GODIŠNJI BILTEN ZAVODA 2011. Novi izazovi bb01.indd 1 2/23/2011 9:27:04 N akon kraće stanke ponovno vam se obraćamo pisanom riječju kojom vas želimo obavijestiti o novostima u Zavodu. Tijekom proteklog perioda smo napokon dobili osnivača što nam omogućava da viziju i ideje o kojim ste čitali u našim ranijim biltenima ostvarujemo na legalan i legitiman način. O ovome, i o životu i radu u Zavodu upoznati ćete se čitajući naredne stranice. Uredništvo Sadràj 3-4 Novi izazovi 5 Da li je moglo i ranije? 6-7 Rekreativne aktivnosti korisnika (kampiranje, ljetovanje, ljetne radosti) 8 9 Muzi~ko-rekreativna radionica Fizioterapija u socio-medicinskim ustanovama 17 Edukacijsko-rehabilitacijski tretman 18-19 Uloga psihologa u psihosocijalnom radu 20 »Sva su ljudska bi}a ro|ena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima«- da ili ne? 21 Zdravstvena slu`ba 22 Korak dalje 23 Korisnici pi{u Izlo`be 10-12 Dobri ljudi (koncert Du{ka Kuli{a i ro{tiljada) 13 16 Sportsko-rekreativne aktivnosti 14-15 Nova nada Bakovi}i 2010. g. 24-25 Socijalno stanovanje u Fojnici 26 Donatori BILTEN ZAVODA ZA ZBRINJAVANJE MENTALNO INVALIDNIH OSOBA BAKOVI]I Izdava~: Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba BAKOVI]I Glavna urednica: Marinela MARI] Uredni{tvo: Nada SU[I]-SIJERÎ], Vjekoslava [PIRITOVI], Katarina SLOMO Uredni~ki kolegij: Suzana MILIÊVI], Renata METLI], Marija KO[TROMAN, Branimir MILIÊVI], Marlena BE[LI], Ivanka MILIÊVI], Katica VIDOVI] Fotografija: Dragana LUÎ] Grafi~ko oblikovanje: Branko R. ILI] Tisak: [tamparija Fojnica, Fojnica bb02.indd 2 2/23/2011 11:57:41 Novi izazovi Dr. med. Nada Sušić SIJERČIĆ, ravnateljica N ovi izazovi su pred nama. Proteklo vrijeme od mog dolaska u ovu ustanovu veoma je brzo prošlo. Uradili smo i realizirali dosta, većinu planom i postavljenih ciljeva za 2010. g. Ali i pored toga želimo još više i još bolje. Nabrojati ću samo neke od aktivnosti koje smo uspješno realizirali u protekloj godini: - Rekonstruirano je centralno grijanje, - Kupljena kuća u Gojevićima, - Zamijenjena stolarija na zgradi "Stari paviljon", - Nadograđen je sistem protupožarne zaštite, - Ugrađene softverske aplikacije i program evidencije radnog vremena, - Urađen je glavnog projekta rekonstrukcije i uređenja sanitarnog bloka, - Obnovljen dio opreme za vešeraj, kuhinju i fizioterapiju, - Obnovljen namještaj na dva odjela i drugo. Tijekom 2009. i 2010. g. imali smo i financijsku potporu od strane resornog ministarstva (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike) koja je namijenjena za "Rekonstrukciju ustanova za zbrinjavanje na razini BiH".Uspjeli smo u protekloj godini kod nadležnog ministarstva zdravstva (KSB/SBK) verificirati ambulantu koja je zadovoljila propisane tehničke i kadrovske uvjete, slijedi proces registracije kod nadležnog suda. S ciljem što kvalitetnije organizacije pružanja zdravstvenih usluga sklopljen je ugovor sa J.U. Dom zdravlja Fojnica o zdravstvenim uslugama na nivou primarne zdravstvene zaštite. Dovršen je i usvojen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, formiran Stručni 3 bb03-05.indd 3 2/23/2011 12:05:36 tim, imenovani voditelji službi u Zavodu. Uposleni su kadrovi za koje je procijenjeno da su nam neophodni za kvalitetniji rad sa korisnicima, iako su potrebe za kadrovima mnogo veće. Posjeta Ombudsmena BiH u periodu od 6-8 mjeseca 2009. g. ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba i preporuke koje su napisali u Specijalnom izviješću, bile su nam smjernica da lakše sagledamo naše propuste i probleme i krenemo u njihovo otklanjanju i prevazilaženju. Mada mnogi od navedenih nedostataka i ne ovise samo od nas. Ostaju nam stalni zadaci koji su: - utvrđivanje individualnih potreba korisnika, - multidisciplinarni pristup i tretman korisnika, - uspostavljanje metode potpore umjesto pomoći, - osposobljavanje radnika za nove pristupe u radu, - supervizija nad stručnim radom, - održavanje i razvoj socijalne uključenosti (reintegracija), - razvijanje smjernica u procesu deinstitucijalizacije, - razvoj dobrovoljnog rada i volonterizma, - rad s obiteljima korisnika, - razvijanje modela integracija u lokalnu zajednicu u raznim oblicima. Akcent će biti stavljen na posebne ciljeve: - poboljšanje kvalitete života korisnika, - osiguranje aktivnih oblika socijalne zaštite, - davanje podrške razvoju stručnih socijalnih mreža u lokalnoj zajednici, - razvoj novih pristupa za savlađivanje socijalnih nevolja. Što se tiče načina i financiranje djelatnosti Zavoda ono se vrši iz • Redovnih izvora: - Prema Zakonu o preuzimanju prava osnivača nad ustanovama socijalne zaštite u FBiH (Sl. novine 31/08 od 02. 06. 2008. g.) sredstva za rad Zavoda osiguravaju se iz naknada za obavljene usluge. Cijena smještaja u Zavodima utvrđuje se za obavljanje usluga smještaja, ishrane i socijalne zaštite. Cijenu smještaja u Zavodu utvrđuje Upravni odbor uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. - Sredstva za osnovne potrebe smještaja i ishrane korisnika osigurava pravna ili fizička osoba koja je preuzela obvezu plaćanja troškova smještaja. - Troškove za zdravstvenu zaštitu korisnika snosi mjerodavni nositelj zdravstvenog osiguranja. • Ostalih prihoda koji se ostvaruju kroz: - Grant sredstava iz budžeta FBiH, - Donacija, - Vlastiti prihod od proizvodnje i proizvoda kao novostvorena vrijednost nastala radom korisnika usluga Zavoda. Naše želje jesu da vrijeme koje je pred nama iskoristimo za stvaranje humanijeg, kvalitetnijeg i boljeg života naših korisnika i sigurna sam da ćemo zajedno u tome i uspjeti. ◄ 4 bb03-05.indd 4 2/23/2011 12:05:46 Da li je moglo i ranije? Katica VIDOVIĆ, pravnica P unih 14 godina trajala je pravna borba za dobivanjem samostalnosti i priznanjem pravne sposobnosti Zavodu. Vlade dolazile i odlazile, smjenjivali se ministri a mi se nadali…. U svim tim godinama nade i strepnje Zavod je napredovao, stvorio prepoznatljivo ime i trasirao jasan put svog razvoja, deinstitucionalizacije i inkluzije. Naravno na putu do rješavanja statusa susretali smo se s nizom otežavajaćih okolnosti koje su pojedinačno i zajedno vrlo negativno djelovali i otežavali naše aktivnosti i usporavali nas. U tom pravnom vakuumu značajne probleme stvarao je nedostatak potrebnih dozvola u kojima se identificira legalitet poslovanja (od otvaranje žiro računa, poreznih prijava, sklapanja ugovora, statističkih evidencija pa do ispravnog popunjavanja narudžbenica). Početkom 2008. g. dogodio se i "Amandman" na Zakon o preuzimanju prava osnivača…kojim bilo dovedeno u pitanje postojanje Zavoda Bakovići a o čemu se pisalo u prethodnom biltenu, srećom to se nije dogodilo. Naš stav od početka bio je rješavanje statusa na bilo kojoj razini ali kao samostalne prepoznatljive ustanove sa jasno istaknutom kategorijom korisnika- odrasle osobe starije od 25 godina života sa poteškoćama u psihofizičkom razvoju i osobe sa psihičkim smetnjama, te da ostane ustanova koja ide u pravcu modernih svjetskih trendova što svakako isključuje stvaranje «mega» zavoda. Nakon duge i teške borbe da opstanemo i ostanemo sami, konačno se to desilo 2. 6. 