2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Green Garden • broj 95 • prosinac 2014. • godina XV -5Božićna drvca -5Sorte mandarina -5Nove sorte krumpira -5Neobične vrste voća -5Pčele i zima [email protected] www.sjemenarna.com BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima Preuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu Prikupljajte bodove i koristite raspoloživi iznos u KM Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova! TABLICA BODOVANJA *tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi označeni kao akcijski/ sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od 01. 10. do 31. 03. od 01. 04. do 30. 09. Riječ urednika Editor’s word Pred Vama je novi, zimski, broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim brojevima, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje temama iz voćarstva koje obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti članak o sadnji voćaka, japanskoj jabuci, feijoi te članak o zimskoj rezidbi i zaštiti voćaka. Tu je i prilog o sortama mandarina koje se mogu uzgajati na području Hercegovine. Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima preporučujemo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koje uz adventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te vrlo zanimljiv članak o sobnom cvijeću u zimskim uvjetima. Proizvođačima krumpira preporučujemo prilog o novim sortama krumpira, a pčelarima prilog o ponašanju pčela tijekom zimskog perioda. Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadržaja, posljednjeg broja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate. Uredništvo Sadržaj Adventski vjenčići ............................................... 4 Božićne ljepotice ................................................ 6 Božićno drvce.......................................................7 Dimnjačar - odlično rješenje za začepljene dimnjake .....................................8 Sobno cvijeće u zimskim uvjetima ..................10 Povrtnjak tijekom zime .....................................11 Rane “žute” sorte krumpira.............................14 Nove “crvene” sorte krumpira .........................15 In front of you is the new, winter, edition of Green Garden, where you, as well as in the previous editions, may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, floriculture and plant protection. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in field of fruit growing. You can read interesting articles about planting fruit trees, kaki persimmon, feijoa, winter pruning and protection of fruit trees. There is also article about different mandarin varieties that can be grown in Herzegovina. For florists we recommend articles about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Christmas Wreath, and extremely interesting article about room flowers in winter conditions. For potato growers we recommend article about new potato varieties and for beekeepers report on the behavior of bees during the winter period. And this is only a part of interesting content, in this final number of Green Garden in this year, so we strongly recommend that you read it carefully. Editor’s office Zaštita povrtnih kultura agril folijom..............17 Folije za plastenike ...........................................18 Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze .........................................20 Feijoa – sve traženija voćna vrsta u Hercegovini ............................... 23 Vulkano - organsko gnojivo za zdrave vinograde i voćnjake ............................ 24 Sorte mandarina...............................................26 Zimska rezidba voćaka ....................................28 Zimska zaštita voćaka .....................................30 Novosti, obavijesti, najave!!! Prosinac je mjesec u kojem analiziramo događaje iz protekle godine, a i razmišljamo o tome što nas čeka u predstojećoj godini. Na kraju ove protekle godine zahvaljujemo na dobroj suradnji, i Vašem povjerenju. I u 2015. godini uživajte u pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Vesele blagdane i sretnu novu godinu uz najiskreniju zahvalu za našu dobru i ugodnu suradnju! Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected] Sretne blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka Vas prate u 2015. Zimski pak – odlično rješenje za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze ........................... 32 Kalifornijska štitasta uš sve značajniji štetnik na području Hercegovine ....................34 Velika potražnja za sadnicama kakia............. 35 Pitanja i odgovori .............................................36 Meki mamci u zaštiti od štetnih glodara ......38 Neobične vrste voća .........................................40 Kolinje................................................................44 Pčele i zima .......................................................46 Zanimljivosti .....................................................50 Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected] [email protected] www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet. 4 posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice. Božićna zvijezda Adventski vjenčići Matea Pehar, dipl. ing. S ama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku prošlost kada su germanski narodi koristili vjenčić ukrašen svijećama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svjetlost i toplinu proljeća. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju, te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan, Božić. Inače, prema predaji izrađen od zimzelenih grančica adventski vjenčić simbolizira neprekidan, neprolazan život. Pored toga, u njemu se kao dekorativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisutnost cedra u vjen- čiću označava snagu i izlječenje dok je sami kružni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. A sami češeri i razni plodovi kojima vjenčić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnuće dok četiri svijeće označavaju četiri tjedna adventa ili došašća, vrijeme pripreme za veliki blagdan kršćana. Stoga ni ove godine nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on prije dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domovima, te na poseban način i u našim srcima. Prema vjerovanju prastanovnika Meksika odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet. Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam Božićna pšenica Božićna pšenica se uobičajeno sije od svete Barbare do svete Lucije-13. prosinca. Sjetva se obavlja u posebne otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Legenda o nastanku Božićne zvijezde Prema staroj meksičkoj legendi, prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajnocrvene latice. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice #PJOB QFOJDB TF VPCJBKFOP TJKF EBOB QSJKF #PJB 4KFUWB TF PCBWMKB VQPTFCOFQPTVEFLPKFTVOFUPJSFPETUBOEBSEOJIBMJJEVCMKF1SJKFTBNF TKFUWFQFOJDBTFOBKFFOBNBFVNMBLPKWPEJEFTFUBLTBUJ /BLPOUPHBQFOJDBTFWBEJJ[WPEFJ SBWOPNKFSOPSBTQPSF VKFVQPTVEVV TMPKEFCMKJOFEPDN ;BMJKFWBOKFTFPCBWMKBTWBLJ EBOSBTQSJWBOKFNWPEFQP QFOJDJ4B[BMJKFWBOKFN OFUSFCBQSFUKFSJWBUJ KFSNPFEPJEP QSPQBEBOKBQFOJDF 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 6 Božićne ljepotice Dolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom nipošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanica. Matea Pehar, dipl. ing. I dok se veliki broj sobnog i vrtnog cvijeća nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljeća, dolaskom zime kao da je u tom pogledu vrijeme stalo. Međutim, pogrešno je mišljenje kako se izbor cvijeća pred božićno-novogodišnje blagdane svodi samo na božićnu zvijezdu. A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukoliko se uputite u malo veće prodajne centre lako ćete uočiti kako, osim božićne zvijezde, svojom cvatnjom također dominiraju azaleje, ciklame i drugo cvijeće. AZALEA Puna cvjetnih pupova azaleja može cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ružičaste. Međutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svijetla i nešto nižu sobnu temperaturu, od 10 do 15 oC. Na takvom, pomno odabranom mjestu azaleja će dugo cvjetati. Ali, treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših vodovodnih mreža. Zato bi, u skladu s mogućnostima, azaleje poželjno bilo zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice. CIKLAMA Poput zimzelena, bršljana, tratinčica i ciklama će u vašem vrtu uspješno pokriti golu zemlju i, ako joj položaj odgovara, cvjetati lijepim ružičastim krunicama iznad bršljanova lišća. Međutim, ciklama je i jedna od najtraženijih zimsko cvjetajućih lončanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijentima. Dovoljno je smjestiti na prozorsku dasku, odnosno na svije- tlo mjesto na koje ne dopire izravna sunčeva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatuće ciklame nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima uređajima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10-16 oC. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu ne zaboravite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekuće gnojivo. Ciklame vole dnevne temperature između 13 i 15C dok noćne moraju biti između 5 i 8C. Vole direktno svjetlo i obilno zalijevanje svaki dan tokom cvatnje. Ciklame se uvijek zalijevaju preko podloška. Tokom cvjetanja potrebno ih je prihraniti, ako joj listovi venu, treba zalijevanje. Ako listovi žute,biljka je na premračnom mjestu a ako se na listovima pojave smeđe žute mrlje, moguća je siva plijesan. BROJ 95 • PROSINAC 2014. 