Ova publikacija daje opće smjernice samo o temama koje obrađuje i ne smatra se stručnim savjetom. Ne biste trebali postupati shodno informacijama koje se nalaze u ovoj publikaciji bez dobivanja konkretnog stručnog savjeta. Niti jedna potvrda ili garancija (izražena ili implicirana) nije dana glede točnosti ili potpunosti informacija sadržanih u ovoj publikaciji, te koliko dopušta zakon, PricewaterhouseCoopers d.o.o., njegovi članovi, zaposlenici ili predstavnici ne preuzimaju nikakvu zakonsku obvezu i odriču se odgovornosti za posljedice vašeg ili tuđeg postupanja ili nepostupanja prema informacijama sadržanima u ovoj publikaciji odnosno za bilo koju odluku koja se na njoj temelji. Uvod Cilj istraživanja Sudionici Istraživanje je oblikovano na način da pokrije kvalitativne i kvantitativne aspekte interne revizije u Hrvatskoj, a da se istovremeno provede neovisna analiza ključnih trendova i pitanja unutar struke interne revizije u posljednje tri godine. Rezultati istraživanja će omogućiti hrvatskim tvrtkama usporedbu s drugim sličnim tvrtkama. Smatramo da će se time moći prepoznati najbolje prakse kao i područja za poboljšanje, te pomoći internim revizorima pripremiti se za buduće izazove. Istraživanje je organizirano kao zajednička inicijativa PricewaterhouseCoopersa d.o.o. (PwC Hrvatska) i Hrvatskog instituta internih revizora (HIIR). Istraživanje je provedeno tijekom 4. konferencije HIIR-a koja je održana od 12. - 14. travnja 2012. godine u Umagu. Svaki dio ovog izvješća sadrži analizu rezultata istraživanja i osnovnih pitanja. Tablice i grafikoni služe da čitatelji mogu brzo utvrditi najvažnije rezultate i pitanja. Svaka slika predstavlja po jedno pitanje iz istraživanja uz detaljnu analizu prikupljenih odgovora. Uz to, odgovori na različita pitanja su analizirani zajedno ili uspoređeni s rezultatima prethodnih istraživanja, kako bi se mogla provesti usporedba i neovisna analiza trendova. Metodologija istraživanja Istraživanje je provedeno isključivo u papirnatom obliku, a popunjeni upitnici ispitanika prikupljeni su u posebnoj glasačkoj kutiji, kako bi rezultati istraživanja bili vjerodostojni. Ukoliko upitnici nisu bili u potpunosti ispunjeni ili rukopis ispitanika nije bio čitak, takvi upitnici (djelomično ili u potpunosti) nisu bili uključeni u rezultate istraživanja. Ovisno o pojedinom pitanju, odgovori „Nikad“ i/ili „Neprimjenjivo“ također nisu uvršteni u analizu. Svi sudionici konferencije dobili su anonimni upitnik. Na temelju popisa svih ispitanika na konferenciji, procijenili smo da je na konferenciji bilo prisutno 130 internih revizora iz 74 tvrtke (ili organizacije) u Hrvatskoj. Kao temelj istraživanja primili smo 66 popunjenih upitnika, što smatramo dobrim odazivom. Povjerljivost istraživanja Bez obzira na anonimnost zaprimljenih upitnika, pojedinačni rezultati su strogo povjerljivi, a odgovori su prikazani na način koji onemogućuje identifikaciju pojedine tvrtke ili ispitanika na temelju dostavljenih podataka. Rezultati koje smo dobili od pojedinih ispitanika nisu i neće biti objavljeni ili na drugi način pojedinačno otkriveni. Zahvala Željeli bismo zahvaliti svim sudionicima ovog istraživanja. Vjerujemo da će vam rezultati ovog istraživanja omogućiti bolje razumijevanje trenutne tržišne situacije, te se nadamo da će poslužiti kao pokretač diskusije. Rezultati se temelje isključivo na popunjenim upitnicima pojedinih ispitanika. Rezultate istraživanja usporedili smo s prethodnim istraživanjem koje je provedeno 2009. godine („Interna revizija u Hrvatskoj“ od strane PwC-a Hrvatska i HIIR-a) i globalnih istraživanja provedenih u 2011. i 2012. godini (studija PwC-a „Stanje struke interne revizije“). Podaci prikupljeni putem upitnika tijekom istraživanja nisu bili predmetom postupaka revizije, pregleda ili bilo kojeg drugog oblika provjere kako bismo potvrdili točnost ili razumnost