Svijest o vrijednosti StrahinjšËice rodila se kroz suživot Ëovjeka i prirode još od pradavnih vremena, u otkrivanju njenih izvora pitke vode, bogatstva šume, šarenih livada i plodnog tla za vinograde, voÊnjake i pokoju oranicu. Danas, u vrijeme velikih pritisaka na prirodu, ne smijemo biti ravnodušni, veÊ svjesni odgovornosti i važnosti zajedniËkog ukljuËivanja u zaštitu prirode oËuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te ravnoteže u prirodi. Upravo radi širenja ovakve poruke i primjene takvog naËina života u svojoj okolini veÊ u najranijoj dobi, potaknut je projekt “Puti i stezice naše StrahinjšËice”. Projekt je provela Javna ustanova za upravljanje zaštiÊenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Osnovnom školom Augusta Cesareca iz Krapine tijekom proljeÊa 2013. godine. U projektu je sudjelovalo ukupno 120 uËenika prvih i Ëetvrtih razreda sa svojim uËiteljima i uËiteljicama. Cilj projekta bio je upoznavanje uËenika s prirodnim vrijednostima StrahinjšËice kroz radionice i terensku nastavu na temelju kojih su uËenici stekli znanja potrebna za izradu literarnih i likovnih radova o ugroženim i zaštiÊenim biljnim i životinjskim vrstama te staništima. Svrha projekta bila je edukacija uËenika o važnosti oËuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti StrahinjËice te o ekološkoj mreži Natura 2000 s naglaskom na potrebu oËuvanja prirodnih vrijednosti i ljepota zaviËaja te domovine u cjelini. Aktivnosti projekta sastojale su se od struËnih radionica sa svakim razredom, zajedniËke terenske nastave na planinarsko-pouËnoj stazi “Putevima orhideja” na StrahinjšËici uz struËno vodstvo Javne ustanove. Sve zajedno rezultiralo je boljom educiranošÊu i veÊom razinom svijesti uËenika za zaštitu prirode i važnost oËuvanja biološke raznolikosti te edukativnom slikovnicom koja je pred vama. Prenijeti djeci vrijednosti koje trebaju zaživjeti u njihovom odnosu prema prirodi, brizi i poštovanju prema svojoj okolini zadatak je sviju nas. Jedan od putova u toj misiji je i ova edukativna slikovnica koja Êe pomoÊi djeci u razumijevanju važnosti i vrijednosti prirode, obveze njenog oËuvanja, kao i poštovanja prema gori podno koje živimo. Znamo da željeni rezultat neÊe izostati i stoga zahvaljujemo na trudu svima koji su kao promicatelji vrijednosti StrahinjšËice sudjelovali u ovom projektu. Ponekad nam se Ëini da djeca nisu motivirana za rad u raznim aktivnostima. Da, to je djelomiËno toËno. Nisu zainteresirana za rad gdje nema igre, zabave i otkrivanja neËeg novog putem vlastita istraživanja i ispitivanja svijeta oko sebe. No, kako ostvariti takvu nastavu, nastavu na kojoj niti jedan uËenik ni u jednom trenutku neÊe pospano zijevnuti? Otkrit Êe nam oni sami. Mi smo tu samo da ih dotaknemo, zagolicamo njihovu bogatu maštu i radoznalost, ohrabrimo ih i dozvolimo da otkrivaju sebe u aktivnostima u kojima se osjeÊaju dobro. Dozvolimo jednostavno uËenicima da nam nesputano kažu: “Ovo mi se svia, a ovo ne, bilo bi bolje ovako...“Valja ih slušati. Mi odrasli od njih možemo doista puno nauËiti. Djeca izuzetno vole smišljati, kreirati školske aktivnosti, ispunjavajuÊi ih onime što ih zanima, privlaËi, u Ëemu su dobri i dobro se osjeÊaju, a takva je sloboda doista moguÊa na satovima na kojima djeca nisu optereÊena suhoparnim Ëinjenicama iz knjiga i raznim pritiscima zbog provjera znanja. Tada su naši uËenici spremni pokazati svu svoju kreativnost, želju za suradnjom i sve ono Ëemu ih težimo nauËiti u školi. Ako se školski dani poslože tako da budu radom, ali i obiljem veselja ispunjeni, uËenici Êe rado pokazati što sve mogu i znaju. Na tragu tog razmišljanja ostvaren je i ovaj projekt u kojem su istraživali i upoznavali svijet oko sebe uËenici prvih i Ëetvrtih razreda naše škole. PoËetnu ideju o projektu uËenici su radoznalo prihvatili i zaËas se stvorilo mnoštvo prijedloga o tome kako bismo mogli o prirodi i njenoj posebnosti uËiti na jedan drugaËiji naËin promatranjem, opipavanjem, opisivanjem, mirisanjem, crtanjem... Toliko posebnosti, tako blizu nama, a tako daleko ako ne otvorimo vrata uËionice i izaemo iz nje tamo gdje možemo svim osjetilima doživjeti Ëaroban svijet prirode. To smo mi i uËinili. Otvorili smo vrata uËionice i koraËali Putevima i stezicama naše StrahinjπËice. Zahvaljujem svojim uËenicima što su tako marljivo stvarali ove trenutke od kojih smo onaj manji dio zabilježili u ovoj knjižici, a onaj puno veÊi dio ostao je trajno zapisan u našim srcima. Zahvaljujem Javnoj ustanovi na ideji, poticaju i prekrasnoj suradnji. Nevenka Puh, Dijana KlasiÊ, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštiÊenim prirodnim vrijednostima na podruËju Krapinsko-zagorske županije uËiteljica 4b. razreda OŠ A. Cesarec Krapina 04 05 