www.buje-export.hr
Strukovno-informativni časopis za gospodarenje privatnim šumama
40 godina kontinuiranog iskustva u trgovini drvom
Godina II, broj 2
www.privatne-sume.com
Tiskano na ekološkom papiru. časopis se distribuira na osnovi pretplate
INTERVJU
Jako
Andabak
Zadovoljan sam
ostvarenim
ulaganjima u
šumarstvo
str. 12-13
RADOVI
Bez šumskih
cesta nema
šumarstva
Otvorenost šuma je
osnovni preduvjet za
uspješno
gospodarenje
NOVA SEOBA
Šumovlasnici prešli u
Savjetodavnu službu
Prošle su tri godine od ukidanja Šumarske savjetodavne službe i povratka šumoposjednika
pod nadležnost Hrvatskih šuma. Možda se to moglo tada izbjeći i ranije krenuti sa nužnim reformama gospodarenja privatnim šumama? Nove izmjene Zakona o šumama upravo su stupile na snagu a opći je dojam da je sektor slabiji i da će trebati vrijeme za ozbiljniji oporavak.
OPREMA ZA ŠUMARSTVO
Vukojevci Braće Radića 138 • 31500 NAŠICE, HRVATSKA
• tel: +385 31 697 199 • fax: +385 31 697 266 • [email protected]; www.ugoplast.hr
str. 11
TRŽIŠTE
Sve više
ilegalnih
trupaca
Nedorečenost
podzakonskih
akata potiče
kriminal iz
privatnih šuma
str. 5
UGOPLAST
24.-25. listopada 2011 / Slavonski Brod, Hrvatska
October 24.-25 2011 / Slavonski Brod, Croatia
5.
KONGRES PILANARA
pilanara
2. KONGRES
jugoistočne
JUGOISTOČNEeurope
EUROPE
29. listopada 2014. - Slavonski Brod, Hrvatska
October 29th, 2014 - Slavonski Brod, Croatia
5th
Sawmill Industry
industry
2ndCongress
Congress of
of the
the Sawmill
of Southeast
Southeast Europe
of
Europe
24.-25. listopada 201 / Slavonski Brod, Hrvatska
www.kongres-pilanara.com
24.-25. listopada 2011 / Slavonski Brod, Hrvatska
www.see-sawmill.com
October 24.-25 2011 / Slavonski Brod, Croatia
October 24.-25 201 / Slavonski Brod, Croatia
www.kongres-pilanara.com
www.see-sawmill.com
5. međunarodna konferencija o drvnoj biomasi 03. 12. 2014.
www.kongres-pilanara.com
www.wood-energy.info
www.se -sawmil .com
Energija iz drva predstavlja jedan od najatraktivnijih izvora energije iz
obnovljivih izvora, no ujedno je jedan od najzanemarenijih izvora.
Hrvatska ali i sve zemlje JIE raspolažu znatnim šumskim resursima pa
povećano korištenje energije iz drva predstavlja dobru mogućnost za
regionalni razvoj, a naročito ruralnog područja.
Koji su oblici energije iz drva te što je aktualno u ovom sektoru,
saznajte na www.wood-energy.info
sadržaj /// UVODNIK
privatne ŠUME 2014.
Možemo li ekonomski motivirati privatne šumovlasnike i kako ih
pokrenuti?
Nedorečena zakonska rješenja pogoduju kriminalu
Raspisana su dva javna poziva za radove i za šumske prometnice
Europska komisija poziva zaintersirane da prijave kvalitetne projektne
ideje!
Rasprava o novoj EU šumarskoj strategiji: Održivo gospodarenje
šumama za bolje društveno - gospodarske i ekološke uvjete
Nema sredstava unatoč nizu aktivnosti udruženja privatnih šumovlasnika „NAŠA ŠUMA“
Pojava bolesti kod jasenovih stabala
Sadi se kinesko brzorastuće drvo i mnogi se nadaju zaradi
FAO, Odbor za šumarstvo
2. Regionalna konferencija šumoposjednika jugoistočne Europe
Kakve prometnice graditi u šumama?
Što se radi u šumi početkom ljeta?
Još uvijek slabo koristimo EU fondove u šumarstvu
Apel na privatne šumovlasnike da obrate pažnju na pojavu i spriječe
uzroke požara
Hittner isporučio 33 traktora Hrvatskim šumama
Nešto o informiranju i mišljenju privatnih šumovlasnika
Znanstvena istraživanja na području šumskog poligona “Šumbar”
Prof. Grbac izabran u vodstvo INN OVA-WOOD-a
Održana radionica LAG-a iz područja šumarstva i ruralnog razvoja u
Bisagu
Kraljevec na Sutli: Nove šumske ceste privatnih šumovlasnika “Hosta”
Oliver Vlainić novi je predsjednik Hrvatskog šumarskog društva
Profesor Motik na sastanku o ulozi inženjerstva u Strategiji pametne
specijalizacije
Predstavljen projekt Parcs vrijedan 126 milijuna kuna
Sve učestalije primjedbe na sustav raspodjele sirovine
Sherif otvorio predstavništvo u Vijetnamu
Konferencija o svjetskim šumama 2014. - Oslobađanje pravog potencijala šuma
Lika Energo Eko d.o.o. – uspješna proizvodnja struje i peleta u Lici
Energetska politika EU značajno favorizira potrošnju OIE , posebice
biomase i peleta
Održane su prezentacije u Srbija šumama, kod njihovih koperanata
uključujući i udruge šumovlasnika
Witasek isporučio 380.000 zaštita za sadnice u Hrvatske šume
Sanirano 26% stradalih šuma u Sloveniji
Ljetno okupljanje privatnih šumovlasnika u Bruxellesu
Krenula certifikacija privatnih šuma po PEFC shemi u zemljama JIE
Europski odbor pozdravlja novu šumarsku strategiju
Laka zarada - Prokockao karijeru zbog krađe u šumi
Gvozd: Kaznena djela krađe i pustošenja šuma
Održan sajam INTER FORST 2014
IMPRESSUM
PRIVATNE ŠUME
Strukovno-informativni časopis za gospodarenje privatnim šumama
Izdavač:
Centar za razvoj i marketing d.o.o.
Direktor:
Ana Dijan
Glavni urednik:
Marijan Kavran
Redakcija:
Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec,
Nela Kotur, Nenad C. Bužanin,
Sonja Ištvanić
Lektura:
Rosana Šimunović
Grafičko oblikovanje:
Robert Studeni
Tisak: Vjesnik d.d. • Izlazi dvomjesečno.
Adresa: Centar za razvoj i marketing d.o.o.
Časopis PRIVATNE ŠUME
Kršnjavoga 1 • HR-10000 Zagreb • Tel.: +385 (0)1 6329 111 • Fax.: +385 (0)1 6329 113
E-mail: [email protected] • www.privatne-sume.com
4
riječ Uredništva
5
6
6
Marijan Kavran
glavni urednik
7
8
9
9
9
10
11
11
12
14
14
15
16
16
17
17
17
17
17
18
18
18
19
19
20
21
21
22
22
22
23
23
23
Poštovani čitatelji
Nastavljamo
sa projektom
P
red Vama je drugi broj časopisa. Prošle su tri godine od kad smo se upustili
u avanturu u kojoj nije bilo izglednog ishoda. Zapravo shvatili smo, mi koji
radimo na projektu da časopis treba mnogima, no samo je mali broj onih
koji su nam uisitinu željeli i koji su nam dali podršku. Nema tu loših namjera, jer je
ta situacija kod pokretanja nekih izdavačkih projekata potpuno normalna, a u Hrvatskoj još više naglašena onim stavom o ugibanju krava susjedu.
Stanje u privatnim šumama u Hrvatskoj ne može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Sektor je bremenit raznim problemima a stječe se dojam da hrvatski privatni
šumovlasnici uopće ne uspijevaju nametnuti svoje interese nadležnim institucijama. Sve to loše djeluje na mnogobrojne protagoniste u sektoru, prije svega na
sve nas koji nastojimo ovom važnom sektoru osigurati minimum institucionalne
podrške i uvesti reda u ovo područje.
Veseli nas činjenica da usporedno sa izdavanjem časopisa organiziramo 2. regionalnu konferenciju šumoposjednika jugoistočne Europe, međunarodni stručni
skup s nizom sudionika iz zemlje i inozemstva. Nadamo se da će svi sudionici konferencije iznijeti određene prijedloge za poboljšanje stanja, od državne administracije koja je nadležna za ovo područje, do drvoprerađivača koji su zainteresirani za
kupnju sirovine koja im je do sada uglavnom bila nedostupna zbog manjka informacija i slabe koordinacije. Najvažniji prijedlozi trebaju doći od šumoposjednika i
njihovih udruga.
Vjerujemo da će šumovlasnici sa zanimanjem pročitati ovaj broj te da će nam
se javiti oko pretplate ili oglašavanja. Jer bez goriva motori i strojevi ne mogu naprijed. Naše gorivo je intenzivna scena šumovlasnika te ogroman entuzijazam s
kojim se susrećemo.
Ugodno čitanje!
tema broja
privatne ŠUME
2014.
Možemo li ekonomski motivirati
privatne šumovlasnike i kako ih
pokrenuti?
Nepovoljan ekonomski status privatnih šuma godinama izaziva zabrinutost i potiče profesionalne rasprave na
raznim razinama. Nakon donošenja odgovarajuće zakonodavne regulative, u dosta slučajeva nedostajalo je
praktične primjene u praksi. Ipak, broj i površina (udio) privatnih šuma u Republici Hrvatskoj ukazuju na potrebu za
većom pažnjom prema ovoj problematici koja predstavlja izazov za šumarsku profesiju.
piše Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec *
Dugogodišnji slab
socijalni status
seljaka ostavio je
neizbrisiv trag u
privatnoj šumi.
P
rema Nacionalnoj šumarskoj inventuri (2010 god.) u Hrvatskoj
se nalazi 23% privatnih šuma.
Prema važećoj osnovi gospodarenja
(ŠGO Područja RH 2006-2015) ukupna
površina šuma i šumskih zemljišta u
RH iznosi 2, 688. 687 ha što je 47%
kopnene površine države. Od toga je
2,106.917 ha u vlasništvu RH, dok je
581770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika sa procijenjenih oko
600 000 šumovlasnika. Glavninom
šuma u vlasništvu države gospodari
tvrtka Hrvatske šume d.o.o. (2,
018.987 ha). Rascjepkanost privatnog
šumoposjeda izuzetno je visoka, a prosječna veličina pojedinačnih parcela
je uglavnom ispod 1 ha. U pogledu korištenja drveta, privatni šumoposjed-
Da li će sadašnje stanje
riješiti sređivanje
gruntovnice i katastra,
uvođenje poreza na
imovinu ili subvencije za
unapređenje stanja
privatnih šuma pokazati
će tržište, interes i
motivacija samih
šumovlasnika.
nici u većini slučajeva nisu tržišno orijentirani i koriste šumu uglavnom za
proizvodnju drva za ogrjev za osobne
potrebe.
Dugogodišnji slab socijalni status
seljaka ostavio je neizbrisiv trag u privatnoj šumi. Da bi se načinio pozitivan zaokret, potrebno je šumopo-
sjednika rasteretiti kompliciranih administrativnih procedura, te ga
usmjeriti aktivnoj suradnji sa šumarskom strukom. U tom slučaju, za-
Aktualnosti
privatne ŠUME 2014.
Zašto se ne poduzima ništa oko zaustavljanja
ilegalnih sječa i pustošenja privatnih šuma
Analizirani su stavovi privatnih šumoposjednika prema
međusobnoj suradnji i udruživanju u cilju boljeg
gospodarenja svojim posjedom. Provedeno istraživanje
ukazalo je na spremnost privatnih šumoposjednika za
suradnju u aktivnostima gospodarenja šumoposjedom,
posebno radi izgradnje i održavanja šumskih cesta, te na
željene usluge koje bi trebale pružiti udruge privatnih
šumoposjednika. Vlasnici se uglavnom udružuju radi
unapređenja stanja i očuvanja vlastite šume, koju većina
još doživljava kao neko posebno dobro koje je potrebno
čuvati, bez obzira na veličinu.
Nedorečena zakonska rješenja
pogoduju kriminalu
Jedan od najvećih problema sektora vezan je uz pojavu ilegalnih sječa, a često nadležna tijela olako prelaze preko ozbiljnih
pojava kriminalnih radnji u privatnim šumama. Očigledno je
da su nedorečena zakonska rješenja oko izostanka doznake u
šumskim sastojinama koje su katastarski upisane kao pašnjaci
otvorila prostor za milijunske manipulacije, a većina tako
posječene robe završi na sivom tržištu.
piše Nela Kotur
datak šumara biti će savjetodavni
(edukativni), planski, a sve u cilju
ostvarenja pozitivnih pomaka u gospodarenju.
Interesno povezivanje privatnih šumoposjednika zavisi od mnogo činitelja. Za razumijevanje ovih pretpostavki, neophodno je poznavati
osnovne sociološko-demografske karakteristike šumposjednika, kao i specifičnosti njihovog šumoposjeda. Radi
specifičnih društveno-političkih i
socio-ekonomskih prilika u regiji, problematika udruživanja privatnih šumoposjednika u interesne udruge do sada
