Na “Muškoj vodi” i tetrijebi umiru u ljubavi

Neobična & originalna BiH
Na “Muškoj vodi” i
tetrijebi umiru u ljubavi
Nekadašnja kuglana i restoran
razrušene hotele “Domaviju” i “Argentariju”. U prvom su na dva sprata još izbjeglice, drugi je zarastao u šaš, djeluje jezivo
i kao da prijeti nekom gorčinom. A nekad
je u ovdašnjem lječilištu radilo 120 ljudi...
Danas bi to značilo potpuni preporod
ovog grada-spomenika. Rekosmo, 48 različitih izvora vode i isto toliko raznolikog
drveća!? Resurs (grdne li riječi) kakav bi
na Zapadu dobrano platili.
Voda je simbol koji ne poznaje granice, jer gdje nema vode, nema ni života i ništa
tako snažno ne povezuje svijet kao ovo trajno dobro prirode. Bez nje društva nestaju, a ljudi umiru. Istovremeno i najveće svjetske religije vodu smatraju svetom,
klanjaju joj se, povezuju s ponovnim raðanjem, čistoćom i očišćenjem
Ispod izvora Velikog Gubera ostaci
nekadašnje kuglane, kupki, starog restorana. Život se ovdje odvijao danonoćno: ljudi su dolazili gubavi, a odlazili
čiste kože, djevojke su nakon umivanja
ovdašnjom bijelom vodom s ponosom
pokazivale svoja lica, a mnogi ostavljali
Piše: Džemal DŽAKMIĆ Foto: Samir SALETOVIĆ
M
i ćemo, ovog puta, više o njenom zdravstvenom značaju,
koji je davno uočen. Hipokrat
je, recimo, preporučivao kupanje kao
najefikasniju mjeru protiv mnogih bolesti, a stari Rimljani su puno pridavali
tom značaju, što se vidi prema postojanju čuvenih rimskih vodovoda, javnih
kupatila i banja koje su gradili širom
Carstva. Iz tog perioda se mineralnim
vodama i na našim prostorima počeo
pridavati značaj. Ljudi su počeli shvaćati da voda nije samo neizbježna životna potreba kao i hrana, već i mnogo
više - simbol i lijepog i strašnog, kolijevka života, ali može biti i uzročnik
smrti.
Nije ni čudno što je naš narod u svojoj tradiciji vodi dao uzvišeno mjesto.
Muzičari je često pretaču u pjesmu, a
književnici slikari i pjesnici u svoja djela. Omiljeni je motiv i našeg nobelovca
Ive Andrića, koji je vodu prema značaju
uporedio sa Suncem, stvorivši oko nje
oreol mistike. Pogotovo je davao značaj
ljekovitim vodama, kojima je naša zemlja
izuzetno bogata, ali ih ne znamo ili nećemo da koristimo poput zemalja Regiona,
koje koriste naše organizacione slabosti.
A primjena je široka, kako u medicinskoj
- kao banjska ili “kiseljaci”, odnosno stone vode, kojih imamo bezbroj kvalitetnih
i osvajamo svjetske nagrade, a uvozimo
one sumnjivog porijekla, dajući na to milione maraka.
I po tome je naša zemlja neobična i
originalna: deseci banjskih izvora velikih
kapaciteta teku bez ikakve kontrole u
kanalizaciju, stonih, odnosno pijačih - još
više, a mogli bismo samo od korištenja
tih prirodnih bogatstava ili resursa, kako
ih danas zovu, odlično živjeti.
Veliko bogatstvo
Stoga je i naš cilj da to bogatstvo
otrgnemo od zaborava i propadanja,
upozorimo i motiviramo one koji bi
znali sve to pretvoriti u turistički raj i
otvaranje radnih mjesta koja nam se
sama nude. Jer, Bosna i Hercegovina
ima 16 registriranih banjsko-rekreacionih lječilišta od prije agresije na našu
zemlju, koja su uobličena uglavnom u
hotelske kapacitete. Neki od njih su
renovirani i imaju bogatu ponudu, drugi vode borbu s privatizacijskim tajkunima, a mnogi jednostavno propadaju!
Naša reporterska ekipa obišla je nekoliko banja i pijačih mineralnih voda.
Krenuli smo od Srebrenice, osakaćene i
s puno teških rana, gdje je gotovo svakoj
povratničkoj duši potreban lijek. Vjerovatno i onoj što bi pokajanja za zlo komšijama učinjeno. Zove ih 48 tamošnjih
izvora ljekovite vode, nudi im se kao lijek.