StrahinjšËica StrahinjšËica je gora u sjevernom dijelu Krapinskozagorske županije koja na maloj površini od 60 km2 ima veliku raznolikost biljnog pokrova. Na StrahinjšËici je dosad zabilježeno preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta pa je njeno uže podruËje odabrano kao jedno od 94 botaniËki važnih podruËja u Hrvatskoj. StrahinjšËicu možemo nazvati jednim velikim orhidejskim vrtom jer su na tom podruËju zabilježene Ëak 32 vrste i podvrste orhideja (kaÊunovki). Sušec 678m g o r j a Planinarski dom 846m Sekolje 738m k HAJDINO ZRNO Strahinjščica 06 07 Putovi i stezice naše StahinjšËice StrahinjπËica StrahinjšËica naša draga, Ëuvana je poput blaga: Dedek, babica, Slon, Hajdino zrno i vnuËica su tu, da bi je Ëuvali i branili svu. StrahinjšËica je cvijeÊu mama: ima mnogo orhideja i pet endema, no, nijedna biljka nije sama jer se druži sa životinjama. Od sve te silne ljepote, ne možeš se nagledati divote. Ne znaš zašto je ona kao neka princeza, no kad bolje razmisliš, saznat Êeš: zbog svojih putova i steza. Jelena DakoviÊ, 4a Gora StrahinjšËica nalazi se u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja. U podnožju StrahinjšËice nalazi se puno naselja i sela od kojih vode putevi i staze do vrha StrahinjšËice. Mi smo isto tako šetali jednom stazom i to planinarsko-pouËnom stazom „Putevima orhideja“. Ta staza nalazi se na podruËju opÊine Radoboj. Tamo ima puno vrsta orhideja i drugog bilja. Mi smo uspjeli vidjeti samo neke od njih jer se nisu sve rascvale. Posjetili smo livadu Plat s koje se mogu vidjeti stijene i litice na brdu Hajdino zrno. Ja volim StrahinjšËicu zbog njene biološke raznolikosti i životinja koje su tamo našle dom. StrahinjšËica je najljepša gora na svijetu. Miroslav MihanoviÊ, 4b StrahinjπËica StrahinjπËica Lijep grad Lijepa gora zelenija od svih zelenih boja. Ima jedna gora, koja je prepuna prekrasnih boja. Tamo rastu cvjetovi krupni pËelicama zalogaji slasni. Tamo se mnogo životinja skrilo, a u grmlju nikog nije bilo. KuÊica tu je za mnoga živa biÊa što svoju tajnu kroz drveÊe priËa. Prijatelju dragi hoÊeš li znati StrahinjšËica, to je od Krapine mati. Antonio Žigman, 4a Strahinjščica (korina krog, 4a) Ima mnogo ptica lijepih, koje cvrkuÊu kao slavuj neki. Korina Krog, 4a 08 09 Putevima orhideja N Na StrahinjšËici se nalazi planinarsko-pouËna staza “Putevima orhideja” koja je namijenjena ljubiteljima prirode razliËite dobi i interesa s ciljem edukacije, rekreacije i podizanja ekološke svijesti. Staza je ukupne dužine 13,7 km te je uz nju postavljeno 11 pouËnih tabli s informacijama o biljnom pokrovu, životinjskom svijetu, fosilnom i rudnom bogatstvu, a sastoji se od 3 dionice: 5 4 6 7 8 9 3 Na samom poËetku staze nalazi se Edukacijsko-promidžbeni centar u Radoboju koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 u organizaciji Javne ustanove. 2 11 1 10 1 Planinarsko-pouËna staza (8,4 km 2.30h) 2 Staza do Dedeka i babice (4,2 km 1.30h) 3 Orhidejska pouËna staza (1,1 km 1h) PouËne table (1-11) 10 11 Ekološka mreža Natura 2000 Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju StrahinjšËica je postala dio ekološke mreže Natura 2000. Ekološka mreža Natura 2000 je europska mreža podruËja važnih za oËuvanje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i staništa. PodruËje StrahinjšËice važno je za oËuvanje povoljnog stanja ciljnih Natura 2000 vrsta i staništa: Šuma (IGOR ŠOŠTARKO, 4b) Jadranska kozonoška - vrsta orhideje (Himantoglossum adriaticum) Gorski potoËar - vrsta kukca (Cordulegaster heros) Velika Ëetveropjega cvilidreta - vrsta kukca (Morimus funereus) Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) Šume velikih nagiba i klanaca (Tilio-Acerion) Suhi kontinentalni travnjaci - važni lokaliteti za kaÊune (Festuco-Brometalia) ACiDOFILNA HRASTOVA ŠUMA Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom Jeste li znali? Hazmofitska vegetacija predstavlja biljne zajednice koje rastu u pukotinama stijena 12 13 šuma u jesenjim bojama Šume su složeni ekosustav kojeg Ëine biljke, životinje, gljive i drugi mikroorganizmi. Biljke u šumi možemo podijeliti na sloj drveÊa, sloj grmlja i sloj prizemnog raslinja. Šume pružaju dom i hranu velikom broju životinja. Biljke poput kestena, hrasta, bukve, divlje trešnje, gloga, bazge i mnoge druge, svake godine proizvode plodove te na taj naËin osiguravaju hranu za životinje koje žive u tim šumama. VeÊi dio StrahinjšËice prekriven je šumama, a možemo ih podijeliti u tri osnovna tipa: 1. Termofilne hrastove šume 2. Acidofilne šume hrasta kitnjaka 3. Brdske bukove šume 14 15 Na StrahinjšËici na južnim, osunËanim obroncima nailazimo na šume koje vole toplinu i u kojima prevladavaju hrastovi. To su termofilne hrastove šume. Osim hrasta kitnjaka, koji