija. Osnovni nastavni materijali (tekstualne stranice, web stranice, linkovi,
datoteke i oznake) čine jezgru većine online tečajeva. Većina interakcije polaznika i nastavnika
će biti povezana s onim što su polaznici pročitali ili pregledali. Dodavanje osnovnih sadržaja
nastavnicima daje priliku za razmišljanje o tome kako će se materijal diskutirati i koristiti.
Bočni dijelovi stranice predviđeni za dodatne sadržaje prikazane u tzv. blokovima, s
ciljem nadopune osnovnog sadržaja te olakšanog pristupa tom sadržaju. Sam sadržaj
kolegija najčešće kreira nastavnik, a puno rjeđe administrator ili kreator kolegija.
Sadržaj koji se može dodati temama ili tjednima unutar Moodle kolegija može biti resurs
ili aktivnost. Resursi su oni materijali za koje se od polaznika očekuje da ih pregleda, na
primjer, datoteke odnosno predavanja koja nastavnik objavi, linkovi na internetu, videa i
tako dalje. Aktivnosti su s druge strane interaktivnog tipa i najčešće predstavljaju sve ono
što polaznici trebaju učiniti nakon što pregledaju i svladaju postavljene resurse. Baš kao
što Moodle omogućuje polaznicima da kolegije istražuju nelinearno, tako i nastavnicima
omogućuje da izgrađuju tečajeve na fleksibilan način, nelinearno. Redoslijed dodavanja
materijala i funkcionalnosti u sam kolegij ovisi isključivo o nastavniku. Ako nastavnik i
ne zna gdje započeti, na primjer nije siguran treba li organizirati kolegij oko tjednog ili
tematskog oblika, treba ipak odabrati jedan oblik i početi s dodavanjem materijala. U
slučaju da primijeti da je ipak drugačiji oblik prikladan za danu situaciju, nastavnik
jednostavno može promijeniti format i rasporediti sadržaj drugačije.
16
Moodle sustav se može locirati na tri mjesta na web poslužitelju odnosno računalu ovisno
o tome gdje je instaliran:
 Sama aplikacija zauzima jedan direktorij pod nazivom Moodle s mnogim
poddirektorijima za različite module.
 Datoteke koje prenose polaznici i nastavnici kao što su fotografije i zadaće,
pohranjene su u direktoriju s Moodle podacima (Moodle Data).
 Sadržaji koje je moguće kreirati kroz Moodle (web stranice, kvizovi,…), informacije
o korisnicima, podaci o korištenju sustava, itd., nalaze se u Moodle bazi podataka.
Slika 1. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika
Za dodavanje sadržaja u kreirani kolegij potrebno se prijaviti s računom nastavnika ili
administratora stranice te potom u gornjem desnom kutu početne stranice kolegija
kliknuti na opciju Omogući izmjene. Na stranici se tada otvara niz uređivačkih alata sa
sljedećim funkcijama:
- uredite naslov
- sakrij
- uredi postavke
- dupliciraj
- pomakni udesno
- dodijelite uloge
- premjesti
- obriši
17
Ako je kolegij još uvijek nedovršen tj. nastavnik ga razvija i u onom trenutku kada je
vrijeme za njegovu objavu, pojedini dijelovi na kojima nastavnik još radi se mogu sakriti
klikom na ikonu oka, a po dovršetku otkriti.
Prilikom odlučivanja o tome koji će se blokovi prikazati korisnicima treba uzeti u obzir
njihovu razinu informatičke pismenosti. Ako su polaznici iskusni korisnici internetskih
tehnologija, mogu im se prikazati svi blokovi s aktualnim informacijama o kolegiju jer su
vješti u ignoriranju informacija koje im ne trebaju. No, ako su polaznici početnici u
korištenju računala ili interneta, oni mogu pretpostaviti da prisutnost bloka traži njihovu
pažnju ili interakciju. Naravno, blokovi se mogu uključivati i isključivati po potrebi.
Svakako treba napomenuti kako se izgled stranica mijenja s obzirom na odabranu temu
koja definira raspored pojedinih blokova, izgled i slično. Temelj prilagodbe sustava
slijepim i slabovidnim korisnicima je primjena teme koja će osigurati djelotvornu
uporabu čitača teksta kojima se slijepe i slabovidne osobe najčešće služe.
Istodobno će se ostalim korisnicima sustava sadržaj prikazivati na njima uobičajen i
primjeren način.
Slika 2. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika s omogućenim izmjenama
Korisnik u ulozi nastavnika vidi puno različitih opcija i materijala na zaslonu, a koje
polaznici ne vide. Da bi se stekla jasna ideja o tome kako polaznik vidi kolegij može se
koristiti opcija u izborniku Postavke i to Promijeni ulogu u… Po završetku, korisnik
se klikom na Vrati me u moju normalnu ulogu vraća na originalni prikaz prema
ovlastima korisničke uloge u kojoj se nalazi.
Korisničko sučelje Moodle sustava moguće je nadopuniti različitim blokovima, svaki od
kojih dodaje nove funkcionalnosti te pruža različite vrste informacija svojim korisnicima.
Odabrane blokove je moguće postaviti na razini cjelokupnog sustava, a koji se onda
18
pojavljuju na početnoj stranici prilikom prijave korisnika u sustav. Ovdje se najčešće
postavljaju blokovi relevantni za sve korisnike sustava te za sve kolegije na kojima oni
sudjeluju.
Blokove je također moguće postavljati i na razini pojedinog kolegija, pri čemu će se
prikazane informacije odnositi samo na taj konkretan kolegij. Isto tako, svi korisnici,
prilikom uređivanja vlastitog profila mogu odabrati željene blokove za prikaz ukoliko im
je administratorskim postavkama to omogućeno.
Bez obzira na razinu na kojoj se prikazuju pojedini blokovi, važno je prilikom njihovog
postavljanja odabrati one koji najbolje nadopunjuju svrhu i cilj kolegija te koji imaju
značenje za korisnike. Isto tako, blokove je važno znati međusobno organizirati na
najbolji način te ih pozicionirati na prava mjesta.
Ono što je specifično za Moodle 2+ inačice je mogućnost da
se, za razliku od prijašnjih verzija, blokovi mogu postavljati i
unutar svih resursa i aktivnosti povezanih s pojedinim
kolegijem. Isto tako, moguće je postaviti odabrane blokove na
način da se istovremeno prikazuju na više kolegija, primjerice
na svim kolegijima unutar određene kategorije predmeta.
Unutar standardne Moodle instalacije postoji veći broj
predefiniranih blokova koje je moguće koristiti. Dodatno,
moguće je potražiti i preuzeti i druge blokove sa službene
Moodle stranice (http://moodle.org).
Prilikom instalacije Moodle sustava, po zadanim postavkama
se prikazuje nekolicina blokova na razini sustava te na razini pojedinih kolegija. Tako se
na desnoj strani kolegija mogu primijetiti blokovi poput: Nove obavijesti, Buduća
događanja, Nedavna aktivnost te Pretraži forume.
Ovoliki broj izbornika, kao i sadržaj koji je primjeren za ostale korisnike, slabovidnim i
slijepim osobama predstavlja poseban problem. Na Projektu je napravljena prilagodba
sustava s kojom se omogućuje i dalje korištenje svih navedenih blokova, ali će naglasak
kod slabovidnih i slijepih osoba biti stavljen na bitne informacije koje kognitivno ne
opterećuju korisnika, ali mu daju mogućnost doći do željenih informacija.
19
Slika 3. Blokovi koji se prikazuju na razini kolegija prema zadanim opcijama
Za dodavanje novih blokova potrebno se prijaviti s računom administratora ili nastavnika
(ovisno o tome želi li se određeni blok postaviti na razini cijelog sustava ili pojedinog
kolegija). Potom je potrebno uključiti opciju Omogući izmjene unutar postavki s lijeve
strane (ukoliko se blok dodaje na razini sustava) ili u gornjem desnom kutu (ukoliko se
blok dodaje na razini pojedinog kolegija). Pri dnu prikazane stranice nalazi se sekcija
Dodaj blok, unutar koje je potrebno odabrati željeni blok iz padajućeg izbornika Dodaj.
Nakon odabira, blok se pojavljuje na stranici te je za daljnje uređenje postavki bloka
potrebno odabrati ikonu operacije koja otvara obrazac za podešavanje.
Slika 4. Mogućnosti uređivanja postavki bloka
20
U otvorenom obrascu, Konfiguriranje bloka, definiraju se postavke o tome gdje se
pojavljuje određeni blok, hoće li biti vidljiv te kakva mu je težinska vrijednost (manja
težinska vrijednost znači višu poziciju pri vrhu stranice).
Slika 5. Obrazac za podešavanje bloka Nove obavijesti
Neki od najčešće korištenih blokova, a koji su uključeni u standardnu instalaciju su:
Aktivnosti - Blok aktivnosti sadrži sve tipove aktivnosti dostupne na kolegiju. Blok s
popisom dostupnih aktivnosti korisnicima, bilo nastavnicima, bilo polaznicima, pruža
sistematičnu, abecedno poredanu listu aktivnosti, koja također predstavlja i prečicu za
lakši odabir željenih aktivnosti.
Slika 6. Prikaz bloka Aktivnosti
Nastavnik mora biti svjestan kako se samom uporabom modula koji se nalaze na
raspolaganju u Moodle okruženju neće osigurati dostupnost svih resursa slijepim i
slabovidnim osobama. Također, treba voditi računa o tome da se kod studenata ne stvori
konfuzija uporabom previše različitih elemenata koji se koriste.
21
Blog izbornik - Svaki korisnik Moodle sustava može, ukoliko je to administratorskim
postavkama omogućeno, pisati vlastiti blog i unutar njega objavljivati različite članke.
Kreiranjem bloka Blog izbornik moguće je pretraživati objavljene članke na blogovima
korisnika, pregledavati osobne članke te dodavati nove.
Slika 7. Prikaz bloka Blog izbornik
Kalendar Blok - Kalendar je iznimno praktičan i vrlo često korišten, kako na razini
sustava, tako i na razini pojedinog kolegija jer omogućuje prikaz nadolazećih zadaća,
kvizova i ostalih aktivnosti koje polaznici trebaju izvršiti. Datumi postavljeni kao krajnji
rok za predaju odnosno izvršenje aktivnosti osjenčani su, a postavljanjem pokazivača
miša na pojedini osjenčani datum prikazuje se naziv predstojećih događaja ili zadataka te
konačni datum za njihovu predaju s linkom. Tako kalendar nije isključivo vremenski
orijentir za polaznike kolegija, već ujedno i podsjetnik na njihove obaveze.
Slika 8. Prikaz bloka Kalendar
22
Kalendar se oslanja na vizualizaciju, što nije prilagođeno slabovidnim i slijepim osobama.
Kodiranje bojama kod nekih osoba nije primjereno, pa treba voditi računa o profiliranju
konkretne grupe korisnika. Za slijepe i slabovidne osobe će se u sklopu ovog projekta
osigurati dostupnost kalendara, ali kao dodatne informacije koja neće opteretiti osnovni