nije bila predmetom šireg istraživanja.
Na osnovi navedenoga 2008. godine
preko projekta PRIFORT financiranog
marskog instituta. Cilj istraživanja bio
je utvrditi karakteristike privatnih šumovlasnika koji su spremni proizvoditi šumsku biomasu u energetske
svrhe iz uzgojnih radova. Potvrđeno je
da mlađi šumoposjednici sa većim i
okrupnjenim posjedom iskazuju veći
interes za proizvodnju šumske biomase.
Problematika certificiranja privatnih
šuma nije značajnije istražena do sada.
Možda bi buduća istraživanja na temelju europskih iskustava mogla ukazati na mogućnost povećanja prihoda
privatnih šumovlasnika u slučaju certifikacije vlastitih šuma.
U cilju budućeg razvoja privatnih šumoposjeda potrebno je utvrditi koja
Sama ekonomska motivacija pri gospodarenju privatnim
šumama može se iskazati na tri različita načina; u vidu
formalnog cilja gospodarenja šumom, neformalnog cilja
proizvodnje sporednih šumskih proizvoda, ili kao buduća
investicija.
od strane Europskog šumarskog instituta (EFI), sa sjedištem u Finskoj, pokrenuto je istraživanje stanja privatnog
šumoposjeda i formiranja udruga privatnih šumoposjednika u zemljama
regije, u kojima se povijesno razvijao
podjednak model vlasništva. Istraživanje spremnosti privatnih šumovlasnika za proizvodnju šumske biomase
provedeno je 2012 godine na uzorku
od 1400 šumovlasnika u SEE regiji,
preko projekta WESSPROFOR, također
financiranog od strane Europskog šu-
581.770
S
tanje u privatnim šumama u Hrvatskoj i zemljama JIE ne može
se ocjeniti kao zadovoljavajuće.
Već neko vrijeme postoji stanoviti organizacijski vakum u smislu nadležnosti
i strateškog upravljanja nad ovim
djelom šumarstva, što je dovelo do čestih slučajeva bezvlašća i pojave ilegalnih sječa, posebno u nekim dijelovima zemlje.
Nema legalnog tržišta drva
Očigledna je slaba mobilizacije drvne sirovine, a preko 600.000 hrvatskih privatnih šumoposjednika još uvijek ne uspijeva nametnuti svoje interese nadležnim institucijama. Određena neizvjesnost se pojavljuje posljednjih godina
kada se vlasnici šuma ne mogu oduprijeti niti ne mogu nadzirati učestale barbarske provale u svoje šume i uzimanje
pravde u svoje ruke od strane pojedinaca
i dobro organiziranih kriminalnih skupina
u kojima ponekad sudjeluju i predstavnici nadležnih tijela poput policije ili
stručnih službi. Privatni šumovlasnici u
Hrvatskoj su imali velika očekivanja od
je motivacija velike većine privatnih
šumovlasnika za udruživanje, kod kojih
trenutačno ne postoji ekonomska
isplativost gospodarenja, i da li poticajne mjere šumarske politike usmjerene razvoju privatnih šuma potiču
udruživanje i mobilizaciju velikog potencijala privatnih šumovlasnika.
* Autor je profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilište u Zagrebu
(Zavod za izmjeru i uređivanje šuma,
Svetošimunska 25,10000 Zagreb;
[email protected])
ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika
sa oko 600 000 šumovlasnika
Tipični primjer ukradene robe
ulaska u EU, posebice oko jačanja i unaprijeđivanja gospodarenja u privatnim
šumama te oko stabiliziranja i smanjivanja aktivnosti sivog tržišta drva.
EU ne može rješiti naše probleme!
Očekivalo se da će se integracijom u EU
stvoriti okruženje s više reda te uz potpuno uvažavanje tuđeg vlasništva što
je važno pojedincima koji žive u inozemstvu te starim i nemoćnim vlasnicima
koji ne mogu nadzirati svoj posjed. Očekivalo se da će se otvoriti mnogobrojni
EU kanali financiranja, a tek se nedavno
otpočelo s pripremama za financiranje
privatnog šumarstva kroz program ruralnog razvoja. Investicije i ulaganja u
privatne šume otvorit će potrebu za primjenom najnovijih tehnologija zaštite,
ali i klasičnih poslova sječe, vuče i izvlačenja drvne sirovine, te drugih radova u šumarstvu (transport, pošumljavanja, izmjere i kartiranja uz pomoć geoinformacijskih tehnologija, GPS metode, GIS sustavi, orto-foto snimke,
itd...). Sve to bi trebalo utjecati na mogućnost pojačanog nadzora te posljedično i smanjenje krađa u šumama šumoposjednika.
privatne ŠUME
Savjetodavna služba objavila javne pozive
za podnošenje zahtjeva za radove u šumama
šumoposjednika za 2015. godinu
2014.
Privatne šume mogu povući
sredstva iz europskih fondova
Raspisana su dva javna poziva za
radove i za šumske prometnice
Temeljem novih nadležnosti Savjetodavne službe i na osnovu
prava šumoposjednika na korišetnje sredstva iz naknade za
općekorisne funkcija šuma, isti se mogu javiti na poziv do 1.10
odnosno do 15.09.
piše Rosana Šimunović
Z
ahtjeve za financiranje radova može podnijeti registrirana udruga šumoposjednika, jedan ili više šumoposjednika. Rangiranje šumskih i protupožarnih
prometnica po županijama obaviti će Povjerenstvo Savjetodavne službe u
skladu s Pravilnikom o uvjetima i prioritetima za financiranje radova projektiranja,
izgradnje i održavanja šumske infrastrukture u šumama šumoposjednika.
Što se tiče radova koji će se sufinacirati u privatnim šumama, prioritet imaju radovi koji su propisani Programima gospodarenja šumoposjednika, a za radove koji
nisu propisani prioritet utvrđuje Savjetodavna služba. Ukupni godišnji iznos sredstava
za financiranje radova iz ovoga Javnog poziva određen je Godišnjim operativnim
planom Savjetodavne službe. Uz zahtjev je potrebno priložiti kopiju iskaznice šumoposjednika ili kopiju Rješenja o upisu u Upisnik šumoposjednika. Zahtjevi se podnose
u uredima Savjetodavne službe do 1. listopada 2014. (za radove) odnosno do 15.rujna
za prometnice.
Obrazac Zahtjeva dostupan je u svakom područnom uredu Savjetodavne službe ili
na web stranici www.savjetodavna.hr. Da bi šumoposjednik mogao podnijeti zahtjev
mora biti upisan u Upisnik šumoposjednika.
POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA PROMETNICE
Uz Zahtjev za financiranje radova na šumskim i protupožarnim prometnicama, potrebno je priložiti:
• topografsku kartu M 1:25 000 s označenom prometnicom
• kopiju katastarskog plana s predmetnom prometnicom (ista mora biti označena),
• popis katastarskih čestica s posjednicima preko kojih prometnica prelazi i uz koje
prometnica prolazi,
• ako prometnica nije javno dobro, za izvođenje radova, potrebna je suglasnost svih
posjednika, preko čijih katastarskih čestica prometnica prelazi,
• dokaz da je jedinica lokalne samouprave, na čijem je području prometnica, upoznata s namjerom izvođenja radova i
• dokaz da je prometnica svrstana kao protupožarna u plan zaštite od požara jedinice lokalne samouprave (samo za protupožarne prometnice).
PREDMET POZIVA - RADOVI U ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA
• priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu, popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjačama do dvadesete godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listača i panjača
do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjačama u, sastojinama u kojima
je uvedeno grupimično gospodarenje do dvadesete godine starosti grupe,
• prorjeđivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja
• pošumljavanje sječina nakon čistih sječa i sanacija paljevina
• resurekcija degradiranih sastojina i prevođenje u viši uzgojni oblik
• rekonstrukcija i konverzija šuma panjača, makija, šikara i šibljaka
• pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta, i podizanje plantaža brzorastućih
vrsta drveća na novim površinama
• priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura,
• zaštita od štetnih organizama i požara i
• sanacija i obnova šuma oštećenih kalamitetima i ratnim djelovanjima.
LIFE – 239 mil. EUR U NOVOM POTPROGRAMU
ZA OKOLIŠ
Europska komisija poziva
zainteresirane da prijave
kvalitetne projektne ideje!
piše Rosana Šimunović
U
pravo pokrenut novi potprogram za zaštitu okoliša i klimatske akcije - LIFE
osigurat će gotovo 239 milijuna EUR u 2014. za razvijanje i provođenje inovativnih načina kako bi se odgovorilo na izazove zaštite okoliša diljem Europe, s naglaskom na učinkovitost korištenja resursa, bioraznolikost, inovativna
rješenja. Upravljanje okolišem i informacije također će imati veliku ulogu u novom
programu te će promovirati razmjenu znanja, širenja najboljih praksi i bolje usklađenosti uz kampanje podizanja svijesti.
Europska komisija uputila je 25. lipnja 2014. prvi poziv za dostavu projektnih
prijedloga u okviru potprograma LIFE za financiranje projekata posvećenih okolišu.
Komisija potiče javna tijela, privatne komercijalne i nekomercijalne organizacije
(uključujući nevladine organizacije) da dostave prijedloge i počnu s razvijanjem
projektnih ideja, formiranjem partnerstva s relevantnim dionicima i identificiranjem komplementarne financijske potpore. Potprogram je dio programa LIFE EU
2014-2020, te će osigurati gotovo 2,6 milijardi eura za okoliš u idućih sedam godina. Uključenost u takve projekte mogao bi udrugama privatnih šumovlasnika pružiti dodatne mogućnosti financiranja, poboljšati suradnju s javnim i privatnim subjektima te upoznati s praksama europskih privatnih vlasnika šuma u upravljanju
svojim šumama i održivim resursima. Rok za podnošenje zahtjeva je 16. listopada
2014. Više informacija na http://ec.europa.eu/environment/life/funding/
life2014/index.htm
privatne ŠUME 2014.
LOBIRANJE U BRUXELLESU – ŠUMARSTVO U EUROPSKOM PARLAMENTU
Rasprava o novoj EU šumarskoj strategiji: Održivo gospodarenje
šumama za bolje društveno - gospodarske i ekološke uvjete
Zastupnik u Europskom parlamentu i moderator radne skupine Šumarstvo u Europskom parlamentu MEP Gaston
Franco, organizirao je konferenciju Nova šumarska strategija
piše Rosana Šimunović
O
va konferencija je omogućila priliku vodećim službama u Komisiji, odgovoranima za šumarstvo
i strategije, susret s interesnim skupinama
i razmjenu ideja i mišljenja, s obzirom da
je Europski parlament odlučio otvoriti raspravu raznolikom šumskom sektoru, a
također su se obradile i teme kao što je
okoliš, industrijski i međunarodni aspekti
strategije. Europske šume bogate su
smislu bioraznolikosti, rekao Gaston
Franco, ali su sve više pod pritiskom,
uglavnom zbog klimatskih promjena. Dužnost Europe je sačuvati i cijeniti taj potencijal. Između 90-ak sudionika, bila su prisutna tri EU ministarstva (AGRI, ENV i
ENTR), nekoliko političkih savjetnika i službenici Europskog parlamenta te nekoliko
zemalja članica sa svojim eminentnim
predstavnicima iz šumskog sektora, privatnog sektora i nevladinih organizacija.
Predstavnici DG AGRI zaključili su da
nova strategija nastoji odgovoriti na nedavna društvena zbivanja i može doprinijeti stavljanju šuma u fokusu europske
agende. S obzirom da šume pokrivaju
40% europske površine, one su ključni
ekosustavi kao i izvori bogatstva i radnih
mjesta u ruralnim područjima, ako se
Kavran na konstituiranju
Europskog parlamenta u