je tipiËan za brežuljke i brda Hrvatskog zagorja, u tim šumama prevladavaju vrste koje rastu u jadranskom priobalju. To su hrast medunac, hrast cer, crni jasen i crni grab. Od grmlja rastu drijen, žutika, svibovina, brašnava oskoruša i dr., a od prizemnog raslinja nailazimo na travolisnu i hrvatsku peruniku, uricu, kranjski ljiljan te brojne vrste orhideja. kranjski ljiljan (ARIJANA MILNOVIĆ, 4a) grimizni kaćun bijela naglavica (MIROSLAV mihanović, 4b) HRVATSKA PERUNIKA (MIRIAM KLASIĆ, 4b) POZDRAV ŠUMI Kod mraËne šume volim što me u mirisno i rosno jutro probudi kao nasmijano sunce. Volim i kada izrastu soËni vrganji pa onda sakriju neku malu životinju pod svoj sivi kišobran. Isto tako volim kad šumske ptiËice zapjevaju veselu pjesmicu te kad u žutu jesen stanem na šuštavo lišÊe. Jako volim i kad šumsko drveÊe zanjiše svoju zelenu i bujnu kosu. Kada se na hrapavu koru drveÊa useli mnogoËlana obitelj mahovina i kad vidim plašljive životinje u njihovom domu. Guste šume su posebne jer su u njima pluÊa naše veÊ pomalo oneËišÊene Zemlje. Svakim danom je sve manje zelenih i potrebnih pluÊa. Zato uvijek pazite što radite šumama, jer su one naš spas. Danica Krklec, 4b KUC kuc, tko je? 16 17 Sjeverna strana StrahinjšËice te vršni dio iznad 700 m nadmorske visine obrasli su brdskim bukovim šumama. Ove šume imaju veliku gospodarsku vrijednost. Od drveÊa uz bukvu u ovim šumama rastu obiËni grab, gorski i javor mlijeË, a u sloju grmlja rastu lijeska, crvena i crna bazga, likovci i širokolisna kurika. U sloju prizemnog raslinja rastu ciklama, velika mrtva kopriva, volujsko oko, medvjei luk, šupaljka, ljiljan zlatan te nekoliko vrsta orhideja. šumska sirištara fuchsov kaćunak Jeste li znali? BRDSKA BUKOVA ŠUMA NA PROLJEĆE Na StrahinjšËici rastu i acidofilne šume hrasta kitnjaka. Te šume rastu na manje sunËanim pozicijama od termofilnih, pretežito na južnom podnožju te na platoima Krapinskog i Radobojskog humlja. U njima rastu biljne vrste koje vole kisela tla, a prevladava hrast kitnjak. Od ostalog drveÊa rastu obiËni grab, bukva, pitomi kesten, divlja trešnja i breza. Od grmlja rastu borovnica i vrijes, a u sloju prizemnog raslinja nalazimo bujad, šumsku sirištaru te orhideje mirisavi vimenjak, jajoliki šopotac, Fuchsov kaÊun i kokošku. Pasji zub je dobio ime po krupnoj lukovici koja ima oblik pasjeg zuba. Jeste li znali? Bukvica je plod bukve te je omiljena hrana šumskim životinjama, osobito vjevericama i puhovima! pasji zub (Jelena daković, 4a) POZDRAV ŠUMI OBIČNI LIKOVAC Biljni sok obiËnog likovca korišten je u davnim vremenima kao rumenilo. Šumo, najveÊa svjetska tvornice i najslai dome, tebi u Ëast pišemo ovaj pozdrav. Šumo zelena, šumo šarena. Volim žubor tvog podzemnog potoËiÊa koji ispod tvojih veliËanstvenih divova pleše i žuborom svira. Volim tvoje zvonËiÊe, predivne bijele cvjetove koji sviraju neËujnu proljetnu glazbu. Volim tvoje životinje i ptice koje pjevaju uz šum tvojeg lišÊa na granama. Volim tvoj rashlaujuÊi vjetar, sjenovite krošnje i hladno, plodno tlo. Volim kad sunce obasjava tvoje lišÊe na granama, koje potom bljeska i izgleda kao da svijetli. Kad tvoje ptice pjevaju, to me opusti i razveseli. Tvoje košute trËe brzo poput vjetra. Ja sam najsretnija kad si ti Ëista i zdrava. Volim te, šumo i želim da uvijek budeš zdrava i sretna. Marta Šoštarko, 4b zajeDnice Stijena 18 19 Duž pojedinih vršnih grebena StrahinjšËice te na liticama koje se istiËu na južnim obroncima gore razvijene su biljne zajednice pukotina stijena (hazmofiti). Te zajednice nalaze se na malobrojnim lokacijama kao što su Židovski grad, Jelenske peÊine, Dedek i babica i Pisane peÊine. Radi se pretežito o dolomitnim stijenama koje su, ovisno o ekspoziciji, manje ili više obrasle mahovinom, papratima i biljkama cvjetnjaËama koje su prilagoene surovim životnim uvjetima: jakim udarima vjetra, velikim kolebanjima temperature, oskudici vode i hranjivog tla. Osim njih mogu se pronaÊi i druge vrste od kojih su zanimljivi alpski jaglac te endemi - hrvatski karanfil, kranjski šeboj i Sadlerova šašika. KRANJSKI ŠEBOJ (karlo makar,4b) ALPSKI JAGLAC SADLEROVA ŠAŠIKA (marta šoštarko, 4b) STIJENE NA PISANIM PEĆINAMA 20 21 Livada (KARLA TOPOLOVEC, 4b) cVjetna raznoLikoSt na LiVaDama Na južnim pobrima StrahinjšËice zastupljene su suhe i polusuhe brdske livade velike biološke raznolikosti. Izuzetno su bogate biljnim vrstama tako da u vrijeme cvatnje izgledaju poput šarenog cvjetnog saga. Te su brdske livade nastale krËenjem šuma u prošlosti kako bi služile kao košanice ili za ispašu stoke. Zbog napuštanja sela i tradicionalnog naËina gospodarenja, mnoge brdske livade postupno obrastaju drvenastim i grmolikim vrstama iz obližnjih šuma. Nestankom livada nestaju biljne i životinjske vrste koje su svojim naËinom života vezane za takva jedinstvena staništa. 