Magazin ProCredit Bank Broj 4 - Juni/Lipanj 2011. svijet ProCredit Bank ponuda za PRIVATNI ZDRAVSTVENI I FARMACEUTSKI SEKTOR Važnost energetske efikasnosti / Eko krediti Most izmeðu domaæih i njemaèkih privrednika Krediti za ENERGETSKU EFIKASNOST ProCredit Bank Vam nudi rješenje u obliku robnih i auto kredita za poboljšanje energetske efikasnosti. Krediti su namijenjeni fizièkim licima koja imaju dokazive mjeseène prihode – plata, penzija (domaæa i inostrana), BIZ invalidnina i ostale vrste legalnih prihoda. Robni krediti za poboljšanje energetske efikasnosti Vam omoguæavaju da nabavite kuæanske aparate energetskog razreda A (štednjak, frižider, klima-ureðaj, bojler, mašina za pranje suða, mašina za pranje veša i ostali kuæanski aparati). Iznos kredita Rok otplate od 500 KM – 10.000 KM do 48 mjeseci KREDITI DO 2.000 KM BEZ ŽIRANATA ! Auto krediti za poboljšanje energetske efikasnosti Vam omoguæavaju kupovinu novih i polovnih automobila sa minimalnim eko karakteristikama EURO 4 . Iznos kredita Rok otplate u skladu sa platežnom sposobnošæu klijenta do 60 mjeseci Obezbjeðenje kredita moguænost zaloga na pokretnu imovinu i hipoteke, novèani depoziti, jemstvo fizièkog lica, jemstvo pravnog lica, kombinacija navedenih vrsta kolaterala Štedimo energiju, štedimo novac! www.procreditbank.ba Dobrodošli u Poslovni svijet! Poštovani klijenti, Sa zadovoljstvom vam predstavljamo èetvrti broj magazina Poslovni svijet. U ovom broju vam donosimo zanimljivosti i novosti koje su obilježile prethodnih nekoliko mjeseci. Nadamo se da æe vam teme koje smo izabrali i obradili biti interesantne i korisne. Na poèetku vas pozivamo da se ne zaboravite prijaviti na izbor 100 najveæih malih i srednjih preduzeæa u Bosni i Hercegovini koji tradicionalno organizira Privredna štampa i Poslovne novine. ProCredit Bank æe i ove godine podržati ovaj projekat, èime još jednom potvrðujemo našu posveæenost bih. privredi. U fokusu našeg rada je sektorski pristup granama privrede. Tako smo analizirajuæi potrebe privatnog zdravstvenog i farmaceutskog sektora, kreirali ponudu kredita koju predstavljamo u ovom broju. Takoðer vam donosimo karakteristike kredita za refinansiranje potraživanja koji su namjenjeni za kvalitetnije struktuiranje finansijskih obaveza i omoguæavaju privrednicima da izmire svoje obaveze prema dobavljaèima i institucijama u skladu sa dugoroènim planovima svojih preduzeæa. Svakako, ne smijemo zaboraviti ni važnost štednje za sigurniju buduænost svih nas, te se nadamo da æete štedjeti s nama. S tim u vezi do kraja petog mjeseca, ProCredit Bank je za sve štediše pripremila posebnu proljetnu ponudu oroèene štednje po fiksnoj, kamatnoj stopi od 5% (EKS) na period od dvije godine. Ovi uslovi nisu ogranièeni samo na visoke sume oroèenih sredstava, nego na sve iznose depozita. Osim robnih i auto eko kredita koji su namjenjeni za proizvode koji štede energiju, proèitajte i o važnosti energetske efikasnosti koja vam omoguæava da osim uštede energije i èuvanja okoline, štedite i novac. Brojne naèine na koje možemo biti pažljiviji i obzirniji prema našoj okolini, proèitajte u èlanku koji smo pripremili za vas! Kako bi vaše poslovanje bilo još uspješnije donosimo savjete za vaše bolje poslovanje. U ovom broju govorimo o elektronskoj trgovini, procjeni radnog uèinka, uticaju pritužbi i reklama na rad preduzeæa, blog promociji preduzeæa, itd. Upoznajte i naše klijente Sconto prom d.o.o. iz Prijedora, te AM Prima d.o.o i Bellisimu d.o.o iz Sarajeva. Takoðer, predstavljamo privatnu stomatološku ordinaciju Sulejmanagiæ iz Sarajeva. Nadamo se da æemo u nekom od iduæih brojeva moæi predstaviti i vaše poslovanje, te da æete na ovaj naèin proširiti mrežu svojih poslovnih kontakata. Na kraju, putem našeg magazina informišite se o sajmovima koji nam predstoje u iduæim mjesecima! Otvoreni smo za saradnju, te vas ovim putem pozivamo da nas kontaktirate kako bi kreirali još bolji i kvalitetniji Poslovni svijet! Redakcija Vaši komentari su dobrodošli! Željeli bi da magazin „Poslovni svijet“ sadrži teme koje su Vama interesantne i korisne. Stoga, kako bi ga uèinili još kvalitetnijim, pozivamo Vas da prijedloge tema koje æemo obraditi u magazinu šaljete na e-mail: [email protected] ili nas kontaktirate na broj telefona: 033 253 994. Stojimo Vam na raspolaganju! Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne mogu se smatrati zvaniènim stajalištima ProCredit Bank d.d. Sarajevo Izdvajamo iz Sadržaja Aktuelnosti iz ProCredit Bank 7 Krediti za refinansiranje tekuæih obaveza 10 - 11 Tema broja Visoko profesionalna i prijateljska usluga pacijentima privatna stomatološka ordinacija Sulejmanagiæ 13 - 14 Business profil AM Prima company d.o.o. 16 - 18 Savjeti za Vaš bolji biznis Elektronska trgovina u funkciji Business to Business 26 Finansijska edukacija Platne kartice 32 Najavljujemo predstojeæe sajmove Kontaktirajte nas: Adresa ProCredit Bank Magazin „Poslovni svijet“ Emerika Bluma 8 71000 Sarajevo Tel: 033 253 994 Fax: 033 250 950, lokal 258 Izdavaè ProCredit Bank d.d. Sarajevo E-mail: [email protected] Web: www.procreditbank.ba Aktuelnosti iz domaæe ekonomije 5 Budite dio projekta kojem se vjeruje ove godine najatraktivnije izdanje izdavaèke kuæe Privredne štampe „Poslovne novine“ priprema izbor „100 najveæih u BiH“, a ProCredit Bank je, kao i protekle dvije godine, odluèila biti jedan od sponzora ovog projekta. I www.privrednastampa.biz. Uvrštavanje na rang-listu je besplatno, a lista se objavljuje u izdanju “Poslovnih novina - 100 najveæih u BiH” koje izlazi u julu, kada æe se dodjeljivati i priznanja najboljima na sveèanoj ceremoniji, uz medijsku pažnju. Specijalno izdanje “Poslovnih novina” pod nazivom “100 najveæih u BiH” sredinom ove godine æe objaviti rang-liste najuspješnijih velikih, srednjih i malih kompanija u BiH. Rangliste tradicionalno se prave prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investicijama, to su kriteriji i za srednja i mala preduzeæa, sve s ciljem da što više njih ima priliku da pokaže svoje rezultate. Dugogodišnji partneri na projektu su: Asocijacija poslodavaca Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, Privredna/Gospodarska komora FBiH, te kantonalne komore, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a oèekujemo i podršku Privredne komore RS, koja je bila partner i proteklih godina. Rijeè je o projektu koji je iz godine u godinu sve respektabilniji i sve više jaèa poziciju važnog izvora informacija u bh. privredi. Kao takav prepoznat je u BiH, pa ga citiraju mediji u državi i regiji, kao i brojne domaæe i strane organizacije, ambasade, revizorske kuæe i drugi. Brojne bh. kompanije koriste svoju poziciju na rang-listi „100 najveæih u BiH“ kao znaèajnu referencu. Jedinstvene karakteristike Projekta „100 najveæih u BiH“ su tradicija, kredibilitet, objektivnost - jer se rangiranje vrši na osnovu jasno definisanih kriterija; transparentnost - jer se rang-liste sa svim podacima objavljuju u specijalnom izdanju Poslovnih novina; kao i dostupnost - jer se daju jednake šanse svim privrednim subjektima da uèestvuju u izboru tako što svaka firma koja želi da bude rangirana može popuniti anketni listiæ i dostaviti svoje podatke Poslovnim novinama. Kako se rang-lista pravi na osnovu podataka koje dostavljaju firme, pozivamo Vas da i ove godine uèestvujete i pošaljete ispunjen anketni list koji se može naæi na web stranici: Sa svaèane ceremonije izbora „100 najveæih u BiH“ u julu 2010. – dobitnici priznanja za postignute rezultate u 2009. godini Aktuelnosti iz domaæe ekonomije 6 Glavni nalazi istraživanja o sprovedbi razvojnih politika u energetskom sektoru Centra za politike i upravljanje Evropskog partnerstva iz 2008. godine. S druge strane, RS je nedavno usvojila Energetsku strategiju RS-a, dok je FBiH ranije izradila strateški plan za FBiH, ali taj plan još uvijek nije usvojen. Pri izradi ovih dokumenata nije postojala koordinacija meðu entitetima, niti je proces javnih konsultacija transparentno organiziran. Bosna i Hercegovina znaèajno kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih kroz potpisivanja meðunarodnih ugovora i sporazuma. Sporazum o energetskoj zajednici (ratificiran 2000. godine) predviða kreiranje pravnog okvira za uspostavljanje slobodnog energetskog tržišta, promociju investicija u energetski sektor, te pomoæ energetskom sektoru zemalja u tranziciji. Sprovedba ovog sporazuma znaèajno je usporena, posebno zbog nedostatka transparentnih energetskih politika, nedovoljnih ulaganja u energetsku efikasnost, te spore modernizacije zakonodavstva. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) takoðer zahtijeva usvajanje evropskih direktiva i standarda vezanih za energetiku. Takoðer se kasni sa sprovedbom veæine obaveza, kao što su izrada baza podataka o potrošnji-upotrebi energije, liberalizacija tarifa, priprema planova za subvencioniranje ugroženih grupa, medernizacija zakonodavstva, izrada efikasnih strategija za investicije u plinskoenergetski sektor, usklaðivanje plinovoda s potrebama, te izrada zakonodavstva za zaštitu potrošaèa. E nergetski sektor u BiH ima enorman razvojni potencijal. Bosna i Hercegovina jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza elektriène energije, te je osma zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi nešto preko jedne treæine (37%). Takoðer, procjenjuje se da BiH ima najveæe potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase, te geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30% veæi od EU prosjeka. Pored toga, BiH ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i treseta. BiH uvozi naftu i plin. Iako postoje odreðeni kapaciteti za preradu nafte, BiH je skoro u potpunosti ovisna o Srbiji, Hrvatskoj, Maðarskoj i Crnoj Gori, dok se plin uvozi iz Rusije. Nedostatak sveobuhvatne državne energetske strategije, investicionih planova, te transparentnih procedura odabira investitora veæ duže vrijeme predstavljaju prepreku znaèajnijim ulaganjima u energetski sektor. Izrada sveobuhvatne strategije razvoja energetskog sektora u BiH se najavljuje veæ godinama, te predstavlja jedan od kratkoroènih prioriteta Ipak, ostvaren je odreðeni napredak donošenjem zakona o elektriènoj energiji, te uspostavom novih institucija kao što su DERK, NOS, Elektroprenos na nivou države, te FERK i REERS. Proces uspostavljanja ovih institucija je bio izrazito dug i težak, te su konaèna rješenja donesena uz znaèajne