Magazin ProCredit Bank Broj 3 - Januar/Sijeèanj 2011.
svijet
Drvna
industrija
strateška grana ekonomije BiH
Krediti za rastereæenje ProCredit Bank
Zakon o deviznom poslovanju FBiH
Sretnu i uspješnu poslovnu
2011. zeli vam
www.procreditbank.ba
Dobrodošli u
Poslovni svijet!
Poštovani klijenti,
Iza nas je teška godina koju je obilježila ekonomska kriza i brojni
izazovi s kojima smo se suoèili. U novu godinu ulazimo sa više
optimizma, te se nadamo da æe se ekonomska situacija
poboljšati, te da æemo zajedno ostvariti napredak.
U ovom broju magazina Poslovni svijet, donosimo brojne
zanimljive teme. Ovaj put smo ugostili gðu. Šemsu Alimanoviæ,
sekretara Grupacije šumarstva i drvne industrije u Privrednoj
komori FBiH, koja nam je objasnila trenutnu situaciju u ovoj grani
privrede, prepreke s kojima se domaæa preduzeæa suoèavaju, te
predstavila planove Komore za 2011. godinu.
Važnost izgradnje mostova izmeðu domaæih preduzeæa i
meðunarodnih partnera izložila je Lejla Cviko Vandiæ, direktorica
konsalting agencije koja radi na povezivanju domaæih sa
renomiranim preduzeæima iz Holandije.
Donosimo vam tumaèenje Zakona o deviznom poslovanju FBiH.
Naime, od 1. oktobra, ove godine, plaæanje, naplaæivanje,
prijenos i isplata u FBiH izmeðu rezidenata, izmeðu rezidenata i
nerezidenata, i izmeðu nerizidenata vrši se u konvertibilnim
markama. Saznajte više na koji naèin ovaj Zakon utièe na vaše
poslovanje u èlanku koji smo pripremili za vas.
sa preduzeæima Eæo Company d.o.o., Denicom d.o.o., EFEKT CD
d.o.o iz Sarajeva i Limoplast d.o.o. iz Gradaèca. Ako želite da se u
iduæem broju objavi èlanak o vašem preduzeæu, pozivamo vas nas
kontaktirate. Važno je napomenuti da smo dostupni i online na web
stranici banke www.procreditbank.ba. što predstavlja dodatnu
promociju za vaše preduzeæe.
Ako planirate pripremu prezentacije vaše kompanije ili nekih
proizvoda, predlažemo vam da proèitate èlanak na temu „Kako
kreirati uspješne poslovne prezentacije?“, koji donosi savjete o
tome što svaka prezentacija treba da sadrži, kako uspješno
prezentirati njen sadržaj, te pobijediti tremu.
Nadalje, pripremili smo teme iz Marketinga i Odnosa s javnošæu
koje æe vam pomoæi da unaprijedite vaš biznis. Nismo zaboravili ni
poslovne tehnologije, te vam ovaj put donosimo brojne savjete o
tome kako privuæi posjetioce na korporativnu Web stranicu
preduzeæa i aktivno je promovirati.
Uživajte i u ovom izdanju magazina Poslovni svijet!
Želimo Vam sretne praznike i sve najbolje u predstojeæoj 2011.
godini.
Nakon predstavljanja naših klijenata Megadrvo d.o.o. iz Bijeljine
i privrednog društva AS iz Jelaha, u ovom broju smo razgovarali
Redakcija
Vaši komentari su dobrodošli!
Željeli bi da magazin „Poslovni svijet“ sadrži teme koje su Vama
interesantne i korisne. Stoga, kako bi ga uèinili još kvalitetnijim,
pozivamo Vas da prijedloge tema koje æemo obraditi u magazinu
šaljete na e-mail:
[email protected]
ili nas kontaktirate na broj telefona:
033 253 994.
Stojimo Vam na raspolaganju!
Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su
mišljenja autora i ne mogu se smatrati zvaniènim
stajalištima ProCredit Bank d.d. Sarajevo
Izdvajamo iz Sadržaja
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
8
9 - 10
ProCredit Bank ponudila kredite za rastereænje
Saradnja s Privrednom komorom FBiH
Tema broja
Drvna industrija - strateška grana ekonomije BiH
16 - 17
Zakonodavstvo
Zakon o deviznom poslovanju FBiH
22 - 24
Savjeti za Vaš bolji biznis
Istraživanje tržišta kao potpora uspješnijem poslovanju
27 - 28
Procredit Bank – Naš cilj je zadovoljan klijent
36
Posjetili smo sajmove u 2010...
Kontaktirajte nas:
Adresa
ProCredit Bank
Magazin „Poslovni svijet“
Emerika Bluma 8
71000 Sarajevo
Tel: 033 254 994
Fax: 033 250 950, lokal 258
Izdavaè
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
E-mail: [email protected]
Web: www.procreditbank.ba
5
Aktuelnosti iz domaæe ekonomije
Sažetak i glavni nalazi istraživanja o sprovedbi razvojnih
politika u sektoru malih i srednjih preduzeæa (MSP)
Centra za politike i upravljanje
P
rema posljednjim dostupnim podacima, ukupan
procijenjeni broj preduzeæa u BiH bio je od 26 do 29
hiljada. Od tog broja, procjenjuje se da preko 97%
preduzeæa spada u mikro, mala i srednja preduzeæa. MSP u BiH
èine okosnicu ekonomije, stvarajuæi preko 60% bruto
društvenog proizvoda (BDP) i glavninu novih radnih mjesta.
Veæ ovi podaci, odnosno procjene, ukazuju na jednu od osnovnih
prepreka za definisanje i sprovoðenje efikasne strategije i politika
podsticanja MSP u BiH: nepostojanje pouzdanih statistièkih
podataka o broju MSP, njihovim osnovnim karakteristikama i
rezultatima (djelatnost, broj zaposlenih, prihod, profit), broju
novoosnovanih i broju ugašenih MSP, itd. Zbog toga je
nemoguæe napraviti pouzdanu ocjenu efekata bilo koje politike
podsticanja razvoja ovog sektora, niti ocijeniti moguæe efekte bilo
koje nove regulative na ovom podruèju. Ova èinjenica jasno
pokazuje stvarnu nezainteresovanost i nespremnost vlada u BiH
da kreiraju pravne i administrativne uslove podsticajne za razvoj
MSP sektora, nasuprot deklarativnim izjavama o znaèaju sektora
i spremnosti za podsticanje njegovog razvoja.
Bitna slabost sistema podsticanja razvoja sektora MSP u BiH je
nepostojanje neohodnog pravnog i institucionalnog okvira
na nivou BiH, odnosno na
državnom nivou. Taj okvir
bi morao da ukljuèi
slijedeæe: zakon o MSP,
strategiju razvoja MSP,
agenciju za MSP i fond za
MSP.
Od svih ovih komponenti, u
BiH je u proteklom
èetverogodišnjem periodu
samo usvojena Strategija
razvoja MSP - tek u 2009.
godini, mada je prvi
prijedlog strategije bio
pripremljen još 2005.
godine. Nije bez znaèaja ni
nepostojanje zakona o
državnoj pomoæi, koji treba
da uredi cijelu oblast
državnih podsticaja za
preduzeæa. Zakon
usklaðen s direktivama i
zahtjevima EU bi rezultirao eliminisanjem niza vidova pomoæi
javnim preduzeæima na svim nivoima i omoguæavanjem
znaèajnog poveæanja sredstava raspoloživih za podsticanje
MSP. Kao ilustracija, u 2008. godini je iz budžeta FBiH izdvojeno
101 milion KM za transfere javnim preduzeæima (6% ukupnog
budžeta), a za transfere za podsticanje razvoja poduzetništva i
obrta nešto manje od 10 miliona KM (0,6% ukupnog budžeta).
Ipak, nepostojanje institucionalnog okvira na državnom nivou, ne
može ni opravdati ni objasniti slabe efekte politika podsticanja
MSP na nivou entiteta, posebno u FBiH.
Prema istraživanju poslovnog okruženja koje provodi Svjetska
banka, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih
ekonomija po pitanju poèinjanja biznisa i registracije preduzeæa.
Poreðenja radi, nakon reformi, Makedonija je na 6. mjestu. U BiH
su nakon provedenih reformi i uvoðenja novog Okvirnog zakona
o registraciji preduzeæa i software-skog sistema za registraciju
preduzeæa, zbog paralelnog voðenja „starog“ i „novog“ sistema
registracije, uslovi za registraciju preduzeæa pogoršani, pa je
vrijeme registracije produženo. Prema istom istraživanju u
2010. godini je proces registracije preduzeæa trajao u BiH 60
dana, u Makedoniji 4 dana, u Hrvatskoj 22 dana, a u Srbiji 13
dana. Troškovi registracije su iznosili 1.080 KM u BiH, 157 KM u
Makedoniji, 1.730 KM u Hrvatskoj i 615 KM u Srbiji. Jedino
unapreðenje ostvareno u BiH u protekle èetiri godine odnosi se na
smanjenje visine minimalnog kapitala. Svi ostali uslovi su ostali
isti ili su lošiji u 2010. nego u 2006. godini.
Bosna i Hercegovina je u protekle èetiri godine ostvarila vrlo mali
napredak u provoðenju politika u oblasti razvoja MSP. Prema
ocjeni OECD-a, od deset oblasti koje su predmet istraživanja
(obrazovanje za preduzetništvo, pokretanje biznisa, legislativa,
radna snaga, IT, izvoz, porezi, tehnologije, e-business i
reprezentativno predstavljanje), BiH nije ostvarila pomak ni u
jednoj, a indikatori su ostali na nivou iz 2007. godine. Izvještaj za
2009. godinu posebno se kritièki osvræe na oblasti pokretanja
biznisa, gdje je „BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije
napravila reformu ove oblasti“, i e-businessa i e-governance, „u
kojem je BiH najslabija od svih zemalja koje su istraživane“.
OECD-ov izvještaj takoðe identifikuje osnovne oblasti u kojima
BiH mora ostvariti napredak: (1) zaokruživanje institucionalne
mreže, strategije i legislative za MSP na državnom nivou; (2)
poboljšanje procesa pokretanja biznisa; i (3) nastavak
napora na izgradnji ljudskog kapitala.
Poreska politika i
administrativne
procedure su jedan od
najznaèajnijih zapreka za
poslovanje MSP. Nakon
uvoðenja poreza na
dodatu vrijednost (PDV)
koji je zamijenio mrežu
komplikovanih poreza na
promet i usluge, BiH je
znaèajno poboljšala rang,
iako je još uvijek nisko
rangirana u ovoj oblasti,
gdje je od 155 zemalja
rangirana kao 129.
ekonomija u 2010. godini.
U poreðenju sa zemljama
èlanicama OECD, svako
preduzeæe u BiH na
godišnjem nivou izvrši
èetiri puta više plaæanja
administraciji (51 u BiH naspram prosjeènih 12.8 puta u zemljama
OECD) i potroši više od duplo radnih sati na poresku
administraciju (422 sata u BiH naspram 194 sata u zemljama
OECD). I u poreðenju s preduzeæima iz drugih zemalja regiona,
preduzeæa u BiH gube mnogo više radnih sati na poresku
administraciju od preduzeæa iz recimo Makedonije (75 sati),
Hrvatske (196 sati) ili Srbije (279 sati).
Niska likvidnost i dug proces naplate spornih potraživanja je
jedna od najveæih slabosti BH ekonomije. U istraživanju Doing
Business, BiH je rangirana kao 124. ekonomija u svijetu, te u
posljednje èetiri godine nije bilo poboljšanja (u 2006. godini je BiH
bila rangirana kao 119. od 178 ekonomija). Osnovna slabost BiH
su veliki broj procedura (38 procedura naspram 31 procedura u
zemljama èlanicama OECD), dugotrajnost procedura (595 dana
naspram 462 u zemljama OECD), te visoki troškovi postupka (dva
puta veæi troškovi - 38.4% od vrijednosti spora u BiH naspram
19.4% u zemljama OECD). I na ovom podruèju smo rangirani
znatno lošije nego druge zemlje regiona. Dok troškovi postupka
koje plaæaju preduzeæa iz BiH iznose 38% od vrijednosti spora, ti
troškovi za preduzeæa iz Makedonije iznose 14%, iz Hrvatske
33% i iz Srbije 29%.
Aktuelnosti iz domaæe ekonomije
Izvještaji o napretku BiH u procesu evropskih integracija u
periodu od 2007.-2009. godine bilježe male pomake u oblastima
vezanim za razvoj MSP, a generalni napredak je ocijenjen kao
slab. Pomaci su napravljeni usvajanjem Okvirnog zakona o
registraciji preduzeæa u 2007. godini, ali je kasnije uraðeno malo
na njegovom provoðenju. U 2008. godini su zabilježeni pomaci
kroz „giljotinu propisa“ u RS i usvajanje propisa vezanih za steèaj,
te poveæanu raspoloživost finansijskih sredstava za razvoj MSP
kroz entiteske razvojne banke i privatni finansijski sektor. U 2009.
godini je zabilježen napredak kroz usvajanje državne Strategije
za MSP. Strategija predviða mjere uvoðenja Savjeta za
preduzetništvo, ali ne i Agenciju za razvoj MSP i Fond za razvoj
MSP na državnom nivou. Strategija ipak predviða samo niz
mjera, bez konkretnih akcionih planova za implementaciju.
Opšta ocjena o napretku BiH u provoðenju EU Povelje o MSP je
loša.
Mreža podrške razvoju MSP postoji, ali ne funkcioniše
efikasno. Na državnom nivou ne postoje zakoni i ne postoji
obaveza dvosmjerne vertikalne koordinacije sa nivoa BiH do
nižih nivoa, te sa nižih nivoa ka BiH nivou. U FBiH nema te
koordinacije sa nivoom kantona. RS ima elemente vertikalne
koordinacije sa opštinskim nivoom, što dokazuje izvještavanje
opština o podsticajima, ali po svemu sudeæi ova koordinacija nije
dvosmjerna.
Finansijski podsticaji za MSP na nivou FBiH obuhvataju
grantove Ministarstva za razvoj, poduzetništvo i obrt u ukupnom
iznosu od 23.55 miliona KM za èetverogodišnji period 2007.2010., grantove kao sufinansiranje 25% kredita odobrenih od
strane RB FiH u ukupnom iznosu od 7.4 miliona KM za 2009. i
2010. godinu, te posebnu kreditnu liniju RB FBiH u ukupnom
iznosu od 14.8 miliona KM za 2009. i 2010. godinu. Dakle, ukupni
direktni finansijski podsticaji za MSP na nivou FBiH u proteklom
èetverogodišnjem periodu su iznosili 45.75 miliona KM. Ako se
ima u vidu èinjenica da RB FBiH upravlja sredstvima u visini od
preko 200 miliona KM, jasno je da je postojao finansijski
potencijal za daleko snažniju podršku sektoru MSP kroz povoljne
kredite iz sredstava ove banke.
Finansijski podsticaji za MSP na nivou RS se daju uglavnom kroz
povoljne kredite koje IRB RS plasira putem komercijalnih banaka
i mikrokreditnih organizacija. Prema informacijama
prezentiranim na web stranici ove banke, od ukupno 443.7
miliona KM planiranih za tri kreditne linije relevantne za MSP za
period 2008.- 2010. godine, u periodu od 2008. do avgusta 2010.
godine, ukupno je odobreno kredita u iznosu od 319.8 miliona
KM.
6
ministarstava i institucija nisu imala znaèajan pozitivan efekat na
razvoj sektora MSP. Kao ilustrativni primjer možemo navesti
konstrukciju tehnološkog parka - kada bi iz postojeæih sredstava
podsticaja sa raznih nivoa godišnje napravili po jedan tehnološki
park, koji je investicija od nekoliko desetina miliona KM, napravio
bi se znaèajan pomak. Umjesto toga se desetine miliona KM
usmjeravaju na veliki broj mikro intervencija bez efekta po pitanju
konkurentnosti i kvalitetnog zapošljavanja.
Za izvještaj u cijelini posjetite: www.cpu.org
Bh.kupovna
moã najniža u Evropi
Prosjeèna kupovna moã stanovnika u BiH u ovoj godini iznosi
2.435 eura, odnosno oko 20 posto europskog prosjeka, što BiH
svrstava na 37. mjesto meðu 42 europske zemlje. Prema
rezultatima istraživanja njemaèke marketinške kompanije GfK,
kupovna moã po stanovniku u Evropi iznosi 11.945 eura i
predstavlja rast od 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je
bila 11.699 eura, prenijeli su hrvatski portali.
Od zemalja u regionu, najbolje je plasirana Slovenija koja je sa
kupovnom moãi od 10.045 eura po stanovniku ili 84 posto od
europskog prosjeka, zauzela 20. mjesto od 42 posmatrane
zemlje. Maðarska sa 5.048 eura po stanovniku svrstana je na 27.
mjesto, Crna Gora sa 3.206 eura na 32., a Srbija sa 3.033 eura na
34. mjesto, navodi se u istraživanju GfK.
Opšti stavovi javnosti su da obje razvojne banke u entitetima nisu
transparentne i da se odobravanje kredita zasniva više na
politièkim nego na ekonomskim kriterijima. Kritike su mnogo
izraženije za Razvojnu banku FBiH nego za Investicionorazvojnu banku RS. Pošto se radi o javnim institucijama (100% u
vlasništvu entiteta, odnosno finansirane iz budžeta), njihova
odgovornost prema javnosti je velika.
Kupovna moã Hrvata iznosi 4.808 eura, što èini 34 posto prosjeka
u Evropi i svrstava je na 29. mjesto. Predsjednik Skupštine
Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Goran Raèiã
kaže da je kupovna moã stanovnika od 2.435 eura realna slika
stanja u BiH.
Analiza podsticaja za razvoj MSP u BiH pokazuje da su postojeæa
sredstva rascjepkana na mikro nivoe. Strategije i politike
entiteskih i nižih nivoa se referiraju na kapitalne investicije, kao
što su tehnološki parkovi, one-stop-shop-ovi, inovacije i
informatièko društvo, što zahtijeva velike investicije i uvezivanje
više institucija. Provoðenje ovih politika æe zahtijevati visok
stepen koordinacije, koja danas ne postoji.
U istraživanju GfK navodi se da novi podaci o kupovnoj moãi
odgovaraju posljedicama ekonomske krize, koje su se razlièito
odrazile na evropske ekonomije. Bogatije zemlje imale su tek
neznatan pad kupovne moãi, sa izuzetkom Švedske, koja je imala
zapažen rast. Portugalija, Italija, Irska, Grèka i Španija bilježe pad
kupovne moãi, a Turska, s druge strane rast od èak deset posto,
navodi se u istraživanju GfK, prenijeli su hrvatski portali.
Ocjena efekata podsticaja ne postoji. Statistika ne
obezbjeðuje podatke koji bi omoguæili kvantificiranje indikatora
koji bi ukazali na ostvarene efekte kao što su: poveæanje broja
zaposlenih, poveæan broj MSP, poveæanje proizvodnje,
poveæanje izvoza ili udjela MSP u BDP-u. Svi ovi efekti su
istaknuti kao ciljevi u strategijama razvoja MSP na svim nivoima.