podataka. PwC 1 PwC 2 Istraživanje Istraživanje Za svrhe ovog istraživanja, ispitanike smo podijelili u 3 sektora: državna tijela i javna uprava, financijske usluge te sektor ostalih. Grafovi koji slijede prikazuju detaljnu analizu postotka odgovora na svako postavljeno pitanje. Podaci za neka pitanja uspoređeni su s prijašnjim zajedničkim istraživanjem PwC Hrvatske i HIIR-a iz 2009. godine pod nazivom „Interna revizija u Hrvatskoj“. Slika 1: Kojem sektoru/području pripada vaša organizacija? Financijske usluge, 36% 1% 3%1%1% 3% 3% 7% Državna tijela i javna uprava, 31% Energetika (nafta i plin, električna energija), 9% Industrijska proizvodnja, 7% 36% Automobilska industrija i prijevoz, 3% 9% Informatika i tehnologija, 3% Telekomunikacije, 3% Farmaceutska i kemijska industrija, 1% Građevinska industrija i nekretnine, 1% 31% Najveći broj ispitanika u istraživanju zaposleno je u državnim tijelima i javnoj upravi ili u sektoru financijskih usluga (banke i osiguranja). Zastupljenost ta dva sektora u ovom istraživanju (67%) još je više naglašena nego u istraživanju provedenom 2009. godine (55%). Međutim, nije zanemarivo ni da trećina ispitanika dolazi iz sektora ostalih kao što su energetika, industrijska proizvodnja, automobilska industrija, informatika i tehnologija, te telekomunikacije. Slika 2: Koliki je bio ukupan broj zaposlenih u vašoj tvrtki u 2011. godini? preko 1.000 44% od 501 – 1.000 8% 201 – 500 17% 51 – 200 22% 50 i manje 8% 0% 10% 20% 30% 40% 50% Gotovo polovina ispitanika istraživanja (44%) zaposlenici su većih tvrtki ili organizacija s više od 1.000 zaposlenika, odnosno 54% ispitanika je iz sektora financijskih usluga, a 69% iz sektora ostalih. Većina (90%) ispitanika u državnim tijelima i javnoj upravi su u organizacijskim jedinicama s manje od 500 zaposlenih. PwC 5 Slika 3: Koliko su približno bili prihodi vaše organizacije u Hrvatskoj u 2011. godini? 46% iznad 1.000.000.000 kuna 14% 15% 8% 500.000.001-1.000.000.000 kuna Sektor ostalih 36% 23% 23% 21% 100.000.001-500.000.000 kuna 46% 23% do 100.000.000 kuna Državna tijela i javna uprava 29% 15% 0% 10% 20% 30% Financijske usluge 40% 50% S obzirom na promet, gotovo polovina ispitanika (48%) koji su odgovorili na našu anketu bila je dio tvrtki ili organizacija s više od 500 milijuna kuna godišnjeg prihoda. Slika 4a: Koja je vaša funkcija u odjelu interne revizije? (Državna tijela i javna uprava) 60% 50% 50% 40% 28% 30% 17% 20% 6% 10% 0% Interni revizor Viši interni revizor Voditelj/koordinator Načelnik/Zamjenik načelnika S obzirom na specifičnu prirodu funkcija unutar sektora državnih tijela i javne uprave, gore prikazana analiza predstavlja sudionike istraživanja zaposlene u tom sektoru. U svrhu sažetog prikaza, različite funkcije iz gradske uprave, državne uprave i državnih agencija prikazane su zajedno po hijerarhijskoj strukturi. Slika 4b: Koja je vaša funkcija u odjelu interne revizije? (Financijske usluge i sektor ostalih) 50% 42% 40% 29% 30% 18% 20% 11% 10% 0% Interni revizor/ Specijalist za reviziju PwC Viši interni revizor/ Glavni revizor Voditelj/ Zamjenik/ Rukovoditelj Direktor 6 Ostali sudionici (izvan sektora državnih tijela i javne uprave) raspoređeni su po svim funkcijama odnosno razinama unutar odjela interne revizije što pridonosi i različitoj percepciji struke interne revizije, koja se vidi iz odgovora ispitanika. Slika 5a: Koliki je bio b ukupan broj zaposlenih u odjel odjelu interne revizije u 2011. godini? 