22 23 Od biljnih vrsta na takvim livadama zastupljene su ivanËica, livadna kadulja, poljska prženica, srednji i uskolisni trputac, obiËna i velika zeËina, crvena, bijela i gorska djetelina, obiËna pušina, stolisnik, lukoviËasti žabnjak i žabnjak ljutiÊ, a od trava majËine suze, uspravni ovsik, perasta kostrika i drugi. Livade na StrahinjšËici staništa su dvadesetak vrsta orhideja. TREPAVIČAVA SIRIŠTARA CRVENA VRATIžELJA (ana horvat, 4b) Jeste li znali? Endem je vrsta koja živi i raste na odreenom malom podruËju. Na StrahinjšËici je zabilježeno pet endema: hrvatski karanfil, Sadlerova šašika, kranjski šeboj, hrvatska perunika i Waldsteinova režuha. hrvatski KARANFIL (barbara vidović., 4a) Nika KlasiÊ 4b KAD PROLJE∆E LIVADU PRELIJE∆E KACIGASTI KAĆUN GLATKI NAPRSTAK (nika klasić, 4b) Klanjam ti se, sjajna livado. Tvoje zrake dopiru u moje srce. Tvoje pËelice što oprašuju svaki rascvjetali cvijetak. Tvoji su leptiri poput razigrane djece. Draga livado, u tebi nalazim utoËište. Tvoje ptice su poput najboljeg zbora. Tvoje prekrasne plave oËi koje se neprestano kreÊu. Ti si moja najdraža prijateljica. Nikoga ne mogu na takav naËin voljeti kao tebe. Ti si mi najdraža. Kad doskoËim na travu osjeÊam se kao u raju. Tamo se mogu opustiti i uživati u svemu. Miris novog dana, novog buenja i cvjetanja. Lagan vjetriÊ što nas doziva je najljepši trenutak. U tvojim oËima vidim skromnost. Svakome bih podarila svoje srce i ljepotu, samo što to ljudi ne cijene. Ja Êu tebe cijeniti. Dokazat Êu svima koliko si vrijedna. Ne trebaš mi zahvaliti jer zahvaljuješ tako da uvijek svakome podariš svoju ljepotu i mir. MALI KAĆUN (ana horvat, 4b) LIVADA NA CEROVEčKOm BRDU 24 25 Orhideje su biljke jedinstvene zbog ljepote cvijeta i posebnog mehanizma privlaËenja oprašivaËa. Iako su najbrojnija porodica biljaka na Zemlji, na prirodnim staništima su vrlo rijetke. Sjemenke orhideja su najmanje i najlakše u biljnom svijetu. Da bi se orhideja mogla razviti, potrebna je simbioza (suživot) sa gljivama u tlu. Jeste li znali? Miris mrežastog vranjka podsjeÊa na miris vanilije. MREŽASTI VRANJAK (luka mijatović, 4a) Posebno su interesantne orhideje iz roda kokica, Ëija medna usna izgledom i bojom podsjeÊa na ženke nekih kukaca te na taj naËin privlaËe mužjake na cvijet radi oprašivanja. 26 27 Jeste li znali? Na livadama na Platu i Šušelj brijegu raste orhideja jadranska kozonoška koja ima posebnu važnost jer je jedna od Natura 2000 vrsta. Njezina staništa iznimno su vrijedna te ih je potrebno redovito održavati kako bi se oËuvala ova predivna vrsta. Jadranska kozonoška dobila je ime po mednoj usni (dijelu cvijeta) koja je dugaËka i uska te na kraju plitko rascijepana zbog Ëega podsjeÊa na kozju nogu. OprašivaËe privlaËi svojim neugodnim mirisom cvijeta. CRVENA VRATIŽELJA BLJEDOLIKI KAĆUN BUMBAROVA KOKICA JADRANSKA KOZONOŠKA PČELINA KOKICA LJUBIČASTA KRUŠČIKA ZELENKASTI VImENJAK (vida vodolšak, 4b) ORHIDEJE Na StrahinjšËici su orhideja sastanci. Sastanu ih se trideset i dvije, sve dolaze po dvije. Orhideja je i kokoška neka. Njoj u glavi nešto šteka. Možda joj treba malo lijeka. Sigurno se sa svima zeka. KOKICA MUŠICA (Lorena kozina, 4d) ŠIROKOLISNI KAĆUN (miroslav mihanović, 4b) Na podruËju StrahinjšËice zabilježene su Ëak 32 vrste orhideja. Lokaliteti Mala Gora, Plat i Poljane prave su male orhidejske oaze gdje u svibnju cvate oko 15 vrsta orhideja. Sve orhideje pripadaju strogo zaštiÊenim zaviËajnim vrstama te ih je zabranjeno brati, skupljati, uništavati, ili iskopavati, držati i trgovati njima. PËelina kokica! Kakva je sad ovo kokica? Mislim si, zar ju je pËela rodila, a to je ona samo po našoj StrahinjšËici hodila! Danas su orhideje ugrožene i smanjuje im se brojnost zbog zapuštanja brdskih travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i nekontroliranog branja. Lorena Kozina, 4d PONOSNI KAĆUN 28 29 Vretenca, nebeski vladari, najbrži su letaËi u svijetu kukaca. Njihov životni ciklus spaja vodeno i kopneno stanište. Život odraslog vretenca sastoji se od lova na mušice i komarce, obrane svog teritorija i pronalaska partnera. Vrsta gorski potoËar ima posebnu vrijednost jer ima status Natura 2000 vrste. vretence gorski potočar (arijana milnović, 4a) Kukci su najbrojniji razred koji spada u skupinu Ëlankonožaca zajedno sa pauËnjacima, rakovima i stonogama. KarakteristiËno je za kukce da imaju 6 nogu i 1 do 2 para krila. Na glavi osim ticala koja im služe za njuh imaju i složene oËi koje se kod nekih vrsta sastoje i od 1000 okašaca. Ovisno o naËinu prehrane postoje usni organi za grizenje (termiti), bodenje (komarci), lizanje (pËele) i sisanje (leptiri). VeÊina kukaca prolazi kroz nekoliko faza dok ne izrastu u odraslu jedinku (imago). Odrasla jedinka odlaže jaja iz kojih se razvija liËinka, koja se nakon odreenog vremena pretvara u kukuljicu iz koje izlazi odrasla jedinka ili imago. 