GODINA III BROJ 3 LJETO 2012. Ako Bog da zdravlja i ove 2012.godine okupljanje u Banja Luci na tržnici, u subotu, 23.06. u 9 sati, te polazak pješice na hodočašće Sv. Ivi u Podmilačje kod Jajca Put do Podmilačja 2011. izdržali su bez problema … Jelena, Ljiljana, Irena, Josip, Ljubo, Ivana i Ana …, a povremeno i Tea Veliko hvala Anđelki i Mariu koji su nas pratili, hrabrili i osvježavali Riječ glavnog urednika Dragi ivaštani, Hvala List župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Ivanjska Nakladnik: Župa Uznesenja BDM Ivanjska Glavni urednik: Ljubomir Majdandžić Predgovor župnika: Fra Marko Kovačić, župnik Fotografije: Ljubomir Majdandžić Miroslav Tomić Marko Majdandžić Priprema: Nikola Vištica Naklada ovog broja: 1000 Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. Ježdovečka 112, 10250 Zagreb Ivaštanski list distribuira se besplatno župljanima župe Ivanjska diljem svijeta. dragom Bogu evo i trećeg broja Uznesenja Blažene Djevice Marije, Ivanjska. Veliko hvala župniku fra Marku koji je i ovoga puta temeljito opisao sva važnija događanja u našoj Župi tijekom 2011. godine. U pripremi ovog broja i razgovora s župnikom potaknula me slijedeća rečenica koju je Fra Marko napisao: Zvuk zvona razgoni oblake i oluje. Sjetio sam se slijedećeg podnaslova na str. 10 iz broja 1. „Ivaštanskog lista“ a to je iz Izgubljenog pisma patera Franje Pfanera (Samostan Marija Zvijezda, 18. 3. 1873. AD). U pismu piše: "Prošle godine, u proljeće AD 1872, ovdje je velika suša zavladala. Kapi s neba mjesecima nema. Turska vlast naredbu izdade kojom se sve konfesije (muhamedanci, kršćani i Mojsijevi) obvezuju da svaki, prema svome obredu, molbe za kišu Svevišnjem upućuju. Vidjeh tada priliku da Paši banjalučkom priopćim kako smo i mi, trapisti, voljni pridružiti se i za kišu Boga moliti – ali pri tome moramo i zvoniti. Turci držahu kako smo pobožni “derviši” koji osobitu milost Božju uživaju. Ukazom nam zvona rabiti dopustiše “dok kiša ne padne”. I Bog milostivi (da li baš na naše zvono?) kišu na zemlju otposla. Istini za volju – trapisti su se molitvama posljednji pridružili, pa tako i kod naroda, ali i kod vlasti, zavlada uvjerenje da je baš naša zvonjava kišu dovabila. I Muhamedanci su, nakon toga, samostanu dolazili, klanjali nam se i uzvikivali “Mašallah!” A to je znak udivljenja i na turskome znači: “Kad Bog hoće (to i bude)!” Zvonismo još dugo poslije toga, a njima to nije smetalo." Dakle, očito na zov zvona Bog narodu kišu posla te davne 1872. godine. Općenito su zvona, osobito ova nanovo uređena i postavljena „ivaštanska zvona“, znamen duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Ova će zvona s crkvenog tornja naše Župe zajednicu vjernika pozivati ne samo na bogoslužje i molitvu nego i na pripadnost povijesnim korijenima duhovnog i kulturnog nasljeđa kršćanstva ovog područja. U ovome broju, čime se Ivanjska može ponositi, dajemo životopise jednih, u idućim brojevima i nekih drugih, od znanstvenika koji su rođeni i čiji korijeni pripadaju Ivanjskoj. Udruga za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša – Ivanjska upoznala je Ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Davora Čordaša o aktivnostima i projektima Udruge. Dragi ivaštani i ovim trećim brojem želimo potaknuti još češći dolazak „kući oca naših otaca“, dolazak u svoj zavičaj, uređenje svoje okućnice, djedovine i svoga šljivika. Ma gdje bili, uvijek možemo odvojiti „jedan tjedan za zavičaj“ u kojem je još uvijek najčistiji zrak i voda te najtoplije Sunce. Zapamtite i prenosite budućim naraštajima: Ne prodavajte zemlju (očevinu ili djedovinu) jer je ona na planetu, Zemlja, ograničena, ne proizvodi se više. Dragi Bože hvala ti za ovu prekrasnu prirodu svake stope rodnog kraja koja nas okružuje. Hvala ti za moje prijatelje i moju obitelj, čuvaj ih od svakog zla i vodi ih putem mira i ljubavi. Uz Mir i dobro, do tada, ostajte mi zdravi veseli! Vaš Ljubo Predgovor župnika Za čovjeka, posebno vjernika, trojstvo, ima svoju znakovitost i veliko značenje. Slijedećih dana dolazi na svijet i život treći broj lista naše župe “Ivaštanski list”. Zahvala Bogu i svakom čovjeku koji je pomogao i želio pomoći izlaženju ovog broja. Danas, najčešći i najbogatiji izraz: nema posla! Ma, ima posla! Samo ljudi neće raditi! Zemlja plače i zove čovjeka u pomoć. On okreće leđa i oči, traži izgovor i bježi na drugu stranu. Što vam je ljudi? Sve je iz zemlje i sve se vraća u zemlju. Tako je Bog uredio. Moj je otac bio težak. Šestero djece othranio i odgojio sa svojih deset prsta i zemljom koju mu je Bog darovao. Često je govorio : “Sine, najljepši posao jest težački”. Ponosan sam na svog oca! I danas u mojim ušima odzvanjaju njegove riječi. Hvala mu! Za mene, današnji čovjek, koji kaže, nema posla, ili on ne zna što je posao ili neće raditi. Ako čovjek radi i živjet će. Ako živimo onda i radimo. Svi glavni događaji u župi Ivanjska za 2012. godinu nalaze se u KALENDARU – župe Ivanjska. Još imam veliki broj kalendara u Crkvi i župnoj kancelariji i jedva čekaju, da ih netko uzme i ponese svojoj kući. Za ovu godinu izdvajamo posebno tri događaja u Župi: ČETVRTAK – 26.07.2012. godine; Blagdan – sveta Ana i zavjet. Svečana sveta misa u 11 sati na groblju Damjanovac. Svetu misu predvodi vlč. Davor Klečina – domorodac – tajnik biskupa Franje Komarice. Nakon svete mise – na igralištu – u selu Brđani – sve imate što želite – za dušu - za tijelo – samo dođite! SRIJEDA – 15.8.2012. godine; Uznesenje BD Marije – Velika