Kretanje agregatnih ekonomskih indikatora, posebno stope
nezaposlenosti, opravdava zakljuèak da sva sredstva plasirana
preko entiteskih razvojnih banka ili direktno od relevantnih
Kupovna moã stanovnika (Purchasing Power Index) predstavlja
zbir svih dostupnih novèanih sredstava po stanovniku (neto
primanja graðana) i jedan je od najznaèajnijih indikatora
potrošaèkog potencijala. Prodaja robe i usluga direktno zavisi od
visine kupovne moãi, koja se izraèunava na osnovu
makroekonomskih pokazatelja svake zemlje, podataka iz
meðunarodnih institucija i dodatnih analiza u GfK.
www.beta.ba
7
Aktuelnosti iz EU
Meðunarodno aktivna mala i
srednja preduzeæa imaju bolje rezultate
Najrelevantniji rezultati ankete:
1.
25% EU malih i srednjih poduzeæa izvozi ili su izvozili u
nekom trenutku tokom posljednje 3 godine
2.
Partnerske zemlje su uglavnom ostale zemlje EU - 76 %
izvoza malih i srednjih preduzeæa okrenuto prema unutarnjem
tržištu.
3.
Postoji direktna veza izmeðu razine internacionalizacije
i velièine firme. Što je veæe malo i srednje preduzeæe , to se više
internacionalizira.
4.
Postoji negativna korelacija izmeðu velièine populacije u
domovini malog i srednjeg preduzeæa i njegovog nivoa
meðunarodne aktivnosti.
5.
Bolji rezultati za internacionalno aktivna mala i srednja
preduzeæa
Istraživanje provedeno u EU
Meðunarodna MSP stvaraju više radnih mjesta.
U EU, 25% malih i srednjih preduzeæa (MSP) izvoze ili su izvozili
u nekom trenutku tokom posljednje 3 godine. Ovo je objavljeno u
novoj studiji Europske komisije koja je dostupna i on-line.
Meðunarodno aktivni MSP imaju rast zaposlenosti od 7% u
odnosu na samo 1% za mala i srednja preduzeæa bez ikakve
meðunarodne aktivnosti .
M
eðunrodno aktivni MSP pokazuju rast zaposlenosti od
7%, dok taj broj iznosi 1% za one bez ikakve
meðunarodne aktivnosti. Tu je i jak odnos izmeðu
internacionalizacije i inovacije. 26% malih i srednjih preduzeæa
aktivnih u inostranstvu su predstavila proizvode ili usluge koji
su novi za njihove sektore u njihovoj zemlji, za druge male firme
broj je samo 8% . Meðutim, meðunarodne aktivnosti su uglavnom
usmjerene prema drugim zemljama unutar unutarašnjeg tržišta
EU, a samo oko 13 % malih i srednjih poduzeæa u EU su aktivni
na tržištima izvan EU. Europske firme su više meðunarodno
aktivne, u usporedbi sa amerièkim i japanskim MSP. Ovo su
samo neki od rezultata studije "Internacionalizacija europskih
malih i srednjih preduzeæa". Ona skicira razine
internacionalizacije europskih malih i srednjih preduzeæa i
identificira glavne prepreke i prednosti internacionalizacije.
Ova studija analizira 26 posebnih sektora. Najveæi postotak
internacionaliziranih MSP nalazi se u trgovini na veliko,
rudarstvu, proizvodnji i prodaji motornih vozila . U sklopu usluga,
bodovi su vrlo visoki. Sektori djelatnosti s najveæim udjelom
izvoza malih i srednjih preduzeæa su rudarstvo (58%),
proizvodnja (56 %) , trgovina na veliko (54 %) , istraživanje
(54 %) , prodaja motornih vozila (53 %) , iznajmljivanje (39 %) i
transport i komunikacije (39 %) .
Postoji izravna veza izmeðu internacionalizacije malih i
srednjih preduzeæa i poveæanja performansi.
Cilj ovog istraživanja bio je pružiti ažuriran i sveobuhvatan
pregled stepena internacionalizacije europskih malih i srednjih
preduzeæa. Podaci i zakljuèci ovog istraživanja temelje se na
ispitivanju 9.480 malih i srednjih preduzeæa u 33 europske
zemlje. Istraživanje je provedeno u proljeæe 2009.godine. U
studiji su analizirane sve aktivnosti koje stavljaju mala i srednja
preduzeæa u bilo kakve znaèajnije poslovne odnose s inostranim
partnerom : izvoz , uvoz, direktna strana ulaganja, meðunarodno
podugovaranje i meðunarodna tehnièka suradnja. Rezultati
omoguæuju dubinski pregled stanja po zemljama, po velièini:
mikro, mala i srednja preduzeæa i po sektoru (analizirano je 26
odvojenih sektorskih grupa).
Meðunarodni MSP su inovativni: 26% malih i srednjih preduzeæa
aktivnih u inostranstvu su predstavili proizvode ili usluge koje su
nove za svoje sektore u njihovim zemljama, dok druga mala i
srednja preduzeæa samo 8 % .
Uvoz je koraèni kamen za izvoz : MSP koje su imale i uvoz i izvoz ,
zapoèele su s uvozom dvostruko èešæe (39 %), nego izvozom (18
%).
Javna potpora uveliko neprimjeæena: Samo 16 % malih i srednjih
preduzeæa su svjesna programa javne potpore za
internacionalizaciju i samo mali broj malih i srednjih preduzeæa
koristi javne potpore.
Europska mala i srednja preduzeæa su internacionalno aktivnija
od amerièkih i japanskih malih i srednjih preduzeæa. Sveukupno,
europske firme su više aktivne nego njihove kolege u Japanu ili
SAD-u.
Preporuke za politiku podrške MSP
Svjesnost o postojanju i korištenje programa javne potpore
trebaju biti unaprijeðeni .
Lakši pristup mjerama podrške za mikro firme: oni su ti koji trebaju
i koji æe imati više koristi od programa potpore.
Inovacija i internacionalizacija su usko povezani. Ovo snažno
sugerira koordinaciju mjera politike usmjerene na poticanje
inovacija i internacionalizacije, ili èak spojiti agencije koje provode
ove dvije vrste politika .
Uvoz je koraèni kamen za izvoz. Javni programi potpore trebaju
uzeti u obzir ovu èinjenicu .
Više informacija potražite na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/marketaccess/i
nternationalisation/index_en.htm
Novosti iz ProCredit Bank
8
Podrška preduzeæima iz šumarstva i drvne industrije
U Privrednoj/Gospodarskoj Komori FBIH (PKFBiH ) održan je radni
sastanak predstavnika radne grupe Udruženja šumarstva i drvne
industrije FBiH, sa predstavnicama ProCredit Bank. U cilju
pružanja potpore preduzeæima iz oblasti šumarstva i drvne
industrije, ProCredit Bank je predstavila bankarske proizvode i
usluge kreirane prema zahtjevima ovog privrednog sektora.
Prezentirana ponuda je obuhvatila: kredite za obrtni kapital,
certificiranje, trajna obrtna sredstva, osnovna sredstva, kreditnu
liniju za finansiranje izvoza, okvirni kredit i kredit za rastereæenje, te
dokumentarno poslovanje i usluge platnog prometa.
ProCredit Bank je izrazila spremnost za poslovnu saradnju sa
firmama koje se u lancu šumarstva i drvoprerade pojavljuju u
svojstvu dobavljaèa opreme, sirovina, certifikacijske kuæe i sl.
Banka je u cilju informisanja i edukacije preduzeæa istakla
moguænost organizovanja sastanaka i edukativnih radionica na
temu novih tehnologija, repromaterijala, dizajnerskih rješenja,
dokumentarnog poslovanja, finansijskog menadžmenta, itd..
ProCredit Bank privrednicima
ponudila kredite za rastereæenje
Jedan od izazova s kojima se privrednici suoèavaju je kako izmiriti sve obaveze na vrijeme i kako upravljati strukturom kreditnih
obaveza u vrijeme smanjene prodaje i potražnje. S tim u vezi, ProCredit Bank je kreirala posebnu ponudu za mala i srednja preduzeæa u
vidu Kredita za rastereæenje obaveza.
Kredit za rastereæenje omoguæava klijentima da optimiziraju svoja zaduženja u otplati i smanje mjeseène obaveze. Takoðer, klijenti
dobivaju odgovarajuæi period odložene otplate, te su u moguænosti da objedine otplatu više kredita u jednu ratu. „Upravljanje strukturom
kreditnih obaveza je izazov za svakog privrednika i bitna pretpostavka za stabilnost i stvaranje predispozicije za nova ulaganja i rast. S
tim u vezi, smatramo da su krediti za rastereæenje adekvatno rješenje za sve koji imaju kreditne i druge obaveze èija struktura i rok nisu
prilagoðeni trenutnim uslovima“, izjavio je Edin Hrnjica, izvršni direktor ProCredit Bank.
Privrednici mogu izabrati jedan od kredita ili kreirati kombinaciju u iznosu od preko 50.000 KM u skladu sa njihovim potrebama. U
ponudi su: investicioni kredit sa rokom otplate do 120 mjeseci, kredit za trajna obrtna sredstva sa rokom otplate do 60 mjeseci, kredit za
obrtna sredstva sa rokom otplate do 36 mjeseci i kredit po transakcijskom raèunu do 12 mjeseci sa jednogodišnjim poravnanjem.
Klijenti ostvaruju posebne pogodnosti koje se odnose na ostale usluge banke, ukljuèujuæi i platni promet u zavisnosti od obima
dogovorenog poslovanja.
Brojne pogodnosti za korisnike
paketa usluga ProCredit Bank
ProCredit Bank je kreirala pakete usluga za klijente, koji
obuhvataju set bankarskih usluga uz mnogo povoljniju cijenu u
odnosu na pojedinaène cijene usluga van paketa. Shodno
potrebama klijenata u ponudi su èetiri vrste paketa: ProClassic,
ProExtra, ProMaxi i ProStudent paket. Svaki paket je pažljivo
osmišljen i omoguæava bržu i kvalitetniju realizaciju zahtjeva
klijenata koji koriste ove pakete.
Paketi sadrže usluge kao što su: kredit po tekuæem raèunu,
debitna kartica i kartica sa odgoðenim plaæanjem, limit na kartici sa
odgoðenim plaæanjem, trajni nalog, internet bankarstvo itd. Ove
usluge su dostupne klijentima nakon potpisivanja samo jednog
Ugovora koji se odnosi na odabrani paket.
Važno je napomenuti da klijenti ostvaruju znaèajne uštede prilikom
korištenja paketa, tako je npr. održavanje raèuna i izdavanje kartice bez naknade unutar svakog od ponuðenih paketa. Korisnik paketa
usluga ProCredit Bank može postati svako fizièko lice koje prima platu, penziju, BIZ ili neki drugi redovni mjeseèni prihod preko raèuna
ProCredit Bank.
Tema broja
9
Drvna industrija je strateška grana za razvoj naše zemlje,
a šume bogatstvo koje trebamo èuvati
Sektor drvne industrije je za Bosnu i Hercegovinu od posebnog strateškog znaèaja. Radi se o grani u kojoj BiH obiluje sirovinama i ima
dugogodišnju tradiciju u obradi drveta. Kroz posebnost sirovina (bosanska bukva), BiH može steæi jedinstveno
internacionalno obilježje, koje treba postati brand prepoznatljivosti naše zemlje. Brojne su pozitvne odlike ovog Sektora, ali u isto vrijeme
šumarstvo i preduzeæa iz drvne industrije se suoèavaju sa brojnim preprekama koje koèe njigov rast i razvoj. S tim u vezi, razgovarali smo
sa gðom Šemsom Alimanoviæ, sekretarom Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH.
N
a koji naèin Privredna komora
pomaže preduzeæima iz FBiH da
unaprijede svoje poslovanje?
Alimanoviæ: Privredna komora FBiH je
asocijacija koja je konstituirana novembra
1999. godine. Mi promoviramo i
zastupamo privrednike na podruèju na
kojem djelujemo. Svojim radom nastojimo
da probleme s kojima se privrednici
suoèavaju predstavimo Vladi, te damo
prijedloge kako bi se iznašla najbolja
rješenja i poboljšalo poslovanje
privrednika u zemlji. Ulažemo dosta u
edukaciju privrednika, predlažemo im
posjete sajmovima na kojima mogu
saznati koji su to noviteti u branšama
kojima se bave kako bi mogli pratiti
trendove, te biti konkurentni na tržištu.
Organizujemo edukativne radionice i
povezujemo ih sa partnerima, kao što je
npr. ProCredit Bank, koja je nedavno
predstavila usluge namjenjene
preduzeæima iz sektora šumarstva i drvne
industrije. Nadalje, pomažemo
preduzeæima da pronaðu meðunarodne
partnere kako bi s uspjehom izvozili svoje
proizvode.
Kakva je po vašem mišljenju trenutna
situacija u BiH šumarstvu i drvnoj
industriji?
Alimanoviæ: Stanje u šumarstvu i drvnoj
industriji, posebno u FBiH, je posebno
t eško. Veliki problem predstavlja
nepostojanje Zakona o šumama u FBiH.
Trenutno je na snazi Uredba o šumama, a
Federalno ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva je poslalo Prednacrt zakona o
šumama FBiH na usvajanje Vladi FBiH, te
se nadam da æemo uskoro imati kvalitetan
zakonodavni okvir koji reguliše ovaj sektor
privrede.
Meðutim, zakonodavstvo nije jedina
prepreka s kojima se suoèava drvna
industrija. Još uvijek ne postoji Strategija za
razvoj šumarstva u FBiH, nedostaju i
Tema broja
poticaji države ovom sektoru koji ima
ogroman znaèaj za ekonomiju naše
zemlje.
Nadalje, drvna industrija nailazi na
probleme sa certificiranjem. Naime, lanac
certificiranja bi trebao postojati za procese
od sjeèe drveta pa do kreiranja finalnog
proizvoda, kako bi izvoznici svoje
proizvode mogli uspješno plasirati na inotržišta. Tako npr. kupci u Londonu
zasigurno neæe kupiti stol iz BiH ako ne
posjeduje FSC certifikat. Meðutim, u BiH
ne postoji još uvijek agencija za
certficiranje pa su naše kompanije
prisiljene koristiti usluge certifikacijskih
kuæa u regiji ili èak inostrantvu što uveliko
poveæava njihove troškove i optereæuje
cijenu proizvoda koji samim tim nije
konkurentan na ino-tržištima.
Brojne su poteškoæe i kod raspodjele,
isporuke i klasifikacije sirovine, te
neujednaèenosti cijena sirovina. Nadalje,
interesantno je napomenuti da je BiH u
prošlosti bila veliki izvoznik šperploèa, dok
sada uvozimo ovaj proizvod. A uvozimo
još mnogo toga, tako reæi sve osim drveta:
boju, lak, staklo, kožu, mebl štofove, tako
da bi bilo nepohodno ovaj materijal
osloboditi od carinjenja.
Smatrate li da usprkos svim
preprekama s kojima se susreæe drvna
industrija, postoji potencijal za rast?
Alimanoviæ: Vjerujem da bi drvna
industrija trebala biti prioritet jer se radi o
strateškoj grani za ekonomiju naše
zemlje. 80% šumske površine pripada
državi, a 20% je u privatnom posjedu.
Važno je napomenuti da izrada, kao i
trgovina, te izvoz proizvoda drvne
industrije
ne
podliježu nikakvim
ogranièenjima.
Moram naglasiti da BiH ima jako kvalitetno
drvo, bosanska bukva je posebna sirovina
i trebala bi postati brand po kojem æe BiH
biti prepoznatljiva. Nadalje, sirovine su u
porastu, dostupne su na lokalnom
nivou i relativno ih je jednostavno
dobiti, štaviše prostor Balkana je priznat
10
kao internacionalni proizvoðaè namještaja
od masivnog drveta, što nam na neki naèin
garantuje prepoznatljivost na
internacionalnom tržištu, a u relativnoj
geografskoj blizini nalaze se najveæa
svjetska potrošaèka tržišta namještaja i
drvenih proizvoda u Njemaèkoj i Italiji.
Potencijala ima, ali je potrebno još dosta
rada i zalaganja. Potrebno je razvijati
kadrove kako bi preduzeæa dosegla nivo na
kojem se nalaze kompanije van naše
zemlje. Naše kompanije trebaju biti
konkurentne i dizajnom. Komora je radila
na tome da poveže studente produkt
dizajna za domaæim preduzeæima kako bi
se kreirao proizvod koji je atraktivan i u
trendu. To ej imalo efekta, jer ovi mladi
dizajneri imaju razvijenu kreativnost i
predlažu moderna rješenja. Meðutim,
mnoge kompanije zbog finansijskih
poteškoæa nemaju tehnologiju i mašine
koje su nephodne da bi se ovakvi proizvodi
serijski razvili, te da bi se uspješno
konkuriralo na ino-tržištima.
Kako preduzeæa mogu prebroditi
finansijske poteškoæe u današnje
vrijeme?
Alimanoviæ: Ova godina je posebno teška
zbog posljedica finansijske krize s kojima
smo se svi suoèili. U ovakvoj situaciji
država bi trebala raditi na poticajnim
mjerama za subvencioniranje odreðene
proizvodnje, te davanje poticaja izvoznim
kompanijama. Mi nastojimo povezati
privrednike s komercijalnim bankama koje
razumiju potrebe ovog privrednog
segmenta, kako bi se iznašla rješenja za
finansiranje njihovog poslovanja, ulaganja
u obrtna sredstva, itd. Razvili smo
kvalitetnu saradnju s ProCredit Bank, te
smo do sada imali nekoliko zajednièkih
sastanaka sa predstavnicima preduzeæa
drvne industrije kako bi ih informisali o
moguænostima finansiranja, te im
omoguæili dalju edukaciju i savjetovanje.
Koliko je razvijena ekološka svijest kod
graðana i da li su svjesni da ilegalnom
sjeèom šume štete prirodnom
okruženju BiH?
Alimanoviæ: Ilegalna sjeèa šume koja je
posebno bila naglašena ranije,a sada je
prilièno zaustavljena, ima veliki uticaj na
uništavanje prirodnog okruženja naše
zemlje. Kada neplanski sjeèete šumu ona
se ne može na pravi naèin obnavljati.
Najveæi problem je što se iz zemlje vade
panjevi i tako se stvara porozno tlo, koje s
v r e m e n o m p o s t a j e k l i z i š t e . Tak o
podzemne vode ne upija korijenje nego
ona pokreæe poroznu zemlju i ujedno se
zagaðuje. Sjeèom šuma se mijenja i klima,
što se odražva i na godišnja doba koja se
sve slabije manifestuju, te se èini da imamo
2 umjesto 4, kao što je bilo nekad.
Meðutim, želim naglasiti da je sada ilegalna
sjeèa šuma dosta smanjena. Ovo je
postignuto rigoroznim kontrolama koje vrše
nadzor nad lokacijama oznaèenim kao
potencijalne mete šumokradicama, a šume
su se poèele i redovno pošumljavati.
Moramo graditi svijest kod naših graðana
da su šume naše bogatstvo koje trebamo
èuvati. Bez šuma nema opstanka.
Koje sajmove bi preduzeæa iz drvenog
sektora trebala
posjetiti u
predstojeæem periodu?