30 31 STRUŽIBABA Vjeran VragoviÊ, 4a CRNI KOTRLJAN Jeste li znali? Kotrljani ili balegari su skupina kukaca Ëija se prehrana sastoji iskljuËivo od izmeta koji formiraju u kuglice te vrijedno guraju na sigurnu udaljenost da bi ga pojeli. Svojim izgledom posebno se istiËu velika hrastova strizibuba,velika vrbina cvilidreta, velika Ëetveropjega cvilidreta (Natura 2000 vrsta) i obiËni jelenak koji spadaju u skupinu kornjaša. Strizibube ili cvilidrete su poznate po tome što proizvode zvuk koji podsjeÊa na cviljenje pa im otuda i naziv. Njihove liËinke spadaju u skupinu ksilofaga, što znaËi da se hrane drvom. StojeÊe i ležeÊe mrtvo drvo u šumi važno je stanište i izvor hrane velikom broju kukaca. HRASTOVA STRIZIBUBA (vjeran vragović, 4a) JELENAK (lovro dolovčak, 4a) Nae plijen Vikne: „ Hura! Hura! Spašen sam, jer gladan Više nisam!“ Jeste li znali? Mrtvo drvo uvjet je opstanka Ëesto zaboravljenih, ali iznimno važnih elemenata šumskog ekosustava - od gljiva, lišajeva i mahovina koji žive na trulom i suhom drvu preko mnoštva kukaca pa sve do ptica i drugih životinja koje se njima hrane. GOLEMI TRČAK Na putu je, Traži svoj plijen, Gladan je, Skoro umire. VELIKA ČETVEROPJEGA CVILIDRETA (ida bočkaj, 4a) Stružibaba putuje, Traži stanište, Stop, Našao je svoj dom. velika VRBINA STRIZIBUBA Jelenak je najveÊi europski kukac i jedan od najljepših i najfascinantnijih u našim šumama. Leti najËešÊe u sumrak jer su tada najsigurniji od grabežljivaca, a u letu podsjeÊa na vješticu na metli. 32 33 areni SVijet LePtira Leptiri brojem vrsta predstavljaju najbrojniji red kukaca. Zanimljivi zbog živopisnih boja i oblika Ëesto su predmet interesa brojnih istraživaËa, ljubitelja prirode i mlaih generacija. Prije nego leptir raširi svoja krila i zadivi nas svojom ljepotom i pojavom, prolazi kroz fascinantni proces potpune preobrazbe od jajeta, gusjenice, kukuljice do odraslog leptira. Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom. Od grabežljivaca se štite upadljivim i upozoravajuÊim bojama te mimikrijama. Jeste li znali? Mimikrija je sposobnost nekih vrsta životinja i biljaka, da se izgledom prilagode okolini radi zaštite od prirodnih neprijatelja. obična riđa (martin Artić, 1c) LEPTIRI∆ LeptiriÊ maleni RepiÊ ti je šareni, A krila su ti bijela Da te vidi pËela. Lana Pucak, 1c LEPTIR LeptiriÊu maleni, KaputiÊ ti je šareni. Krila su ti kao satelit, Ali ti si kukac Nisi stroj. Zato budi svoj. Matija Hušnjak,1a ŠARENKO Šarenko, medenko Sleti na ovaj cvijet. Popij malo nektara I odlepršaj u svijet. Lea Vinski, 1a LEPTIRI∆ LeptiriÊu moj šarenËiÊu Doi mi na ruËicu Da ti dam pusicu. Ema Tihava, 1a 34 35 KRATKOREPI STRJELIČAR (fran petek, 1b) LJEPOKRILI ADMIRAL (kala došen, 1b) LEPTIR Jedan je leptir tužan bio Jer je bijela krila imao. MOČVARNI DEBELOGLAVAC (EMA VORIH, 1b) Posjetio je drugog leptira Koji je prodavao šarena krila. LEPTIRI∆ Mali leptiriÊ na dlan mi sletio. Malo se odmorio i brzo odletio. Veselo je letio sa cvijeta na cvijet. Želio je osvojiti cijeli svijet. Za bijela krila svoja, Kupio je krila duginih boja. Aleksandra Štrok, 1c ZORICA (LUCIJA sopek, 1b) ŽUĆAK (NIKOLA švaljek, 1b) RUŽNA GUSJENICA Bubamara: Kako si ružna! Tko si ti? Gusjenica: Ja sam gusjenica. Bubamara: Pogledaj svoje mrlje. Moja haljina je ljepša! Gusjenica: Doi za nekoliko dana pa Êeš vidjeti moju. (za nekoliko dana) Bubamara: Gdje je ta gusjenica? »ekam je satima! Leptir: Hej, bok! To sam ja, zar me ne prepoznaješ? Bubamara: Baš si lijep! Kako si postao takav? Leptir: »arolijom! Borna Šaško, 1c ŠUMSKA RIĐA (ema vorih , 1b) Matija KataleniÊ, 1a PLAVKASTI REPIĆ (lorena cvrtila, 1b) SREBRENORUBI OKAŠ (ANGELINA KAITLIN BRACKETt, 1b) ŽUTOPJEGI DEBELOGLAVAC (jelena krklec, 1b) crni apolon (HRVOJE strehovec, 1a) 36 37 crni apolon šumska riđa koprivina riđa (hrvoje božinović, 1c) prugasto jedarce (petra pernjek, 1c) kontinentalna riđa šahovnica mala zebra (lana pucak, 1c) modrooki okaš (aleksandra Štrok, 1c) U Hrvatskoj je zabilježeno 195 vrsta danjih leptira. Istraživanjem livada na StrahinjšËici i u njezinom podnožju do sada je zabilježena Ëak 71 vrsta danjih leptira kao što su crni apolon, kiseliËin vatreni plavac, moËvarna ria, moËvarni debeloglavac, lastin rep, prugasto jedarce, grahorkin plavac, zelenokrili plavac i mnogi drugi. Danji leptiri dijele se prema izgledu na lastinrepce, bijelce, plavce, šarence i debeloglavce. Zbog svoje specifiËne biologije, leptiri vrlo brzo reagiraju na promjene u staništu, stoga se smatraju izvrsnim indikatorima (pokazateljima) stupnja oËuvanosti podruËja. Danji