„Sluzava morska trava“

Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
„Sluzava morska trava“
Alge
Autor : Igor Frani?
Objavljeno : 29.10.2012.
Kupate se u moru, bezbrižno plivate kad odjednom
pod nogama osjetite nešto sluzavo i ljigavo. Sigurno ?ete odmah re?i: „fuj, morska trava“ i
otplivati što dalje od tog mjesta, negdje gdje je pjesak, zar ne? To na što ste naišli su ustvari
alge i ?esto su pokazatelj ?isto?e mora, stoga je vrijeme da se malo upoznamo i s ovim
lelujavim morskim organizmima. Što su to alge, koje ?emo vrste naj?eš?e na?i u Jadranu i
zašto su one važne, pro?itajte u nastavku.
Što su to ustvari alge? Evo jednog objašnjenja: alge ili autotrofni protisti su organizmi koji u
procesu fotosinteze sami sebi stvaraju hranu. Alge se nalaze posvuda. Možemo ih na?i na
zidovima, na gotovo bilo kojem vlažnom staništu, no najpoznatije su nam sigurno one u moru.
Postoji mnogo vrsta algi, a možemo ih podijeliti na jednostani?ne, dakle one koje su gra?ene od
samo jedne stanice, i na mnogostani?ne, a mogu biti veli?ine od 1 mikrometra (veli?ina
bakterije) pa sve do velikih kelpova koji mogu narasti do 60 metara!
Page 1 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Zašto alga ide pješice u školu? Zato jer
ima samo jednu stanicu!
Vjerojatno ne biste rekli, ali jednostani?ne alge su posvuda. Najviše ih ima u vodama, morima
ili jezerima, te ?ine biljni plankton (naslovna fotografija). Kao takve one su bogat izvor hrane
mnogim vrstama životinja koje žive u vodi. Kada bismo pogledali kroz mikroskop u kap morske
vode vidjeli bismo mnoštvo malih jednostani?nih algi. Bilo bi tu kremenjašica ?ije se tijelo
nalazi sigurno unutar zaštitnog kremenog oklopa i algi bi?ašakoje koriste svoje bi?eve kako bi
se mogle kretati.
Fotografija alge volvox (lijevo), crveno obojane Haematococcus pluvialis (sredina) i
podvodne "šume" velikih kelpova (desno)
No, stavimo sad mikroskop na stranu i upoznajmo neke „velike“ alge. Ne bi li bilo super da
životinje i biljke možemo podijeliti u skupine po bojama? Npr. da žabu i zelenu papigu ili tigra i
žirafu stavimo u istu skupinu!
E pa alge baš možemo podijeliti po tome koje su boje. Tako imamo zelene (Chlorophyta),
sme?e (Phaeophyta) i crvene (Rhodophyta) alge. Zelena boja algi dolazi kao i kod biljaka od
klorofila koji im služi za proces fotosinteze. No kod crvenih ili sme?ih algi ovaj je klorofil
prekriven pigmentom sme?e ili crvene boje.
Page 2 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Alga kremenjašica (lijevo) i podjela algi na crvene, sme?e i zelene (desno)
Alge za razliku od kopnenih biljaka nemaju korijen, stabljiku ni listove, pa se i razmnožavaju na
druk?iji na?in od biljaka. Jednostani?ne alge mogu se jednostavno podijeliti tako da od jedne
nastanu dvije (dioba) dok se mnogostani?ne mogu razmnožavati nespolno sporama ili spolno
gametama.
Zaronimo sada u potragu za nekim naj?eš?im morskim algama. Jedna od prvih na koju ?emo
nai?i zasigurno je alga morska salata (Ulva rigida). No, ona raste i na mjestima uz obalu gdje
je more one?iš?eno.
Zbog toga što morska salata svojim prisustvom ukazuje na one?iš?enje okoliša, zovemo je
bioindikatorom. Više doznaj u ?lanku "Što su bioindikatori? "
Zato, krenimo dalje u ?iš?e vode. Nailazimo na algu koja izgleda poput malih kišobran?i?a. To
je jadranski klobu?i? (Acetabularia acetabulum, fotografija dolje) i iako izgleda kao
višestani?na alga, on je ustvari gra?en od samo jedne stanice koja može narasti i do 5
centimetara! Nevjerojatno, zar ne?
Page 3 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
U ?istim vodama Jadrana na?i ?eš i sme?e alge kao što su jadranski bra?i? i padina, ali i
crvene, kao npr. koralina.
Jadranski klobu?i? fotografija (lijevo) i crtež (sredina), te morska salata (Ulva rigida,
desno)
„Opasne alge“
Ipak, nisu sve alge bezazlene. Brojne alge dolaze iz dalekih krajeva u naše more švercaju?i se
na sidrima velikih brodova ili njihovim balastnim vodama. Ove alge kao npr. kaulerpa (Caulerpa
taxifolia) u našem moru nemaju prirodnog neprijatelja te se nekontrolirano šire i uništavaju naše
doma?e alge.
Page 4 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Alga Caulerpa racemosa jedna od najopasnijih invazivnih vrsta u Jadranu
I za kraj, da ne mislite kako alge postoje samo da bi nas plašile kada plivamo pokraj njih, evo
još nekoliko informacija: alge proizvode velik dio kisika na Zemlji, hrana su mnogim vodenim
životinjama, a koriste se u farmaceutskoj industriji, pa i kao hrana za nas ljude.
Sljede?i put kada uplivate u „morsku travu“ podignite nogu i pogledajte koja se alga nalazi
ispod nje. Možda je neka od ovih koje smo mi upravo spomenuli.
Page 5 / 5

Download Report