Alimanoviæ: Ubrzo slijedi jako važan
sajam namještaja u Kelnu gdje se
predstavljaju noviteti i trendovi za
predstojeæu godinu. Ovaj Sajam je idealna
prilika za proizvoðaèe da se informišu o
novitetima i ugrade ih u svoju ponudu.
Takoðer, za proizvoðaèe je ovo prilika da na
osnovu zainteresovanosti kupaca doðu do
zakljuèka u koje proizvode da ulože još
truda.
I na kraju, da li ste zadovoljni brojem
èlanova u Komori?
Alimanoviæ: Zadovoljna sam brojem
èlanova iz drvne industrije i saradnjom koju
ostvarujemo. Pozvala bih preduzeæa koja
nisu èlanovi Komore, da se pridruže kako bi
zajedno unaprijedili njihovo poslovanje.
Intervju
11
Inside by Eæo Company d.o.o.:
Moderni, efikasni i profitabilni!
Suad Eæo, direktor Eæo Company d.o.o.
M
ožete našim èitateljima dati
više informacija o preduzeæu
Eæo Company?
Firma Eæo Company osnovana je 2002.
godine i od tada se uspješno bavi
proizvodnjom i prodajom namještaja,
projektovanjem i ureðenjem svih vrsta
enterijera.
Veæ prilikom same proizvodnje koriste se
iskljuèivo kvalitetni repromaterijali od
priznatih svjetskih proizvoðaèa, èime se
održava visok i stalan nivo kvalitete
proizvoda. Moderna tehnologija
proizvodnje omoguæuje izradu
najkvalitetnijih proizvoda koji svojim
dizajnom i kvalitetom mogu konkurirati i top
modelima na svjetskom tržištu.
Kod same proizvodnje veliku važnost
pridajemo kontroli proizvoda tokom
èitavog procesa proizvodnje, od same
nabave repromaterijala, pa sve do samog
pakiranja proizvoda, kako bi se izbjegle i
najmanje eventualne greške u proizvodnji.
Uz proizvodnju, Eæo Company posjeduje
niz vlastitih salona namještaja
specijaliziranih za prodaju programa iz
vlastite proizvodnje namještaja. Osim
vlastite maloprodaje, Eæo Company vrši
distribuciju svojih proizvoda kod ovlaštenih
veleprodajnih partnera kako na domaæem,
tako i na inostranom tržištu.
Od 2008. godine, firma Eæo Company
potvrðuje garanciju svog kvalitetnog
poslovanja uvoðenjem iso 9001/2008 TUV
standarda.
Intervju
12
danas susreæemo
jeste nepostojanje
poticaja domaæoj proizvodnji, slaba
promocija domaæih proizvoðaèa na ino
tržištu, nedostatak koordinacije tržišta
rada, obrazovnog i nauènog sistema, tj.
obrazovni sistem ne prati naše zahtjeve
pogotovo kada je u pitanju kadar sa
tehnièko-tehnološkom osnovicom,
nedostatak kvalifikovane radne snage,
skupa finansijska sredstava koja nam
onemoguæavaju veæe investicije u
tehnološki razvoj koji istovremeno
onemoguæuje i veæi plasman naših
proizvoda na tržište.
www.inside.ba
Po èemu je vaš namještaj posebno
prepoznatljiv?
Osnovne karakteristike po kojima je
INSIDE nameštaj prepoznatljiv i
ravnopravan svakoj konkurenciji jesu
izuzetna estetika i dizajn, vrhunski
kvalitet, maksimalna funkcionalnost i
udobnost.
Ono po èemu je naš namještaj posebno
prepoznatljiv jesu i materijali odnosno
tkanine koje koristimo pri izradi. Želim
napomenuti da svake godine imamo nove
kolekcije tkanina koje se biraju na
najveæim svjetskim sajmovima.
Želim naglasiti da je nova kolekcija 2011
stigla! Naše nove tkanine veæ smo
djelomièno predstavili našim klijentima, a
završna selekcija i odabir biæe na sajmu
Heimtextil 2011, koji se održava od 12.01
- 15.01 u Frankfurtu. Naš menadžment
zajedno sa našim dizajnerima biæe
prisutan i sigurno donosimo puno noviteta
i najnovih trendova kada su u pitanju
tekstil i tkanine. Kod samih materijala u
novoj kolekciji biæe predstavljene tkanine
kao sto su: prirodna koža, umjetne
kože,senili, mikro vlakna, lanene tkanin,
flokovi, antilop.
Želimo informisati naše klijente da su naše
tkanine certificirane prema Öko-Tex
Standard 100. Kao što sigurno znate ÖkoTex-Standard je neovisan sustav za
testiranje i certificiranje tekstilnih
proizvoda i širom svijeta
najrasprostranjenija proizvodna etiketa za
tekstile testirane na štetne tvari.
Interesatno je naglasiti da Eæo
Company ima svoj dizajn studio . Koje
usluge ovaj studio nudi ?
U okviru kompanije razvili smo i dizajn
studio, koji se bavi projektovanjem
nameštaja i enterijera. Za originalni stil,
dobro i funkcionalno rješenje brine se
dizajnerski i projektantski tim. Enterijerom
se bave struènjaci dizajneri enterijera i
arhitekti koji su se specijalizovali za
unutrašnji prostor – enterijer. On obuhvata
ureðenje unutrašnjosti prostorija
korišæenjem boja, materijala, namještaja,
izvora svjetlosti, pri tom poštujuæi osnovne
èinioce dizajna: proporcije, kompoziciju,
ritam itd.
Da li izvozite namještaj koji proizvodite?
U kojim zemljama ste zastupljeni?
Ciljeve i planove koje je usvojio naš
menadžment i koji su omoguæili da se
INSIDE BY EÆO razvije u modernu,
efikasnu i profitabilnu kompaniju pored
ostalog jeste, svakako, izvozna
usmjerenost.
U toku 2010. godine u potpunosti smo
ispunili planove tako da je naš namještaj
prisutan na tržištu Holandije i Njemaèke.
Statistièki rezultati pokazuju da je ukupan
izvoz drvnog sektora na tržište Njemaèke
51 % od ukupnog izvoza koji ostvaruje
drvni sektor, a da je to istovremeno 0,5 %
ukupno uèešæe BiH od ukupnog uvoza na
ovom tržištu. Ovakav pokazatelj jasno
ukazuje da je potrebno uraditi dodatne
napore i aktivnosti kako bi prisustvo na
ovom tržištu bilo još veæe. Kako bi se ovaj
cilj i postigao pokrenute su i neke konkretne
aktivnosti kroz veæu prezenaciju i samo
predstavljanje naših proizvoda i kompletne
infrastrukture sa kojom raspolažemo.
Meðu brojnim aktivnostima koje planiramo
jeste i zajednièko pojavljivanje bh.
proizvoðaèa na meðunarodnom sajmu
namještaja.
S tim u vezi, IMM Cologne predstavlja
najveæu svjetsku izložbu industrije
namještaja, na kojoj æe svoje proizvode u
januaru pokazati preko 1.150 izlagaèa, a
najavljuje se i dolazak preko 120.000
posjetilaca iz Njemaèke i inostranstva.
U sklopu zajednièke postavke Bosne i
Hercegovine, na Sajmu IMM æe izlagati
šest renomiranih bh. proizvoðaèa
namještaja, meðu kojima i naša kompanija.
Odlazak u Keln dešava se u organizaciji
Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH),
Švicarskog programa za promociju uvoza
(SIPPO), Agencije za promociju izvoza
Bosne i Hercegovine (BHEPA), te uz
podršku FIRMA konzorcija.
Koje su najveæe prepreke s kojima se
suoèavate u današnje vrijeme?
Ono sto je najveæa prepreka sa kojima se
Šta bi se trebalo unaprijediti kako bi se
olakšalo preduzeæima iz drvne
industrije?
Izraditi strateške dokumente na
nivou BiH (strategija razvoja i
izvoza za sektor drvne industrije) .
Dati veæi poticaj domaæoj
proizvodnji.
Definisati ciljne proizvode i tržišta,
i obavezno dati veæu podršku
izvozu.
Unaprijediti kvalitet proizvoda i
procesa proizvodnje i unaprijediti
orginalan dizajn.
Standardizacija – poveæati broj
kompanija koje posjeduju
certifikate ISO 9001 : 2008,
14000, 18000
Objezbediti povoljnija finansijska
sredstva, olakšati dobivanje
kredita za investicije, poveæati
ulaganja u opremu.
Omoguæiti brendiranje unikatnih
proizvoda i proizvoðaèa.
Uskladiti obrazovni sistem prema
stvarnim potrebama privrede
(uskladiti nastavne planove i
programe).
Koji su planovi preduzeæa u 2011?
Do 2010. godine Eæo Company bilježi
kontinuirani godišnji rast prihoda što nam je
cilj i u narednom periodu. Planovi za razvoj
poslovanja u narednim godinama su
takoðe ambiciozni i oèekuje sa da se
nastavi razvojni program kroz širenje
proizvodnog asortimana i uspostavljanje
novih tehnologija sa ciljem daljeg razvijanja
kvaliteta vlastitih proizvoda i otvaranja
svojih specijaliziranih salona u veæim
gradovima u BiH, kao i jaèanje izvoza.
Za one koji nisu upoznati, gdje se nalaze
prodajna mjesta preduzeæa Eæo
Company?
Što se tièe prodajnih mjesta naša firma se
nalazi u Sarajevu, ulica Pijaèna br.6, gdje
se nalazi sjedište firme i veliki izložbeni
salon namještaja u kojem su izloženi naši
proizvodi. U okviru salona nalazi se i dizajn
studio koji Vam stoji na raspolaganju sa
savjetima i idejama kod kupovine
namještaja ili ureðenja vašeg interijera .
Business profil
„
14
Svakodnevno
unaprijeðujemo
kvalitet naših
proizvoda
„
O radu i planovima za buduænost preduzeæa EFEKT CD d.o.o.
razgovarali smo s vlasnikom, gosp. Ademom Veliæom.
Možete li našim èitateljima dati više informacija o tome èime
se bavi EFEKT d.o.o.?
Koje su najveæe prepreke za domaæa preduzeæa u današnje
vrijeme?
Veliæ: Efekt CD je sarajevska tvornica žaluzina, trakastih zavjesa
i tendi. Pored proizvodnje, bavimo se montažom svih navedenih
proizvoda, kao i prodajom repro materijala i dijelova iz
proizvodnog programa tvornice. Saraðujemo sa brojnim
kompanijama, a interesantno je napomenuti da smo aktivno
uèestvovali u rekonstrukciji Doma Mladih, Skenderija, opremivši
cijeli objekat sa vanjskim žaluzinama. Zahvaljujuæi
profesionalizmu i kreativnosti tima Efekt CD-a, u veoma kratkom
roku Domu Mladih vraæen je njegov stari sjaj.
Veliæ: Usljed recesije i finansijske krize, opala je kupovna moæ
stanovništva. S tim u vezi smanjena je potražnja i prodaja.
Postoje mnogi problemi s kojima se mala i srednja preduzeæa
susreæu danas. Ono što je meni od velike važnosti je da dobijem
adekvatnu finansijsku podršku u pravo vrijeme kako bi moj posao
napredovao. Do sada sam imao izvrsnu saradnju sa ProCredit
Bank, te sam bio u moguænosti dobiti sredstva onda kada su mi
bila najpotrebnija.
Koji su planovi preduzeæa u periodu koji je pred nama?
Na koji naèin ste rasli i razvijali se?
Veliæ: Sa ovom vrstom posla smo se poèeli baviti prije 10 godina.
Na poèetku smo u dijelu naše privatne kuæe obavljali poslove.
Sada imamo izgraðen objekat u kojem se vrši proizvodnja, a
gradnja drugog objekta je u toku. Jako sam zadovoljan kako se
biznis razvijao, posebno što su vodeæe kompanije, kao i brojni
graðani u BiH prepoznali kvalitet naših proizvoda. Trenutno
zapošljavamo 15 radnika, a moja kæerka Armina, ekonomistica
po struci, podržava naš porodièni posao radeæi na poziciji
direktora kompanije. Kontinuirano razvijamo paletu naših
proizvoda i unaprijeðujemo njihov kvalitet. Takoðer nam je važno
da zadovoljimo potrebe naših kupaca i ostvarimo dugoroènu
profesionalnu saradnju.
Koji su proizvodi u ponudi?
Veliæ: Paleta proizvoda je raznovrsna i obuhvata: iso žaluzine,
drvene žaluzine, vanjske žaluzine, unutarnje roletne, trakaste
zavjese, tende, garažna vrata, blinda vrata, velana zavjese, itd.
Pozvao bih sve zaniteresirane da posjete našu Web stranicu :
www.efektcd.com gdje mogu pronaæi više informacija o svakom
proizvodu koji nudimo, te nas kontaktiraju kako bi ostvarili dalju
saradnju.
Veliæ: Imamo dosta planova za predstojeæi period. Plan nam je
završiti drugi objekat u kojem æemo objediniti proizvodni proces.
Takoðer, namjeravamo nastaviti inovirati proizvode i
unaprijeðivati kvalitet postojeæih. Planiramo ulagati u novu
opremu kako bi zadovoljili potrebe tržišta i ponudili im najbolja
moguæa rješenja. Nadam se da æemo biti u prilici i zaposliti nove
radnike jer naš posao stalno raste i razvija se.
Predstavljamo
15
Agenciju Business Communication Consultancy (BCC) je
predstavila Lejla Cviko Vandiæ, direktorica agencije
Izgradnja mostova
izmeðu bh. preduzeæa i
holandskih
biznis partnera
Èime se bavi preduzeæe?
Cviko Vandiæ: BCC je savjetodavna
agencija za biznis i komunikacije. Mi
našim klijentima nudimo širok spektar
usluga za razvoj njihovog
internacionalnog biznisa ili ulaska za novo
tražište. Naš fokus je uspješna poslovna
suradnja izmeðu preduzeæa iz Bosne i
Hercegovine i Holandije.
Koje usluge nudite?
Naše usluge su:
Traženje poslovnog
partnera u Holandiji i
udruživanje (Partner
search & Matchmaking)
Finansiranje putem
grantova
Poslovni razvoj
Upravljanje projektima
Marketing i edukacija
Odkud ideja za pokretanje ovog
biznisa?
Cviko Vandiæ: Vidjeli smo da postoji
potreba za nekom vrstom povezivanja i
izgradnje mostova izmeðu naših firmi i
firmi iz Evropske Unije. Sa našim velikim
radnim iskustvom u razlièitim sektorima
holandske industrije, te širokom mrežom u
Holandiji i BiH odluèili smo se orijentisati
na poslovnu suradnju izmeðu ove dvije
zemlje. Inaèe imamo afinitet za dobro
poslovanje i poslovne komunikacije, te
volimo raditi sa ambicioznim
poduzetnicima. Prioritet našeg rada je
prenositi naša znanja i koristiti poznanstva
kako bi druga preduzeæa mogla
rasti i napredovati.
kroz komunikacije, povezivanje, znanje i
iskustvo.
Naše firme imaju pomoæ od raznih
razvojnih agencija , ali su im jako
potrebne poslovne mreže u
Holandiji i znanje kako doæi do
grantova koja vlada Holandije nudi
BiH. Takoðer je neophodna dobra i
jasna komunikacija izmedu
partnera kako bi suradnja mogla biti
uspješna. Naše poznavanje holandskog i
bosanskog jezika, kao i razumijevanje
tradicija u poslovanju i naèin razmišljanja
daje dodatnu vrijednost vašoj poslovnoj
suradnji. BCC je taj koji vas povezuje na
osnovi zajednièkih interesa u poslovnim
prilikama i èini vašu suradnju sa stranom
firmom uspješnom.
Da li imate i neku meðunarodnu
podršku?
Cviko Vandiæ: Suraðujemo, kao prvo, sa
holandskom vladom kao promotivni
partner za Poslovno udruživanje tj.
Matchmaking sa BiH. Holandija pokazuje
dosta inicijative za internacionalno
poslovanje i pruža finansijsku i tehnièku
podršku holandskim i bosanskim firmama
za ostavraivanje poslovne suradnje., npr.
za tržišni sken i budžet za naše firme za
traženje poslovnog partnera u Holandiji i
povezivanje sa holandskim firmama.
Takoðer, imamo jaku mrežu u poslovnom
svijetu, kao što su banke i privredne
komore u Holandiji.
Kakva su vam iskustva do sada?
Cviko Vandiæ: Imamo iskustvo u razlièitim
sektorima kao na primjer turizam, drvna i
metalna industrija. Nedavno smo
organizovali poslovni sastanak izmedu
holandske firme i nekoliko naših drvopreraðivaèkih firmi za proizvodnju
namještaja. Spojili smo i jednu bh. firmu
koja želi suraðivati u eskploataciji kamena
sa holandskom firmom. Takoðer,
u
proljeæe 2011. planiramo posjetu
holandskih turoperatora BiH sa ciljem
povezivanja sa našim turistièkim
agencijama i promociju bh. turizma.
Ko su vam partneri u BiH?
Cviko Vandiæ: U BiH naši partneri su
privredne i vanjskotrgovinske komore,
razvojne agencije širom BiH i strane firme i
projekti za podršku bh. poduzetnicima.
Holandska ambasada u Sarajevu je
takoðer upoznata sa našim radom i
podržava naše inicijative. Naše partnerstvo
sa ovim firmama i institucijama ima cilj da
ojaèa uticaj u internacionalnom biznisu za
obje strane. Naravno, pružamo pomoæ
našim poduzetnicima u njihovim
poslovanju na internacionalnom tržištu
Na koji naèin možete pomoæi izvozno
orjentisanim preduzeæima?
Cviko Vandiæ: Naša firma vas može
povezati sa odgovarajuæom firmom u
Holandiji i napraviti od vaše poslovne ideje
biznis plan, te pružiti podršku podršku u
implementaciji tog plana. Takoðer
savjetujemo komapnije kako da se sa
svojim asortimanom ili uslugama plasiraju
na holandsko tržište. U sluèaju da imate
biznis plan koji ukljuèuje nove tehnologije ili
know-how u BiH možete nas takoðer
kontaktirati za savjet u vezi finansiranja
putem grantovnih sredstava vlade
Holandije.
Kako da vas kontaktiraju?
Cviko Vandiæ: Zainteresovane firme nas
mogu kontaktirati putem e-maila
[email protected] ili telefona 062-821-836.
Možemo razgovarati informativno u vezi
moguæe suradnje i biæe nam zadovoljstvo
s bih firmama 'izgraditi most' do
holandskog poslovnog partnera.
Zakonodavstvo
16
Zakon o deviznom poslovanju FBiH
Zakon o deviznom poslovanju FBiH je donesen 1998. godine. Kako se do danas dosta toga na
deviznom tržištu promijenilo, ocjenjeno je da je ovakav Zakon štetan za BiH. S tim u vezi, smatra se da
æe novi Zakon o deviznom poslovanju, koji je stupio na snagu 05.08. 2010 godine, otkloniti prepeke
razvoju finansijskog tržišta, tržišta kapitala, te obavljanju platnog prometa s inostranstvom.
N
ovim Zakonom se ureðuje:
a)
poslovanje izmeðu rezidenata i
nerezidenata u stranim sredstvima
plaæanja i u konvertibilnim markama,
b)
poslovanje izmeðu rezidenata u
stranim sredstvima plaæanja,
c)
jednostrani prijenosi imovine iz
Federacije Bosne i Hercegovine u
inostranstvo i iz inostranstva u Federaciju,
koji nemaju obilježja izvršenja posla
izmeðu rezidenata i nerezidenata.