2008. godine kada je usvojen Zakon o preuzimanju prava i obaveza osnivača nad ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBIH", broj:31/08). Uslijedile su druge aktivnosti usmjerene na stjecanje pravnog legaliteta. Tako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike rješenjem br. 02-02/10-1103-95/08 od 26. 8. 2008. g. imenovalo Upravni odbor koji broji 5 članova a čije je imenovanje potvrdila Vlada FBiH na svojoj 69. sjednici od 16. 9. 2008. godine odlukom br.788/08. Da sve bude ispravno i po zakonu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike imenovalo je Nadzorni odbor Rješenjem br.02-02/10-110221/08 od 26. 8. 2008. g. a Vlada FBiH dala svoju suglasnost na to imenovanje također na svojoj 69. sjednici 16. 9. 2008. g. aktom br. 792/2008. Potom je 26. 1. 2009. g. slijedila prijava registracije što također nije išlo glatko. Tu su notarske obrade predmeta i raznorazne dopune u materijalu, te konačno dana 1. 9. 2009. g. imamo rješenje o registraciji, još malo pa bi dočekali i punoljetnost. U Sl. novinama 16/09 od 18. 3. 2009. godine objavljujemo natječaj za ravnatelja/icu. Upravni odbor imenuje ravnateljicu 23. 9. 2009. g. 01-34898/09 a to potvrđuje Vlada svojom Odlukom br. 664/2009. Nakon toga, od strane Upravnog odbora Zavoda, dolazi do usvajanja Pravila Zavoda, usvajanja i verifikacije i drugih internih akata a koji su potrebni za funkcioniranje Zavoda. Sada kada imamo konačno pravni lagalitet trebalo bi sve da nam bude lakše i da nastavimo raditi s ciljem i težnjama da budemo među najboljim i najuspješnijim ustanovama u Bosni i Hercegovini: humanizirana i demokratizirana, otvorena prema vani i prema unutra i osposobljena za pružanje usluga skrbi potpore ljudima koji je trebaju. ◄ 5 bb03-05.indd 5 2/23/2011 12:05:55 Korisnici usluga Zavoda Bakovići na ljetovanju Jovan DIVJAK, Udruženje Obrazovanje gradi BiH U julu 2010. g., pozvali smo korisnike usluga Zavoda Bakovići na već tradicionalno kampovanje na Boračkom jezeru u cilju afirmacije vrijednosti za koje se zalažemo i zbog kojih postojimo. Želimo vjerovati da su korisnici Zavoda doživjeli ugodne trenutke tokom kratkotrajnog , ali svakako obostrano shvaćenog uvjerenja o koris- nosti organiziranog boravka u prirodi u ambijentu odsustva predrasuda i u interesu integracije različitih etničkih i socijalnih grupa. S dužnim poštovanjem izražavamo naše pohvale za disciplinirano i korektno ponašanje, te u vezi s tim njihov osobni i kolektivni doprinos u ostvarivanju ciljeva organiziranog ljetovanja. Svakako treba istaknuti motiviranost cjelokupne grupe za učešće u rekreativnim i zabavnim aktivnostima tokom cijelog ljetovanja. Uz iskrene želje za uspješan rad Zavoda nadamo se nastavku naše suradnje u 2011. g. ◄ 6 bb06-07.indd 6 2/23/2011 9:28:43 Boravak na Boračkom jezeru S vake godine Zavod na kampovanje na Boračko jezero šalje svoje predstavnike. Ja već 2 godine imam priliku da boravim na prelijepom jezeru u krugu prijatelja iz čitave Bosne i Hercegovine. Ovo je jezero, kako kažu stručnjaci, nastalo od ledenika koji je sišao sa obližnje planine, pri čemu je došlo do otapanja i nastanka jezera. Svaki gost koji dođe na Boračko jezero osjeti čari koje pruža, i teško da mu ne ostane u uspomeni kupanje, sunce, fudbal, hrana, kao i bezbroj drugih lijepih stvari. Odmor i priroda su pozitivno djelovali na mene tako da sam po dolasku u Zavod, mogu tako reći, spreman "krenuti u nove radne pobjede". Boračko jezero je blagodat koju svakako treba obići i posjetiti. ◄ Ahmo Krnjić Z a 7 grupa korisnika ( u svakoj grupi po 6 korisnika i 2 djelatnika ) naših usluga organizirali smo ljetovanje u Neumu. O utiscima je suvišno govoriti jer klima, more, večernje šetnje mogu rezultirati samo dobrim i vedrim raspoloženjem, te lijepim uspomenama na provedene trenutke u tijeku četverodnevnoga boravka na moru. Za one kojima nažalost nismo mogli omogućiti odlazak na more organizirali smo cjelodnevno kupanje na bazenu tako da su i oni imali priliku osjetiti ljetne čari koje u svakome od nas bude pozitivnu energiju i motiviraju nas da idemo "dalje". ◄ 7 bb06-07.indd 7 2/23/2011 9:28:54 Muzičko-rekreativna radionica Kata PRAJO, voditelj muzičko-rekreativne radionice M uzičko-rekreativna radionica svojim planom i programom objedinjava više sekcija i samim tim pruža veću mogućnost korisnicima da u nekoj od njih pronađu sadržaje u skladu sa vlastitim interesovanjima i sposobnostima, te uz vodstvo i podršku iste realiziraju a usvojeno pokažu drugima. Muzička sekcija omogućava uvježbavanje svih vrsta pjesama uz pratnju muzike, kako individualno tako i po grupama, uvažavajući interesovanja i afinitete svakog korisnika. Plesna sekcija pruža mogućnost korisnicima uvježbavanje raznih plesnih koraka prilagođenih individualnim sposobnostima, te uvježbavanje izvornih plesova ovoga kraja. Dramska i recitatorska sekcija omogućava uvježbavanje čitanja pjesama, igrokaza i raznih drugih tekstova, kao i mogućnost da unoseći samoga sebe istome daju određeni smisao. Aktiviranjem korisnika u ovim sekcijama pripremaju se programi koji se izvode u Zavodu i bližoj lokalnoj sredini, te učestvovanje u drugim kulturno-zabavnim manifestacija organiziranim u široj društvenoj zajednici. - U dane karnevala priredili Povorku pod maskama obilazeći prostorije Zavoda i mjesnu zajednicu na taj način doprinoseći očuvanju tradicije ovog kraja - Već tradicionalno, kao članice SUMERO-a sa pjesmom i recitacijama učestvujemo u kulturno-zabavnoj Manifestaciji "Probudite se" u Sarajevu - U sklopu Manifestacije "U susret Božiću" za širu društvenu zajednicu upriličili smo cjelovečernji programom u Domu kulture Bakovići, te su korisnici imali priliku po- Tako smo u tijeku protekle godine: - Organizirali proslavu 8.marta - U suradnji sa članovima KPD "Matija Gubec" Bakovići bogatim programom obilježili Dan Zavoda. kazati onima koji su svojim dolaskom dali podršku njihovom radu i zalaganju da baveći se ovom aktivnošću mogu biti dobri: glumci, pjevači, recitatori, plesači, pa čak i voditelji. ◄ 8 bb08.indd 8 2/23/2011 9:29:11 2. 7. 2010. g. učešće na Manifestaciji "Sedmica Bosanskih kraljeva" u Fojnici 19. 6. 2010. g. učešće na Manifestaciji "Probudi se" u Sarajevu u organizaciji SUMERO-a U toku cijele godine ono što rade korisnici u sklopu radno-okupacionog tretmana imali smo priliku drugima i pokazati, a prodajom radova osigurati nešto sredstava za kupovinu repro-materijala. Brojni gradovi koji su pružili podršku našem radu, te omogućili svojim građanima da se upoznaju s onim što korisnici stvaraju u sklopu radno-okupacionog tretmana su Fojnica, Studenci-Ljubuški, Busovača, Jajce, Zenica, Tomislavgrad, Rama, Guča Gora, te im se ovim putem zahvaljujemo i nadamo daljoj suradnji. ◄ 9 bb09.indd 9 2/23/2011 9:29:29 Dobri ljudi Mihael PEJAK Z ovem se Mihael Pejak, dolazim iz mjesta Kreševo. Na poziv Zavoda Bakovići da napišem nešto o sebi i svom volonterskom radu pristao sam rado jer možda ovaj tekst probudi nešto u vama, otvori vam oči i pogledate ovaj svijet i ljude oko sebe. Ja sam "progledao" tek sa 21 godinu, do tada nisam "vidio" ništa. Živio sam samo za sebe. Da krenem. Sa 12 godina ostao sam bez oca, umro je od leukemije 1988. godine, u 42. godini života. Život mi je u trenu stao. Izgubio sam oca, ljubav, pažnju, zaštitnika, put