Strasbourgu
njima upravlja na odgovarajući način.
Održivo upravljanje šumama je ključni
stup ruralnog razvoja, a to je jedno od načela nove šumske strategije. Strategija ne
promatra šume kao izolirani entitet, već
ih holistički povezuje s drugim prioritetnim područjima i politikama, kao što
je ruralni razvoj, zaštita okoliša, klimatske
promjene, energija, itd. Nova strategija
bila je općenito pozitivno prihvaćena od
strane interesnih skupina, koji su u tomu
vidjeli mogućnost za bolju promociju šumarske industrije, između ostalog, u sljedećem mandatu Parlamenta. Aljoscha
Requardt generalni tajnik CEPF-a, europske udruge privatnih šumovlasnika
smatra da će strategija pomoći pri poboljšavanju koherentnosti i koordinacije
nekoliko sektorskih politika, pogotovo jer
šumarski sektor, po njegovom mišljenju,
sve više gubi politički teren. S druge
strane, COPA - COGECA, EUSTAFOR i AE-
Usporedno sa konstiturajućom
sjednicom novog saziva Europskog
parlamenta u Strasbourgu od 1-3.
srpnja održala se i konstituirajuća
sjednica Intergrupe Zaštita okoliša, bioraznolikost i održivi razvoj
(CCBDS) u čijem radu posljednjih
godina ispred zemalja JIE sudjeluje Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera. U toj prigodi u Parlamentu se upriličio svečani prijem za bivše i nove članove
Intergrupe koja je ujedno predstavila svoje programske smjernice i
prioritete u novom mandatu Parlamenta.
BIOM su izrazili zabrinutost o Održivom
razvoju šumama (SFM) odnosno o kriterijima i praktičnoj provedbi kaskadnog
principa. Zanima ih odgovor na pitanje
koji se ciljevi žele postići i na koji način će
se mjeriti.
Christian Pinaudeau (USSE) kritizirao
prezentaciju podataka o šumarstvu na
političkoj razini i slabu političku vrijednost nove strategije, jer po njemu nema
pravne osnove. Ipak, izrazio je podršku
strategiji u nadi da dokumentacija neće
izblijediti nakon predstojećih izbora.
Pozvao je na snažni politički angažman
u Europskom parlamentu, da se riješi
navedeni problem. Marijan Kavran (Hrvatski drvni klaster) govorio je da nova
strategija predstavlja veliki potencijal
za hrvatski šumarski sektor. Pozvao je
na veću suradnju na području tehnoloških inovacija, mobilizaciju sirovine i
sprječavanje ilegalnih sječa među državama članicama EU i sa susjednim
zemljama te bolju razmjenu dobrih
praksi između sjevernih i južnih zemalja
EU. Konačno, Jean - Marc Jossart (AEBIOM) podsjetio je da biomasa značajno
smanjuje emisiju CO2 i da je ciklus
ugljika neutralan za održivu biomasu
na duge staze kada se šuma promatra
u cjelini.
SUNČANE ŠUME d.o.o. za gopodarenje šumama /// Ulica pape Ivana Pavla II br. 4 • 31400 Đakovo
Tel: 031/814-631 • Fax: 031/812-308 /// E-mail: [email protected] • www.suncane-sume.hr
aktualnosti
privatne ŠUME
2014.
Financije pritišću rad pionirskog udruženja
Nema sredstava unatoč nizu aktivnosti udruženja
privatnih šumovlasnika „NAŠA ŠUMA“
Udruženje se nalazi u nikad težoj ekonomskoj situaciji od svog osnivanja 2006. godine iako je nastavilo sa aktivnostima
jačanja, širenja, edukacije, informiranja članstva te kontinuirane podrške i zastupanja interesa. Radi se o najbrojnijem i
najvažnijem udruženju šumovlasnika u Republici Srpskoj.
piše Nenad Bužanin
U
druženje „Naša šuma“ danas posluje kroz 31 ogranak na nacionalnoj razini i ostvaruje značajne
aktivnosti, obuku i prezentacije samostalno ili uz podršku resornog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Ekološko-promotivnog
udruženja „Eko Zona – Šipovo“.
Kroz navedene obuke, treninge i aktivnosti održane na područjima općina Trebinje, Kotor Varoš, Šipovo, Foča, Nevesinje, Čelinac i Banja Luka dokazana je
neophodnost edukacije i jačanja privatnih šumovlasnika kroz rad njihovih
udruženja te potreba za izmjenom informacija sa drugim sličnim udruženjima u
regiji i na EU razini.
Brojni problemi, kao što su neažurirani
podaci u zemljišnim knjigama i neraščišćeni imovinsko-pravni odnosi između
šumovlasnika, nedefinirane granice parcela u odnosu na državne šume, značajan broj suvlasnika i veliki broj parcela
malih površina, kao i još uvijek ne prezentirani rezultati II Nacionalne inventure šuma u BiH, i dalje u značajnoj mjeri
Udruženje šumovlasnika u Republici Srpskoj
smanjuju realne mogućnosti podizanja
nivoa prihoda iz privatnih šuma za svakog
pojedinačnog šumovlasnika.
Radi poboljšavanja položaja privatnih
šumovlasnika u odnosu na državne
šume u prethodnom periodu iskristalizirala se važnost uvezivanja i udruživanja privatnih šumovlasnika u interesna udruženja koja su u stanju kvalitetnije artikulirati svoje interese i jače
zastupati interese svojih članova pred
nadležnim institucijama, što je uz jasno
definiranu stručnu, materijalnu i financijsku podršku nadležnih institucija i
POSJETA SLOVENSKIH
KOLEGA
Realizirana je dvodnevna terenska
posjeta članova Društva Lastnikov
Gozdov Mirenske doline iz Slovenije, koji su posjetili Šipovo i privatne šumovlasnike. Tokom ove terenske posjete gosti iz Slovenije su
se upoznali sa statusom i stanjem
privatnih šuma, načinima gospodarenja, njege i zaštite privatnih
šuma, te o vrsti i organizaciji stručne
službe preko lokanog Šumskog
Gazdinstva „ŠG Gorica –
Šipovo“. Gosti iz Slovenije su sa domaćinima podijelili svoju tradiciju
održivog gospodarenja privatnim
šumama, iskustva u uspostavljanju
PEFC certifikata za za privatne šumame, te oko prednosti boljeg
iskorištavanja nedrvnih šumskih
proizvoda i uključenja privatnih
šuma u turističku i gastro ponudu
lokalnih zajednica.
javne šumarske administracije postavljen kao jedan od glavnih zadataka
Udruženja u narednom periodu.
www.oikon.hr
www.oikon.hr
Trg senjskih uskoka 1-2 • 10 020 Zagreb • Hrvatska • Centrala: +385 (0)1 550 7100 • Fax: +385 (0)1 550 7101
privatne ŠUME 2014.
Pojava bolesti kod
jasenovih stabala
Krajem srpnja su predstavnici Hrvatskog šumarskog
instituta - Centra za urbane i privatne šume iz Varaždina i
Savjetodavne službe proveli utvrđivanje prisutnosti gljivične
bolesti Chalara fraxinea u privatnim šuma na području
Varaždinske županije.
piše Rosana Šimunović
O
vim monitoringom bile su
obuhvaćene privatne šume
koje su sastavni dio dvaju
Programa za gospodarenje šuma šumoposjednika: “Varaždinsko toplička
gora” te “Križovljan-Vinica”. Vizualnim pregledom utvrđena je prisutnost gljivične bolesti na stablima
poljskoga jasena. U budućem razdoblju redovnim monitoringom ovog
patogena bit će obuhvaćene i ostale
privatne šume na području Varaždinske i Međimurske županije što će
pridonjeti dobivanju podataka vezano uz rasprostranjenost ove gljivične bolesti u Hrvatskoj.
Simptomi su primjećeni na stablima
različite starosti
Ovu bolest karakterizira veći broj
simptoma dok je odumiranje najizraženije u krošnjama stabala. Najčešći
simptomi Chalara fraxinea su: venuće i prijevremeno opadanje lišća,
odumiranje izbojaka i grana, nekroze
lišća, pupova, lisnih peteljki i kore,
rakaste tvorevine na izbojima, granama i deblu, diskoloraciju drva
smeđe do sive boje, odumiranje stabala, obilno stvaranje zamjenskih izbojaka na granama i deblu i dr.
Simptomi su izraženiji na stablima
ispod prosječne veličine, mladim
sadnicama i stablima slabijeg rasta
u sastojinama gustog sklopa. Mlađa
stabla odumiru kroz nekoliko godina
dok kod starijih stabala bolest poprima kronični karakter, stoji u priopćenju Savjetodavne službe koje
potpisuje Mario Vlašić, viši stručni
savjetnik za šume šumoposjednika.
ISTRAŽIVANJA SE PROVODE OD
2011.
U sklopu programa posebnog nadzora bolesti jasena tijekom 2011. godine provedeno je istraživanje rasprostranjenosti ove bolesti u Hrvatskoj. Pregledano je 24 lokaliteta od
čega je na 19 utvrđena prisutnost bolesti. Budući da je tim istraživanjem
utvrđena velika prisutnosti Chalare
fraxinea u budućem razdoblju potrebno je utvrđivanje prisutnosti i
nadzor ovog patogena proširiti i na
druge lokalitete uključujući i područje privatnih šuma..
Sadi se kinesko
brzorastuće drvo i mnogi
se nadaju zaradi
Naši poljoprivrednici i šumovlasnici sade novu drvnu
vrstu: paulovniju, brzorastuće drvo porijeklom iz Kine, jako
zanimljivo za iskorištavanje za biomasu, drvnu industriju i
građu, ozelenjavanje ili uljepšavanje okoliša.
piše Nela Kotur
U
Hrvatsku je preko rasadnika
iz Bugarske stigla još jedna
brzorastuća vrsta. Drvo paulovnije je lagano, a istovremeno
iznimno čvrsto, što je idealna kombinacija za slučajeve gdje se traži takav
omjer. Trgovci sadnicama ističu da
drvo omogućuje sve vrste tretiranja,
svjetlije je boje i lagano se boja svim
vrstama premaza, pa bi po tome trebalo biti podobno za drvnu industriju,
iako ne postoje neki ozbiljniji istraživački rezultati koji bi to potvrdili na
duži rok. Proizvođači tvrde da se
njihov hibrid Paulovnija OXI, uzgojen
u bugarskom laboratoriju Bio tree,
koji primarnu namjenu nalazi u proizvodnji biomase, odlikuje posebnim
karakteristikama koje ga čine prikladnijim za uzgoj u našim krajevima od
drugih vrsta ili hibrida.
Mnoge tvrtke koje se spremaju graditi kogeneracijska postrojenja spre-
FAO, Odbor za šumarstvo
Usvojeno izvješće o stanju svjetskih
šuma 2014. Važne su socio-ekonomske
koristi šumarstva!
Na 22. sjednici Odbora za šumarstvo
(COFO), svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu FAO, koja se održala u Rimu 23.-27- lipnja ove godine,
objavljeno je Izvješće o stanju svjetskih
šuma 2014. U dokumentu su se posebno naglasile socio-ekonomske koristi od šuma i šumarstva, no raspravljalo se i o nekoliko konkretnih tema
koje su od značaja za privatne šumo-
PAULOVNIJA OSVAJA HRVATSKU
vlasnike, kao što su inovacije za promicanje uporabe drvnih proizvoda, povećanje prihoda, zapošljavanje i osiguravanje egzistencije od šuma, šume i
obiteljska gospodarstva, plaćanja za
usluge ekosustava šuma (PES) i financiranje šuma. Na sjednici je predstavljena i ineraktivna web platforma SPF
Toolbox za podršku i podijelu znanja
oko održivog gospodarenja šumama
koja bi mogla biti vrlo korisna i od velikog značaja za europske privatne šumovlasnike. (R.S.)
U rodu paulovnija obuhvaćeno je
dvadesetak brzorastućih drvenastih vrsta, ali za gospodarsko iskorištavanje u našim krajevima najzanimljivije su P. Tomentosa, P.
Elongata i P. Fortunei. Od različitih
korisnih osobina ističu se otpornost na sušu, tolerantnost različitih svojstava tla i klime, pogotovo temperature koju podnosi u
rasponu od -20 do 40 Celzija.
maju se na pošumljavanja te računaju
na ozbiljan prinos. Time bi se iz svojih
nasada sami alimentirali biomasom
paulovnije i dobili električnu i toplinsku energiju.
Paulovnija se može nabaviti u obliku
sadnica ili sjemena, a cijena varira
ovisno o vrsti ili hibridu te o veličini
sadnice. Klijanci, koji za svega nekoliko mjeseci dosegnu preko metar visine, u oglasniku stoje oko dvije
kune.
10
privatne ŠUME
2014.
2. REGIONALNA KONFERENCIJA ŠUMOPOSJEDNIKA