7 Matea Ćorić, master struke S vi mi znamo kako pravog Božića nema bez pomno odabranoga božićnog drvca. Zapravo, sama gužva i žurba oko kupnje darova te ponovno okupljanje svih članova obitelji na blagdanskoj večeri posebno nas veseli i pruža osjećaj unutarnjeg zadovoljstva. Iako je sama bit Božića posve nešto drugo mi ga ipak ne možemo ni zamisliti bez posebno ukrašenoga božićnog drvca. A najmlađe, opet najviše i veseli njegova kupnja, te ukrašavanje kao i darovi koji ih očekuju ispod okićenog bora. Ali, ta ista kupnja one nešto starije nerijetko zna dovesti do ruba živaca. Međutim, sukladno s blagdanskim ozračjem nužno je biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena za odabir pravog drvca čiju veličinu trebamo prilagoditi ambijentu svoga doma. Srećom, posljednjih godina na našem tržištu možemo nabaviti i Nordijske jele koje su se pokazale idealnim za ukrašavanje domova tijekom božićnih blagdana. Spomenute jele svojim pravilnim rasporedom grana s bogato popunjenim iglicama i najzagriženije protivnike ukrašavanja drvca ne ostavljaju ravnodušnim. Osim toga, Nordijske jele možemo nabaviti u različitim veličinama od 1,5 do 5 metara što, osim ukrašavanja domova, ostavlja mogućnost i za uljepšavanje poslovnih prostora kao i vrtova. Što napraviti s osušenim drvcem? Zanimljiv je i podatak kako se svake godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvaca koja, nakon što posluže svrsi, završavaju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju pretvore u kompost. Istina, ta ista drvca se proizvode namjenski, odnosno, time se BROJ 95 • PROSINAC 2014. Božićno drvce Na vratima su nam božićni i novogodišnji blagdani. Izlozi i ulice bljesnut će blagdanskim sjajem, a najmlađi će iščekivati pahulje snijega i darove. Ipak, da je u naše domove stigao najdraži blagdan, redovito nas podsjeća i ukrašeno božićno drvce bitnije ne utječe na prirodne čimbenike, gledano s ekološke strane. Ipak, ukoliko imamo vrt i mogućnost pravljenja komposta osušeno drvce nakon Božića nipošto ne bacajte na smetlište. Dovoljno je odrezati grane i staviti ih na dno kompostirane hrpe. Odrezanim graničicama također možemo prekriti zasađene maćuhice ili tratinčice, a sljedeće sezone pak umetnite grančice oko posijanog graška. Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno u vrtnim centrima za božićne blagdane bolje je rješenje od kupnje umjetnog. Netko će reći da je šteta rezati biljku radi nekoliko blagdanskih dana. I to je istina, ali rijetko tko će se zbog ekoloških razloga odreći običaja kićenja drvca. Osim toga, plastična drvca puno više zagađuju atmosferu jer se za njihovu proizvodnju troši energija utroškom koje se stvaraju iznimno štetne emisije plinova. A da bi se plastično drvce prirodnim putem razgradilo potrebno je skoro tisućljeće. Izbor je ipak na vama! Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan koji im trajno ostaje urezan u sjećanje i to prvenstveno zbog kićenja božićnog drvca. 8 DIMNJAČAR odlično rješenje za začepljene dimnjake Posljednjih godina u cijelom svijetu sve više pažnje se posvećuje čuvanju i zaštiti okoliša. A, upravo su različita sredstva za čišćenje velikim dijelom ugrožavala naše prirodno okružje. Međutim, danas je taj problem riješen uvođenjem eko-kompatibilnih tehnologija pod čijim nadzorom su dobiveni i Facco proizvodi Dado Marić, dipl. ing. S tari dimnjačari sa zaprljanom odjećom i plućima punim čađi još su prisutni samo u našim mislima i sjećanjima. Ali, kada je zanat malo po malo počeo izumirati najzadovoljniji su bili sami dimnjačari-jer sačuvali su svoje zdravlje. Ipak, malo tko zna da je iščezavanju dimnjačara doprinio revolucionarni proizvod koji FACCO danas predstavlja u novom i boljem izdanju. Dakako, riječ je o proizvodu Dimnjačar koji se nalazi u praškastom stanju. Tajna praha leži u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dospije u kontakt s toplotom ugljena razvijajući na taj način paru koja odmah pročišćava dimnjak tako da nema potrebe za fizičkim uklanjanjem čađe. Dakle, jednim jednostavnim pokretom i bez prljanja Dimnjačar omogućuje dobar protok zraka, što je neophodno kako bi se spriječilo zadržavanje dima u domaćem ambijentu i kako bi uživali samo u lijepom ugođaju kamina. Osim toga, primjena ovoga učinkovitog praškastog proizvoda je prilično jednostavna jer dovoljno je nekoliko sati prije same primjene upaliti vatru u pećima na drva ili kaminima kako bi se cijevi ili kanal dimnjaka dobro ugrijali. Nakon što rasplamsamo vatru trebamo otvoriti do pola poklopac za protok zraka i posuti Dimnjačar prah po vrelom žaru. Nakon nekoliko minuta potrebno je ponovno otvoriti poklopac. Razumljivo je da se uporaba Dimnjačara preporuča prije nego što se cijevi previše zatrpaju ili budu potpuno začepljene od čađe. Dakle, važna je preventivna primjena proizvoda čije se količine od jednog pakiranja preporučuju za peći, peći na drva ili kamine srednjih dimenzija svakih 20 dana. Ukoliko se proizvod ispravno i redovito koristi Dimnjačar vam jamči čistoću dimnjaka i kanala. Osim toga, primjenom ovoga revolucionarnog i jedinstvenog proizvoda u velikoj mjeri umanjujete rizik od nastanka opasnih požara. BROJ 95 • PROSINAC 2014. ',01-$ÿ$5 sredstvo za ĀLåþHQMHGLPQMDND Jednostavno i bez prljanja .9dz<AEFB9Cư=GH=L prodisati ,FNJKTLJVOJUBWBB JTUJQFJOBVHMKFOJESWB 5BKOBQSBIB%JNOKBBSKFVLFNJKTLPKSFBLDJKJLPKBTF BLUJWJSBLBEBQSPJ[WPEEP FVEPEJSTBUPQMPUPNVHMKFOB SB[WJKBKVJUBLPQBSVLPKBPENBIPTMPCB BEJNOKBLUF OFNBQPUSFCF[BGJ[JLJNSVOJNVLMBOKBOKFNB F ;BQFJQFJOBESWBJMJLBNJOF 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 10 Sobno cvijeće u zimskim uvjetima Ivana Markota, master struke D olaskom hladnijih dana, kućne biljke potrebno je smjestiti u adekvatne prostore, u kojima će dočekati toplije dane. Za većinu sobnog bilja zima predstavlja period mirovanja, a za neke biljke razdoblje cvatnje. Priprema biljaka za zimu Prije unošenje u kuću potrebno je otuširati biljke. Nakon toga biljke je potrebno smjestiti na čistu površinu da se osuše, a supstrat u posudi procijedi. Sve biljke koje će tijekom zime boraviti u kući potrebno je pregledati na prisutnost štetnika. Većina štetnika može se ukloniti mehanički, a ako je potrebno koristiti insekticide, treba koristiti samo one koji imaju dozvolu na sobnom cvijeću. Uvjeti prezimljenja ovise o pojedinoj biljci. Neke traže isključivo hladan prostor, dok druge nešto toplije uvjete. Najveći broj sobnog bilja podrijetlom je iz tropskih područja, pa im je tijekom zime potrebno osigurati visoku zračnu Većina sobnog cvijeća tijekom ljetnih mjeseci ukrašava balkone, ba uvjete za terase, te druge prostore koji im osiguravaju povoljne uvje uzgoj. Dolaskom hladnijih dana potrebno ih je premjestiti u adekvatnije prostore u kojima će dočekati toplije dane. ne. vlagu i umjerenu toplinu. I unutar same prostorije, sva mjesta nisu podjednako pogodna za držanje sobnog bilja. Veći broj sobnih biljnih vrsta ne voli smještaj tik uz južni ili zapadni prostor. ranih ili obrubljenih listova obično trebaju nešto više svjetla i topline od zelenolisnih. Kakve uvjete traže biljke? Biljke na prozoru ili stolu Jaglaci ne vole sunčani položaj niti blizinu izvora topline. Traže češće zalijevanje i prihranjivanje namjenskim gnojivima. Ciklame traže hladniju prostoriju. U toplijoj prostoriji cvjetovi brzo uvenu. Zalijeva se u podložak ili uz rub lukovice. Ako voda ostane u podlošku jedan sat nakon zalijevanja treba je odliti, jer će u protivnom listovi požutjeti. Afrička ljubičica uspijeva na svijetlim ali od sunca zaštićenim položajima. Prilikom zalijevanja vodu dodavati u podložak. Anturijum također voli vlažan zrak i toplinu, ali biljku ipak treba zaštititi od izravnih sunčanih zraka. Kamelija voli hladan i osvjetljen prostor, ali ne i izravno sunce. Sjenovito mjesto u hladnijoj prostoriji traže bršljan i aspidistra. Sorte svijetlo proša- Biljke na radnom stolu ili prozoru ne smiju biti velike da stvaraju sjenu. Za sobno bilje vrijedi pravilo «ne stavljaj na rub – pasti će». Biljke ne stavljati na mjesto gdje će se često premještati. Stara poslovica pokazala se primjenjivom kod sobnog bilja: daleko od oka, daleko od srca. Biljke moraju biti na takvom mjestu gdje su lako pristupačne i «nezaboravljene». Vjerujemo da će ovih nekoliko savjeta koristiti svim ljubiteljima sobnog bilja da ga adekvatno pripreme za nadolazeće hladne dane. BROJ 95 • PROSINAC 2014. 11 Mario Ćubela, dipl. ing. U laskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg Povrtnjak tijekom zime Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer BROJ 95 • PROSINAC 2014. VRIJEME SJETVE 01.11.-20.11. 01.11.-20.11. 01.11.-31.12. 15.11.-31.12. 15.11.-31.12. izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. Ali, hladnije razdoblje godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoli- ko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povrća. Organsko i mineralno gnojivo Međutim, uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u tlo unosimo peletirana gnojiva i to: Biorex i Fruttorto, neposredno pred sadnju povrtnih kultura - rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskog gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine. Alati za izradu novogodišnjih ukrasa Ukrasi od prirodnih materijala... S dolaskom novogodišnjih praznika u svom domu trebali bismo stvoriti praznički ugođaj. Napravite ukrase od prirodnih materijala, a sve ih možete pronaći u prirodi. Prije svega, dobro je znati i nešto o drvetu koji je nezaobilazni ukras svakog doma u nadolazećim praznicima. Jela ili bor, koje drvo izabrati? Crnogorice se tradicionalno koriste u vrijeme zimskih festivala a to datira još od poganskih vremena, osobito za zimskog solsticija proslave Božića i Nove Godine. Najpopularnija vrsta danas su zimzelene četinjače poput Norveške smreke i sve češće korištene sorte jele. Iglice kod kod ovih vrsta manje opadaju i duže zadržavaju boju i miris. Također, ako uzmemo u obzir emisije ugljičnog dioksida, živo stablo ima priorietet nad umjetnim iz razloga mogućnosti reciklaže nakon korištenja. A i sami znamo da za pravi zimski i praznični ugođaj ništa ne može zamijeniti pravi prirodni bor koji mami svojim mirisom, bojom i prirodnim oblikom. Prema običaju takav bor kupujemo na farmama na kojima je uzgajan i namijenjen upravo za praznični ugođaj. Ako neko od Vas ima priliku da posječe jedno drvo za sebe, ne zaboravite pravilo „jedno odsjeci, drugo zasadi“, jer ono što smo uzeli prirodi, prirodi moramo vratiti. Nakon što ste uredili vaš bor, okresane grane od crnogorice možete iskoristiti i za vanjsku dekoraciju kuće. A kada smo kod toga, ne smijemo zanemariti dva važna alata za sječu i kresanje stabala, a to su sjekira i kosir/srp iz asortimana FISKARS. Ne samo da su učinkoviti i korisni, oni su svojim Fibercomp ručkama lagani za korištenje, a optimalnim geometrijskim nožem pružaju visoke performanse. Isto tako, ne zaboravite i zgodan Xsharp oštrač za sjekire i noževe kako biste svojim alatima osigurali čist i dugotrajan rez u svakom trenutku i tako iz godine u godinu. Fiskars X3 kosir Fiskars X15 Sjekira za cijepanje Fiskars XSharp oštrač Tradicionalni praznični ukrasi Osim bora s tradicionalnim zimskim preznicima povezujemo i druge prirodne ukrase koji naš dom mogu učiniti idiličnom zimskom bajkom. U zapadnim zemljama se domovi tradicionalno ukrašavaju s llex aquifolium i europskom imelom Viscum album. Obje biljke sve do današnjih dana služe kao ukras u domu i kao podsjetnik dugotrajne tradicije ukrašavanja povodom zimskih praznika. Znate li da je poljubac ispod imele već tradicionalan pozdrav jednoj novoj, sretnoj i uspješnoj godini. 