43% 45% 1 do 3 zaposlena 3 do 5 zaposlenih više od 5 zaposlenih 12% Većina odjela za internu reviziju su mali. Odjeli interne revizije u sektoru državnih tijela i javne uprave imaju većinom jednog do tri revizora (74%), dok u sektor sektoru ostalih većina odjela odjela je nešto malo veća i ima do šest revizora (68%). U sektoru financijskih usluga imaju uglavnom pet ili više revizora u odjelima za internu reviziju (63%). Slika 5b b: Kretanje broja zaposlenih u odjelu djelu interne revizije u posljednje 3 godine 80% 71% 65% 70% 60% 50% 2009-2010 40% 27% 30% 20% 15% 2010-2011 14% 8% 10% 0% povećan broj zaposlenih smanjen broj zaposlenih isti broj zaposlenih U razdoblju od 2009. do 2011., u više od polovinee ispitanika odjel za internu reviziju zadržao je isti broj zaposlenika. U državnim tijelima i javnoj upravi, najveći postotak ispitanika (70%) izjavilo je da je broj zaposlenika ostao isti. Trend smanjenja koji je uočen odnosi se uglavnom na ispitanike iz sektora financijskih usluga. Za većinu tvrtki ili organizacija koje su povećale broj zaposlenika interne revizije (77%) promjene nisu bile značajne (1-2 zaposlenika).. Međutim, s obzirom na gospodarsko okruženje u posljednje posljednje tri godine i opći trend smanjenja ukupnog broja zaposlenika, odgovori ispitanika pokazuju da su odjeli za internu reviziju blago povećavali resurse unutar svojih organizacija. Odnos između veličine tvrtke ili organizacije (u smislu broja zaposlenik zaposlenika) i broja internih revizora najočitiji je u sektoru financijskih usluga. Isključujući vrlo velike i male subjekte, prosječan broj zaposlenika po svakom internom revizoru je otprilike 215. PwC 7 Općenito govoreći, u organizacijama izvan sektora financijskih usluga ne postoji povezanost između broja zaposlenika i broja internih revizora, budući da je ovaj raspon vrlo širok i nedosljedan. U prosjeku, raspon varira od 110 do 1.850 zaposlenika po svakom internom revizoru. Slika 6: Kome je unutar vaše organizacije odgovoran direktor interne revizije? (Sektor financijskih usluga i sektor ostalih) 95% 100% 88% 80% 60% 42% 40% 38% 32% Ostalo Financijske usluge 20% 0% 0% Revizijskom odboru Predsjedniku Uprave/Generalnom direktoru/Upravi Nadzornom odboru Interni revizori najčešće su odgovorni izvršnom menadžmentu (Predsjedniku Uprave, Generalnom direktoru i/ili Upravi), odnosno 88% u financijskom sektoru te 5% u sektoru ostalih. U financijskom sektoru, 38% internih revizora odgovorno je Nadzornom odboru, dok je 42% internih revizora također odgovorno Revizijskom odboru. Uočen je negativan trend u postotku internih revizora koji su odgovorni Revizijskom odboru u odnosu na istraživanje iz 2009. godine. S druge strane, u zadnje tri godine u sektoru ostalih vidi se porast broja direktora interne revizije (14%) koji su odgovorni Revizijskom odboru. Međutim, važno je naglasiti da je 73% internih revizora odgovorno jednom tijelu ili osobi, dok je preostalih 27% odgovorno dvama ili većem broju tijela ili osoba. Unutar sektora državnih tijela i javne uprave, linije odgovornosti ovise o tome radi li se o gradskoj upravi, državnom tijelu ili agenciji. Slika 7: Koja je učestalost komunikacije internog revizora s Upravom, Financijskim direktorom, direktorima poslovnih jedinica, Nadzornim odborom, Revizijskim odborom te vanjskim revizorima? Učestalost komunikacije s vanjskim revizorima Učestalost komunikacije s Revizijskim odborom 36% 8% Učestalost komunikacije s Nadzornim odborom 6% Učestalost komunikacije s Financijskim direktorom 38% 9% Učestalost komunikacije s Predsjednikom/Upravom/Direktorom 56% 32% 20% Povremeno: 4-10 susreta godišnje 56% Često: barem 10 susreta godišnje 60% 20% 20% 0% Rijetko: manje od 4 susreta godišnje 50% 45% 5% Učestalost komunikacije s direktorima poslovnih jedinica PwC 72% 22% 7% Istraživanje pokazuje da interni revizori imaju redovite kontakte s Revizijskim odborom, te je učestalost tih kontakata u skladu s najboljim praksama u sektoru financijskih usluga. Međutim, valja naglasiti da je u sektoru ostalih uspostava dobrog poslovnog odnosa s Revizijskim odborom ključna za rad internih revizora. 