radni prostor korisnika.
Komentari - Blok Komentari omogućuje korisnicima ostavljanje vlastitih komentara o
različitim sadržajima, te pregledavanje komentara ostalih korisnika. Polaznici mogu
ukloniti samo vlastite objavljene komentare.
Slika 9. Prikaz bloka Komentari
Moji kolegiji - Blok Moji kolegiji prikazuje sve kolegije kojima korisnik ima pristup, uz
mogućnost pregleda svih kolegija u sustavu. Popis ujedno predstavlja linkove do kolegija
kojima je tako moguće pristupiti.
Slika 10. Prikaz bloka Moji kolegiji
Kao i kod ostalih izbornika, ovaj modul oslanja se na vizualizaciju, popis kolegija koje je
student upisao. Kada je student u mogućnosti pisati vlastite bilješke koje mu pomažu pri
usvajanju potrebnih znanja, nije poželjno jednostavno ih izbrisati po završetku
akademske godine. Ako se na popisu pak nalaze svi do sada odslušani kolegiji popis može
narasti do te mjere da korisnik koji koristi čitač teksta izgubi više minuta kako bi došao
do kolegija koji ga zanima.
Nedavna aktivnost - Blokom Nedavna aktivnost prikazuju se najnovije aktivnosti
polaznika i nastavnika od zadnje prijave korisnika u sustav. Neke od praktičnih
automatskih objava mogu uključivati predaju zadaće polaznika ili ažuriranje određenog
23
resursa ponuđenog kolegijem i slično. Na takav način polaznicima se daje do znanja da
su određeni resursi ažurirani nakon njihovog prethodnog pristupa kolegiju.
Slika 11. Prikaz bloka Nedavna aktivnost
Ovaj je modul izuzetno koristan, ali ga treba posebno prilagoditi za slijepe i slabovidne
osobe, kako ne bi „zagadio“ radni prostor čitača teksta.
Prijava - Ukoliko posjetitelj nije prijavljen u sustav, u gornjem desnom kutu te u središtu
donjeg dijela naslovne stranice prikazana je poveznica preko koje se može prijaviti u
sustav. Nakon prijave u sustav ovaj blok posjetitelju više nije vidljiv.
Slika 12. Prikaz bloka Prijava
Poruke - Blok Poruke predstavlja prečicu za prikaz primljenih poruka pojedinom
korisniku. Na početnoj stranici kolegija ili sustava unutar bloka Poruke prikazuje se broj
primljenih poruka te njihove pošiljatelje. Alternativan pristup porukama koje korisnik
primi je kroz putanju Postavke / Postavke mog profila / Poruke.
Slika 13. Prikaz bloka Poruke
24
Korisnici online - Blok Korisnici online prikazuje imena i prezimena korisnika koji su
trenutno prijavljeni u Moodle sustav ili se nalaze unutar stranica kolegija na koji se blok
odnosi. Ukoliko se blok postavi na početnu stranicu sustava, bit će prikazani svi korisnici
prijavljeni u Moodle sustav, bez obzira na kolegij na kojem se trenutno nalaze unutar
samog sustava.
Slika 14. Prikaz bloka Korisnici online
6. Što od osnovnih sadržaja možete koristiti u Moodle
sustavu?
Osnovni ili tzv. statički nastavni materijali postavljeni na Moodle sustav su resursi koje
polaznici čitaju, ali bez uspostave interaktivnosti. To su materijali kao što su web stranice,
grafički elementi i Adobe Acrobat dokumenti. Osnovni sadržaji se dodaju putem
padajućeg izbornika Dodavanje resursa, pomoću kojeg se mogu kreirati web stranice,
linkovi na web sadržaje, datoteke, oznake koje prikazuju tekstove i/ili slike te
multimedijske sadržaje. Moduli koji se koriste za organizaciju osnovnog tekstualnog i
multimedijalnog sadržaja, datoteka i prikaz sadržaja mape, poveznica na vanjske sadržaje
te natpisa i obavijesti su kratko predstavljeni u nastavku.
Tekstualni i multimedijski sadržaji - Radi se o unesenom sadržaju koji je moguće
uređivati pomoću alatne trake prikazane u zaglavlju okvira za tekst, kroz klasični
tekstualni uređivač s alatima za uređivanje fontova i stilova, umetanje slika, poveznica,
simbola… Osim tekstualnog sadržaja, na stranice kolegija je moguće postavljati i različite
multimedijske sadržaje. Korisnici za pregled postavljenih multimedijskih sadržaja trebaju
imati određene softverske alate, a koji podržavaju postavljene formate sadržaja. Moodle
podržava objavu velikog broja formata (audio: .mp3 ,.ogg, .ram; video: .swf, .flv, .rpm,
.rm, .mp4, .mpg, .ogv, .mov, .m4v, .avi, .wmv) no treba voditi računa o ispravnom
opisivanju i postavljanju navedenih datoteka.
25
Slika 15. Prikaz tekstualnog i multimedijskog sadržaja u Stranici
Treba voditi računa kako multimedijalni sadržaj u pravilu nije prilagođen slijepim i
slabovidnim osobama. Ako koristite multimedijalne sadržaje potrebno je osigurati
alternativni sadržaj koji je prilagođen za slijepe i slabovidne osobe.
Datoteke i mape - Kada polaznik klikne na datoteku, računalo će najprije pokušati
otvoriti tu datoteku. Na primjer, ako se radi o PDF datoteci, računalo korisnika će
pokušati koristiti Adobe Acrobat za otvaranje tog dokumenta. Ako se radi o datoteci
napravljenoj u programu za obradu teksta, računalo će pokrenuti Word ili neki drugi
program za obradu teksta da bi je otvorilo. Ako nastavnik to želi, postavke za direktno
otvaranje datoteke se mogu izmijeniti na način da se korisnika „prisili” da najprije
preuzme datoteke na vlastito računalo i da je kasnije otvori. Kod prikaza datoteka
ponovno treba voditi računa o tome mogu li ih korisnici otvoriti i čitati. Uobičajeni
formati čiju objavu Moodle podržava su: .doc, *.xls, *.ppt, *.ppts, *.pdf, *.odt, *.zip,
*.rar…. Prikaz sadržaja mape služi za internu organizaciju sadržaja i grupiranje
pojedinačnih datoteka.
26
Slika 16. Prikaz korištenja datoteka i mapa
Iako se mogu koristiti različiti formati datoteka, sam format datoteke ne osigurava
čitljivost sadržaja od strane čitača kojeg koriste slijepe i slabovidne osobe.
Najjednostavniji primjer je .pdf format kojeg može čitati čitač teksta, ali ako je npr. knjiga
skenirana, tada će je čitač prepoznati kao niz slika te korisnik neće doći do sadržaja. Isto
vrijedi i za tablice koje kada se u tekst ubace bez definiranog opisa postaju beskorisne
korisnicima koji koriste čitač teksta.
Poveznice na vanjske sadržaje - Na naslovnoj stranici kolegija moguće je postaviti
poveznice na vanjske sadržaje dostupne na webu, a također je moguće postaviti
poveznice i na vlastite datoteke dodane u samom kolegiju.
Slika 17. Prikaz poveznica na vanjske sadržaje
27
Kada koristite poveznice na vanjske sadržaje vodite računa da je isti prilagođen i za slijepe
i slabovidne osobe.
Natpis - Natpis može pomoći u organizaciji materijala unutar sekcije dajući još jednu
razinu za organizaciju sadržaja. Natpis može sadržavati neograničenu količinu teksta, slika
ili nekih drugih sadržaja koji se mogu postaviti na web stranicu. Glavni cilj natpisa trebao
bi biti preglednija organizacija sadržaja naslovnice kolegija (npr. na slici ispod „Materijali
i aktivnosti s vježbi“).
Slika 18. Prikaz natpisa
Svakako bi trebali koristiti natpis kao način za davanje dodatnih informacija o
materijalima koji slijede. Navedeno će pomoći svim korisnicima u odluci o tome koji će
korak dalje poduzeti.
Obavijesti - Prilikom kreiranja novog kolegija automatski je kreiran i forum s
obavijestima, smješten pri vrhu središnjeg dijela naslovne stranice kolegija. Forum
Obavijesti predstavlja poseban tip foruma, namijenjen isključivo informiranju polaznika
kako bi bili u tijeku s relevantnim događanjima u vezi kolegija, ali ne i u interakciji.
28
Slika 19. Prikaz obavijesti
Iako u sklopu obavijesti možete dodavati i datoteke to bi trebalo izbjeći, a obavijesti bi
trebale biti kratke i informativne. Za ostale aktivnosti postoje drugi oblici koje možete
koristiti.
RSS sadržaji - Web portali s vijestima ili blogovima često objavljuju RSS kanale kako bi
korisnici mogli pročitati sadržaj ili sažetak sadržaja i bez da trebaju posjetiti taj portal
korištenjem nekog od dostupnih RSS preglednika. RSS izvori/novosti predstavljaju vrlo
jednostavan način za dodavanje ažurnih i relevantnih sadržaja vlastitom kolegiju.
Slika 20. Prikaz RSS sadržaja
Kada koristite ovaj modul vodite računa o prilagodbi sadržaja za slijepe i slabovidne
osobe.
29
7. Kako Moodle podržava diskusije i suradničko učenje?
Prethodno prikazano dodavanje raznih statičkih sadržaja u obliku resursa kolegija
predstavlja pasivni način učenja u kojem polaznici koriste materijale različitog tipa za
usvajanje materije tečaja. Diskusije i suradničko učenje potiču interakciju među
polaznicima na kolegiju te se u Moodle sustavu mogu realizirati na više načina. Ovaj oblik
učenja poticajno djeluje na polaznike u smislu njihovog motiviranja i poticanja na daljnja
istraživanja. Sam sustav za učenje tako postaje zanimljiviji korisnicima jer su u
mogućnosti međusobno dijeliti svoja znanja te usvajati nova znanja na privlačan način.
Takav pristup svakako utječe na povećanje stupnja participacije, ali i zadovoljstva Moodle
korisnika.
Moodle omogućava niz aktivnosti koje karakteriziraju pozitivnu društvenu
međuovisnost: davanje i primanje pomoći, razmjena resursa i informacija, davanje i
primanje povratnih informacija, izazivanje i ohrabrivanje sudionika, te zajednička
refleksija na napredak i proces učenja.
Neke od smjernica za primjenu suradničkog učenja u Moodle sustavu:
 suradničke projekte ili probleme za raspravu treba dodijeliti malim heterogenim
grupama ili parovima
 alate za asinkronu komunikaciju treba koristiti kada se želi naglasiti refleksija i
samostalno istraživanje polaznika
 alate za sinkronu komunikaciju treba koristiti kada se želi istaknuti grupna
sinergija i društveni aspekti
 grupne zadatke i uloge polaznicima treba dodijeliti kako bi ih se potaknulo na
dublje promišljanje.
Moodle omogućuje polaznicima suradnju kroz module kao što su: Wiki za zajedničko
stvaranje sadržaja, Forum za razmjenu ideja i konverzacije u dužem periodu vremena,
Rječnik za uspostavu zajedničkog razumijevanja koncepata i pojmova učenja, Poruke za
privatne kanale komuniciranja, Chat za istovremeno sudjelovanje, itd. Komunikacija s
polaznicima je moguća i kroz modul Zadaci, komentare na objave na blogu i slično.