leptiri veoma su ugroženi zbog nestanka livada radi prestanka košnje i napuštanja tradicionalnog stoËarstva. kiseličin vatreni plavac mali pjegavac (ANJA RANOGAJEC, 1c) Jeste li znali? Gusjenica lastinog repa u poËetku izgleda kao ptiËji izmet kako bi se zaštita od predatora. ObiËni žuËak meu prvim je leptirima koji se pojavljuju u proljeÊe. tkalčev šarenac veliko volovsko oko (nika palatinuš, 1c) 38 i na koPnu i u VoDi Vodozemci su skupina hladnokrvnih životinja koje su usko povezane s vodom, ali su i prilagoene životu na kopnu. Mnoge vrste vodozemaca su noÊne životinje kako bi se zaštitili od grabežljivaca. Životni ciklus veÊine vodozemaca ukljuËuje preobrazbu od vodene liËinke (koja diše škrgama) do kopnene odrasle jedinke (koja diše pluÊima). VeÊina odraslih vodozemaca živi na kopnu, ali se svake godine za vrijeme parenja vraÊaju u vodu. daždevnjak (MiriAm klasić, 4b) 39 40 41 ŽUTI MUKA» žuti mukač Tiho! Posluhni! Gdo se to javlja, ke se to Ëuje? Pup, pup, pup… Tiho! Posluhni! To žuti mukaË dragu dozivlje! Pup, pup, pup… zelena žaba (Vida vodolšak, 4b) Patrik Družinec, 4c Vodozemci su pokazatelji promjena u okolišu. BuduÊi da im je koža vrlo propusna te kroz nju dišu i uzimaju vodu, vrlo su podložni utjecaju raznih zagaivaËa i u vodi i na kopnu. Do sada su na podruËju StrahinjšËice zabilježene vrste žuti mukaË, livadna smea žaba, smea krastaËa, planinski vodenjak i pjegavi daždevnjak. NajveÊi razlog ugroženosti vodozemaca je nestanak i uništavanje njihovih staništa (regulacija vodotoka), primjena pesticida u poljoprivredi, oneËišÊenje voda, stradavanje na prometnicama te unos stranih vrsta. Sve vrste vodozemaca su zaštiÊene Zakonom o zaštiti prirode. LIVADNA SMEĐA ŽABA šumska smeđa žaba (nika klasić, 4b) U šumici zelenoj pala je noÊ, žabici smeoj vrijeme je poÊ’. Skok po skok. Skok po skok. VeÊ se Ëuje potoËiÊa tok. Iz vode, kroz šumski muk, Ëuje se samo gruk, gruk, gruk… Martin Leško, 4c planinski vodenjak livadna smeđa žaba Jeste li znali? Kada joj prijeti opasnost, smea krastaËa se napuhuje i diže na prste kako bi izgledala veÊa. Žuti mukaË, kada se osjeÊa ugroženo, izvrne noge prema gore pokazujuÊi svoju trbušnu stranu koja je crnožute boje te na taj naËin upozorava napadaËa da je otrovan. 42 43 Gmazovi su nekada bili vladari Zemlje. Dijele se u tri skupine: gušteri, zmije i kornjaËe. To su hladnokrvne životinje koje imaju rep, kožu s rožnatim ljuskama i Ëetiri noge s pet prstiju te dišu pluÊima. Iznimka su zmije kod kojih su se noge povukle. Gmazovi mogu biti duge i vitke grae ili kratke i krupne grae tijela prekrivenog oklopom (kornjaËe). Jeste li znali? Kada je napadnuta, bjelouška ispušta smrdljivu tekuÊinu, a katkad se pravi mrtvom kako bi se obranila od grabeæljivaca. BJELOUŠKA (nikolina golub, 4d) ZajedniËke svim gmazovima su ljuske koje ih štite od ozljeda te napada grabežljivaca i parazita, a ujedno spreËavaju gubitak vode. Svaka vrsta gmaza ima drugaËiji oblik i veliËinu ljuski. RazliËito obojane ljuske tvore šare koje imaju zaštitnu i upozoravajuÊu ulogu u obrani od grabežljivaca. Gmazovi polažu jaja na kopnu te se mladi izlegnu potpuno razvijeni i spremni za samostalan život. 44 45 SljepiÊ, zelembaË, bjelouška i poskok vrste su gmazova koji žive na livadama i šumama na StrahinjšËici. Gmazove u Hrvatskoj danas najviše ugrožava Ëovjek uništavanjem, degradacijom i fragmentacijom staništa, ubijanjem jedinki, unošenjem stranih vrsta te ilegalnim komercijalnim lovom. Sve vrste gmazova su zaštiÊene Zakonom o zaštiti prirode. poskok obični zelembać Jeste li znali? SljepiÊ nije zmija, nego gušter koji nema noge i u potpunosti je bezopasan. Jeste li znali? U Hrvatskoj žive samo 3 vrste zmija otrovnica - poskok, riovka i planinski žutokrug. Pri susretu sa zmijom otrovnicom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost i ako je moguÊe zaobiÊi je. SLJEPIĆ poskok (mihael krog, 4a) 46 47 Raznolikost i oËuvanost biljnog pokrova, a posebno šumske vegetacije na StrahinjšËici, odražavaju se kroz bogatstvo ptiËjeg svijeta. Na StrahinjšËici i u njezinom podnožju zamijeÊeno je preko 50 vrsta ptica. Jeste li znali? »vorci se odmaraju u jatima i prije slijetanja izvode zadivljujuÊe zraËne letove. čEšLJUGAR (patrik maleković, 4a) plavetna sjenica (ivan herak, 4c) veliki djetlić (fran kundih, 4a) DJETLI∆ šumska sova (antonija golub, 4d) Postoji jedna ptica zvana djetliÊ. Ona kuca na svako drvo, ali zašto? Hranu traži, crviÊe i male kukce, a kljun je dug poput jedne olovke velike. On je draga mala ptica koju vole svi. To je naš djetliÊ! zelena žuna (korina krog, 4a) 48 Sanja SuhodolËan, 4a Jeste li znali? Onomatopejski naziv pupavca na hrvatskom, “hoopoe” na englekom i “upupa” na latinskom potjeËe od glasanja “up-up-up”. U nižim