63% 40% 60% 80% 8 Istraživanje pokazuje široku i učestalu interakciju internih revizora s čelnicima poslovnih jedinica svojih organizacija. Takav odnos s operativnim čelnicima je ključan za interne revizore kako bi mogli ostvariti pravu vrijednost kroz planove revizije koji su usklađeni sa strategijom i rizicima organizacije. U sektoru financijskih usluga, interni revizori imaju čestu komunikaciju (10 i više susreta godišnje) s Upravom (58%), financijskim direktorom (56%) i direktorima poslovnih jedinica (65%). Komunikacija s Revizijskim odborom je povremena (4 do 10 susreta godišnje) za 69% ispitanika, a puno rjeđa (manje od 4 susreta godišnje) s Nadzornim odborom (54%) i s vanjskim revizorima (59%). U sektoru ostalih, interni revizori imaju čestu komunikaciju (više od 10 susreta godišnje) s Upravom (67%). Komunikacija s financijskim direktorom (47%), direktorima poslovnih jedinica (47%) i Nadzornim odborom je povremena (4 do 10 susreta godišnje) za 43% ispitanika, a puno rjeđa (manje od 4 susreta godišnje) s Revizijskim odborom (70%) i s vanjskim revizorima (86%). Slika 8: Koje je funkcionalno težište interne revizije? 100% 95% 92% 85% 80% 68% 60% 54% 40% 51% 31% 20% 3% 0% Transakcije i Revizija Otkrivanje financijska usklađenosti prijevara revizija sa zakonima i propisima Provjera internih kontrola Unaprjeđenje Procjena i Interno poslovnih upravljanje savjetovanje procesa rizicima o operativnim pitanjima Drugo Većina internih revizora usmjerena je na provjeru internih kontrola, reviziju usklađenosti sa zakonima i propisima te unaprjeđenje poslovnih procesa. Svi ispitanici su dali više od jednog odgovora, a 15% ispitanika izjavilo je da su usredotočeni na sva spomenuta područja. U odnosu na istraživanje iz 2009. godine, funkcionalno težište interne revizije je općenito ostalo prilično dosljedno. Međutim, interni revizori su rasporedili svoje težište na veći broj različitih područja u usporedbi s 2009. godinom. Interna revizija je oduvijek pružala i uvijek će pružati potvrdu u pogledu usklađenosti poslovanja i financijskih rizika. Međutim, usporedno s promjenama u rizicima poslovanja, promijenilo se i težište interne revizije koje sad obuhvaća veći raspon ključnih rizika, pružajući bolji uvid u poslovanje kroz interno savjetovanje. Slika 9: Koji postotak resursa interna revizija posvećuje sljedećim kategorijama tijekom godine? Revizija na temelju financijskih rizika 12% Revizija informacijskih tehnologija 10% Interno savjetovanje ili projekti za pomoć upravi Revizija usklađenosti (ne-financijskih podataka) 14% 24% Revizija operativnog poslovanja 40% 0% PwC 10% 20% 30% 40% 50% 9 U sektoru državnih tijela i javne uprave, najveći postotak resursa interne revizije posvećen je reviziji operativnog poslovanja i reviziji usklađenosti. Međutim, odgovori pojedinih ispitanika znatno se razlikuju pa postotak posvećenih resursa na tim područjima varira od 10-20% do 80-100%. Gledajući prosjek, otprilike trećina postotka resursa posvećena je području operativnog poslovanja (32%) i reviziji usklađenosti (39%), a preostala trećina podijeljena je na interno savjetovanje (15%) i reviziju temeljenu na financijskim rizicima (12%). Jako mali postotak resursa (3%) posvećen je reviziji informacijskih tehnologija. U sektoru financijskih usluga i sektoru ostalih posvećuje se više resursa reviziji operativnog poslovanja (52%). Odgovori pojedinih ispitanika su dosta različiti te postotak resursa u tom području varira od 20% do 70%. Gledajući prosjek, postotak resursa posvećenih ostalim područjima je sljedeći: revizija usklađenosti (17%), revizija na temelju financijskih rizika (12%) te revizija informacijskih tehnologija (14%). Što se tiče područja internog savjetovanja, sudionici iz sektora financijskih usluga tom području posvećuju najmanje vremena (9%), dok sudionici iz sektora ostalih nešto više (18%). Slika 10: Tijekom rada interne revizije u 2011. godini (u usporedbi s 2010. i 2009. godinom), kako je promijenjen naglasak revizije? Smanjenje ili obuzdavanje troškova (rashoda) 