kojim bi možda lakše išao da je bio tu. Sestra je izgubila isto. Majka- sve to, supruga i čovjeka s kim je trebala dočekati starost. TO JE ŽIVOT. DAJE I UZIMA. Nedugo nakon očeve smrti obolijevam i ja, od bolesti koju tada nitko ne prepoznaje. Govorili su da je reuma, gubitak oca, da umišljam… Vode me od doktora do doktora, od fratra do hodže. Kažu "nagazio", netko "podmetnuo". U prisustvu svetih lica i dalje imam strašne bolove, nitko opet ne zna zašto. Ostaje samo jedno objašnjenje... NIJE NORMALAN. Počinjem uništavati svoju majku i svoje bližnje zbog bolova koji se ne mogu opisati a za koje se vjerovalo da "umišljam". Nakon godinu dana provedenih tako, u muci i hodajući od bolnice do bolnice, padam u kolica. Na ortopediji mi dijagnosticiraju EVING SARKOM, rak kostiju. Opet trka. Idem bioenergičarima, travarima, fratrima, hodžama… Ništa. Stanje isto, boli. Kome više reći? Kome vjerovati? Liječnik na ortopediji traži da se noga reže, majka ne da. Liječnici joj predlažu da me vodi da umrem kod kuće. Traži mi spas u Ljubljani. Letim avionom, ispraćaju me ujak i sestra koja mi maše i plače. Majka je već ni živa, ni mrtva, šuti. Gledam kroz prozor, vidim oblake i tražim Boga. Ne vidim ga ali ga molim: "Molim Te, sruši avion, ne mogu više. Ali 10 bb10-12.indd 10 2/23/2011 9:29:55 neka prežive ostali, nisu oni krivi za moju bol." Stižem u Ljubljanu, dočekuje me bračni par Arif i Svjetlana. Nikad ih ranije nisam vidio. Pomažu nam oko smještaja u bolnicu. U bolnici obavljam pregled, odvoze me do moga odjeljenja. Gledam kroz prozor i ostajem bez daha. Ni suze ne mogu da teku. Vidim dječaka bez ruke. Vidim drugog nema noge. Vidim i ostale, svi imaju nešto zajedničko, nemaju kose. Smjestili su me, sam sam u sobi. Napokon mogu plakati. Trećeg dan boravka u bolnici stiže mi prijatelj, moj brat Hamdo. Braća smo po bolesti. BoHumanitarni rada Mihaela Pejaka u tijeku protekle godine pronašao je put i do Zavoda Bakovići, tako da su zahvaljujući njemu korisnici naših usluga imali priliku uživati u roštiljadi organiziranoj u devetom mjesecu, ne nedugo nakon toga u koncertu g. Duška Kuliša, koji je osim za korisnike održao i humanitarni koncert za šire pučanstvo čiji su prihodi od prodanih ulaznica bili namijenjeni također korisnicima Zavoda. Ovim putem im se srdačno zahvaljujemo i nadamo se ponovnoj suradnji. lest nas je upoznala, povezala i sprijateljila. Počinju terapije, povraćam iako nemam što. Tješimo se, brat i ja. Plačemo zajedno, lakše nam je kad podijelimo bol i strah. Čujemo i drugu braću i sestre, i one male i velike... Svima nam je isto. U posjetu nam dolaze djeca od Arifa i Svjetlane. PJESMOM i gitarom pokušavaju nam otjerati bol i suze. Grega pokušava isto trikovima madžioničara. Na tren nam je lijepo. Pošto smo svi na okupu ne mislimo na bol. Otkud oni pitao sam se? Bogu hvala nemaju nikog bolesnog ovdje, ŠTO IH JE TO DOVELO DO NAS? Tada nisam znao koliko je to velika gesta bila. HVALA IM. Dijagnosticiraju mi NON HOCKIN 4. stupanj. Terapije rade svoje. Izgorio sam iznutra, ništa me ne boli jer me je sve boljelo. Ležim tako, gledam u strop i zovem Boga da me riješi ove muke. Govorim kako mi je baka govorila da kažem kad mi bude najteže: "Isuse, za tvoje muke. Neka bude volja tvoja". Pao sam u komu. Budim se a ne znam ni tko sam ni što sam (ovo je samo sjećanje). Ne vidim. Htio sam nešto reći ali ne znam govoriti. Vidim svjetlost nekim drugim očima i na vratima nekog kako stoji. Pokušam ga dozvati ali ne znam. Ne znam ni koji je dan, ni da li je noć. Dolazi mi majka, priča mi nešto ali je ne razumijem. Jednog dana, ne znam kojeg, došao mi je u posjetu ujak (koji mi je u Ljubljani kupio odijelo za sahranu. Nanosao sam ga se) i majka mi kaže da mu pružim ruku. I pružim je ali na suprotnu stranu od njega. Ponovno svi plaču. Pokušavam shvatiti da ne vidim. Tu je i Hamdo. Plačem i pitam mamu zašto su Hamdi odsjekli ruku (tada, kad sam bio slijep vidio sam stvari drugim očima). Hamdo mi 11 bb10-12.indd 11 2/23/2011 9:30:02 mijem, i ja bih se bojao. Okolina i pojedinci ne znaju kakve tragove ostavljaju kad izbjegavaju osobe sa nedostatcima. Nismo mi krivi što smo bolesni, i mi bi voljeli da nismo. Voljeli bi i da nitko nije i da nikad ne bude bolesnih osoba. Ali bolesnih ima i bolesnima treba pomoć od sviju nas. Zato nemojmo biti slijepi na takve ljude jer sutra se i vaš i svačiji život može promijeniti u trenu kao i moj. Sutra i vi možete biti sa one druge strane. Budite zahvalni što ste zdravi, pomozite onoga kome pomoć treba. Iako samo onaj kojeg boli zna kako mu je, kada vidi da nije sam i da netko misli na njega biti će mu lakše nositi se sa svojim BOLOM. Danas nakon godina provedenih tražeći kako pobjeći od života ja mogu reći da sam uspio poGovori: "Nije Miki, imam ruku" i pruži je prema meni. Dodirujem je ali i dalje govorim svoje… Brat mi je umro nedugo poslije ovog događaja, samo mi nisu htjeli reći. Ubrzo sam dobro govorio i ponovno progledao. Za nepunih mjesec dana stadoh i potrčah svojim nogama. Hamdu i Željku sam sve manje viđao. Rat počinje u Sloveniji a liječenje nastavljam u Sarajevu. Svaki tjedan primam krv, a nekad i dva puta u tjednu. Veliki Kreševljaci, rodbina i prijatelji dižu se i pomažu na sve načine. Molitvom, novčano, toplim riječima i darivanjem krvi. Čuvam isječak iz novina, njih 55 tada je darivalo krv za mene. Rat u Bosni počinje. Ne idem na kontrole. Jednog dana dolazeći kući sa sestrom upitam je: "Seko jesu li mi otvorene oči?" Odgovara mi da jesu. Šutim. Penjem se uz stepenice i pipajući rukama zid ulazim u kuću. U kući su neki gosti, zovem majku. "Ne vidim mama" kažem. Opet tajac. Ponovo svi plačemo, tješe me da će biti dobro, kažu da legnem. Legao sam i nakon par minuta vratio mi se vid. Nekad poslije su mi rekli da je to bila posljedica kome, da je udar bio jak i da imam EPILEPSIJU. Pitao sam ih što je to epilepsija i odgovarali su mi svašta. Čini mi se da ni oni nisu znali ništa kao ni ja. Danas sam se s tom bolešću suživio kao i sa ostalim ali u onim godinama nisam na to tako gledao. Krenuo sam u srednju školu, svi su me čudno gledali. Neki su se i bojali, valjda zato što nisam imao kose a i zubi su mi bili ispali. Razu- bijediti strah od bolesti, bolnica, liječnika i stati na svoje noge. Oca ne mogu vratiti ali zato mogu postati i postao sam otac. Sad sam sretan što sam živ, što mogu hodati, gledati i raditi sve kao i najzdraviji ljudi. Ali nisam pobijedio sam. Pobijedio sam s vama DOBRI LJUDI jer ste bili tu uz mene i nikad me niste ostavili. Jedino ovako sam mogao opisati svoj volonterski rad, svoje prijatelje volontere, donatore, ljude koji pomažu svaki dan mojoj braći i sestrama širom svijeta koji se bore za život, neka znaju da nisu sami niti će biti jer… uvijek će živjeti DOBRI LJUDI. ◄ 12 bb10-12.indd 12 2/23/2011 9:30:11 Sportsko-rekreativna radionica Suzana MILIČEVIĆ, trener sportske rekreacije U sklopu sportsko-rekreativne radionice korisnicima su ponuđene različite sportsko-rekreativne aktivnosti u koje, s obzirom na osobne afinitete i interese, se mogu uključiti kroz stalne, povremene i periodične organizacione oblike rada. Kroz tretman se nastoji probuditi interes za