predjelima, gdje prevladavaju hrast kitnjak i obiËni grab od ptiËjih vrsta prisutni su brgljez, plavetna sjenica, dugorepa sjenica, kukavica, veliki djetliÊ i vuga. Uz rubove šuma u blizini naselja, oranica, polja i livada susreÊemo zelendura, slavuja, žutaricu, zviždaka, batokljuna, mrku crvenrepku, pupavca te Ëešljugara. pupavac (jessica tkalčević, 4d) brgljez (miriam klasić, 4b) U bukovim šumama na sunËanim ekspozicijama i bogatim slojem grmlja susreÊemo zelenu žunu, crvendaÊa, šojku, veliku sjenicu i dr. Strme stijene i litice, kao i drveÊe s dupljama, važni su za gniježenje ptica grabljivica kao što su škanjac, jastreb, kobac i vjetruša. Jeste li znali? Izgradnja gnijezda kod dugorepe sjenice moæe trajati do 20 dana! ČEŠLjUGAR 49 50 51 ŽUNA Od noÊnih grabljivica tu dolaze Êuk, mala ušara i šumska sova. Žuna je lijepa ptica, ona izgleda Kao djetliÊ, oni su kao braÊa. Zajedno kucaju i jedu Kukce, leteÊe i hodajuÊe. Oni žive na grani jele I priËaju o svojim lijepim snovima. Žuna je krasnog perja, ono joj je crno poput ugljena. rusi svračak (nika klasić, 4b) Žune vole svi, pa i mi! Emma ŠtefaniÊ, 4a crvendać (martin leško i luka petonjić, 4c) batokljun (valerija jurman, 4d) šojka (jessica tkalčević, 4d) ćuk Jeste li znali? ∆uk se u opasnosti izdužuje i njiše kako bi oponašao granu i ostao neprimjetan. 52 53 Meu sisavcima razlikujemo mesojede, biljojede te svejede. Pored vrsta koje su izraženi samotnjaci, ima i takvih koji žive u grupama. Sisavci su vrlo prilagodljivi te mogu mijenjati ponašanje u skladu s promjenama životnih uvjeta. Važno obilježje sisavaca je dlaka koja ispunjava više funkcija: usporava gubitak tjelesne topline, bojom i šarama omoguÊava prikrivanje u okolišu te upozoravajuÊim bojama pokušava prestrašiti grabežljivca. Osim posebnih dlaka na njuškama (osjetilo dodira), njihova najvažnija osjetila su osjetilo vida, mirisa i sluha. divlja svinja (luka petonjić, 4c) srna (ivan vincelj i luka erdelja, 4c) 55 Neke vrste sisavaca u hladnijem razdoblju godine ulaze u stanje zimskog sna (hibernaciju) u kojem snižavaju tjelesnu temperaturu i smanjuju tjelesne funkcije (puh, vjeverica, šišmiši). Jeste li znali? divlja mačka Lane, mladunËe srne, pritaji se u gustu vegetaciju ili meu suho lišÊe, a pjegavo mu krzno omoguÊuje dobro prikrivanje. Jeste li znali? Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti. Postoje životinje koje su aktivne po danu, one koje su aktivne u sumrak i zoru, zatim noÊne životinje, ali postoje i takve koje su aktivne i danju i noÊu. lisica (valentina belačić, 3d) 54 Jeste li znali? »upav rep kuni zlatici sluæi za odræavanje ravnoteæe na granama. kuna zlatica (antonio žigman, 4a) Jeste li znali? Mnoga staništa sisavaca, ali i drugih životinja i biljaka, ugrožena su zbog promjena staništa, prestanka tradicionalnog naËina života (zaraštanje livada u šikare), upotrebe pesticida, oneËišÊenja okoliša, stvaranja divljih deponija, ilegalne sjeËe šuma te požara. kuna zlatica Na StrahinjšËici od sisavaca susreÊemo uobiËajene šumske vrste kao što su: srna, divlja svinja, lisica, lasica, divlja maËka, zec, vjeverica, kuna zlatica, sivi puh te šišmiši. Meutim, fauna sisavaca još nije dovoljno istražena. lasica (karla kušer, 3d) UČENICI SU REKLI... 56 Projekt je bio potreban i dobro organiziran. Prvo smo kroz prezentacije i radionice sve upoznali, a zatim to i praktično u prirodi primijenili. Saznala sam da postoji planinarsko-poučna staza ”Putevima orhideja” te da je Strahinjščica jedan veliki orhidejski vrt. — ivana svetlečić Naučio sam da treba puno više boraviti u prirodi i saznao da mogu pješačiti puno duže nego što sam mislio. — luka hlupić Svi smo mnogo bogatiji za novo znanje i iskustvo. Takvo je učenje puno zanimljivije. — ria borovčak Volim šetati šumom, a posebno tamo gdje još nisam bio. Puno sam naučio o Strahinjčici. Zaključio sam da je lijepo biti u prirodi... — ivan vincelj Prisjetili smo se onoga što smo naučili. Mislim da smo izvukli i lekciju - da nikada više ne bacamo smeće u prirodu. Naučila sam da treba voljeti prirodu i biti njezin sluga, a ne gospodar. Uz takav način učenja puno lakše zapamtimo. Kada tako učimo sve će nam to ostati “zapečaćeno” u mozgu. — marta šoštarko Naučila sam mnoge važne pojmove o biološkoj raznolikosti Strahinjščice koje vrijedi upamtiti. Sada znam da tamo postoje male orhideje koje imaju osebujan miris te da ima puno ugroženih biljaka na koje prije uopće nisam obraćala pažnju. — petra benc Meni se na Strahinjščici svidjelo što smo vidjeli žuti cvijet koji liječi bradavice (rosopas) - ivona dugina 57 58 59 Meni je bilo zanimljivo kada su došli djelatnici Javne Osjećao sam se vrlo veselo. U prirodi smo učili o biljkama ustanove i pokazali nam prezentacije, proveli s