Pod pojmom „poslovanje“ podrazumijeva
sklapanje tekuæih i kapitalnih poslova, te
njihovo izvršavanje plaæanjima,
naplatama ili prijenosima.
Rezidenti su:
pravna lica sa sjedištem u Bosni i
Hercegovini, osim predstavništava ovih
lica koja se nalaze izvan Bosne i
Hercegovine,
predstavništva, podružnice i
drugi organizacioni dijelovi stranih pravnih
lica upisanih u registar nadležnog organa
u Bosni i Hercegovini,
poduzetnici (obrtnici i trgovci),
koji samostalno obavljaju djelatnost radi
sticanja dohotka i registrovani su kod
nadležnog organa (u daljnjem tekstu:
poduzetnici),
fizièka lica s prebivalištem u
Bosni i Hercegovini, osim fizièkih lica èiji
privremeni boravak u inostranstvu traje
duže od jedne godine,
fizièka lica - strani državljani koji
u Bosni i Hercegovini borave na osnovu
dozvole za boravak, odnosno radne vize,
duže od 183 dana, osim diplomatskih i
konzularnih predstavnika stranih zemalja
te èlanova njihovih porodica,
diplomatska, konzularna i druga
predstavništva iz Bosne i Hercegovine u
inostranstvu koja se finansiraju iz budžeta
te državljani Bosne i Hercegovine
zaposleni u tim predstavništvima i èlanovi
njihovih porodica.
Tekuæi poslovi su poslovi zakljuèeni
izmeðu rezidenata i nerezidenata èija
namjera nije prijenos kapitala.
Kapitalni poslovi su:
direktne investicije,
ulaganja u nekretnine,
poslovi s vrijednosnim papirima,
poslovi sa udjelima u
investicijskim fondovima,
kreditni poslovi,
depozitni poslovi,
poslovi plaæanja na osnovu
ugovora o osiguranju, u skladu sa
propisima koji ureðuju poslove osiguranja,
jednostrani prijenosi imovine koji
mogu biti: lièni i fizièki.
Za izvoznike
Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je
naplatiti i unijeti u Federaciju sredstva
plaæanja po osnovu izvoza robe ili usluge
inostranstvu u roku od šest mjeseci od dana
izvoznog carinjenja, odnosno od dana
izvršenja usluge.
Plaæanje, naplaæivanje, prijenos i isplata
u Federaciji izmeðu rezidenata, izmeðu
rezidenata i nerezidenata i izmeðu
nerezidenata vrši se u konvertibilnim
markama.
Posao izvoza robe ili usluge sa ugovorenim
rokom naplate dužim od šest mjeseci od
dana izvoznog carinjenja robe, odnosno
dana izvršenja usluge, kao i posao izvoza
robe ili usluge koji nije naplaæen u roku šest
mjeseci od dana izvoznog carinjenja,
odnosno od dana izvršenja usluge, smatra
se kreditnim poslom sa inostranstvom.
Izuzetno, naplaæivanje i prijenos može se
vršiti u devizama i stranoj gotovini i to po
osnovu:
a)
deviznog kreditiranja u Federaciji
u skladu sa odredbama Zakona o deviznom
poslovanju,
b)
otplate deviznog kredita u
Federaciji,
c)
naplaæivanje premije osiguranja i
isplati štete u poslovima osiguranja sa
nerezidentima, kao i sa rezidentima koji
izvode investicijske radove i obavljaju
privrednu djelatnost u inostranstvu,
d)
prodaja i kupovina robe sa
konsignacionih skladišta, u slobodnim
zonama i u slobodnim carinskim
prodavnicama,
e)
kupovina i prodaja vrijednosnih
papira koji glase na stranu valutu,
f)
isplate strane gotovine sa devizne
štedne knjižice i deviznog raèuna, kao i
prijenosa deviza sa jedne devizne štednje
knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu,
odnosno sa jednog deviznog raèuna na
drugi devizni raèun istog lica,
g)
kupovine i prodaje, odnosno
plaæanja i naplate potraživanja i dugovanja
nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima
rezidenata - pravnih lica i poduzetnika
h)
uplate depozita kao sredstva
osiguranja,
i)
Stranu gotovinu, ostvarenu u
skladu sa ovim Zakonom, rezident pravno
lice i poduzetnik dužan je položiti na svoj
devizni raèun u banci, najkasnije narednog
radnog dana.
Sredstva plaæanja ostvarena po osnovu
prodaje plaæene robe koja se nalazi u
inostranstvu i neposredno isporuèuju
inostranstvu, rezident je dužan unijeti u
Federaciju u roku od šest mjeseci od dana
izvršenog plaæanja.
Rezident, pravno lice, dužan je dobit
ostvarenu po osnovu izvoðenja
investicijskih radova u inostranstvu kao i
devize koje je, u skladu sa garantnim
rokovima za ispravnost izvršenih radova
naruèilac investicijskih radova zadržao kao
garanciju za dobro izvršenje posla, kao i
sva preostala sredstva na raèunu unijeti u
Federaciju u roku od osam radnih dana od
dana završetka investicijskih radova,
odnosno od isteka garantnog perioda.
Za uvoznike
Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je
da unaprijed plaæenu robu ili usluge uveze u
Federaciju u roku od šest mjeseci od dana
izvršenog plaæanja robe ili usluge.
Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku
od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja
robe ili usluge dužan je da vrati unaprijed
plaæeni iznos u roku od osam dana od dana
isteka tog roka.
Posao uvoza unaprijed plaæene robe ili
usluge sa ugovorenim rokom dužim od šest
mjeseci od dana izvršenog plaæanja smatra
se kreditnim poslom sa inostranstvom.
Kreditni poslovi sa inostranstvom
Rezidenti su obavezni pri odobravanju
kredita te izdavanju garancija i jemstava u
korist nerezidenata pribaviti one
instrumente osiguranja naplate kojima se
postiže sigurnost kreditnog posla, kao i
garancije koja se izdaje, odnosno jemstva
koji se daje.
Zakonodavstvo
17
Novèanom kaznom od 10.000 KM
do 15.000 KM kaznit æe se za
prekršaj banka, rezident - pravno lice
i nerezident - pravno lice:
a) ako dobit ostvarenu po osnovu
obavljanja privredne djelatnosti u
inostranstvu ne unese u Federaciju u
skladu sa ovim Zakonom (èlan 12.),
b) ako za robu ili uslugu koje nisu
uvezene u roku od šest mjeseci od
dana izvršenog plaæanja ne izvrši
vraæanje unaprijed plaæenog iznosa u
roku od osam dana od dana isteka
roka od šest mjeseci (èlan 14. stav 2.)
Novèanom kaznom od 10.000 KM
do 15.000 KM kaznit æe se za
prekršaj banka, rezident - pravno
lice i nerezident pravno lice:
a) ako devize koriste suprotno ovom
Zakonu (èlan 3. stav 1.),
Zabranjeno je odobravanje nerezidentima
finansijskih kredita s rokom dospijeæa
kraæim od jedne godine, osim
odobravanja kredita od banaka i kredita
koje rezidenti odobravaju radi
uspostavljanja trajnih ekonomskih
odnosa.
Sticanje vlasništva nad nekretninama
Rezident može doznaèiti sredstva u
inostranstvo radi sticanja vlasništva nad
nekretninama u inostranstvu ako je
podmirio obaveze po osnovu poreza i
doprinosa uz predoèenje banci uvjerenja
o izmirenju poreza i doprinosa Porezne
uprave Federacije Bosne i Hercegovine
kao i uvjerenja Uprave za indirektno
oporezivanje Bosne i Hercegovine, osim
ako posebnim zakonom ili meðunarodnim
ugovorom nije drugaèije propisano.
Nerezident može vršiti plaæanje radi
sticanja vlasništva nad nekretninama u
Federaciji, osim ako posebnim zakonom
ili meðunarodnim ugovorom nije drugaèije
propisano.
Podzakonski akti
Zakon o deviznom poslovanju FBiH je na
više mjesta upuæivao da æe nadležno
ministarstvo finansija donijeti
provedbene, pozakonske akte kojim æe
detaljnije biti regulisana neka od pitanja
koja se tièu primjene zakona. S tim u vezi
donešeni su slijedeæi podzakonski akti:
Pravilnik o postupku otvaranja i
voðenja deviznih raèuna i deviznih štednih
uloga rezidenata u banci (Sl.novine FBiH
br. 56/10)
Pravilnik o uslovima i naèinu
otvaranja, voðenja i zatvaranja raèuna
nerezidenata u banci (Sl.novine FBiH br.
56/10)
Odluka o naèinu i uslovima pod
kojima rezidenti u poslovanju s
nerezidentima mogu primiti naplatu ili
izvršiti plaæanje u stranoj gotovini i gotovini
u konvertibilnim markama (Sl.novine FBiH
br.58/10)
Odluka o iznošenju strane
gotovine i èekova (Sl.novine FBiH br.58/10)
Odluka o plaæanju, naplati i
prenosu u devizama i stranoj gotovini
(Sl.novine FBiH br.58/10)
Odluka o uslovima za izdavanje
odobrenja za otvaranje deviznog raèuna u
inostranstvu (Sl.novine FBiH br.58/10)
Odluka o uslovima i naèinu
obavljanja mjenjaèkih poslova (Sl.novine
FBiH br.58/10)
Prekršajne odredbe
Neke od najznaèajnih prekršaja i
kaznenih mjera koje Zakon propisuje:
Novèanom kaznom od 10.000 KM
do 15.000 KM kaznit æe se za prekršaj
rezident - pravno lice i nerezident - pravno
lice ako plaæa ili izdaje nalog za plaæanje
prema inostranstvu na osnovu simuliranog
ugovora ili druge nevjerodostojne
dokumentacije, odnosno zakljuèuje ugovor
u kojem nije navedena stvarna vrijednost
Novèanom kaznom od 5.000 KM
do 10.000 KM kaznit æe se za prekršaj
rezident ako pri odobravanju kredita, te
izdavanju garancije i jamstva u korist
nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne
pribavi instrumente osiguranja naplate
kojima se postiže sigurnost kreditnog
posla, kao i garancije koja se izdaje i
jamstva koje se daje
b) ako stranu gotovinu koristi
suprotno propisima Vlade Federacije
(èlan 3. stav 2.),
c)
ako plaæanje, naplaæivanje,
prijenos i isplatu u Federaciji vrši suprotno
odredbama ovog Zakona (èlan 4. stav 1.),
d)
ako ne položi stranu gotovinu na
svoj devizni raèun kod banke (èlan 4. stav
3.),
e)
ako plaæanje i naplaæivanje po
tekuæim i kapitalnim poslovima ne vrši
preko banke (èlan 7. stav 1.),
Novèanom kaznom od 1.500 KM do
12.000 KM kaznit æe se za prekršaj
rezident:
a)
ako sredstva plaæanja po osnovu
izvoza robe ili usluge inostranstvu ne
unese u Federaciju u roku od šest mjeseci
od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno
od dana izvršenja usluge (èlan 10. stav 1.)
b)
ako sredstva plaæanja ostvarena
po osnovu prodaje plaæene robe koja se
nalazi u inostranstvu i neposredno
isporuèuje u inostranstvo ne unese u
Federaciju u roku od šest mjeseci od dana
izvršenog plaæanja (èlan 10. stav 3.),
c)
ako unaprijed plaæenu robu ili
uslugu ne uveze u Federaciju u roku od
šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja
robe ili usluge (èlan 14. stav 1.),
d)
ako ne izvještava Ministarstvo o
kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona
(èlan 25. stav 1.)
Razgovor
18
Denicom d.o.o.
„Želimo se fokusirati na izvoz
naših proizvoda...“
F
irma Denicom osnovana je u martu
2005. godine, a bavi se prodajom
okova za ploèasti namještaj. Na
svojim poèecima, u Denicom-u su radila
dva uposlenika, a danas nakon pet godina
uspješnog poslovanja, Denicom upošljava
20 ljudi.
Denicom je vremenom postao poznat po
izuzetnom kvalitetu proizvoda koje nudi, te
su trenutno zastupnici i distributeri
renomiranih i poznatih firmi iz svijeta
okova za namještaj i to: Julius Blum iz
Austrije (proizvoðaè broj jedan okova za
namještaj u Evropi), Rujz Design iz
Slovenije (sve vrste ruèkica za namještaj,
pvc i alu nogice i prateæi ovjesni pribor),
Volpato Industrie iz Italije (prateæi pvc i alu
pribor za kuhinje i ploèasti namještaj), te
Pyramis iz Grèke (vodeæi proizvoðaè
sudopera i prateæe opreme).
Iako se na svojim poèecima nisu
namjeravali baviti proizvodnjom, prije dvije
godine Ismet Huskiæ, direktor preduzeæa,
je zajedno sa partnerima pokrenuo
proizvodni proces, što se po njegovim
rijeèima pokazalo kao prava odluka. „Cilj
nam bio je odgovoriti na potrebe klijenata,
te zadovoljiti zahtjeve naruèioca. S tim u
vezi, asortiman naših proizvoda
kontinuirano raste i razvija se. Kako bi smo
ispunili oèekivanja, znaèajno ulažemo u
obuku osoblja, kvalitetan repromaterijal
koji uvozimo, te modernu opremu i
mehanizaciju, naglašava gosp. Huskiæ.
Pored prodaje kuhinja iz svog asortimana,
Denicom vrši usluge rezanja i sklapanja
aluminijskih profila odnosno fronti za
kuhinje, komode i sl. Uz pomoæ
profesionalnog osoblja, kupci mogu
odabrati moderna rješenja fronti, pvc
stolne i kuhinjske nogice, PCV umetke za
ladice, završne kuhinjske lajsne, profile za
radne ploèe, itd. Poseban akcenat stavljen
je na sklapanje i rezanje al. profila za
klizna vrata (amerièkih plakara).
U današnje vrijeme izazov je klijentima
ponuditi moderan dizajn po pristupaènim
cijenama. Renomirani, svjetski proizvoðaèi
èiji se brandovi takoðer mogu naæi u Bosni i
Hercegovini nude inovativnost i rješenja
koja su cijenom ipak nepristupaèna veæini
graðana naše zemlje. Meðutim, domaæe
komanije kao što je Denicom svojim
dizajnom i kvalitetom mogu parirati
svjetskim brandovima. Kvalitet Denicom
proizvoda su prepoznale brojne kompanije i
državne institucije u BiH sa kojima su imali
prilike saraðivati. S tim u vezi gosp. Huskiæ
objašnjava:
Govereæi o krizi èije posljedice su još uvijek
vidljive, gosp. Huskiæ naglašava da kriza
ipak nije imala prevelik uticaj na poslovanje
njegovog preduzeæa. Po njegovim rijeèima
klijenti, fizièka lica, koji naruèe proizvode,
kao npr. kuhinje ili amerièke plakare ne
kasne sa plaæanjem. Problemi su izraženiji
kod kompanija s kojima saraðuju, a koje
kasne s plaæanjem zbog odreðenih
problema u njihovom poslovanju. Meðutim,
ovakvi problemi se rješavaju dogovorima.
„Trudimo se našim poslovnim partnerima
izaæi u susret koliko je to moguæe u cilju
iznalaženja najboljih rješenja“.
„Veliku pažnju posveæujemo dizajnu naših
proizvoda, te pratimo svjetske trendove
produkt dizajna u ovoj oblasti. Trudim se da
svake godine posjetim sajmove namještaja
kako u regiji, tako i svjetski poznate
sajmove u Kelnu i Milanu. Cilj nam je da
našim kupcima ponudimo ono što je
trenutno aktuelno i van granica naše
zemlje, ali po cijenama koje odgovaraju
našem tržištu. Trenutno nam prioritet
predstavlja i izvoz proizvoda u zemlje EU,
prvenstveno u Njemaèku, Sloveniju i
Švicarsku“.
Planovi za iduæu godinu ukljuèuju
unaprijeðenje poslovanja i kvalitete
proizvoda. „U godini koja je pred nama,
želimo održati kvalitet postojeæih proizvoda
i proširiti paletu proizvoda u skladu sa
potrebama naših klijenata. Plan je kupiti
nove mašine koje æe nam pomoæi da na brz
i efikasan naèin kreiramo proizvode po
mjeri kupaca. Iskreno se nadam da æemo u
ovome uspjeti, a siguran sam da æe nam na
ovom putu stajati na raspolaganju i
ProCredit Bank s kojom smo do sada
uspješno saraðivali.“
Meðutim, dobiti posao na nešem tržištu, po
rijeèima gosp. Huskiæa, mnogo puta
uslovaljavaju brojni faktori. „Kao što smo
vjerujem svi svjesni, ponekad nam kvalitet,
cijena ili to što smo domaæa kompanija
neæe puno pomoæi u dobivanju odreðenog
posla. Nažalost, korupcija je prisutna u
našoj zemlji, te su potrebne veze da bi se
uspjelo. U ovakvom okruženju je ponekad
teško i frustrirajuæe raditi. Moram naglasiti i
to da u pet godina poslovanja nikad nismo
bili kontaktirani od bilo koje državne ili
nevladine institucije koja bi ponudila
odreðenu tehnièku pomoæ ili dala bilo kakav
poticaj našem poslovanju. Upravo ovakav
odnos države prema domaæim
preduzeæima predstavlja veliki problem u
ostavarivanju znaèajnijeg napredka“.
Svi koji su zainteresovani da posjete
izložbeni i prodajni salon preduzeæa
Denicom, mogu to uèiniti na adresi
Tvornièka 6, na Ilidži, u sklopu sjedišta
firme u Sarajevu. Osim toga Denicom
izložbeni salon se nalazi i u Sanskom
Mostu, kako bi klijenti iz ove regije imali
pristup njihovim proizvodima. Takoðer,
Denicom paleta proizvoda se može naæi
i putem prodajnih salona namještaja i
kuhinja u BiH.
Više informacija o Denicom ponudi
pronaðite na www.denicom.ba
ili
nazovite na telefon 033 762 335.
Savjeti za Vaš bolji biznis
19
Kako kreirati poslovne prezentacije?
Vještine prezentiranja su jedan od najosnovnijih elemenata poslovne pismenosti. Dobra
prezentacija ideje uèinit æe je poželjnom. S druge strane, loša prezentacija æe zasigurno zasjeniti
dobar i kvalitetan sadržaj!
P
rilikom kreiranja poslovne
prezentacije, vjerovatno smo svi
svjesni da nam znanje korištenja
Power point-a neæe puno pomoæi , ako ne
posvetimo pažnju sadržaju, dizajnu i
prezentacijskim vještinama.
U nastavku teksta opisaæemo sve tri
komponente koje zajedno èine uspješnu
prezentaciju.
Sadržaj
Kada pišete sadržaj za prezentaciju,
odluèite se za dvije ili tri glavne taèke na
koje æe se oslanjati ostatak teksta. Sadržaj
mora da bude jednostavan, jasan i
logièan. Najbolje je da ispitate šta je ono
što publiku najviše zanima i kreirate
sadržaj vodeæi se time. Imajte na umu koji
su vaši ciljevi? Kako želite da publika
reaguje? Ako razmislite o ovim
stvarima,osigurat æete da vaša
prezentacija ostvari svoj cilj.