Gospa, patron Župe. Priprava za patron Župe tri dana: nedjelja, 12.8.2012., ponedjeljak, 13.8.2012. i utorak, 14.8.2012. godine, Sveta misa i pobožnost svaki dan počinju u 18 sati. Pozivamo sve ljude dobre volje. Dođite! Osnažite se! Budite dobri! Srijeda 15.8.2012. godine; Patron Župe, svečana sveta misa u župnoj Crkvi u Ivanjskoj u 11 sati, Svetu misu predvodi biskup fra Marko Semren pomoćni banjalučki biskup i generalni vikar biskupije. Nakon svete mise – okrepa za dušu i tijelo – narodno veselje. Dobro došli! NEDJELJA – 19.08.2012. godine; groblje svetog ROKA – VISOKA GLAVICA u 11 sati, svečana Sveta misa u čast svetog Roka. Svetu misu slavi fra Ćiro Lovrić, poznat i poštovan nekadašnji župni vikar u Ivanjskoj. Iza svete mise - PIKNIK! Primamo Vas radosna srca i razigrane duše u lijepoj Božjoj prirodi i mjestu KOZARA. Dođite! Svima lijep, srdačan, bratski i sestrinski pozdrav od Vašeg župnika. Ivanjska, 20. travnja 2012. godine Fra Marko Kovačić, župnik … prepuna župna Crkva, o Uskrsu 2012. godine … procesija prigodom blagoslova asfaltnog puta ispred župne Crkve u Ivanjskoj, srpnja 2011. godine Ivaštanski List Župa Ivanjska – RAD I ŽIVOT ! Fra Marko Kovačić, župnik Kao dijete čuo sam priču. Katolik, pravoslavac i musliman vode razgovor o zvonima na crkvenom tornju. Slažu se da su zvona lijepa i vrijedna stvar. Čak, potrebna za život! Odluče ići u kupovinu zvona. Ono je skupo. Treba dosta novaca. Ostvaruju svoju želju, skupe novac i kreću u nabavku zvona. Usput nailaze na raskošan hotel. Nisu ga mi- njihov zvuk danas se sve manje i manje čuje i poziva na susret s Bogom. U katoličkoj vjeri Crkva s tornjem i zvono na tornju jesu govor Crkve vani, prema društvu koje ima sluha za taj govor. U nekim europskim zemljama zvuk je zvona prepoznat kao kulturna baština i vlastitost, kulturni identitet pa se zvuk crkvenog zvona ne ubraja u kategoriju buke. Tako mali narodi Europe, pokazuju svijetu svoju bogatu kulturnu baštinu. Biti svoj na svome, tu vlastitost valja čuvati, njegovati i razvijati. likim slavljima. Zvona su, uz spomenuto, nekad ranije ljudima pokazivala vrijeme i bila su satovi siromašnih. Naime, nije to bilo previše davno kad si ljudi nisu mogli priuštiti satove, pa su se ravnali prema zvonima. Danas mnoge Crkve na tornju imaju i sat. Zvona i sat najbolji su prijatelji. Sat kuca u zvono i ono šalje poruku u svijet. Župa Ivanjska, voljom i nastojanjem svojih dobrih vjernika, 6. rujna 1926. godine dobiva tri zvona. Tako župa s li- Zvona su ponajprije znak kojim se zajednica vjernika poziva na bogoslužje i molitvu. Njihovim zvukom želi se u teškom vremenu unijeti radost darovane vječnosti. Vrijednost i njihovo značenje; poziva svećenika i puk da slave istinitog Boga, glas zvona, jest glas života, zovu nas na svete susrete – dođite! Uz nji- moišli, nego svratili na piće i kratki odmor. Sretno stignu na odredište za nabavku zvona. Katolik sebi izabire zvono i odmah ga plati, pravoslavac ne može ostvariti svoju želju jer mu fali pola novca, musliman ne uzima zvono jer nema novca. Od mnoštva ljepote, veoma je radostan zvuk zvona s crkvenog tornja, nažalost, hove zvuke ispraćamo svoje pokojnike na njihov vječni počinak. Zvuk zvona razgoni oblake i oluje. Zvuk zvona povećava i krasi slavlja. jepim crkvenim tornjem zaslužuje i dobiva nagradu, zvona. Ona krase i razveseljavaju ne samo srca župljana, nego mnogo veće podneblje. Zbog ovakve raznolikosti i nakane na toranj se stavlja više zvona, koja su jačinom i tonom prepoznata svako u svom značenju i svako svojim imenom i njihovo suzvučje daje jedinstvenost ve- Mjesec dana pred Božić 2011. godine zvona su nanovo uređena, postavljena na svoja mjesta i elektrificirana te ponosno, glasno i časno obavljaju svoju dužnost na veselje svih nas. Nova tri zvona posvetio biskup fra Jozo Garić na Malu Gospu i pozvoniše na taj dan uz veliku svečanost. Zvona nabaviše kršćani rimokatoličke župe Ivanjska - Bosna 1. Zvono - Gospino - težina 660 kg, kum Niko Majdandžić, Pejin 2. Zvono - Svetog Ante - težina 338 kg, kum Marko Ilovača, Matin 3. Zvono - Srca Isusova - težina 187 kg, kum Pejo Majdandžić, Antin 4 Broj 3 - LJETO 2012 Ivaštanski List U župnoj Crkvi u Ivanjskoj ulaskom na glavna vrata u Crkvu na lijevoj strani na zidu leži ploča i na njoj lijep opis o zvonima – doslovno prenosimo riječi s ploče: Na slavu Božju 8. rujna 1926. Tako vesela i lijepa vijest zvona dolaze i do zavjetne filijalne Crkve svete Ane na groblju Damjanovac. Uz Božju pomoć i potporu dobrih ljudi dobre volje gradi se zavjetna filijalna Crkva svete Ane na groblju Damjanovac. Radovi na Crkvi su u fazi: uređenje zidova s jedne i druge strane i onda završni radovi. Daljni poslovi i uređenje zavjetne filijalne Crkve svete Ane na Damjanovcu ovise o darovima vjernika. Rad je malo usporen, jer se očekuje veća pomoć od strane vjernika. Ovim molim, svakog čovjeka dobre volje, da pomogne, da bi se ostali poslovi oko uređenja Crkve što prije priveli kraju na na- šu obostranu radost. Na veliku žalost mnogi župljani, čija je filijalna Crkva Damjanovac, a koji su svoje mrtve pokopali na tom groblju, danas okreću leđa i ne žele za njega ni čuti. Upozoravam da se to ne smije događati jer onaj tko ne poštuje svoje ne može poštovati ni tuđe. Nemojte se bojati i stidjeti svoga! Znajte, nema raja bez rodnoga kraja! Dana 1. srpnja 2011. godine župna Crkva u Ivanjskoj spojena je modernim asfaltnim putem s ostalim dijelom svijeta. To je najveća zasluga Dragoga Boga, mene župnika