redovitost, ukazati na važnost fizičke aktivnosti za psihofizičko zdravlje, poticati ih na zalaganje i aktivitet, na uključivanje u kolektivne aktivnosti, komunikaciju, a sve u cilju osnaživanja psiho-fizičkih snaga ličnosti, održavanja postojećeg nivoa psiho-motornog funkcioniranja i sprječavanja opadanja istog, kao i poticanja međusobnog druženja. Svakako za one koji pokažu interes i želju, te posjeduju sposobnosti imaju priliku nastupiti na brojnim natjecanjima iz različitih disciplina, u okviru programa natjecanja Specijalne Olimpijade, te kao učesnici na brojnim manifestacijama. Tradicionalno uoči Dana Zavoda održavaju se Turniri u šahu, stolnom tenisu i biljaru na kojima svi zainteresirani imaju priliku pokazati svoja umijeća, a dodjela osvojenih nagrada bude upriličena na samoj proslavi Dana Zavoda. U sklopu radionice korisnici su imali priliku učestvovati u obilježavanju Dana zdravlja, u organizaciji Omladinskog centra STELLA iz Fojnice, povodom čega je organizirano pješačenje po obroncima Fojnice i biciklijada kroz grad, a nakon toga druženje i roštiljada ispred OC-a. Korisnici u sklopu aktivnosti sportsko-rekreativnog tretmana su učestvovali na Šahovskom turniru koji je organizirao ŠK "Fojnica" u prostorijama Doma "Matija Gubec" Bakovići, a članovi Kluba su uzvratnu posjetu realizirali 4. 7. 2010. g. kada su se uz šah družili u prostorijama Zavoda. U tijeku godine organiziraju se i različiti izleti u okolnu sredinu kao i na planinu Vranicu za sve zainteresirane korisnike. U protekloj godini korisnici uključeni u ovu radionicu dali su svoj doprinos u Humanitarnoj manifestaciji "Ljudi budimo malo ljudi" učešćem u turniru stolnog tenisa, na kojoj su se prikupljala sredstva za liječenje malog Marka Puškara. U sklopu ove radionice korisnici tijekom godine, za vrijeme ljetnog perioda, zajedno sa drugim korisnicima i djelatnicima učestvuju u EKO-satu i ekonomiji, družeći se kroz rad. ◄ 13 bb13.indd 13 2/23/2011 9:30:33 Državno prvenstvo u košarci NOVA NADA Bakovići 2010. g. Suzana MILIČEVIĆ, trener sportske rekreacije R anijih godina se pokazalo da su KSS Bakovići i Zavod Bakovići jako dobri domaćini i tehnički organizatori natjecanja. Tako su i ove godine u suradnji sa Specijalnom Olimpijadom BiH dobili priliku pokazati umijeće organizacije. Učesnici • • • • • • • • • • • • • • • • Osnovna specijalna škola "Zenica" iz Zenice KJU "Dom Nahorevo" iz Sarajeva UG "Koraci nade" iz Tuzle UG "Korak radosti" iz Gradačca KSS "Pazarić" iz Pazarića Zavod "Mjedenica" iz Sarajeva Centar "Caritas" iz Mostara UG "Majke hendikepirane djece" iz Tuzle NVO altruista "Svjetlo" iz Sarajeva UG "Oaza" iz Sarajeva Škola SSOIRO iz Sarajeva KSS Tuzla iz Tuzle Centar Vladimir Nazor iz Sarajeva Zavod "Drin" Fojnica UG "osobe sa invaliditetom" iz Gradačca KSS "Bakovići" iz Fojnice U 5. mjesecu održano je natjecanje u kojem je učestvovalo 16 centara, škola, udruženja i Zavoda sa 26 prijavljenih ekipa. Natjecanje je održano u muškoj i ženskoj kategoriji. Natjecatelji su po prijavama podijeljeni u dvije divizije i veći broj grupa, prema starosnoj dobi i sposobnostima. 14 bb14-15.indd 14 2/23/2011 12:11:01 Na sportskom terenu Zavoda upriličen je program svečanog otvaranja, nakon čega je odigrana revijalna utakmica. U svečanom dijelu programa učestvovali su korisnici Zavoda, članovi muzičko-rekreativne okupacije, sa pjesmom i recitacijom, a mjesno KUD "Matija Gubec" Bakovići sa folklornom i ritmičkom sekcijom. Revijalna utakmica je odigrana između članova KSS Tuzla i mješovite ekipe sačinjene od različitih klubova Organizacija Državnog prvenstva u košarci za osobe s posebnim potrebama u Bakovićima Zbog iznenadnog pljuska takmičenje je nastavljeno u sportskoj dvorani Nermina MUJIĆ, sportski direktor Specijalne Olimpijade P učesnika takmičenja. Utakmicama su rukovodili profesionalni suci, a regularnost takmičenja je pratila tročlana komisija. Zbog iznenadnog pljuska takmičenje je nastavljeno u sportskoj dvorani SŠ u Fojnici. KSS Bakovići su u svojoj grupi osvojili 1. mjesto. Ovim putem se zahvaljujemo svim donatorima i sponzorima koji su potpomogli organizaciju i održavanje ovog takmičenja: • MIS Stanić, Kreševo • SB FARM d.o.o, Travnik • Vita farm d.o.o, Bugojno • SZR "Saturn", Kiseljak • BOREAS d.o.o, Kreševo • Šumaplod d.o.o, Fojnica • Economic, Vitez • NIF COMMERCE MAX, Kiseljak • Sarajevski Kiseljak d.o.o. • gđa. Janja i gosp. Marko Lovrić ◄ rema kalendaru takmičenja Specijalne Olimpijade u Bosni i Hercegovini, prošle godine krajem maja vrlo uspješnu organizaciju prvenstva u košarci je organizovao Klub specijalnih sportova "Bakovići". Nakon par godina pauze u organizacijama Prvenstava u Specijalnoj Olimpijadi, ponovno je osoblje ovog kluba vrlo uspješno i krajnje profesionalno ugostilo klubove Specijalne Olimpijade iz svih krajeva BiH. Na prvenstvu je učešće uzelo 16 ekipa sa preko 190 takmičara. Pored sjajne dobrodošlice i prelijepe svečane ceremonije otvaranja takmičenja, takmičenje je uslijedilo na terenu Zavoda Bakovići, ali je nedugo zatim prekinuto zbog vremenskih neprilika, ali dokaz da su organizatori bili na vrhunskom nivou, je činjenica da su obezbijedili i dvoranu, kako bi se takmičenje moglo neometano nastaviti. Nakon završetka utakmica i podjele priznanja najboljima, bio je obezbijeđen ručak za sve takmičare. Dakle sve je bilo po svim propisima i standardima. Važnost ove organizacije takmičenja, je razvoj Specijalne Olimpijade u BiH, ali i mogućnost dobivanja članova u reprezentaciji za inostrane, odnosno međunarodna takmičenja. Tako će ove godine KSS "Bakovići" imati svog predstavnika na 20. Ljetnim Olimpijskim igrama koje će biti krajem juna u Atini ( Grčka). ◄ 15 bb14-15.indd 15 2/23/2011 12:11:08 Fizioterapija u socio-medicinskim ustanovama Renata METLIĆ, dipl. fizioterapeut D anas većina ustanova suvremenog društva kao što je to i Zavod Bakovići ima potrebu za rehabilitacijom u fizijatriji tako da naš rad nastojimo usmjeriti upravo uvjetima i potrebama suvremenog društva kao i same ustanove. Najveća nastojanja tima vezana su i bazirana upravo na pomoći korisnicima u rehabilitaciji kojom se bavi fizioterapija, specijalnost koja je usmjerena na prevenciju, otkrivanje i nekirurško tj. konzervativno liječenje bolesti udruženih s nesposobnošću. Osim rehabilitacije koštano-mišićnog sustava fizioterapija se bavi i rehabilitacijom akutne i kronične boli koja je posljedica raznih vrsta bolesti koje primarno ne moraju biti vezane uz sustav za kretanje. U novije vrijeme se sve više govori o fizikalnoj medicini koja je sveobuhvatna kao medicinska struka zadužena za poboljšanje kvalitete života u svim vidovima življenja uključujući medicinsku, socijalnu, emocionalnu i radnu dimenziju. Kao što joj i samo ime kaže sastoji se iz dva dijela: fizikalne medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem koštano-mišičnih bolesti pomoću lijekova, fizikalnih procedura i terapijskog vježbanja, te rehabilitacije koja zapravo predstavlja proces ponovnog osposobljavanja osobe s onesposobljenjem. Za razliku od klasičnih oblika i načina medicinskog liječenja usmjerenog direktno prema uzroku, rehabilitacija podrazumijeva višekratne, simultane intervencije