Forum - Forumi pružaju prostor za raspravu i razmjenu dokumenata i medija te se mogu
koristiti za međusobnu procjenu polaznika ili za procjenu individualnih doprinosa.
Polaznici mogu čitati poruke na forumu, primati direktnu povratnu informaciju za svoj
rad te pogledati problem/temu iz različitih perspektiva koje se mogu iščitati u poslanim
porukama kolega. Također, polaznici mogu jednostavno dijeliti i komentirati rad drugih
polaznika i njihovih priloga. Forumi omogućavaju asinkronu komunikaciju
(komunikaciju koja se ne odvija u isto vrijeme), što polaznicima često više odgovara jer
mogu posvetiti više vremena sastavljanju odgovora.
30
Slika 21. Prikaz foruma
Forumi koji imaju intenzivnu raspravu teško se prate putem čitača.
Chat - Ovaj modul omogućava jednostavnu komunikaciju koja se za razliku od foruma,
odvija sinkronizirano, u realnom vremenu. Naime, svi korisnici koji su uključeni u chat
nalaze se istovremeno na Moodle sustavu.. U e-učenju chat se može se koristiti za
razgovor o određenoj temi u realnom vremenu, primjerice za brainstorming, igranje uloga
ili za postavljanje pitanja i davanje odgovora prilikom prezentacije. Pri ovakvom obliku
učenja polaznicima odgovara chat jer razgovori koji se vode
ostaju zapisani te se mogu prema potrebi konzultirati
kasnije. Chat soba može postati mjesto susreta za sve
polaznike tečaja u kojoj mogu surađivati i razmjenjivati
informacije.
31
Slika 22. Prikaz chata
Poruke - Poruke koje se koriste u Moodle sustavu su alat koji preuzima ulogu prostora
za neformalno druženje. Polaznici iz različitih kolegija mogu se virtualno sastati i
razgovarati o problemima kada se zateknu online u isto vrijeme što može poslužiti za
stvaranje jačeg osjećaja zajedništva. Primanje i slanje poruka preko Moodle sustava
podrazumijeva privatnu komunikaciju između nastavnika i polaznika odnosno između
dvaju polaznika. Poruke nisu strogo vezane za pojedini kolegij ili neku određenu
aktivnost te je moguće slati i primati poruke bilo kome od prijavljenih korisnika u Moodle
sustavu.
32
Slika 23. Prikaz poruke
Wiki - Wiki omogućuje polaznicima kolaborativno pisanje, uređivanje i povezivanje
HTML dokumenata. Polaznicima se pruža mogućnost rada u zajedničkom okruženju, pri
čemu je napredak vidljiv svim polaznicima i nastavnicima u bilo koje vrijeme. Wiki
također pruža mogućnost praćenja povijesti izmjena i unosa napravljenih od strane
različitih korisnika kako bi se omogućilo brisanje unosa ako je potrebno.
Slika 24. Prikaz wikija
Kod wiki stranica treba voditi računa o alternativnom tekstu kada se koriste slike.
Dodatan problem predstavljaju tablice koje predstavljaju poteškoću kada ih se čita
pomoću čitača teksta.
Rječnik - Rječnik predstavlja vrlo praktičnu aktivnost Moodle sustava koja omogućuje
kreiranje jedinstvene baze unutar koje se nalaze različite definicije pojmova s kojima se
polaznici susreću na kolegiju. U postavkama je moguće odabrati opciju koja i polaznicima
daje ovlasti unosa i uređenja definicija.
33
Slika 25. Prikaz rječnika
Blog - Individualni blogovi omogućuju polaznicima da izraze vlastite refleksije javno, pri
čemu to može biti prikladniji način od poruke na forumu. Blogovi su zanimljiva
funkcionalnost Moodle sustava koja polaznicima daje priliku za pisanje i čitanje o
različitim temama, a nastavnicima približava stavove i razmišljanja polaznika. Neki od
načina korištenja blogova za učenje su: pisanje dnevnika o učenju i naučenom, pisanje
zabilješki o eksperimentu ili projektu koji polaznik provodi, pisanje zadataka i kritičkih
prikaza, diskusija o nastavnim aktivnostima i slično.
Slika 26. Prikaz bloga
34
8. Kako je moguće u Moodle sustavu organizirati procjenu
i samoprocjenu usvojenih znanja?
Na samom početku važno je da nastavnik odluči koja je uloga procjene i samoprocjene
znanja u tečaju e-učenja. Je li namjera mjeriti učinkovitosti e-učenja kako bi se ispitala
prolaznost na razini kolegija, programa ili ustanove ili samostalno mjerenje napretka
pojedinog polaznika? Bitno je utvrditi želi li se testirati znanje, vještine, stavovi ili
ponašanje, te u koje svrhe, kako bi se mogle primijeniti prikladne tehnike i testovi.
Moodle sustav podržava različite tipove testiranja/ocjenjivanja znanja kao što su pitanja
s jednim ili više točnih odgovora, podudaranje pojmova, rangiranje, ocjenjivanje
otvorenih pitanja, eseja ili rada na projektu. Moguće je ocjenjivati niz aktivnosti koje se
potom mogu uključiti u Evidenciju ocjena (engl. Gradebook). Dok se bodovi iz modula
kao što su Zadaća, Kvizovi i Radionice automatski evidentiraju, za neke aktivnosti
potrebno je uključiti opciju praćenja uspjeha putem ove cjelovite liste postignuća u
evidenciji. Postoji i mogućnost pružanja kvalitativnih povratnih informacija o uspješnosti
provedenih aktivnosti učenja.
Bez obzira na alat za procjenu pojedinog cilja učenja, treba utvrditi prihvatljivu razinu
performansi (primjerice prolaznost na kvizu s pitanjima višestruke mogućnosti odabira
mogu se postaviti na 70%) kako bi se moglo ustanoviti jesu li performanse polaznika
prihvatljive ili nisu. Razina performansi se može temeljiti na odluci nastavnika ili
prethodno utvrđenom standardu, pri čemu postavljena mjerila trebaju osigurati izazovne,
ali dostižne ciljeve. Bitno je istaknuti da sve online aktivnosti i projekti trebaju biti
adekvatno vrednovani kako bi se motiviralo polaznike na sudjelovanje u aktivnostima eučenja.
Zadaća - Zadaća je aktivnost koju polaznici izvršavaju izvan samog sustava (npr. domaće
zadaće ili rješenja zadatka na satu) te je po završetku predaju na predviđeno mjesto u
Moodle sustavu. Na ovaj način mogu se predavati eseji, kritički osvrti, proračunske
tablice, prezentacije, fotografije ili manji audio i video isječci. Zadaća je koristan modul
kojim se mogu prikupiti kreativniji odgovori polaznika u usporedbi s primjerice
kvizovima.
Kako izgleda zadaća možem vidjeti na idućoj slici.
35
Slika 27. Prikaz zadaće
Kviz - Moodle sustav omogućuje fleksibilnu izgradnju različitih kvizova kao alata za
učenje i evaluaciju polaznika. Svako pitanje kviza predstavlja samostalnu, potpuno
funkcionalnu web stranicu, a to podrazumijeva da svako pitanje kviza može uključivati
tekst, slike, audio i video materijale. Primjeri pitanja koji se mogu koristiti u Moodle
sustavu su:
-
Izračun (mogućnost kreiranja numeričkih pitanja sa zamjenskim znakovima koji
se supstituiraju konkretnim vrijednostima kada se kviz pokrene),
Esej (kao odgovor na pitanje upisuje se tekst u formi eseja),
Uparivanje pojmova (međusobno treba točno upariti pojmove složene u dvije
kolone),
Pitanja višestrukog izbora odgovora (s više točnih odgovora ili sa samo jednim
točnim odgovorom),
Upisivanje tekstualnog ili brojčanog odgovora u prazan prostor (moguće je
postaviti više točnih odgovora s različitim brojem bodova),
Točno/Netočno (pitanje je tvrdnja za koju treba procijeniti je li točna).
Slika 28. Prikaz kviza
36
Kod slabovidnih i slijepih osoba treba voditi računa kako prije davanja odgovora treba
pročitati, ponekad i više puta svaki od odgovora i to slijedom, a tek onda odabrati
odgovor. Iz navedenog razloga preporučuje se dati manji broj ponuđenih odgovora kako
bi se smanjilo kognitivno opterećenje slijepih i slabovidnih osoba.
Lekcija - Lekcija je složena aktivnost, a može se koristiti za instrukcije i procjenjivanje
znanja. Lekcija predstavlja vrlo učinkovit tip aktivnosti koja je u suštini niz web stranica
pomoću kojih se polaznicima prezentiraju određene informacije ili pitanja. Prilikom
kreiranja lekcije niz stranica se pojavljuje logičkim slijedom kakvim bi ih i polaznik trebao
vidjeti kako bi nastavnik u svakom trenutku kreiranja lekcije istu mogao vidjeti iz buduće
perspektive polaznika.
Slika 29. Prikaz lekcije
Kada se koriste slike treba voditi računa o alternativnom prikazu.
Ocjene - Ocjene se koristi za pregled svih zabilježenih ocjena na kolegiju.
Slika 30. Prikaz ocjena
37
DIO 2.
KAKO PRILAGODITI
OBRAZOVNE MATERIJALE
SLIJEPIM I SLABOVIDNIM
KORISNICIMA?
38
9. Što je web pristupačnost?
Web pristupačnost (engl. Web Accessibility) se odnosi na osiguravanje dostupnosti
online sadržaja, usluga i aplikacija svim korisnicima, uključujući i osobe s posebnim
potrebama. S druge strane upotrebljivost (engl. Usability) je višedimenzionalni koncept
koji ovisi o aplikaciji, kontekstu korištenja i samoj svrsi, s ciljem osiguravanja visoke
pozitivne razine korisničkog iskustva. Iako se radi o međusobno usko povezanim
pojmovima, pristupačnost i upotrebljivost se uobičajeno adresiraju kao dva različita
koncepta. U svakom slučaju, u cilju osiguravanja zadovoljavajuće kvalitete interakcije kod
korisnika s posebnim potrebama, izuzetno je važno primjenjivati oba koncepta i to od
najranije faze dizajniranja relevantnih usluga, aplikacija i online sadržaja.
Na tržištu postoji veliki broj alata koji omogućavaju vrednovanje, testiranje pristupačnosti
web sjedišta/stranica. Međutim treba imati na umu da se velik broj zahtjeva
pristupačnosti naprosto ne može automatski testirati. Mnoge države imaju oznaku koja
ukazuje i implicira pristupačnost web sjedišta, kao što postoje i organizacije koje pružaju
obuku i konzalting po pitanju web pristupačnosti.
Nedostatak vizualne percepcije onemogućava korisnika prilikom sagledavanja cjelovitosti
korisničkog sučelja konkretne aplikacije. Stoga slijepe osobe često gube mnogo vremena
prilikom pronalaženja relevantnog sadržaja. Nadalje, ponavljanje istog sadržaja na svakoj
web stranici (npr. izbornik, navigacija i slično) također povećava dugotrajnost čitanja te
dodatno izaziva frustriranost korisnika. Temeljem navedenog, slijepe osobe za navigaciju
između linkova preferiraju korištenje tipke “Tab“ s tipkovnice ili korištenjem
navigacijskih tipki istražuju sadržaj redak po redak.
Takvo kretanje može dovesti do (Leporini et al, 2010):

