Neobična & originalna BiH Na “Muškoj vodi” i tetrijebi umiru u ljubavi Nekadašnja kuglana i restoran razrušene hotele “Domaviju” i “Argentariju”. U prvom su na dva sprata još izbjeglice, drugi je zarastao u šaš, djeluje jezivo i kao da prijeti nekom gorčinom. A nekad je u ovdašnjem lječilištu radilo 120 ljudi... Danas bi to značilo potpuni preporod ovog grada-spomenika. Rekosmo, 48 različitih izvora vode i isto toliko raznolikog drveća!? Resurs (grdne li riječi) kakav bi na Zapadu dobrano platili. Voda je simbol koji ne poznaje granice, jer gdje nema vode, nema ni života i ništa tako snažno ne povezuje svijet kao ovo trajno dobro prirode. Bez nje društva nestaju, a ljudi umiru. Istovremeno i najveće svjetske religije vodu smatraju svetom, klanjaju joj se, povezuju s ponovnim raðanjem, čistoćom i očišćenjem Ispod izvora Velikog Gubera ostaci nekadašnje kuglane, kupki, starog restorana. Život se ovdje odvijao danonoćno: ljudi su dolazili gubavi, a odlazili čiste kože, djevojke su nakon umivanja ovdašnjom bijelom vodom s ponosom pokazivale svoja lica, a mnogi ostavljali Piše: Džemal DŽAKMIĆ Foto: Samir SALETOVIĆ M i ćemo, ovog puta, više o njenom zdravstvenom značaju, koji je davno uočen. Hipokrat je, recimo, preporučivao kupanje kao najefikasniju mjeru protiv mnogih bolesti, a stari Rimljani su puno pridavali tom značaju, što se vidi prema postojanju čuvenih rimskih vodovoda, javnih kupatila i banja koje su gradili širom Carstva. Iz tog perioda se mineralnim vodama i na našim prostorima počeo pridavati značaj. Ljudi su počeli shvaćati da voda nije samo neizbježna životna potreba kao i hrana, već i mnogo više - simbol i lijepog i strašnog, kolijevka života, ali može biti i uzročnik smrti. Nije ni čudno što je naš narod u svojoj tradiciji vodi dao uzvišeno mjesto. Muzičari je često pretaču u pjesmu, a književnici slikari i pjesnici u svoja djela. Omiljeni je motiv i našeg nobelovca Ive Andrića, koji je vodu prema značaju uporedio sa Suncem, stvorivši oko nje oreol mistike. Pogotovo je davao značaj ljekovitim vodama, kojima je naša zemlja izuzetno bogata, ali ih ne znamo ili nećemo da koristimo poput zemalja Regiona, koje koriste naše organizacione slabosti. A primjena je široka, kako u medicinskoj - kao banjska ili “kiseljaci”, odnosno stone vode, kojih imamo bezbroj kvalitetnih i osvajamo svjetske nagrade, a uvozimo one sumnjivog porijekla, dajući na to milione maraka. I po tome je naša zemlja neobična i originalna: deseci banjskih izvora velikih kapaciteta teku bez ikakve kontrole u kanalizaciju, stonih, odnosno pijačih - još više, a mogli bismo samo od korištenja tih prirodnih bogatstava ili resursa, kako ih danas zovu, odlično živjeti. Veliko bogatstvo Stoga je i naš cilj da to bogatstvo otrgnemo od zaborava i propadanja, upozorimo i motiviramo one koji bi znali sve to pretvoriti u turistički raj i otvaranje radnih mjesta koja nam se sama nude. Jer, Bosna i Hercegovina ima 16 registriranih banjsko-rekreacionih lječilišta od prije agresije na našu zemlju, koja su uobličena uglavnom u hotelske kapacitete. Neki od njih su renovirani i imaju bogatu ponudu, drugi vode borbu s privatizacijskim tajkunima, a mnogi jednostavno propadaju! Naša reporterska ekipa obišla je nekoliko banja i pijačih mineralnih voda. Krenuli smo od Srebrenice, osakaćene i s puno teških rana, gdje je gotovo svakoj povratničkoj duši potreban lijek. Vjerovatno i onoj što bi pokajanja za zlo komšijama učinjeno. Zove ih 48 tamošnjih izvora ljekovite vode, nudi im se kao lijek. Zauzvrat ne traže mnogo, samo da im izvorišta pročiste, jer