62% 3% Izloženost poduzeća prema trećim stranama 36% 69% 6% Učinkovitost upravljanja rizicima 25% 42% 0% Usklađenost rizika 2% Operativni rizici 2% Ispitivanje kvalitete internih kontrola 72% 28% 58% 35% Povećan naglasak 63% 52% 48% 0% 0% Smanjen naglasak 40% 2% Financijski rizici (općenito) Ostalo isto 58% 20% 40% 60% 80% Prema odgovorima ispitanika u istraživanju, zabilježen je trend povećanog naglaska interne revizije u zadnje tri godine u sljedećim područjima: ispitivanje kvalitete internih kontrola (86%), operativni rizici (58%) i učinkovitost upravljanja rizicima (58%). U tom istom razdoblju, naglasak interne revizije na područje usklađenosti rizika (72%) i izloženosti prema trećim stranama (69%) bio je konstantan i bez značajne promjene za navedeni postotak ispitanika. sva tri sektora pojedinačno, više od polovine ispitanika povećalo je naglasak na ispitivanju kvalitete internih kontrola. Ni u jednom području u zadnje tri godine nije došlo do primjetnog smanjenja naglaska interne revizije. PwC 10 Slika 11: Što je najveći problem vaše interne revizije? Kako bi se ostvarila vrijednost njihovih funkcija, odjeli za internu reviziju nastoje koristiti pristup pružanju usluga klijentima koji se temelji na njihovom međusobnom odnosu. Bez obzira na to, istraživanje pokazuje da komunikacija između interne revizije i ključnih nositelja interesa nije na odgovarajućoj razini. Potrebno je poboljšanje na tom području kako bi se uskladile potrebe i očekivanja od internih revizora i usredotočenost na ključne poslovne rizike. Nedovoljna komunikacija između interne kontrole i ključnih vlasnika udjela (višeg menadžmenta/Uprave/Nadzornog odbora) 36% Nedostatak sposobnog stručnog osoblja 27% Nedovoljna usredotočenost na ključne poslovne rizike i probleme 25% Nedovoljno korištenje prateće informatičke tehnologije 16% Nedostatak odgovarajućeg budžeta 13% Radna praksa i metodologija nisu dovoljno učinkovite 9% Nedostatak odgovarajućeg uredskog prostora 5% Nije orijentirana na traženje prednosti ili operativnih poboljšanja 3% Drugo 6% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% U sektoru državnih tijela i javne uprave te u sektoru sektor ostalih ih, gotovo polovina ispitanika (48%) ( najvećim problemom smatra „nedovoljnu komunikaciju između interne revizije i ključnih nositelja interesa“. Percepcija značaja tog problema među internim revizorima blago je povećana u odnosu na istraživanje iz 2009. godine. Međutim, u financijskom sektoru ovaj ovaj problem nije toliko istaknut (14%). Četvrtina ispitanika (27%) (2 drugim glavnim problemom smatra „nedostatak sposobnog stručnog osoblja“, što je u skladu s odgovorima u istraživanju iz 2009. godine (24%). Ovo je najznačajniji problem u sektoru financijskih inancijskih usluga (33%). U sektoru financijskih usluga, još jedan problem kojeg su utvrdili interni revizori (25%) %) je „nedovoljna „nedovoljna usredotočenost na ključne poslovne rizike i probleme probleme“. U državnom sektoru, ispitanici (33%) također su to naveli kao jeda jedan od najvećih problema U istraživanju iz 2009. godine, ovo područje uopće nije bilo navedeno problema. kao problem tako da je značajnost ovog problema narasla.. Globalno istraživanje PwC-a iz 2012. godine pokazuje da tehničke vještine postaju sve više specijalizirane, rizici su sve raznolikiji, a očekivanja Uprave sve više rastu. Kao rezultat toga, jedan od važnijih izazova za internu reviziju je nedostatak sposobnog stručnog osoblja. Moguća rješenja su programi obuke, eksternalizacija, zapošljavanje vodećih osoba organizacije te fokusirani osobni razvoj kroz iskustvo. Međutim, to zahtijeva i dodatna financijska sredstva odnosno povećanje budžeta interne revizije. Slika 12: Kretanje budžeta/proračuna za funkciju interne revizije u posljednje 3 godine 100% 78% 80% 60% 40% 2010 naspram 2009 47%49% 31%32% 16% 22%19% 5% 20% 2011 