i trojice odgovornih ljudi na općinskim funkcijama u općini Banja Luka. Zato, za ovako lijep dar, prvo veliko hvala Bogu i rečenim ljudima. Kao što je za ljudski organizam vrlo važna krvna žila, bez koje nema pravog života, tako je asfaltni put, krvna žila, za izlazak u svijet. Još jednom ovom prigodom molim, sve svoje župljane i sve ljude dobre volje, da nam i dalje pomažete u ostvarivanju naših planova i želja. Bez vas ne možemo! Živim u nadi, da i nadalje budete uz nas! Vaša i naša suradnja donosi pravi plod. Bilo koji iznos priloga možete uplatiti na jedan od navedenih računa: … u izgradnji zavjetna filijalna Crkva svete Ane na groblju Damjanovac UniCredit Bank Adresa banke: I KRAJIŠKOG KORPUSA BB, BANJA LUKA Naziv klijenta: ŽUPA UZNESENJA BDM, IVANJSKA Adresa: MIŠIN HAN BB, BANJA LUKA Broj računa: 3383502256829154 (20014073) (MARKA) ZA DEVIZNO PLAĆANJE (EUR) SWIFT CODE : UNCRBA22 RAČUN KORISNIKA: 20014073121 IBAN: BA39 3383 5048 5683 2189 ZA DEVIZNO PLAĆANJE (HRK) SWIFT CODE : UNCRBA22 … župna Crkva u Ivanjskoj spojena asfaltnim putem s ostalim dijelom svijeta Broj 3 - LJETO 2012 RAČUN KORISNIKA: 20014073103 IBAN: BA39 3383 5048 5683 0346 5 Ivaštanski List Prof. dr. sc. Berislav Andrijević za vanjsku trgovinu i Ekonomskom fakultetu, biran je za člana Znanstveno-nastavnog vijeća, na Ekonomskom fakultetu za člana Fakultetskog vijeća, bio je član različitih povjerenstava, komisija i stručnih tijela na Fakultetu. rođen je 1. rujna 1936. godine u selu Šimićima – Ivanjska, Banja Luka, Bosna i Hercegovina. Otac Ivo i majka Janja, rođ. Josipović. Državljan je Republike Hrvatske i Hrvat. Oženjen, otac dvije kćeri od kojih je kćerka Vesna, doc.dr. na Ekonomskom fakultetu, preminula 2011. godine, kćerka Biljana, doktorica na Klinici za očne bolesti u Vinogradskoj i supruga Nada, umirovljenica. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a nižu i višu gimnaziju u Banja Luci i Prijedoru. Vojno školovanje u trogodišnjem trajanju, koje ima rang fakulteta, završio je 1964. godine u Beogradu. Fakultet ekonomskih znanosti završio je u Zagrebu 1973. godine. Godine 1975. magistrirao, a 1980. doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stekao akademski stupanj doktora društvenih znanosti iz područja ekonomije – marketinga. Nakon magistriranja 1975. godine, kao prvi u svojoj generaciji, izabran je za predavača na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, za izvanrednog profesora 1980. godine, a u zvanje redovnog profesora 1987. godine i iste godine u znanstvenog savjetnika, a 1995. izabran je u zvanje redovnog profesora u trajnom zvanju. Godine 1980. napušta radno mjesto majora u Vojnoj bolnici u Zagrebu i zapošljava se u stalni radni odnos na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom 27 godina rada, na Fakultetu 6 Član je SDP-a, za dopredsjednika Izvršnog odbora Sabora prognanih Hrvata iz Republike Srpske i ostatka Bosne izabran je 1999. godine na kojoj se i sada nalazi. Član je Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine i foruma Hrvatska sloga. Godine 2000. nalazio se na listi za Dijasporu za Hrvatski Sabor, koalicije HLS – SDP za Saborskog zastupnika. Član je Ekonomskog savjeta SDP-a, i bio je suradnik u Izbornom stožeru prof.dr. Ive Josipovića. Član je Hrvatskog defendološkog društva, Hrvatskog društva ekonomista i Društva za marketing. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavao je Ekonomiku obrane, a 1997. godine uveo novu znanstvenu disciplinu Ekonomika nacionalne sigurnosti, predavao Poslovanje turističkih poduzeća u posebnim uvjetima i Tehnika opskrbe u posebnim uvjetima. Sada je profesor na Visokoj poslovnoj školi za turistički i hotelski menadžment „UTILUS“ na predmetu Osnove marketinga, a na Veleučilištu „Hrvatsko Zagorje – Krapina“ predaje predmete: Osnove menadžmenta, Menadžment, Marketing u transportu i Upravljanje malim i srednjim poduzećima. U svom nastavničkom radu, u vrijeme vikenda, predavao je 25 godina predmete Ekonomskog fakulteta u 5 centara Njemačke (Berlin, Munchen, Stuttgart, Frankfurt, Mulheim ad Ruhr) i 2 centra Švicarske (Sent Gallen i Zurich), te u 4 centra u Hrvatskoj (Zabok, Čakovec, Koprivnica i Bjelovar). Objavio je pet knjiga iz Marketinga i dvije knjige iz Ekonomike nacionalne obrane i sigurnosti, te ima objavljenih preko 100 članaka iz područja Broj 3 - LJETO 2012 ekonomije. Bio je samostalni istraživač i voditelj na dva znanstvena projekta i to: „Poticanje inozemne turističke potrošnje stranih turista“, projekt je štampan u Zagrebu – Institut za ekonomska istraživanja, a drugi projekt je „Stanje i razvoj tržišnih odnosa u turizmu“, Ekonomski institut Zagreb. Radio je na istraživačkoj temi „Politički faktori razvoja turizma" 1989. godine. Za objavljenu knjigu Ekonomika obrane 1992. godine dobio je Fakultetsku nagradu „Mijo Mirković“ za izvanredan doprinos ekonomskoj znanosti. Sudjelovao je na sedam domaćih i jednom međunarodnom znanstvenom skupu („Rat, terorizam, turizam“ – Međunarodni simpozij, Dubrovnik, 1997. godine), a rad je objavljen u časopisu Acta turistica na hrvatskom i engleskom jeziku. Prof.dr.sc. Berislav Andrijević se dugo godina bavi znanstvenim radom u oblasti vojne sile, rata i obrane, a naročito polemologijskim pitanjima rata, obrambenim ratom, obrambenim pripremama, ekonomikom obrane i marketingom u funkciji obrane. S tim u vezi je i njegov najznačajniji znanstveni doprinos – povezivanje općih politološko-defendoloških saznanja o obrani s gospodarskim