intervencije OHR-a. Meðutim, uspostavljene institucije još uvijek ne funkcioniraju u punom kapacitetu, a investicije Elektroprenosa su blokirane više od godine, jer predstavnici RS-a žele ovlasti ove kompanije prenijeti na entitete. Takoðer, ne postoji dovoljna saradnja NOS-a i Elektroprenosa, odnosno ta se saradnja treba znaèajno poboljšati. Bitan aspekt u energetskom sektoru zauzima zaštita životne sredine. Iako je BiH potpisala brojne meðunarodne sporazume, te obaveze se ne sprovode adekvatno. U ovoj oblasti sporazum o Evropskom partnerstvu zahtijeva donošenje zakona na državnom nivou o zaštiti okoliša, kako bi se stvorio usklaðeni pravni okvir za zaštitu životne sredine, zatim daljnju implementaciju zakonodavstva u ovoj oblasti, ratificiranje i poèetak provoðenja meðunarodnih konvencija, ukljuèujuæi Aarhus i Espoo konvencije, uspostavljanje državne agencije za zaštitu okoliša i osiguranje njenog funkcioniranja, te jaèanje administrativnih kapaciteta koji se odnose na zaštitu okoliša i poboljšanje komunikacije i koordinacije izmeðu ovih institucija. Više informacija na: http://www.cpu.org.ba/files/Energetika%20sazetak.pdf Aktuelnosti iz ProCredit Bank 7 Oroèena štednja u ProCredit Bank sa fiksnom kamatom od 5% P roCredit Bank je za sve štediše pripremila posebnu proljetnu ponudu oroèene štednje po fiksnoj, kamatnoj stopi od 5% (EKS) na period od dvije godine. Ovi uslovi nisu ogranièeni samo na visoke sume oroèenih sredstava, nego na sve iznose depozita. ProCredit Bank svojim poslovanjem nastoji graðanima ukazati na neophodnost štednje i približiti im njenu važnost za sigurniju buduænost. „Odabirom štednje u ProCredit Bank sigurnost novca je zagarantovana, što potvrðuje i stalni rast broja klijenata koji štede upravo kod nas. Prikupljena sredstva na štednom raèunu ublažavaju nepredviðene finansijske troškove i vode ka ostvarenju nekog od željenih ciljeva“, naglasila je Biljana Hadžimustafiæ-Jevtiæ, direktorica Sektora za poslovanje sa stanovništvom. U ProCredit Bank graðani takoðer mogu izabrati štednju po viðenju, štednju za svoje najmlaðe (ProKids) i Štedni plan. „Kako bi naše štedne usluge uèinili još fleksibilnijim, štedišama je omoguæen prenos sredstava putem trajnog naloga u banci,“ dodala je Hadžimustafiæ-Jevtiæ. Krediti za refinansiranje tekuæih obaveza malih i srednjih preduzeæa Fiksna kamatna stopa i moguænost izbora otplatnog plana P roCredit Bank malim i srednjim preduzeæima nudi kredite za refinansiranje tekuæih obaveza uz fiksnu kamatnu stopu. Krediti su namjenjeni za kvalitetnije struktuiranje finansijskih obaveza i omoguæavaju privrednicima da izmire svoje obaveze prema dobavljaèima i institucijama u skladu sa dugoroènim planovima svojih preduzeæa. „Plaæanje obaveza na vrijeme je imperativ za mala i srednja preduzeæa èiji su ciljevi dugoroèni poslovni odnosi i kvalitetna saradnja sa poslovnim partnerima. Minimalan iznos kredita za refinansiranje tekuæih obaveza je 20.000 KM, a prednosti su fiksna kamatna stopa i moguænost izbora otplatnog plana,“ izjavio je Edin Hrnjica, izvršni direktor ProCredit Bank. ProCredit Bank podržala seminar za izvoznike „Naš cilj – vaš uspjeh“ U organizaciji Predstavništva njemaèke privredne komore u BiH, a u saradnji s ProCredit Bank, održan je u Sarajevu seminar na kojem su prisustvovale bih. kompanije izvoznice na njemaèko tržište. Ovom prilikom prezentirana je ponuda malim i srednjim preduzeæima koja je obuhvatila kredite za refinansiranje, kredite za rastereæenje, kredite za finansiranje potraživanja, usluge platnog prometa, itd., te misija i poslovno usmjerenje banke. „Trenutno na tržištu postoji veliki broj preduzeæa koji su orijentirani prema izvozu i u skladu s tim, podrška banke im je jako potrebna. ProCredit Bank ima dosta kreiranih proizvoda koji se mogu prilagoditi izvoznim firmama, a trenutno su najaktuelniji krediti za refinansiranje tekuæih obaveza, naglasila je Alma Koriæ, Business Support Officer SME, prilikom prezentacije prisutnima. Predstavništvo njemaèke privredne komore u BiH, u saradnji s bih. firmama, uradilo je brošuru o izvoznim potencijalima BiH, koja je predstavljena u Sarajevu. Brošura je uraðena za njemaèko tržište, a 45 firmi predstavilo su svoje proizvode i usluge, te navele kakvog partnera traže u Njemaèkoj. „Prezentacija brošure i ovaj seminar trebaju tim firmama dati dodatne informacije u pogledu moguænosti finansiranja izvoza, kao i da obrate pažnju na to o èemu treba voditi raèuna ukoliko se radi o izvozu u Njemaèku“, kazala je šef predstavništva Njemaèke privredne komore u BiH Žana Gojaèiæ. Njemaèka privreda polako izlazi iz krize i njihovi kapaciteti postaju optereæeni, što se primjeæuje po upitima koji stižu do nas. Sve više traže kooperante u BiH, uglavnom u metalskom sektoru, naglasila je Gojaèiæ. Nažalost, postoje i prepreke u uspostavljanju saradnje, kako u Njemaèkoj, tako i u BiH. Po njenim rijeèima prva prepreka za bih. firme je što su nemaju dovoljno podrške u finansiranju izvoza, a druga je vezana za njemaèko tržište, gdje se traže uslovi koji su vezani za kvalitet proizvoda, certificiranje, taènost isporuke, pojasnila je Gojaèiæ. Aktuelnosti iz ProCredit Bank 8 Zašto je ProCredit Bank važna energetska efikasnost? Dio ProCredit Bank društvene odgovornosti jeste obaveza poštivanja unaprijed odreðenih društvenih, etièkih i okolišnih standarda. Odgovorni stav prema okolini je važan dio razumijevanja onoga što jesmo. Energetska efikasnost postala je važno globalno pitanje koje sve više dobija na važnosti zbog poveæanja cijena energije, velike ovisnosti o uvozu energije i problema vezanih za zaštitu okoliša. Kako koristimo energiju? Kod kuæe energiju koristimo za razlièite aktivnosti, uglavnom grijanje, toplu vodu, osvjetljenje, kuhanje, pranje i rashlaðivanje. Utrošak energije æe zavisiti od mnogih faktora, kao što je nivo izolacije u našem domu, cijena vrste goriva koju koristimo za zagrijavanje, ali i našeg ponašanja. Pored toga što nam predstavlja trošak, korištenje razlièitih izvora energije ima razlièite uticaje na okoliš. Sagorijevanje fosilnih goriva kao što su ugalj, nafta i gas proizvodi karbon dioksid (CO2), što doprinosi „efektu staklenika“ i promjeni klime, poznatom kao zagrijavanje Zemlje. Šta je energetska efikasnost? Energetska efikasnost znaèi istu aktivnost – ili više od nje – (kao na primjer grijanje ili osvjetljenje), ali manju kolièinu potrošene energije – posredstvom efikasnije tehnologije ili procesa, kao i promjenom ponašanja pojedinca. Ulaganje u energetsku efikasnost može nam donijeti veliku korist. Ona æe poboljšati udobnost življenja – izolacijom doma odmah æete se osjeæati toplije i ugodnije. To æe dovesti do direktne uštede troškova energije, jer se primjenom odreðenih mjera mogu znaèajno smanjiti troškovi. I na kraju, ali podjednako važno, time æe se smanjiti zagaðenje okoliša u kojem živimo mi i naša djeca. smanjiti kolièinu toplote koja se izgubi zimi za do 40%, što direktno rezultira smanjenjem troškova grijanja. Najvažnije komponente energetski efikasnih prozora jesu staklo i okviri: dvostruka stakla koriste zrakom ili gasom punjeni prostor izmeðu dva sloja stakla. To predstavlja mnogo bolju izolaciju od jednog sloja. Takoðer postoji velika razlika meðu razlièitim materijalima za okvire. Posavjetujte se sa svojim prodavaèem prozora. Osvjetljenje Ulaganje u energetsku efikasnost u našem domu – šta možemo uèiniti? Poboljšanje izolacije Energetski efikasnije osvjetljenje koristi do pet puta manje energije. Štedne sijalice (kompaktne fluorescentne sijalice) mogu zamijeniti vaše neefikasne sijalice (takozvane inkadescentne sijalice, a mogu se koristiti za postojeæe ureðaje za koje su se prethodno koristile inkadescentne sijalice. Solarna energija i zagrijavanje vode Izolacija zadržava toplotu u našem domu zimi, te hlaðenje ljeti, na taj naèin smanjujuæi potrebe za energijom koja se koristi za zagrijavanje ili hlaðenje. Izolacijom, i to ne samo zidova, nego i krova i poda, omoguæava se najznaèajnija ušteda na raèunu za grijanje. Primjenom odgovarajuæe izolacije na zidovima, možemo uštedjeti do 30'% troškova grijanja, a dodatnom izolacijom krova i poda èak i do 50%. Prozori Kroz prozore se izgubi dosta toplote, neposredno kroz staklo i kroz otvore kroz koje prolazi zrak. Energetski efikasni prozori æe Solarna energija podrazumijeva korištenje energije sunca. Toplinu sunca možemo koristiti za zagrijavanje vode koju Aktuelnosti iz ProCredit Bank 9 svakodnevno koristimo, a ova je energija besplatna i èista, jer ona ne emituje bilo kakve gasove koji izazivaju efekat staklenika. efikasnosti ureðaja i opreme i stvaranju kvalitetnijih uslova za rad, zdravije atmosfere i efikasnijeg rada uposlenih. Solarni sistemi za zagrijavanje vode ukljuèuju kolektore sunèeve energije koji se instaliraju na krov i rezervoar. Obzirom da nemamo sunce svih 365 dana u godini, takoðer nam treba i rezervno grijanje iz konvencionalnih izvora kao što je elektrièna energija ili gorivo. Korištenjem solarne energije možemo smanjiti troškove zagrijavanja vode do 20%. Èuvajte okolinu – možete znaèajno smanjiti emisiju CO2 ukoliko svoju firmu uèinite energetski efikasnijom! Šta možete uraditi? Poboljšanje sistema centralnog grijanja Najveæi dio utroška energije u našem domu predstavlja grijanje (više od polovine). U vrlo izolovanoj kuæi ove troškove možemo smanjiti do 30% instaliranjem regulatora na bojlerima i na svakom radijatoru. Efikasni bojleri EE adaptacija poslovnog prostora Poboljšanje izolacije Postavljanje novih prozora i vrata Poboljšanje sistema grijanja (na primjer za regulisanje sistema centralnog grijanja) Poboljšanje efikasnosti transporta Prelazak na gas za automobile Više novih kamiona/automobila koji štede gorivo Elektrièni aparati visoko efikasni elektrièni motori novi vazdušni kompresori sistemi industrijske rasvjete Sistem grijanja Efikasniji bojleri mogu smanjiti troškove zagrijavanje vode za 20%. Kada kupite novi bojler, upitajte prodavaèa za nivo izolacije. Dobro izolovano spremište znaèajno smanjuje gubitak toplote i vaše godišnje troškove. Promjena goriva Potražite alternativne naèine za zagrijavanje prostora i vode – u zavisnosti od vrste goriva to æe smanjiti troškove alternativnog goriva, a može predstavljati i alternativu povoljniju za okoliš. Korisni savjeti za energetsku efikasnost u preduzeæima: Energetska efikasnost oznaèava smanjenje potrošnje energije, ali oèuvanje