14 Rane “žute” sorte krumpira Luka Bošnjak, master struke Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih roizvodnih oizvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon n pronašli sortu koja će zamijeniti dobro d poznatu Jaerlu. Tržni proizvođači krumruumpira traže od ranih sorti sjemenskog ogg krumpira rano dospijeće, dobru otpornost na proljetne mrazeve i dobar urod. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispjeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodnija od nje. e e. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine ine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju k je već utvrđena brza degeneracija-izrođavanje, đavanje, avanje, što dovodi do poteškoća u proizvodnji njenog sjemena. ena Faluka je perspektivna srednje rana sorta čija dužina vegetacije iznosi nešto više od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokožicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tome što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosječnu ečnu čnu agrotehniku, ispod jedne cime može očekivati prinos o između 2,5 os do 3,0 kilograma. Gomolji su pak krupni upni i ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim m okcima. Osim iznimno velike rodnosti Falukaa je tolerantna na visoke temperature i nee-dostatak vlage te je tolerantna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trulež gomolja), a što je posebice važno većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači daa je prikladna za različite namjene (kuhanje, h j pečenje č j i prženje). ž j ) DDrugim i riječima ij či zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir juha i paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja suhe tvari njeni gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita. Artemis je vrlo rana sorta krumpira, ra, a, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izduženo-ovalnog oblika. Gomolji m svijetlo žute boje pokožice, a žute molji boje mesa. Artemis je sorta visokih prinosa prrinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva povećanu gnojidbu iddbu sa dušikom. Prije sadnje potrebno je naklijavajaavanje. Pogodna za uzgoj na različitim tipovima tala. Posebno zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira. Srednje osjetljiva ma pripravke na bazi metribuzina. Sorta se koristi zaa svježu potrošnju ali je odlična za pomfrit m i čips. mfrit BROJ 95 • PROSINAC 2014. 15 Luka Bošnjak, master struke Kuroda je srednje rana do srednje s kasna (130-135 dana), stolna sors ta, sa krupnim gomoljima ovalallnog oblika. Pokožica gomoljaa je crvene, a meso blijedo-žute boje. Okca su srednje duboka. Može se uspješno koristiti za proizvodnju tzv. ljetnjeg krumpira. Nakon uništenja cime, sa vađenjem gomolja, treba sačekati 20 dana da se dobro formira pokožice gomolja. Veoma rodna sorta u različitim uvjetima uzgoja i pogodna za dulje skladištenje. Kuroda posljednjih godina ubrzano zamjenjuje sortu Romano. Odlična cima, dobra pokrivenost i manji broj zametnutih gomolja (7-9) su garancija dobivanja visokih i stabilnih uroda. Veoma postojana sorta. Manitou je srednje ranaa do srednje kasna sorta krumpira sa s krupnim gomoljima. Pokožica gomolja je crvene, a meso žute boje. Manitou je izuzetno rodna sorta koja dobro uspijeva u različitim uvjetima uzgoja. Dobro podnosi sušu i visoke temperature te je zbog toga pogodna za uzgoj u Hercegovini. Prije sadnje obavezno naklijavanje. Manitou se koristi za svježu potrošnju ali je dobra i za skladištenje. Što se tiče kulinarskih osobina dobra je za kuhanje, pečenje te za pomfrit. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice Dimenzije: 1,6 x 5 m 2,4 x 5 m 3,2 x 5 m Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelovanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadržava prašinu i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i virusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastična tako da se njome lako rukuje, a postavlja se vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar. Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu desetak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna raniji. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 17 Zaštita povrtnih kultura agril folijom Agrotekstilna folija ima presudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija više nego učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih temperatura, te je od velike pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Ivica Doko, dipl. ing. U koliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz južnu Hercegovinu nemojte misliti kako se parcele bijele od velikih nanosa snijega, premda više ni ta mogućnost nije isključena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“. Zapravo, radi se o agrotekstilu čiji je propilenski sintetički materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili izvlače a sve u cilju zaštite, prije svega povrća, od štetnog djelovanja niskih temperatura. Način postavljanja agrotekstila Iako se na većim površinama agrotekstilna folija obično postavlja posebnim strojevima na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agrilom prekriti biljke nakon čega se, zbog mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi dobro i učvrste. Tako se obično u praksi, agrotekstil učvrsti na taj način što se po njegovim rubnim dijelovima motokultivatorom tj. frezom nanese malo veći sloj zemlje, a što se pokazalo više nego učinkovitim. Međutim, način postavljanja i napinjana folije ovisit će i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato se, razumljivo, rubovi folije jače i napinju uz tlo kada će agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obično u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uopće ne skida nego je BROJ 95 • PROSINAC 2014. prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U tom slučaju rubovi agrotekstila se malo popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka, u ovom slučaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu. Može li se povrće nesmetano uzgajati ispod agrila? Praksa je pokazala kako se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle, ipak treba biti svjestan činjenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno zalijevaju biljke i zemljište. Čak se nakon toga zemljište postupno suši pa se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava. Nadalje, zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju manje zagrijava a noću sporije hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanjena štetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i činjenicu kako agril štiti biljke od udaraca jače kiše premda umanjuje i udarce od eventualnih naleta krupe i tuče. 18 FOLIJE ZA PLASTENIKE Slobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom, od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. Kako i ne bi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća Velimir Lasić, dipl. ing. Ž elja svakog proizvođača oduvijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tržištu pojavi što ranije, odnosno, van glavne sezone dospijevanja povrća, jer se time ostvaruju i daleko veće tržišne cijene. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine, pod vedrim nebom, organizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća. Dakle, cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći dohodak. Upravo tu, bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prostora čiji je nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija. Vrste folija Vlasnici plastenika možda to ne znaju ali kvalitetan plastični materijal, kao pokrivač zaštićenog prostora, treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80 posto, ultraljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama, bazama, ulju, niskim temperaturama, ultraljubičastim zrakama (UV stabilan), zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama, da ne gori, ne Agrocentri Sjemenarne u svojoj ponudi nude višegodišnje folije za plastenike od najpoznatijih svjetskih proizvođača, u dimenzijama od 2 do 12 metara širine po izuzetno povoljnim cijenama. propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperature. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sačinjeni. Dakle, pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom pristupačna već da ona dosta i vrijedi. U tu svrhu najviše se koriste mutne žutezelene polietilenske folije, nepropusne za vodu i djelomično propusne za CO2 i O2. Na ovoj foliji led se ne zadržava što znači da dugo ostaje elastična. Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj biljke. Vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci za foliju debljine 0,04 do 0,10 mm. Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. Inače, polietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. To umanjuje njenu providnost, a kapi ne otječu po površini folije, već padaju na biljku što, pak, često izaziva ozljede i ožegotine. Stoga se danas najviše koriste stabilizirane hidrofilne folije, kao i folije od linearnog polietilena (LDPE). Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Dolazi vrijeme sjetve povræa Syngenta Vam nudi provjerenu kvalitetu Idil F1 Constellation F1 Prestavništvo za BiH: Syngenta Agro d.o.o. Vidovdanska 15 78400 Bosanska Gradiška Tel.: + 387 51 826 050 Barbie F1 Blondy F1 Farao F1 Kevin F1 Distributeri za BiH: Sjemenarna d.o.o. Obilazna cesta 27 Široki Brijeg Tel: +387 39 700 000 Fax:+387 39 706 572 Agro-Star d.o.o. Dimitrija Tucoviæa 194 Bijeljina Tel/fax: +387 55 251 524 20 Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posađene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine. Mladen Karačić, dipl. ing. Sadnja voćaka Proteklih nekoliko godina kasna jesen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu, a koja se najčešće zanemaruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljača. Znači sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voćaka treba nabaviti što ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a prednost se daje jednogodišnjim. Sadnica voćke mora ispunjavati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravilno raspoređene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. Za gnopjidbu se uglavnom koriste organska peletirana gnojiva kao što su: Frutortto, Biorex, Fenix i druga. Prednosti sadnje u jesen i zimu Sadnja voćaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljeće, dakle u mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. Naime u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno, pa tako posađene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorijenjavanje u tlu, a s tim i mogućnost obnove korjenove mreže. Oštećena mjesta na korjenu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korjenja. Pored toga tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt između tla i korijena. U proljeće dakle prije početka vegetacije korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog više da se posađene sadnice bolje prime, a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće. BROJ 95 • PROSINAC 2014. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL Sistemik za sigurnu zaštitu od pepelnice, BQMDSQTKDţHFQNţĠ@ i BQUDMDO@KDţH vinove loze. Syngenta Agro d.o.o., Predstavništvo za BiH Vidovdanska 15 78400 Bosanska Gradiška Tel.: 00387 51 826 050 #HRSQHATSDQHY@!H' SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27 Široki Brijeg 7HO )D[ AGRO-STAR d.o.o. 'LPLWULMD7XFRYLÉD Bijeljina 7HOID[ 23 FEIJOA – sve traženija voćna vrsta u Hercegovini Ivana Markota, master struke F eijoa (Feijoa sellowiana), podrijetlom je iz Južne Amerike. Ime je dobila po brazilskom botaničaru Joam da Silva Feijou. Tropska je biljka, koja naraste raste do 7 m u visinu. Uzgaja se i kao dekorativna biljka Listovi su elipsastog oblika, dužine 4-8 cm, gornja lisna površina je tamnozelena, a donja je zeleno srebrnasta i dlakava. Po vjetrovitom vremenu listovi imaju poseban kontrast boja. Ukoliko listove stisnemo ili zgnječimo imaju posebnu aromu. Cvjetovi su pravi melem za oči, imaju posebnu dekorativnu vrijednost, veliki su, razvijaju se u podnožju listova, pojedinačno, ponekad i po više zajedno, bijeli su do bijelo ljubičasti, u unutrašnjosti i odozgor crvenkasti s dugim crvenim prašnicima. Sadnica cvate od svibnja do lipnja i to do 40 dana, medonosna je biljka i vole je pčele. tanka i jaka kora, koja ima na donjem dijelu ostatak cvijeta. U plodu su male sjemenke, koje ne smetaju kod jela, posebnost plodova je, da sadrže visoku količinu prirodnog joda i to više nego bilo koje drugo voće. Poznato je da je jod važan u prehrani jer uravnotežuje rad štitnjače, sprječava gušavost, isto tako sadrži mnogo vitamina C i drugih elemenata, koji su potrebni za zdravu prehranu. Plodovi postepeno dozrijevaju u listopadu i studenom te ne podnose temperature ispod ledišta zato ih je potrebno pravovremeno obrati te ih složiti u kutiju, gdje se postepeno omekšavaju, dobivaju slatkoću, a imaju osobinu da ne trunu i drže se dosta dugo. Podnosi dobro zimu Iako je Feijoa suptropska biljka dobro podnosi zimske temperature, jer u Plodovi su vrlo aromatični Plodovi su duguljastog jajastog oblika dužine 4-6 cm, debljine 3-5 cm, nedozoreli plodovi su tamno zelene, a zreli zeleno žute boje, plodovi moraju omekšati, kožicu gulimo, a meso je vrlo ukusno. Težina plodova je ovisna od vrste te uvjeta za rast te se kreće od 25 g -100 g. Meso ploda je bijelo žuto, slatko kiselkasto, vrlo ukusno te podsjeća na ananas, jagode i banane. Plod štiti BROJ 95 • PROSINAC 2014. Sadnice Feijoe ali i drugih voćnih vrsta možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima. zimskom periodu izdrži u kraćem razdoblju i do minus 10° C. U hladnijim područjima potrebno je biljku držati u posudi te ju prije jake zime skloniti na primjeran prostor. Ukoliko se sadi u vrtu dobro je sadnicu posaditi s južne strane. Sadnica se lako prilagođava na različita tla, a najbolje joj odgovaraju humusna, pješčano-ilovasta zemljišta s ne previsokom prisutnošću aktivnog vapna. 24 VULKANO - organsko gnojivo za zdrave vinograde i voćnjake Luka Bošnjak, master struke U posljednjih nekoliko godina, na području Hercegovine, u ponudi se nalazi nekoliko vrsta organskih gnojiva koja manje-više imaju slične karakteristike i namjenu. Ipak jedno gnojivo, po svojim karakteristikama, se izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje je potpuno različito od drugih, gnojivo koje sadrži željezo i magnezij. Sastav: - ukupni dušik (N) – 3 % - fosfor u obliku (P2O5) – 3% - kalijev oksid (K2O) topivo u vodi – 3% - željezo (Fe) – 5 % - magnezij oksid (MgO) – 2 % - sumpor (SO3) – 11 % - organski ugljik biološkog porijekla (C) – 31% - huminske kiseline11 % - pH – 5,5 VULKANO je organsko gnojivo pripremljeno od mješavine različitih organskih gnojiva uz dodatak željeza, magnezija i sumpora. Pored osnovnog sastojka NPK koji je u odnosu 3:3:3, Vulkano sadrži 2 % magnezija i 5 % željeza. Željezo i magnezij su vezani za organsku tvar i tako lako dostupni svim usjevima pa čak i u tlima sa visokom PH vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo za sprječavanje ali i liječenje kloroze kod vinove loze, voća i ukrasnog bilja. Organsko gnojivo Vulkano koristi se za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vinove loze, povrća i cvijeća, ukrasnog bilja a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak željeza i magnezija. Posebno je pogodno za gnojidbu vinograda i voćnjaka tijekom jeseni. Problem željeza i magnezija je posebno izražen na području Hercegovine, tako da će ovo gnojivo uveliko olakšati rješavanje problema kloroze mnogim vinogradarima, voćarima ali i drugim proizvođačima. Ovo gnojivo je posebno pogodno za gnojidbu vinove loze i voćaka koji su posađeni na alkalnim tlima koja „pate“ od pomanjkanja željeza i magnezija, a takvih je tala puno na području Hercegovine, Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknadno zaorati. Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasipača za mineralna gnojiva. Naime pelete su promjera 3 mm tako da se lako razbacuju ručno ali i rasipačima mineralnih gnojiva. Vulkano je najbolje primijeniti tijekom jeseni ili zime. Doza ovog gnojiva ovisi o kulturi: - za voćke u proizvodnji doza iznosi 150-200 kg/dulum; - za povrće doza je 120-150 kg/dulum, - doza Vulkana za vinovu lozu stariju od 5 godina je 150-200 kg/dulum - kod ukrasnog bilja koristi se u dozi od 150-200 kg/dulum - cvijeće u staklenicima 60-120 g/m2. BROJ 95 • PROSINAC 2014. NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe Prirodno organsko gnojivo sa željezom 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 26 Mladen Karačić, dipl. ing. M jedna od sortnih skupina japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u ovim krajevima. Iako na području Hercegovine nema većih plantažnih nasada man- darina, svake godine se na ovom području proda veliki broj sadnica koje se sade kao pojedinačna stabla uz okućnice ili pak kao manji zasadi (1020 stabala). Donosimo pregled najčešćih sorti koje se uzgajaju u dolini Neretve i koje bi se također mogle uzgajati na području južne Hercegovine. Chahara sa. Ima srednje gusto granje i eliptičan oblik plojke lista. granama. Rana zrelost i obilni urod su, bez sumnje, najznačajnije karakteristike ove sorte. U našim uvjetima dozrijeva u prvoj polovici listopada, nekih 20-ak dana prije sorte Owari. Značajan urod daje već u četvrtoj godini. Spada u kategoriju rano zrelih sorti. andarina najbolje uspijeva u dolini Neretve, gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti Unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1933. godine. Mandarina Unshiu je Kawano Wase Owari Spada u skupinu vrlo ranih sorti, a zrela je za berbu krajem mjeseca rujna i početkom listopada. Plod je velik, dobrog općeg izgleda, plosnatog oblika, uz manje naglašena rebra i brazgotine. Kožica ploda je žuto-narančaste boje i srednje debljine. Meso je fine strukture, bez sjemenki i veoma sočno. Okitsu Ova je sorta pokazala velik broj vrijednih gospodarskih osobina. Razvija plod srednje veličine i glatke kore. Kožica joj je tanka, zbog čega često puca pri transportu. To je ujedno i najveći nedostatak ove sorte vezano uz manipuliranje plodovima. Okus je izvrstan, a meso je fine strukture i veoma sočno. Sorta razvija patuljastu krošnju, sporog rasta s čestim, na niže savijenim Spada u skupinu kasnih sorti, dozrijeva krajem mjeseca studenog i u prosincu. Plodovi su plosnato-okruglog oblika, srednje veličine, uz manje izražena rebra i brazgotine. Kožica je tanka, srednje priljubljena, žutonarančaste Spada u skupinu ranih sorti i dozrijeva u mjesecu listopadu. Plod je velik, plosnat, dobrog općeg izgleda i skoro bez fizičkih nedostataka, što ga na prvi pogled čini atraktivnim za potencijalnog kupca. Primijećeno je da, uz Kawano Wase, ova sorta ima najglađu koru. Kožica ploda je tanka, žuto – narančaste boje. Meso je fine strukture, bez sjemenki i vrlo sočno, dobrog okuBROJ 95 • PROSINAC 2014. 27 boje. Meso je fine strukture i veoma sočno, a moguće je pronaći i rijetke sjemenke. Okus je izvrstan. Saigon Otkrivena je na Korzici, kao slučajan sjemenjak. To je vrlo dobra sorta za plantažni uzgoj. Srednje kasna je sorta, dozrijeva u mjesecu studenom. Plod je dobrog općeg izgleda, vrlo velik i plosnat. Kožica je srednje debljine i priljubljenosti, tipične žuto-narančaste boje. Meso je fine strukture i veoma sočno, izvrsnog okusa. Kuno Ova sorta je uvezena 1981. iz Japana u „PIK Neretva“ Opuzen. Ističe se krupnim plodovima, a stablo obilato i redovito rađa. Od pune cvatnje do zriobe plodova potrebno joj je oko 170 dana. Pripada skupini srednje ranih sorti, a berba se odvija u mjesecu studenom. Plod je plosnat, s manje naglašenim rebrima i brazdama. Kožica je žutonarančasta, srednje debljine i priljubljenosti. Meso ima izrazito finu strukturu, veoma je sočno i bez sjemenki. Zorica Prva hrvatska sorta mandarine iz skupine Unshiu. Pronađena je 1976. godine na pokusnom polju Luke (PIK Neretva) kao vegetativni mutant sorte Kawano Wase. Pripada u skupinu vrlo ranih sorti te dozrijeva skoro mjesec dana prije roditeljske sorte, što joj je i glavna odlika. U dolini Neretvi zrije oko 20. rujna. Plod je vrlo kvalitetan, plosnato-okruglog oblika, prosječne veličine i mase, ovisno o opterećenosti stabla. Kožica je tanka, srednje priljubljena, narančaste boje. Meso je fine strukture, bez sjemenki, veoma sočno i izvrsnog okusa. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Kao i sve rane sorte, Zorica zahtijeva intenzivan uzgoj, rezidbu i obvezatno navodnjavanje. U takvim uvjetima rodi obilno i redovito. Atraktivna je, jer se prva pojavljuje na tržištu. Ichumare je dobrog općeg izgleda, plosnat i velik. Kožica je tanka, srednje priljubljena, žuto-narančaste boje. Ova sorta odlikuje se finom strukturom mesa narančaste boje, koje je veoma sočno i bez sjemenki. Okus je izvrstan. Razmak sadnje je 1 m, krošnja je patuljasta, granje je rijetko i raštrkano. Seto Spada u vrlo rane sorte, s najkraćim razdoblju dozrijevanja od 125 dana. Berba se odvija kroz mjesec rujan. Plod Spada u skupinu srednje kasnih sorti, a berba se odvija u mjesecu studenom. Plod je dobrog općeg izgleda, plosnat i srednje veličine. Kožica je žutonarančaste boje, srednje debljine i priljubljenosti, a na njoj su vrlo primjetne uljne žlijezde. Meso je fine strukture, narančaste boje i veoma sočno, bez sjemenki. Okus mesa je dobar. 