Zauzvrat ne traže mnogo, samo da im
izvorišta pročiste, jer Veliki i Mali Guber,
Ljepotica, Očna voda, Sinus voda i druge
bi da pomognu ozdravljenju. Apatija koja
vlada u ovom sablasnom gradu otupila je
ideje. Oči su uprte u Sarajevo i “Fabriku
duhana”, koja u ovom gradu gradi hotel,
tik do općinske zgrade. Gradski optimisti
se nadaju da će “Fabrika” s vremenom,
od sadašnjeg vlasnika, koji je rekorder
certifikatskog nemara, kupiti i lječilište -
I šetnja pored “Gubera” liječi - Mali Guber
naočale. Danas, svrati poneki znatiželjnik, Srebreničanke povremeno šetaju,
jer predjeli oko Gubera su i svojevrsna
vazdušna banja. Rekoše da s vremena na
vrijeme dovedu i ðačke ekskurzije. Djeca,
istina, mogu naučiti kako ne treba uvijek
raditi što stariji rade, jer to nije nužno i
dobro.
Šta je ostalo od “Muške vode”
Žene kao preslice
Muška voda - ženska radost, govore i
danas kladanjski hroničari. Još i kurnjačom je zovu, a žene nakon što muževi
nekoliko dana piju vodu sa ovog izvora
ujutro hodaju kao kad preslica prede.
Samo šesnaestak kilometara od
ovog grada, iz utrobe Konjuha, teče voda
koju je putopisac Evlija Ćelebi u XVII vijeku nazvao “Izvorom mladosti” ili “Muškom vodom”. Vrijeme je pokazalo - ne
bez razloga, jer ovdje, kažu, nije rijetkost
da muškarci u 50-im, pa čak i u 60-im
godinama dobijaju djecu, te da je mnogo
porodica s petero ili šestero djece.
Krajem šezdesetih godina u Kladanj
se dolazilo kao danas u Meðugorje. Moglo bi se reći da je dolazilo i više ljudi, a
sve je govorilo da će ovaj kraj doživjeti
neslućen razvoj. Od Kladnja do izvora
automobil do automobila. Na nekadašnjem lokalitetu bolnice za plućne bolesti
napravljen je Hotel “Muška voda”, renovirana “Bosna” u gradu. Dokazano je da
ova voda pozitivno djeluje naa smanjenje
krvnog pritiska i šećera u krvi, brže izlučivanje vode i regeneraciju crijevnog i
želučanog trakta, poboljšava cirkulaciju
krvi, jača vitalnost organizma i
uravnotežuje neurovegetativni
sistem. Zbog promašaja u pakovanju i gljivica na zidovima boca,
pakovanje je obustavljeno, broj
turista smanjen, ali su na sportske terene na pripreme dolazile
sportske ekipe i po običaju imale uspješne sezone.
Ovdje je, nimalo slučano, i
najpoznatije lovište na tetrijebe u našoj zemlji. Love se kada
su zaljubljeni. Napiju se “Muške
vode” i tada se pare, ali im otupe čula i ne čuju lovce. Tetrijebi
tako umiru u ljubavi!
Ako uskoro ne doðe jedan
od brojnih najavljivanih kupaca,
umrijet će sve na ovom lokalitetu. Objekte još čuva samo Izet
Kamenčić, koji pet godina nije
primio plaću i sam se sebi čudi
kako preživljava s peteročlanom porodicom. U Kladnju nerado o svemu govore. Kao da se
boje da ne ureknu nekog nepoznatog finansijera koji bi mogao
doći vrlo brzo na bijelom konju.
Ako i naredni tender ne propadne, što ne bi bilo nikakvo čudo.
Vode su naša budućnost
Prof. dr. Ešref Bećirović iz Tuzle, najpoznatiji je naš balneolog, godinama upozorava na nemar naših vlastodržaca kada su banjsko-klimatska mjesta i mineralne stolne vode naše zemlje u pitanju. Autor brojnih
studija je, blago rečeno, ogorčen:
- Ne razumijem zašto svakodnevno gledam kako nam ispred očiju
teče veliko bogatstvo, a ne reagiramo. To je naša budućnost. Njemačka
ima 700 lječilišta, a mi samo 16 registriranih: “Aquaterm” Olovo, “Dvorove” kod Bijeljine, “Gatu” u Bihaću, “Guber” u Srebrenici, tri “Ilidže”. Zatim
“Kiseljak” u Kiseljaku kod Sarajeva, Banju “Kulaši” u Prnjavoru, “Laktaše” u istoimenom mjestu, “Mlječanicu” kod Bosanske Dubice, “Reumal”
u Fojnici, “Slanu banju” u Tuzli, koja se ovih dana ruši zejedno sa hotelom “Bristol”, dobit će savremenu zgradu i opremu, te “Slatinu” u Banjoj
Luci, “Vilinu Vlas” u Višegradu i “Vrućicu” u Tesliću.