Izostanka konteksta.
Prilikom korištenja Tab tipke korisnici mogu pristupiti samo malom dijelu teksta
te zbog toga nemaju uvid u cjelokupni kontekst stranice; u tom slučaju je
vjerojatno potrebno ponoviti postupak čitanja.

Poteškoća u razumijevanju elemenata korisničkog sučelja.
Naredbe koje koristi čitač ekrana omogućavaju kretanje putem linkova, tablica i
dugmadi koje stoga trebaju biti samo-objašnjavajuće i neovisne o kontekstu.

Poteškoće u radu s elementima za kontrolu obrazaca?
Redoslijed po kojem korisnik pristupa određenim elementima
forme (npr. korištenjem tipke tab) bi se trebao podudarati s
logičkim redoslijedom kojim su i sastavljeni elementi; ukoliko
je moguće, korisnik bi trebao moći „skočiti“ direktno na
grupu homogenih elemenata.
39
Karakteristike platforme za učenje predstavljaju samo jedan aspekt problema. Značajnu
ulogu ima format i priroda samog sadržaja (općenito je digitalizirani sadržaj pristupačniji),
kao i osiguravanje pristupačnosti sadržaja zainteresiranim korisnicima i izvan predefiniranog nastavnog rasporeda.
Na pristupačnost bilo kakvog iskustva u učenju i poučavanju utječe i pružanje potrebne
potpore, kako od strane samog nastavnika, tako od strane pojedinog korisnika drugom
korisniku. Dobra potpora može značajno doprinijeti povećanju pristupačnosti, dok loše
provedena potpora može negativno utjecat na pristupačnost. Prilikom rada sa sustavom
za e-učenje ili prijavom u neko okruženje za učenje, mogu se identificirati dvije razine
pristupačnosti (JISC TechDis, 2013):