znanostima i razvoj ekonomike obrane. Po tome on spada u vrlo uski krug hrvatskih autora koji su utemeljili ekonomiku obrane u hrvatskoj znanosti i u visokoškolskom obrazovanju. Važno je naglasiti da on u svojim „ekonomikama obrane“ daje opću defendološku podlogu iz koje „izvlači“ ulogu gospodarskih funkcija u obrani i nacionalnoj sigurnosti u miru i u ratu, te da se svim tim zadržava u znanstvenom polu politologije, ne zanemarujući nimalo razmatrane ekonomske aspekte, zato njegovi radovi imaju i politekonomski karakter. Sudjelovao je u povjerenstvima za obranu magistarskih radova i doktorskih disertacija, a preko 1000 studenata obranilo je kod njega i svoje diplomske radove. Ivaštanski List Doc. dr. sc. Franjo Majdandžić no-istraživačkog časopisa “Zaštita i unapređenje čovjekove okoline”. Autor je niza znanstvenih i stručnih i radova. Objavio je je 8 stručnih i znanstvenih radova u časopisima, te 8 radova koji su objavljeni u zbornicima radova sa različitih skupova. rođen je 4. travnja 1934. godine u Ivanjskoj, Banja Luka, Bosna i Hercegovine, gdje je živio i radio do konca 1991. godine. Od 1991. godine živi i radi u Zagrebu. Oženjen je i otac dvoje djece. Otac Anto i majka Klara, rođ. Majdandžić. Diplomirao je 1965. godine a magistrirao 1975. godine na elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani, smjer energetika. Doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu 1990. godine na temu Matematički model funkcije zastoja u analizi pouzdanosti, raspoloživosti i efikasnosti nadzemnih radova pod voditeljem prof. dr. sc. Vladimirom Mikuličićem. Na elektrotehničkiom fakultetu u Osijeku od 1992. do 2005. godine izvodi nastavno-istraživački rad, u nastavnom zvanju docenta, na predmetima: elektroenergetska postrojenja, sklopni aparati, visokonaponska tehnika, transformatori, električne instalacije i rasvjeta. Do 1992. godine radio je u Bosni i Hercegovini, uglavnom u Banja Luci, u elektroprivredi i obrazovnim institucijama. Radio je u Elektrokarjini Banja Luka na poslovima rukovođenja pogona: izgradnja, projektiranje i održavanje elektroenergetskih mreža i postrojenja. Obnašao je funkciju rukovoditelja znanstveno istraživačkog poduzeća Institut zaštite Banja Luka, gdje je obavljao i poslove glavnog urednika znanstve- Autor je stručnih knjiga: “Niskonaponske mreže u elektroprivredi” (1983) i “Uzemljivači i sustavi uzemljenja” (2004). Ove knjige koriste ne samo studenti već inženjeri i projektanti s područjima Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Društveno – političke aktivnosti: · Predsjednik Foruma hrvatskih intelektualaca općine Banja Luka 1991. godine · Predsjednik udruge izbjeglih i prognanih banjalučana u preiodu 1996. - 1998. godine · zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske od 1997. – 1999. godine · zastupnik u Zastupničkom domu parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u periodu od 2000. 2002. godine Bio je voditelj dva međunarodna projekta iz područja održavanja i upravljanja elektroenergetskih postrojenja i preko dvadeset domaćih projekata iz područja racionalne potrošnje električne energije i šest projekata iz područja zaštite i unaprjeđenja životne i radne sredine. Dobitnik je znanstvene nagrade – priznanja Univerziteta Đuro Pucar Stari u Banja Luci za znanstveno istraživački rad 1987. godine iz područja zaštite i unapređivanja životne i radne sredine. Od 1989. do 1991. godine vršio je dužnost prvog i posljednjeg predsjednika Poslovne zajednice RO – organizacija za zaštitnu na radu, ergonomiju i zaštitu od požara na području bivše Jugoslavije. Kao rukovoditelj tvrtke Tehnički servis d.o.o., Zagreb, nominiran je za Zlatnu knjigu najuspješnijih hrvatskih poduzetnika u posljednje tri godine, prema ocjeni Zavoda za poslovna istraživanja – Zagreb. Sportske aktivnosti: bavio se atletikom (na srednje pruge), kao odbojkaš i nogometaš nastupao je za klubove, Borac – Banja Luka, Rudar – Ljubija, Kozara – Bosanska Gradiška, Leotar – Trebinje i Kovinar – Maribor. Aktivan je u radu Hrvatskog kulturnog društva Banjalučkih Hrvata u Zagrebu, Hrvatsko kulturno društvo Banja Luka, gdje aktivno vodi šahovsku sekciju i igra šah. Broj 3 - LJETO 2012 7 Ivaštanski List Prof. dr. sc. Niko Majdandžić rodio se 14. svibnja 1941. godine u Ivanjskoj, BiH. Otac Anto i majka Klara, rođ. Majdandžić. Završio je prvi stupanj strojarstva 1964. godine, a zatim diplomirao na FON-u u Beogradu smjer Kibernetika i automatizacija 1973. godine. Zapošljava se u poduzeću “Đuro Đaković” od 1967. godine gdje radi na poslovima pogonskog inženjera, rukovoditelja Pripreme alata, upravitelja proizvodnje, direktora RO, potpredsjednika Poslovnog odbora za razvoj i zamjenika generalnog direktora. Magistrirao 1976. godine sa temom: METODE OPTIMALIZACIJE UPRAVLJANJA PROIZVODNIM PROCESOM OOUR PROIZVODNJA MEHANIZAMA I PRIJENOSNIKA RO “ĐURO ĐAKOVIĆ”, a doktorirao 1986. godine, obranom disertacije: OPTIMALIZACIJA UPRAVLJANJA POJEDINAČNOM I MALOSERIJSKOM PROIZVODNJOM. Godine 1987. izabran je za docenta, 1991. godine za izvanrednog profesora, 1996. godine za redovitog Sveučilišnog profesora, a 2000. godine za redovitog profesora u trajnom zvanju. Od 1990. godine zaposlen je s punim radnim vremenom na Strojarskom fakultetu na kojem je predavao informatičke i organizacijske predmete. Bio je u dva mandatu dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Predavao je i na poslijediplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu, Poljoprivrednom