usmjerene prema uzroku i sekundarnim posljedicama ozljede ili bolesti (biopsihosocijalni model). Rehabilitacija znači dovođenje osobe do njezinog punog fizičkog, psihičkog, socijalnog, radnog, rekreativnog i edukacijskog potencijala što je jako važno za ustanovu kao što je to Zavod Bakovići. Rehabilitacijski tim Zavoda Bakovići sastoji se od ljekara specijaliste, kao voditelja tima, diplomiranog fizioterapeuta, fizioterapeuta tehničara, trenera sportske rekreacije, te upravo oni nastoje postići konačni, a ujedno i osnovni cilj tj. potpunu i najveću moguću rehabilitaciju korisnika u svim dijelovima života. Ključ uspješnosti rehabilitacijskog tima leži u komunikaciji između članova tima, gdje se zajedničkim naporima u rehabilitacijskom procesu može postići da krajnji ishod rehabilitacije bude još povoljniji za korisnike, čime bi zadovoljstvo rehabilitacijskog tima bilo veće. ◄ 16 bb16.indd 16 2/23/2011 12:12:16 Edukacijsko-rehabilitacijski tretman Branimir MILIČEVIĆ, dipl. edukator-rehabilitator E dukator-rehabilitator (defektolog) kao stručno lice u ovoj ustanovi svoj rad usmjerava na osposobljavanje korisnika za samostalan život, koliko dozvoljavaju vlastite mogućnosti i ograničenja korisnika kao individue. Edukacijsko-rehabilitacijski tretman u Zavodu se provodi individualno i grupno. Kroz svoj direktan rad sa korisnicima, obuhvaćaju se sljedeća područja: • komunikacija, • briga o sebi, • život u domaćinstvu, • socijalne interakcije, • korištenje zajednice, • samousmjeravanje, • zdravlje i sigurnost, • slobodno vrijeme, • rad. Glavni ciljevi i zadatci rada, usmjereni su na povećanje nivoa samostalnosti, socijalizacije, korekcija neprihvatljivih oblika ponašanja, te stjecanje novih navika i vještina u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Prije početka edukacijsko – rehabilitacijskog tretmana, potrebno je kod korisnika putem opservacije ili procjene (AAMD skalom) odrediti postojeći nivo funkcioniranja, kao i preostale neiskorištene potencijale i samu kronološku dob korisnika. Uzimajući u obzir sve navedene podatke izrađuju se individualni programi, čiji su prioriteti određeni dobivenim rezultatima procjene. Odnosno kroz rad u centru pažnje nalazi se korisnik i okolina oko njega, odnosno njegov odnos prema okolini i obratno. Korisniku se nastoje zadovoljiti njegove osobne potrebe, kao i poboljšati kvalitete života i ostvarivanja prava. Korisnik kao rehabilitant, treba preuzeti na sebe vlastite obveze i odgovornost, što bi na kraju rezultiralo što većom samostalnošću, mogućnošću življenja uz potporu ili potpunim povratkom u zajednicu. S obzirom da kod većine korisnika ne postoje očuvane ili nikako ostvarene rodbinske veze, što predstavlja veliki problem kada je u pitanju povratak u lokalnu zajednicu, veliku obvezu i zadaću trebaju preuzeti lokalne zajednice te kroz razne aktivnosti "pripremiti" teren za potpuni povratak korisnika u zajednicu. ◄ 17 bb17.indd 17 2/23/2011 9:31:38 Uloga psihologa u psihosocijalnom radu Marija KOŠTROMAN, dipl. psiholog V odeći se psihologijom kao znanošću i strukom koja proučava, objašnjava i nastoji predvidjeti osjećaje, ponašanja, reakcije, prilagodbu i druge sastavnice psihičkog života ljudi te im pomoći u njihovom rastu i razvoju i /ili kada se nađu u nevolji, rad s korisnicima se temelji na činjenici da ljudi posjeduju sposobnosti, snagu i potencijal, pa i kulturni i društveni kapital i onda kada ih, zbog različitih razloga, nedovoljno koriste i trebaju psihološku pomoć i podršku. U psihosocijalnom radu uzimajući u obzir unutarnju i vanjsku stvarnost korisnika, teži se ka ostvarenju njegove psihičke i socijalne dobrobiti, stvaranju mogućnosti za osobni razvoj i uvećanje životnih prilika. Psihološki tretman je ponajprije proces psihičkog i socijalnog osnaživanja, prilagodbe i promjene ponašanja korisnika kako bi stekao uporište i načine da pobudi i razvije vlastite potencijale za prevladavanje krize, te iz stanja ugroženosti i nemoći postupnom izgradnjom dosegne psihički i socijalno punovrijedan način života bez štetnih posljedica po sebe i druge. Tijekom tog procesa nastoji se pomoći i pružiti podrška korisniku u različitim aspektima životne situacije osnažujući ga za aktivan odnos u ostvarivanju vlastite dobrobiti. Psihosocijalni rad obuhvaća rad s pojedincem, manjom ili većom grupom, zatim proširivanje spoznaja i poticanja korisnika na samouvid do drugih intervencija. svjetove", nastojati razumjeti i pomagati u preplavljenim viševrsnim i kumulativnim problemima, što nerijetko prelaze granice uobičajenog ljudskog iskustva. Pomagati im znači zajedno s njima raditi na njihovoj dobrobiti i podržati ih na psihičkoj, egzistencijalnoj i socijalnoj razini. Tako su i zadaće u psihosocijalnom radu vezane uz svakodnevne životne situacije, ali i planiranje budućeg života korisnika, njegov osobni rast i razvoj, položaj u užem i širem okruženju, odnose s članovima obitelji, prijateljima i sl., dakle, različitim aspektima u procesu preobrazbe dijela ili totalne životne situacije osobe u nevolji, njegove osobnosti i ponašanja. Zadaća psihologa je i prikupljanje podataka o korisniku te psihodijagnostika (analiza dokumentacije, opažanje (opservacija) ponašanja, intervju te mjerenje i procjenjivanje psihičkih reakcija i karakteristika korisnika). Oblici rada psihologa Korisnici usluga Zavoda zbog bolesti, siromaštva, teških životnih okolosti, pogrešnih odluka, psihičkih i tjelesnih ograničenja i sl. svoje probleme često ne znaju ili ne mogu riješiti, osim što su ugroženi, često su i marginalizirani, moralno osuđivani u društvu. S obzirom na navedeno, u radu treba uvažiti "različite stvarnosti i različite Pružanje psihološke podrške (individualno te u manjim i većim grupama) • poticanje rasta i razvoja korisnika • korisnikovu boljem sagledavanju vlastitih problema • promjeni ili smanjivanju djelovanja činitelja koji ometaju kvalitetan život korisnika 18 bb18-19.indd 18 2/23/2011 12:14:14 • razvoju socijalnih vještina korisnika i formiranju dobrih odnosa s obitelji te drugim ljudima iz okruženja • korisnikovu prepoznavanju vlastitih potencijala i resursa u užem i širem okruženju te uspostavi kontrole nad vlastitim životom • pomoći korisniku da uspostavi socijalnu kontrolu te samokontrolu • boljem funkcioniranju korisnika u određenim životnim ulogama. Rad sa socioterapijskim grupama Grupa se može definirati kao skup osoba koje u određenim vremenskim razmacima često dolaze u dodir i čiji je broj tako mali da svaka osoba može doći u dodir s drugom, posredno i neposredno. Grupa predstavlja trening komunikacije. U grupi se potiče i gaji osjećanje pripadnosti i solidarnosti, što je samo po sebi ljekovito u odnosu na osjećanje usamljenosti i otuđenosti koja su prisutna u vanjskom svijetu. Socioterapija se provodi u skupinama ljudi koje čine pojedinci s relativno sličnim problemima te voditeljem i opservatorom. Voditelj je usmjeren na razvijanja dobrih odnosa u grupi ili ohrabrivanja pojedinaca ili grupe, ne insistira se na razvijanju uvida u psihopatološke probleme, konflikte i komplekse ali omogućava grupnu identifikaciju, identifikaciju s terapeutom, razvijanje odnosa međusobnog podržavanja i