naspram 2010 2012 naspram 2011 0% Povećan Jednak Smanjen U istraživanju iz 2009. godine, 78% ispitanika navelo je da je planirani budžet za 2010. godinu za funkciju interne revizije ostao isti kao i u 2009. godinu. Samo 16% ispitanika planiralo planiral je veći budžet za 2010. godinu. PwC 11 Manje od polovine ispitanika (47%) navodi da su razine budžeta ostale iste u 2011. godini, a 49% ispitanika očekuje da će ostati isti i u 2012. godini. Trend povećanja budžeta iz godine u godinu zabilježen je kod 31% ispitanika u 2011. godini i očekuje se kod 32% ispitanika u 2012. godini. S druge strane, vidljiv je trend smanjenja budžeta za internu reviziju. U budžetu za internu reviziju za 2011. godinu smanjenje se odnosilo na 18% ispitanika u sektoru ostalih, dok se za 2012. godinu očekuje smanjenje kod 20% ispitanika u sektoru financijskih usluga. Slika 13: Na kojem su području planirane/ostvarene najveće uštede? 55% Primanja osoblja su zamrznuta ili smanjena 38% Nametnuta je obustava zapošljavanja Drugi administrativni troškovi su se smanjili 25% Troškovi obuke su smanjeni 25% Nije primjenjivo (nije bilo smanjenja ili štednje) 23% Putovanja su rjeđa 22% Podrška vanjskih suradnika se smanjila ili je obustavljena 20% 0% Osoblje interne revizije je otpušteno 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Najveće uštede su planirane/ostvarene na troškovima osoblja, odnosno primanja osoblja su zamrznuta ili smanjena za 55% ispitanika i nametnuta je obustava zapošljavanja za 38% ispitanika. Ova dva područja štednje su najviše naglašena u sektoru ostalih, a najmanje naglašena u sektoru državnih tijela i javne uprave. U sektoru ostalih, uštede su ostvarene i na području podrške vanjskih suradnika za trećinu ispitanika (35%). U sektoru državnih tijela i javne uprave, troškovi su smanjeni kroz rjeđa putovanja za četvrtinu ispitanika (26%). Kod 48% ispitanika ušteda je ostvarena na više od jednog područja. Slika 14: Smatrate li da interna revizija ima odgovarajući status u vašoj organizaciji u obliku potpore unutar organizacije? Da 60% 40% Ne Većina ispitanika (60%) smatra da njihova funkcija interne revizije ima odgovarajući status u njihovoj tvrtki. U sektoru financijskih usluga, postotak pozitivnih odgovora je bio vrlo visok (81%) i na istoj razini kao i u istraživanju iz 2009. godine (79%). Izvan sektora financijskih usluga, u odnosu na istraživanje iz 2009. godine, u ovom području je zabilježen negativan trend. Samo 48% internih revizora u državnim tijelima i javnoj upravi navelo je da je njihov status prikladan, dok je u 2009. godini taj postotak bio 67%. Slično tome, pogoršanje statusa interne revizije zabilježeno je u sektoru ostalih gdje je primijećen pad sa 75% u 2009. na 52% u 2012. godini. PwC 12 Istraživanje bilježi pogoršanje statusa interne revizije tijekom posljednje tri godine. Kao rezultat toga, voditelji interne revizije pred sobom imaju veći izazov u pogledu ostvarenja bliske suradnje s vodstvom tvrtke. Ukoliko uspiju osigurati sebi 'mjesto za stolom' u pogledu ključnih strategija i prioriteta svoje organizacije povećati će time i svoj status i vjerodostojnost. Slika 15: Kako trenutno vidim internu reviziju unutar svoje organizacije? mala korist, nizak trošak 18% mala korist, visok trošak 9% velika korist, nizak trošak 56% velika korist, visok trošak 18% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Većina ispitanika (56%) smatra da je njihov doprinos velik uz nisku cijenu, dok samo 9% smatra da je njihov doprinos mali uz visoku cijenu. Skoro trećina ispitanika (29%) iz sektora državnih tijela i javne uprave smatraju da je njihov doprinos mali uz nisku cijenu. U odnosu na istraživanje iz 2009. godine utvrđen je negativan trend. Prije tri godine, više internih revizora (65%) za sebe je smatralo da pružaju visoku vrijednost uz nisku cijenu. Najznačajnije smanjenje zabilježeno je kod