ili poboljšanje uslova rada, kvalitete usluge ili procesa proizvodnje u Vašoj firmi. Smanjite svoje mjeseène troškove – niži troškovi energije znaèe niže troškove poslovanja. Postanite konkurentniji – smanjenjem svojih troškova poslovanja automatski poboljšavate konkurentnost svojih proizvoda i usluga. Poveæajte produktivnost – Vaša ulaganja doprinose veæoj Poboljšanje grijanja/hlaðenja prostora Izolacija cijevi za toplu vodu/paru Rekuperacija otpadne toplote Nove mašine za proizvodnju Primjeri uštede energije u firmi Zamjenom sistema zagrijavanja elektriènom energijom efikasnijim sistemom koji koristi naftu, troškovi zagrijavanja poslovnog prostora mogu se manjiti i do 25 %. Zamjenom starog vazdušnog kompresora (0,5 kW/ [l/s]) efikasnijim (0,4 kW/[l/s]) utrošak energije za ovu stavku se smanjuje za 20%. Nova oprema za proizvodnju æe koristiti barem 20% manje energije od polovnih mašina. Zamjenom elektriènog motora od 7,5 kW èija je efikasnost 84% sa visoko efikasnim motorom (90%) smanjuje utrošak energije za 6%. Visoko efikasni sistemi industrijske rasvjete trošiti æe do 50% manje energije od konvencionalne rasvjete. Tema broja 10 Stomatološka ordinacija Sulejmanagiæ Visoko profesionalna i prijateljska usluga pacijentima Za naš magazin govori Nedim Sulejmanagiæ, doktor stomatologije i specijalista Oralne hirurgije Možete našim èitateljima dati više informacija o ordinaciji: odkad poslujete, da li se radi o porodiènoj tradiciji? Po èemu ste specifièni? Možete nam navesti neke od usluga koje se iskljuèivo mogu dobiti kod vas? Naša praksa je utemeljena davne 1930. god. od strane gosp. Hajrudina Ismailoviæa poznatog sarajevskog višeg zubara i oca prim dr. Ajše Ismailoviæ-Sulejmanagiæ, moje majke. 1934 god. gosp. Ismailoviæ je položio ispit sa pravom obavljanja zubotehnièke prakse na prostoru cijele BiH pred Komisijom Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Godine 1948. zvanièno polaže ispit za obavljanje zubno-ljekarske prakse za podruèje grada Sarajeva koju uspješno obavlja sve do kraja 1962. godine kada je ovaj vid privatne prakse zakonom definitivno ukinut. Naša ordinacija pruža sveobuhvatne stomatološke usluge pacijentima, a akcenat stavljamo na kvalitetu usluge i profesionalnost. Ovo su usluge koje nudimo našim pacijentima: Ideja i želja gospodina Ismailoviæa za nastavljanjem porodiène tradicije u stomatološkoj struci realizovana je ponovnim otvaranjem ove ordinacije 1991. godine na istoj adresi na kojoj je praksu obavljao upravo gospodin Hajrudin Ismailoviæ. Porodiènu tradiciju nastavila je moja majka dr Ajša Ismailoviæ Sulejmanagiæ, moj otac, a zatim sestra i ja. Moja sestra, dr. Naida Hadžiabdiæ, trenutno je je u zvanju višeg Univerzitetskog asistenta na Katedri za oralnu hirurgiju kao magistar stomatoloških nauka i specijalista iz Oralne hirurgije, a ja aktivno radim od 2006. godine kada sam diplomirao stomatološki fakultet, a od 2010. godine i kao specijalista Oralni hirurg. U porodiènoj ordinaciji radi i moj otac, prof. dr sci. Halid Sulejmanagiæ, koji je diplomirao na Medicinskom fakultetuodsjek stomatologija u Sarajevu 1967. god. Specijalista je oralne hirurgije od 1976 god., magistar stomatoloških nauka od 1979.; doktorirao je 1982. godine na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu iz nauène oblasti Dentalna implantologija - prvi na prostorima bivše Jugoslavije. Usavršavao se u mnogim centrima Evrope i Amerike, èlan FDIsvjetske stomatološke federacije, ERO - evropske regionalne, BaSS-balkanskog saveza stomatologa, asocijacije stomatologa BiH te èlan svjetske internacionalne lige humanista. Dobitnik je više priznanja a meðu njima je 1991 god. Povelja YU humanizma, Zlatna plaketa Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i druge. Preventivna stomatologija - Radimo na prevenciji zubnog karijesa i oboljenja mekih tkiva usne šupljine. Bavimo se edukacijom pacijenata u održavanju oralne higijene. Preventivna stomatologija ukljuèuje zaštitu zuba preparatima fluora, preventivno zalijevanje fisurnog sistema, te prevenciju ortodontskih anomalija. Imamo odliènu saradnju sa specijalistima ortodoncije. Djeèija stomatologija - U našoj ordinaciji lijeèimo, plombiramo i vadimo mlijeène zube kod pacijenata predškolskog i školskog uzrasta. Posebnu pažnju posveæujemo njezi zuba kod trudnica i porodilja. Prim. Dr Ajša Ismailoviæ Sulejmanagiæ kao specijalista djeèije i preventivne stomatologije radi veæ gotovo 40 godina i ima ogromno iskustvo u radu sa djecom. Dentalna patologija - Lijeèenje i plombiranje zuba kod odraslih pacijenata uz primjenu savremenih metoda, te najkvalitetnijih materijala koji se koriste u lijeèenju i trajnom punjenju korjenskih kanala, te specijalnih kompozitnih materijala za trajne ispune koji ispunjavaju i najstrožije kriterije u kvaliteti i estetici. Oralna hirurgija - Izvodimo sve operativne zahvate iz domena Oralne hirurgije od rutinskog vaðenja zuba, zalomljenih zubnih korjenova, impaktiranih zuba, viliènih cista, resekcije zubnih korjenova-hirurško lijeèenje gangrene zuba i patoloških procesa u predjelu vrha zubnog korjena-apikotomija-sve hirurške korekcije na mekim tkivima usne šupljine radi izrade kvalitetnijih i komfornijih protetskih radova. Odstranjujemo sve vrste benignih tumora u usnoj šupljini. Rješavamo sve komplikacije u Oralnoj hirurgiji koje se mogu desiti u opštim stomatološkim praksama. Dentalna implantologija - U podruèju gornje i donje vilice ugraðujemo dentalne implantate. Pacijentu pružamo kompletnu stomatološku rehabilitaciju od hirurške intervencije do protetskog zbrinjavanja. Imamo najduže iskustvo u BiH. Na èelu tima za 11 Tema broja dentalnu implantologiju je profesor Halid Sulejmanagiæ specijalista oralne hirurgije od 1974. godine, a odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Biološki i Funkcionalni Aspekt Biokeramièkih Implantata u Oralnoj hirurgiji, prvi na prostorima bivše Jugoslavije. Cijenjen je u ovoj stomatološkoj disciplini i smatra se pionirom Jugoslovenske implantologije. Protetika - Zahvaljujuæi dugogodišnjem iskustvu u opæoj stomatološkoj praksi, oralnoj hirurgiji, dentalnoj implantologiji, te najdužoj porodiènoj tradiciji u BiH (od 1930.) izvodimo sve vrste protetskih radova, krunice i mostove, totalne i parcijalne proteze, kombinovane radove te sve radove na dentalnim implantatima u saradnji sa najboljim zubotehnièkim laboratorijima. Èemu posebno posveæujete pažnju u radu s pacijentima? Mi prije svega želimo da postanemo prijatelji sa našim pacijentima i trudimo se da taj naš odnos ne bude striktno poslovan, nego i prijateljski. Trudimo se da steknemo povjerenje i želimo da svaki pacijent osjeæa da im mi zaista želimo pružiti našu pomoæ. To potvrðuje i naša volja da smo svakom pacijentu u bilo koje doba dana ili noæi spremni pružiti adekvatnu pomoæ. Šta bi država trebala uèiniti da olakša rad privatnih zdravstvenih ustanova u BiH? Prije svega država bi trebala dovesti na isti nivo državni i privatni sektor i tako omoguæiti svim pacijentima slobodan izbor doktora stomatologije, ali i doktora medicine i to ne samo u državnom sektoru kao što se to èini sada nego i u privatnom. Jedan interesantan podatak je da vi veæ sada imate više zaposlenih doktora stomatologije u privatnom sektoru nego u državnom u Kantonu Sarajevo, tako da veliki broj pacijenata upravo koristi usluge kod privatnih stomatologa i tu uslugu nažalost plaæa 100%. U privatnim stomatološkim ordinacijama se zaista koriste najsavremeniji stomatološki materijali, najsavremenija stomatološka oprema dok to nije sluèaj u domovima zdravlja ili ambulantama koje spadaju pod državni sektor. Nadalje, u privatnim ordinacijama svi pacijenti dolaze u zakazani termin tako da se na taj naèin gužve izbjegavaju. S obzirom da svi pacijenti plaæaju obavezno zdravstveno osiguranje bilo bi najbolje kada bi država potpisala ugovore sa stomatološkim ordinacijama koje ispunjavaju uslove za to i dio tih sredstava priznala. Mišljenja sam da æe se neko rješenje veæ naæi, a sve za dobrobit pacijenata. Gdje vas pacijenti mogu pronaæi? Stomatološka ordinacija Sulejmanagiæ se nalazi u starom dijelu grada u ulici Avdage Šahinagiæa na broju 11 u novo sagraðenoj porodiènoj kuæi. U neposrednoj smo blizini stare gradske vijeænice. U blizini ordinacije nalazi se veliki parking na kojem se tradicionalno svake godine održavaju Bašèaršijske noæi. U našu praksu možete doæi vlastitim automobilom (parking obezbijeðen) kao i gradskim prevozom-tramvajem. Radno vrijeme Stomatološke ordinacije Sulejmanagiæ je: ponedjeljak, srijeda i petak od 12h-20h; utorak i èetvrtak od 10h-18h; svaka druga subota u mjesecu od 10h-18h. Eksponat stare zubarske stolice iz 1886. godine znak je dugogodišnje porodiène tradicije Tema broja: Kreirana bankarska ponuda za privatni zdravstveni i farmaceutski sektor Razgovor sa: Frieder Woehrmann, direktor ProCredit Bank kredite po tekuæem raèunu za podršku tekuæoj likvidnosti sa rokom otplate do12 mjeseci i sve usluge platnog prometa uz jednokratno, mjeseèno plaæanje provizija. Spominjete biznis centre; možete pojasniti šta je biznis centar i koje su njegove prednosti? U Biznis centrima mala i srednja preduzeæa imaju pristup sveobuhvatnim bankarskim uslugama prilagoðenim ovom privrednom segmentu. Osim što naši klijenti imaju pristup svim bankarskim uslugama na jednom mjestu, Biznis centri omoguæavaju da se svakom klijentu obezbjedi individulan tretman i pruži potrebno finansijsko savjetovanje. Klijenti sa našim uposlenicima mogu razgovarati o planovima njihovih preduzeæa, te na taj naèin iznalaziti najbolja rješenja za njihovo poslovanje. Važno je napomenuti da smo na ovaj naèin omoguæili klijentima da svoje svakodnevno poslovanje s bankom završavaju u ugodnom ambijentu, bez nepotrebnog èekanja. Smatrate li da su banke preoštre ako govorimo o uslovima kreditiranja i da nedovoljno podržavaju privredu? U trenutnom ekonomskom okruženju i okolnostima koje ne možemo zanemariti, smatram da su banke minimalno pooštrile uslove i da se više radi o poveæanom oprezu prilikom odobravanja kredita zbog moguænosti da se pojedini klijenti suoèe s finansijskim problemima i stoga ne mogu izvršavati svoje obaveze na vrijemeU ovom kontekstu bilo bi kljuèno da privrednici ne oklijevaju sa novim investicijama, tim više jer se postojeæa situacija može iskoristiti imajuæi u vidu brzi razvoj tržišta, te su nove investicije potrebne kako bi se oèuvala ili ostvarila