prijateljstva. Opservator socioterapijske grupe je osoba s pasivnom ulogom (socijalni radnik, pedagog, medicinska sestra, defektolog) koja vodi, u vidu bilješki, zapažanja o ponašanju, izmjenama u odnosima sa drugim i stavu korisnika prema sebi te stupnju njegove socijabilnosti. Zasada imamo sedam socioterapijskih grupa, a jednom mjesečno posjećujemo i kuću u Fojnici (dislocirana jedinica). Socioterapijsku grupu čini skupina korisnika (10-12) koje se sastaju u određenim vremenskim intervalima (jednom tjednu u trajanju od 60 minuta). U ovakvim grupama se odvijaju različite vrste aktivnosti (muzika, igre, čitanje, diskusija i sl. s obzirom na psihofizičke sposobnosti korisnika). Sama aktivnost sa terapijske točke gledišta ima sekundarnu važnost. Neka od terapijskih svojstva dinamike interakcijskih zbivanja u socioterapjskoj grupi su: • ispoljavanje skrivenih i potisnutih osjećaja • prihvaćanje vlastite ličnosti • prihvaćanje drugih ljudi • socijalno i emocionalno sazrijevanje ličnosti • grupa kao idealna obitelj • osjećanje pripadnosti • iskustvo realnosti • redukcija anksioznosti i straha. Socioterapijski postupci imaju za cilj ostvariti što bržu resocijalizaciju i rehabiltaciju korisnika te uspostaviti psihičko zdravlje pojedinca, a time i društva u cijelosti. Uspjeh provedene socioterapije je zadovoljavajuće obiteljsko i radno funkcioniranje, kao i zadovoljavajuće funkcioniranje u široj zajednici. Uz dobar oporavak, unatoč bolesti može se voditi zdrav život. ◄ 19 bb18-19.indd 19 2/23/2011 9:32:12 Zdravstvena služba Ivanka MILIČEVIĆ, organizator zdravstvene njege P romjenom statusa ustanove došlo je i do određenih promjena u organizaciji i radu zdravstvene službe Zavoda. Naime, kroz protekli period verificirana je ambulanta za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Zavodu, završen je proces učlanjenja u Komoru medicinskih sestara-tehničara KSB/SBK i dobivene licence za rad, potpisan je novi ugovor s Domom zdravlja Fojnica kojim je definirano pružanje usluga liječnika različitih specijalnosti te laboratorijske i radiološke usluge i sl. Primarnu zdravstvenu zaštitu i poslove iz osnovne djelatnosti, obavljamo kontinuirano i sa zadovoljavajućim rezultatima ali se u radu konstantno susrećemo s problemima na koje mi kao ustanova ne možemo direktno uticati. Ovo se prvenstveno odnosi na zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim nisu regulirana prava korisnika koji se nalaze na smještaju u ovakvim ustanovama. Naime prava iz ove oblasti regulirana su kantonalnim zakonima i ostvaruju se na nivoima kantona što nama stvara poteškoće jer naši korisnici dolaze s prostora cijele BiH (oba entiteta, svih 10 kantona i Distrikta Brčko). Zbog navedenog dosta vremena trošimo na traženje suglasnosti i pribavljanje dokumentacije za vankantonalna liječenja, zatim na planiranje i nabavku lijekova na principu javnih nabavki. Ovo posljednje uzrokuje opet nove probleme u vidu neredovite isporuke, nekvalitetnih lijekova, nepredvidivih potreba itd. Osim problema koji proizlaze iz neadekvatno organizirane zdravstvene zaštite nailazimo i na kršenja ljudskih prava naših korisnika prilikom njihovog smještaja u bolnicu pri čemu nerijetko nailazimo na odbijanje ili odugovlačenje prijema isključivo zbog postojanja osnovne dijagnoze. Ovakvim odnosom i ponašanjem pojedinaca u zdravstvenim ustanovama naši korisnici bivaju diskriminirani i stigmatizirani. Naravno, moramo istači da postoje i pozitivni primjeri suradnje, profesionalnog odnosa i kolegijalnosti. U narednom periodu potrebno je više pozornosti posvetiti edukaciji djelatnika kroz predavanja unutar ustanove, prisustvo seminarima, posjete srodnim ustanovama itd. S obzirom na otežane uvjete rada potrebno je intenzivnije raditi na poboljšanju istih kroz organiziranje supervizije i omogućavanje većeg broja slobodnih dana što bi naše radnike dovelo u približno isti položaj s njihovim kolegama koji rade na istim i sličnim poslovima samo u drugim ustanovama. ◄ 20 bb20-21.indd 20 2/23/2011 12:15:24 "Sva su ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima"- da ili ne? Vjekoslava ŠPIRITOVIĆ, scr. / Marinela MARIĆ, dipl. scr. "Imaš ista prava kao i svaki drugi čovjek u svijetu jednostavno zato što si ljudsko biće. Ta su prava neotuđiva – ne mogu ti biti oduzeta. Prema svakoj se osobi, bez obzira tko je ona ili gdje živi, treba odnositi s dostojanstvom." /čl. 1 Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. g./ Š titeći prava korisnika naših usluga ne možemo da se ne osvrnemo na pravo na mjesečni novčani iznos za zadovoljenje minimalnih mjesečnih osobnih potreba - "džeparac". Ovo pravo je ostavljeno kantonima da ga reguliraju prema svojim mogućnostima. Kako ovo nije prilika da nekoga prozivamo, bez obzira da li pozitivno ili negativno, koristimo samo mogućnost da skrenemo pažnju nadležnih na spomenuti problem. Naime, danas postoje kantoni koji su regulirali ovo pravo na način da omogućavaju svim korisnicima sa njihovog područja džeparac u visini od 10% od iznosa cijene troškova smještaja. Drugi pak priznaju pravo na džeparac samo onim korisnicima koji su ostvarili pravo na mirovinu i to, zavisno od kantona do kantona, u iznosima od 10-20% od visine ostvarene mirovine koja ulazi u pokrivanje dijela troškova smještaja. Najžalosnije je to da postoje i kantoni koji ovo pravo nisu uopće regulirali ili smatraju da ustanova koja prima korisnike na smještaj treba da im omogući pravo na džeparac, bez obzira što isti nije predviđen tj. ukalkuliran u cijenu troškova smještaja. Imamo, također, situaciju gdje korisnicima koji su ostvarili pravo na osobnu invalidninu po osnovu Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Sl. novine F BiH" broj 36/99, 54/04, 36/09 i 14/09) kantoni u večini slučajeva istu uzimaju za pokrivanje dijela troškova smještaja, ali im istovremeno uskraćuju pravo na džeparac od navedenih sredstava. Bez obzira na postojanje ovog, po nama, krucijalnog problema za većinu korisnika koji ostvaruju pravo na džeparac traži se opravdanje za svaki potrošeni novčić.Naime, našim korisnicima izrađujemo mjesečne i godišnje "Planove i programe trošenja džeparca" koje onda šaljemo starateljima na usaglašavanje. Starateljima koji su mahom isključivo postavljeni da bi se zadovoljila pravna forma. Starateljima koji, također radi zadovoljenja neke forme, ove osobe vide jednom ili ni jednom godišnje. Pri tome napominjemo da postoje i časni izuzetci ali ih je, nažalost, veoma malo. Sve ovo naprijed navedeno govori o ugroženosti prava i interesa korisnika naših usluga, odnosno osoba s intelektualnim i duševnim teškoćama uopće. Smatramo da su korisnici koji ne ostvaruju pravo na džeparac ili ga ostvaruju u ali u različitim iznosima oštećeni i diskriminirani. Oštećeni su i diskriminirani i zato jer im se oduzima pravo raspolaganja minornim iznosima, pravo da promijene mišljenje o tome što će im se jesti ili piti ovaj dan, tjedan ili mjesec. Mislimo da kao društvo kršimo prava naših sugrađana tako što do danas nismo definirali mjesta, ljude, usluge, sredstva i načine koje im moramo osigurati u procesu rješavanja njihovih životnih problema. Također napominjemo da su korisnici naših usluga uskraćeni