Veliki i Mali Guber, Ljepotica, Očna voda, Sinus voda i druge bi da pomognu ozdravljenju. Apatija koja vlada u ovom sablasnom gradu otupila je ideje. Oči su uprte u Sarajevo i “Fabriku duhana”, koja u ovom gradu gradi hotel, tik do općinske zgrade. Gradski optimisti se nadaju da će “Fabrika” s vremenom, od sadašnjeg vlasnika, koji je rekorder certifikatskog nemara, kupiti i lječilište - I šetnja pored “Gubera” liječi - Mali Guber naočale. Danas, svrati poneki znatiželjnik, Srebreničanke povremeno šetaju, jer predjeli oko Gubera su i svojevrsna vazdušna banja. Rekoše da s vremena na vrijeme dovedu i ðačke ekskurzije. Djeca, istina, mogu naučiti kako ne treba uvijek raditi što stariji rade, jer to nije nužno i dobro. Šta je ostalo od “Muške vode” Žene kao preslice Muška voda - ženska radost, govore i danas kladanjski hroničari. Još i kurnjačom je zovu, a žene nakon što muževi nekoliko dana piju vodu sa ovog izvora ujutro hodaju kao kad preslica prede. Samo šesnaestak kilometara od ovog grada, iz utrobe Konjuha, teče voda koju je putopisac Evlija Ćelebi u XVII vijeku nazvao “Izvorom mladosti” ili “Muškom vodom”. Vrijeme je pokazalo - ne bez razloga, jer ovdje, kažu, nije rijetkost da muškarci u 50-im, pa čak i u 60-im godinama dobijaju djecu, te da je mnogo porodica s petero ili šestero djece. Krajem šezdesetih godina u Kladanj se dolazilo kao danas u Meðugorje. Moglo bi se reći da je dolazilo i više ljudi, a sve je govorilo da će ovaj kraj doživjeti neslućen razvoj. Od Kladnja do izvora automobil do automobila. Na nekadašnjem lokalitetu bolnice za plućne bolesti napravljen je Hotel “Muška voda”, renovirana “Bosna” u gradu. Dokazano je da ova voda pozitivno djeluje naa smanjenje krvnog pritiska i šećera u krvi, brže izlučivanje vode i regeneraciju crijevnog i želučanog trakta, poboljšava cirkulaciju krvi, jača vitalnost organizma i uravnotežuje neurovegetativni sistem. Zbog promašaja u pakovanju i gljivica na zidovima boca, pakovanje je obustavljeno, broj turista smanjen, ali su na sportske terene na pripreme dolazile sportske ekipe i po običaju imale uspješne sezone. Ovdje je, nimalo slučano, i najpoznatije lovište na tetrijebe u našoj zemlji. Love se kada su zaljubljeni. Napiju se “Muške vode” i tada se pare, ali im otupe čula i ne čuju lovce. Tetrijebi tako umiru u ljubavi! Ako uskoro ne doðe jedan od brojnih najavljivanih kupaca, umrijet će sve na ovom lokalitetu. Objekte još čuva samo Izet Kamenčić, koji pet godina nije primio plaću i sam se sebi čudi kako preživljava s peteročlanom porodicom. U Kladnju nerado o svemu govore. Kao da se boje da ne ureknu nekog nepoznatog finansijera koji bi mogao doći vrlo brzo na bijelom konju. Ako i naredni tender ne propadne, što ne bi bilo nikakvo čudo. Vode su naša budućnost Prof. dr. Ešref Bećirović iz Tuzle, najpoznatiji je naš balneolog, godinama upozorava na nemar naših vlastodržaca kada su banjsko-klimatska mjesta i mineralne stolne vode naše zemlje u pitanju. Autor brojnih studija je, blago rečeno, ogorčen: - Ne razumijem zašto svakodnevno gledam kako nam ispred očiju teče veliko bogatstvo, a ne reagiramo. To je naša budućnost. Njemačka ima 700 lječilišta, a mi samo 16 registriranih: “Aquaterm” Olovo, “Dvorove” kod Bijeljine, “Gatu” u Bihaću, “Guber” u Srebrenici, tri “Ilidže”. Zatim “Kiseljak” u Kiseljaku kod Sarajeva, Banju “Kulaši” u Prnjavoru, “Laktaše” u istoimenom mjestu, “Mlječanicu” kod Bosanske Dubice, “Reumal” u Fojnici, “Slanu banju” u Tuzli, koja se ovih dana ruši zejedno sa hotelom “Bristol”, dobit će savremenu zgradu i opremu, te “Slatinu” u Banjoj