ispitanika u sektoru ostalih (s 89% u 2009. godini na 57% u 2011. godini). Slika 16: Prosječno vrijeme trajanja ciklusa projekata interne revizije (od početka planiranja revizije do podnošenja konačnog revizijskog izvješća) 14% 2% 19% Jedan mjesec ili manje Od jednog do tri mjeseca Od tri do šest mjeseci Od devet mjeseci do jedne godine 72% Kod većine internih revizora prosječni ciklus interne revizije traje od mjesec dana do tri mjeseca (68%), dok 13% ima revizijski ciklus od 3 do 6 mjeseci, a 18% ima ciklus manji od mjesec dana. Kraći ciklusi revizije češći su u sektoru financijskih usluga. Međutim, uočen je trend povećanja trajanja ciklusa s jednog mjeseca i manje (74% ispitanika u 2009. godini) na trajanje od jednog do tri mjeseca (77% ispitanika u 2012. godini) u tom sektoru. U praksi postoji velika raznolikost u provođenju interne revizije u pogledu procjene rizika, područja naglaska te razine i kvalitete resursa koji se koriste prilikom planiranja. Međutim, interna revizija mora nastojati posvetiti dovoljno vremena i resursa planiranju što je ključan element u ostvarivanju odgovarajuće dodane vrijednosti za organizaciju. U državnim tijelima i javnoj upravi, interni revizori imaju duže cikluse revizije. Međutim, postoji tendencija pada trajanja ciklusa s tri do šest mjeseci (67% ispitanika u 2009. godini) na trajanje od jednog do tri mjeseca (57% ispitanika u 2012. godini). Sličan trend pada prosječnog trajanja ciklusa interne revizije je uočen i u sektoru ostalih. Slika 17: Koji postotak vremena unutar ciklusa jednog projekta interna revizija posvećuje sljedećim kategorijama? PwC 24% 26% Planiranje revizije Terenski/ projektni rad Izvještavanje (do trenutka izdavanja završnog izvještaja) 50% 13 Interni revizori utroše pola svog vremena na terenski rad, dok je četvrtina vremena utrošena na planiranje revizije (24%) i na izvještavanje do trenutka tr izdavanja završnog izvješća (26%) unutar ciklusa jednog projekta. Međutim, uočene uočen su značajne oscilacije među odgovorima pojedinih ispitanika. Slika 18: Na koji način vaš odjel za internu reviziju mjeri svoju učinkovitost? 80% 71% 70% 60% 50% 49% 40% 27% 30% 20% 12% 7% 10% 0% 0% Anketa o Usmena ili Prepoznate Nematerijalne Smanjenje zadovoljstvu pismena uštede ili beneficije naknade za korisnika povratna povrat troška (usklađivanje s vanjsku revizije i informacija od ciljevima reviziju drugih viših dioničara) rukovoditelja rukovoditelja ili Revizijskog odbora Drugo Većina odjela interne revizije (71%) 1%) mjere svoju učinkovitost putem pismenih ili usmenih povratnih informacija od višeg menadžmenta ili Revizijskog odbora. K tome, 46% ispitanika upotrebljava više od jednog načina mjerenja svoje učinkovitosti. U usporedbi s istraživanjem u 2009. 9. godini, uočeno je češće korištenje ankete o zadovoljstvu korisnika revizije (ili drugih rukovoditelja) odnosno povećanje s 15% na 49%, dok je smanjeno korištenje pismenih ili usmenih povratnih informacija od viših rukovoditelja ili Revizijskog odbora dbora s 85% na 71% ispitanika u 2012. godini. Slika 19: Pokriva li interna revizija i reviziju informacijske tehnologije i povezanih rizika? 40% Da 62% Ne Više od polovine (62%) %) ispitanika navelo je da interna revizija pokriva informacijske tehnologije i povezane rizike, riz vrlo slično istraživanju u 2009. godini (65%). Kada isključimo sektor financijskih usluga (od kojih Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zahtijevaju pokrivanje informacijskih tehnologija u sklopu djelokruga interne revizije), broj ispitanika koji pokrivaju informacijske tehnologije i povezane rizike u sklopu interne revizije smanjen je na 54% % (odnosno 53% u istraživanju u 2009. godini). PwC 14 Globalno istraživanje PwC-a iz 2011. godine pokazuje da interni revizori preusmjeravaju svoj fokus na funkcionalne rizike, kao što su upravljanje informacijskim