za informacije (čime je povrijeđeno njihovo pravo), naročito oni koji nemaju članova obitelji i o čijoj imovini skrbe organi starateljstva. Naime korisnici u stanju remisije interesiraju se za svoju imovinu, stanje u kakvom je ista, ali sve ostaje samo na tome. Mi nemamo podatke, a kada se obratimo nadležnim ili ne odgovore, ili obećaju da će odgovoriti ili dobijemo odgovor da to nije naša nadležnost (ukoliko se radi o usmenom interesiranju), što mi znamo, ali postavljamo ova i slična pitanja kako bi odgovor mogli dati korisnicima. ◄ 21 bb20-21.indd 21 2/23/2011 9:32:41 Korak dalje Marlena BEŠLIĆ, dipl. scr. P rije više od 10 godina Zavod Bakovići je krenuo s transformacijom institucije u skladu sa idejom deinstitucionalizacije. Iza nas je pet i pol godina postojanja i uspješnog funkcioniranja Centra "Budućnost", projekta alternativnog oblika življenja i prijelaznog rješenja između klasične institucije i lokalne zajednice. Težeći ka suvremenim trendovima razvoja početkom 2007. godine osmislili smo i realizirali projekt "Prva dislocirana jedinica – kuća u Fojnici", odnosno, iz dvorišta institucije izašli smo u lokalnu zajednicu gdje sada pružamo usluge rehabilitacije na način da korisnici aktivno učestvuju u svom liječenju i društvu. Nakon četiri godine uspješnog funkcioniranja Kuće u zajednici sa sigurnošću se može reći da je ovaj način suvremene rehabilitacije koja se provodi u manjim jedinicama sa manjim kapacite- tom u lokalnoj zajednici, do danas, najbolji način pružanja usluga produženog liječenja i boravka osoba sa duševnim smetnjama i osoba sa intelektualnim teškoćama koje ustanova pruža. Naime, 3 od 8 stanara ove kuće su postigli krajnji cilj programa- povratak u vlastitu socijalnu sredinu. Tijekom 2010. godine Federalno ministarstvo rada i socijalne politike dodijelilo je Zavodu Bakovići financijska sredstva od kojih je kupljena i nova kuća s okućnicom od 3.000 m² zemlje u ruralnom dijelu općine Fojnice – naselje Gojevići. Zavod će u narednom periodu izvršiti rekonstrukciju kuće i prilagoditi je potrebama korisnika koji će stanovati u njoj. Novi projekt /druga dislocirana jedinica/ osmišljen je na principu seoskog gazdinstva što predstavlja mogućnost organiziranja posebnog oblika i stila življenja kroz intenzivni kontakt s prirodom. Projekt Seoskog gazdinstava budućim stanarima će omogućiti stanovanje u humanijim uvjetima gdje će aktivno učestvovati u osobnom liječenju, ravnopravno participirati u organizaciji vlastitog života i vremena te kroz angažiranost na poljoprivrednim poslovima i brigu o životinjama doprinositi zajednici u kojoj žive. Svaki od navedenih projekata su od višestrukog značaja za transformaciju Zavoda i nestanak kolektivnog oblika zbrinjavanja osoba sa duševnim smetnjama i osoba s intelektualnim teškoćama u manje jedinice sa manjim kapacitetima gdje su uvjeti življenja mnogo humaniji i ne razlikuju se mnogo od obiteljskog smještaja. Sve ovo radimo zato što smatramo da korisnici naših usluga, kao jednakopravni građani našeg društva, imaju pravo koristiti sve društvene resurse te živjeti i liječiti se uz potporu, ali u lokalnoj zajednici. ◄ 22 bb22-23.indd 22 2/23/2011 12:17:46 Korisnici pišu Z ovem se Branimir Remić, rođen sam u Kiseljaku 1974. g. Sudjelovao sam u proteklom ratu u BiH čime sam ostvario pravo na invalidsku penziju, ali i izgubio jedan dio svog zdravlja. Po dolasku u Zavod Bakoviće 2005. g. zajedno s ostalim kolegama našao sam dom u Zavodu. U proteklih 6 godina koliko boravim u Zavodu upoznao sam dosta životnih kolega i kolegica. Dolaskom ovdje započeo sam novi život i to imam namjeru nastaviti i dalje uz pomoć dobrih ljudi koji tu rade. Mislim da sam na dosta dobrom putu. U razgovoru s prijateljima uvidio sam da imamo dosta sličnih poteškoća vezanih za život prije dolaska u Zavod kao i problema koje danas dijelimo. Prvi i najveći problem jeste EGZISTENCIJA u ovom društvu u kojem danas živimo. Za povratak potrebna su veća sredstva pa zbog toga mislim da bi mi kao raseljenoj osobi bilo teško živjeti izvan Zavoda. Imao bi podršku od Općine Kiseljak koja se brine za socijalno ugroženu populaciju, ali ne može se na njih osloniti, a kako dobiti posao kada je ovoliki broj nezaposlenih. Osobno mislim da smo mi mladi najveći potencijal i mislim da ćemo uspjeti i stvoriti bolju sliku o nama i unutar Zavoda i izvan njega. Za to će trebati mnogo snage... pa ljude s invaliditetom ne treba odbacivati, svačije se znanje i iskustvo može iskoristiti. Već odavno sam se navikao na ovo podneblje i zavolio pitomu i plodnu fojničku dolinu... mjesto gdje bi mogao provesti ostatak života, ali ipak se nadam da ću se vratiti u svoj rodni Kiseljak. Branimir Remić K orisnik sam Zavoda Bakovići već skoro 3 god. Želim da budem anoniman radi svoje privatnosti. Imam neke svoje stavove koje mogu iznijeti u vezi života u Zavodu i van njega. Boravak u Zavodu mi je pomogao da shvatim neke stvari i drugačije gledam na život. Život u Zavodu sve u svemu nije loš. Imamo sve samo je na nama da se potrudimo i motiviramo da se nakon izlaska u lokalnu sredinu znamo ophoditi i ponašati s ljudima bez obzira na njihove individualne karakteristike. Problem se javlja i kod korisnika koji bi nakon povratka u lokalnu sredinu mogli naći zaposlenje s normalnom plaćom za vlastitu egzistenciju. U zapadnim zemljama se drugačije gleda na osobe kao što smo mi, mislim da je to problem države, zakona i civilne sredine tj. ljudi koji nas tretiraju kao ljude druge vrste. Osoblje u Zavodu je humano i spremno pomoći u svakoj prilici ako je to u njihovoj moći. Mislim da ću nekada živjeti samostalno, imati vlastitu plaću, i ako Bog da lijepu ženu i zdravu djecu. I. Č. 23 bb22-23.indd 23 2/23/2011 9:33:17 Socijalno stanovanje u Fojnici MODEL – trajno rješenje za povratak i zbrinjavanje starijih osoba Ðenana MEKIĆ, Project Officer CRS S ocijalno stanovanje nije samo "krov nad glavom"; ono podrazumijeva reintegraciju u zajednicu, pristup administrativnim, zdravstvenim i socijalnim uslugama i mogućnost za zapošljavanje – život dostojan čovjeka. CRS je u 2009. godini u općini Fojnica izgradio naselje sa stambenim jedinicama koje su namijenjene povratku i zbrinjavanju starijih osoba. To su većinom stariji bračni parovi ili samci koji nisu mogli napustiti kolektivne centre/alternativne smještaje zbog bolesti, starosti ili nemogućnosti povratka na svoja imanja. Ključni partneri u razvijanju ovog modela socijalnog stanovanja su Općina Fojnica i Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bako- vići. U naselju Gojevići, na građevinskoj parceli koja je u vlasništvu Zavoda Bakovići, izgrađene su stambene jedinice za 30 osoba. Naselje ima i uređenu zelenu površinu namijenjenu za okupljanje stanara i njihovih susjeda iz zajednice. Osim "krova nad glavom", stanari- 24 bb24-25.indd 24 2/23/2011 12:20:56 ma ovog naselja programom je pružena i psihosocijalna i administrativna podrška (pomoć u integraciji u zajednicu, okupacione aktivnosti, kao i pomoć u regulisanju različitih prava iz domena socijalne zaštite). Uposlenici Zavoda Bakovići u svaka doba su spremni pomoći stanarima naselja koji imaju potrebu za hitnim medicinskim intervencijama. Zavod