JUGOISTOČNE EUROPE
Zagreb, 27.08.2014. (Hotel Westin)
Kako poboljšati gospodarenje i mobilizirati više sirovine iz privatnih šuma?
S
tanje u privatnim šumama u
Hrvatskoj i zemljame JIE ne
može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Očigledna je slaba mobilizacija sirovine, a preko 600.000
hrvatskih privatnih šumoposjednika
ne uspijeva nametnuti svoje interese
nadležnim institucijama. S druge
strane neke međunarode strukovne
institucije su područje JIE odredile
kao zonu sa učestalim pojavama ilegalnih sječa i trgovine drvom u sivoj
zoni.
Jedan od najvećih problema sektora vezan je uz pojavu ilegalnih sječa
a često se prelazi preko ozbiljnih pojava kriminalnih radnji u privatnim šumama. Očigledno je da nedorečena
zakonska rješenja oko izostanka doznake u šumskim sastojinama koje su
katastarski upisane kao pašnjaci
otvara prostor za milijunske manipulacije a većina tako posječene robe
završi na sivom tržištu,
Kako bi se cjelokupne tržišne prilike još snažnije konsolidirale i šumoposjednici uputili u predstojeće
promjene, 27.08.2014. u Zagrebu će
se održati 2. Regionalna konferencija privatnih šumovlasnika jugoistočne Europe, međunarodni stručni
skup na kojem će prisustvovati preko
slovanju mnogih tvrtki, nizom tržišnih promjena u inozemstvu te sve
manjoj sektorskoj potpori. Privatni
šumovlasnici u Hrvatskoj imali su velika očekivanja od ulaska u EU, posebice oko jačanja i unaprjeđivanja
gospodarenja u privatnim šumama.
Očekivalo se da će se otvoriti mnogobrojni EU kanali financiranja, a tek
se nedavno počelo s pripremama za
financiranje privatnog šumarstva
kroz program ruralnog razvoja.
Investicije i ulaganja u privatne
šume otvorit će potrebu za primjenom najnovijih tehnologija sječe,
vuče i izvlačenja drvne sirovine, ali
i drugih radova u šumarstvu (transport, pošumljavanja, izmjere i kartiranja uz pomoć geoinformacijskih
tehnologija, GPS metode, GIS
mtode, GIS sustavi, orto-foto snimke
itd...).
150 šumovlasnika i drugih sudionika
iz Hrvatske i Regije. Na konferenciji
se očekuju dobavljači najnovijih tehnologija za radove u šumarstvu i preradu šumske biomase, projektanti i
ovlašteni inženjeri
Na skupu su predviđne mnogobrojne i zanimljive teme koje opterećuju ovaj sektor, a posebni naglasak stavit će se na problematiku
Izjava - Nela Kotur
Hrvatska ima ljudske,
prirodne i prostorne
kapacitete, a ono što
nam je nedostajalo su
strateška opredjeljenja,
komplementarni programi, umrežavanje te
pravovremena edukacija šumovlasnika.
Upravo zato organiziramo ovu konferenciju, kojoj je misija
stvoriti platformu na kojoj će tematski
naglasci biti u uskoj vezi s općim pro-
okrupnjavanja privatnih posjeda, potrebu za certificiranjem privatnih
šuma, kako zaustaviti ilegalne sječe,
zašto je šumska biomasa nedovoljno
iskorišteni alat gospodarenja u privatnim šumama, kako bolje iskoristiti sredstava iz EU fondova te
mnoge druge.
Sektor je isprepleten posljedicama
krize, stečajevima, trzajevima u po-
Cijela problematika gospodarenja
je u privatnim šumama vrlo složena,
čak možemo reći slojevita i delikatna. Pridodamo li tome i birokratska ograničenja tipična za Hrvatsku, zaključit ćemo da stvari nisu
dobre. Prilike treba polako mijenjati,
svi oni koji imaju interes i čija je to
uloga moraju dati svoj doprinos, jer
mogućnost za popravni nećemo
imati.
Izjava - Sonja Ištvanić
klamiranim ciljevima
vlasnika privatnih šuma
u RH i zemljama regije.
Kvalitetan program, zanimljiv odabir tema i
gostiju te profesionalan
pristup projektu kroz
njegov sadržaj i organizaciju samo su neki od
brojnih razloga zašto će se upravo ova
konferencija nastaviti odvijati svake godine.
Na konferenciji očekujemo
široku strukturu sudionika,
od šumovlasnika i šumoposjednika, izvođača radova u šumarstvu, dobavljača tehnologija, ponuditelja usluga gospodarenja
šumama, pa do jedinica
lokalnih samouprava, državnih institucija, bankarskog sektora
te domaćih i stranih medija. Također
očekujemo i prisustvo strukovnih udruženja i institucija poput EFI Finska, CEPF
Bruxelles, UN-UNECE Geneva,
FAO Rim te mnogih drugih. S
obzirom na dugotrajnu pripremu konferncije i veliki interes sudionika, lako je zaključiti kako su upravo ovakvi
skupovi potrebni u današnje
vrijeme. Konferencija je centralno mjesto informiranja o
događanjima u sektoru privatnog šumarstva i vjerujemo da će se otvoriti
brojne važne teme koje će zadovoljiti
potrebe svih sudionika.
11
privatne ŠUME 2014.
CESTOVNA INFRASTRUKTURA U PRIVATNIM ŠUMAMA
Kakve prometnice graditi u šumama?
Kod izgradnje šumskih prometnica treba se držati principa da se što hitnije, što jeftinije,
što bezbolnije za šumu, sa minimalno odgovarajućom prometnicom dođe što bliže
drvnoj masi. Gusta mreža odgovarajućih prometnica imala bi niz benefita za privatne
šumovlasnike i njihove posjede.
piše Rafael Slijepčević
I
z osobnog iskustva, a u šumi sam
faktički proveo čitav život mogu
potvrditi da su šumske ceste najsloženiji dio šumske infrastrukture i
one su često zanemarene kod planiranja ulaganja, posebice kod privatnih šumovlasnika.
Kakve prometnice graditi u šumama privatnih šumovlasnika?
Tip prometnica u šumama privatnih
šumovlasnika ovisi o položaju, veličini i obliku posjeda, a nadasve o
strukturi i vrijednosti drvne mase
koja se kani izvoziti, te hitnost izvoza.
Tu je gradnja klasičnih cesta većinom
nemoguća, uzevši u obzir da su posjedi sitni, razbacani, a vrijednost
drveta u šumi je mala. Klasične
šumske ceste trebale bi se graditi
samo na magistralnim pravcima npr.
kroz veći kompleks privatnih šuma,
a veći naglasak bi trebao biti na izgradnji nasutih šumskih vlaka - kamionskih i traktorskih, tj. prometnica drugog i trećeg reda, pa i zemljanih vlaka kao prometnica četvrtog reda. Bez toga neće biti
pomaka oko unapređenja privatnog
šumskog posjeda, prije svega okrupnjavanja posjeda i uzgoja šume.
Tko će ih graditi?
Klasične šumske ceste trebaju graditi ovlaštene organizacije, putem
natječaja kako za izgradnju, tako i
za mjesto gdje će se graditi. Izgradnju svih ostalih prometnica
drugog, trećeg i četvrtog reda treba
povjeriti samim šumovlasnicima, naravno uz obaveznu kontrolu položaja
na terenu, te poticaj za urađeni
posao, čime bi se pobudio interes
šumovlasnika. Izgradnja ovih prometnica je višestruko jeftinija, a po
svojoj kvaliteti odgovara potrebi privatnih šumovlasnika.
Kada ih graditi?
Prometnice treba graditi čim se
utvrdi što i koliko će se njima prevesti i time odmah i odrediti njihov
tip. Optimalno je gradnju vršiti po-
četkom ljeta jer je tada najlakše i potroši se manje materijala. Gradnja
ovih prometnica je uvijek hitna jer
se obično rade na više mjesta unutar
jednog posjeda, a manjih dužina,
osobito još ako se vrši i okrupnjavanje posjeda.
ZAKLJUČAK
Gusta mreža prometnica drugog,
trećeg i četvrtog reda unaprijedila
bi privatni šumski posjed ne samo
u smislu korištenja drvne mase,
nego i u smislu korištenja sporednih šumskih proizvoda - lova i
turizma, što bi unaprijedilo cijeli
krajobraz i ruralni razvoj, a ne bi
se štetno odrazilo na šumu.
Iz stručnih materijala
Hrvatskih šuma d.o.o.
Što se radi u šumi
početkom ljeta?
U lipnju se šumari bave privlačenjem
i otpremom trupaca na stovarište,
što zahtjeva puno truda i muke. Kao
i u prethodnom mjesecu, i dalje se
vrši doznaka u drugom razredu. Već
smo prije spomenuli da se temeljem
starosti sastojine razvrstavaju u
grupe odnosno dobne razrede. Dobni
razred obuhvaća sastojine unutar
određenog raspona starosti. Širina
dobnog razreda, odnosno raspon godina koje obuhvaća, ovisi o ophodnji
i može iznositi 2, 10 ili 20 godina.
U lipnju se vrši i ručna njega pomlatka i mladika. To znači da se pomladak oslobađa od suvišnih grana,
mačetom se režu suvišne vrste te se
također vrši čepovanje škarama u
slučaju da je pomladak ili mladik
oštećen. Sprječavanje pepelnice na
pomlatku hrasta lužnjaka svakim
danom je sve veća nužnost i nezaobilazna mjera zaštite.
Šumari provode zaštitu od različitih
štetočina životinjskog porijekla koja
se počinje obavljati još u početnoj
fazi oplodnih sječa. Kako bi zaštitili
pomladne površine, u tu svrhu dižu
ograde koje odvraćaju divljač i stoku.
Što se tiče radova održavanja u lipnju
je važno održavati pokose kanala i
rubova cesta.
Lipanj je i mjesec u kojemu se počinje s mjerama zaštite šuma od požara
DOBAVLJAČI GUMA
ZA ŠUMARSKU
MEHANIZACIJU
Pavleka Miškine 64c // 42 000 Varaždin
tel.: +385 42 404 500 // fax.: +385 42 404 542
email: [email protected]
12
INTERVJU
privatne ŠUME
2014.
INTERVJU: JAKO ANDABAK – VLASNIK SUNČANIH ŠUMA
Još uvijek slabo koristimo EU
fondove u šumarstvu
Jako Andabak je poznati hrvatski businessman koji je ostvario uspješnu karijeru u osiguranju te proširio poslove
u hotele i agro-sektor. Već nekoliko godina vrlo uspješno posluje u sektoru šumarstva pa je danas njegova tvrtka
Sunčane šume d.o.o. drugi poslodavac u nacionalnom šumarstvu, odmah iz državne tvrtke Hrvatske šume. S njime
razgovaramo o strukovnim stavovima oko privatnih šuma te o budućim planovima.
razgovarala Nela Kotur
► Uz veoma značajne poslove u osiguranju te ulaganja u hotelijerstvu
i poljoprivredi, Vaš portfelj obuhvaća i gospodarenje privatnim šumama. Kako Vi vidite tu scenu i kako
općenito ocjenjujete situaciju u privatnim šumama u RH?
U Republici Hrvatskoj ima oko
600.000 hektara privatnih šuma što
je vrlo velika površina, ali još uvijek
nema velikih iskustava na državnoj razini. Mi smo kao prva privatna tvrtka
Sunčane šume d.o.o. preuzeli upravljanje i gospodarenje privatnim šumoposjedom Đakovačko-osječke nadbiskupije i vlastitom privatnom šumom
od 2011. godine. Nadam se da će naša
iskustva u tom sektoru doprinijeti i
pomoći drugima koji planiraju započeti s istom djelatnošću.
► U Hrvatskoj je kultura ulaganja u
šume skromno zastupljena, pa se rijetko pojavljuju ozbiljniji ulagači koji
žele svoj drugdje zarađeni kapital
investirati u šumarstvo. Da li se radi
o dovoljno dohodovnim i isplativim
ulaganjima koja mogu investitorima
omogućiti povrat uloženog?
Šumarstvo je specifična djelatnost
koja je regulirana Zakonom o šumama,
a zahvati u uređenoj šumi isključivo
su propisani programima, odnosno
osnovama gospodarenja za desetogodišnje razdoblje bez obzira na vlasništvo. Šuma je živi organizam koji
traži puno pažnje i ulaganja da bi se
ostvarili dobri rezultati što se može
postići dobrom organizacijom i planiranjem stručnih kadrova koji obavljaju
taj posao.
► Šume čine skoro 50% teritorija,
ali privatno vlasništvo je znatno sla-
bije zastupljeno, tek s oko 22%. Što
bi trebalo učiniti da se pospješi
okrupnjavanje privatnih šumoposjeda? Da li je to budućnost privatnih šuma ili će se rješenja tražiti
u koncesijama državnih šuma, kao
što to predlažu neki iz EU? Da li je
vaša tvrtka spremna ući u koncesije
većih državnih površina?
Treba razlikovati dva pojma, privatne