nama kviz i i životinjama, o našem okolišu, a najvažnije, o našem radionicu. Naučila sam da na jednom malom prostoru ima zavičaju. — luka petonjić tako puno različitog cvijeća i životinja. — nika klasić Naučila sam da ne ubirem zaštićene biljke, da ne uznemiravam ptice i ostale životinje, saznala sam koje cvijeće raste na livadama i u šumi. Bila sam zadivljena kad sam vidjela divlju orhideju.Takvom nastavom zapamtimo puno više nego kad učimo iz udžbenika. — miriam klasić Iznenadilo me bogatstvo flore na Strahinjščici, a posebno velik broj orhideja. — jakov jurinjak 60 61 Kako ja mogu pomoÊi u oËuvanju naše StrahinjšËice? PodruËje StrahinjšËice predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Zagorja, vrlo vrijednu za oËuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Kako bi se oËuvala prirodna baština te postigao sklad Ëovjeka i prirode, potrebno je poštivati sljedeÊa naËela: 1 → Razviti pravilan odnos prema prirodi pun poštovanja 2 → Ne ostavljati otpad u prirodi 3 → Ne uznemiravati i hvatati životinje 4 → Ne uništavati staništa 5 → Ne brati i iskapati biljke 6 → Pažljivo promatrati i bilježiti promjene u prirodi 7 → Učiti druge o načinu očuvanja i važnosti prirode Uživajte u ljepotama i Ëarima prirode, ali poštujte pravila ponašanja: Zabranjeno hodanje van oznaËenih staza Zabranjeno stvaranje buke Zabranjeno branje i uništavanje biljaka Zabranjeno paljenje vatre Zabranjeno uznemiravanje i hvatanje životinja Zabranjeno bacanje smeÊa UËenici i uËitelji Osnovne πkole August Cesarec iz Krapine i podruËnih πkola Podgora i ŠkariËevo: 1a Miroslav Cvrtila Dina DraganiÊ Ivona Dugina Lorena Fruk Matija Hušnjak Matija KataleniÊ Patrik LukšiÊ Magdalena Rihtar Vito Sopek Hrvoje Strehovec Ema Tihava Lea Vinski Elena VragoviÊ Nika ZrinšËak uËiteljica: Tamara ŠÊuric 1b Ivan BogdaniÊ Angelina Kaitlin Brackett Lorena Cvrtila Kala Došen Kijara JeliÊ Jelena Krklec Dorotea Leljak Antonio Pecigus Fran Petek Marko PracaiÊ Jana Puljek Noa RepoveËki Lucija Sopek Nikola Švaljek Nikola Topolovec Matija Vodolšak Ema Vorih Lovro ZubiÊ uËiteljica: Tihana Smrekar 4a Klara Bajcer David Balon Ida BoËkaj Impresum Jelena DakoviÊ Lovro DolovËak Nika Jurman Korina Krog Mihael Krog Fran Kundih Patrik Lenard Patrik MalekoviÊ Luka MijatoviÊ Arijana MilnoviÊ Bruno Miljan Nikola PleËko Sanja SuhodolËan Emma ŠtefaniÊ Vedrana Topolovec Barbara VidoviÊ Vjeran VragoviÊ Antonio Žigman Karla Topolovec Vida Vodolšak 2d - ŠkariËevo Leo Jurman uËiteljica: Nevenka Puh uËitelj: Mate Došen uËiteljica: Marija Pavlek uËiteljica: Danica VlaisavljeviÊ 4b Drago Bajcer Petra Benc Hrvoje BertoviÊ Ria BorovËak Luka HlupiÊ Ana Horvat Jakov Jurinjak Miriam KlasiÊ Nika KlasiÊ Vedran KovaËec Danica Krklec Sofija Krog Karlo Kuželj Karlo Makar Miroslav MihanoviÊ Ivor Mišak Ivan Mužek Lana Novoselec Karla Petek Matija Staroverški Ivana SvetleËiÊ Igor Šoštarko Marta Šoštarko 4c - Podgora Patrik Družinec Luka Erdelja Danijel Gumbas Ivan Herak Martin Leško Luka PetonjiÊ Ivan Vincelj Dražen Vrhovec Patrick Zagoršak 1c - Podgora Martin ArtiÊ Hrvoje BožinoviÊ Matija Hmelina Nika Inkret Nika Palatinuš Petra Pernjek Lana Pucak Anja Ranogajec Borna Šaško Aleksandra Štrok Lorena Štrok 3d - ŠkariËevo Valentina BelaËiÊ Patrik Kozina Karla Kušer Monika Sever 4d - ŠkariËevo Antonija Golub Nikolina Golub Maja Gorup Mihaela Hmelina Danijel Ivanjek Valerija Jurman Lorena Kozina Karlo Kozjak Petra KranjËec Patrick Sever Jessica TkalËeviÊ uËiteljica: Darinka Došen IzdavaË Javna ustanova za upravljanje zaštiÊenim prirodnim vrijednostima na podruËju Krapinsko-zagorske županije Za izdavaËa Dijana KlasiÊ, ravnateljica Tekst Petra ŠemniËki Marta Curman Mateja Štokan Knjižica Puti i stezice naše Strahinjščice je tiskana na recikliranom papiru Circle Offset White. Circle Offset White standardizirani proizvodi su dostupni u obliku fsc™ – zaštićenog znaka za odgovorno pošumljavanje. www.fsc.org fsc-c109945 te pefc certificirani. Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije svjesni su svog utjecaja na okoliš, te poduzimaju sve potrebne aktivnosti kako bi taj utjecaj bio u prihvatljivim granicama. Kao jednu od mjera zaštite okoliša, molimo ukoliko ne želite čuvati ovo izdanje, da papir svakako reciklirate. Fotografije Arhiva Javne ustanove, Ljiljana BoroveËki Voska Oblikovanje Hamper studio Tisak Stega-tisak ISBN 978-953-95710-5-2 CIP zapis dostupan u raËunalnome katalogu Nacionalne i sveuËilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 851765 Krapina, 2013. uËiteljica: Đura BeloševiÊ 1d ŠkariËevo Karlo BelaËiÊ Marinela BelaËiÊ Patricija Golub Sara Golub Leonardo JelušiÊ Gabriel Licitar Vanessa TkalËeviÊ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije Krapinsko-zagorska županija Općina Radoboj