Luci, “Vilinu Vlas” u Višegradu i “Vrućicu” u Tesliću. Od mineralnih voda koje se flaširaju tu su “Celvik” Tešanj, “Ilidžanski dijamant”, “Muška voda” Kladanj, tešanjske “Oaza” i “Princez”, “Sarajevski kiseljak”, “Tuzlanski kiseljak” i kozlučka “Vitinka”. Dok naše vode dobijaju meðunarodne nagrade, trgovački lobiji iz zemlje iznesu desetke miliona maraka, koji bi se mogle investirati u ispitivanje i iskorištenje ostalih voda. Ilidže Ilidža je, uglavnom, sinonim za banjsko-rekreacioni centar i naselje kod Sarajeva, nekadašnju rimsku koloniju Aqva S ili Banje S, čiji su stanovnici bili ravnopravni rimski graðani. Sudeći prema nalazima na okolnim lokalitetima, ovo područje bilo je gusto naseljeno. Ilidžom su je nazvali Turci, po riječi iladž - tur. lijek, a današnji izgled poprimila je za vrijeme Austro-Ugarske, koja je sagradila hotele i zasadila Veliku aleju prema Vrelu Bosne. Danas, dolaskom na tramvajski terminal već osjetite miris sumpora i znate da ste blizu izvora ljekovite vode. Još dvije banje u BiH nose naziv Ilidža; ona kod Gradačca dobila je na značaju ekspanzijom samog grada i ispravne razvojne politike vrijednih ljudi ovog kraja i ona u Gornjoj Sanici, izmeðu Kjuča i Sanskog Mosta. Hroničari će reći da je ovo jedno od prvih turističkih sela u našoj zemlji, gdje za ljetnih mjeseci procvjeta život, jer stotine ljudi sjedi oko ovdašnje banje. Tuzlanski blizanci O izvorima koji teku u potoke i rijeke, a neki i na ceste, mogli bismo pisati danima. Sami sliv Krivaje, na samo desetak kilometara od Olova, ima devet izvora sličnih svojstava. Tri su, istina, “pod kontrolom” tamošnjeg Hotela “Akvaterm”, u kom se bude iz dugogodišnje amnezije i shvataju da sadašnji kapaciteti ne zadovoljavaju ni minimum potreba, te da treba poraditi na komforu pacijenata. Novi direktor Admir Hasanspahić odaje utisak menadžera koji zna šta hoće i kuje ambiciozne planove, za koje, veli, ima pokriće. Ono je, svakako, u kvalitetu vode i tretmana u prvom redu, a za tamošnje masere pacijenti tvrde da su meðu najboljima u BiH. Nada Olova Prema Hasanspahiću, samo kapaciteti sprečavaju ovdašnju banju da posluje s visokom dobiti, a postojeći kapaciteti rezerviraju se i po dva mjeseca unaprijed. Bili smo svjedoci rezerviranja za septembar. Olovu svakako treba vratiti osmijeh na lice, s kojim su odlazili izliječeni koji su ovdje lijeka nalazili, kako oni s najtežim reumatskim i kožnim oboljenjima, tako i oni koji su nakon više godina braka i tretmana ovom vodom liječili sterilitet i dobijali djecu. Ostali izvori nemaju širu upotrebu. Jedan, uz rijeku Orlju prema Varešu, na privatnom je imanju, a ostali teku li teku i hladnoj Krivaji stavljaju obloge. Takvo je izvorište kod Soluna, još bolje u Crnom Potoku, gdje su na 50-ak metara rastojanja dva izvora - izuzetno hladne i dosta tople vode, 36 stepeni Celzija! Od ovog prvog koristi imaju makar ribe, koje se tu u jatima snabdijevaju kisikom. Ruke Emire Merdan liječe Ili izvorište kod Kaknja, koje vozačima pravi nevolje za vrijeme zimskih mjeseci, stvarajući vodenu zavjesu od isparavanja. Temperatura vode je oko 100 stepeni, a lokalni tajkun je od toga napravio improvizirano lječilište, bolje reći vašarište. Da su vode bogatstvo u svakom smislu, neka nam posluži dobar primjer Tuzle. Godinu prije izgradnje Panonskog jezera u Tuzli je roðeno 11 blizanaca, a godinu poslije - 24! Naravno, u ovu brojku ne ulaze oni iz drugih gradova. Pa, aferim, Tuzlaci! Da otkrijemo za Vas neobičnosti i specifičnosti Bosne i Hercegovine, pomogla nam je “Fabrika duhana Sarajevo”.
© Copyright 2024 Paperzz