28 Zimska rezidba voćaka Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije krajem zime i početkom proljeća. S obzirom da je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plodova u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata Ivan Perić, dipl. ing. R ez voćaka je vrlo složen i odgovoran posao, koji se još ni dan danas često ne obavlja dovoljno stručno. Jer treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja), fiziologije (promjena u životu voćke) i ponašanja voćaka prema rezu, ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom riječju, za provođenje rezidbe potreban nam je kompletan stručnjak. No, to ne znači da smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva. Stoga, ćemo vam ovim člankom nastojati pomoći da rezidbu svojih voćaka obavite što pravilnije. Osnovni ciljevi rezidbe Cilj svake rezidbe jeste osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti. Pored toga, rezidbom trebamo održavati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Također, rezidbom je nužno regulirati i al-lternativnu rodnost a štoo podrazumijeva pojavuu izmjene rodnih i nerodnih godina uzrokovanu nedovoljnom ishranom voćaka u rodnim godinama. Rezidbom je također bitno regulirati vegetativni i generativni rast što znači da je potrebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. I na koncu, rezidbom se u velikoj mjeri može utjecati na poboljšanju kvalitete i trajnosti plodova, a što znači kako je jednom riječju zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kaoo osnovni regulator redovite rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda. Kod rezidbe koristite voćarski vosak Kako se često iz neznanja ili iz razloga što je voćnjak izuzetno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ranije tj. tijekom rane jeseni, voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Naime, rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika, te utjecaju niskih zimskih temperatura. Tako je nužno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod ništice. S druge strane, da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor patogenih mikroorganizama ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zaštititi, odnosno, premazati voćarskim voskom. Na taj način potpomažemo brzom zacjeljivanju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom utjecaju nepovoljnih čimbenika okoline (mraz, štetnici i bolesti i dr.). Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu možemo koristiti male četkice ili kistove s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta. BROJ 95 • PROSINAC 2014. KALEMARSKI 92¥$56.,926$. Bosnia andhHerzegovina’s C oice Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…). 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 30 Zimska zaštita voćaka Pravovremenim izvođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voćaka, mnogi uzročnici bolesti ali i štetnici mogu se suzbiti, a ujedno je zaštita voćaka tijekom vegetacije olakšana. Velimir Lasić, dipl. ing. Z imsko tretiranje voćaka je mjera zaštite koje se provodi nakon prestanka vegetacije, tj. za vrijeme zimskog mirovanja voćaka. Ovisno o tome protiv kojeg se štetnog organizma provodi, može se obavljati od otpadanja lišća u jesen pa do početka kretanja vegetacije u proljeće. Zaštita se provodi tijekom mirovanja vegetacije Zimsko tretiranje voćaka uglavnom se provodi protiv uzročnika bolesti, prije svih protiv Taphrina deformans, uzročnika kovrčavosti lista breskve i nektarine. Zimsko tretiranje se izvodi i protiv pojave nekih drugih uzročnika gljivičnih bolesti, ali se isto tako zimsko tretiranje provodi i protiv štetnika koji se tijekom zime nalaze na voćnim stablima, primjerice protiv raznih vrsta štitastih ušiju. Zapravo, kod većine voćnih vrsta zimsko tretiranje se smatra osnovnim tretiranjem. To nije bez razloga jer u voćnjacima u kojima se pravodobno provodi temeljito zimsko prskanje, tijekom vegetacije obično ima daleko manje problema nego u voćnjacima u kojima nije obavljeno. Naime, provođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja svaki će voćar sebi olakšati zaštitu voćaka tijekom vegetacije. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj je obavljeno zimsko tretiranjee protiv štetnih organizama,, posebno protiv uzročnika gljivičnih bolesti, koje neće biti od koristi. To je posebno značajno kada se radi o koštičavim voćkama, prije svih na breskvi i nektarina, budući je bez provođenja zimskog tretiranja fungicidima na osnovi bakra nemoguća proizvodnja tih voćnih vrsta. Međutim, zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra od iznimne je koristi kada se provodi i na nekim drugim voćnim vrstama, primjerice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnje vrijeme plavo zimsko tretiranje je isto tako od velike koristi kada se provodi na vinovoj lozi. Najviše se koriste bakreni pripravci Koliki broj tretiranja s fungicidima na osnovi bakra treba tijekom zime obaviti na breskvi i nektarini pa da se te voćne vrste dobro zaštite od napada kovrčavosti lista, nema određenog pravila. To ovisi od više čimbenika, primjerice od intenziteta napada uzročnika kovrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji, učestalosti i obima padalina koncem zime i početkom proljeća, zatim od kvaliteta obavljenog tretiranja i pravodobne intervencije. Obično se izvodi 1 – 2 tretiranja. U slučaju da se izvode dva tretiranja obično se jedno obavi oko sredine siječnja, a drugo početkom druge polovice veljače ili u času bubrenja pupova, što je puno bolje. Plavo kupanje voćaka Zimsko plavo tretiranje mora biti kvalitetno izvedeno. Ne treba štedjeti na količini škropiva. Pored dobro «natopljenih» pupova treba dobro popr- skati sve rodne grančice, tanje i deblje grane kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora ili konidija otkuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stablo treba doslovce okupati, što voćari uglavnom i rade, zbog čega se zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra naziva plavo kupanje. BROJ 95 • PROSINAC 2014. CUPRABLU-Z NORDOX 75 WG CHAMPION 50 WP 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 32 ZIMSKI PAK – odlično rješenje za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja. Ivan Perić, dipl. ing. Z aštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra vrlo bitnom zaštitnom mjerom, jer u voćnjacima u kojim se pravodobno provede kvalitetna zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Što više, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja. Zimskom zaštitom protiv većine bolesti Na trešnji se zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijedobno opadanje. Isto tako to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži plodova. Na višnji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi zimsko plavo tretiranje će također doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijedobnog opadanja lišća. Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje. Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i u cilju sprečavanja ili smanjenja pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungicida na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćkama, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvornih insekticida. Kupanje voćaka Da bi zimska tretiranja bila učinkovita, trebaju se kvalitetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne grančice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora otkuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što većina voćara uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka. • Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete. • Najčešća kombinacija koja se koristi u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze je preparat „Zimski pak“ (kombinacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 10-15 lit. vode. • Zimski pak XXL sastoji se od 1 litra mineralnog ulja i 2 x po 100 grama Cuprablau Z i ovo pakiranje je dostatno za 30 litara vode. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Za 10-15 litara vode 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 34 KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ sve značajniji štetnik na području Hercegovine Pripada grupi ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Najradije napada jabuku i krušku, ali štete radi di i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća. Velimir Lasić, dipl. ing. U š siše na deblu, granama, lišću i plodovima mladih i starijih stabala, i izaziva njihovo postepeno propadanje. Napadnuta voćka se slabije razvija, listovi su sitniji-žuti, a plodovi gube tržnu vrijednost. Poseban problem predstavlja u rasadnicima, jer ako se namnoži i raznese sadnicama, teško se može suzbiti. Simptomi oštećenja U slučaju jačeg napada kora debla, grana i grančica prekrivena je naslagama starih i novih štitova. Najčešće ju nalazimo na jabuci i krušci, ali i na koštičavom i bobičastom voću (posebno ribizla). Sišući, uš oslabi voćku tako da vrhovi grana zbog nedostatka hrane počinju s sušenjem. Na jednogodišnjim sadnicama štitovi su na deblu iznad spojnog mjesta, a na dvogodišnjim na vrhu grana. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju. Plodovi su sitni, neuglednog izgleda i lošeg okusa. Kao reakcija na ubod štetnika, plodovi reagiraju pojačanim stvaranjem antocijana, tako da je kora ispod i oko štitova crvena. Na plodovima se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih, kao znak prisutnosti kalifornijske štitaste uši.. Ovo je naročito izraženo oko čašičnih listića i peteljke. Morfološke odlike vrste Odrasla ženka je spljoštenog izgleda, limunžute do narančaste boje, s nešto tamnijim pigidijem, bez noga, očiju i ticala. Štit ženke jeo okruglog oblika, tamnosive boje, veličine 1,7 do 2,1 mm s koncentričnim krugovima i žućkastim pucem u sredini. Štit mužjaka je nešto manji, tamnosive boje ali izduženoovalnog oblika. Ticala i noge kod mužjaka su dobro razvijeni, isto kao i krila, koja su opnaste građe. Ličinka prvog stadija razvoja je pokretna, svjetložute boje. Ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati ženka, okruglog je oblika, a nakon prvog presvlačenja sliči na odraslu ženku samo je manjih dimenzija. Pronimfa je svijetložuta. %.U proljeće se presvlače, a od drugog stadija razvoja razlikuju se ličinke iz kojih će nastati mužjaci i ličinke iz kojih će nastati ženke. Odrasle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja. Razvoj mužjaka traje nešto brže od ženki, tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju krilati mužjaci. Let mužjaka pada u vrijeme cvatnje. Vrlo su aktivni, jer žive samo 1-2 dana, a u tom periodu moraju oploditi ženku nakon čega ugibaju. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki prođe 20-35 dana. Ličinke se izvlače ispod majčinog štita i kreću se po kori 7-8 sati. Kad pronađu pogodno mjesto fiksiraju se i počinju s ishranom. Vrlo brzo ličinke formiraju štit. Ličinke L1 prve generacije javljaju se krajem svibnja pa sve do 15 lipnja, a L1 ličinke druge generacije javljaju se od početka pa do sredine kolovoza. Ličinke prve generacije ostaju na granama i deblu, a druge generacije odlaze na mlade pupove. Razvoj prve (proljetne) generacije traje 5-6 tjedana, slično kao i druge (ljetne). U godinama kada je jesen izrazito topla u rujnu i listopadu može se javiti i treća generacija. Biologija Kalifornijska štitasta uš ima dvije generacije godišnje a često se javlja i treća. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Ostali stadiji koji uđu u zimu ugibaju, no velika je i prirodna smrtnost II stadija koja prosječno iznosi 30-40, a nekada i 90 Suzbijanje Tijekom mirovanja vegetacije koriste se mineralna ulja.. Tijekom vegetacije, u vrijeme pojave ličinki prvog stadija razvoja, koriste se insekticidi na osnovi dimetoata (Chromogor 40 ili Perfekthion). BROJ 95 • PROSINAC 2014. 35 Ivan Perić, dipl. ing. U okolici Mostara i južnije, naročito u doba kasne jeseni, pažnju privlače stabla s obiljem plodova intenzivne narančaste boje. Vrlo su atraktivna, posebice nakon opadanja lišća, kada na stablu ostanu samo plodovi. Stoga se najčešće i uzgajaju na okućnicama, kao pojedinačna stabla i sudeći po tome, više služe kao ukras nego u druge svrhe. Međutim, ova voćka je vrlo korisna što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prevodu s japanskog jezika njeno ime znači božanski plod ili božansko voće. Inače, ova zanimljiva voćka potječe s dalekog istoka (Japan i Kina) a u Europu je unesena 1870. godine. Velika potražnja za sadnicama I doista, redovito svake godine u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Istina, jednim dijelom obnavljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. jaki sjeverni vjetrovi te vrlo opasni jesenski mrazevi. Ali, s druge strane čini nam se kao da ne postoji okućnica u Hercegovini ispred koje ponosno svoje mjesto ne zauzima kaki jabuka. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom krošnjom jednostavno dominira prostorom. Uostalom, vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smokvom, šipkom i maslinom iz razloga što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature, čak i do minus 20 stupnjeva C. S druge strane, za dobar rast i rodnost kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije Velika potražnja za sadnicama kakia U Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. Ali, kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo uljepšati svoju okućnicu dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Ukoliko mu osiguramo adekvatan položaj i redovito natapanje u našim uvjetima uzgoja može doživjeti i stotinu godina premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina. Značaj plodova kaki jabuke Plodovi se u ishrani uglavnom koriste u svježem stanju i sadržavaju obilje pektina. Saharoza je pak prisutna u malim količinama zbog čega se kaki smatra dijetetskim voćem. Zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C, P, B, kao i BROJ 95 • PROSINAC 2014. karotinom (provitaminom A), dok se u medicini ovi sočni plodovi preporučaju za slabokrvne osobe, osobe oboljele od čira, želuca, srca i niza drugih bolesti. A pošto se vrijeme sadnje bliži dobro razmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u našim kontinentalnim krajevima. A pošto cvate kasno (u svibnju) nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva, što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Uz sve to kaki jabuka je prilagodljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bolesti što znači da nema ni potrebe za uvijek neugodnim prskanjem. 36 PITANJA I ODGOVORI Gdje kupiti sadnice žižule? Zanima me je li moguće u našim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Mostara te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. S obzirom da planiram posaditi više sadnica žižule zanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te način pripreme sadnica za sadnju. Žižula je doista rijetka ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Razumljivo, ukoliko planirate podignuti nasad žižule trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari,te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Mostara. U Sjemenarninim Agrocentrima možete nabaviti sadnice žižule. Dado Marić,dipl.ing. Zaštita voćaka od divljači U svom nasadu voćaka, na području Dubrava, prošle zime primijetio sam oštećena stabla (jabuka i bresaka) od divljači, mislim zeca, pa me zanima što je najbolje poduzeti da bi zaštitio osobito mlađa stabla koja su jako osjetljiva? U potrazi za hranom zečevi, srne, divlje svinje i druga divljač, zimi, često oštećuju mlade voćke. Štete koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpuno ogoljene. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke, ali i kemijske mjere. Najsigurnije je ograditi voć- njak žičanom ogradom. Osim zaštite cijelog nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla. Voćna stabla treba zaštititi prije snijega. Na mladim sadnicama postavljaju se PVC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu od divljači. Takve mreže mogu se nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Dado Marić,dipl.ing. Uništeni listovi agruma U vrtu imam nekoliko mladih sadnica agruma. Primjetio sam da su listovi oštećeni. Naime, na mladim listovima s donje strane primjetio sam sitne uske hodnike koji su na gornjoj površini lista srebrenkaste boje, pa me zanima što je uzrok tomu, ustvari što treba poduzeti da bi nasad zaštitili? To su tipični simptomi šteta od lisnog minera agruma (Phyllocnistis citrela), koji se najčešće javljaju u rujnu i listopadu. Lisni miner je sitni leptirić kojem raspon krila nije veći od 5 mm. Štete pričinjavaju ličinke koje se hrane unutar lista. Simptomi napada su vidljivi na listovima i izbojima, ali ponekad i na plodovima. Na donjoj strani lista nalaze se hodnici-mine. Štetnik se javlja na početku jeseni (drugi porast agruma) i štete pričinjava sve do prvih mrazeva. U godinama sa «toplom zimom» štete može pričinjavati i u mjesecu prosincu. Suzbija se pripravcima na osnovi imidakloprida ili drugim sistemičnim pripravcima koji imaju dozvolu u agrumima. Sadnice agrumi u kontejnerima također se uspješno štite pripravcima na osnovi imadakloprida metodom zalijevanja. Ivica Doko,dipl.ing. Cimicifuga – ženski korijen Uzgajam cimicifugu kao ukrasnu biljku, no čula sam da ima i određena ljekovita svojstva. Cimicifuga je jedna od najpoznatijih biljaka za tzv. „ženske tegobe“ pa ju sadrže brojni farmaceutski pripravci za ublažavanje klimateričnih tegoba, tegoba u menopauzi, kod PMS-a i drugih menstrualnih tegoba. Cimicifuga, smrdljika ili crni zmijski korijen (Cimicifuga racemosa) samoniklo raste u šumama na istočnoj obali Sjeverne Amerike, a u Europi se uzgaja kao ukrasna biljka. Cimicifuga ima tanku, uspravnu stabljiku visine do 2,5 m koja u donjem dijelu nosi trodijelne perasto razdijeljene i nazubljene tamnozelene listove. Brojni bijeli ili žućkasto bijeli cvjetovi čine 30-90 cm duge grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Podanak je tamnosmeđ s uzdužnim brazdama, dug 4-12 cm, a debeo 1-1,5 i upravo se on upotrebljava u ljekovite svrhe, O ljekovitosti cimicifuge američki doseljenici učili su od sjevernoameričkih Indijanaca koji su je tradicionalno koristili kod različitih ženskih bolesti, ugriza zmija, reumatskih tegoba,kožnih bolesti,nesanice te rastjerivanja stjenica. Početkom 18. stoljeća biljka je donesena u Europu gdje se najprije uzgajala kao ukrasna biljka a kasnije kao i ljekovita biljka. Svježi korijen upotrebljava se u farmaceutskoj industriji dok se u narodnoj medicini od suhog korijena priprema čaj i tinktura. Smatra se da je tinktura djelotvornija jer se djelatne tvari bolje oslobađaju u mješavini vode i alkohola. Korijen cimicifuge sadrži fitoestrogene (izoflavon fomononetrin), triterpenske glikozide, cimicifugozid, cimigenol, aktein, salicilate, alkaloide, masne kiseline, trijeslovine itd. Marija Kranjčević,dipl.ing Kokošije gnojivo za gnojidbu povrća U svom povrtnjaku uzgajam pretežito lisnato povrće i to prvenstveno za obiteljske potrebe. Osim toga, uzgajam i koke nosilje pa me zanima smijem li njihov gnoj koristiti u gnojidbi povrća. Često mogu čuti kako je kokošije gnojivo jako te kao takvo nije poželjno u povrtnjaku. Sa količinom kokošijeg gnojiva u povrtnjacima ne treba pretjerivati. Međutim, gnoj peradi je veoma bogat hranjivim tvarima nužnim za rast povrća. Tako, primjerice kokošiji gnoj sadržava oko pet puta više dušika u odnosu na goveđi stajski gnoj. Stoga se takav gnoj također može koristiti i to oko deset dana prije sjetve, odnosno, sadnje povrća s tim da se ne unosi preko 2,5-3 kilograma po četvornom metru. Osim toga, tekući kokošiji gnoj možemo koristiti i za prihranu povrća ali ga prethodno trebamo otopiti u sedam puta većoj količini vode. Dakle, gnoj peradi možete slobodno koristiti u gnojidbi povrća ali vodeći računa da ne unosite pretjerane količine, odnosno, da ga prethodno razblažite s vodom. Ako vam vaša količina gnojiva nije dostatna u bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete nabaviti peletirano organsko gnojivo od peradi pod nazivom Italpolina. Gnojivo se koristi u proizvodnji povrća, posebice salate, a prošlo je termičku obradu tako da ne sadrži sjemenke korova niti štetnike a ni uzročnike biljnih bolesti. Gnojivo se prodaje u vrećama od 25 kg. Mario Ćubela, dipl.ing. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice MULTISTOP ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ Rastjerajte sve štetočine jednim potezom! 9 Protiv muha 9 Protiv komaraca 9 9 9 9 Protiv paukova 9 Protiv mrava 9 Protiv osa 9 Protiv raznih insekata 9 Protiv ostalih MultiStop ultrazvučni rastjerivač radi na principu dvije tehnologije: ultrazvučne i elektromagnetske. Kombinacija ovih tehnologija je učinkovita u rastjerivanju miševa, štakora, komaraca, muha, paukova, mravi, žohara, osa i ostalih letećih i gmižućih štetočina. Ultrazvučni valovi su nečujni za ljudsko uho, a štetočinama stvaraju nelagodu. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 38 Meki mamci u zaštiti od štetnih glodara Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima Martina Škegro, master struke O sim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficira-nog svinjskog mesa kao i leptospirozee gdje izvor zaraze predstavlja goveđee m meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebaloo nikoga ostaviti ravnodušnim. Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva? Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su najprikladniji gotovi mamci Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostorije. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MURIN-MIŠOMOR. Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca. BROJ 95 • PROSINAC 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice .*y0.03 Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 40 Matea Pehar, dipl. ing. P rije nekih 30-tak godina ljudi u Hercegovini su u trgovinama stajali u redovima kako bi mogli kupiti banane. Danas kad uđemo u supermarkete dočeka nas cijela trpeza egzotičnog voća što iz uvoza što iz domaćeg uzgoja. U našim voćnjacima se danas sasvim normalno uzgajaju mnoge voćne vrste koje svoje podrijetlo vuku s drugih kontinenata i o kojima smo do prije nekoliko godina mogli samo čitati negdje u novinama ili bismo zadivljeno slušali priče naših poznanika koji bi prilikom nekog svog putovanja po svijetu uspjeli isprobati neko nama nepoznato voće. Već proš- le godine smo vam u našem Green Gardenu pričali o nekim neobičnim vrstama voća koje se uzgaja u svijetu, ali i polagano pronalazi svoj put do Hercegovine. A evo još malo neobičnih i slabije poznatih voćki čije plodove danas možete pronaći na tržnicama i u supermarketima, ali i u hercegovačkim voćnjacima. 1. Indijska smokva Indijska smokva, bodljikava kruška ili opuncija (Opuntia ficus indica) potječe iz Meksika, koji je i danas veliki proizvođač ove kulture. U Europi se plantažno uzgaja u južnoj Italiji, a najviše na Siciliji, gdje ima na stotine hektara ove kulture. Kod nas u mnogim parkovima, a i kućnim vrtovima uzgajaju ovu voćnu egzotičnu vrstu, ali samo radi dekoracije, a plodove p odov pl o e nitko nnee koris koristi sti ili vrlo malo. Plod se be bere rukavicama, a za jelo jeelo l se vanjs vanjska kora guli, kkao i kod obične obič smokve. 2. Peruanska jagoda Peruanska jagoda (Physalis sp.) je trajnica iz obitelji Solanaceae. Porijeklom je iz Južne Amerike, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Zanimljivo je da se uzgaja iz sjemenki. Vrlo je pogodna za uzgoj u zaštićenom prostoru i podnosi temperature do 0 °C. Sadi se rano u proljeće, radi ranije cvatnje i obilnijeg roda. Jedna biljka daje čak 100-150 plodova. Cvatnja počinje u lipnju/srpnju, a cvjetići su žuto-crni. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta se formira zeleni lampion unutar kojeg se razvija plod. Kad lampion požuti, plod je Dosta se koristi i u kućnoj i u slastičarskoj radinosti za pravljenje sladoleda i marmelade, a također i za pravljenje alkohola i rakije. Od 10 tona plodova dobije se 1000 kg alkohola i 37 kg ulja. U medicini se koristi tako da se osušeno cvijeće stavlja u čaj koji služi za čišćenje, za bubrežne kamence i za funkciju jetre. zreo i narančaste je boje, te izvrsnog okusa. Plodovi su zaštićeni malim lampionima žućkaste boje. Unutra je žućkasta čvrsta bobica veličine trešnje pomalo reska, kiselkasta no ipak vrlo ugodnog okusa. Peruanska jagoda je omiljeno voće latinsko-američke kuhinje, a koristi se za pripremu umaka koji se poslužuje uz tortilje ili zelene čili papričice pržene u tijestu. Plod sadrži puno vitamina C, može se jesti sirov ili se ukuhava u marmelade, ali svježeg se ne preporučuje pojesti više od 6 odjednom. BROJ 95 • PROSINAC 2014. 41 3. Kiwano Kiwano (Cucumis metuliferus) je jedinstveno voće, a poznato je više od 3000 godina. Ima sjajno zlatnožutonarančastu koru i bodlje. Obasut je malim bodljama koje objašnjavaju zašto kiwano nazivaju bodljikavom dinjom. Iznutra je želatinasto meso koje je ispunjeno jestivim sjemenkama i sjajne je limeta zelene boje. Kiwano je vrlo bogat mineralima, ugljikohidratima i vitaminima, a nazivaju ga još i zlatnom narančom. Vrlo je pogodan za uzgoj na prinose u plasteniotvorenom i daje izvrsne prino cima. Iako se radi cima o egzotičnoj poljoprivrednoj kulturi, ona ne zahtjeva mno- go angažmana prilikom sadnje jer se radi o sadnji sadnica na foliju (slično sadnji jagoda). Od sadnje do berbe jedna osoba se u potpunosti može brinuti o nasadu. Najveći angažman nužan je prilikom berbe koja se obavlja u rukavicama i dugim rukavima, bez obzira na visoke temperature tijekom ljeta jer biljka kao i plodovi ima bodlje koje su vrlo neugodne. 4. Feijoa Feijoa (Acca sellowiana) je porijeklom iz Južne Amerike, te je poznata kao ananas guava (podsjeća na guavu u izgledu, a pulpa je okusa poput ananasa i šumskih jagoda). Plod je mekan ekan i sočan elipsoidno-okruglastog oblika, sazrijeva ujesen, ima zelenu voštanu kožuu i mesnatu unutrašnjost, slatkog je i ugoddnog mirisa te aromatičnog kiseloslatkog okusa koji podsjeća na kombinaciju guave, ananasa, jagode i mente. Moguć je uzgoj u plastenicima ali i na otvorenom. Feijoa se kombinira sa sladoledom, shakeom, jogurtom, sokovima, voćnim napitcima ili džemovima. ima. Feijoa voće se također može koristiti u voćnom frapeuu te kao feijoa vino ili jabukovača. 5. Cherimoya – Tropska jabuka Tropska jabuka (Annona cherimola) je veliko tropsko voće čiji je okus poput kombinacije ananasa, banane i papaje. Potječe s Anda, a uzgajali su je još Inke. Raste na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske visine. Nazivaju je i ljubavnim voćem jer ima oblik srca. Kora je smeđe-zelena, vrlo tanka i ima šare slične ribljoj ljusci. Ispod kore je meso mes bijele boje bogato g vitaminom C i crne koštice. Cherimoya je vrlo pogodna za uzgoj u zaštićenom prostoru, a podnosi temperature BROJ 95 • PROSINAC 2014. do 5 °C. Bere se dok je još čvrsta jer sazrijeva na sobnoj temperaturi na sunčanom prozoru. Kad je zrela, popušta pod nježnim pritiskom prsta, baš kao i avokado. Možete je koristiti u voćnim salatama, frapeima i ostalim slasticama. 461&313&.*6.)3"/";"14& 35(9(1&,-$35(+5$120 %5,7MHUD]YLRVXSHUSUHPLXPKUDQX]D NXQHOMXELPFHNRMDXVSMHQRWLWLRUJD QL]DPRGQHJDWLYQLKXWMHFDMDRNROLD %ULW &DUH MH SURL]YHGHQ X FLMHORVWL RG DQWLDOHUJLMVNLKLYLVRNRSUREDYOMLYLKVD VWRMDNDNDRWRVXMDQMHWLQDORVRVULDL NUXPSLU3DOMLYRGDELUVDVWRMDNDJDUDQ WLUDYLVRNXWROHUDQFLMXQDKUDQXLVSUMH DYDDOHUJLMVNHUHDNFLMH%ULW&DUHVDGUL IXQNFLRQDOQH VDVWRMNH NRML SRGUDYDMX LPXQLWHW SREROMDYDMX VWDQMH RUJDQL] PDLSRPDXVPDQMLWLUL]LNRGR]ELOMQLK EROHVWL ANTI-AGING COMPLEX URAVNOTEŽEN OMJER AMINOKISELINA Ključne prednosti Brit Care: 1. 100% ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI – JANJETINA I RIŽA / LOSOS I KRUMPIR 2. URAVNOTEŽEN PROFIL AMINOKISELINA 3. SADRŽI POSEBNE SASTOJKE KOJI POZITIVNO UTJEČU NA NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE 4. SADRŽI ULJE LOSOSA 5. SADRŽI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI 6. NE SADRŽI: Soju, govedinu, svinjetinu, pšenicu, kukuruz, GMO i druge negativne tvari. OMEGA MASNE KISELINE MIŠIĆI ANTIALERGIJSKI SASTOJCI #3*513&.*6.)3"/";"14& =$='5$9/-(,9,7$/12679${(*36$ %ULW3UHPLXPKUDQD]DSVHVDGULELOMQHLYRQHHNVWUDNWH]DSREROMDQRNXVLSUREDYOMLYRVW+UDQD MHERJDWDYLWDPLQLPDPLQHUDOLPDLRUJDQVNLPHOHPHQWLPDXWUDJRYLPD 6DGULSUHELRWLNH]DSRGUNXLPXQLWHWXLPHWDEROL]PX 1HVDGULVRMXNHPLNDOLMHQLNRQ]HUYDQVH %,/-1,,92 1,(.675$.7,UXPDULQDJUR¢DNXUNXPHDJUXPDLNOLQLD {WLWHVWDQLFHRGRWHHQMD {WLWHRUJDQL]DPRGVORERGQLKUDGLNDOD 3UXDMXEROMX]DWLWXVWDQLFDPHPEUDQH 3REROMDYDMXXQRVKUDQH 3REROMDYDMX]GUDYVWYHQR VWDQMHNRHGODNHL]JORERYD ODLIČNA PROBAVA ZDRAV KOSTUR ZDRAVA KOŽA I DLAKA 9(/,,1$ 2=1$.$ 7(,1$ RGGR 60$//%5(('6 0$/(3$60,1( 6 NJ 0(',80%5(('6 65('1-(3$60,1( 0 NJ /$5*(%5(('6 9(/,.(3$60,1( / NJ (;75$ /$5*(%5(('6 -$.29(/,.( 3$60,1( ;/ NJ $'8/7 6(1,25 -81,25 $'8/7 6(1,25 -81,25 $'8/7 6(1,25 -81,25 $'8/7 6(1,25 -81,25 ZDRAVO SRCE ANTI-AGING COMPLEX 63257 /$0%5,&( VITALNOST ,9271$)$=$ ANTIALERGIJSKI SASTOJCI /,*+7 3833,(6 JAK IMUNITET %ULW3UHPLXPKUDQD]D SVHMHMHGLQDSUHPLXP KUDQD]DSVHUD]YLMHQD SRVHEQR]DVYHYHOLLQH SDVDLVYHID]HLYRWD 44 Kolinje Mario Ćubela, dipl. ing. Pripremne radnje Period kolinja tj. svinjokolje, koja u našem narodu ima najdužu tradiciju, može se podijeliti u nekoliko faza. To je u prvom redu priprema za klanje svinja, zatim klanje svinja, potom neizostavni pregled ispravnosti mesa i kao zadnja faza priprema i obrada mesa. Prije obavljanja osnovnih radnji, tj. klanja svinje potrebno je obaviti određene predradnje a to se najprije odnosi na čišćenje i pranje lokacije na kojoj će se obaviti klanje, zatim osiguranje ostalih higijenskih uvjeta za kvalitetan rad mesara. Tijekom obavljanja svih operacija svinjokolje potrebno je strogo voditi računa o higijeni ruku, odjeće i mesarskog pribora, a zatim i higijeni radnih površina na kojima se obavlja klanje, šurenje i rasijecanje mesa, kao i mjesta na koje se meso odlaže. Klanje i šurenje U svakom slučaju da prilikom klanja svinja, kao i svih životinja, koje je nažalost neizbježno, treba voditi računa i o humanom dijelu odnosa prema životinjama. Zato se koriste uređaji za omamljivanje svinja, od električnih kliješta za omamljivanje koja se većinom koriste u suvremenim klaonicama, do Kraj studenog i početak prosinca, po pravilu je u našim krajevima vrijeme klanja tovnih svinja, tj. kolinje. Mada moderna tehnologija postupno potiskuje stare tradicionalne načine obrade mesa i pripreme mesnih prerađevina, posebno suhomesnatih, ipak se stara tradicija još uvijek održava u određenom obimu osobito u seoskim i prigradskim domaćinstvima. Šermerovog pištolja koji se više koristi kod individualnog klanja. Nakon omamljivanja obavlja se klanje svinja mesarskim nožem. Bitno je radi kasnijeg procesa iskrvarenja i očuvanja kvalitete mesa da je nož oštar i da se rez izvede jednim potezom na odgovarajućem mjestu. Nakon obavljenog klanja i iskrvarenja životinje potrebno je obaviti šurenje. To je operacija mehaničkog odstranjivanja dlake, odnosno čekinje i gornjeg sloja epidermisa sa trupa svinje. Ova operacija, kod individualnog klanja, se obavlja sa posebnim alatom koji se naziva mesarski lijevak, pri tom se truplo svinje polijeva vrelom vodom temperature oko 65 o C, dok se u mesnim industrijama obavlja strojno u šurilicama. Rasijecanje trupa, kontrola i obrada mesa Nakon rasijecanja trupa svinje slijedi jedna od jako bitnih radnji- nezaobilaznih posljednjih desetak godina, zbog oboljenja trihineloze, a to je uzimanje uzorka mesa za analizu. Pošto u našoj praksi uzimanje uzorka često vrše nestručne osobe, bitno je napomenuti da se treba pridržavati određenih uputa. Bitno je napomenuti da se meso još uvijek ne smije konzumirati, sve dok se ne uvjerimo u njegovu ispravnost. Uzorak mesa za analizu se uzima od osnove ošita, tj. mišićne opne što dijeli grudnu od trbušne šupljine, i to je najpouzdaniji dio od kojeg se može uzeti uzorak za pretragu na trihinelozu. Veličina uzorka treba da bude oko 15 g mesa, to je otprilike kao veći orah. Pretragu mogu obaviti samo stručne ovlaštene osobe u ovlaštenim institucijama, o čemu obavezno treba voditi računa. Ponavljam da se pretraga mesa svake svinje mora obaviti bez izuzetaka koliko ih ima, i za svaku je potrebno obilježiti uzorak. Konzumiranje se može vršiti tek nakon potvrde o zdravstvenoj ispravnosti mesa od strane ovlaštene ustanove, a obrada se mogla nastaviti nakon faze cijeđenja i hlađenja mesa, koje slijede nakon faze rasijecanja i pranja trupa. Za ove faze od pranja, do cijeđenja i hlađenja mesa potrebno je da se polutke postave u okomiti položaj. Nakon hlađenja slijede faze rasijecanja, obrade, soljenja, sušenja ili prerade mesa, ovisno od želje potrošača ili proizvođača. BROJ 95 • PROSINAC 2014. VELIKI IZBOR TOPOVA ZA KOBASICE TOP ZA KOBASICE MALI kapacitet topa je 2,5 kg mesa Uz top dođu 3 različita nastavka za punjenje. TOP ZA KOBASICE SREDNJI kapacitet topa je 3 kg mesa Uz top dođu 4 različita nastavka za punjenje. TOP ZA KOBASICE VELIKI kapacitet topa je 5,2 kg mesa Uz top dođu 4 različita nastavka za punjenje. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 46 Pčele i zima Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem temperature svojeg tijela i unutar košnice. stvaranje topline pčele kao jedinke uz otpuštanje ugljikova dioksida. „Upravljanje“ toplinom Kruno Lažec, dr. vet. med P rodori toplog vjetra i iznadprosječne temperature tijekom studenog s jedne strane su dobrodošli pčelama za pročisne izlete, a s druge strane, gotovo svakodnevno raspuštanje i ponovno oblikovanje zimskog klupka prouzročilo je povećanu potrošnju meda i stvaranje većih količina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u krajevima s dugotrajnom maglom teže izlazila iz košnica. Zbog toga je i ove zime potrebno češće pratiti zalihe meda i provjeravati košnice. Nakon tretiranja protiv varoe pčelama moramo osigurati što veći mir u pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci. Iako ova zima nije započela uobičajenim hladnoćama unutar košnice se svejedno odvijaju procesi zagrijavanja. Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem određene temperature svojeg tijela i unutar košnice. Proizvodnja topline sagorjevanjem meda ima i određene popratne produkte, kao što su u ovom slučaju vodena para i ugljikov dioksid. Pčele snižavanje temperature okoline, pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti samo do određene granice. Kao samostalne jedinke ograničene su i u proizvodnji i održavanju topline. Na niskim temperaturama moraju se međusobno udružiti kako bi mogle preživjeti, a početkom kalendarske godine i produženjem svjetlosnog dana početi njegovati leglo. Upravljanje toplinom tijela kod pčela nije u potpunosti razjašnjeno. One nemaju veliku mišićnu masu niti obilno krzno koje bi proizvodilo i sačuvalo toplinu. Također razdoblje zime ne provode u stanju sna, nego samo prividno miruju. Jedna od teorija je postojanje neke vrste kemijske proizvodnje topline. Sigurno se zna da ugljikohidrati koji su uskladišteni u tkivu i hemolinfi u kemijskoj reakciji s kisikom, koji se unosi preko spleta dušnika predstavlja visokoenergetsko gorivo za aktivnost mišića. Uslijed te aktivnosti stvara se toplina koju pčele kao zasebne jedinke nisu u stanju zadržati nego veći dio nekontrolirano odlazi u okolinu. Aktivnost pčela izravno ovisi o temperaturnim uvjetima okoline. Pri temperaturi zraka od 8 °C pčele ne komuniciraju s prirodom, ne izlaze na leto niti iz košnice. Kod viših temperatura, od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, a optimalna je temperatura između 16 i 32 °C. Kod snižavanja temperature i dolaskom hladnoća pčele se posebno organiziraju unutar same košnice i stišću u kuglasti oblik koji se naziva zimsko klupko. Kada temperatura okoline padne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanje pčela na jednom mjestu. To mjesto je u početku hladnijega zimskog razdoblja smješteno u sredini košnice, na dijelu saća iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Sa strana je okruženo peludom, a iznad se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u prostoru praznog saća, rubovima dodiruje stanice s medom, a nikada se ne nalazi na stanicama s medom. Klupko najčešće ima oblik nepravilne kugle pa podsjeća na izduženu loptu. Stvaranje topline Jedna pčela samostalno proizvodi toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno stezanjem i otpuštanjem mišića, najviše letnih. Kada se oni u potpunosti stežu i otpuštaju, podižu krila i omogućavaju pčeli letenje. U hladno doba godine pčela te mišiće može brzo i kratko naprezati bez pomicanja krila. To dovodi do vidljive trešnje pčele koja se naziva podrhtavanje, a posljedica toga je potrošnja ugljikohidrata i kisika, te BROJ 95 • PROSINAC 2014. Takav je okruglasti oblik najekonomičniji za održavanje topline zbog toga što kugla ima najmanju površinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, odnosno griju. Smatra se da pčele iz vanjskih dijelova klupka polagano kreću prema sredini, a one iz sredine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela podrhtavanjem mišića krila stvara toplinu. Kod oblikovanja klupka pčele se slažu u određeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozvane ventilacijske kanale. Pri nižim temp. klupko se stišće i na taj način smanjuje svoju površinu u odnosu na okolinu. Tako se i zatvara velik broj ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pčele su najgušće stisnute i čine izolacijski sloj ili koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o temperaturi okoliša. Na rubovima klupka, neovisno o okolišu, temperatura je prilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C. Temperatura u sredini klupka , dok nema legla iznosi prosječno 21 °C, a moguć je raspon od 14 do 29 °C, mjereno izvana prema sredini. U sredini klupka nalazi se matica, ali i pčele koje aktivno proizvode toplinu. Stvorena toplina prenosi se prema rubovima na pčele koje ju ne mogu dovoljno i samostalno proizvesti. Uz to, oko dvije trećine pčela iz klupka prekriju prazne stanice saća i stvore tisuće prostora nepomičnog zraka koji je vrhunski termoizolator. Na taj način štede dragocjenu toplinu. „Tijekom zimovanja pčele mogu napustiti klupko i zbog uznemiravanja. Tako udarci u postolje, košnicu ili krov uzrokuju naglo pokretanje pčela, komešanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele otpuštene iz klupka lutaju košnicom koja je mnogo hladnija od topline koju pruža klupko. U tom lutanju neke se previše udalje od klupka, podhlade te takve promrzle nemaju dovoljno snage za povratak i ugibaju. Zbog toga se stalno naglašava potreba za zimskim mirom u pčelinjaku, jer svako uznemiravanje prilikom zimovanja dovodi do nepotrebnog kretanja unutar košnice i mogućeg ugibanja pčela zbog hladnoće“. Na rubovima klupka pčele su glavama okrenute prema sredini, a tijela su im tijesno priljubljena jedno uz drugo. Tako su dlačice na tijelu međusobno isprepletene i stvaraju finu prepreku strujanju zraka i dodatno gubljnje topline. Na temperaturama okoliša od 6 do 8 °C sve su pčele stisnute u kompaktno klupko. To je i preporučljiva tempera- tura za zimsko tretiranje protiv varoe oksalnom kiselinom. Kada temperatura raste pčele se u klupku ponašaju obrnuto. Promjenom rasporeda pčela, klupko se raspušta, otvaraju se ventilacijski kanali i prestaje podrhtavanje kao pojedinačno stvaranje topline. Pri još višim temperaturama pčele počinju napuštati oblik kugle i kreću po košnici. 1RYRX+UYDWVNRMSRåWL0RVWDU 3DNHWVNDDPEDODçD 8SRQXGL+30RVWDUPRçHWHSURQDþLSDNHWVNX DPEDODçXXSHWUD]OLĀLWLKGLPHQ]LMD LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: [email protected] www.tiskara-logotip.com 1D]LYDUWLNOD 'LPHQ]LMDPP &LMHQD.0 3DNHW6 [[ 3DNHW0 [[ 3DNHW/ [[ 3DNHW;/ [[ 3DNHW;;/ [[ ZZZSRVWED EHVSODWQLLQIRWHOHIRQ WEB SHOP SJEMENARNA artnera nas p ih n v lo s o p i ca a p u k smo Zadovoljstvo naših to a z , ja n a v lo s o p g e š a na pcima vodi na svim područjim u k o k ta i p o h s b we odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine omo na teritoriju cijele BiH ma. o d g to ti s la v ti s o n b o d naših proizvoda iz u Sjemenarna web shop Vam nudi: Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*) (minimalna narudžba 60 KM) opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potražite na našoj stra Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! [email protected] www.sjemenarna.com 50 ZANIMLJIVOSTI Drvo putnika - najomiljenije parkovsko stablo Drvo putnika (Ravenala madagascariensis) je jedno od najomiljenijih parkovskih stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvjetovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom. Kristov trn Kristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog asocijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to, međutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv, no izgleda posve drukčije. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici, među njima i oni patuljasta rasta kao i jedan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Eup- horbia. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim, imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok. Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvor Plava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz porodice Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije. Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca. Papar - nezamjenjiv začin Papar je najznačajniji začin, u Europi poznat možda i prije rimskog doba. Crni papar nastaje fermentacijom ubranih nezrelih plodova koji ostaju zeleni ako ih se brzo osuši ili konzervira. Kod bijelog papra radi se o košticama zrelih plodova. Sušeni zreli plodovi daju ružičast papar koji se često miješa s peruanskim paprom. Od ukupno 2000 vrsta papra, veliki broj njih se uzgaja. Tako se koriste i plodovi afričkog papra (P. guineense), bengalskog (P. longum) kubeba-papra (P. cubeba), a kod betle papra (P. betle) koriste se listovi. Iz korijena kawa-grma (P. methysticum) priprema se u Polineziji opojni napitak. AKTIVPLUS Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM: — za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM — za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM — za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM — dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM www.croatiaosiguranje.ba Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje. KLUB [email protected] www.sjemenarna.com Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 039 833 700
© Copyright 2024 Paperzz