konkurentna prednost. Koji su ciljevi ProCredit Bank u predstojeæem periodu? ProCredit Bank nastoji da ponudu kreditnih proizvoda prilagodi malim i srednjim preduzeæima, te u skladu s njihovim potrebama nudi niz novih usluga po povoljnim uslovima. Radi se o ponudi i namjenjenoj farmaceutskom i zdravstvenom sektoru, kreditima za rastereæenje, kreditima za refinansiranje, kreditima za finansiranje potraživanja, itd. Ovakav proaktivan pristup za rezultat ima kontinuirani rast kreditnog portfolija banke u segmentu malih i srednjih preduzeæa. Vjerujuæi da mala i srednja preduzeæa imaju najveæi kapacitet da kreiraju radna mjesta u zemlji i podrže napredak ekonomije, ProCredit Bank æe nastaviti sa ponudom usluga u skladu s potrebama privrednih sektora, pri èemu struènjaci banke analiziraju stanje u sektoru i iznalaze prilagoðena bankarska rješenja. Cilj nam je biti vodeæa banka za privrednike. S tim u vezi, plan je podržati mala i srednja preduzeæa, te nastaviti razvijati prepoznatljivost banke u tom segmentu. Osnova poslovne saradnje i dalje ostaje dugoroèno partnerstvo zasnovano na interesima obje strane. Takoðer, ne smijemo zaboraviti važnost štednje, te æe naše aktivnosti i dalje biti usmjerene na podsticanje štednje u zemlji. Osim toga, kao i do sada radiæemo na promicanju transparentnosti i važnosti finansijske informisanosti kako naših klijenata, tako i graðana BiH. Kakvu ste ponudu pripremili zdravstvenom i farmaceutskom privatnom sektoru? Smatramo da preduzeæa iz privatnog zdravstvenog i farmaceutskog sektora znaèajno doprinose razvoju ekonomije i zapošaljavanju u zemlji, a naša misija je podržati upravo takva preduzeæa. Svjesni smo da poslovanje ovih preduzeæa zahtijeva poseban bankarski pristup, koji im može olakšati dostupnost finansijskim sredstvima, te unaprijediti svakodnevni posao. Kreditne linije namjenjene specijalistièkim djelatnostima omoguæavaju im da brzo i jednostavno obezbijede sredstva uz povoljnu kamatnu stopu, te objedine sve usluge voðenja raèuna u jednokratnom fiksnom iznosu provizije. Ova ponuda ukljuèuje: investicijske kredite sa rokom otplate do 120 mjeseci, kredite za finansiranje obrtnog kapitala sa rokom otplate do 36 mjeseci; Business centar ProCredit Bank u Tuzli Business profil 13 „ Cilj nam je napraviti kafu s kojom æe zapoèinjati svaki dan „ O radu i planovima za buduænost preduzeæa AM Prima company razgovarali smo s vlasnikom, gosp. Mirsadom Omiæem. Ideja o osnivanju AM Prima Company datira još od prije 20-ak godina, taènije od 1992. godine. Te godine, zajedno sa svojim prijateljem Amirom Šukalo, otvorio sam pržionicu kafe koja je radila samo mjesec dana, a rad je prekinut silom prilika zbog svima poznatih dešavanja u tom periodu. Na ideju smo došli vrlo jednostavno, uzimajuæi u obzir èinjenicu da naš narod konzumira velike kolièine kafe i da pri tom zna prepoznati kvalitetnu kafu. U to vrijeme nismo znali taèno kolika je potrošnja kafe u našoj državi. Pretpostavljali smo da je to kolièina od nekoliko kilograma po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Danas znamo da se u BiH na godišnjem nivou potroši preko 20 miliona kilograma kafe, odnosno 20.000 tona. Kada je sve poèelo i kako se poslovanje razvijalo? Odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma i uspostavljanja naše države, poèetkom 1996. god. osnovali smo samostalnu zajednièku zanatsku radnju za proizvodnju (preradu), veleprodaju i maloprodaju kafe, koja je poèetkom 1998. god. prerasla u firmu AM Prima Company d.o.o. sa istom djelatnošæu. Cilj nam je bio napraviti kafu s kojom æe zapoèinjati svaki dan. Dostiæi ovakav cilj, u okruženju koje dobro zna šta je kafa, u poèetku je izgledalo nestvarno daleko, a što je uz veliki trud ipak postalo stvarno. Osnivanjem nove firme poèeli smo sa direktnim uvozom sirovina za našu proizvodnju i uspostavljati poslovne partnerske odnose sa renomiranim svjetskim imenima iz ove branše. Danas je AM Prima Company veliko ime u svijetu kafe na ovim prostorima. Samo u Sarajevu, svaki dan se popije preko 80.000 šoljica kafe Prima. Po kojim proizvodima ste trenutno prepoznatljivi? Gdje se sve mogu kupiti vaši proizvodi? To su mljevena kafa Prima i Prima Plus za domaæinstvo u pakovanjima od 100, 200 i 500 grama, i espresso kafa Prima i Prima Plus namijenjene uglavnom za ugostiteljstvo u pakovanju od 1.000 grama. Mljevena kafa je mješavina probranih vrsta kafa, preraðenih po vlastitoj recepturi i tehnološkom postupku prženja i mljevenja. Pripremljena na tradicionalni bosanski naèin, kafa Prima pruža užitak u bogatstvu mirisa i okusa. Espresso kafa Prima plasirana je na tržište krajem 2002. god. Uz vrhunski kvalitet, treba istaæi i da je rijeè o prvoj espresso kafi proizvedenoj u Sarajevu. I mljevena i espresso kafa se pakuju u ekološku ambalažu vrhunske kvalitete i privlaènog dizajna, koja dugo održava kafu svježom i aromatiènom. Naši proizvodi se mogu kupiti u svim veæim trgovaèkim lancima i centrima kao što su: Mercator, DP Marketi, Konzum, Amko Komerc – TD Marketi, Interex, Robot GT, Tuš, Oniprom, Hoše Komerc, Merkur i drugi, kao i u velikom broju manjih trgovaèkih radnji. Naravno, našu kafu prodajemo i u caffe shopu Prima, u ulici Envera Šehoviæa u Sarajevu. Koja je vaša ocjena stanja u BiH privredi? Svi smo jako dobro svjesni trenutnog stanja u BH privredi i krize u kojoj se nalazimo, tako da o istom ne bih previše komentarisao. Nadam se kao i svi drugi uostalom, da æe sve ovo uskoro proæi i da æemo imati poslovno okruženje u kojem æe biti moguæe normalno poslovati. Business profil S kojim preprekama se suoèavate u svom poslovanju? Prepreke su brojne i svakodnevno pokušavamo izaæi na kraj s njima. Kao najvažnije bih izdvojio nestabilno tržišno okruženje i cijene sirovine na svjetskom tržištu, koje su jako podložne svim promjenama, od vremenskih neprilika u zemljama izvoznicama kafe do fluktuacije kursa valute u kojoj se sirovina prodaje. Naravno, tu su i brojne prepreke i otežavajuæe okolnosti vezane za lokalnu zakonsku regulativu, obzirom da se radi o visokotarifnoj robi. Da ne spominjem probleme sa kojima se susreæemo svi koji proizvodimo bilo šta, a što se zove naplata potraživanja u ovim vremenima. Kakve mjere je potrebno uvesti da bi se olakšalo malim i srednjim preduzeæima u zemlji? Bilo kakve, samo da se uvedu. Mala i srednja preduzeæa su po mome mišljenju u jako nepovoljnom položaju u svakom smislu, od države koja se ne trudi da olakša, do banaka koje su jako stroge prema njima. Ima tu dosta toga što bi moglo da se uradi, ako postoji zaista briga i dobra volja onih koji mogu utjecati na to. Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima u protekloj godini? 14 agresivno ušli u jednom momentu na naše tržište. Fudbalskim jezikom: kao da Vrbanjuša igra protiv Manchestera, Barcelone i ostalih velikih imena. Izdvajamo se po tome što imamo puno hrabrosti da uopšte igramo. Džoker nam je kvalitet koji konstantno održavamo i koji ne smije doæi u pitanje po cijenu bilo èega drugog. Naši kupci to znaju i tu smo gdje smo zahvaljujuæi njima, kupujuæi našu kafu daju nam uvijek podršku i veliki aplauz s tribina. Svima koji æe ovo èitati, a koji su konzumenti naših proizvoda ja se od srca zahvaljujem. Nažalost, nismo u moguænosti organizovati velike i spektakularne nagradne igre da se našim kupcima i na taj naèin zahvalimo, ali jesmo i uvijek æemo imati za cilj održati kvalitet naše kafe u kojem æete uvijek moæi istinski uživati. Koji su vaši planovi u ovoj godini? Zadržati tržišno uèešæe u regiji Sarajeva uz poveæanje na ostalim regijama, sa akcentom na poveæanju prodaje espresso kafe. Planiramo uraditi sve da se ne dovedemo u situaciju da moramo smanjiti trenutni broj uposlenika. Takoðer, u fazi smo implementacije i certifikacije HACCP sistema, što nam je jako bitno u ovom momentu u pogledu zdravstvene sigurnosti naših proizvoda. Kakva je vaša dosadašnja saradnja s ProCredit Bank? Obzirom na globalnu krizu, mi smo više nego zadovoljni da smo uspjeli opstati na ovom tržištu i ispoštovati sve svoje obaveze na vrijeme, kako prema državi, tako i prema bankama, dobavljaèima i svojim uposlenicima i da nam raèuni u poslovnim bankama nisu bili blokirani. To zaista smatram velikim uspjehom. Po èemu se izdvajate od konkurencije? Konkurencija u našoj branši je izuzetno jaka i igramo tržišnu utakmicu sa velikim igraèima, koji su na velika vrata i jako Izuzetno uspješna. Generalno, za ProCredit banku imam samo rijeèi pohvale. Svim našim zahtjevima sa strane ove banke je bilo udovoljeno na veoma efikasan i profesionalan naèin. Iskoristiæu priliku i od srca vam se zahvaliti na tome. Nadam se nastavku naše saradnje i ubuduæe, na obostrano zadovoljstvo. Predstavljamo 15 Predstavništvo njemaèke privredne komore u Bosni i Hercegovini Most izmeðu domaæih i njemaèkih privrednika nacionalnih privrednih komora (IHK) na privrednim forumima i konferencijama u Njemaèkoj informisati o poslovnim šansama i potencijalima u BiH. Koje su prednosti za èlanove Udruženja za unaprijeðenje njemaèko-bosanskohercegovaèkih privrednih odnosa? Udruženje je platforma za razmjenu informacija i iskustava njemaèkih firmi prisutnih u BiH i bosanskohercegovaèkih firmi zainteresovanih za njemaèko tržište, što je ujedno i najbitnija prednost èlanstva. Èlanovi Udruženja stièu povlastice pri korištenju naših usluga, imaju priliku prisustvovati dogaðajima koji su u organizaciji Predstavništva njemaèke privrede u BiH i Udruženja za unapreðenja njemaèko-bosanskohercegovaèkih privrednih odnosa, a uz to, 4x godišnje besplatno primaju i naš komorski èasopis „aktuell“ koji izdajemo zajedno sa Njemaèkohrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom. Da li ste zastupnici nekog od njemaèkih sajmova i kojih? Lejla Hujiæ, PR, Predstavništvo njemaèke privredne komore u BiH Možete nam dati više informacija o Predstavništvu? Koja je misija i ciljevi? Predstavništvo njemaèke privredne komore u Bosni i Hercegovini je dio mreže koju èini preko 120 njemaèkih vanjskotrgovinskih komora i predstavništava u više od 80 zemalja svijeta. Osnovano je 1997. godine kao servis njemaèkim firmama koje djeluju na prostoru BiH ili su u nekoj vrsti poslovnog odnosa sa lokalnim firmama. Prema odluci Njemaèkog parlamenta, Predstavništvo finansira Savezno ministarstvo za privredu i tehnologiju. Njemaèkim firmama pružamo prve informacije pri dolasku na bh. tržište, podržavamo ih pri uspostavljanju bilateralnih privrednih