Prije nego što poènete sa kreiranjem
prezentacije saznajte o publici što više
možete. Kada stavite sve ideje na
papir, organizujte ih po tematskim
kategorijama. Postoji li povezanost?
Postoji li logièan slijed koji æe biti lako
pratiti?
Kako slušaoci èesto jako brzo gube interes
za sadržaj koji prezentirate, a njihova
pažnja se u prosjeku zadržava od 6-8
minuta na onome o èemu govorite, koristite
sljedeæe "zaèine" kako bi ste pojaèali
zanimljivost prezentacije i zadržali pažnju
publike, a ujedno je i zabavili: prièe, pitanja,
slike, crteži, videozapisi,audiozapise,
ankete, vježbe sudjelovanjem publike,
citate, primjere, statistike , itd.
Svaki slajd treba da prenese samo jednu
glavnu ideju. Uskladite rijeèi, grafike i ostale
elemente prezentacije potrebama i
obrazovnom nivou publike, kao i cilju koji
želite da postignete. Svaka prezentacija
treba da ima slajd sa naslovom koji se
odnosi na temu prezentacije. Nemojte da
upotrebljavate razlièita formatiranja za
tekstove na slajdovima. Dizajn mora da
bude postojan kroz prezentaciju. Na jedan
slajd nemojte da postavite više od šest
stavki bulitovanog teksta. Tako æe biti
mnogo èitkiji i razumljiviji. Kada kreirate
grafikone, neka oni budu jednostavni i
pregledni. Poslednji slajd u prezentaciji bi
trebao da sadrži rezime naslova slajdova u
prezentaciji u sluèaju dodatnih pitanja.
Dizajn
Dizajn mora da bude jasan i u skladu sa
sadržajem. Nemojte pretrpavati slajdove
tekstom, jer inaèe neæe biti èitljivi i jasni.
Kontrast izmeðu boje teksta i boje pozadine
mora da bude velik kako bi se s lakoæom
moglo èitati sa svakog od slajdova. Slike su
tu da potvrde sadržaj. Birajte slike koje æe
privuæi pažnju i s preceznošæu ilustrovati o
èemu se govori.
Vještine prezentiranja
Vještine prezentiranja su jedan od
najosnovnijih elemenata poslovne
pismenosti. Dobra prezentacija ideje, uèinit
æe tu ideju poželjnom. Loša prezentacija
ideje zasjenit æe dobar sadržaj. Edukacija
bez kvalitetnog predavaèa koji nije
sposoban strukturirano i efektivno prenijeti
svoje znanje ne može biti kvalitetna.
Kako prezentirati proizvod na naèin da
ga ciljana grupa prihvati?
Ako želite uspjeti u komunikaciji, nužno je
Savjeti za Vaš bolji biznis
20
Tremu psiholozi objašnjavaju
kao strah od sramoæenja.
Bojimo se da æe naši
nedostaci izaæi na vidjelo i da
æemo izlaskom pred publiku,
tj. mnoštvo okupljenih ljudi,
na kocku stavljamo imidž
koji smo o sebi stvorili.
Razmislite koji su vaši ciljevi
zbog kojih trebate javno
nastupiti, ali isto tako i što
može krenuti po zlu. Što
možete izgubiti ako nešto ne
ispadne onako kako ste
zamislili. Morate pristati na
gubitak radi dobitka. Strah
æete umanjiti ako se
privikavate na ovakve
situacije.
Da biste smanjili tremu i
neprijatnost prezentiranja
pred publikom, razgovarajte
sa publikom prije samog
prezentiranja
da biste
uspostavili prijateljski odnos.
prihvatiti ideju da je na vama odgovornost
da kroz naèin na koji komunicirate
upravljate percepcijom drugih ljudi,
njihovom percepcijom vas i onog što vi
radite. Kvalitetna komunikacija nažalost
nije nešto što nam je uroðeno, ona je
vještina koju uèimo cijeli život. Svakog
dana komuniciramo s okolinom i pomoæu
komunikacije preživljavamo.
Slika o sebi koju stvaramo u svojoj okolini
èesto je izravna refleksija našeg javnog
nastupa. Egzistencija mnogih od nas ovisi
o tome koliko dobro možemo okolini
predstaviti svoje znanje, svoje misli, svoje
osjeæaje, ono što zastupamo ili ono što
jesmo. Prezenter mora da bude dobro
upoznat sa sadržajem prezentacije da bi
mogao da je prikaže na najbolji moguæi
naèin i da odgovori na razlièita pitanja
publike.
U mnogim sluèajevima, prezentaciju ne
pravi samo jedan èovjek. Zato svi koji su
radili na njoj moraju da budu u kontaktu, da
bi na primjer, pisac sadržaja mogao
razumjeti i kasnije objasniti s lakoæom sve
segmente prezentacije.
Intonacija vašeg glasa i jezik vašeg tijela je
nešto što može uèiniti prezentaciju
zanimljivom, ili što je može uništiti. Budite
samouvjereni, a to æete postiæi na naèin da
prezentiranje vježbate pred publikom koja
æe vam nakon toga dati konkretne
komentare u pogledu kvalitete
prezentacije, njene jasnoæe,tako i
komentare o vašim vještinama
prezentiranja.
Mnogi se suoèavaju sa tremom pred javni
nastup. Strah od javnog nastupa normalan
je i prirodan osjeæaj. Tremu imaju svi,
glumci pred predstave, pjevaèi pred
koncerte, profesori pred predavanja, pa i
politièari pred javne govore. Takvog straha
teško je i gotovo da se i ne može u
potpunosti osloboditi, ali se može i to u
znaèajnoj mjeri ublažiti - do te mjere da
neæe biti nikakva prepreka istupanju.
Ostali savjeti za prezentiranje
Prenesite svu opremu na mjesto gde æete
prikazivati prezentaciju i isprobajte je na
licu mesta. Važno je da isprobate i mjesto
na kojem æete stajati u toku prikazivanja,
osvetljenje i druge stvari.
Kada ste na prezentaciji pred publikom,
uspostavite kontakt sa njom i zabavite ih.
Nemojte samo da èitate prezentaciju, veæ je
upotrebite kao ispomoæ u jednom širem i
dubljem prezentiranju.
Uvijek poštujte pitanja osoba iz publike i
odgovorite na njih najbolje što možete.
Osnove prezentacijskih vještina
3 stvari koje svaki prezenter treba znati!
Koristite vizualna pomoæna sredstva, kada god i gdje god možete!
Vježbajte, vježbajte, vježbajte!!!
Publika æe samo zapamtiti tri glavne poruke iz vaše prezentacije Razmislite koje su to!
%
7
d
o
VeC 7,58%)
(EKS
BIZNIS
KREDITI ZA
RASTEREÆENJE
ProCredit Bank kroz kredite za rastereæenje pruža moguænosti privrednicima da optimiziraju svoja zaduženja
u otplati, da dobiju odgovarajuæi period odložene otplate, objedine otplatu više rata kredita u jednu ratu i što je
èesto najvažnije znaèajno smanje svoje mjeseène obaveze radi stvaranja kapaciteta za daljnji razvoj.
Izaberite jedan od kredita ili kreirajte kombinaciju u iznosu preko 50.000 KM koja
Vam odgovara:
Investicioni kredit sa rokom otplate do 120 mjeseci
Kredit za trajna obrtna sredstva sa rokom otplate do 60 mjeseci
Kredit za obrtna sredstva sa rokom otplate do 36 mjeseci
Za više informacija pozovite 033/250-955, ili posjetite najbližu poslovnicu ProCredit Bank!
EKS obraèunat za kredit na period od 120 mjeseci te proviziju za obradu od 1%.
Savjeti za Vaš bolji biznis
22
Istraživanje tržišta kao potpora
uspješnijem poslovanju
„Polovina novca kojeg sam potrošio
na oglašavanje je uzalud potrošena;
problem je u tome što ne znam
koja je to polovina.“
John Wanamaker
U
vremenima brzih promjena
potrošaèkih preferencija i
dinamiène tržišne konkurencije,
istraživanje tržišta važan je preduvjet
kvalitetnog poslovnog upravljanja i
dugoroènog ostvarivanja dobiti. Poslovne
se odluke moraju temeljiti na pouzdanim
rezultatima istraživanja tržišta. Glavni
smisao istraživanja tržišta je prikupljanje
valjanih i pouzdanih informacija koje
pomažu prilikom odluèivanja u tržišnom
poslovanju, planiranju aktivnosti,
rješavanju konkretnih teškoæa ili kontroli
uspješnosti poslovanja.
Prema jednostavnoj definiciji, istraživanje
tržišta je unaprijed osmišljeni (planirani)
proces prikupljanja i analiziranja
podataka, u svrhu pružanja informacija
bitnih za donošenje marketinških odluka o
upravljanju marketingom.
Istraživanje tržišta je sistemsko
planiranje, prikupljanje, analiziranje i
informisanje o podacima i nalazima
relevantnim za specifiènu marketing
situaciju s kojom se preduzeæe susreæe.
Najèešæe svrhe istraživanja su:
utvrðivanje karakteristika tržišta, mjerenje
potencijala tržišta, analiza tržišnog udjela,
analiza prodaje, studije o trendovima
poslovanja, konkurentnim proizvodima,
kratkoroèno i dugoroèno predviðanje,
prihvaæanje i potencijal novog proizvoda,
studije o formiranju cijena, istraživanje
zadovoljstva kupaca, istraživanja za
potrebe segmentacije tržišta, istraživanja
za potrebe oglašavanja itd.
Istraživanja mogu biti kvalitativna i
kvantitativna. Kvalitativna istraživanja su
istraživanja koja se ne rade na velikim
uzorcima i ne rezultiraju èvrstim brojkama
koje su statistièki reprezentativne u odnosu
na populaciju koja se istražuje. Njihov cilj je
dublje i temeljitije uæi u istraživanu
problematiku generirajuæi što više ideja i
koncepata. Ponekad kvalitativna
istraživanja mogu poslužiti kao pretest za
opsežnije kvantitativno istraživanje.
Najèešæe korištene kvalitativne metode su
dubinski intervjui i skupni intervjui (fokus
grupe). Kvantitativna istraživanja su
istraživanja koja, oslanjajuæi se na teoriju
vjerojatnosti i statistiku, rezultate dobivene
na uzoku ispitanika ekstrapoliraju na
cjelokupnu populaciju. Cilj istraživanja
može biti deskripcija stanja ili
ustanovljavanje uzroèno-posljediènih
odnosa izmeðu pojedinih varijabli. U ovu
skupinu istraživanja spadaju eksperimenti,
kao i terenske, telefonske i poštanske
ankete.
Faze istraživanja
Istraživanje tržišta kod preduzeæa koja
poèinju poslovanje je široko usmjereno, jer
je preduzeæu neophodno što veæi broj
informacija, od opštih do usko orijentisanih.
Za razliku od ovih preduzeæa, firme koje
veæ posluju ne trebaju tako sveobuhvatno
istraživanje i kod njih se istraživanje obavlja
u sljedeæa èetiri osnovna koraka:
definisanje problema, prikupljanje
podataka, analiza podataka i donošenje
odluka.
Definisanje problema je prvi i najvažniji
korak u procesu istraživanja, ono je
neophodno da bi se mogle sagledati
informacije koje su neophodne da se
prikupe. Definisanje problema obuhvata
ciljeve koji se žele ostvariti prikupljanjem,
Savjeti za Vaš bolji biznisl
23
ogranièenja koja su obièno u vidu novca i
vremena, pretpostavke o faktorima i
situacijama koje æe pojednostaviti
problem, te mjere uspjeha koje
predstavljaju kriterije ili standarde
korištene za ocjenu prijedloga rješenja
problema. Prilikom definisanja potrebno je
izvršiti razvoj pitanja na koje se trebaju
dobiti odgovori. Pitanja se obièno
formulišu kao hipoteze koje predstavljaju
odgovor na problem istraživanja.
Prikupljanje podataka se može rasporediti
u dva tipa podataka i to primarne i
sekundarne. Sekundarni podaci su
informacije koje se dobiju iz nekog drugog
izvora (unutrašnjeg ili spoljnog).
Unutrašnji izvori su zapisi, datoteke i razni
izvještaji, a spoljnji su biblioteke, organi
uprave, privredne komore, banke,
statistike, itd. Prednosti sekundarnih
podataka su ti što je neko drugi umjesto
vas prikupio podatke i uštedio vam
vrijeme, novac i napor prikupljanja
podataka. Nedostaci su što su takvi
podaci èesto zastarjeli. Za prikupljanje
primarnih podaka u osnovi postoje dva
metoda i to:
Posmatranje ljudi - koje se može vršiti
mehanièki ili od strane osoblja. Ljudi ili
mašine zapisuju podatke kao što je npr.
broj ljudi koji kupuje u jednoj prodavnici.
Postavljanje pitanja ljudima – predstavlja
instrument koji se koristi da se prikupe
podaci od ljudi liènim kontaktom,
telefonskim putem ili putem pošte. Obièno
se za ovu svrhu koriste pripremljeni
upitnici. Pored ova dva osnovna imamo
još i panele kod kojih se prikupljaju
informacije od potrošaèa u redovnim
vremenskim intervalima ili po potrebi i
eksperimente koji predstavljaju dobijanje
podataka putem manipuliranja faktora u
èvrsto kontrolisanim uslovima da se
ispitaju uzroci i efekti.
Analiza podataka se tipièno
vrši kvalitativno i
kvantitativno. Kvalitativna
analiza treba da da odgovor
na pitanje ko su kupci
(kategorije). Jedna od
kvalitativnih tehnika je
intervju fokusne grupe, koja
ukljuèuje intervju 6 do 10 ljudi
kao neformalne grupe u
vremenskom periodu od 30
minuta do jednog sata.
Ispitivaèi mogu pokazati
grupi razlièite proizvode,
pakovanja, reklame, te ih
zamoliti da ih probaju, zatim
se postavljaju odreðena
pitanja da bi im stimulisali
razmišljanja i dobili
neposrednu interakciju
izmeðu èlanova grupe.
Subjektivne ocjene grupe se
koriste u donošenju odluka.
Negativna strana ovog
metoda je ocjena
neophodna da se donese
odluka. Ova metoda je
pogodna kada se ispituje veæi broj ljudi.
Kvantitativna analiza treba da odgovori o
kolièini proizvoda koje je tržište spremno da
prihvati, koji su to tržišni segmenti i
vremenski period realizacije proizvoda.
Primjer kvantitativne tehnike možemo
objasniti kao broj odgovora dobijenih od
razlièitih ljudi koji su ispitani, svrstavajuæi ih
u odreðene kategorije naspram ukupnog
broja tih ljudi. Npr. ako se ljudi na ulici
ispituju nekim pitanjem koje ima više
odgovora (recimo da, ne, možda, neznam),
dobijeni odgovori se svrstaju u kategorije
(da, ne, možda, neznam) te se takva
kategorija stavlja u odnos prema ukupnom
broju ispitanika da bi se dobio procenat
reakcija po svakoj kategoriji.
Donošenje odluke kao zadnji korak u
procesu istraživanja. Nema èvrstih pravila
za tumaèenje prikupljenih podataka.
Odluka je neophodna za interpretaciju
rezultata. Odluka zavisi od kompleksnosti
problema koji se istražuje, kvalitete
prikupljenih informacija (taènosti
informacija, objektivnosti istraživaèa,
obuhvatnosti podruèja istraživanja) i ciljeva
koji se žele postiæi istraživanjem.
Naèin komuniciranja sa izvorima
podataka pri prikupljanju primarnih
podataka.
U suštini postoje dva naèina kojim se može
doæi do primarnih podataka, a to su:
ispitivanje i posmatranje (opservacija).
Bez obzira radi li se o metodi ispitivanja ili
posmatranja, neohodno je odgovoriti na
dva bazièna metodološka pitanja: na koji
naèin komunicirati sa izvorima podataka i
pomoæu kojih sredstava prikupiti podatke?
Metoda ispitivanja najèešæe se primjenjuje
u istraživanjima prilikom prikupljanja
primarnih podataka, te nadalje kratko se
osvrnuti na moguæe naèine komuniciranja
sa izvorima podataka prilikom metode
ispitivanja. Postoje više naèina pomoæu
kojih je moguæe komunicirati sa ljudima da
bi dobili željene informacije. A u suštini se
svode na tri moguæa rješenja: Lièno
komuniciranje izmeðu ispitivaèa i
ispitanika, Komuniciranje dopisnim putem,
Komuniciranje putem telefona.
Lièno komuniciranje karakteriše fizièko
prisustvo ispitivaèa u toku èitavog procesa
prikupljanja primanih podataka od
ispitanika za razliku od dopisnog i
telefonskog kontakta. Prednosti ovog
naèina su da je najfleksibilniji metod pošto
ispitivaè ima široke moguænosti da u toku
razgovora dobije dopunske podatke, uradi
ispravke, pojasni pitanje, stimuliše na
saradnju, može duže trajati i time prikupiti
više podataka. Nadalje, liènim
komuniciranjem se smanjuje procenat
ispitanika do kojih ne možemo doæi se
smanjuje ako ga uporedimo sa dopisnim i
telefonskim naèinom, moguænost da se
ocjeni ozbiljnost/iskrenost ispitanika i time
poboljša kvalitet podataka te liènim
komuniciranjem lakše je zadovoljiti
planirane principe uzorka, a samim tim ne
ugrožava se reprezentativnost uzorka.
Potencijalne slabosti ovog naèina su da je
teže planirati, vrijeme organizacije i
kontrole je mnogo teže nego kao kod
drugih naèina, troškovi su veæi, ispitivaèi
ako nisu dobro obuèeni i vièni poslu mogu
nanjeti štetu straživanju.
Komuniciranje dopisnim putem
karakteriše da ispitanik sam popunjava
upitnik bez ispitivaèa.Dobre osobine su da
je ovaj naèin ekonomièan, moguæa je
široka geografska distribucija, eleminišu se
greške ispitivaèa, odreðene grupe
ispitanika je lakše pronaæi, a loše strane su
da zahtjeva dug vremenski period,
opasnost od greške uzorka, upitnik mora
biti relativno kratak, pitanja moraju biti
jednostavna i razumljiva, otvorena pitanja
nisu efikasna, ne zna se da li je osoba kojoj
smo poslali upitnik odgovorila na pitanja ili
Savjeti za Vaš bolji biznis
24
je to za nju uèinio neko drugi, potreba za
pozivima osobama kojima smo poslali
upitnik da isti dostave itd.
Komuniciranje putem telefona
karakteriše da je on jedan od najbržih
naèina da doðemo do odreðenih
podataka, daljina ispitanika nije problem,
veliki broj ispitanika je moguæe kontaktirati
u jednom danu,
niži troškovi, lakša
kontrola ispitivaèa, ispitanici se lagodnije
osjeæaju kada daju odgovore putem
telefona, baza podataka je lako dostupna
(telefonski imenik), te lako se može
primjeniti metod uzorka na bazi
vjerovatnoæe prema ciljnim skupinama za
istraživanje. Telefonsko anketiranje ima
svakako i ozbiljnih nedostataka, a to su: da
se ne može svugdje primjeniti (npr.
ispitivanje boje proizvoda, ukusa itd.), èak i
u najrazvijenijm zemljama posjedovanje
telefona je u uskoj vezi sa nivoom dohotka
i socijalnim statusom, te ova èinjenica
može negativno uticati na reprezetativnost
uzorka. Nadalje, ovaj naèin može dovesti
pred neke metodološke i organizacione
probleme, prije svega do sastavljanja
upitnika koji mora da bude što kraæi.