Od mineralnih voda koje se flaširaju tu su “Celvik” Tešanj, “Ilidžanski
dijamant”, “Muška voda” Kladanj, tešanjske “Oaza” i “Princez”, “Sarajevski kiseljak”, “Tuzlanski kiseljak” i kozlučka “Vitinka”.
Dok naše vode dobijaju meðunarodne nagrade, trgovački lobiji iz
zemlje iznesu desetke miliona maraka, koji bi se mogle investirati u
ispitivanje i iskorištenje ostalih voda.
Ilidže
Ilidža je, uglavnom, sinonim za banjsko-rekreacioni centar i naselje kod
Sarajeva, nekadašnju rimsku koloniju Aqva S ili Banje S, čiji su stanovnici bili
ravnopravni rimski graðani. Sudeći prema nalazima na okolnim lokalitetima,
ovo područje bilo je gusto naseljeno. Ilidžom su je nazvali Turci, po riječi iladž
- tur. lijek, a današnji izgled poprimila je za vrijeme Austro-Ugarske, koja je
sagradila hotele i zasadila Veliku aleju prema Vrelu Bosne. Danas, dolaskom
na tramvajski terminal već osjetite miris sumpora i znate da ste blizu izvora
ljekovite vode.
Još dvije banje u BiH nose naziv Ilidža; ona kod Gradačca dobila je na značaju ekspanzijom samog grada i ispravne razvojne politike vrijednih ljudi ovog
kraja i ona u Gornjoj Sanici, izmeðu Kjuča i Sanskog Mosta. Hroničari će reći
da je ovo jedno od prvih turističkih sela u našoj zemlji, gdje za ljetnih mjeseci
procvjeta život, jer stotine ljudi sjedi oko ovdašnje banje.
Tuzlanski blizanci
O izvorima koji teku u potoke i rijeke, a
neki i na ceste, mogli bismo pisati danima.
Sami sliv Krivaje, na samo desetak kilometara od Olova, ima devet izvora sličnih
svojstava. Tri su, istina, “pod kontrolom”
tamošnjeg Hotela “Akvaterm”, u kom se
bude iz dugogodišnje amnezije i shvataju
da sadašnji kapaciteti ne zadovoljavaju ni
minimum potreba, te da treba poraditi na
komforu pacijenata. Novi direktor Admir
Hasanspahić odaje utisak menadžera koji
zna šta hoće i kuje ambiciozne planove, za
koje, veli, ima pokriće. Ono je, svakako, u
kvalitetu vode i tretmana u prvom redu, a
za tamošnje masere pacijenti tvrde da su
meðu najboljima u BiH.
Nada Olova
Prema Hasanspahiću, samo kapaciteti sprečavaju ovdašnju banju da posluje s visokom dobiti, a postojeći kapaciteti rezerviraju se i po dva mjeseca
unaprijed. Bili smo svjedoci rezerviranja za septembar. Olovu svakako treba
vratiti osmijeh na lice, s kojim su odlazili izliječeni koji su ovdje lijeka nalazili,
kako oni s najtežim reumatskim i kožnim
oboljenjima, tako i oni koji su nakon više
godina braka i tretmana ovom vodom liječili sterilitet i dobijali djecu.
Ostali izvori nemaju širu upotrebu.
Jedan, uz rijeku Orlju prema Varešu, na
privatnom je imanju, a ostali teku li teku
i hladnoj Krivaji stavljaju obloge. Takvo je
izvorište kod Soluna, još bolje u Crnom
Potoku, gdje su na 50-ak metara rastojanja dva izvora - izuzetno hladne i dosta
tople vode, 36 stepeni Celzija! Od ovog
prvog koristi imaju makar ribe, koje se
tu u jatima snabdijevaju kisikom.
Ruke Emire Merdan liječe
Ili izvorište kod Kaknja, koje vozačima pravi nevolje za vrijeme zimskih
mjeseci, stvarajući vodenu zavjesu od
isparavanja. Temperatura vode je oko
100 stepeni, a lokalni tajkun je od toga
napravio improvizirano lječilište, bolje
reći vašarište. Da su vode bogatstvo u
svakom smislu, neka nam posluži dobar
primjer Tuzle. Godinu prije izgradnje Panonskog jezera u Tuzli je roðeno 11 blizanaca, a godinu poslije - 24! Naravno, u
ovu brojku ne ulaze oni iz drugih gradova. Pa, aferim, Tuzlaci!
Da otkrijemo za Vas neobičnosti i specifičnosti
Bosne i Hercegovine, pomogla nam je
“Fabrika duhana Sarajevo”.

Download Report