fakultetu, Pravnom fakultetu i Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, Mašinskom 8 fakultetu u Zenici i Mašinskom fakultetu u Tuzli. Bio je Voditelj smjera Poslovni sustavi na poslijediplomskom studiju na Strojarskom fakultetu. Tijekom školovanja primio je nagrade kao najbolji student na prvom stupnju, zatim na drugom stupnju i povelju Sveučilišta. Dobio je više priznanja za stručni (Zlatna značka informatike, srebrna medalja “Đuro Đaković” za organiziranje namjenske proizvodnje, godišnja nagrada “Đuro Đaković”, regionalna plaketa informatike, plaketa Gospodarske komore, medalja rada) i znanstveni rad (zlatnik “Đuro Đaković” za doprinos u znanstvenom radu, nagrada “Oslobođenje Broda”, plaketa Informatičke zajednice Hrvatske, plaketa Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva, plaketa Hrvatskog društva održavatelja, nagrada za životno djelo HRVATSKE UDRUGE PROIZVODNOG STROJARSTVA, Orden rada sa srebrnim vijencem, godišnju nagradu grada Štit Berislavića, nagradu Zlatni grb Brodsko-posavske županije, Odlikovanje reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića). Dobitnik je godišnje nagrade „Rikard Podhorsky“ za 2005. godinu AKADEMIJE TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE. Bio je član Upravnog odbora zajednice informatičara Hrvatske, član Odbora za proizvodne znanosti HAZU, član Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU – Sekcija: Materijali i proizvodno strojarstvo, Internacionalne federacije automatskog upravljanja (IFAC) - odbora Advanced Manufacturing Technology i New York Academy of Sciences. Član je akademije tehničkih znanosti hrvatske. Prof. dr. sc. Niko Majdandžić, uključen je u ediciju 25000 svjetskih znanstvenika “Who’s Who” in Science and Engineering, te u ediciju 2000 OUTSTANDING SCIENTIST OF THE 20 CENTURY International Biographical Centre Cambridge, England. Objavio je dvanaest knjiga, dvoja skripta, dva priručnika te 130 znanstvenih i preko 30 stručnih radova. U dosadašTH Broj 3 - LJETO 2012 njem radu sudjelovao je u više projekata kao voditelj znanstvenih projekata. Poseban doprinos u proizvodnim znanostima dao je razvojem originalnog modela planiranja i terminiranja proizvodnje te uspješnim projektiranjem i uvođenjem Integriranih informacijskih sustava i ERP sustava u naša poduzeće od kojih su najznačajnija: ISAL – Integrirani informacijski sustav Aluminij d.d. Mostar, ISSAM – Integrirani informacijski sustav Samoborka d.d. Samobor, ERP HESPO – Upravljački informacijski sustav HESPO d.o.o. Prelog, UIISTEP – Upravljački integrirani informacijski sustav termoenergetskih postrojenja ĐĐ Termoenergetska postrojenja d.o.o., ERP LASER – Upravljački informacijski sustav tvrtke LASERCUT GmbH, Beč, ERP ZVEČEVO – Upravljački informacijski sustav Zvečevo d.d. Požega, ERP OVV – Upravljački informacijski sustav OVV – Održavanje vagona d.o.o., Zagreb. ERP- Upravljački informacijski sustav Končar električni visokonaponski aparati d.d. i Končar mjerni transformatori d.d. Za sustav održavanja MIMS razvijen prema njegovom projektu dobiven je znak IZVORNO HRVATSKO za 2001. godinu. Poseban znanstveni doprinos ostvario je razvojem originalnih metoda za planiranje i terminiranje proizvodnje ugrađenih u ERP sustav tvrtke Informatički inženjering-ININ d.o.o. iz Slavonskog Broda. Osnivač je i suvlasnik u dvije informatičke tvrtke: Informatički inženjering-ININ d.o.o. i IGNISPROJEKT d.o.o. u Slavonskom Brodu. Oženjen je i otac troje djece. Igrao je nogomet za FK SLOGU iz Ivanjske i FK Budućnost iz Banovića. Piše pjesme i pripovijetke u kojima oživljava rodni kraj. Najdraža mu je pjesma o majci Klari, koju objavljujemo u ovom broju. Ivaštanski List Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandžić rođen je 4. srpnja 1960. godine u Ivanjskoj, BiH. Otac Vinko i mati Janja rođ. Jukić. Osnovnu školu završava u Mišin Hanu, župa Ivanjska, a srednju Mašinsku tehničku u Banja Luci. Nakon što je diplomirao 1985. godine u Banja Luci na pogonsko-energetskom smjeru, završava dva poslijediplomska studija (magisterija): godine 1999. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i 2001. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2001. do 2003. godine boravi na Fraunhofer Institutu za solarnu energiju, odjelu elektro-energetski sustavi, u Freiburgu u Njemačkoj na pripremi doktorata, uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Njemačke Katoličke akademije. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu obranio je 2004. godine doktorsku disertaciju. Izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti i docent je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Autor je 64 znanstvena i stručna rada iz područja energetike, obnovljivih izvora energije i održivog razvoja, u zemlji i inozemstvu. Održao je preko 100 pozvanih predavanja i radionica iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Autor je knjiga: Obnovljivi izvori energije, Nakladnik Graphis d.o.o., Zagreb, 2008. (Energetske tehnologije koje će obilježiti 21. stoljeće) i Solarni sustavi, Nakladnik Graphis d.o.o., Zagreb, 2010. (Teorijske osnove, projektiranje, ugradnja i primjeri izvedenih projekata pretvorbe energije Sunčevog zračenja u električnu, toplinsku i energiju hlađenja). Obnovljivi izvori energije, poglavlja “Marketing obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj”, “Energetski neovisne zgrade” i “Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrošne tople vode za područja Zagreba