Pristupačnost navigacije i

Pristupačnost sadržaja, uključujući:
 Tehničku pristupačnost (“Je li ova slika sadrži opis za slijepe osobe?“) i
 Kognitivna pristupačnost („Jesu li opisi obrisa/kontura mape smisleni slijepim
osobama?“).
Konačno, pristupačnost iskustva učenja također ima važnu ulogu. Ukoliko postoji
aktivno iskustvo učenja koje iziskuje uključenost, korisnici su motivirani da pokušaju
nadići barijere pristupačnosti. S druge strane monotono učenje demotivira i stvara
dodatne barijere pristupačnosti.
10. Koje su najvažnije smjernice pristupačnosti?
Literatura preporuča veći broj općih smjernica pristupačnosti i upotrebljivosti. Jedan
od mjerodavnih izvora je Web Accessibility Initiative (WAI) grupa
(http://www.w3.org/WAI) World Wide Web Consortium-a (W3C), koja definira
smjernice pristupačnosti za web sadržaj, alata za izrađivanje sadržaja te za dizajn
korisničkih agenata.
Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) W3C konzorcija su opće smjernice za
dizajniranje Web sadržaja koji će biti pristupačan i upotrebljiv korisnicima s poteškoćama
(http://www.w3.org/TR/WCAG20; posljednja verzija Web Content Accessibility
Guidelines (WCAG) 2.0). Međutim, u cilju što efikasne primjene opće smjernice je
potrebno dekomponirati na izričite i detaljne upute koje se mogu lako i brzo vrednovati.
U obzir se svakako mora uzeti i kontekst korištenja te željeni cilj (primjerice, ciljevi eposlovanja se uvelike razlikuju od onih društvenih mreža).
Kako bi se doprinijelo većoj primjeni i distribuciji, jedan od ciljeva je svakako
promoviranje i usvajanje smjernica i tehnologija standarda W3C kao što su WCAG 2.0 i
WAI-ARIA (Accessible Rich Internet Applications) (WAI-ARIA, 2013). WAI-ARIA 1.0
40
Authoring Practices: An author's guide to understanding and implementing Accessible Rich Internet
Applications je dokument iz ožujka 2013. godine koji ima za cilj objasniti princip izrade
pristupačnih web aplikacije primjenom WAI-ARIA (ARIA). Dokument objašnjava neke
stavke koje možda autorima nisu vidljive iz same WAI-ARIA specifikacije i preporuča
pristupe za izradu pristupačnih widgeta, navigacije te cjelokupnog „ponašanja“ koristeći
WAI-ARIA uloge, statuse i postavke. Iako se dokument direktno odnosi na razvojne
timove Web aplikacija, može biti koristan i programerima prilikom razvoja tehnologije
namijenjene korisnicima s poteškoćama. Navedeni je dokument dio WAI-ARIA
paketne
dokumentacije
koja
je
opisana
na
WAI-ARIA
Overview
(http://www.w3.org/WAI/iskro/aria.php).
Primjena ARIA može poboljšati upotrebljivost Moodle-a na više načina, kao što je to
prikazano u dokumentu koji adresira „ARIA best practices“.
U nastavku se navode tri skupa smjernica koja ukazuju o kojim aspektima treba voditi
računa ukoliko se želi poboljšati ne samo pristupačnost već i upotrebljivost. Konkretno
radi se o (i) smjernicama pristupačnosti Web Content Accessibility Guidelines (WCAG)
koje priprema W3C konzorcij, (ii) općim načelima pristupačnosti ekstrahiranim iz
specifikacije pristupačnosti Moodle LMSa, te (iii) osnovnim načelima pristupačnosti koje
je definiralo englesko sveučilište Open University.
WCAG smjernice pristupačnosti
Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) predstavljaju standard za dizajniranje
pristupačnih Web sjedišta (tj. stranica). Standarde priprema World Wide Web
Consortium i kao takvi su prevedeni na nekoliko europskih jezika. Pravilno korištenje
HTML-a za strukturu te CSS-a za izgled je ključno kod dizajniranja pristupačne web
stranice (EBU, 2007-2013).
Struktura
U HTML-u postoje posebni elementi za paragrafe (p), naslove i podnaslove (h1, h2,…,
h6), liste (ul, ol i li). Naslovi u tablici moraju biti utvrđeni <th> elementima, a opisni
elementi ukazuju na ono što njihovo ime sugerira.
Obrasci
Kod obrasca je jako bitno da se tekstualno označe sve potrebne upute (primjerice ime,
adresa, ulica, država i sl.). Nakon toga slijedi povezivanje oznaka s odgovarajućim poljem
unutar forme. Iz tog razloga, vrijednost atributa označenog elementa mora biti jednaka
kao i vrijednost id atributa unesenog ili odabranog elementa. Ukoliko obrazac sadrži
povezana polja, tada trebaju biti povezani logički u jedan element. Polja koje je obvezno
ispuniti ne smiju biti označena kao takva isključivo korištenjem vizualnih oznaka,
primjerice samo crvenom bojom. Treba izbjegavati Captcha tehniku koja od korisnika
41
zahtjeva da unese kod koji je prikazan na slici. Taj kod nije moguće pročitati korištenjem
čitača ekrana, a ujedno i slabovidne osobe imaju problema kod dešifriranja navedenog
koda. Treba jasno navesti da je obrazac točno ispunjen, poslan i da greške prilikom
ispunjavanja nisu uočene. U posljednjem slučaju, korisnik mora na isti način biti
informiran o tome koja je pogreška nastala, gdje se nalazi i kako je treba ispraviti.
Audio i video
Ukoliko web stranica sadrži audio ili video materijal, treba imati na umu da neki korisnici
to naprosto nisu u mogućnosti čuti ni vidjeti. Upravo iz tog razloga WCAG sugerira da
za gluhe osobe bude opisan video te da su transkripti dostupni. Tekstualni transkripti su
odvojena stranica koja sadrži sve informacije o video ili audio materijalu: dijaloge,
zvukove te opis vizualnih efekata ukoliko je potrebno.
Neke dodatne smjernice:

Sva funkcionalnost aplikacije se mora realizirati, tj. mora moći biti izvedena
korištenjem tipkovnice.

Sve slike moraju imat „alt-atribute“ koji osiguravaju tekstualnu alternativu.

Tekst linka mora biti suvisao, imati značenje; obavezno izbjegavati na primjer
„klikni ovdje“.