tehnologijama i upravljanje imovinom. Iako uključenost interne revizije u nove projekte implementacije sustava nije nikakva novost, istraživanje pokazuje da se uloge interne revizije u ovim projektima šire na potvrdu ostvarenja vrijednosti i prednosti projekta. Slika 20: Tijekom 2011. godine, interna revizija informacijske tehnologije (IT) pokrivala je sljedeće rizike: 94% 94% 89% 86% 77% 75% 56% Rizik sigurnosti Rizik Rizik kvalitete Rizik i povjerljivosti usklađenosti s podataka (rizik upravljanja ITpodataka zakonskim točnosti, om (rizik propisima kompletnosti i usklađenosti s dostupnost poslovanjem) podataka) Izloženost Projektni rizik poduzeća (rizik da projekt prema trećim neće biti stranama dovršen, nema vezano uz IT koristi ili nije unutar budžeta) Rizik novih tehnologija Iako brojne funkcije interne revizije u određenoj mjeri pokrivaju informacijske tehnologije, opseg te pokrivenosti varira. U cjelokupnom uzorku, u 17% slučajeva interna revizija pokrivala je sve rizike. Slika 21: Tko provodi reviziju informacijske tehnologije? 70% 59% 60% 50% 37% 40% 30% 17% 20% 4% 10% 0% Interni IT revizor Interni IT specijalist unutar drugog odjela Vanjski suradnik Interni revizori IT reviziju većinom provode interni IT revizori (59%). Više od trećine (37%) koristi usluge vanjskog suradnika, dok 17% internih revizora sami obavljaju reviziju informacijske tehnologije PwC 15 PwC 16 Autori O PwC Hrvatska PwC u Hrvatskoj ima više od 100 revizora, konzultanata i drugih zaposlenika. Zapošljavamo međunarodno i lokalno certificirane ovlaštene revizore te osoblje s drugim stručnim certifikatima, te više od 15 godina iskustva u reviziji. Usluge interne revizije PwC-a pomažu tvrtkama povećati vrijednost i poboljšati učinkovitost interne revizije pronalazeći rješenja koja su u skladu sa specifičnim situacijama i potrebama klijenata. Bilo da se radi o pružanju djelomično ili potpuno eksternalizirane usluge interne revizije, transformaciji interne revizije ili pomoći pri uspostavljanju te funkcije, stavljamo na raspolaganje široko znanje o toj temi uz stručnjake koji poznaju sektor kojem naš klijent pripada te pripadajuća područja tehničkih rizika. Za daljnje informacije, posjetite našu internetsku stranicu www.pwc.hr ili kontaktirajte: Tamara Maćašović tel.: +385 1 6328 843 [email protected] O Hrvatskom institutu internih revizora HIIR je udruga internih revizora Hrvatske. Članovi HIIR-a su ujedno i članovi Međunarodnog instituta internih revizora (IIA Global), a HIIR je kao nacionalni institut ujedno član Europske konfederacije instituta internih revizora (ECIIA). Osnovni ciljevi i zadaci su razvoj struke interne revizije, uspostavljanje i održavanje standarda za profesionalnu praksu interne revizije i standarda za ocjenjivanje kvalitete organizacija interne revizije, izobrazba, profesionalni razvoj i certificiranje internih revizora, priređivanje stručnih susreta članova kako bi se upoznali s praksom interne revizije i njezinom egzistiranju u različitim državama u svijetu, promoviranje internih revizora koji mogu pomoći u razvoju struke, promoviranje profesionalne prakse interne revizije svim zainteresiranim stranama (npr. nadzornim odborima, upravama, menadžmentu, odborima za reviziju, stručnim tijelima i sl.), istraživanje, priopćavanje i promoviranje znanja i informacija o internoj reviziji, internim kontrolama, sustavu internih kontrola i povezanim temama itd. Za daljnje informacije, posjetite našu internetsku stranicu www.hiir.hr ili kontaktirajte: mr. Stanko Tokić, dipl.oecc. Predsjednik HIIR-a PwC 19 PwC 20 © 2013 PricewaterhouseCoopers d.o.o., hrvatsko društvo s ograničenom odgovornošću. Sva prava pridržana. PwC se odnosi na hrvatsko društvo član, a ponekad se može odnositi na PwC mrežu. Svako društvo član je zasebna pravna osoba. Za više informacija posjetite www.pwc.com/structure.
© Copyright 2024 Paperzz