i Splita”; Nakladnik ENERGETIKA MARKETING d.o.o., 2002., Zagreb. Za projekt “Opskrba obiteljske kuće toplinskom i električnom energijom pomoću Sunčeve energije”, dobio je priznanje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja u području industrije i energetike za 2000. godinu prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša. Dobitnik je nagrade “Hrvoje Požar” za 2004. godinu za područje unapređenja kvalitete okoliša, vezano uz energetske objekte. Aktivno istražuje na znanstvenom projektu broj:036-0361590-1587 Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod nazivom Planiranje i vođenje aktivnih razdjelnih mreža i mikromreža u dijelu-Tehnologije distribuiranih izvora energije. Nastavna djelatnost: Veleučilište u Karlovcu, predmeti – Energetika, Toplinski strojevi, Obnovljivi izvori energije, Ekološka zaštita, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, predmeti – Toplinski i hidraulički strojevi, Obnovljivi izvori energije, Elektrotehnički fakultet u Osijeku, predmeti – Fotonaponski sustavi, Projektiranje sustava obnovljivih izvora energije. Mentor je u preko 50 diplomskih radova. Objavljuje radove u zborniku radova na međunarodnim znanstvenim skupovima na kojima i sudjeluje u Broj 3 - LJETO 2012 Dubrovniku, Power and Process Plants, 1998 – 2010., Opatiji, Energy and the Environment, October 25-27, 2000.; Berlinu, 13. Internationales Sonnenforum, 12. bis 14. September 2002.; Freiburgu, The 5th ISES Europe Solar Conference, Germany 20-23. June 2004.; Barceloni, 20th European Photovoltaic Solar Energy Conference and Exhibition, 6-10 June 2005, Spain; Dresdenu, 21st European Photovoltaic Solar Energy Conference and Exhibition, 4-8 September 2006.; Milanu, 22st European Photovoltaic Solar Energy Conference and Exhibition, 3-7 September 2007, Italy; Hamburgu, 24st European Photovoltaic Solar Energy Conference and Exhibition, 21-25. September 2009, and 26st European Photovoltaic Solar Energy Conference and Exhibition, 5-9 September 2011, Germany. Predsjednik je Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju (Croatian Professional Society for Solar Energy) i Glavni urednik časopisa Solarna tehnologija. Član je Međunarodnog društva za Sunčevu energiju (International Solar Energy Society ISES), Njemačkog društva za Sunčevu energiju (Deutsche Gesellschaft für Sonnenenergie e.V. DGS), Hrvatskog energetskog društva (HED) i Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Služi se njemačkim i engleskim jezikom. Oženjen je i otac četvero djece. Predsjednik je nogometnog kluba veterana NK Ivanjska-Šimići, gdje još uvijek igra nogomet. Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, sudjeluje u provedbi više projekata IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) kao konzultant, te drži predavanja i konzultant je u Republici Hrvatskoj za međunarodnu organizaciju UNDP (United Nations Development Programme) u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. 9 Ivaštanski List Akademski slikar, filozof i pjesnik, Viktor Majdandžić rođen je 1931. godine u Ivanjskoj, općina Banja Luka, Bosna i Hercegovina. Otac Anto i majka Klara, rođ. Majdandžić. Nakon završetka Više škole za vanjsku trgovinu u Beogradu 1952. godine i studija na Ekonomskom fakultetu od 1952. do 1954. godine upisuje studij slikarstva. Akademiju likovnih umjetnika u Beogradu završio je 1959. godine u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Po završetku Akademije likovnih umjetnika vraća se u Banja Luku. U periodu od 1960. do 1968. godine živi u Banja Luci gdje se pored slikarstva bavi i pedagoškim radom. U gradu Banja Luci je svojim aktivnostima u području kulture, zaljubljenosti u slikarstvo i pisanjem likovnih kritika bio zapažen osebujnim umjetničkim stvaralaštvom. među ostalog u Banja Luci, Zagrebu, Beogradu, Amsterdamu, Briselu, Parizu, Berlinu, Montrealu, Njujorku, Las Vegasu, Firenci itd. Djela Viktora Majdandžića nalaza se u javnim i privatnim kolekcijama u Bosni i Hercegovini, Nizozemskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Sjedinjenim američkim državama. Uključivanjem u organizaciju Jesenjih salona (bijenalnih likovnih izložbi međunarodnog karaktera) uticao je na razvoj grada, i novije povijesti kulture grada Banja Luke, kao zapaženog centra moderne umjetnosti. Od 1969. godine živi i radi u Ermelu u Nizozemskoj. Tijekom umjetničke karijere u Nizozemskoj, izvrsno je kombinirao slikarstvo sa pružanjem profesionalne pomoći psihijatrijskim bolesnicima, po metodi, da likovnim stvaranjem pacijenti pronađu svoj put u život kao autonomne i slobodne osobe. Uz to je davao i doprinos razvoju kreativne terapije u Nizozemskoj. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama diljem svijeta, iz- 10 Broj 3 - LJETO 2012 Njegova su djela i umjetnička shvatanja objavljena u Sjedinjenim američkim državama u više knjiga: „Međunarodni suvremeni majstori“ III, IV, V, te „Utjecajni umjetnici II, i u magazinu iz Njujorka „VIZOR“. Jednu od njegovih slika izabrao je poznati engleski kritičar u „TOP 10“ djela iz svjetske Saatchi online galerije. Ivaštanski List Prof. dr. sc. Mirko Valentić, znanstvenik emeritus nizacijski procesi tijekom 16. i 17. stoljeća; Gradišćanski Hrvati; Velikosrpski projekti 19. i 20 stoljeća. Objavio preko 10 knjiga i veći broj rasprava i studija. Izbor iz radova objavljenih od 1961. do 2000. godine. Knjige: Kameni spomenici Hrvatske, Zagreb 1969. Gradišćanski Hrvati od 16. st. do danas, Zagreb 1970. Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849. – 1881., Zagreb 1981. rođen je 19. rujna 1932. godine u selu Pljevice u Mišin Hanu, župa Ivanjska, Banja Luka, Republika Bosna i Hercegovina. Otac Mate i majka Ane, rođ. Tomić. Hrvat, državljanstvo hrvatsko, po nezaboravnoj zavičajnosti Ivaštanin. Nakon pet razreda gimnazije u Banja Luci nastavio je s gimnazijom u Rijeci. Maturirao je u Zagrebu 1953. godine, a iduće školske godine započeo svoj studij na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je 6. siječnja 1961. godine Studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1978. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, humanističke znanosti, polje povijesna znanost. Tema doktorata: Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849. 1881. Znanstveni savjetnik; reizbor 1994.; Znanstvenik emeritus, izbor 2006. Podaci o stručnom usavršavanju u inozemstvu: Ratni arhiv u Beču, (istraživanje arhivskog gradiva o ratovima s Turcima i Vojnoj krajini). Zaposlenja i dužnosti: Škola za odgajatelje, kao profesor povijesti (1961.1964.); Povijesni muzej Hrvatske, kustos (1964. - 1971.); Hrvatski institut za povijest (1971. - 2002.). Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest od 1991. do umirovljenja 2002. godine. Od 1993. do 2003. radi kao profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za povijest, Kolegij, Hrvatska od 16. do 18. stoljeća. Istraživački i znanstveni rad: Vojna krajina; Prometna integracija i jadranska orijentacija Hrvatske; Migracijski i kolo- Rasprave i studije: Koncepcija Garašaninova „Načertanija“ (1844), Historijski pregled 7, Zagreb 1961. Karakteristike prometne politike Austrije i Ugarske prema Hrvatskoj poslije Nagodbe 1867. godine, Acta historico oeconomica Jugoslaviae, Zagreb l979., sv. 2. Osnovni problemi prometne integracije i jadranske orijentacije hrvatskog građanskog poduzetništva u XIX stoljeću, Povijesni prilozi, 9, Zagreb 1990. Das Eisenbahn in der Militärgrenze Pläne und Verwiklichung, u: Eienbahn und Kapitalinteressen in den beziehungen der Österreichischen mit den Südslaawischen Ländern, Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1993. Stanovništvo Hrvatsko-slavonske vojne krajine 1846.-1869, Povijesni prilozi, 5, Zagreb 1986. Društvena i gospodarska struktura Prve banske pukovnije1848.-1881. godine, Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb 1987. Temeljne značajke povijesti Vojne krajine, Povijesni prilozi, 10, Zagreb 1991. O etničkom korijenu bosanskih i hrvatskih Srba, Časopis za suvremenu povijest, 3., Zagreb 1992. Izbor iz radova objavljenih od 2000. do 2011. godine. Knjige: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća; Petrovaradinska pukovnija, knj.3, Zagreb 2000., Izdavač, Hrvatski institut za povijest. Isto, Vukovarska županija, knj.4, Zagreb 2001. Isto, Virovitička županija, knj,5, Zagreb 2002. Isto, Požeška županija, knj.6, Zagreb 2002. Isto, Đurđevačka pukovnija, knj.7, Zagreb 2003. Isto, Križevačka pukovnija, knj.8, Zagreb 2004. Is- Broj 3 - LJETO 2012 to, Križevačka županija, knj.9, Zagreb 2005. Isto, Varaždinska županija, knj.10, Zagreb 2006. Isto, Zagrebačka županija, knj.11, Zagreb 2010. Isto, Zagrebačka županija, knj.12, Zagreb 2010. Rat protiv Hrvatske 1991.–1995., Zagreb 2010. Studije i članci objavljeni poslije 2004. godine. Ceste i željeznice u pretpreporodno i preporodno vrijeme – Počeci prometne integracije, u: Povijest Hrvata, sv. II. Školska knjiga, Zagreb 2005.; Stogodišnji hrvatsko-turski rat (1493.-1593.), u: Povijest Hrvata, sv. II., Školska knjiga, 2005.; Površina i stanovništvo. Geografska i demografska slika Hrvatske u 17. i 18. stoljeću. u: Hrvatska i Europa, HAZU, sv. 3., Školska knjiga, 2004.; Vojna krajina u 17. stoljeću, u: Povijest Hrvata, sv. II., Školska knjiga, 2005. Vojna krajina u prvoj polovici 19. stoljeća, u: Povijest Hrvata, sv. II., Školska knjiga, 2005. Vojna krajina od Oktroiranog ustava 1849. do Austro-ugarske nagodbe 1867., u: Povijest Hrvata, sv. II, Školska knjiga, 2005. Vojna krajina od djelomičnog ukidanja 1869. do ujedinjenja s Banskom Hrvatskom 1881. godine, u: Povijest Hrvata, sv. II, Školska knjiga, 2005. Stara Slavonska krajina. Skica za monografiju, u: Zbornik Mira Dimitrijević – Kolar, Zagreb 2004. Izvan znanstvene aktivnosti: Osnivač je i dugogodišnji predsjednik (1992.) Hrvatskog kulturnog društva Banjalučkih Hrvata u Zagrebu. Idejni je začetnik pokušaja u Zagrebu utemeljenja Zavičajnog kluba prognanih i raseljenih Ivaštana i Šimićana. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu i član Matice Hrvatske od 1971. godine. Prof. dr. sc. Mirko Valentić, od 2005. 2009. član je Savjeta za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu za bivšu Jugoslaviju. Također je član Hrvatskog dijela zajedničke Hrvatsko-slovenske povijesne komisije od 2007. godine. Član je brojnih znanstvenih vijeća, redakcija i voditelj više znanstveno istraživačkih projekata, dobitnik je većeg broja nagrada, odlikovanja i priznanja. 