Tekst linka može biti vizualno različit od teksta koji ne predstavlja link; preporuča
se podcrtavanje svih linkova unutar tekstualnog bloka.
Opća načela pristupačnosti iz specifikacije pristupačnosti
Moodle-a
Glavna načela pristupačnosti ekstrahirana iz specifikacije pristupačnosti Moodle-a su
navedena u nastavku (MoodleDocs, 2011).
Omogućiti korisničko podešavanje
Korisnici su heterogeni i te imaju različite potrebe i zahtjeve te je stoga nužno omogućiti
korisniku personalizaciju sustava. Većina korisnika s različitim poteškoćama, uključujući
slabovidne osobe i osobe s disleksijom, smatra da bi online sadržaj, skupa s elementima
korisničkog sučelja, bio čitljiviji ako bi oni sami mogli izabrati određeni font, veličinu,
boju pozadine ili boju slova. Temeljem navedenog najbolje je korisnicima omogućiti da
oni sami odaberu vlastite postavke. Najčešće se to provodi na način da se omogući da
web stranice ili softver „naslijede“ korisničke postavke pretraživača ili operacijskog
sustava.
42
Osigurati ekvivalente za vizualan i audio sadržaj te za elemente korisničkog
sučelja
Tekst online sadržaja je vjerojatno pristupačan već sam po sebi te može vrlo lako, uz
pomoć sintetizatora govora, pročitati uz pomoć čitača ekrana. Stoga je bitno tekstualno
opisati sve slike, grafiku, video sadržaj te oznake elementa korisničkog sučelja. Osim
navedenog, nužno je osigurati i tekstualni transkript svakog audio sadržaja.
U sučelju prikazati informacije na različite načine
Različiti ljudi različito koriste sučelja za pristup informacijama. Ukoliko postoji samo
jedan način prikaza informacija, vjerojatno će biti veliki broj korisnika koji u tom slučaju
neće moći učinkovito koristiti korisničko sučelje. Upravo je zbog toga bitno prikazivati
važne informacije na više različitih načina. Primjerice, ako je status neke kontrole prikazan
bojom važno ju je ujedno naglasiti i prikladnom tekstualnom oznakom koja će biti
pristupačna čitaču ekrana. Primjena ovog načela će omogućiti da i daltonisti, kao i svi
ostali koji koriste pomoćne tehnologije, nemaju problema s pristupačnosti.
Osigurati kompatibilnost s pomoćnim tehnologijama
Ova jednostavna smjernica krije mnoštvo tehničkih problema, ali je implementacijom
postavljenih web ili softver standarda moguće maksimalno otkloniti problem
nekompatibilnosti budući je većina pomoćnih tehnologija dizajnirana u skladu s tim istim
standardima. Ovo također uključuje pridržavanje standarda za web označavanje (engl.
mark-up), primjerice označavanje naslova kao naslov (slijedeći ujedno i pravilno
ugnježdavanje), popisa/lista kao popis te ujedno korištenje tablica za tablične informacije.
Dozvoliti pristup svim funkcionalnostima isključivim korištenjem tipkovnice
Većina osoba s posebnim potrebama, uključujući slijepe osobe i osobe s tjelesnim
invaliditetom, nije u mogućnosti ili ne preferira korištenje pokazne naprave (miš). Potrebe
tih osoba mogu biti zadovoljene samo ako se osigura korištenje softvera isključivo putem
tipkovnice. Na taj se način ujedno ostvaruje i učinkovitija interakcija korisnika i softvera.
Osigurati kontekstualne informacije i informacije koje osiguravaju orijentaciju
Jako je bitno uzeti u obzir ne samo sadržaj već i pristupačnost navigacije po navedenom
sadržaju. Nažalost, upravo je ovo područje najčešće zanemareno. Svim korisnicima bi
trebalo osigurati efikasnu navigaciju informirajući ih o
tome gdje se trenutno nalaze, uzimajući u obzir da neki
korisnici koriste čitače ekrana ili neku drugu pomoćnu
tehnologiju. Ovo je još jedan primjer u kojem se,
poboljšanjem pristupačnosti za osobe s posebnim
potrebama, ujedno postiže veća upotrebljivost za sve
korisnike.
43
Ključna načela pristupačnosti engleskog sveučilišta Open
University
U nastavku se nalazi 10 načela pristupačnosti koja predlaže Open University iz Engleske
(OpenLearn, 2011). Navedena načela predstavljaju osnovu svih dostupnih smjernica za
poboljšanje pristupačnosti, a opisane su u dokumentu Design guidelines and their limitations.
Korištenje tipkovnice: mogućnosti potpunog upravljanja aplikacijom korištenjem
tipkovnice. Ovo znači da standardni prečaci koji se koriste na tipkovnici za operacijski
sustav, moraju biti dostupni i unutar same aplikacije, kao što je primjerice kombinacija
tipki Alt+F4 za zatvaranje Windows aplikacija i F1 za otvaranje datoteke Pomoć. Bilo bi
korisno i da se osiguraju posebni prečaci i za samu aplikaciju, kao na primjer razmaknica
za prebacivanje s pokretanja na pauziranje audio uređaja.
Kompatibilnost s pomoćnom tehnologijom, primjerice čitačem ekrana i čitačem
teksta, povećalima za ekran i glasovnim ulazom. Ovo pretpostavlja implementaciju
aplikacija u često korištenim okruženjima, kao što su operacijski sustavi Windows, Mac
ili UNIX te usvajanje standarda pristupačnosti konkretnog operacijskog sustava. Kako bi
se moglo koristiti povećalo za ekran potrebno je imati jasan tekst kako se prilikom velikog
uvećanja ne bi izobličio. Poželjno je izbjegavanje slika, a ako se već koriste tada treba
paziti na njihovu kvalitetu kako bi se izbjeglo izobličavanje prilikom povećanja.
Pristupačnost čitača ekrana: treba osigurati da se elementi sučelja skupa s ostalim
sadržajem mogu pročitati korištenjem čitača ekrana, ali i da pročitano ima suvislo
značenje. Ovo pretpostavlja prikladno tekstualno označavanje dugmadi, izbornika i stavki
izbornika, ikona i ostalih elemenata korisničkog sučelja. Kako bi se navedeni elementi
smisleno pročitali, potrebno ih je logično organizirati i njihov redoslijed treba biti
konzistentan za sve veličine ekrana.
Opis vizualnog materijala može biti nužan, ovisno o aplikaciji ili svrsi sadržaja. U
obrazovnom kontekstu, multimedijski paket mora imati sa sobom tekstualne opise svih
važnih, vizualno prikazanih, informacija. Primjerice, opisani moraju biti podaci prikazani
grafom ili slika neke skulpture. Hoće li vizualni materijal biti opisan ovisi o svrsi
materijala, npr. nije nužno opisivanje dekorativnih slika, ali zato slike koje imaju neko
značenje zasigurno moraju biti popraćene opisom (za detalje pogledati Guidelines for
describing visual teaching material).
Podešavanje ili mogućnost „nasljeđivanja“ postavki operacijskog sustava po pitanju
boja/fontova ili mogućnost podešavanja prikaza. Nasljeđivanje korisnikovih postavki
podrazumijeva mogućnost softvera za preuzimanjem postavki operacijskog sustava.
Slabovidne osobe ili osobe s disleksijom mogu same napraviti izmjene postavki prikaza
u operacijskom sustavu kojeg koriste, npr. izmjena boje teksta i pozadine. Primijenjeno
u praksi to znači da bi razvojni timovi trebali paziti da s postavkama softvera aplikacije
44
ne „nadjačaju“ postavke operativnog sustava. Alternativno, korisnicima se može
ponuditi mogućnost odabira boje i fonta koji će se koristiti kao zadani. Nedostatak
potonjeg pristupa je da je teško pružiti toliko širok izbor koji može zadovoljiti potrebe
svih slabovidnih ili osoba s disleksijom; zbog navedenog se preferira „nasljeđivanje“
postojećih korisnikovih postavki.
Kontrola zvuka: mogućnost podešavanja glasnoće i tona zvuka te povezivanje slušnih
pomagala sa pojačalima i zvučnicima. U praksi se to odnosi na više interaktivnih uređaja
koji se nalaze na javnim mjestima, kao što su knjižnice ili trgovački centri, gdje je svakako
neophodno osigurati priključke za uređaje. Korisnici s posebnim potrebama prilikom
rada na računalu koriste operacijski sustav u kombinaciji s vlastitom opremom.
Alternativa glasovnom unosu: osobe s poteškoćama u govoru trebaju imati alternativu
glasovnom unosu, primjerice kada se radi o audio-konferencijama. Primjena u praksi
podrazumijeva dodatak glasovnom unosu u vidu tekstualnog sadržaja.
Alternativa tekstualnom unosu: gluhe osobe koje nisu u mogućnosti čitati i pisati tekst
već koriste isključivo znakovni jezik, trebaju imati alternativni unos i ispis teksta. U praksi
bi to moglo značiti pružanje slikovne informacije u kontekstu izbornika ili izlaza, ili čak
eventualno osiguravanje „signing avatara“ (programa koji kreira animirani interpretator
znakovnog jezika).
Alternativa bojama: korisnicima koji ne razliku boje mora se prikazati informacija na
način koji ne uključuje prikaz bojama. Primjena u praksi bi značila da se obojanim
objektima dodjeli tekstualna oznaka ili da se različitost tih objekata označi na neki drugi
način. Primjerice, objekt prikazan crvenom bojom može imati tekstualnu oznaku
„važno“ ili može biti istaknut na neki drugi, prihvatljivi način.
Jasan, konzistentan dizajn: pretpostavlja korištenje i konzistentnu primjenu učestalih
alata za navigaciju, kao što su izbornici ili ikone koje imaju poznato značenje. Ovo uvelike
pomaže svim onima koji koriste pomoćne tehnologije, ali i korisnicima s disleksijom.
45
11. Kako voditi računa o pristupačnosti i upotrebljivosti
Moodle sustava?
Kada se kreira korisničko sučelje iznimno je bitno istovremeno imati na umu i načela
upotrebljivosti i načela pristupačnosti sučelja. Pristupačnost je osnovni preduvjet za
kreiranje pristupa sadržaju stranice, dok upotrebljivost osigurava jednostavan, efikasan,
brz i zadovoljavajući način navigacije i interakcije sa sučeljem. Navigacija je neophodna
za osobe sa posebnim potrebama, posebno za slijepe osobe, jer im omogućava da znaju
gdje se trenutno nalaze na web stranici, ali im isto tako omogućava i da se vrate na
početak, odnosno da znaju kako pristupiti željenim materijalima (Debevc et al, 2007).
Kao što je već prije navedeno, ARIA poboljšava pristupačnost i upotrebljivost Moodlea na više načina – što je prikazano u ARIA dokumentu najbolje prakse [WAI-ARIA,
2013]. Komplet dokumentacije WAI-ARIA, poboljšava interakciju slijepih osoba sa
sučeljem definiranjem uloga, statusa i postavki za elemente korisničkog sučelja (Buzzi et
al, 2009):



Smanjiti količinu nepotrebnog teksta koji se najavljuje.
Čitač ekrana može izbjeći čitanje elementa sučelja ukoliko su oni pravilno označeni
(npr. tablica koja se koristi samo za izgled). Konkretno, korištenje tablice prilikom
prikaza izgleda, čitač ekrana može ignorirati ukoliko je tablici dodijeljena uloga
„izgleda“:
<table role="presentation"> … </table>
Definiranje dijelova osigurava korisniku lakši pregled stranice.
Moodle koristi različite razine naslova kako bi na taj način korisnicima omogućio
lakšu percepciju strukture web stranice. Koristeći standardni (X)HTML kod,
korištenje navigacije putem tipkovnice je reducirano kako bi slijepe osobe
korištenjem tipke tab mogle pristupiti aktivnim elementima (obrasci i linkovi).
Kako bi se pojednostavnila interakcija i omogućilo lakše „skakanje“ na glavne
dijelove sučelja, programeri obično kreiraju poveznice na glavni sadržaj ili koriste
različite razine naslova kako bi se strukturirala web stranica (jer čitač ekrana nema
problema kod čitanja tablice sadržaja).
Korištenje naslova i označavanje odjeljaka nije jednako na svim web sajtovima
[WAI-ARIA, 2013]. ARIA omogućava označavanje odjeljaka teksta sa
standardnim HTML značajkama ili omogućava da se posebno definiranju dijelovi
(eng. regions):
<div role="main" title=" Higher Education Film Studies Module ">
…
<div role="region" title="Activities">
Pojednostavljenje navigacije korištenjem tipkovnice.
Korištenje HTML značajki/dijelova omogućava se pojednostavljeno kretanje
46
korištenjem tipkovnice jer korisnik može „skočiti“ s jednog djela (regions) na drugi
koristeći tipku na tipkovnici (u JAWS v.10 to je tipka “;”). Korištenjem atributa
“flowto” developeri mogu definirati redoslijed kretanja po dijelovima
<div role="region" title="Exercises" flowto="Assessment" >
Skup korisnih prijedloga i preporuka kako izbjeći probleme pristupačnosti Moodle-a se
može naći u različitim materijalima [Calvo et al, 2012]. U konačnici, ako sam Moodle
sustav nije pristupačan onda uopće nije bitno da li je izrađeni sadržaj pristupačan ili ne.