šumoposjede i privatne tvrtke za
upravljanje i gospodarenje šumama.
Mi smo kao prva privatna tvrtka preuzeli upravljanje i gospodarenje privatnim šumoposjedom Đakovačko-osječke nadbiskupije i vlastitom privatnom šumom od 2011. godine.
13
privatne ŠUME 7/2011.
Rijeka
Treba razlikovati dva pojma, privatne šumoposjede i privatne
tvrtke za upravljanje i gospodarenje šumama.
RIJEKA
Croatia
CROATIA
Europe
EUROPE
Sigurno je da se malim privatnim šumoposjedima teže upravlja i gospodari nego s većim cjelinama. Očekujem da u budućnosti neće biti razlike u poslovnom statusu tvrtki s obzirom na vlasništvo jer smo mi sada
ravnopravna članica Europske unije
koja je ulaskom preuzela svu pravnu
stečevinu.
► Kako gledate na situaciju i stanje
privatnih šuma u zemljama regije
JIE? Da li će daljnji razvoj prilika oko
denacionalizacije nekih većih šumskih površina u okolnim zemljama
otvoriti mogućnosti za ulaganja u
regiju?
Sve zemlje jugoistočne Europe naslijedile su način upravljanja i gospodarenja iz bivšeg sistema, a jednako tako
i način razmišljanja o šumi koja je
dugo bila državna ili društvena. Povratom imovine ljudi teško prihvaćaju
da je vlasništvo šume jednako kao i
vlasništvo neke druge nekretnine.
Očekujem da će se i u našem okruženju razvijati privatna inicijativa koja
će imati kao rezultat ulaganja u taj
posao.
► S koliko šuma gospodarite i gdje
prodajete trupce i šumske sortimente? Kakva su iskustva s domaćim drvoprerađivačkim tvrtkama
koje se po medijima ponekad proziva da su loše platiše?
Moja tvrtka Sunčane šume d.o.o.
upravlja i gospodari s ukupno 9.812
hektara, šumama Đakovačko-osječke
nadbiskupije i šumama Andabak. Proizvedenu sirovinu prodajemo isključivo na domaćem tržištu, odnosno
naškoj drvno-prerađivačkoj industriji.
Kroz protekle četiri godine razvili smo
vrlo dobre odnose i povjerenje sa
našim poslovnim partnerima, kako s
kupcima, tako i sa izvođačima radova
u šumarstvu na obostrano zadovoljstvo što je i cilj svakog poslovanja.
► Šuma je svakako jedan od nacionalnih resursa. Treba li se tržište
drvne sirovine u potpunosti liberalizirati ili treba zadržati djelomičnu
kontrolu i nadzor države nad ovim
područjem?
U starijim članicama Europske unije
privatne šume su zastupljene s puno
većim udjelom i dugom tradicijom. Ne
smijemo ne uvažiti preuzete obveze
ulaskom u tu asocijaciju, a iskustva
našeg okruženja mogu nam poslužiti
kao temelj za uspostavljanje našeg sustava, naravno, štiteći prvenstveno
nacionalne interese.
► Kako ocjenjujete dosadašnja iskustva s zelenim porezom - OKFŠom?
Vi navodite OKFŠ kao zeleni porez, ali
ja se ne bih tako izrazio. Za mene su
to strogo namjenska sredstva potrebna za mnoge zahvate u šumi gotovo svake godine, od protupožarne
zaštite, zaštite šuma od bolesti i štetnika, održavanja šumske infrastrukture i provođenja drugih uzgojnih radova, bilo u državnoj, bilo u privatnoj
šumi. Očekujem da se takva sredstva
koriste po zadanim kriterijima i transparentno, kako bi svi građani imali
uvid u raspolaganje i svrhu utrošenog.
► Statistički gledano, Vaša tvrtka
ostvaruje drugi prihod u državi od
šumarstva. Imamo li u Hrvatskoj
dovoljno informacija o tome što se
događa s privatnim šumama na razini EU, primjerice o temi korištenja
EU fondova? Sudjeluju li Vaši šumarski stručnjaci u radu EU strukovnih tijela ili na stručnim konferencijama i konzultacijama?
Ostvarenje dobrih poslovnih rezultata u bilo kojoj djelatnosti uvjetuje
potrebu najboljih stručnjaka iz zadanog područja. Samo zalaganjem i
stjecanjem novih znanja i vještina
svakog pojedinca u cjelini naše
tvrtke mogu se pratiti promjene i
ostvarivati napredak. Uloga je države stvaranje pravnog okvira kojim
bi se postigli jednakopravni uvjeti
kao i u drugim državama Europske
unije. Na nacionalnoj razini nisu uspostavljeni mehanizmi za praćenje i
ostvarivanje sredstva korištenja fondova EU, jer još uvijek nije usvojen
Operativni plan ruralnog razvoja, ali
čim se ostvare potrebni uvjeti mi
smo spremni uz suradnju Savjetodavne službe aplicirati na fondove
iz naše djelatnosti.
CEDAR
TIMBER EXPORT COMPANY
IZVOZ piljene građe bukve, hrasta
i smreke u zemlje Bliskog Istoka,
Azije i Europe
CEDAR d.o.o. Rubeši 163 c, 51215 Kastav (RIJEKA)
Tel.: +385(0)51/224-854, Faks.: +385(0)51/224-722
E-mail: [email protected]
www.cedar.hr
14 iz radA hrvatskih šuma
privatne ŠUME 2014.
Hrvatske šume usred protupožarne sezone
Apel na privatne šumovlasnike da
obrate pažnju na pojavu i spriječe
uzroke požara
Šumski požari predstavljaju veliku opasnost za šumska
zemljišta i šume u RH. Sve veći broj požara u značajnoj mjeri
degradira ekosustav i narušava njegovu stabilnost što dovodi
do smanjenja bioraznolikosti i povećanja opustošenih prostora. Požari su privatnim šumama su isto česta pojava, posebice
u Dalmaciji i Istri
Hrvatske šume se orjentirale na domaće
dobavljače tehnologija
Hittner isporučio 33 traktora
Hrvatskim šumama
Prošlog mjeseca u Bjelovaru je potpisan ugovor u vrijednosti
oko 28 mil. KN između Hrvatskih šuma, SG Leasinga i tvrtke
Hittner. Na potpisivanju ugovora bio je nazočan i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina a svi su istaknuli zadovoljstvo i vrlo
pozitivne dojmove ovakvim ishodom koji je prošao sve stroge
procedure javne nabave
piše Rosana Šimunović
Usavršavanje metoda prevencije i borbe protiv šumskih požara omogućuje bitno
smanjenje opustošenih površina. Protupožarna prevencija treba postati dio redovitih zadataka i poslova, moglo bi se reći način življenja i ponašanja kao što je to u
zapadnim zemljama koje ulažu znatna sredstva u protpožarnu prevenciju. Uzrok
najvećeg broja požara na otvorenom prostoru upravo je neprovođenje ili necjelovito provođenje protupožarne prevencije.
Od 1.lipnja, na samom početku protupožarne sezone, Hrvatske šume započele su
s pojačanim mjerama zaštite od požara i pozvale građane na pojačan oprez kako
bi se spriječila mogućnost nastanka velikih šumskih požara u ljetnim mjesecima.
SREDSTVA OD OKFŠ NAMJENJENA SU I VATROGASCIMA
Ove godine Hrvatske šume su uložile gotovo 60 milijuna kuna u propisane mjere
zaštite od požara te promidžbene aktivnosti emitiranja spotova protupožarne preventive. Osim toga, prema najavama, HŠ d.o.o. će također 5% od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma,
uplatiti županijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalne uprave i samouprave na području krša.
piše Nela Kotur
Navedeni posao je lijep posao za bjelovarsku tvrtku te vrlo dobra referenca za Hrvatske šume. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić, istaknuo je kako je
riječ o jednom obliku pomoći hrvatskom gospodarstvu s obzirom da je isporučitelj
domaća tvrtka.
Stroge odredbe javnih natječaja
Posao je dobiven na javnom natječaju i dobila ga je domaća tvrtka, rekao je Pavelić, dodajući kako je ugovor vrijedan 3,7 mil. EUR. Riječ je o nabavi 33 šumska
traktora koji će se koristiti već ove godine. Ti su novi strojevi važni i za tehnološko
unaprjeđenje poslovanja Hrvatskih šuma, istaknuo je ministar Jakovina. Naglasio
je kako o kvaliteti tvrtke Hittner govori i podatak da ta tvrtka sve više radi i u regiji,
njeni se strojevi isporučuju u BiH i Mađarsku. Tvrtka Hittner osnovana je 1990., specijalizirana je za proizvodnju šumskih traktora – skiddera, kao i malih poljoprivrednih traktora te pripadajućih priključaka.
www.hrsume.hr
15
privatne ŠUME 2014.
galerija
FORUM – STAVOVI ČITATELJA
Nešto o informiranju i mišljenju
privatnih šumovlasnika
piše Rafael Slijepčević
K
ao redoviti i dugogodišnji čitatelj
„Šumarskog lista“ i „Hrvatskih
šuma“, dakle strukovnih glasila iz
područja šumarstva- glasila koje inače
vrlo cijenim, primijetio sam nedostatak
da vrlo malo prostora posvećuju informiranju nas privatnih šumovlasnika, a ako
nam se i nešto posveti to je uglavnom
nešto uopćeno, bez detalja, pomalo zakašnjelo i sl. No razumijem da to nisu specijalizirana glasila za nas privatne šumovlasnike, vjerojatno se radi i o nedostatku
prostora pa im zato i ne zamjeram, no
ipak zna se da bez dobrog informiranja
nema napretka u nijednoj struci.
Prekretnicu u tom svemu čini izlazak
lista „Privatne šume“ gdje sam samo u
prvom broju pronašao cijeli niz korisnih
informacija. Ne znam da li je to smiješno
ili žalosno da čak kao jedan od, recimo
tako- većih šumovlasnika, nisam znao da
postoji taj list, nego sam saznao posve
slučajno. Mene nije nitko obavijestio, a
mogao je. Prije svega smatram da je to
trebao učiniti odjel za privatne šume pri
Upravi šuma Sisak gdje pripadam; ili
netko iz Ministarstva šumarstva koji vode
podatke o nama šumovlasnicima, no
upitno je da li su i oni znali za to. Također
nisam bio obaviješten da će se održati
prva regionalna konferencija šumoposjednika jugoistoče Europe sa naglaskom
na udruživanje i okrupnjivanje, jer smatram da bih imao što reći ili bar čuti pa
usporediti, izvući zaključke i sl. Meni nije
namjera da se promoviram, to meni ne
treba i bio bih najsretniji da ni ovo nisam
trebao pisati, nego da sam vrijeme potrošio na radna svom šumskom posjedu
gdje imam i previše posla. A tko će reći
svoje mišljenje ako ne mi koji smo prešli
sve te faze, pa je eto prevladao osjećaj
odgovornosti. No bilo pa prošlo, biti ću
na drugoj Konferenciji.
Pred nama su česte izmjene Zakona o
šumama i potrebno je osigurati uključivanje privatnih šumovlasnika u rasprave
i davanje prijedloga, što je od neobično
velike važnosti. Htio bih sada poručiti da
nas se treba informirati na koji način se
misli izabrati među nama privatnim šumovlasnicima relevantne predstavnike
koji poznaju materiju i koji mogu dati najbolje prijedloge, i kojim će putem ići
udruživanje. Da se ne dogodi da nas predstavlja netko tko nije stručan, tko možda
nema ni hektar šume, kao što se već događalo u nekim situacijama.
Potrebna veća suradnja između svih onih
koji brinu o nama, a to je prije svega
odjel za privatne šume pri upravama
šuma, a zatim udruge šumovlasnika, ministarstvo te časopis „Privatne šume“
gdje namjeravmo objaviti svoje probleme. Svi oni, ali svatko za sebe zna
ponešto o nama privatnim šumovlasnicima, ali ne znaju svi sve. Tako na primjer u ministarstvu znaju sa koliko hektara raspolaže neki šumovlasnik, ali ne
zna npr. na koji način je to stekao, sa
kojom namjerom i kako gospodari sa
svojim vlasništvom, a što jako dobro zna
odjel za privatne šume pri Upravama
šuma. Tako je npr. bitna razlika ako je
netko ustrojio šumski posjed kupnjom
kroz neki period u svrhu uzgoja šume on
je upoznat sa svim problemima koji su
ga pratili od pronalaska kupljenih čestica, pronalaska vlasnika, izrade kupoprodajnih ugovora, izrade kupoprodajnih ugovora, uknjižbe plaćanja poreza, prenamjene uporabe čestica, rada
s katastrom, nabava karata i sl; od nekoga tko je recimo šumu naslijedio ili