Otvorena pitanja treba izbjegavati iz
razumljivih razloga, takoðer - niste nikada
sigurni da li razgovarate sa pravom
osobom.
Bez obzira na negativne faktore koji mogu
uticati na kvalitet podataka, telefonsko
komuniciranje ima svijetlu buduænost
uzimajuæi u obzir razvoj novih tehnologija i
sve lakšeg pristupa fiksnim i mobilnim
telefonima, te interent komunikaciji. U
zadnje vrijeme istraživanja putem
interenta su u porastu, te primjena
kompjuterskih rješenja u ispitivanjima
putem telefona (CATI tehnologija)
zauzima znaèajno mjesto u naèinu
komunikacije sa izvorima podataka.
Telefonski intervju uz podršku
kompjutera - CATI
Sistemi koji koriste podršku kompjutera pri
vršenju telefonskog anketiranja, dobili su
zajednièko ime: Computer Assisted
Telephone Interviewing–CATI. Zajednièka
osobina je da se intervjuisanje obavlja
pomoæu kompjuterskih terminala. Intervjui
se kontrolišu na bazi unaprijed
programirane procedure, te ispitanik
odgovara kompjuteru (pomoæu anketara
koji unosi podatke). CATI usmjerava tok
intervjua sa taèno odreðenim pitanjima i
redosljedom. Programirane instrukcije
kontrolišu da li ispitanik odgovara na dato
pitanje i da li je odgovor konzistentan sa
prethodnim. Ako se bilo šta pogriješi,
odmah se na ekranu pojavljuje poruka
koja na to upozorava i ispravka se odmah
obavlja. Kada je dat pravilan odgovor,
program odreðuje sljedeæe pitanje. Pitanje
se neæe pojaviti na ekranu dok odgovor
predhodno nije lociran na pravo mjesto u
upitniku. Na kraju intervjua svi odgovori se
automatski unose u memoriju kompjutera.
Iz ovih ukratko navedenih koraka CATI
procesa, vidimo da ovaj system ima
znaèajnih prednosti kao što su moguænost
efikasne i brze kontrole, brzina obavljanja
intervjua, velike moguænosti procesiranja
podataka, kao i moguænost kreiranja baze
podataka odjednom i u zadovoljavajuæem
vremenskom periodu. Softwareska
rješenja za ove sisteme su danas u svijetu u
širokoj upotrebi, te su lako dostupni i
pristupaèni.
Istraživanja su od velike važnosti za
uspjeh svakog poslovanja
Ima kompanija koje shvaæaju važnost
istraživanja tržišta i koje svoje najvažnije
strateške odluke donose na osnovu tih
informacija. Nažalost, te su kompanije
malobrojne. Osnovni problem je u tome što
se istraživanja provode samo za strateške
odluke ili kada kompanije zaista zapadnu u
neke probleme. Meðunarodne kompanije
naruèuju prilièan broj istraživanja, te na
sistemski naèin pristupaju svom poslovanju
i tržištima na kojima djeluju. Domaæe
kompanije bi mogle mnogo nauèiti od njih.
Postoje tzv. "menadžeri starog kova" koji
potpuno ignorišu važnost istraživanja jer
misle da sve znaju, da u potpunosti poznaju
tržište i da je sve ionako stvar sreæe. Ima i
onih koji misle da sprovoðenje istraživanja
znaèi rješavanje svih problema
izbjegavanje svih opasnosti, zaboravljajuæi
pritom da je uloga istraživanja pružanje
informacija na temelju kojih se osmišljavaju
marketinške aktivnosti. Uspješni
menadžeri znaju da je istraživanje tržišta,
zapravo, informacijska potpora u
donošenju poslovnih odluka.
Glavna smisao i potreba istraživanja tržišta
je prikupljanje korisnih i pouzdanih
informacija koje pomažu prilikom
odluèivanja u tržišnom poslovanju,
planiranju aktivnosti, rješavanju konkretnih
teškoæa ili kontroli uspješnosti poslovanja.
Poslovne odluke moraju biti utemeljene na
pouzdanim rezultatima tržišnih istraživanja.
Mnogi menadžeri shvaæaju kako je poslovni
uspjeh moguæ jedino ako imaju spoznaju o
tržišnom udjelu svoje kompanije u odnosu
na konkurenciju, ako mjere uspješnost
svojih reklamnih kampanja, ako dobivaju
povratne informacije i mišljenje potrošaèa o
svojem proizvodu, ako prije pokretanja
svojih akcija na tržištu imaju uopšte sliku o
znaèaju, potencijalima, potrebama i
moguæim teškoæama osvajanja tržišnog
segmenta na kojeg ciljaju.
Bez obzira da li je istraživanje tržišta
potrebno radi sprovoðenja promotivne
kampanje, segmentacije tržišta, prodaje,
razvoja proizvoda, unapreðenja kvalitete ili
bilo kojeg drugog razloga, istraživanja
omoguæavaju
da se dobiju vrijedne,
autentiène, stvarne i pouzdane informacije
koje mogu pomoæi u donošenju kritiènih
odluka. Strateške odluke se uglavnom
donose na osnovu temeljitog istraživanja
tržišta.
Èinjenica je da problemi tržišta postaju
svugdje sve kompleksniji. U takvoj situaciji
istraživanje tržišta postaje vrlo važan
instrument bez kojeg organizacije neæe
više moæi pratiti promjene. Istraživanje
tržišta ne mora garantovati ostvarenje
uspjeha za odluke koje su na osnovu njega
donesene, meðutim, sigurno je da
istraživanje tržišta može smanjiti rizike
tržišnog nastupa.
Savjeti za Vaš bolji biznis
25
Kako napisati Saopštenje za javnost?
Saopštenje za javnost je
jednostavno napisana izjava za
medije. Sa saopštenjima
obavještavamo o planiranim
dogaðanjima, promocijama,
nagradama, novim proizvodima i
uslugama, postignutim rezultatima,
itd. Takoðer, saopštenja se koriste
kako bi mediji iz vijesti kreirali
opširniju prièu na temu koja je od
vašeg interesa. Novinari æe se lakše
odluèiti da pišu o odreðenoj temi ako
dobiju saopštenje za javnost.
Saopštenje je jedan od osnovih i
najkorištenijih alata za odnose s
javnošæu!
K
oraci za pisanje saopštenja
Pisanje naslova: Naslov bi trebao biti
kratak i jasan: naslov je ultra sažeta verzija
kljuène vijesti iz saopštenja!
Naslovi bi trebali ugrabiti pažnju novinara,
kao što i naslov novinarskih èlanaka treba
da privlaèi pažnju èitatelja, npr. „ XVZ Co.
sklopio strateško partnerstvo s HXO iz
Amerike“.
Naslov se piše „bold“ fontom i obièno se
koristi veæi font kako bi se naslov istakao.
Najlakši naèin za kreiranje naslova je da
koristite kljuène rijeèi vašeg saopštenja.
Na ovaj naèin vašim èitateljima æe odmah
biti jasno o èemu se radi u vašem
saopštenju.
Pisanje teksta: Saopštenje bi trebalo biti
napisano na naèin na koji vi želite da bude i
objavljeno u medijima. U vrijeme kada su
novine i mediji zatrpani informacijama
moramo se pobrinuti da poèetak
saopštenja bude zanimljiv ako želimo da
se saopštenje objavi. Pišite o èinjenicama
– dogaðajima, proizvodima, uslugama,
ljudima, ciljevima, planovima,
projektima...
Zapoènite sa datumom i mjestom u kojem
se radnja saopštenja dešava. Prva,
vodeæa reèenica bi trebala da zainteresira
èitatelja i ukratko objasni temu saopštenja.
Slijedeæe dvije reèenice æe dodatno
objasniti vodeæu reèenicu.
Tijelo saopštenja za javnost bi trebalo biti
kompaktno. Izbjegavajte korištenje dugih
reèenica i opširnih paragrafa. Izbjegavajte
ponavljanja i korištenje nerazumljivog
jezika i žargona. U sluèaju da koristite
struènu terminologiju, potrudite se da u
saopštenju definišete o èemu se radi, kako
bi èitatelji razumjeli tekst.
Ne zaboravite da komunicirate 5 W i H
(who – ko, what –šta, when-kada, where
– gdje, why- zašto i how – kako!)
Dužina saopštenja za javnost ne bi trebala
biti duža od 1 A4 stranice.
Na kraju ukljuèite informacije o vašoj
komaniji kako bi novinari upoznali misiju i
viziju vaše kompanije. Takoðer, obavezno
ukljuèite informacije o vašoj web stranici, te
napišite kontakt podatke osobe koja može
dati više informacija o temi o kojoj ste pisali
u saopštenju.
Na kraju saoštenja ukljuèite simbol ### koji
indicira kraj vijesti. Ovo je novinarski
standard.
Ne trošite vrijeme na pisanje naslova prije
završetka saopštenja.
Ako je saopštenje za hitnu objavu napišite
„MOLIMO OBJAVITI HITNO“ iznad
naslova. U sluèaju da ne želite da se vaše
saopštenje objavi prije odreðenog roka,
napišite „MOLIMO NE OBJAVLJIVATI
PRIJE (datum)“. Ako saoštenje ne sadrži
nikakve upute, novinari æe pretpostaviti da
ga trebaju objaviti odmah.
Saopštenje o odreðenoj vijesti šaljete kada
je ta vijest aktualna.
Poziv novinarima da vas kontaktiraju u
sluèaju da žele proširiti prièu je obavezan.
Novinari moraju imati pristup dodatnim
informacijama u sluèaju njihovog interesa.
Ukljuèite citate odgovornih osoba kako bi
saopštenje bilo zanimljivije i živopisnije.
Šaljite saopštenje e-mailom ili faxom.
Najbolje je da saopštenje bude u tijelu emaila. Izbjegavajte attachment-e. Naslov
saopštenja stavite u „Subject“ e-mail-a
upuæenog novinarima.
Neki korisni savjeti:
Ukljuèiti ime kompanije u naslov i u prvi
paragraf kako bi ste obazbijedili vidljivost u
printanim medijima, te u sluèaju da naziv
vaše komapnije zainteresovani potraže
preko interneta. Ako saopštenje šaljete faxom pobrinite se da saopštenje bude
poslano na memorandumu koji sadrži vaš
logotip.
Posjetite webstranice raznih komapnija i
proèitajte njihova saopštenja kako bi ste
dobili jasniju sliku kako jedno saopštenje
treba da izgleda i šta svako saopštenje
treba da sadrži.
Finansijska edukacija
26
Dokumentarno poslovanje
Bankarska garancija
B
ankarska garancija je instrument osiguranja urednog
izvršenja obaveza iz ugovornog odnosa, odnosno zaštita
od rizika neizvršenja tih obaveza.
U cilju obezbjeðenja plaæanja i izvršenja ugovorenih obaveza,
Banka æe na zahtjev klijenta izdati odreðenu vrstu garancije,
kojom preuzima neopozivu obavezu da plati odreðeni iznos
novca korisniku garancije, ukoliko klijent ne izvrši ugovorenu
obavezu. Na taj naèin Banka svoje klijente èini sigurnim i
konkurentnim na tržištu.
Namijenjena je:
Pravnim licima bez obzira na tip registracije, koji imaju otvoren
raèun u banci. Fizièkim licima koja ispunjavaju slijedeæe uslove:
da su državljani BiH, sa stalnim boravkom u BiH
da imaju stabilne prihode najmanje 3 mjeseca prije
podnošenja zahtjeva za bankarsku garanciju
da osiguraju bankarsku garanciju sa depozitom 100%
Namijenjen je pravnim licima bez obzira na tip registracije, koja se
bave uvozno-izvoznim aktivnostima, kao i ostalim preduzeæima i
licima koja imaju potrebu za ovim instrumentom plaæanja, te koji
imaju otvoren raèun u banci.
Dokumentarni akreditiv kao instrument plaæanja pruža
sigurnost svim stranama u poslovima meðunarodnog
platnog prometa:
Kupac je siguran da æe plaæanje iz dokumentarnog akreditiva biti
izvršeno samo u sluèaju ako prodavac, unutar predviðenih
rokova, podnese sva uslovljena akreditivna dokumenta.
Prodavac je siguran da æe podnošenjem urednih otpremnih i
robnih dokumenata navedenih u akreditivu, pod predpostavkom
da je ispunio sve uslove iz akreditiva, moæi da naplati
protuvrijednost izvezene robe, odnosno izvršene usluge, jer mu
za plaæanje garantuje banka koja je otvorila akreditiv i/ili
konfirmirala akreditiv.
Prije izdavanja dokumentarnog akreditiva potrebno je da
kupac i prodavac dogovore:
Vrste bankarskih garancija:
Plative garancije – garancije za osiguranje plaæanja
Avansne garancije
Carinske garancije
Tenderske garancije
Garancije za dobro izvršenje posla
Garancije za garantni rok
Dokumentarni akreditiv
D
okumentarni akreditiv predstavlja obavezu banke da na
zahtjev i po nalogu klijenta (uvoznika) isplati korisniku
akreditiva odreðeni novèani iznos, pod uslovom da joj
budu podneseni ugovoreni dokumenti i prema uslovima
utvrðenim u akreditivu.
uslove plaæanja dokumentarnog akreditiva, te
transportnu klauzulu
vrstu dokumentarnog akreditiva kao i dokumente za
prezentaciju (faktura, lista pakovanja, transportni dokument,
certifikat o porijeklu i drugi)
datum izdavanja i isteka dokumentarnog akreditiva
Vrste dokumentanog akreditiva:
Neopozivi dokumentarni akreditiv
Neprenosivi dokumentarni akreditiv
Nekonfirmirani dokumentarni akreditiv
Konfirmirani dokumentarni akreditiv
Dokumentarni akreditiv plativ po viðenju
Dokumentarni akreditiv sa odgodom plaæanja i drugi.
Finansijska edukacija
27
Naš cilj je
zadovoljan klijent!
Potražite ProCredit Bank letak:
Prijedlozi, Primjedbe, Pohvale i iznesite svoje mišljenje!
P
roCredit Bank polaže dosta brige o
kvalitetu usluge i želi svakom
klijentu pružiti jednako kvalitetnu i
profesionalnu uslugu na razumljiv naèin.
Radeæi transparentno i odgovorno, cilj
nam je pokazati našim klijentima da smo
mi institucija od povjerenja kojoj je cilj
ostvariti dugoroènu saradnju.
Izrazito cijenimo mišljenja naših klijenata i
želimo im omoguæiti da se u našoj Banci
osjeæaju dobrodošli, te želimo znati da su
pravilno usluženi. Stoga u našoj banci
potražite letke pod nazivom: Prijedlozi,
primjedbe, pohvale. Cilj letka je da klijenti
iznesu svoje mišljenje i na taj naèin
doprinesu kvalitetnijem poslovanju naše
banke. Koristimo i ovu priliku da naše
klijente potaknemo da potraže ovaj letak i
upute nam bilo kritiku ili pohvalu - svaki
komentar je dobrodošao! Uz vašu pomoæ,
nadamo se da æemo dodatno unaprijediti
uslugu u našim poslovnicama.
Banka takoðer redovno sprovodi „Mistery
shoping“ kako bi dobila nezavisno
mišljenje o kvaliteti usluge koju pružamo.
Ako ste se pitali na koji naèin posluje
odgovorna banka i koji su to kriteriji na koje
bi ste trebali obratiti pažnju, donosimo vam
nešto više o osnovnim karakteristikama na
koje bi ste trebali obratiti pažnju:
Banka od povjerenja
Povjerenje se gradi brigom o klijentima.
Banka koja ima za cilj da izgradi kvalitetnu,
dugoroènu vezu sa svojim klijentima, kroz
pružanje usluga koje su prilagoðene upravo
njima, jeste banka od povjerenja. Ljubazni
zaposlenici banke koji Vam uvijek stoje na
raspolaganju za sve nejasnoæe i pitanja
klijenata koji se žele informisati o uslugama
banke, odaju utisak sigurnosti i povjerenja.
Kljuènu ulogu u izgradnji povjerenja na
relaciji klijent – banka imaju upravo
zaposlenici banke.
Dostupnost
Dostupnost se može posmatrati sa dva
aspekta: fizièka dostupnost i dostupnost
informacija.
U zavisnosti od Vaših potreba, tj. od toga da
li svakodnevno posjeæujete banku,
èinjenica da Vam je banka u susjedstvu,
može biti od presudnog znaèaja da se
odluèite baš za nju. Ukoliko je Vaša posjeta
banci sporadièna, tada planirate vrijeme za
posjetu i uzimate u obzir da ista bude
izvršena uz minimalan napor. Stoga je
bitno da prilaz i ulaz u banku bude
pristupaèan. Da li je banka dostupna
direktno sa ulice ili je ona u okviru nekog
drugog objekta? Da li banka ima osiguran
parking za klijente? Da li se nalazi u centru
grada, u prometnoj zoni ili na periferiji
grada? Da li je prepoznatljiva, tj. da li se lako
može pronaæi? Na Vama je da ocijenite
sami šta Vam odgovara.
Pored fizièke dostupnosti, veoma važan
faktor je i dostupnost informacija, koja
podrazumijeva dolazak do potrebnih
informacija bez poteškoæa i dugotrajnog
èekanja. Upamtite: Vaše je pravo da lièno u
svakom trenutku i u bilo kojoj poslovnoj
jedinici banke dobijete željenu informaciju u
vezi sa raèunom, kreditom ili bilo kojom
drugom uslugom koju koristite ili želite da
koristite.
Savjeti za Vaš bolji biznis
28
proizvod mogu uèiniti boljim: cijena, brzina
procesa, posebne pogodnosti koje usluga
nudi ili posebne pogodnosti koje se mogu
dobiti ako koristite odreðenu uslugu. Pored
toga, kao veoma važan, istièe se kriterij
prilagoðenosti usluge. Ukoliko ona ne
odgovara Vašim zahtjevima i potrebama,
ukoliko je nefleksibilna i generalizovana,
ukoliko se usluga primjenjuje automatski na
sve, onda ona nije kvalitetna. Svaka banka
koja nudi kvalitetnu uslugu mora voditi
raèuna da ona bude prilagoðena
pojedinaènim potrebama klijenata u mjeri
koliko je to moguæe.
Ljubaznost zaposlenih
Brzina
Prema veæini istraživanja, jedan od
najvažnijih uslova pri korištenju usluga
neke banke je brzina. Brzina omoguæuje
klijentima da uštede na neèemu što im je
veoma važno – vremenu. A èekanje na
šalterima, koje je izgleda potpuno
iskorijenjeno, štedi klijentima još nešto:
živce!
Brzina usluge u bankama ima i svoj
finansijski aspekt. Što se duže neki proces
odvija i što je potrebno više vremena da se
neki posao završi, to æe on biti skuplji. Tako
je ne samo klijentima, veæ i bankama, u
interesu da procesi budu brzi i efikasni.
Brzina je, uz cijenu usluga i proizvoda,
jedan od presudnih kriterija pri odabiru
banke.