Bakovići, vlasnik naselja, u budućnosti će ove stambene jedinice koristiti za unapređenje zdravstvenih standarda za osobe sa mentalnim oboljenjima i primjenu novih modela brige o korisnicima (tzv. psihijatrijske službe u zajednici koja znači organizirani sustav povezanosti izvanbolničkog i bolničkog liječenja u skladu sa evropskim smjernicama) Fojnička poljoprivredna zadruga PUP, s kojom je CRS ostvario višestruku saradnju kroz komponentu održivosti, pruža različite vrste potpore stanarima naselja, od toga da ih upošljava na sezonskim poslovima omogućavajući im da samostalno steknu određene prihode, do toga da im, na temelju sporazuma s CRS-om, pruža pomoć u hrani osoba. Kako je u okviru programa provedeno i nekoliko manjih projekata popravke i poboljšanja infrastrukture, život mještana je postao lakši i ugodniji – poboljšan je kapacitet vodovodne mreže, a novi most im omogućava brz i siguran dolazak do škole, ambulante, pošte, asfaltiran je makadamski put do naselja itd. U cilju što lakše i bolje integracije stanara u zajednicu značajnu potporu stanarima pružila je i CRS-ova partnerska NVO "Majka Terezija". na mjesečnoj razini, što je stanarima od izuzetne koristi, posebno onim najugroženijima. Stanari plaćaju minimalnu zakupninu koja pokriva troškove režija i održavanja naselja. Za stanare čija primanja nisu dostatna da pokriju troškove rente CRS i Općina Fojnica su uspjeli osigurati jednogodišnje subvencioniranje troškova stanovanja, za što je sredstva osiguralo Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona. CRS i Zavod Bakovići će i ubuduće nastojati osigurati subvencije ili neki vid donacije od drugih institucija, organizacija ili pojedinaca za najugroženije stanare. Izgradnja naselja započela je u junu 2008. godine, a zvanično otvorenje naselja bilo je 28. aprila 2009. godine. U naselju danas živi 30 Ukupna investiciona vrijednost projekta u Bakovićima iznosi oko 900.000 KM, sredstva za implementaciju programa osigurana su od strane Ambasade kraljevine Holandije, Resornih entitetskih ministarstava za izbjegla i raseljena lica, CRS-a uz značajnu materijalnu i pomoć u ljudskim resursima od strane Općine Fojnica, Zavoda Bakovići i Ministarstva SBK - Ministarstvo zdravstva i socijalne politike i Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka. Model trajno rješenje za povratak i zbrinjavanje starijih osoba u Fojnici dio je Programa "Socijalno stanovanje u BiH" u okviru kojeg su izgrađena još četiri objekta namijenjena za socijalno neprofitno stanovanje u BIH i to u Srebrenici, Drvaru, Foči i Goraždu. ◄ 25 bb24-25.indd 25 2/23/2011 12:21:04 DONATORI U 2009. i 2010. 1. Gospodin Boris Pejčinović, Zenica 2. Hypo Alpe Adria Banka d.d. Mostar 3. Župa Krista Kralja 4. Ministarstvo financija FBiH 5. Herbos invest, Mostar 6. Gospođa Suada Hadžović 7. Fircon d.o.o, Mostar 8. Signum d.o.o, Kakanj 9. Harry Elelktrics 10. Gramping d.o.o, Posušje 11. Gospodin Mustafa Hafizović 12. Gospodin Muhidin Velić 13. Korak d.o.o, Uskoplje 14. HKD Napredak 15. Župni Ured Goos Loeben, Austrija 16. Hrvatski dom Linz, Austrija 17. Gospođa Marija Kutleša, Austrija 18. Zaaner d.o.o, Ljubuški 19. Elmont d.o.o, Žepče 20. Gospodin Paško Jerković 21. G. Palinić Dajan (a) 22. Vizum d.o.o, Visoko 23. Dvokut d.o.o, Sarajevo 24. Guja-trade, Kiseljak 25. Gospodin Željko Čiča, Australija 26. M-door d.o.o, Kiseljak 27. Savez računovođa i revizora FBiH 28. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike 29. Kath. Kirschgeimende, Švicarska 30. Gospodin Duško Kuliš 31. Caritas Italija 32. Human Appel International, Sarajevo 33. Djelatnici Ambasade SAD-a 34. Obitelj Hasečić, Slovenija 35. Dobročinitelji, Čitluk 36. Mesnica Komšić, Kiseljak 37. Podravka, Sarajevo 38. Udruga žena Konjic 39. Coca-cola, Hadžići 40. Boreas, Kreševo 41. Mesnica Matea, Kiseljak 42. Gospođa Anđelka Filipović, Busovača 43. Gospodin Faris Karavdić, Visoko 44. Vispak, Visoko 45. Tibra Pacific, Kiseljak 46. Trafik d.o.o, Kakanj 47. Rijaset IVZ BiH, Sarajevo 48. Merhamet OO, Visoko 49. Mesnica Šandor, Fojnica 50. Sarajevski kiseljak, Kiseljak 51. Udruženja žena Kakanj 52. Franjevački samostan Fojnica 53. Šumaplod d.o.o, Fojnica 54. Direkcija za robne rezerve, Sarajevo 55. Mis Stanić, Kreševo 56. Maks, Kiseljak 57. Sveštenici Pravoslavne crkve Blažuj 58. CRS, Sarajevo 59. Caritas Vrhbosanske nadbiskupije 60. Djelatnici Carinarice, Kiseljak 61. ARS, Novi Travnik 62. Udruženje RVI Zenica 63. Crveni križ FBiH 64. MZ TRN, Široki Brijeg, 65. Gospodin Mladen Barišić, Kiseljak 66. Obitelj Barbić 67. Franjevačka provincija 68. Gospodin Nijaz Đulić, Sarajevo 69. Gospodin Enes Osmanbašić, Visoko 70. Gdin. Ibrahim i gđa. Zineta Krzović, Visoko 71. Gospodin Osman Dževzelić, Visoko 72. Gdin. Amir i gđa. Amira Dizdarević, Sarajevo 73. Gospodin Melvedin Hadžiosmanović, Visoko 74. Obitelj Čelebić, Konjic 75. Gospodin Muris Atihdžić, Visok 76. Sparkasse Bank, Visoko 77. Klub Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH 78. Obitelj Hozo, Visoko 79. Hafiza Dupovac, Sarajevo DONATORI KURBANSKOG MESA 1. Dervić Adem, Orašac-Visoko 2. Obralija Tahir, Kakanj 3. Porodica Islamović, Sarajevo 4. Šefik Brković, Visoko 5. Kadić Kemal, Visoko 6. Đafić Emir, Visoko 7. Šoše Senad, Kakanj 8. Tokalić Mirela, Kakanj 9. Amir Elezović, Visoko 10. Goran Jelić, Slovenija 11. Ćosić Remzija, Sarajevo 12. Dedić Ismet, Visoko 13. Fočo Elvira, Sarajevo 14. Zijo i Hasna Zečević, Visoko 15. Husein Kurahović, Sarajevo 16. Hikmet Dervić, Visoko 17. Sakib Hrnjić, Hrasnica 18. Mesud Cviko, Hrasnica 19. Mađail Alija, Ilidža 20. Esad Šurković, Hrasnica 21. Ermin Šefo, Hrasnica 41. Zineta Rustenpašić, Visoko 22. Nermin Beglerović, Sarajevo 42. Fuad Kukić, Sarajevo 23. Nedžad Dedić, Visoko 43. Selma Kukić, Sarajevo 24. Trako Nedžad, Visoko 44. Armin Pačo, Sarajevo 25. Izet Smajović, Visoko 45. Asim Delić, Sarajevo 26. Amina i Rasim Gačanović, 46. dr Mulagić, Živinice Sarajevo 47. Emina i Alen Krivokapa, Kakanj 27. Mujanović Nedžad i Dženita, 48. Hajrudin Dokso, Moštre Vogošća 49. Hajrudin Alijagić, Visoko 28. Azra Smailbegović, Breza 29. Fahrudin Kadrić, Kakanj 50. Ajša Sadiković, Sarajevo 30. Harijeta Kadrić, Kakanj 51. Asmir Zerdo, Visoko 31. Muhamed Ahmedspahić, Breza 52. Nijaz Avdić, Sarajevo 32. Musić Elvis, Hadžići 53. Selver Bureković, Kakanj 33. Sanela Korpar, Hadžići 54. Amina Ferizović, Sarajevo 34. Edin Pačo, Hadžići 55. Selen Balić, Sarajevo 35. Fejzulah Karić, Busovača 56. Fuad Zlotrg, Zenica 36. Mirsad Alić, Kakanj 57. Izudin Neimarlija, Kakanj 37. Tarik Jašarević, Sarajevo 58. Nedžad Aždahić, Visoko 38. Kemal Hadžipašić, Sarajevo 59. Mugdin Hasanović, Sarajevo 39. Fadil Ladanović, Sarajevo 60. Edin Jamaković, Visoko 40. Sabina Velić, Breza i mnogi drugi koji su htjeli ostati anonimni. 26 bb26.indd 26 2/23/2011 12:36:44 1. mart/ozˇujak Korisnicima i djelatnicima ~estitamo Dan ustanove! Gra|anima BiH ~estitamo Dan nezavisnosti! bb27.indd 27 2/23/2011 9:34:49 Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba BAKOVI]I Tel: + 387 30 803-198; 803-380; 803-426 Tel/Fax: 803-093 www.zavod-bakovici.ba e-mail: [email protected] @iro ra~un: 3383402200008596 UniCredit bank P.J. Kiseljak bb28.indd 28 2/23/2011 9:36:42