onoga tko kupuje okolo šume, iskoristi
ih (posiječe) i tako ostavi; a takvih nažalost ima.
Zbog toga gore navedeni subjekti su
dužni prepoznati prave šumovlasnike ,
pomoći im, informirati ih o svemu i omogućiti im da se čuje njihov glas. Zato pozivam spomenute subjekte koji brinu o
nama da obavezno podrže izlazak
stručnog časopisa „Privatne šume“ , a isti
list pozivam da što više piše o problemima privatnih šumovlasnika. S druge
strane pozivam šumovlasnike da ikoriste
tu mogućnost za informiranje i u njemu
čim više iznose svoje probleme.
Prekretnicu u tom svemu čini izlazak lista „Privatne šume“gdje sam u njegovom prvom
broju pronašao cijeli niz korisnih informacija
Posljedice šteta u Gorskom Kotaru
Lavine snijega uništile su mnoga stabla
Štete na borovim sastojinama
Sušenje jele u Gorskom Kotaru
SADNICE • HORTIKULTURA •
OPREMA
Ulica kralja Tomislava 78 • HR-48260 Križevci /// Rasadnik Lještaki
• Bukovje Križevačko 148
Tel.Fax 048 270 482 • Mobil. 091 68 11 500 • e-mail: [email protected]
16
privatne ŠUME 2014.
Znanstvena istraživanja na
području šumskog poligona
“Šumbar”
Dr. sc. Zdenko Franić, bivši saborski zastupnik i naš kolega
šumovlasnik radi kao znanstvenik na Institutu za medicinska
istraživanja, a sa suradnicima upravo provodi znanstvena
istraživanja u neposrednoj blizini grada Karlovca.
Šumbar ima površinu od 2.153,00 ha
i zbog jedinstvenog ekosustava osmišljen je znanstvno-istraživački poligon
u kojem se provode aktivnosti očuvanja,
kontrole i unaprjeđivanja stabilnosti
ekosustava te progresivnog i trajnog
gospodarenja staništem na način održanja biocenotske raznolikost te ispunjavanja ekološke, gospodarske, znanstveno-istraživačke i stručne funkcije.
Znanstvenici provode ekološko istraživanje habitata i ekosustava, odnosno vode, tla, zraka te biološkoga
materijala posebice vezano uz prirodno
i antropogeno onečišćenje okoliša, s ciljem očuvanja zdravoga staništa te
zdravlja ljudi i životinja. Istraživanja uključuju praćenje i analizu onečišćenja različitim reziduima (organskim i anorganskim) i radioaktivne kontaminacije prirodnim
i antropogenim radionuklidima s posebnom pažnjom usmjerenom na radioaktivnost bioindikatorskih organizama.
HRVATSKA KOMORA
INŽENJERA ŠUMARSTVA
I DRVNE TEHNOLOGIJE
www.hkisdt.hr
Postavljene su i automatske mjerne stanice koje u realnom vremenu bilježe kvalitetu zraka i brzinu doze ionizirajućeg zračenja. Valja napomenuti da je stanište
poligona “Šumbar” bila ili jest referentna lokacija i za neke opsežnije stručno-znanstvene projekte za usporedbu proučavanih bio-ekoloških podataka.
Cilj istraživanja jest pružiti mjerodavan pregled temeljnih suvremenih pitanja i odgovora na izazove u praćenju i analizi specifičnih potencijalnih ili postojećih problema populacije i ekosustva općenito te optimalnog gospodarenja kompleksnim
šumskim habitatima kako bi se prikupljena iskustva mogla primijeniti i na druga
područja u Republici Hrvatskoj. (NK)
Prof. Grbac izabran u vodstvo INNOVA-WOOD-a
Prilaz Gjure Deželiċa 63 // 10000 Zagreb
Tel: + 385 1 376 5501// + 385 1 376 5502 //Fax: + 385 1 376 5504
E-mail: [email protected] Web: www.hkisdt.hr
Na 12. generalnoj skupštini InnovaWooda koja se održala krajem travnja u austrijskom Tullnu za jednog od pet čla-
nova izvršnog odbora izabran je prof. dr.
Ivica Grbac. Radi se vodećoj europskoj
organizaciji u području šumarstva, industrijske prerade drva i industrije namještaja sa više od 70 članica iz 24 zemalja.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
je jedan od osnivača InnovaWood mreže
od 2001., godine a osnovna zadaća joj
je uspostava efikasnih mehanizama za
podršku inovacijama. Osim profesora
Grbca na skupštini kojoj je domaćin bilo
sveučilište BOKU (Universität für Bodenkultur) iz Beča sudjelovao je i prodekan
za znanstveno-istraživački rad doc. dr.
Alan Antonović. Više na:
www.innovawood.com.
UDRUGE 17
privatne ŠUME 2014.
Održana radionica LAG-a iz
područja šumarstva i ruralnog
razvoja u Bisagu
Kraljevec na Sutli: Nove šumske
ceste privatnih šumovlasnika
“Hosta”
Oliver Vlainić novi je
predsjednik Hrvatskog
šumarskog društva
Zahvaljujući sredstvima pretpristupnog programa IPARD
kroz mjeru 202, početkom kolovoza održana je radionica iz područja šumarstva u u Bisagu, općina Breznica.
Veliku ulogu u organizaciji imala je Udruga privatnih šumovlasnika „Graber“ Lokalna akcijska grupa “Prigorje
– Zagorje organizirala je radionicu je bila namijenjena
privatnim šumovlasnicima, te lokalnom stanovništvu.
Cilj radionice je, kako navodi Mario Vlašić, viši stručni
savjetnik za šume šumoposjednika, bio informiranje o
novostima iz područja šumarstva i bolje iskoristivosti
privatnih šuma. Također je bila predstavljena i mjera
LEADER iz novog Programa ruralnog razvoja te mjera 8
– Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.2020. koja se odnosi na ulaganja u razvoj šumskih područja, povećanje mogućnosti korištenja šuma u turističke, rekreativne i druge svrhe radi povećanja prihoda
vlasnika i zajednice. (RS)
U organizaciji udruge Hosta održan je radni sastanak
sa Savjetodavnom službom u KZŽ, Šumarskim institutom, Lovačkom udrugom “Fazan” i Općinom Kraljevec na Sutli. Povod sastanku je bilo kandidiranje
novih dionica šumskih prometnica za uređenje: LD –
Radakovo i LD - Kasteljanov brijeg (u dužini od 1380 i
975 metara), a iste će biti poveznica na do sada uređenu cestu kroz šumu Dubrava. Na sastanku je osim
predsjednika udruge bilo nekoliko predstavnika iz Savjetodavne službe, podružnice u Krapini. Cilj sastanka
bio je dogovoriti smjernice za pripremu programa za
prijavu projekta na natječaje. Važnost ovakvih projekata je poticanje ruralnog razvoja te poboljšanje kvalitete otvorenosti šuma. Ovim sastankom potvrđena
je dobra suradnja općine Kraljevec na Sutli, udruge
šumovlasnika te ostalih institucija, dok je udruga Hosta
posebno pohvaljena od strane savjetodavne službe
za rad i mnogobrojene aktivnosti koje pokreću.
Na nedavno održanoj Izbornoj skupštini Hrvatskog
šumarskog društva, pred brojnim šumarima iz svih
ogranaka društva u Hrvatskoj, Petar Jurjević se
pozdravnim govorom oprostio od četverogodišnje
funkcije predsjednika HŠD-a. U izvješču o radu za
posljednje 4 godine mandata naveo je sve značajnije događaje i aktivnosti u tom razdoblju, no također je iskazao i nezadovoljstvo nekim stavkama,
primjerice smanjenjem OKFŠ-a. Jurjević i dalje
ostaje u izvršnom odboru gdje nosi titulu potpredsjednika zajedno s Ivicom Tikvićem, profesorom
na Šumarskom fakultetu. Za novog predsjednika
jednoglasnom odlukom izabran je Oliver Vlainić,
član HŠD-a Karlovac i zaposlenik Hrvatskih šuma,
koji je prilikom obraćanja prisutnima najavio kako
će se u budućnosti boriti da se glas struke poštuje
kako bi se počeli uvažavati glasovi šumara u Hrvatskoj.
Mnogobrojne udruge u regiji
Profesor Motik na sastanku o ulozi inženjerstva u Strategiji pametne
specijalizacije
U Ministarstvu gospodarstva održan je sastanak u okviru
konzultacija za izradu Strategije pametne specijalizacije. Ispred Hrvatskog drvnog klastera sudjelovao je
prof.dr. Darko Motik, koji se nalazi na čelu klasterskog
Odbora za edukaciju i član je upravnog odbora Klastera
konkurentnosti. Sastanak je imao za cilj utvrditi prijedloge pojedinih sektora oko završavanja i pravdanja oda-
branih prioritetnih i tematskih područja S3 Strategije.
To se nadovezuje na procese budućih EU financiranja
kroz tematski cilj istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Navedena Strategija je preduvjet za korištenje tih
sredstava, odnosno, treba identificirati tematska područja i područja primjene koja će imati prednost u budućim financiranjima.
Novi projekt zaštite okoliša uključuje i privatne šume u parkovima prirode i NP
Predstavljen projekt Parcs vrijedan 126 milijuna kuna
PARCS (Protected Areas of Croatia Sustainability Project) će se tijekom sljedeće četiri godine provoditi u suradnji s javnim ustanovama koje upravljaju parkovima. Cilj je podizanje razvojnog potencijala osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode,
poboljšanjem dosadašnjeg modela upravljanja zaštićenim područjima i infrastrukturnim ulaganjima.
piše Rosana Šimunović
prvi plan dolaze razvijanje turizma, promocija i slično.
aštićena područja u Hrvatskoj, pa tako i u svijetu, bore se s nedostatakom financiranja, nedosljednim provođenjem zakona i propisa, niskom ekološkom svijesti, nedostatkom infrastrukture i adekvatnim stručnim kadrom, a javne ustanove koje provode zaštitu u zaštićenim područjima
često su prisiljene poslovati po tržišnim osnovama
pa se pritom u drugi plan stavljaju primarni razlozi
njihova postojanja: zaštita prirode i edukacija, a u
Upravo su te teme bile okosnica konferencije održane
povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, gdje
su ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i
Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica
UNDP-a u Republici Hrvatskoj, predstavili navedeni projekt. Iznalaženjem najboljeg modela upravljanja želimo
zaštičena područja, osnažiti ih, da budu koordinirani, financijski učinkovitiji, s većom razinom kvalitete, naglasio
je ministar Zmajlović.
Z
U ovoj fazi predstavljanja projekta
nije se još javno postavilo pitanje
što će biti s privatnim šumama
koje se nalaze u parkovima i kakav
će biti njihov položaj u odnosu na
najavljeno financiranje i mjere
zaštite.
18 tržište drvom
privatne ŠUME 2014.
bukva i hrast su jako cijenjeni na
Sve učestalije primjedbe na Hrvatska
prekomorskim tržištima
sustav raspodjele sirovine Sherif otvorio
Pilane i tvornice priželjkuju 100% sirovine na ugovor, dok im sa- predstavništvo u Vijetnamu
dašnji sustav predviđa zadovoljavanje 70% potreba, dok ostatak
moraju kupiti na dražbi ili kroz javne pozive Hrvatskih šuma što
podiže cijene za 20-30%. Problem je također što je većina manjih pilana dobila ugovore s prepolovljenim cijenama.
D
rvoprerađivači Vukovarsko-srijemske županije uputili su tijekom travnja Vladi RH protestno pismo zbog novog načina prodaje drvne sirovine putem javnih dražbi
na kojima se postižu i do 100% veće
cijene. U posljednje dvije godine smanjene su nam količine na ugovor, a situacija sa dražbama pogoduje trgovcima i nakupcima, navodi se u pismu
koje je potpisao predsjednik lokalnog
Klastera Mijo Ćošković. Naše tvrtke posluju u uvjetima nesigurnosti, a njihovi
kapaciteti su neiskorišteni dok se izvoz
sirovine potiče. Logičan nastavak je
daljnje otpuštanje i daljnji pad zaposlenosti u drvnoj industriji, a zaključak
je da je na djelu svjesna kampanja
kojom se na nadmetanjima nude cijene
koje domaći drvoprerađivači ne mogu
platiti, a sve kako bi ih se uništilo, stoji
u pismu.
Zagrebačka tvrtka, osim intenzivnih
aktivnosti na Bliskom istoku, širi svoje
poslovanje i na Daleki istok, posebno na
Kinu i Vijetnam. Sherif je jedna od glavnih