odnosa i poslovne saradnje te zastupamo njihove privredne interese. Istovremeno tražimo bh. firme zainteresovane za uvoz, izvoz i kooperaciju s njemaèkim firmama. Pritom, usko saraðujemo sa Ambasadom SR Njemaèke u BiH, Agencijom za podsticaj spoljne trgovine i investicija (gtai) te sa bosanskohercegovaèkim privrednim komorama i udruženjima. U okviru našeg biroa djeluje i Udruženje za unapreðenje njemaèkobosanskohercegovaèkih privrednih odnosa (DBHWV). Koje usluge pružate preduzeæima? Dijapazon našeg djelovanja je vrlo širok. Tako pružamo informacije o bh. tržištu, o uvoznim procedurama, carinama i porezima, te izraðujemo individualne tržišne izvještaje, na osnovu kojih njemaèke firme mogu lakše procijeniti postojeæi potencijal i prilagoditi svoje aktivnosti lokalnim specifiènostima. Identificiramo potencijalne poslovne partnere i posredujemo pri uspostavljanju poslovnih odnosa. Pružamo takoðer usluge prevoðenja, organizujemo kataloške izložbe na sajmovima u BiH, prezentacije proizvoda, press konferencije, seminare i sl. Takoðer nastojimo kroz publikacije i uz pomoæ mreže njemaèkih Da, zastupnici smo Minhenskog sajma, gdje bih kao najpoznatiji izdvojila Meðunarodni sajam arhitekture, materijala i sistema u gradnji – BAU. Zastupamo i Sajam igraèaka u Nirnbergu te Berlinski sajam koji obuhvata poznate sajmove poput najveæeg evropskog sajma potrošaèke elektronike – IFA, jednog od najveæih sajmova na podruèju proizvodnje i prerade voæa i povræa – FRUITLOGISTICA, Meðunarodnog sajma turizma – ITB i drugih. Potencijalnim izlagaèima i posjetiocima pružamo informacije i podršku pri odlasku na ove sajmove. Uz to, kod nas se karte za sajmove mogu nabaviti uz popuste. Da li se bavite organiziranjem kooperacijskih berzi i putovanja? Ako da, da li su takve posjete imale uspjeha? Možda da nam navedete neki primjer? Organizovanje kooperacijskih berzi i putovanja su takoðer neke od naših aktivnosti. Tako trenutno teku pripreme za projekt "Bayern - Fit for Partnership", u okviru kojeg æemo nekoliko bh. firmi iz oblasti pekarske industrije odvesti na studijsko putovanje u Minhen, gdje æe imati priliku da se upoznaju sa najnovijim tehnologijama i standardima iz ove oblasti, kao i da uspostave direktnu komunikaciju sa nekim od njemaèkih firmi iz ove branše. S druge strane, u februaru ove godine je održan projekt upoznavanja bh. tržišta, te smo u ovom sluèaju mi imali priliku ugostiti predstavnike njemaèke mlijeène i mesne industrije i pružiti im uvid u stanje na tržištu, navike potrošaèa, distribucijske kanale, uvozne procedure, odredbe vezane za kontrolu hrane i posebnosti bh. tržišta. Njemaèki privrednici su takoðer imali priliku da prezentuju svoje proizvode i usluge zainteresiranim uvoznicima, distributerima, proizvoðaèima mlijeènih i mesnih proizvoda, predstavnicima trgovaèkih lanaca iz BiH te da ostvare direktne kontakte sa potencijalnim poslovnim partnerima. Koje seminare/dogaðanja planirate organizovati do kraja godine? Od 21. do 25. juna 2011. godine nastupit æemo na Meðunarodnom sajmu energije, industrije i rudarstva u Tuzli, gdje planiramo okupiti nekoliko njemaèkih firmi na zajednièkom izlagaèkom štandu. Do kraja godine namjeravamo izdati i tri nove publikacije, izmeðu ostalog i katalog isporuèilaca iz BiH, koji æe biti predstavljen na 5. Privrednoj konferenciji Jugoistoène Evrope 15./16. juna u Berlinu, pa bih ovom prilikom pozvala i sve bh. firme, zainteresovane za ovaj vid predstavljanja, da nam se jave. Za ljubitelje malog nogometa mogu najaviti naš veæ tradicionalni turnir Kick & Fun, koji æe se održati 4. juna na sportskom kompleksu MG-Mas u Sarajevu/Nedžariæi. Savjeti za Vaš bolji biznis 16 Elektronska trgovina u funkciji Business to Business „Prerano ili prekasno lansiran novi proizvod, isto je. Ne smijemo dopustiti da kaskamo za potrebama potrošaèa ali ni da idemo suviše ispred njih.“ /L. Iaccoca/ Elektronsko poslovanje se pojavilo poèetkom 80-tih godina prošlog vijeka, ali je ubrzan razvoj doživjelo posljednjih godina, prije svega zahvaljujuæi Internetu. Elektronsko poslovanje (electronic business) predstavlja razmjenu standardizovanih elektronskih poruka u obavljanju raznih poslova u kompanijama, bankama, upravi, aktivnostima graðana i u svim drugim poslovnim transakcijama. Elektronsko poslovanje podrazumjeva obavljanje poslovnih procesa uz primjenu elektronske tehnologije. Ova vrsta tehnologije omoguæava slanje velikog broja informacija, na velike daljine u kratkom vremenskom periodu. To omoguæava kompanijama koje u svom poslovanju koriste elektronsku tehnologiju da ostvare znaèajne uštede u troškovima poslovanja, efikasnije obave svoje zadatke i budu konkurentnije na tržištu. Vertikalni i horizontalni model poslovanja B2B (Business to Business) trgovanje može se podijeliti u dva osnovna modela – vertikalni i horizontalni. Kod vertikalnog B2B-a, rijeè je trgovini unutar jedne industrije ili industrijskoga sektora kao što su farmaceutska industrija, industrija elektronskih komponenti, hemijska ili automobilska industrija. Najvažnije od svega je znaèajno smanjenje cijena poslovnih transakcija. Ako se usporeðuju tradicionalni poslovni modeli s B2B poslovnim modelom, analize govore da ovaj drugi model smanjuje troškove poslovanja i za desetak puta. Drugi oblik B2B-a je horizontalni, a u njemu sudjeluju kompanije iz svih industrijskih grana koje omoguæuju mnogo širu i konkurentniju tržišnu utakmicu za sve koji se odluèe za natjecanje u tom modelu poslovanja na internetu. Naspram elektronskoj veleprodaji B2B stoji elektronska maloprodaja ili B2C (business-toconsumer) koja pokazuje izniman rast u posljednjih nekoliko godina, ali i dalje je mnogo manja od B2B segmenta elektronske trgovine. bez razmjene nema trgovine. Elektronska trgovina kao novi koncept obuhvata proces kupovine i prodaje ili razmjene proizvoda, usluga i informacija preko-raèunarskih mreža, ukljuèujuæi i Internet. Elektronska trgovina Kada se govori o kategorizaciji elektronske trgovine prema tipu uèesnika, elektronska trgovina se može podijeliti u više kategorija: Internet tehnologija obezbjeðuje univerzalnu platformu za prodaju i kupovinu proizvoda i za voðenje važnih poslovnih procesa unutar kompanija. Ova tehnologija je podstakla razvoj novih naèina organizovanja i upravljanja koje su transformisale poslovanje i upotrebu informacionih tehnologija u svakodnevnom životu. Osim što donosi višestruke prednosti i moguænosti, elektronsko poslovanje i elektronska trgovina stvorile su novi kompleks izazova za menadžment. Elektronska trgovina je digitalno omoguæena komercijalna transakcija izmeðu organizacija i pojedinaca. Trenutak razmjene vrijednosti veoma je važan jer Elektronska trgovina B2B-business to business Ovaj naèin trgovanja koristi elektronsku mrežu - Internet za razmjenu proizvoda, usluga i informacija izmeðu raznih kompanija. Osim narudžbi i elektronskog plaæanja, èesto je ukljuèeno i elektronsko obezbjeðenje logistike nabavke i prodaje. Za ovaj naèin poslovanja najèešæe se koriste EDI transakcije preko privatnih ili Savjeti za Vaš bolji biznis 17 Veleprodaja Extranet Internet Proizvoðaè Extranet Internet Maloprodaja Banka Šema BTB trgovine WAN mreža. Iako se B2B elektronska trgovina najviše koristi izmeðu kompanija, danas se sve više razvijaju i drugi modeli ove trgovine (e-distributeri, servis provajderi, brokeri). Na ovaj naèin primjena B2B modela elektronske trgovine se razvija i proširuje. Ukratko, može se reæi da je B2B elektronska trgovina jeftinija, a ujedno je brža i bolja saradnja poslovnih subjekata uz korištenje Interneta i Web tehnologija. Razvoj informaciono - komunikacionih tehnologija doveo je do elektronske veze u poslovnom svijetu koja postoji veæ decenijama i u stalnom je razvoju. Elektronska trgovina se kao fenomen pojavila prije nekoliko godina, a oslonac elektronskog trgovanja je elektronska razmjena podataka jer su kompanije u svijetu prvo poèele da razmjenjuju poslovne dokumente i druge informacije putem raèunara. Ubrzanim razvojem Interneta razvija se i elektronska trgovina i izlazi iz okvira zatvorenih mreža, te ukljuèuje sve veæi broj uèesnika. Danas se može konstatovati da se najveæi dio elektronskih transakcija obavlja na relaciji business to business. U ovakvoj trgovini kupce i prodavce predstavljaju poslovni subjekti, kompanije. Smatra se da se ovim naèinom obavlja oko 80% elektronske trgovine - transakcija. Koristeæi elektronsku mrežu (najèešæe Internet) poslovni subjekti dolaze do informacija, naruèuju potrebnu robu i usluge, primaju raèune, te vrše elektronsko plaæanje, kao i elektronsko obezbjeðenje logistike nabavke i prodaje. U business to business trgovini poslovni subjekti razmjenjuju sa drugim poslovnim subjektima sve bitne informacije vezane za poslovanje - trgovinu. Skupljajuæi ovakve informacije stvara se cjelokupan lanac vrijednosti od snabdjevaèa sirovina i materijala, proizvoðaèa, pa sve do finalnih kupaca. Takve bitne informacije su dostupne na mreži svakome zainteresovanom, i svaki poslovni subjekt može da koriguje svoje poslovanje i prilagodi ga novonastalim prilikama. Za obavljanje B2B trgovine izmeðu poslovnih subjekata treba istaæi da veliki znaèaj ima lanac snabdjevanja, a on obuhvata sve aktivnosti vazane za tokove i transformaciju robe i usluga. Širenje Interneta, kao najdostupnije otvorene mreže, èak i u manje razvijenim zemljama dovodi do sve veæe upotrebe B2B trgovine kao znaèajnog naèina trgovanja. Prednosti ovakvog trgovanja uoèavaju kompanije širom svijeta, a te prednosti se ogledaju u: povezanosti poslovnih subjekata (posebno velikih), sniženju troškova transakcija, iskljuèenju posrednika u transakcijama, praæenju konkurenata koji su veæ u e-trgovini i uticaju na njih, poboljšanju kvaliteta proizvoda i usluga – uticaju konkurencije, lakoj dostupnosti Interneta, korištenju standardizovanih, a svima raspoloživih softvera za pristup Internetu i razvoju i korištenju veæ postojeæih sigurnosnih mehanizama zaštite. Korištenjem B2B sistema e-trgovine velike kompanije su uvidjele šansu da drastièno smanje troškove komunikacije sa svojim poslovnim partnerima uz istovremeno omoguæavanje saradnje sa manjim firmama koje se tek pojavljuju u tom sistemu poslovanja. B2B sistem e–trgovine baziran na Internetu dovodi: do skraæenja proizvodnih ciklusa zbog brze i efikasne komunikacije svih uèesnika u procesu; u nabavci se poveæava produktivnost; smanjuju se moguænosti