Odvojiti sadržaj i strukturu iz prikaza.
Developeri Moodle-a bi trebali razdvojiti sadržaj od prikaza. Primjerice, tablice ne bi
trebale biti korištene u izgledu, u elementima za prikaz (boja, font, tip, veličina
itd.), ni prilikom raspoređivanja kontrolnih elemenata (pozicioniranje, poravnanje
itd. ), već bi tablice isključivo trebale biti dio CSS datoteke. Koristeći taj pristup,
korisnik neće imati problema prilikom izmjene izgleda prikaza, a i čitač ekrana neće
imati nikakve zapreke kod čitanja.
Osigurati korisnicima kontrolu navigacije.
Neophodno je da korisnik uvijek ima kontrolu nad web stranicom kako se ona ne
bi automatski osvježavala. Ukoliko se naprave izmjene u navigaciji web stranice
bez prethodne obavijesti, korisnike to može prilično dezorijentirati.
Osigurati mehanizme poništavanja i vraćanja unatrag.
Bitno je da korisnici korištenjem određenog mehanizma mogu poništiti neku
radnju ili se vratiti korak unatrag.
Prikazati moguće pogreške.
Nije isključeno da korisnik napravi pogreške prilikom korištenja platforme, stoga
je bitno da o tome bude obaviješten kako bi se pogreške izbjegle i ispravile. Uz sve
navedeno, ova stavka je bitna i da se korisnici osjećaju ugodno koristeći alat.
Omogućiti potpuni pristup korištenjem isključivo tipkovnice.
Korisnici s oštećenjem vida nisu u mogućnosti koristiti miša, stoga je potrebno da
se sve funkcije mogu odraditi i korištenjem prečaca na tipkovnici.
Osigurati opisne naslove strukture web stranice.
Još jedna bitna stavka je korištenje naslova na pravi način; web stranica bi trebala
imati strukturu prikazanu pravilno sortiranim naslovima. Ovo je pogotovo korisno
korisnicima koji koriste čitače ekrana jer se na taj način mogu kretati po strukturi
web stranice. Korisnik može čitati sve ili skakati na naslovne elemente (<h1>),
podnaslove (<h2>), naslove nižeg ranga (<h3>) i tako dalje. Bilo da korisnici
gledaju ili slušaju, naslovi im osiguravaju da steknu osjećaj o sadržaju i strukturi
web stranice.
47