europskih kompanija koja već godinama
nastupa na stručnim sajmovima u Vijetnamu.
Imamo već niz dugogodišnjih kupaca, a
sada smo odlučili u Vijetnamu otvoriti
predstavništvo, rekao je Damir Pašić,
suvlasnik tvrtke, koji koordinira prekomorska tržišta te dodao da će Sherif nastupiti
na važnim vijetnamskim sektorskim sajmovima. Stoga je pozvao sve tvrtke iz Hrvatske
i regije, koje imaju interes, da im se jave za zajedničku suradnju. Sherif, osim poslovnih aktivnosti u Vijetnamu, razvija i marketinške i socijalne projekte pa je tako
preuzeo sponzorstvo nogometnog kluba.
U Hrvatskoj djelujemo u proizvodnom kompleksu u Glini, gdje smo se dodatno
proširili na okolne tvornice kako bismo stvorili prostorne uvjete za kogeneraciju koja
će biti isporučena od strane domaćih dobavljača, istaknuo je Murat Pašić, osnivač
tvrtke. Osim Zagreba, gdje nam je sjedište, radimo i u pogonu u Gorskom kotaru te
u luci Raša, gdje djeluje naš logistički centar. Već godinama uspješno posluje i naše
predstavništvo u Egiptu, zaključio je Pašić. www.sherif.hr
OKO SIROVINE OGLASIO SE PRIOPĆENJEM I HRVATSKI DRVNI KLASTER
Povodom sve učestalijih primjedbi članica i predstavnika drvoprerađivačkog
sektora oko nemogućnosti kupnje / preuzimanja dijela sirovine od strane tvrtke
u državnom vlasništvu - Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatski drvni klaster apelira
na institucije nadležne za poslove šumarstva i prerade drva da poduzmu sve
potrebne radnje za žurno organiziranje dražbi na kojima bi sektorske tvrtke
mogle legalno kupiti nužno potrebnu drvnu sirovinu.
Treba napomenuti da drvoprerađivačke tvrtke nisu podržavale uvođenje instrumenta dražbe, jer iste podrazumijevaju plaćanje znatno većih cijena drvne
sirovine od ugovorenih, ali kada je Vlada RH donijela predmetnu uredbu u veljači ove godine, iste su bile prisiljene prihvatiti navedeno rješenje kao model
za zbrinjavanje tržišnih viškova sirovine, prodaju sirovine iznad ugovorenih količina te za prodaju dijela sirovine iz privatnih šuma.
Od veljače su organizirane samo dvije dražbe na kojima je kupljeno manje od
polovice ponuđenih količina drva, a što je znatno manje u odnosu na učestalost i prodane količine sirovine po prethodnom modelu licitacija drvne sirovine. Temeljem prikupljenih podataka sa terena, a nakon provedene rasprave
među članicama te na osnovu iznesenih stavova nadležnih institucija na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera od 23. srpnja ove godine, može
se zaključiti da je zbog izostanka koordinacije nadležnih tijela došlo do odgode
planirane dražbe. Ista činjenica može imati dalekosežne posljedice na poslovanje drvoprerađivačkih tvrtki jer im trenutno prijeći mogućnost za nabavu sirovine, posebice za tvrtke urednog poslovanja koje su već ispunile ugovorne
količine i koje se moraju odgovarajuće alimentirati sirovinom prije jesenskog/
zimskog perioda, stoji u priopćenju
Konferencija o svjetskim šumama 2014. Oslobađanje pravog potencijala šuma
2. Konferencija o svjetskim šumama održana je 20. ožujka 2014., u Stockholmu, u
Švedskoj. Ove godine konferencija je imala više holistički pristup te se raspravljalo o
pitanjima kao što je održivo korištenje zemljišta, šume i širenjem poljoprivrede, budućnost šuma i bio-energije, itd.
Događaj je okupio političare, vodeće osobe u industriji, znanstvenike i aktiviste nevladinih udruga iz cijelog svijeta koji su raspravljali kako upravljati šumama na profitabilan i održiv način u budućnosti.
BIOMASA 19
privatne ŠUME 2014.
Kako funkcioniraju hrvatska kogeneracijska
postrojenja na biomasu?
Lika Energo Eko d.o.o. – uspješna
proizvodnja struje i peleta u Lici
Ovo postrojenje u vlasništvu međimurskog poduzetnika Stjepana Hrešća u Udbini je počelo s radom u svibnju 2012. godine. Projekt je pokrenula tvrka Moderator
s 40 % vlastitih i 60 % kreditnih sredstava, a ukupna vrijednost investicije je 74 mil.
KN. Realizacijom ovoga projekta izravno je u kogeneraciji zaposleno 7 radnika i 18
radnika u proizvodnji peleta.
U Hrvatskoj djeluju za sada tri kogeneracije, a jedna od referentnih nalazi se u
Udbini. Radi se o pogonu koji proizvodi električnu energiju za isporuku u javnu elektroenergetsku mrežu snage 0,95 MW. U Udbini se u pogonu istovremeno proizvodi
i 4,1 MW toplinske energije. Tu djeluje i pogon za proizvodnju drvnih peleta s kapacitetom 5 t/h. Ovo je jedan od važnih i kapitalnih projekata za Liku: povećani su prihodi Hrvatskih šuma jer sirovinsku osnovu za kogeneraciju čine drvni sortimenti iz
šumarija Gračac, Donji Lapac, Udbina i Korenica, koje se nalaze u sastavu UŠP Gospić.
Osim toga, pokrenute su nove djelatnosti i ostvareno je zapošljavanje na sakupljanju
šumske biomase na podrućju posebne državne skrbi. Moderator je također započeo
važan projekt jačanja energetske učinkovitosti na podrućju Ličko-senjske županije,
a osobito u objektima Nacionalnoga parka Plitvička jezera zamjenom postrojenja na
loživo ulje drvnim peletima. (N.K.)
41.106
tona emisije ugljikovog dioksida CO2 - biti će smanjeno kada se
postigne puni kapacitet kogeneracijskoga postrojenja
Cijene peleta
stabilno
BIH povećala izvoz peleta u EU
za 151%
Energetska politika
EU značajno favorizira
potrošnju OIE, posebice
biomase i peleta
Uvoza peleta u EU je porastao za +26%,
a najveći izvoznik peleta su SAD koje s
2,7 mil. tona drže čak 57% europskog
uvoza peleta, slijedi Kanada s 1,9 mil.
(43%), dok od članica Unije najveći postotak plasmana u ostatak EU ima Latvija, koja je drugim članicama prodala
1 mil. tona, što je također bilo značajno
povećanje od čak 31%. Od drugih zemalja treba spomenuti BiH koja je apsolutni rekorder jer je 2012. izvezla u EU
67.815 tona, a u 2013. čak 170.389 tona
peleta, što je porast od 151%, objavila
je njemačka burza IHB. Bosna je ovim
velikim izvoznim rezultatom na listi uvoznika peleta u EU pretekla Hrvatsku koja
je 2013. izvezla u EU 146.967 tona odnosno 8% više nego 2012.
Sada se u Njemačkoj prosječno izdvaja
248,69 EUR za tonu peleta (PDV
uključen). Radi se o sniženju cijene od
oko 0,7 posto u odnosu na svibanj i analitičari to pripisuju dijelu godine, iako se
na mnogim tržištima peleta užurbano
naručju količine za narednu sezonu grijanja. Ako se kupuje količina od najmanje 6 tona, onda je cijena na sjeveru
250,18 EUR/t, a na jugu Njemačke
247,42. Za količinu veću od 26 tona potrebno je izdvojiti 230,97 na sjeveru te
234,23 EUR/t na jugu Njemačke. S druge
strane u susjednoj Švicarskoj cijene su
se trenutno stabilizirale, ali su znatno
veće nego u Njemačkoj. Cijene za narudžbe veće od 3 tone iznosile su 336,29
EUR/t, dok za veće količine iznad 8 tona
cijene iznose 314,69 EUR ili 383,10
CHF.
TEHNOGOZD d.o.o.
Letališka 29 // 1000 Ljubljana
tel.:+386 1 520 50 33 // fax.:+386 1 520 50 34
e-mail:[email protected] // web:www.tehnogozd.si
20 TEHNOLOGIJE
privatne ŠUME 2014.
Palfinger kranovi – širenje u Srbiju
Održane su prezentacije u
Srbija šumama, kod njihovih
koperanata uključujući i
udruge šumovlasnika
Palfinger je vodeći svjetski proizvođač hidrauličnih dizalica. Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u austrijskom Salzburgu PALFINGER ima više od 4.500 prodajnih i servisnih centara u više od
130 zemalja na pet kontinenata. Jezgra proizvoda su kranovi.
Ova tvrtka je prepoznatljiv lider na svjetskom tržištu u segmentu auto kranova-dizalica s gotovo 150 modela i tržišnim udjelom većim od 30 posto. Tijekom godina portfelj proizvoda je stalno proširivan i do danas tvrtka nudi niz
inovativnih, pouzdanih i isplativih rješenja za kamionske nadogradnje najrazličitijih dimenzija i namjena.
Ilčić se pouzdaje u austrijsku kvalitetu
Kako bi se kooperatni i izvođači radova koji usko surađuju sa Srbija šumama detaljnije informirali o ponudi organizirane su prezentacije, radionice na kojima se
moglo uživo dobiti sliku o tehničkim performansama i glavnim radnim karakteristikama. Kako nam je rekao Branislav Ilčić, izvršni direktor Srbija šuma zadužen
za proizvodnju njima kao velikoj državnoj tvrtki je u interesu da njihovi koperanti
raspolažu s pouzdanom i sigurnom opremom i modernim strojevima. Tako se
smanjuju rizici od nesreća, ali i dobiva na vremenu i učinkovitosti proizvodnog
procesa, što je također važno i kod planiranja, zaključio je Ilčić. (N.K.)
PEFC International 10, Route de l’Aéroport
Case Postale 636 // 1215 Geneva - Switzerland
Tel: +41 (22) 799 4540 // Fax: +41 (22) 799 4550
E-mail: [email protected]
PK — PALFINGER KRAN d.o.o. je generalni je zastupnik ovog vodećeg svjetskog proizvođača za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. Uz centralni proizvodno – servisni pogon koji je smješten u
Industrijskoj zoni na Kukuljanovu (Rijeka), 2006. godine otvoren je servisni
centar u Zagrebu, a tvrtka je vlasnik i poduzeća Palfinger Srbija d.o.o. u Beogradu. Poduzeće PK d.o.o dobitnik je nekoliko značajnih gospodarskih priznanja
21
privatne ŠUME 2014.
europa
Kako spriječiti propadanje mladih stabala?
Witasek isporučio 380.000 zaštita za
sadnice u Hrvatske šume
Witasek je vodeća europska tvrtka sa prirodnim, mehaničkim, biološkim i kemijskim zaštitama za održiv rast biljaka. Ova austrijska tvrtka u svojoj liniji proizvoda
koristi samo biološke materijale te nastoji osigurati zdravlje biljke kroz osiguravanje
bioloških mjera. Na hrvatskom tržištu su uspjeli potisnuti konkurenciju iz Velike Britanije.
Često je vrlo važno osigurati pravilan rast mladih stabala koja su izložena složenim
klimatskim utjecajima ali i djelovanju životinja u šumi koje izabiru upravo mlada
stabla za «brušenje svojih rogova» ili kao slasna zimska hrana. Struka je u više slučajeva utvrdila da je veliki postotak stradalih sadnica tijekom prvih dvadeset godina rasta znatno smanjen, ako se koriste moderna zaštitna sredstva u obliku mreže
ili PVC obloge koja pospješuje rast stabala. Kako bi se odgovorilo na snažne ekološke zahtjeva Witasek prednjači sa primjenom inovativnih rješenja, posebice oko
uporabe bio-razgradivog polivinil klorida koji nakon svog razgrađivanja služi kao
gnojivo. (R.S.)
Info dani tvrtke Egedal
Poziv na prezentaciju rasadničarske
opreme u Dansku
Krajem slijedećeg mjeseca
(25. rujna) danska tvrtka
Egedal Maskinfabrik, vodeća europska tvrtka za rasadničarske tehnologije,
održava takozvani ˝Demo
dan˝ čiji je cilj predstavljanje strojeva tvrtke uz
praktičnu demonstraciju.
Ovaj proizvođač u svom
asortimanu ima vrlo široki
raspon strojeva za poljoprivredu i šumarstvo, a odlukuju ga kvaliteta i inovativnost. Posjetitelji će tako moći isprprobati funkcije niza strojeva za sadnju, čišćenje, transportiranje, strojeve za božična drvca, automatsku kontrolu reda
u rasadniku, itd. Između ostalog, planiran je i obilazak polja i proizvodnje niza
biljnih kultura. Eminentnu dansku tvrtku u zemljama JIE zastupa zagrebačko