grešaka u svim fazama poslovanja, pa se smanjuje vrijeme samog procesa, a što dalje dovodi do sniženja ukupnih troškova. Elektronska trgovina B2C-business to consumer Ovaj naèin elektronskog trgovanja podrazumjeva direktno poslovanje ponuðaèa sa potrošaèem. Može se reæi da je to elektronska kupovina pojedinaènog potrošaèa, odnosno da je to elektronska maloprodaja. Danas na Internetu postoje veliki tržni centri koji nude raznu robu, bilo da su to knjige, video kasete, roba široke potrošnje, sredstva za higijenu, sportska pomagala. B2C elektronska trgovina posluje putem brokera transakcija, portala, kreatora tržišta, obezbjeðivaèa servisa i kreatora zajednica. Ovaj naèin trgovanja je u stalnom rastu uèestalim prikljuèivanjem novih, manje razvijenih država koje su uvidjele znaèaj uvoðenja elektronskog poslovanja - elektronske trgovine u svom društvu. Najveæi obim elektronske trgovine za sada se obavlja modelom B2B, smatra se oko 80%, dok preostalih 20 % se ostvaruje na relaciji B2C. Ostale kategorije su u samom zaèeæu. Elektronska trgovina C2C-consumer to consumer Ova elektronska trgovina podrazumjeva trgovinu na relaciji potrošaè–potrošaè. Ovde potrošaè direktno prodaje potrošaèu, najèešæe nekretnine, automobile, razne obrazovne usluge, sve ono što u datom momentu posjeduje, a nepotrebno mu je i može prodati. Potrošaè odluèi prodati odreðeni proizvod ili uslugu, pripremi prodaju i stavi ga na aukcioni ili prodajni sajt. Kreatori tržišta pobrinu se za pretraživaèe, kataloge, i moguænosti plaæanja te potrošaèima omoguæe da predstave svoju ponudu, obezbjede prodaju i na kraju naplate. Savjeti za Vaš bolji biznis 18 Elektronska trgovina C2B–consumer to business odsustvo zakona i propisa koji regulišu ovu oblast. procedurama, osim u nekoliko, zakonom predviðenih sluèajeva. C2B model elektronske trgovine predstavlja prodaju proizvoda, informacija i usluga od strane pojedinaca prema firmama, i kontakta pojedinaca prema prodavcima u cilju odreðenih transakcija. BiH je krenula u pravcu rješavanja ovog problema, sa nekoliko svojih poteza, kao što su donošenje Zakona o elektronskom potpisu, zatim uvrštavanje elektronskog poslovanja u strategiju razvoja informacionog društva, kao i pokretanjem projekta elektronske uprave i elektronskog zdravstva. Neki projekti na nivou države su zapoèeti, ali sve to ide veoma sporo dok korisnici sve više imaju povjerenja u internet plaæanja i sve èešæe se ljudi odluèuju na korišæenje elektronskih servisa, koji olakšavaju poslovanje. Buduænost razvoja cjelokupnog elektronskog poslovanja u BiH u mnogome æe zavisiti od tempa razvoja elektronskog trgovanja. Pravac u kome æe se razvijati elektronsko poslovanje u BiH je razvoj javnih elektronskih servisa koji æe omoguæiti lakše i efikasnije poslovanje, zatim razvoj elektronske trgovine i poveæano korištenje tehnologija koje pomažu u elektronskom poslovanju i trgovini i na kraju razvoj elektronskih servisa. Elektronska trgovina B2A – business to administration Ovakav naèin elektronskog trgovanja predstavlja trgovanje izmeðu kompanija i državnih organa. Svaka napredna vlada nastoji što više svog poslovanja prenijeti na Internet, bilo da se radi o odreðenim unutrašnjim procesima ili poslovima sa stanovništvom. Mnoge informacije u vidu obavještenja i obrazaca veæ se kod odreðenih država nalaze na Internetu i lako su dostupne svima. Pojedine vlade nastoje da svoje javne nabavke ostvare elektronskim putem. Elektronsko poslovanje u BiH Elektronsko poslovanje ima veliku ulogu u meðunarodnom poslovanju, jer ga u mnogome olakšava, tako da neiskorištavanje potencijala e-poslovanja praktièno dovodi do ogranièavanja razvojnih moguænosti nacionalne privrede. Elektronska trgovina u svijetu predstavlja jedan od najpopularnijih i najzastupljenijih vidova elektronskog poslovanja. Kada prièamo o elektronskom poslovanja u BiH , moramo prvo analizirati stanje u kome se ono trenutno nalazi. Elektronsko poslovanje u BiH nije razvijeno onoliko koliko bi moglo da bude. U korišæenju benefita elektronskog poslovanja najdalje su otišle finansijske insitucije, odnosno banke. Taj trend se može pripisati velikom broju stranih banaka koje su ušle na naše tržište i sa svojih matiènih tržišta prenijeli praksu koja se pokazala kao dobra. Najrasprostranjeniji servis elektronskog poslovanja u BiH je Elektronsko bankarstvo (E-banking). U okviru ovog servisa banke nude razlièite usluge od provjere stanja na raèunima i dobijanja izvoda sa raèuna do plaæanja elektronskim putem. U posljednje vrijeme postale su popularne elektronske usluge koje se distribuiraju putem SMS-a. Ovaj trend je vrlo logièan, s obzirom na to da je mnogo veæi broj korisnika bankarskih usluga koji poseduju mobilni telefon, nego onih koji poseduju raèunar sa internet konekcijom. Razlozi nedovoljne razvijenosti elektronskog poslovanja leže u više razlièitih faktora, a jedan od faktora je nedovoljan broj raèunara. Drugi faktor koji utièe na otežan razvoj elektronskog poslovanja je mali broj korisnika sa brzim internet konekcijama (rasprostranjenost i pristupaènost brzog interneta je iz godine u godinu nešto veæa). Razlozi za sporiji rast (iz aspekta B2B) su mnogobrojni, ali onaj koji se istièe je kompjuterska “nepismenost”. Treæi bitan faktor za elektronsko poslovanje, odnosno za Da bi elektronsko poslovanje u jednoj državi poèelo da se razvija, neophodno je da se uvedu elektronske javne usluge, kao što su elektronska uprava, elektronsko zdravstvo i elektronsko uèenje, kao i okruženje koje æe omoguæiti elektronskom poslovanju da se razvija. Ovakve javne usluge mogu biti katalizator promjene u navikama korisnika i kao takve doprinjeti razvoju elektronskog poslovanja. Naravno, da bi sve ovo bilo moguæe potrebno je da postoji sigurna informaciona infrastruktura i masovnije korištenje brzog internet pristupa. Koliki je stvarno finansijski potencijal business to business trgovine? Poslovni modeli nepovratno se mijenjaju, internet postaje sve znaèajniji marketinški medij, a poslovanje se nepovratno okreæe elektronskoj trgovini. Osnovni razlozi za elektronsko poslovanje su niži troškovi, jednostavnija nabavka roba i usluga, kvalitetnije upravljanje skladištenjem robe, veæe moguænosti marketinga (segmentirani marketing namijenjen ciljanim skupinama), bolje usluživanje kupaca te prilagoðavanje kompanija i industrijskih grana promjenama u svijetu, što je uvjet poslovanja sa inostranstvom. U zemljama Evropske Unije preko 60% trgovine se obavlja elektronskim putem. Primjena elektronskog potpisa i elektronskog poslovanja mjenja poslovni ambijent i stvara uslove da se svi poslovi rade drugaèije i to, prije svega, brže, efikasnije i ekonomiènije. Poslovni partneri komuniciraju preko Interneta, razmenjuju elektronske ponude, elektronski ugovaraju nabavke, narudžbe potpisuju elektronskim potpisom, šalju elektronske naloge za isporuku naruèene robe, vrše elektronsko plaæanje, prijavljuju svoju nabavku carini itd. Ovakvo poslovanje je dobro dokumentovano, zaštiæeno od falsifikata i prevara i nije zasnovano na papirnim dokumentima, veæ se iskljuèivo bazira na elektronskim dokumentima koji se, prema potrebi, mogu odštampati. Elektronski potpis u potpunosti zamjenjuje svojeruèni potpis u svim Internet bankarstvo ProB@nking Internet bankarstvo - ProB@nking je usluga Banke koja Vam omoguãava da putem interneta brzo i efikasno izvršite plaãanje, pregled finansijskih transakcija kao i stanja raèuna. Internet bankarstvo - ProB@nking je namijenjen pravnim licima koja posjeduju jedan ili više raèuna u ProCredit Bank d.d. Transakcije koje možete obavljati putem ProB@nking-a: Prenos sredstava sa raèuna na raèun unutar ProCredit Bank Plaãanje prema drugim bankama Plaãanje javnih prihoda Meðunarodna plaãanja Automatske konverzije Uvid u stanje svih Vaših raèuna u ProCredit Bank Pregled poslanih naloga Uvid u izvode za odabrani vremenski period Dnevni izvod sa raèuna Provizije za ProB@nking: Provizije za transakcije plaãanja u zemlji i inostranstvo su niže od standardnih cijena usluga Prednosti korištenja ProB@nking-a: Internet bankarstvo omoguãava u svako doba pristup bankovnim raèunima 24 sata, 7 dana u sedmici, s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje možete pristupiti Internetu Pregled i obavljanje finansijskih transakcija na savremen i jednostavan naèin Brzo obavljanje platnog prometa uz povoljne provizije Dostupnost i uštedu vremena Sigurnost i pouzdanost; Korisnici ProB@nking-a možete postati dolaskom u jednu od poslovnica ProCredit Bank d.d. gdje od službenika Banke možete dobiti sve potrebne informacije i podnijeti zahtjev za korištenje ProB@nking-a, nakon èega ãete imati Banku u vlastitom uredu ili domu... Za sva pitanja, vrata naših poslovnica su Vamuvijek otvorena! Savjeti za Vaš bolji biznis 19 Uticaj pritužbi i reklamacija na rad preduzeæa Zadovoljan kupac je cilj svakog preduzeæa koje drži do svog kredibiliteta i imidža u javnosti. Prema istraživanjima, najvažnija mjerila po kojima kupci ocjenjuju preduzeæe je brzina i efikasnost rješavanja njihovih pritužbi i reklamacija. Iako preduzeæa u procesu rješavanja žalbi klijenata troše novac i vrijeme, gledajuæi dugoroèno dobivaju mnogo više. Pritužbe i reklamacije mogu biti pozitivan motiv koji æe poboljšati kontakt s kupcima, pomoæi jaèanju ponude kupcima i na taj naèin unaprijediti proizvod ili uslugu koju nudimo. U našoj zemlji još uvijek se velika pažnja ne posveæuje rješavanju pritužbi ili reklamacija. Mnogo puta se desi da se na pritužbu klijenta neadekvatno ili nikako ne odgovori. Firme više energije ulažu u privlaèenje novih klijenata, a puno manje u zadržavanju postojeæih. Meðutim pronalaženje i pridobivanje novih klijenata je mnogo skuplje nego oèuvanje postojeæih. Uz to nezadovoljni kupci æe veoma brzo proširiti loš glas o kompaniji koja ne odgovara na njihove pritužbe i njihovo nezadovoljstvo æe se sigurno èuti puno brže no što bi se èuli neki pozitivni komentari o radu bilo koje firme. S tim u vezi, od velike je važnosti imati dobro ureðen sistem koji æe odgovarati i baviti se pritužbama klijenata. Morala bi se odrediti i odreðena pravila u smislu ko je zadužen za koju vrstu pritužbi i reklamacija, za koliko vremena je potrebno poslati ili saopštiti povratnu informaciju. Korisno je imati aktivan telefonski broj namjenjen reklamacijama i pritužbama. Ovaj broj bi trebao biti dostupan 24 sata, a operateri bi trebali biti upoznati s jednostavnim