Cijena
Svakoj banci je od presudnog znaèaja da
naðe idealan balans izmeðu cijene i
zadovoljstva klijenta.
Naknade za usluge i proizvode koje banke
nude svojim klijentima imaju odreðenu
cijenu. Ona se odreðuje na osnovu
nekoliko kriterija, a najvažniji su: rizik,
cijena utrošenih resursa, brzina i kvalitet
usluge.
Naknade koje plaæate u banci odnose se
na kredite (prije svega kamata, potom
provizija za odobrenje kredita i druge
provizije koje su zajedno zaraèunate u
okviru efektivne kamatne stope), zatim su
tu provizije za voðenje tekuæih raèuna,
provizije za mjenjaèke poslove, provizije
za novèane transfere, za platne kartice i dr.
Cijena ne bi trebalo da bude presudan
faktor pri odluèivanju sa kojom æete
bankom saraðivati. Ipak, budite sumnjièavi
prema nerealno niskim cijenama
bankarskih usluga i proizvoda, naroèito za
kredite, jer se iza toga skoro uvijek kriju
neki drugi dodatni troškovi. Shodno
navedenom, potrebno je da budete svjesni
koliko æe Vas odreðena usluga ili proizvod
koštati.
Transparentnost
Odgovorna banka uvijek ima tendenciju da
na svaki moguæi naèin objasni svoje usluge
i uèini ih razumljivim, izbjegavajuæi pritom
nerealne poruke. Cjelokupno poslovanje
banke bi trebalo da bude potpuno
transparentno, a to znaèi da u svakom
trenutku možete u potpunosti biti
informisani o svemu što Vas zanima. U tom
smislu, transparentnost znaèi da su Vam
informacije dostupne u svakom trenutku,
odnosno tendenciju banke da svoje
informacije uèini maksimalno dostupnim.
Vr l o v a ž n a k a r a k t e r i s t i k a o p š t e
transparentnosti banke je i njena
unutrašnja transparentnost. Meðusobno
povjerenje i uvažavanje kolega je princip
koji se primjenjuje i prema klijentima.
Informacije bi trebalo uvijek da budu
dostupne i unutar sistema, jer to
omoguæava nesmetanu komunikaciju
meðu kolegama, što na kraju dovodi i do
efikasnije usluge.
Profesionalizam i kvaliteta usluge
Profesionalizam i kvaliteta usluge su usko
povezani i imperativi su poslovanja. Neæete
uæi ni u jednu banku ukoliko samo
pretpostavite da su njeni zaposlenici
neprofesionalni ili ako je kvaliteta usluge
loša. A šta zapravo znaèi biti profesionalan?
Profesionalnost se prije svega odnosi na
struènost. Profesionalni su oni službenici
koji Vam u svakom trenutku mogu brzo dati
odgovor na Vaše pitanje i da pritom
prilagoðenu uslugu ili proizvod ponude na
ljubazan naèin, koji ulijeva povjerenje i
sigurnost. Svaka ozbiljna banka mnogo
ulaže u znanje svojih zaposlenih kako bi se
vodilo raèuna da oni znaju svoj posao i da
uvijek budu u toku sa kretanjima u njihovoj
oblasti. Kada govorimo o kvalitetu usluge,
onda se misli na skup kriterija koji uslugu ili
Bankarski službenik koji je i pored pritiska,
kolièine i intenziteta posla vedar i nasmijan,
pri èemu sa klijentima razgovara strpljivo i
aktivno ih sluša, i koji ne izgleda kao da
samo želi da što prije završi posao, može se
smatrati ljubaznim. Ljubaznost ne znaèi
samo biti nasmijan, uvijek imati istu
intonaciju, klimati glavom, èak i kada ne
treba. Ljubaznost, prije svega, znaèi
razumjeti klijenta, podrazumijeva strpljenje
i spremnost da se klijentu pomogne
ulaganjem dodatnog napora. Ljubaznost
znaèi da bankarski službenik ne odustane
pri prvom problemu ili prepreci u razgovoru
sa klijentom. Ljubaznost je u odreðenoj
mjeri i stvar kuænog vaspitanja, ali je u
velikoj mjeri i odraz kulture koja se definiše i
njeguje u banci i koja se ogleda u
komunikaciji meðu zaposlenima.
Razumljivost usluga i proizvoda
Privukla Vas je nova reklama banke za
štednju i Vi ste došli da se raspitate o
posebnim uvjetima. Pošto reklama,
naravno, ne može da sadrži sve podatke,
naroèito jer nije prilagoðena Vašim
zahtjevima i potrebama, potrebne su Vam
dodatne informacije koje æe Vas na kraju
privuæi da svoj teško zaraðeni novac
povjerite odreðenoj banci. Bankarski
službenik na Vaša pitanja odgovara
jednostavno, a Vi u nevjerici slušate,
oèekujuæi komplikovane i nerazumljive
bankarske termine. Zaèuðeni ste i zamalo
da pomislite kako je to sve ustvari
jednostavno i razumljivo. I jeste!
Bankarsko poslovanje je kompleksno i
ponekad komplikovano. Ipak, odgovorna
banka i njeni ljubazni i profesionalni
službenici trebali bi se truditi da usluge i
proizvode, ma koliko oni bili komplikovani,
objasne klijentima na jednostavan i
razumljiv naèin i da se uvjere da su klijenti
razumjeli ono što im je reèeno. Sve se može
objasniti i uèiniti pristupaènim, potrebno je
uložiti samo malo dodatnog napora.
Business profil
29
“Želimo biti prepoznatljivi
po kvaliteti!”
Za Poslovni svijet: Šemun Peziroviæ, vlasnik Limoplast d.o.o, Gradaèac
Možete nam reæi više o vašem preduzeæu?
okolnostima nismo otpuštali radnike. Svi zajedno se trudimo da
radom i trudom prevaziðemo novonastale prilike.
L
imoplast d.o.o osnovan je 1998. godine sa sjedištem u
Gradaècu. Zahvaljujuæi definisanoj viziji da budemo
prepoznatljivi po kvalitetu naših proizvoda postali smo lideri
na BiH tržištu u izvoðenju limarijskih radova, te proizvodnji
aluminijumske i plastiène stolarije. Odabrana strategija je
obezbijedila uspjeh sa izrazitim rastom preduzeæa.Trenutno
zapošljavamo 62 kvalifikovana radnika. Potrebama i željama
kupaca u svakom trenutku izlazimo u susret zadovoljavajuæi
postavljene zahtjeve.
Kakve mjere je potrebno uvesti da bi se olakšalo malim i
srednjim preduzeæima u zemlji ?
Na koji naèin se izdvajte od konkurencije?
Smatram da se izdvajamo visokom kavlitetom i raznovrsnošæu
naših proizvoda koji ukljuèuju: alu stolariju, pvc stolariju, sekcijska
i klizna vrata, ograde, galanteriju i bravariju. Nadalje radimo krovne
konstrukcije, konstrukcije za hale i pogone, fasade od lima, itd.
Ono što bih želio naglasiti je da konstantno unaprijeðujemo kvalitet
naših radova, kako bi naši kupci bili zadovoljni. Na brz naèin
rješavamo ugovorene poslove, što dodatno jaèa povjerenje kod
naših kupaca.
Po èemu je vaše preduzeæe posebno prepoznatljivo?
Institucije države bi trebale pomoæi firmama u nedaæama
poslovanja i vremenu koje slijedi na naèin da se unaprijedi
zakonodavsto, te omoguæi pristup finansijskim sredstvima za
podršku malim i srednjim preduzeæima. Poreska politika i
administrativne procedure su jedan od najznaèajnijih zapreka za
poslovanje malih i srednjih preduzeæa, te bi se ista morala
znaèajno unaprijediti kako bi se stvorili uslovi za dalji napredak.
Da li je kriza imala uticaja na vaše poslovanje?
Svi smo osjetili posljedice finasijske krize. Prodaja i potražnja su
znaèajno smanjene, a tržište je dosta suženo. Mi smo kao firma
sa velikim brojem zaposlenih osjetili posljedice, ali u ovim teškim
U okolnostima u kojima radimo dobavljaèima je od velike važnosti
da budu uredno plaæeni, te smo mi prepoznatljivi po tome da naše
obaveze izvršavamo u skaldu sa dogovorom i na vrijeme. S druge
strane oèiti su problemi sa naplatom od kupaca. Limoplast d.o.o.
želi biti prepoznatljiv po profesionalnosti i efikasnosti u
implementaciji zadanog. Želimo da nas naši klijenti vide kao
partnera koji razumije njihove potrebe, i na te potrebe odgvara
kvalitetnom ponudom proizvoda.
Koji su vam planovi u 2010?
Opstati na tržištu i naprijed gledati - pozitivno!
O radu preduzeæa Limoplast d.o.o. koje se bavi izvoðenjem limarijskih
radova za Poslovni svijet govori Šemun Peziroviæ, vlasnik preduzeæa.
ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A
Biznis je za nas partnerstvo, a na{ cilj je prepoznati potrebe na{ih
dugogodi{njih partnera. ProBiznis paket usluga za mala i srednja
preduze}a, uz profesionalnu i Vama prilago|enu uslugu, sadr`i sve {to
Va{ biznis treba!
Savjeti za Vaš bolji biznis
31
Menadžerske
vještine
M
enadžerske vještine su postale vrlo znaèajne u današnje
vrijeme globalno konkurentnog tržišta. Svakom
menadžeru su potrebne razlièite vještine koje moraju biti
sastavni dio osobnosti pojedinca, na menadžerskoj razini.
poslu pobjeðivati, od onog koji æe ostvarivati loše rezultate je
znanje. Dobar menadžer je ukljuèen u sve aspekte poslovanja,
kako bi strateški pristupao voðenju svoga preduzeæa. Dobar
menadžer je glavni um preduzeæa koji planira, pokreæe i
osigurava implementaciju koja vodi ka rastu i uspjehu.
Što su menadžerske vještine?
Delegiranje odgovornosti
Menadžerske vještine su skup kvaliteta i atributa koje su
sastavni dio osobnosti menadžera, a koje æe im omoguæiti da
uèinkovito upravljaju radom kompanije. Kvalitetne menadžerske
vještine mogu stvoriti ogromne razlike u uèinkovitosti i
performansama preduzeæa.
U nastavku ovog èlanka donosimo neke od najvažnijih
vještina upravljanja koje su potrebne današnjim
menadžerima.
Dobar menadžer poznaje svoje uposlenike, te njihov potencijal,
i u potpunosti je siguran kome može delegirati odreðene
aktivnosti. Koristeæi prednosti zaposlenika i svijest o svojim
slabostima, menadžer kreira ekipu uposlenika koje se
meðusobno nadopunjuje i èine funkcionalan tim. Na ovaj naèin
se potièe i timski duh kod uposlenika, jer svaki uposlenik osjeæa
da doprinosi zajednièkom cilju i da mu se vjeruje.
Motiviranje zaposlenih
Koje su osobine dobrog menadžera?
Dobar menadžer je onaj koji ima pregršt povjerenja u svoje
sposobnosti i posjeduje odlike kao što su: vodstvo, sposobnost
odluèivanja, multitasking i nevjerojatan dar za motiviranje
zaposlenika.
Upravljanje je slièno držanju goluba u ruci. Ako ga držite previše
èvrsto možete ga ubiti, ali ako ga držite previše labavo, možete
ga izgubiti. Ovdje ima dosta istine ako govorimo o upravljanju
zaposlenicima. Dobar menadžer mora imati visok stupanj
emocionalne inteligencije i znati kako motivirati zaposlenike.
Stoga motivacija uposlenika èini jezgru menadžerskih vještina.
Kvalitete vodstva
Vodstvo i menadžment su neodvojivo isprepleteni. Dobar
menadžer mora biti voða, jer on mora voditi tim ljudi prema
zajednièkim ciljevima a zato je osim menadžerskih vještina,
važna i jaka osobnost koja je neophodna za vodstvo.
Komunikacija
Osnovne vještine upravljanja zahtijevaju odliène pismene i
usmene komunikacijske vještine koje su od iznimne važnosti za
menadžera kako bi on bio u stanju prenijeti kljuène poruke
svojim èlanovima tima.
Znanja
Osnovna karakteristika koja razlikuje menadžera koji æe u svom
Osobine dobrog menadžera:
Suosjeæanje. Mudrost. Staloženost. Sposobnost odluèivanja.
Vizionarstvo. Motivacija. Poniznost. Inteligencija. Poštenje.
Integritet. Pouzdanost. Požrtvovanost. Iskrenost. Sposobnost
delegiranja. Vjerodostojnost. Vrednovanje dobro uraðenog
posla. Kritièko razmišljanje. Uèinkovito upravljanje vremenom.
Uèinkovito donošenje odluka. Uèinkovito slušanje. Rješavanje
problema. Nepokolebljivost. Otvorenost izazovima...
Tema broja
32
"Slaba tehnološka ulaganja i
nedostatak sirovine:
mogu li lokalne pilane opstati?”
za Poslovni svijet piše Šemsa Alimanoviæ, Privredna Komora FBiH
U oktobru 2010 održan je 1. Kongres
pilanara jugoistoène Evrope u
Slavonskom Brodu, na kome je
prisustvovalo više od 300
predstavnika pilanske industrije iz
Srbije, Bosne i Hercegovine, Grne
Gore, Hrvatske i Slovenije te
struènjaci iz Evropske Unije. Uèešæe
na ovom kongresu uzeli su
Privredna/Gospodarska komora
FBiH, Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva, Privredna komora RS
kao i 10 predstavnika pilana iz BiH.
Važno je naglasti da su predstavnici iz BiH
aktivno uèestvovali i dali veliki doprinos u
radu kongresa, na plenarnim sesijama
vezano za nabavku sirovine i upotreba
novih tehnologija u pilanarstvu. Svi su se
složili da je u regiji problem broj 1. nabavka i
cijena sirovine.
Na kongresu je izlagao i Filip de Jaeger,
predsjednik Evropskog udruženja pilana
(EOS) i Evropske konfederacije
drvopreraðivaèke (CEI BOIS).
Suorganizator kongresa je Institut - visoka
škola za preradu drva (LHK) iz
Rosenheima, dok je glavni partner tvrtka
EWD-The SawLine Company iz Njemaèke.
Na kongresu su svoje novitete predstavile
kompanije: Weinig, Kohlbach, Vollmer,
AKE, Turboden, Holtec, Mühlböck,
Hasslacher i Messe Klagenfurt, dok je
austrijska kampanja ProHolz prezentirala
rezultate poveæane upotrebe drveta i
aktivnosti u zemljama Regije.
Kongres se održao pod naslovom "Slaba
tehnološka ulaganja i nedostatak
sirovine: mogu li lokalne pilane
opstati?" Veæina pilana u ovom dijelu
Evrope danas se nalazi pred velikim
izazovima uzrokovanim sirovinskim
problemima i zastarjelim tehnologijama.
Dodatne teškoæe proizlaze iz tržišta, buduæi
da cijene bukove piljene graðe, koja
dominira, proteklih godina èesto osciliraju,
a opskrba sirovinom nije redovna i
pouzdana tokom cijele godine. Ukupni
sjeèivi etat preko 20 miliona m3 drva na
ovim prostorima može osigurati dobru
Tema broja
33
buduænost za šumarstvo, ali i za
lokalne pilane kojima je danas
namijenjeno oko 7 miliona kubika
pilanske oblovine. Pilane se sve
èešæe nalaze na udaru energetskog
lobija koji na krilima izdašnih
evropskih energetskih potpora
pretendira prenamijeniti dio
tehnièkog drva iz Regije za
energetske potrebe pa se
posljednjih godina osjeæa sve veæa
nestašica sirovine.
Veæ decenijama drvo i šuma pokreæu
i osiguravaju razvoj u mnogim
ruralnim podruèjima zemalja Regije
pa stoga možemo reæi da se radi o
strateškoj grani privrede. Proteklog
desetljeæa, od uvoðenja tržišne
ekonomije u ovim zemljam,
primarna prerada drva je naglo
porasla otvaranjem manjih pilana jer
su mnogi novi poduzetnici doživjeli
upravo pilanarstvo kao unosan i
isplativ business, što se s obzirom
na trenutnu situaciju i uticaj krize
ipak pokazalo netaènim.
Istovremeno, velika pilanska
postrojenja u sastavu bivših
državnih kombinata rade
promjenjivim i najèešæe smanjenim
kapacitetom pa možemo reæi da je pilanska
prerada u zemljama jugoistoène Europe u
strukturnoj i tržišnoj krizi, a preko 30% manjih
obiteljski pilana je zatvoreno tokom prošle
godine.
Lokalne pilane osjeæaju posljedice
nerestrukturiranih šumarskih poduzeæa u
državnom vlasništvu koja su u 2/3 sluèajeva
glavni dobavljaèi sirovine buduæi da iz
privatnih šuma zbog slabe mobilizacije dolazi
samo manji dio trupaca. Problematika varira
od zemlje do zemlje, no zajednièko je svima
da pilana postaje sve nepopularnija
djelatnost jer se državnim strategijama
favorizira proizvodnja složenih finalnih
proizvoda od drva, a iste dobivaju snažniju
poticaj državnih tijela iako se ne vode taène
statistike o tome ko i koliko izvozi sirovinu, a
ko je zapravo u potpunosti finalizira.
Nažalost, teme unaprjeðivanja primarne
prerade nisu u fokusu službenih razvojnih
dokumenata zemalja Regije pa vlasnici
pilana èesto samostalno pronalaze naèine za
osiguravanje investicijskih sredstava kojima
moraju držati prikljuèak sa svjetskom
pilanskom elitom jer je danas cjenska
konkurentnost preduvjet opstanka na sve
globaliziranijem tržištu piljene graðe.
Organizatori kongresa, Drvni klaster
Hrvatske i èasopis Drvo & Namještaj
Foto: AFP/File
smatraju
da dobra perspektiva za pilanarstvo
u zemljama Regije još uvijek postoji, unatoè
svim spomenutim problemima. O tome, su
uz pilanare raspravljali i univerzitetski
profesori, makroekonomisti, ali i lokani
politièari jer upravo ovaj prvi Kongres treba
utvrditi pravo stanje stvari i odrediti smjernice
razvoja primarne prerade drveta u zemljama
Regije, a sve u skladu s razvojem pilanarstva
u EU. Bilo je rijeèi i o primjeni EU normi te
prilagoðavanju EU standardima zaštite
okoliša.