Exportdrvo koje je u tijesnim kontaktima sa svim velikim rasadnicima na području svih zemalja regije pa su upravo nedavno sklopljeni poslovi oko kupnje
dva specijalizirana stroja za Hrvatsku. Egedal je pravi tržišni lider i već imamo
nekoliko prijavljenih za posjetu, rekao nam je Davorin Vidas, direktor poslovnice u Exportdrvu. (R.S.)
Bez šumskih robota i moderne mehanizacije
šume bi se čistile još cijelo desetljeće!
Sanirano 26% stradalih
šuma u Sloveniji
U Sloveniji je kao posljedica nezapamćenih proljetnih šteta do sada sanirano 41% šuma četinjača ili oko 1,3 mil. kubika te 18% oštećenih listača.
Slovenski Zavod za Gozdove računa da je sve skupa do polovine 8. mjeseca sanirano oko 26% oštećenih šuma odnosno oko 2,4 mil. kubika drvne mase.
Dinamika je nešto usporena u odnosu na proljeće, zbog poljoprivrednih radova
te zbog vrlo lošeg vremena tijekom ljeta. (RS)
TEHNOGOZD nudi najbolju tehnologiju za šumarske radove sječe i izvlačenja.
Ova ljubljanska tvrtka je ovlašteni zastupnik tvrtki JOHNDEERE FORESTRY i TIMBERJACK na području zamalja JIE te pruža prodajnu i teničku podršku kupcima
kroz svoje sjedište u Sloveniji kao i kroz ispostavu TEHNODRVO u Zagrebu.
Posljednjih mjeseci osjeća se veći interes šumovlasnika u Sloveniji za modernom
tehnikom jer posljedice ledoloma traže brzu sanaciju, a meko drvo je ugroženo
pojavom podkornjaka što dodatno ubrzava proces čišćenja, ističu u tvrtki TEHNOGOZD.
www.tehnogozd.si
22
europa
privatne ŠUME 2014.
Krenula certifikacija privatnih šuma
po PEFC shemi u zemljama JIE
Značaj i važnost certifikacije drvne sirovine nikad nije bila na većoj
cijeni kao danas. Povećana ekološka svijest i odgovornost kupaca
ali i proizvođača namještaja i proizvoda od drva doprinijela je intenzivnim zahtjevima za jasnije dokazivanje održivog gospodarenja šumama i održivog procesa proizvodnje kroz koji neki proizvod prolazi.
CEPF
Ljetno okupljanje privatnih
šumovlasnika u Bruxellesu
Oko 60 osoba povezanih s privatnim šumama u Bruxellesu i EU
administraciji uključujući i predstavnike brojnih institucija EU, nacionalnih vlada i relevantnih organizacija, okupilo se na neformalnom
ljetnom okupljanju Europske šumarske kuće 9. srpnja ove godine.
Organizacije koje okuplja Europska
šumarska kuća, uključujući CEPF,
Eustafor, FTP, EFI i Innovawood, pozvale su svoje partnere i relevantne
osobe iz šumarskog sektora sa sjedištem u Bruxellesu kako bi uz prigodni domjenak ojačali svoje kontakte i kako bi zaključili političku sezonu prije ljetne stanke. Na okupljanju je također predstavljena
nova brošura Europskog šumarskog
doma. Iz Hrvatske i zemalja JIE na
Europska šumarska kuća
Smještena je na Place du Luxembourg, nasuprot Europskog parlamenta te je danas prepoznata kao
središte europske šumarske kompetentnosti i stručnosti. European
Forestry House služi kao platforma
za zastupanje privatnog i javnog
vlasništva nad šumama, za promicanje održivog upravljanja šumama, ekonomske održivosti šumarskog sektora, kao i istraživanja
šuma i drva, inovacija te višenamjenskog korištenje drva.
skupu je bio prisutan Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera. (RS)
Europski odbor pozdravlja novu
šumarsku strategiju
Na 500. plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC) održanoj 10. srpnja
2014., pozdravljena je nova šumarska
strategija te je istaknuta važnost strategije s obzirom na sve veću potražnju i na opasnosti kojima su izložene
europske šume.
Ovo mišljenje Odbora o novoj šumarskoj strategiji, razvijeno je na osnovu
iznesenih stavova dva izvjestitelja:
Seppo Kallio (FIN) i Brendana Burnsa
(SCO), prihvaćeno je i usvojeno na
nedavnoj plenarnoj sjednici EESC-a.
S obzirom na sve veću potražnju i na
opasnosti kojima su izložene šume te
utjecaj mnogih sektorskih politika EU
i pridruženih pravila na šumarstvo,
Odbor smatra novu Šumarsku strategiju EU prijeko potrebnom i opravdanom. Odbor je u ovom slučaju iznio
svoje autonomno mišljenje, iako je
isto većim dijelom sukladano sa stavovima Komisije. Odbor je tako izrazio
drugačije stavove o nekim stučnim
pitanjima, uključujući potencijalno
uvođenje pravno obvezujućih
pravila za određivanje prioriteta
korištenja drva, obvezno integriranje planova za gospodarenje šumama sa planovima
upravljanja Natura 2000 te razvoj novih kriterija za održivo
upravljanje šumama. (RS)
piše Nenad Bužanin
Projekt certifikacije privatnih šuma je otpočeo
i nakon višegodišnjih
priprema ostvarili smo
značajan napredak. Formalno gledano, certifikacija je bila sadržana u
dva projekta koji su se
implementirali u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori: „Održivo gospodarenje šumama i PEFC certifikacija u privatnim šumama Bosne i Hercegovine„ i „Mobilizacija i kombiniranje mogućnosti za certifikaciju održivog gospodarenja šumama po PEFC sistemu u državama Balkana„.
Oba su vođeni i sukoordinirani od strane „Eko Zone – Šipovo i PEFC Italija,
odrađen je ogroman osnovni i početni posao neophodan za uvođenje PEFC sistema održivog gospodarenja privatnim šumama. Podignut je nivo svijesti privatnih šumovlasnika o važnost i mogućnostima koje nudi PEFC certifikacija,
predstavnici različitih zainteresiranih strana (ministarstva, inspektorati, instituti, šumske uprave i šumarije, fakulteti, lokalne administracije, poduzeća
drvne industrije, udruženja građana, nezavisni stručanjaci i sl.) sudjelovali su
prezentacijama, radionicama, konferencijama, treninzima i seminarima na kojima je podijeljen znatan broj različitog promotivnog materijala u kojem su
opisani ciljevi i koraci uspostavljanja PEFC sheme certifikacije. Slijedeći koraci će obuhvatiti kreiranje jasnih nacionalnih tijela koja će voditi
proces razvoja standarda i PEFC certifikacije privatnih šuma, kao i osiguravanje svih neophodnih resursa, prije svega prijeko potrebnih financijskih sredstava neophodnih za kvalitetno i uspješno zaokruživanje procesa izrade usvajanja standarda. Nivo razmjene znanja, učenja na iskustvima drugih i kreiranja nacionalnih, ali
i regionalnih partnerstva koja će otvoriti i ojačati uključene strane i omogućiti
apliciranje i primicanje značajnijih sredstava izvan regije, biti će metoda za
mjerenje uspjeha cjelokupnog procesa.
U Crnoj Gori, razvijene su i tehničke osnove za izradu standarda održivog
gospodarenja šumama i predloženi su mogući daljnji koraci neophodni za
razvoj PEFC certifikacije
EKO ZONA ŠIPOVO JE PIONIR CERTIFIKACIJE
Kao pionir na prostoru jugoistočne Europe u promociji najvećeg svjetskog
sistema za certifikaciju održivog gospodarenja šumama PEFC (Programme
for the Endorsement of Forest Certification) kojim je certificirano preko
255 miliona hektara svih šuma na svijetu, odnosno 2/3 svih certificirani
šuma svijeta, Ekološko-promotivno udruženje „Eko Zona – Šipovo“ je u
prethodne dvije godine ostvarilo suradnju i dobilo podršku od strane
PEFC-a za inicijalne radnje u promociji i pripremi početnih aktivnosti neophodnih za uspostavljanje PEFC sistema certifikacije u regionu jugoistočne Europe.
sajmovi 23
mediji
privatne ŠUME 2014.
Laka zarada - Prokockao karijeru
zbog krađe u šumi
Policajac ostao bez posla jer je krao državna stabla bukve
Autor: Hajdi Karakaš Jakubin
Objavljeno: 31.07.2014
NOVSKA - Novljanski policajac u
letu je prokockao karijeru zbog
šumske krađe! Naime, 47-godišnji
policijski službenik Policijske postaje Novska zajedno sa dvojicom
kompanjona starih 16 i 20 godina,
završio je na vrućoj istražiteljskoj
stolici jer su ukrali stabla bukve!
Nesvakidašnja krađa dva stabla
bukve i veće količine drva u državnoj šumi na području mjesta Roždanik zabilježena je u ponedjeljak oko podne.
Iako su mislili da neće biti raskrinkani jer, ionako, ukradena stabla neće zadržati
za sebe već su ih “pretvorili” u novac istu večer prodavši ih nepoznatoj osobi, krivo
su procijenili lakoću zarade! Po dovršetku kriminalističkog istraživanja trojica štovatelja državnih stabala kazneno su prijavljena zbog krađe, a osim toga, policajac
si je zapečatio službu jer je odmah udaljen iz iste.
www.mup.hr/190888/3.aspx
Gvozd: Kaznena djela krađe
i pustošenja šuma
Sajam Interforst 2014
Održan sajam INTERFORST 2014
Glavni međunarodni stručni sajam šumarstva i šumarske tehnologije održan je po 12. put u Münchenu.
Ove godine održano je tijekom sajma niz znanstvenih skupova i stručnih konferencija a posjetile su ga mnogobrojne tvrtke i pojedninci iz Hrvatske i zemalja JIE
koje su se uvjerile u niz noviteta i inovacija u šumarskim tehnologijama.
Na prostoru prostranog sajma u glavnom gradu Bavarske održan je od 16. –
20. srpnja 2014. ovogodišnji INTERFORST koji za cijelu Europu predstavlja središnje
mjesto strukovnog okupljanja. Messe München je privukao preko 50.000 stručnih
posjetitelja iz 80 zemalja, 410 izlagača, od toga 128 stranih (izvan Njemačke). Sve
to odvijalo se na 67.000 m² izlagačkog prostora. www.interforst.de
Interaktivna
komunikacija
dobavljača i šumara
1. kolovoz 2014. objavljeno u 14:06
Kriminalističkim istraživanjem provedenim nad 44-godišnjim muškarcem iz
Vojnića utvrđeno je da je tijekom rujna
prošle godine u šumi na području
mjesta Čremušnica, općina Gvozd
srušio i odvezao 330 stabala hrasta i
graba. Time je 79-godišnjeg vlasnika
šume oštetio za gotovo 26 tisuća kuna.
Kazneno je prijavljen zbog krađe.
Provedenim istraživanjem nad 45-godišnjim muškarcem iz Karlovca utvr-
đeno je da je također prošle 2013. godine, tijekom kolovoza i rujna u šumi
na području mjesta Blatuša, općina
Gvozd, bez doznake izvršio tzv. golu
sječu drvne mase od 499 metara
kubnih, vrijednosti oko 71.500 kuna.
Drva je potom prodavao bez propisane
dokumentacije. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja Karlovčanin
je kazneno prijavljen zbog kaznenog
djela pustošenje šuma.
Velika ponuda najnovijih tehnologija
EXPORT DRVO D.D.
Marulićev trg 18 • 10000 Zagreb, Croatia
tel. +385 1 4560 280 • +385 98 317 097 • fax. +385 1 4560 366
www.exportdrvo.hr • [email protected]
kontakt osoba: Davorin Vidas mob. 098 31 70 97

program - Privatne šume

zaključci i preporuke

Priopćenje

програм кориштења прихода од посебних намјена за шуме у

Stanišni tipovi - SUNČANE ŠUME doo

značaj pošumljavanja u funkciji održivog

GODIŠNJI PROGRAM GAZDOVANJA ŠUMAMA

Trogodišnji plan za period 2012-2014. godinu

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ LOBOR

ŠUMARSKI LIST 5

ŠUMARSKI LIST 10

pdf - Šumarski list

Zakon o šumama - Uprava za šume

Uredjenje bujica i vododerina u Hrvatskoj i Slavoniji

Strategija sa planom razvoja šuma i šumarstva

StrahinjšÀica - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

Izvještaj o radu za 2013.g.

biskupijske šume - SUNČANE ŠUME doo

Otvoreno pismo Hrvatskoj javnosti U Hrvatskim šumama

Dokument - Vlada Crne Gore

Bosnian - CSS.ba

nabava kvalitetnih usluga privatne zaštite