Izraditi pristupačan sadržaj.
Nije bitna samo pristupačnost sustava, već i sadržaj izrađen u sustavu mora biti
pristupačan. Zbog ovoga je bitno da Moodle sustav osigura mehanizme koji
omogućavaju izradu pristupačnog materijala, dakle da evaluira sadržaj prije
njegove objave i da osigura korisniku smjernice prilikom izrađivanja pristupačnog
sadržaja. Neke od karakteristika je lako primijeniti, primjerice, usmjeravanje
korisnika da osigura opis slike u tekstualnom obliku; pa ako korisnik to ne napravi,
sustav ga može o tome upozoriti. Bitno je da korisnici znaju što je potrebno
napraviti kako bi sadržaj bio pristupačan te da budu upozoreni na napravljene
pogreške tijekom izrade sadržaja.
Dopustiti korisniku da odabere i pohrani svoje preferencije.
Važno je da korisnik može pohraniti sve izmjene koje se tiču izgleda i prikaza
elemenata. Nakon što napravi izmjene korisniku je jednostavnije raditi u sustavu i
manje vremena mu je potrebno za izvršenje zadaća. Kada bi se ove preporuke
primijenile, razina pristupačnosti Moodle sustava bi se podigla na viši nivo te bi se
tim načinom eliminirala većina barijera pristupačnosti koje se nalaze u trenutnoj
verziji.
12. Kako koristiti modul Knjiga u okviru projekta
„Studirajmo zajedno!“ ?
Knjiga je modul koji će se uglavnom koristiti prilikom digitalizacije sadržaja na
Ekonomskom i Filozofskom fakultet u Splitu. Posebna pozornost će biti na predmetima
čiji sadržaj sadrži dosta grafike jer će sve grafički elementi trebati biti opisani.
Modul Knjiga omogućuje nastavniku da kreira resurs s više stranica, odnosno da ima
izgled (prave) knjige s poglavljima i potpoglavljima. Takav modul može uz tekst
sadržavati i medijske datoteke, što je jako korisno za prikaz dugih odlomaka informacija
koje se uz pomoć knjige mogu razbiti na dijelove.
Prednosti: Modul je jednostavan za korištenja, a navigacija je jednostavna i jasna te što
je najvažnije kompatibilna je s čitačima slijepih. Format knjige je HTML. Prednost je
svakako i to što je tekst lako importirati iz bilo kojeg postojećeg izvora. Svakako postoji
i mogućnost da se ispiše cijela knjiga ili da se prebaci u neki drugi format. Ovaj pristup
omogućuje nastavniku da jednostavno prenese postojeće nastavne materijale u Moodle.
Nedostaci: Kada postojeći nastavni materijal koji se importira u knjigu ima puno slika ili
matematičkih formula proces importa u modul knjige nije tako jednostavan jer je
potrebno dodatno opisati sadržaj.
48
Hijerarhijska organizacija modula nije najbolja jer postoji samonrazina poglavlja i
potpoglavlja, što znači da je potrebno kreirati više knjiga za neke predmete.
Osim samih materijala, ovaj modul može poslužiti i kao praktična aktivnost u koju se
mogu uključiti i polaznici kolegija tako da, primjerice, svatko istražuje svoju temu i kreira
zasebnu HTML stranicu koja kasnije postaje poglavlje kreirane knjige. Također, moguće
je unutar poglavlja postavljati poveznice na ankete, forume i ostale aktivnosti kolegija te
umetati različite multimedijske sadržaje.
Za kreiranje knjige potrebno je uključiti opciju Omogući izmjene te iz padajućeg
izbornika Dodajte resurs odabrati Knjiga. Obavezna polja za popunjavanje su Ime i
Sažetak, a mogu se postaviti i način numeriranja stranica te prikaz naslova. Po definiranju
postavki potrebno je odabrati Pohrani i vrati se na stranicu kolegija.
Slika 31. Obrazac za dodavanje knjige
Nakon kreiranja knjige potrebno ju je odabrati za daljnja uređenja poglavlja.
49
U prikazanom obrascu potrebno je definirati Naslov poglavlja i Sadržaj te, ukoliko se
radi o podpoglavlju označiti polje Pod-poglavlje.
Za prikaz alatne trake za uređivanje sadržaja potrebno je kliknuti na Toolbar Toogle kao
što je prikazano na slici ispod.
Slika 32. Obrazac za uređivanje poglavlja knjige
Ukoliko se sadržaj kopira iz nekog drugog izvora, preporuča se korištenje opcije zalijepi
kao običan tekst. Desnim klikom otvara se sljedeći izbornik:
Slika 33. Desni klik prilikom uređivanja sadržaja
Nakon toga desnim klikom + CRTL, potrebno je odabrati opciju zalijepi kao običan
tekst.
Na taj način sav zalijepljeni tekst je, unatoč tome što može pripadati različitim izvorima,
ostalo uredan i čist. Uredan i čisti tekst znači da se ne zadržavaju nikakvi stilovi po pitanju
podebljanog teksta, nakošenog, podcrtanog, različitih veličina ili stilova.
50
Slika 34. Lijepljenje sadržaja kao običan tekst
Sadržaj knjige (booka) ne mora biti samo tekst pa je tako moguće dodati i sliku.
Slika 35. Uređivanje sadržaja knjige
Upravo je prilikom dodavanja slike potrebno dodati i njen opis kako slika ne bi bila
nedostupna ljudima s poteškoćama ili onima koji koriste preglednike bez prikaza slika.
Opis slike neće biti vidljiv u sadržaju knjige no čitač ekrana će to pročitati.
51
Slika 36. Dodavanje slika u knjigu
Za pohranu poglavlja potrebno je odabrati Pohrani promjene.
Za dodavanje novog poglavlja potrebno je unutar bloka Sadržaj kliknuti na znak + koji
označava Dodaj novo poglavlje.
Slika 37. Postavke bloka Sadržaj knjige
Nakon kreiranja knjige, moguće je urediti postavke.
52
Slika 38. Postavke knjige
Unutar postavki Filtri trebalo bi Automatsko povezivanje na imena aktivnosti
isključiti jer se ukoliko je to uključeno stvaraju poveznice riječi iz knjige na zadaće što nije
prilagođeno korisnicima koji koriste čitače ekrana.
Slika 39. Postavke filtra za knjigu
Ukoliko se navedene postavke ne izmjene u sadržaju će se stvoriti poveznice na aktivnosti
koje se zovu kao riječi iz knjige.
53
Slika 40. Prikaz dijela sadržaja koji sadrži poveznicu
Prvo poglavlje knjige sada izgleda kao na slici 39. Strelice na vrhu i na dnu prikazanih
stranica služe za navigaciju.
Ukoliko scenarij od polaznika traži izradu vlastitih materijala u elektronskom obliku, modul
knjiga se može koristiti kako bi se pokazali dobri primjeri radova. Moguće je postaviti poglavlje
za svakog od polaznika, a zatim ili uvesti pojedine radove kao zasebna potpoglavlja ili postaviti
poveznice do datoteka.
Slika 41. Prikaz stranice poglavlja u knjizi
54
Alternativno, ako korisnik želi prikupiti resurse o određenoj temi, može dodijeliti temu svakom
polazniku ili grupi, a zatim integrirati radove u poglavlja knjige. Knjiga tako predstavlja izvrstan
materijal za manje formalnu procjenu od samih zadaća, a i samim polaznicima će biti drago
vidjeti objavljene vlastite radove.
Nakon što se uspješno savladali način na koji se koristi i ovaj odabrani modula knjiga, spremni
ste za potpunu implementaciju obrazovnih materijala u Moodle sustav. Naravno, pri tom treba
imati na umu sve navedene smjernice u ovom priručniku.
Sretno!
55
56
Reference
1.
Buzzi, M.C., Buzzi, M., Leporini, B.: Accessing e-learning system via screen reader: An
example. Proceedings of the 13th International Conference on Human Computer
Interaction, Part IV, HCII 2009, LCNS 5613, pp. 21-30, Springer, Heidelberg. 2009.
2.
Calvo, R., Iglesias, A., Moreno, L.: Is Moodle Accessible for Visually Impaired People?. J.
Filipe and J. Cordeiro (Eds.): WEBIST 2011, LNBIP 101, pp. 207–220, 2012.
3.
Cole, J., Foster, H.: Using Moodle, 2nd Edition, O’Reilly Media, Sebastopol, 2008.
4.
Ćukušić, M., Jadrić, M.: E-učenje: koncept i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
5.
Debevc, M., Verlic, M., Kosec, P., Stjepanovic, Z.: How Can HCI Factors Improve
Accessibility of m-Learning for Persons with Special Needs?, Stephanidis, C. (ed.) HCI
2007. LNCS 4556, pp. 539–548. Springer, Heidelberg. 2007.
6.
Divjak B. (ur.): Ishodi učenja u visokom školstvu, TIVA-FOI, Varaždin, 2009.
7.
EBU (European Blind Union): Making information accessible for all. The document
supported under the European Community Programme for Employment and Social
Solidarity - PROGRESS (2007-2013).
http://www.euroblind.org/resources/guidelines/nr/88#Websites
8.
Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M.: E-učenje: Moodle u praksi, Ekonomski fakultet u
Splitu, 2013.
9.
JISC
TechDis:
Is
Moodle
accessible?,
http://www.heacademy.ac.uk/assets/documents/moodleaccessible.pdf
10.
Leporini, B., Buzzi, M. C., Buzzi, M.: Providing Web Accessibility for the Visually
Impaired, ERCIM News, 2010.
11.
Miletić, D.: Moodle Security, Packt Publishing, Birmingham, UK, 2011.
12.
Moodle.org službene stranice, http://moodle.org
13.
Open University (IET-OCI-VLE) working group: Moodle Accessibility Specification,
2011.
http://docs.moodle.org/dev/Moodle_Accessibility_Specification#Use_different_ways_
of_presenting_information_in_an_interface:
14.
OpenLearn: The Open University, England: Accessibility of eLearning, 2011.
http://www.open.edu/openlearn/education/professional-developmenteducation/accessibility-elearning/content-section-5.2.2#blank
15.
Seitzinger, J.: Moodle Tool Guide for Teachers, 2010. Dostupno na: www.cats-pyjamas.net
16.
WAI-ARIA 1.0 Authoring Practices: An author's guide to understanding and
implementing Accessible Rich Internet Applications; W3C Working Draft 7 Ožujak 2013,
http://www.w3.org/TR/wai-aria-practices
57
2013.
58
Popis slika
Slika 1. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika ................................................ 17
Slika 2. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika s omogućenim izmjenama. 18
Slika 3. Blokovi koji se prikazuju na razini kolegija prema zadanim opcijama ................ 20
Slika 4. Mogućnosti uređivanja postavki bloka ..................................................................... 20
Slika 5. Obrazac za podešavanje bloka Nove obavijesti...................................................... 21
Slika 6. Prikaz bloka Aktivnosti............................................................................................... 21
Slika 7. Prikaz bloka Blog izbornik ......................................................................................... 22
Slika 8. Prikaz bloka Kalendar ................................................................................................. 22
Slika 9. Prikaz bloka Komentari .............................................................................................. 23
Slika 10. Prikaz bloka Moji kolegiji ......................................................................................... 23
Slika 11. Prikaz bloka Nedavna aktivnost.............................................................................. 24
Slika 12. Prikaz bloka Prijava ................................................................................................... 24
Slika 13. Prikaz bloka Poruke .................................................................................................. 24
Slika 14. Prikaz bloka Korisnici online .................................................................................. 25
Slika 15. Prikaz tekstualnog i multimedijskog sadržaja u Stranici ...................................... 26
Slika 16. Prikaz korištenja datoteka i mapa ........................................................................... 27
Slika 17. Prikaz poveznica na vanjske sadržaje ..................................................................... 27
Slika 18. Prikaz natpisa ............................................................................................................. 28
Slika 19. Prikaz obavijesti ......................................................................................................... 29
Slika 20. Prikaz RSS sadržaja ................................................................................................... 29
Slika 21. Prikaz foruma ............................................................................................................. 31
Slika 22. Prikaz chata................................................................................................................. 32
Slika 23. Prikaz poruke ............................................................................................................. 33
Slika 24. Prikaz wikija................................................................................................................ 33
Slika 25. Prikaz rječnika ............................................................................................................ 34
Slika 26. Prikaz bloga ................................................................................................................ 34
Slika 27. Prikaz zadaće .............................................................................................................. 36
Slika 28. Prikaz kviza ................................................................................................................. 36
Slika 29. Prikaz lekcije ............................................................................................................... 37
Slika 30. Prikaz ocjena .............................................................................................................. 37
Slika 31. Obrazac za dodavanje knjige ................................................................................... 49
Slika 32. Obrazac za uređivanje poglavlja knjige .................................................................. 50
Slika 33. Desni klik prilikom uređivanja sadržaja ................................................................. 50
Slika 34. Lijepljenje sadržaja kao običan tekst....................................................................... 51
Slika 35. Uređivanje sadržaja knjige ........................................................................................ 51
Slika 36. Dodavanje slika u knjigu .......................................................................................... 52
Slika 37. Postavke bloka Sadržaj knjige .................................................................................. 52
Slika 38. Postavke knjige .......................................................................................................... 53
Slika 39. Postavke filtra za knjigu ............................................................................................ 53
59
Slika 40. Prikaz dijela sadržaja koji sadrži poveznicu ........................................................... 54
Slika 41. Prikaz stranice poglavlja u knjizi ............................................................................. 54
Slika sa naslovnice preuzeta je sa https://creativecommons.org.
Svi ostali grafički prikazi su preuzeti iz Microsoft Office Clip Arta.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Ekonomskog fakulteta u Splitu
60
„Studirajmo zajedno!“
2014.
Nositelj projekta:
Ekonomski fakultet u Splitu
Partneri:

Dubravka Petković, učiteljica Koautor: Sandra Vuk, učiteljica

obrazovanje menadžera uz pomoć informacijsko

Vodič kroz Moodle za nastavnike

sustav za podršku nastavi

preuzimanje - ProgramPlus

preuzimanje - ProgramPlus

"U maniru zaboravljenih majstora racionalizma", Pogled #3

Cjelovito izvjesce odjela obrazovanja za 2011 godinu

Using Moodle, 2nd Edition

federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova

Iz knjige dr. Vanje Grbac-Gredelj: Hrvatska kuharica u zoni

projekt: mi kreiramo svoj posao – od ideje do samozapošljavanja