ZAKLJUÈENO JE SLIJEDEÆE:
Nedostaju razvojne strategije
Nema integracije u evropska
udruženja
Na tržištu djeluje previše pilana s
razlièitim i rascjepkanim interesima
Trenutno se koristi tek 60%
preraðivaèkog kapaciteta, a tržište slobodne
sirovine se smanjuje iz godine u godinu
Uoèava se nedostatak najnovijih
tržišnih i tehnoloških informacija
Ne postoji brend regionalnog drveta
na svjetskom tržištu
Primjenjuju se zastarjele i
neproduktivne tehnologije
Potrebno je bolje iskoristiti drvnu
biomasu, ali ne pretjerivati s izgradnjom velikih
energetskih pogona pod svaku cijenu jer nema
raspoložive sirovine
Sirovina je preskupa i nekvalitetno
eksploatirana pa se šumska bogatstva
zemalja regije ne koriste dovoljno
Potrebno je slijediti primjer Austrije
koja izdvaja 0,22 EUR po svakom prodanom
kubiku drva za potrebe provoðenja kampanje
za promociju upotrebe drva
Obrazovanje struènih kadrova je
nedovoljno i potrebno je organizirati
edukacijske cikluse za primjenu novih
numerièki upravljanih tehnologija
Ne postoji povoljna ulagaèka klima
koja bi poticala ulaganje u ovaj sektor jer neki
novoizgraðeni pogoni ne rade zbog
nedostatka sirovine
Slijedeæi sastanak æe se održati 2011
u 10. mjesecu ponovo u Slavonskom Brodu
Na prostoru jugoistoène
Evrope posluje više od 2.500
pilana razlièite velièine i
tehnološkog stepena
prerade. Primarna prerada
zajedno sa šumarstvom
zapošljava više od 130.000
radnika i preradi 7 miliona
kubika pilanske oblovine. U
zemljama Regije se godišnje
posijeèe više od 20 miliona
m3 drveta pa stoga drvo
može biti dobra osnova za
razvoj regionalne privrede,
što je bio sluèaj u prošlosti.
Prema predviðanjima EOS-a
(Evropska organizacija
pilanske industrije) i ETTF-a
(Evropska federacija
trgovaca drvetom), predviða
se oporavak od krize pa æe u
Evropi do 2011. godine
proizvodnja piljene graðe
mekog drveta ostvariti rast u
odnosu na prošlu godinu
(102 mil. M3 u 2008. / 90,5
mil. U 2009. / 97,2 mil. U
2010. / 100,4 mil. U 2011.).
Poslovna tehnologija
34
Kako promovirati Web stranicu
vašeg preduzeæa?
Mnogi ljudi vjeruju da kada objave Web
stranicu koja predstavlja njihove
kompanije, klijenti sami pronalaze put do
njih. Meðutim, u praksi je to mnogo
drugaèijei teže! Ono što je potrebno
uraditi je navesti klijente da posjete vašu
Web stranicu, a to zahtijeva rad, upornost
i što je najvažnije PLAN.
N
eovisno da li æete unajmiti struène kompanije da
promoviraju vašu Web stranicu ili æete to uraditi
sami, imajte na umu slijedeæe:
Istaknite svoj link na najznaèajnijim Web tražilicama. Ovdje je
najvažnije pozicionirati kljuènu rijeè, bilo da se radi o nazivu vaše
kompanije ili proizvoda koji u tom trenutku nudite. Ako na
Google-u ukucate kljuènu rijeè, on æe najvjerovatnije ponuditi
više od 70.000 linkova koji upuæuju na tu rijeè, a vi sigurno ne
želite biti na dnu. Stoga se pobrinite da vaša Web stranica bude
na vrhu!
Krerajte e-mail pozivnice - tzv. Opt-in e-mailove, koje æete slati
vašim buduæim korisnicima. „Opt-in“ liste sadrže ljude iskljuèivo
koji su izrazili zainteresiranost da primaju e-mailove vezane za
rad vaše kompanije.
Pobrinite se da se linkovi koji vode na vašu web stranicu nalaze
na Web stranicama koje vaši korisnici posjeæuju. Razmislite koje
su to! Vremenom ove Web stranice mogu biti odlièan izvor
posjetilaca. Ponekad æe vam odreðene stranice omoguæiti
postavljanje linka ako ih lijepo zamolite. Zauzvrat mogu tražiti da
se njihov link naðe na vašoj stranici. Stoga pokušajte prvo na
ovaj naèin. Ako su odeðene stranice od velike važnosti vašim
buduæim klijentima, možete tražiti da platite objavu linka na
njihovoj Web stranici.
Promovirajte vašu Web stranicu gdje god je to moguæe: na vašim
promotivnim štampanim materijalma, TV reklamama, radio
reklamama, majicama, autobusima, billborad-ima, svjetleæim
reklama, itd. Stavite je takoðer na vaš memorandum, vizit kartice,
službene dokumente, potpis na e-mailu.
Kada po prvi put prezentirate vašu Web stranicu pobrinite se da
objavite saopštenje za javnost u kojem æete naglasiti da vas
klijenti od sada mogu posjeæivati i on-line. Organizirajte nagradne
igre preko vaše Web stranice i uèinite da vas buduæi klijenti
zapamte i na taj naèin.
Zakupite banere koji vode na vašu Web stranicu. Iako to može biti
skupo, preporuèujemo da ovaj vid zakupa u vrijeme odreðenih
kampanja, kada želite da kupci obavezno posjete vaš Web i kada
æe vam to donijeti konkretne rezultate.
Pažljivo promovirajte vašu stranicu na forumima i blogovima. Na
forumima se trudite odgovoriti na pitanja koja postavljaju
zainteresovani za vaš proizvod ili preduzeæe, ali nemojte nikada
agresivno prodavati vaše proizvode. Forumi i blogovi su mjesto za
konstruktivne diskusije, a ne prodaju. Imajte na umu da forumi
mogu biti i dvosjekli maè, jer možete dobiti mnoga neugodna
pitanja, te oèekujete da æe se javiti i brojni nezadovoljni korisnici ili
vaša konkurencija koja želi naštetiti imidžu vaše kompanije.
Na kraju je važno napomenuti da ne zatrpavate vaše korisnike ili
buduæe korisnike e-mailovima koji mogu djelovati iritirajuæe
posebno ako sami nisu naznaèili da žele primati informacije od
vas!
Sretno sa promocijom vaše internet stranice!
Microsoft: Piratski softveri ugrožavaju korisnike
M
icrosoft je objavio rezultate opsežnog istraživanja
agencije TNS provedenog meðu više od 38.000
korisnika iz 20 zemalja svijeta o njihovoj percepciji o
problemima koje sa sobom nosi piratski softver.
Ti rezultati nude jasne dokaze o svjesnosti korisnika o
opasnostima kojima se izlažu ukoliko koriste piratski softver. Njih
3:1 se slaže da piratski softver nije siguran, a 82 posto ispitanika
preporuèuje korištenje originalnog softvera svojim prijateljima.
"Korisnici nam jasno daju do znanja da ih piratski softver
ugrožava", rekao je generalni savjetnik za antipiratstvo
Microsofta.
www. sarajevo-x.com.
35
Poslovni stil
Ureðivanje poslovnog prostora
Ureðivanje poslovnog prostora može biti
zahtijevan zadatak. Ako želite da vaš poslovni
prostor bude ugodan i opušten kako za
uposlenike tako i posjetioce, a s druge strane
da svojim ureðenjem ostavi profesionalan
dojam, proèitajte brojne savjete koje vam
donosimo!
Obojite svoj svijet – Kada bojite zidove svojih kancelarija,
potrudite se da boja bude u duhu vašeg biznisa. Ako je vaše
poslovanje konzervatvnije odluèite se za neutralne i ozbiljnije
boje. Ako se bavite kreativnim radom, imate više moguænosti da
se poigrate bojama. Što god se odluèili, pobrinite se da koristite
kvalitetne boje koje æe se na vašim zidovima zadržati duže
vrijeme.
Zidovi – prazni zidovi ureda mogu izgledati dosadno i bezlièno,
a takva energija može uticati na raspoloženje vašeg osoblja.
Obogatite radni prostor dodavanjem nekih ukusno uokvirenih
radnih fotografija, grafika, slika, itd.
Jedna od kreativnih ideja koja može ostaviti dobar dojam je
pozvati lokalne umjetnike da pokažu svoja djela.
Biljke - Dodavanjem nekoliko biljaka u vaš ured uèinit æe da se
vaši zaposlenici osjeæaju manje odsjeèeni od vanjskog svijeta,
posebno u uredima koji se nalaze u vrlo urbanim podruèjima.
.
Namještaj - Uredski namještaj igra veliku ulogu u tome kako
uredski prostor izgleda i kakav dojam ostavlja. Kako opremanje
velikog prostora može biti vrlo skupo, veæina tvrtki imaju tendenciju
da zakupi uredski namještaj. Neadkvatni ili pak nejadnaki stolovi i
stolice mogu uèiniti da prostor izgleda neprofesionalno i jeftino.
Kao i kod boje zida, pokušajte prilagoditi namještaj viziji i
profesionalnom usmjerenju vaše kompanije.
Urednost – Imajte na umu da urednost prostora upuæuje na jasan
um i profesionalnost.
Feng Shui:
antièka praksa za moderno doba
Feng Shui je tradicionalna kineska praksa skladnog organiziranja i
ureðenja prostora. Njegovi koncepti sve više se koriste i u
poslovnom svijetu u posljednjih nekoliko godina, te vam donosimo
neke osnovne smjernice:
Nikada nemojte sjediti okrenuti leðima prema vratima. Postavite
vaš stol tako da gleda u vrata, te pošaljite poruku moæi i snage.
Osvjetlite svoj prostor. Izbjegavajte fluorescentna svjetla u uredu,
umjesto njih koristite lampe i prirodno svjetlo kada god je to
moguæe.
Stvorite osjeæaj otvorenosti. Izbjegavajte pretrpan prostor
postavljanjem samo nužnog namještaja (svoj stol i neke stolice) u
sredini sobe.
Sajmovi
36
Okonèan Sajam "EKOBIS 2010"
Predstavljeno više od 250 izlagaèa
U
organizaciji Privredne komore USK i pod pokroviteljstvom
Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Bihaæ je bio domaæin 8.
po redu Meðunarodnog ekološkog sajma "EKOBIS 2010".
Ovogodišnji EKOBIS u cijelosti je bio posveæen turizmu što, ne treba
èuditi s obzirom da je odnedavno podruèje rijeke Une i službeno
proglašeno Nacionalnim parkom èime je otvorena moguænost da se kroz
razvoj turizma privredno pokrene ne samo ovo podruèje nego i šire. Stoga
æe se u sklopu ovoga sajma održati i meðunarodna konferencija na temu
"Nacionalni parkovi u funkciji turizma".
Ove godine je na Sajmu uèestvovala i ProCredit Bank koja je prezentirala
svoju usmjerenost na razvoj malih i srednjih preduzeæa u zemlji i ponudila
proizvode zainteresovanim preduzeæima.
Održan Sajam šljive u Gradaècu
Ovom prilikom se, na oko 13.000 èetvornih metara zatvorenog i
otvorenog prostora, predstavilo 250 preraðivaèa voæa i povræa, mesa,
mlijeka, bezalkoholnih i alkoholnih piæa. Na sajmu su uèestvovali
proizvoðaèi sjemenskog i sadnog materijala, alata i mehanizacije,
mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava. ProCredit Bank je ovom prilikom
predstavila usluge namjenjene privrednicima i poljoprivrednim
proizvoðaèima.
Održana
3. Sajamska
manifestacija
Hercegovaèki
plodovi
mediterana
ProCredit Bank je i ove godine sudjelovala na 3. Sajamskoj manifestaciji Hercegovaèki plodovi mediterana, Stolac 2010. Tom prilikom
se predstavilo oko 100 proizvoðaèa meda, voæa i povæa, ljekovitog bilja i biljnih pripravaka, bezalkoholnih i alkoholnih piæa. Na sajmu su
sudjelovali i proizvoðaèi maslionovih ulja iz susjednih država. Imperativ je stavljen na autohtone vrste smokve, šipka-nara i masline i
njihovoj stimuliranoj proizvodnji i potrošnji.
Napomena:
U ovom broju magazina nismo u moguænosti objaviti sajmove u predstojeæoj 2011. godini, jer plan sajmova još uvijek nije dostupan.
Izdvajamo
37
ProCredit Bank uèestvovala na sastanku
grupacije šumarstva i drvne industrije
privredne komore FBiH
T
ema sastanka Grupacije je bila moguænost povoljnijeg finansiranja
tekuæeg poslovanja, finansiranje i unaprjeðenje tehnologija i obrazovanja
u šumarstvu i drvnoj industriji. S tim u vezi, ProCredit Bank je prezentirala
bankarske usluge drvnom sektoru.
Jago Lasiæ, predsjednik P/GK FBiH, je naglasio da je ekonomija BiH izašla iz
recesije, ali je i dalje u krizi. Kriza æe se dodatno odraziti u narednom periodu
nakon što se poènu vraæati krediti MMF-a. Da bi to prebrodili potrebna je veæa
proizvodnja finalnih proizvoda, a ne sirovina i polufabrikata, što æe ujedno uticati
i na bolju snadbjevenost domaæeg tržišta.
„Ovaj sektor je jako bitan za razvoj privrede FBiH i BiH i spada meðu pet
najveæih izvoznika. Svi potencijali ovog sektora nisu iskorišteni u mjeri koja bi
drvopreraðivaèima omoguæila poveæanje izvoza i zato se trebamo okrenuti na
proizvodnju sa dodanom vrijednošæu, ali i da vlast otvara nova predstavništva
privrednih komora u podruèjima u svijetu u kojima se najviše gradi, naglasio je
Lasiæ.
Jedan od najveæih problema u šumarstvu je nepostojanje Zakona o šumama
pošto je Zakon proglašen neustavnim, a od Vlade FBiH donešena je Uredba o
šumama koja je takoðer proglašena neustavnom, tako da je cijeli sektor
doveden u nezavidan položaj.
Cilj ovog sastanka je bio definisanje prijedloga mjera za poboljšanje stanja u
ovim strateškim važnim oblastima, a koje se planiraju predoèiti novom
federalnom premijeru i resornim ministrima nakon što bude formirana nova
vlast. Želimo sa vlasti što prije uæi u dijalog o kreiranju novog ambijenta za
uspješniji rad šumarstva i drvne industrije.
Posjetite Biznis centre ProCredit Bank u
Sarajevu, Ilidži, Banja Luci, Mostaru i Tuzli!
Banja Luka
Business Center
Ilidža
Business Center
Mostar
Business Center
Sarajevo
Business Center
Tuzla
Business Center
Kralja Petra I
Karaðorðeviãa 91
Hrasnièka cesta 4
Biskupa Èule bb
Topal Osman paše 32
Bulevar 15. maja bb
Tel. +387 33 771 130
Fax +387 33 771 131
Tel. +387 36 449 720
Fax +387 36 449 729
Tel. +387 33 721 130
Fax +387 33 721-149
Tel. +397 35 319 800
Fax +397 35 319 801
Tel. +387 51 229 340
Fax +387 51 229 373
Svijet poslovne knjige!
38
Preporucujemo:
FUNKY BUSINESS
Autori: Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstråle
O knjizi:
Knjigom Funky Business dvojica autora, Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstråle, predoèili su
istinski manifest novog poslovnog doba, gramatiku i popis recepata uspjeðnosti, u medijima veã
epski opjevane, nove ekonomije. Razlièitost tvrtkama pruža konkurentnost. Danas su uspješne
kompanije takve upravo zato što nadahnjuju i potièu darovitost, podupiru vještinu slobodnog
razmišljanja i drukèije naèine rada. Ne možemo se više baviti biznisom kao što smo se do sada
bavili. Treba nam drukèiji biznis. Inovativan!
BUDUÆNOST MENADŽMENTA
Autor: Gary Hamel
O knjizi:
Hamel, poznati poslovni mislilac i autor, donosi nam struèni pregled savremenih statiènih
korporativnih sustava upravljanja i predlaže nove smjernice za moderni menadžment. Kako bi
pomogao menadžerima i liderima u ovoj misiji, Hamel donosi sluèajeve i provjerene analize
inovatora u menadžmentu te popis lekcija koje se iz takvih sluèajeva mogu nauèiti.
Korisne Web stranice:
Privredna Komora Federacije BiH
http://www.kfbih.com
Privredna komora RS
http://www.komorars.ba
Poslovni portal
www.beta.ba
Beta.ba je bosanskohercegovaèki poslovno - finansijski
internet portal koji objavljuje poslovne, finansijske, tehnološke
i najaktuelnije politièke vijesti iz Bosne i Hercegovine, regiona i
svijeta. Portal Beta.ba nastao je na osnovama svojih
prethodnika, internet stranica Biznis.co.ba i potom
Investitor.ba, te je samim tim jedna od najstarijih poslovnih
internet stranica u Bosni i Hercegovini.
Sektorski pristup ProCredit Bank
PODRŠKA DRVNOM SEKTORU U ZEMLJI
ProCredit Bank nastoji biti partner banka malim i srednjim preduzeæima u zemlji. Trudimo se razumjeti vaše poslovanje i potrebe, pružajuæi vam
prilagoðene i kvalitetne usluge. Smatramo da svaki sektor privrede zahtijeva individualan pristup. S tim u vezi, kreiramo ponude koje u cijelosti
odgovaraju potrebema privrednih grana sa kojima ProCredit Bank saraðuje. Naši bankarski službenici vam stoje na raspolaganju da odgovore
na sva vaša pitanja kako bi smo odabrali prava rješenja za svako poslovanje!
DRVNI SEKTOR
Drvni sektor je za Bosnu i Hercegovinu (BiH) od posebnog strateškog znaèaja. Drvna industrija je jedina privredna grana u BiH gdje je izvoz veæi
od uvoza. Ova grana je vrlo perspektivna i zapošljava veliki broj ljudi u BiH. S tim u vezi, cilj nam je podržati preduzeæa iz drvnog sektora
pružanjem posebno kreiranih i odabranih bankarskih usluga. Iskusno osoblje u ProCredit Bank filijalama i Biznis centrima æe vam pružiti
potrebno savjetovanje, te vas obavijestiti o moguænostima dodatne edukacije, kako bi zajedno unaprijedili:
Kod pilana:
proizvodnju
opremu
kapacitete daljnje obrade
radni kapital
marketinšku strategiju vašeg preduzeæa
broj stalnih kupaca
kvalitet proizvodnje, itd.
Kod proizvoðaèa namještaja:
sopstveni dizajn
razvoj i obim proizvodnje
kvalitetnije iskorištavanje mašina
radni kapital, itd.
Naša ponuda Drvnom sektoru obuhvata:
KREDITI
Krediti za obrtna sredstva
Kredit po transakcijskom raèunu
Kredit za FSC CoC/ISO 9001 certificiranje i CE znak
Kredit za obrtna sredstva
Kredit za trajna obrtna sredstva
Krediti za investicije u osnovna sredstva (mašine, vozila, objekti)
Krediti za izvoznike
Kreditna linija za finansiranje izvoza
Okvirni kredit
Kredit za rastereæenje
DOKUMENTARNO POSLOVANJE
Bankarske garancije
Dokumentarni akreditivi
EDUKACIONE RADIONICE
POSLOVNA SARADNJA SA SUBJEKTIMA ZNAÈAJNIM ZA SEKTOR

Poslovni Svijet JUNI ZA WEB

Poslovni Svijet WEB

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA .

ovdje. - Resursni centar civilnog društva

Upitnik za analizu obrazovanosti javnosti iz oblasti porodičnog zakona

žfbh-info 33.indd - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!

55/15. Zenica, 23.02.2015.god. - Šahovski savez Federacije Bosne i

Izbori u „bosanskom loncu“

Izvještaj o politikama podsticanja malih i srednjih preduzeća u Bosni

SVETO IME - fra Drago Ljevar

Broj 22 - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!

EKONOMSKA KRIZA I NEDOSTATAK POSLOVA U BiH UZROK