11 Ivaštanski List Izložba slika Viktora Majdandžića, MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, Banja Luka, 2011. godine … otvaranju izložbe slika Viktora Majdandžića u Banja Luci nazočio je velik broj uzvanika … prigodno obraćanje skupu uputio je fra Marko Semren pomoćni banjalučki biskup i generalni vikar …nazočne je pozdravio i izložbu otvorio gradonačelnik … brat Niko Majdandžić pročitao je životopis Viktora Banje Luke gospodin Dragoljub Davidović s osvrtom na upit oca Ante, što to sin Viktor studira … braća Franjo i Niko, neotkriveni talentirani vrsni pjevači, a što će Vesna kao snaha, nego pratiti 12 … i na kraju, u maniru pjesnika, Viktor Majdandžić, sa suprugom Pinekom, zahvaljuje svim gostima Broj 3 - LJETO 2012 Ivaštanski List Afirmirati povratak i sačuvati tradiciju u Ivanjskoj Ministar Čordaš i savjetnica Marija Rapo u razgovoru s predstavnicima Udruge za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša-Ivanjska Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš Udruga za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša – Ivanjska, osnovana je s ciljem afirmacije povratka kroz stvaranje preduvjeta za održiv povratak, potporu društvenom i ekonomskom razvoju ruralnih zajednica, unaprjeđenje ekološke svijesti, te promociju prirodnih, kulturnih i ekonomskih potencijala, kao i duhovne vrijednosti tradicije rodnog kraja. O svojim aktivnostima i planovima za naredni period, predstavnici ovog udruženja razgovarali su u Banjaluci s Ministrom za izbjeglice i raseljena lica RS Davorom Čordašem i savjetnicom Marijom Rapo. Ministar je istaknuo da će kroz svoje redovne programske aktivnosti podržati rad Udruge i nastojanja njenih članova da ispune ciljeve koje su sebi postavili. Predsjednik Udruge Marko Majdandžić, zahvalio je ministru Čordašu na dosadašnjem zalaganju i potpori održivom povratku, te izrazio nadu da će se suradnja u narednom periodu još intenzivnije nastaviti kroz zajedničke projekte u cilju pomoći povratnicima u Ivanjsku. Sastanku su prisustvovali i članovi Udruge Luka i vlč. Davor Klečina. Svaki početak je težak, stoga Vas molimo da svoje priloge uplatite na jedan od navedenih računa: UPUTE ZA DEVIZNO PLAĆANJE IME I PREZIME: "UDRUGA ZA POVRATAK GRAĐANA, REGIONALNI RAZVOJ I (primatelj) ZAŠTITU OKOLIŠA - IVANJSKA" ADRESA: POTKOZARJE 72, POTKOZARJE, 78000 BANJA LUKA DRŽAVA KORISNIKA: BOSNA I HERCEGOVINA BANKA KORISNIKA: UniCredit bank ADRESA BANKE: BANJA LUKA, Petra Kočića bb SWIFT CODE : UNCRBA22 RAČUN KORISNIKA: 20016960101 IBAN: BA39 3383 5048 5702 0175 VALUTA: EUR UPUTE ZA PLAĆANJE U MARKAMA (BAM) UniCredit bank MATIČNI BROJ: 4403287180006 BROJ RAČUNA: 338-350-2257019953 CORE BROJ: 20016960000 VALUTA: BAM Broj 3 - LJETO 2012 13 Ivaštanski List Majci Klari Sine moj vakog dana oko devet, kada motornjak zasvira na potkozarskom usponu, majka se osloni na avlijska vrata, leđima pogurenim od motike, posne krajiške zemlje i samoće, s očima u kojima nosi usamljenost svih Robinsona svijeta, iščekuje seoskog poštara. ar tako, sine moj, poštuješ moju krv i znoj? ko donese pismo, on svrati na kavu i čašicu rakije. Po odlasku, oslabljenog vida i nevješta čitanju sprema majka pismo ko' amajliju u svoja isušena njedra. atim strpljivo čeka ... naići će neki đak (u bake Klare uvijek ima mlijeka, jabuka ili kolača) da pročita pismo i po nekoliko puta. ako nema pisma poštar pozdravi tiho i krijući pogled zabrza krivudavom stazom. ajka će još malo pogledom upijati daljinu, i tiho pominjati Viktora, Franju, Angelu, Jelenu i Ninu, koji za nju ostadoše maleni izgubljeni u tuđini, i ako već sa sjedima u kosi. dok se nešto laganijim korakom bude vraćala samoći i tišini ko molitvu šaptat će tiho: Maleni, rođeni moji, niste stigli da pišete ... al' valjda bi neko javio da Vam se nešto desilo. (tvoj sin, Nine) 14 Zahvaljujući Ivici Mariću kapelica u Brađanima dobila limariju, Ćiro veliko Ti hvala. itomu voćku iz zemlje vadiš, u našu zemlju trnje sadiš. i zemlju našu dušmanu dade, zar da tako završe moje nade? a sam se na njoj grbio, i svoju snagu gubio, a ti to zaboravi lako, sine moj, zar tako? ar tako, sine moj, djedovu krv i znoj, ti dade u tuđe ruke, uzalud bijahu njegove muke. oćeš li i moj grob dati, ili ćeš tek tu pokajnički stati? (25. srpnja 2003. Jelena Pejkić) Ovom prigodom se želimo zahvaliti Tomislavu Matiću na izvedenim elektroinstalaterskim radovima na zavjetnoj filijalnoj Crkvi svete Ane na groblju Damjanovac. Baja od srca Ti veliko hvala. Zahvaljujući Mati (Stipe) Starčević, u planu je obnova drvenog mlina-vodenice "Selišće" u Miloševićima, zvani Tomći Ovaj su mlin koristili, odnosno svoj red imali: Starčevići, Jakovljevići, Mušani, Valentići, Josipovići, Radmani, Jerkovići …) Ako Bog da obnova mlina bi trebala biti završena do 16.09. 2012. godine, kada je Sv. Misa na Miloševića groblju. Vodeničko kolo je već spremno za ugradnju. Mato, svaka čast. Broj 3 - LJETO 2012 Ivaštanski List Pjesma, veselje i sport … središnji tradicionalni športski događaj na Sv. Anu, nogomet, Ivaštani - Šimićani, golova pregršt … Fra Tomo i Nes su izbornici mladih i najmlađih, i neka mladi samo nastave tradiciju svojih roditelja … na V. Gospu 2011. ŠC u Brđanima posjetio je Josip Ožanić sa tri sina koji sada žive u Australiji … i naravno poslije športskog nadmetanja pobjedniku pripada burence piva, noć pada, ali pivo će se popiti … već niz godina tradicionalni susret nogometnih veterana "SLOGA" Ivanjska, Ivanjska 2011. godine … kad se mlade ruke slože i sijeno se Venku od kiše spasit može … Broj 3 - LJETO 2012 15 GODINA III BROJ 3 LJETO 2012. Ako Bog da zdravlja i ove 2012.godine okupljanje u Banja Luci na tržnici, u subotu, 23.06. u 9 sati, te polazak pješice na hodočašće Sv. Ivi u Podmilačje kod Jajca Put do Podmilačja 2011. izdržali su bez problema … Jelena, Ljiljana, Irena, Josip, Ljubo, Ivana i Ana …, a povremeno i Tea Veliko hvala Anđelki i Mariu koji su nas pratili, hrabrili i osvježavali
© Copyright 2024 Paperzz