saopštenjem, ili odgovorom koji æe kupiti vrijeme dok klijent ne dobije potpun odgovor na svoj upit ili pritužbu. Odgovaranje na pritužbe je vrlo odgovoran posao, i osobe koje se bave ovim poslom bi trebale imati dosta razumjevanja, strpljenja koje je nužno u ponekad i kriznim situacijama. Zaposlene treba nauèiti kako da reaguju u sluèaju kada su klijenti jako nezadovoljni, te prijete, vièu, itd. Ono što je važno naglasiti je da se zaposlenici ne bi trebali biti lièno pogoðeni kupèevim primjedbama. Na sve primjedbe i reklamacije važno je odgovoriti brzo i profesionalno kako bi se oèuvali i gradili dugoroèni odnosi s kupcima. Jasno je da æe kupac koji bude zadovoljan rješavanjem njegove situacije zbog koje se morao požaliti, postati još lojalniji. U svakom sluèaju, bilo da se radi o pritužbi ili reklamaciji na proizvod, kupcu bi smo trebali biti zahvalni jer æemo zahvaljujuæi njemu imati priliku unaprijediti proizvod ili uslugu. Meðutim treba razlikovati opradane i neopravdane pritužbe i reklamacije. Postoje uvijek oni koji na osnovu pritužbe ili reklamacije žele zaraditi dodatne popuste ili nove proizvode, iako je jasno da je njihovom krivicom došlo do ošteæenja proizvoda. Prodavci kvalitet svojih proizvoda èesto osiguravaju garancijom. Na osnovu valjano izdate grancije kupac može od garanta u garancijskom roku zahtijevati besplatno uklanjanje greške. U svakom sluèaju, bolje je èuti kritike, pa makar nam to padalo teško. Na ovaj naèin dobivamo šansu da se ispravljamo, jer postoje stvari koje ne vidimo sami. Sa strane se mnogo toga vidi, samo je pitanje kako reagirati. Pametne kompanije inzistiraju na povratnoj informaciji o svom djelovanju, oèekuju onaj "feedback" od svojih kupaca. Mnogo je važnije ono što se dogaða poslije nego prije prodaje. Tako smo upuæeni u cijeli proces, znamo hoæe li nam se kupci vratiti ili ne, a ako ne – zašto neæe. Potražite ProCredit Bank letak: Prijedlozi, Primjedbe, Pohvale i iznesite svoje mišljenje! Letak je dostupan u svim poslovnicama ProCredit Bank Posebna ponuda za PRIVATNI ZDRAVSTVENI I FARMACEUTSKI SEKTOR Kreditne linije ProCredit Bank namjenjene specijalistièkim djelatnostima omoguæavaju Vam da brzo i jednostavno obezbijedite sredstva uz povoljnu kamatnu stopu, te objedinite sve usluge voðenja raèuna u jednokratnom fiksnom iznosu provizije. Ne propustite posebnu ponudu bankarskih proizvoda za unaprijeðenje Vašeg poslovanja koja ukljuèuje: Investicijske kredite sa rokom otplate do 120 mjeseci; Kredite za finansiranje obrtnog kapitala sa rokom otplate do 36 mjeseci; Kredite po tekuæem raèunu za podršku tekuæoj likvidnosti sa rokom otplate do12 mjeseci; Sve usluge platnog prometa uz jednokratno, mjeseèno plaæanje provizija. Uz ponudu Vam nudimo i niz pogodnosti: Izdavanje Visa business kartice i Visa Electron/Maestro kartice bez naknade; Besplatna instalacija POS terminala. Kako bi Vas detaljnije informisali o ovoj ponudi pozivamo Vas da nas posjetite u Vama najbližoj poslovnici ili biznis centru ProCredit Bank. Veæ trinaestu godinu ProCredit Bank je orjentisana razvoju i podršci privredi. U svom poslovanju smo usmjereni na kreditiranje malih i srednjih preduzeæa koja imaju najveæi kapacitet da kreiraju radna mjesta u zemlji i podrže napredak ekonomije. Banka posveæuje pažnju razvijanju kulture štednje u zemlji, te finansijskoj edukaciji graðana što predstavlja osnovu odgovornog bankarstva i najveæu vrijednost koju u svom radu želimo da prenesemo. Dionièari ProCredit Bank su njemaèki ProCredit Holding i Commerzbank. Za više informacija posjetite www.procreditbank.ba. Razgovor 21 Bellisima – Veæ 12 godina vodeæi bh. brend na domaæem tržištu u oblasti tekstila Belissima trenutno ima devet prodavnica u Sarajevu, po dvije u Tuzli i Banja Luci, te po jednu u Mostaru, Zenici i Bihaæu. Takoðer, Bellisima djeluje kroz poslovne jedinice u sklopu franšizne mreže. Poèetkom aprila 2010., Bellisima je otvorila novu poslovnicu u Beèu èime je najavljen izlazak brenda Bellissima i na evropsko tržište. Bellissimu èini mladi i obrazovani kadar koji svojim kreativnim radom daju nemjerljiv doprinos razvoju ne samo Bellissime, nego kompletne bh. modne scene i industrije. Da bi mogli odgovoriti svim zahtjevima tržišta, Bellisima je otvarila i proizvodno-poslovni kompleks na 4.000 kvadratnih metara u Vogošæi. Time je svakako omoguæila i otvaranje velikog broja radnih mjesta. G ovoreæi o trenutnom stanju u tekstilonoj industriji i recesiji koja se odrazila i na našu zemlju, Harun Æatiæ, direktor Bellisime naglašava da je svjetska ekonomska kriza itekako ostavila traga na tekstilnoj branši èije se aktivnosti uglavnom okrenute tzv. lohn – poslovima (obradi proizvoda za strane poruèioce). Po njegovim rijeèima, u protekloj, a i ovoj godini, drastièno su bile smanjene narudžbe, pa su se mnoge tvornice odluèile na smanjenje troškova i otpuštanje radnika. „Takoðe, u ovoj grani, kao ni u jednoj drugoj, primjetan je uvoz jeftine robe iz inostranstva, a konkurencija jakih inostranih giganata je itekako prisutna“, naglašava Æatiæ. Ono u èemu gosp. Æatiæ vidi izlaz iz trenutne situacije je napuštanje doradnih poslova, te okretanju proizvodnji vlastitih modnih brendova. „Znaèajno je ulagati u distributivne kanale i klastere. Svakako država mora da odobri poticaje za izvozne poslove u ovoj grani. Izmjena zakona koji se odnose na izvoz domaæih tekstilnih proizvoda u ovoj branši svakako bi predstavljao veliki pomak“, naglašava Æatiæ. Što se uvoznih aktivnosti tièe, svjesni smo da su trgovaèke kuæe u Bosni i Hercegovini bez obzira na to ko im je vlasnik, uvoznici ogromnih kolièina tekstila proizvedenog u u Kini, a posrijedi su èesto replike nekog poznatog zapadnoevropskog brenda. U BiH se ne vrši kontrola kvaliteta tih proizvoda niti provjera porijekla. Kupci na taj naèin za velike pare kupuju proizvode sumnjivog porijekla. Time se domaæa proizvodnja stavlja u neravnopravan položaj. S tim u vezi, gosp. Æatiæ poziva na razvijanje svijesti bh potrošaèa o važnosti kupovine domaæih proizvoda. „Mijenjati svijest graðana je proces u kojem jako važnu ulogu igraju i mediji. Mediji trebaju da daju što više prostora uspješnim bih. firmama i graðanima pruže što više informacija. Jake privrede razvijenih zemalja poèivaju na razvijenoj svijesti graðana da kupovinom domaæeg proizvoda èuvaju privredu te zemlje, omoguæuju otvaranje novih radnih mjesta, postaju bogatije društvo. Ta svijest se razvija od roðenja, kroz vrtiæe i škole. BiH je mala zemlja koja nažalost još uvijek nema razvijenu industriju i zato je veoma važno da graðani znaju šta je ono što bih. proizvoðaèi pružaju, i da su oni dio ciklusa koji stvara bogatije društvo“. Govoreæi o velikoj konkurenciji u tekstilnoj industriji, jasno je da je jednoj bosanskohercegovaèkoj firmi veliki izazov odgovoriti svim zahtjevima koje diktiraju velike svjetske marke. Dodatna otežavajuæa okolnost u razvoju svakako je i èinjenica da je bih. tržište otvoreno za sve svjetske brandove. S druge strane, jedan bh. brand teško da može uopæe dokuèiti inozemnu scenu, tj. evropske i svjetske metropole. Iako marketinške reklame imaju važno mjesto u stvaranju branda, naroèito danas, u vrijeme globalizacije kada se svaka vrsta trgovine, industrije i privrede svela na trgovinu informacijama, Bellissima se nikada nije opredijelila iskljuèivo na taj vid brandiranja. „Mi vjerujemo da je kvalitet po pristupaènoj cijeni, koji mi nudimo našim kupcima, najbolji vid reklamiranja. Stoga radije ulažemo u razvoj i jaèanje naše proizvodnje, kao i u nabavku kvalitetnih materijala, a poznato je da krojimo od istih materijala kao i svjetski dizajneri visoke mode. Ne zanemarujemo znaèaj marketinga, ali smatramo da je u Bosni i Hercegovini trenutno važnije otvarati nova radna mjesta i tako snažiti osnovu za daljnji privredni razvoj ove zemlje i njenih ljudi“, naglašava Æatiæ. Iskustva Bellissime pokazuju da stalna ulaganja i veoma jasna poslovna vizija, te stvaranje prepoznatljivog modnog brenda omoguæuju da se daleko lakše prevaziðe krizni period koji vlada unazad nekoliko godina, ne samo na našem nego i svjetskom tržištu. Savjeti za Vaš bolji biznisl 22 Procjena radnog uèinka Procjena radne uspješnosti, procjena radnog uèinka poznata je i kao procjena uposlenika. To je metod koji evaluira uposlenikovu uspješnost obavljanja posla (generalno sa aspekta kvaliteta, kvantiteta, troškova i vremena). P rocjena radnog uèinka je esencijalni alat za efikasno upravljanje u svakoj organizaciji. Ona se ne koristi samo kako bi se osobe razvile i naglasile menadžerske odgovornosti, nego i u svrhu komuniciranja korporativnih vrijednosti, te da bi se putem njih unaprijedio rad kompanije i potpomoglo buduæe poslovno planiranje. Procjena radnog uèinka je konaèna faza efikasnog radnog uèinka u sklopu sistema upravljanja. Ona ukljuèuje osobu koja se procjenjuje i menadžera koji diskutuju o procjeni rada uposlenika u skladu sa naèinom koji je usvojila organizacija. Ono što je mnogo više važno je svakodnevni odnos izmeðu uposlenika i supervizora, koji ukljuèuje diskutovanje o problemima i neadekvatnom radu u kontekstu svake specifiène situacije koja može nastati. Stoga, procjena radnog uèinka ne bi smjela sadržavati bilo kakva iznenaðenja, nego bi trebala predstavljati formalni sastanak na kojem su utisci sažeti i prezentirani uposleniku. Svaka procjena radnog uèinka je prilika da se diskutuje o svim aspektima uposlenikovog posla. U toku davanja godišnje procjene radnog uèinka, supervizor ima moguænost da pravi planove za slijedeæu godinu, a koji se tièu slijedeæeg: Organizacija u Odjelu, restruktuiranje, Zapošljavanje – kreiranje novih pozicija, unaprijeðenje, otpuštanje, Razmatranje da li su pravi ljudi na pravim pozicijama, Novi poslovni planovi, Edukacija/Trening, Putovanja, Prostor u kojem je Odjel smješten. Istorija procjene radnog uèinka Istorija procjene radnog uèinka je prilièno sažeta. U ranom 20-tom vijeku njene korijene možemo naæi u pionirskim studijama pokreta i ergonomije Frederick-a Taylor-a (USA). On je kreirao proces analize koji se može primjenjivati na posao ili poslove, kako bi se provjerila efikasnost metode rada, korištenje opreme i radnika. Njegovi nalazi su korišteni kako bi se unaprijedio rad. Od tada se ove prakse primjenjuju u cijelom industrijskom svijetu. Savjeti za Vaš bolji biznis Kao poseban i formalan naèin procedure upravljanja koja se koristi u procjeni radnog uèinka, sama procjena datira od vremena Drugog svjetskog rata – ne više od 60 godina. U širem smislu, praksa procjenjivanja je drevna umjetnost. Posmatrajuæi kroz istoriju, takoðer može vrijediti tvrdnja da je ovo druga po starosti svjetska profesija. Moglo bi se tvrditi da je „...osnovna ljudska težnja suditi o ljudima s kojima se saraðuje, kao i o samom sebi.“ Èini se da je procjena kako neizbježna tako i univerzalna. U sluèaju nedostatka struktuiranog sistema za procjenu, ljudi æe težiti tome da procjenjuju rad drugih, ukljuèujuæi i podreðene, neformalno i proizvoljno. Ljudska naklonost da sudi o drugima može stvoriti ozbiljne motivacijske, etièke i pravne probleme na radnom mjestu. Bez struktuiranog sistema procjene, postoji mala šansa da æe doneseni sudovi biti zakonski utemeljeni, pošteni, taèni, te da se mogu odbraniti. Sistemi procjene radnog uèinka su zapoèeli kao jednostavne metode koje opravdavaju zaradu. Ovo bi znaèilo da se procjena koristila u cilju donošenja odluke da li je plata ili dnevnica uposlenika opravdana. U tradicionalnim procjenama, menadžeri govore uposleniku kako oni mjere njihov rad u svim segmentima, pretpostavljajuæi da svaka strana percipira posao uposlenika na isti naèin. Proces je bio usko vezan za materijalne rezultate. Ako bi se došlo do zakljuèka da je rad uposlenika ne tako idealan, uslijedilo bi smanjenje plate. S druge strane, ako je njihov uèinak bolji od oèekivanog, uslijedilo bi poveæanje plate. Malo se pažnje posveæivalo moguænostima razvoja same procjene. Smatralo se da æe smanjenje plate ili njeno poveæanje predstavljati jedinu pokretnu silu koja æe uticati na uposlenika da unaprijedi svoj rad, ili da nastavi da dobro obavlja svoj posao. Ponekad je ovaj sistem procjene imao uspjeha u dobijanju željenih rezultata, ali u veæini sluèajeva nije donosio rezultate. Na primjer, rani istraživaèi motivacije su bili svjesni da su razlièiti ljudi sa okvirno jednakim radnim sposobnostima koji su isto plaæeni, imali dosta razlièite nivoe motivacije i radnog uèinka. Ova razmatranja su potvrðena empirijskim studijama. Plate jesu bile važne, ali one nisu bile jedini elemenat koji ima uticaj na radni uèinak uposlenika. Otkriveno je da druga pitanja, kao što su moral i samopouzdanje, mogu takoðer imati veliki uticaj. Kao rezultat, tradicionalni naglasak na rješenja nagradama je postupno odbacivan. U Sjedinjenim amerièkim državama 1950- tih godina je postalo oèiglednije da bi alat procjene mogao imati znaèaja za motivaciju i razvoj. Generalni model procjene uèinka, koji se 23 danas koristi, datira iz tog vremena, a polako su ga prihvatali u Evropi i drugim dijelovima svijeta. Beneficije procjene radnog uèinka Možda je najoèiglednija beneficija procjene ta da omoguæi da supervizor i uposlenik razgovaraju o pitanjima koja bi inaèe bila zanemarena zbog užurbanih i uskovitlanih radnih dana tokom godine i nedostatka slobodnog vremena. Skoro svugdje u sluèajevima gdje su procjene pravilno voðene, i supervizor i uposlenik su svjedoèili o ovom iskustvu kao pozitivnom i korisnom. Procjena daje vrijednu moguænost za fokusiranje na radne aktivnosti i ciljeve, te za identifikaciju i ispravljanje veæ postojeæih problema, te za ohrabrivanje u svrhu boljeg rada u buduænosti. Za mnoge uposlenike „oficijelni“ intervju na kom se radi procjena je jedini naèin da imaju iskljuèiv pristup supervizoru bez ometanja. Kao što je uposlenik jedne velike organizacije rekao nakon njegove prve službene procjene: „U dvadeset godina ovo je jedini put da se neko potrudio da sjedne sa mnom i kaže mi da li je zadovoljan mojim radom.“ Vrijednost ove napete i smislene interakcije izmeðu supervizora i uposlenika ne smije biti potcijenjena. Procjene radnog uèinka ne bi trebale biti konfrontirajuæe. Godišnja procjena radnog uèinka može predstavljati zastrašujuæi zadatak kako za menadžera tako i za uposlenika – osim u sluèaju da imate procedure koje su relevantne i kojim lako rukovodite, te osim u sluèaju da jasno objasnite razloge i procedure koje stoje iza sistema procjene radnog uèinka. Menadžeri èesto naðu vrijeme da kažu uposlenicima u èemu oni griješe, meðutim intervju procjene je takoðer odlièna prilika da uposlenici dobiju priznanje za dobro obavljanje posla. Iz perspektive menadžera, kako bi uèinili da intervju procjene protekne kvalitetno, veoma je bitno da se unaprijed dobro pripreme. Procjena se u pravilu radi jednom godišnje, ali to ne znaèi da se ništa ne dešava tokom cijele godine. Sastanci na kojima se govori o napretku, prikupljanje informacija, promatranje rada upaslenika, razgovor s uposlenicima, sve su to stavke koje se moraju proæi prije ovih godišnjih sastanaka. potencijalnih slabosti u radu uposlenika i asistiranje u unaprijeðenju rada uposlenika i njihovog profesionalnog razvoja (kroz svakodnevnu pomoæ na poslu, savjetovanje i trening). Razvija veæi stepen otvorenosti i povjerenja u odnosu izmeðu supervizora i uposlenika, kao i poveæanje profesionalizma u odnosu izmeðu supervizora i uposlenika. Razvija veæi smisao profesionalizma, kako kod supervizora, tako i uposlenika u pogledu izvršavanja redovnih zadataka i odgovornosti. Identificira potencijalne slabosti u trenutnom sistemu upravljanja i daje pomoæ pri izgradji rukovodstvenih vještina (kroz savjetovanje i trening) Poveæava kvalitet rada i efikasnost u izvršavanju dužnosti, što utièe na razvoj pozitivnog imidža kompanije. Beneficije za uposlenike Moguænost da dobiju službeno mišljenje od supervizora o njihovom radu – kako bi nauèili o tome što dobro obavljaju, a šta mogu unaprijediti, Osigurava jasnoæu u pogledu oèekivanja i standarda u radu, kako bi se smanjio srah/stres, kao i konflikt sa supervizorima, Daje moguænost da se raspravlja o sposobnostima za obavljanje posla (ili njihovom nedostatku) – što dovodi do ciljanog treninga i razvoja – kako bi spoznali njihov puni potencijal, Pruža forum na kojem se mogu razmjenjivati nove ideje i mišljenja, Spoznaju se svi doprinosi i ostvareni rezultati uposlenika, što pospješuje njihovu samouvjerenost, promovira njihovu dobrobit, kvalitet rada i lojalnost. Beneficije za menadžment Pružaju informacije uposlenicima o njihovom radu Pojašnjavaju oèekivanja organizacije i oèekivanja uposlenika Identifikuju razvojne potrebe Prikupljaju informacije za obuku Dokumentuju rad u spisima o uposlenicima Najvažnije èinjenice o procjeni radnog uèinka vezano za Beneficije za organizaciju Olakšava postizanje ciljeva i uposlenike implementaciju strategije organizacije Doprinosi boljem moralu osoblja Olakšava kontinuirano unaprijeðenje rada, razvoja organizacije i promjene kulture Pomaže u stvaranju kulture rada – u smislu kvalitete, efikasnosti i ostvarenja. Pruža formalne naèine za diskutovanje o nedostatcima i kako se njima pozabaviti – kako bi se stvorila kompetetnija radna snaga – identifikacija Motivacija i satisfakcija - Procjena rada može imati dubok efekat na nivo motivacije i satisfakcije uposlenika - na bolje, ali i na gore. Procjena rada daje zaposlenicima priznanje njihovih radnih napora. Moæ društvenog priznanja kao motivacija je veæ dugo vremena primjeæeno. Naime, postoje dokazi da æe ljudska biæa više cijeniti negativna priznanja, nego nikakva. Ako ništa drugo, postojanje programa procjene uèinka indicira uposleniku da je organizacija istinski zainteresirana u njegov individualni rad i razvoj. Samo po Savjeti za Vaš bolji biznis 24 procjenu uèinka se gleda kao na grub, osuðujuæi, kazneni proces, a ne kao na priliku za konstruktivan pregled i ohrabrivanje. Na primjer, koliko ljudi bi priznalo da imaju probleme na poslu, ako u isto vrijeme znaju da njihova slijedeæa plata, ili dugo željeno unaprijeðenje ovisi o rezultatu procjene uèinka? Vjerovatno, u ovoj situaciji, mnogi bi ljudi poricali ili prikrivali svoje slabosti. Mnogi procjenitelji se osjeæaju neugodno u kombinovanoj ulozi suca i izvršitelja. Ovo oklijevanje nije teško za razumjeti. Obièno, procjenitelji znaju veoma dobro osobe koje procjenjuju, oni su tipièno u direktnoj vezi supervizor – uposlenik. Oni svakodnevno zajedno rade, i mogu se povremeno družiti. Sugerirati da podreðeni treba unaprijediti odreðene radne vještine je jedno, dok je ocjenjivanje radnog uèinka èiji je rezultat direktan uticaj negiranje unaprijeðenja druga stvar. Ovo može rezultirati ljutnjom i ozbiljnim narušavanjem moralnog poticaja, a što vodi ka poremeæajima na radnom mjestu, neprijateljskoj atmosferi, gorkim vezama i opadanju produktivnosti. sebi ovo može imati pozitivan uticaj na individualni smisao vrijednosti, posveæenosti i pripadanja. Snaga i premoæ prirodne ljudske želje za društvenim priznanjem ne smije se previdjeti. Odsustva i èesto mjenjanje osoblja u nekim organizacijama se može uveliko smanjiti ako se više pažnje posveti procjenama radnog uèinka. Redovne procjene uèinka su dobar poèetak. Trening i razvoj - Procjena uèinka pruža odliènu priliku – možda i najbolju koja se može desiti – za supervizora i uposlenika da prepoznaju i da se slože u pogledu individualnog treninga i potreba dodatnog razvoja. Za vrijeme diskusije o radu uposlenika, prisustvo ili odsustvo radnih vještina može biti veoma oèito – èak i onima koji uobièajno odbijaju ideje o dodatnim treninzima za njih! Procjena uèinka može dovesti do toga da se potreba za treningom iskaže kao potrebna i relevantna, jasno je povezujuæi sa rezultatima rada i buduæim aspiracijama u pogledu karijere. Sa stanovištva cijele organizacije, konsolidovani podaci mogu stvoriti sliku cjelokupnih potreba za treningom u organizaciji. Zapošljavanje i indukcije Supervizori/menadžeri mogu koristiti procjene radnog uèinka kako bi pratili uspjeh procesa zapošljavanja i indukcije u organizaciji. Na primjer, mogu vidjeti koliko dobro uposlenici koji su uposleni u protekle dvije godine obavljaju svoje zadatke? Ili, može se mjeriti efikasnost izmjenjene strategije zapošljavanja. Kontraverze o procjeni radnog uèinka Malo je pitanja vezano za menadžement koja mogu pobuditi toliko kontaverzi kao što je procjena o radnom uèinku. Postoji mnogo renomiranih izvora – istražitelja, komentatora o menadžementu – koji su izrazili sumnje o ispravnosti i pouzdanosti procesa za procjenu radnog uèinka. Neki su èak sugerisali da je proces toliko inherentno manjkav, da bi ga bilo nemoguæe usavršiti. Druga krajnost je da mnogi zagovaraju procjenu radnog uèinka neki procjenu vide kao „...najznaèajniji dio organizacijskog života“. Izmeðu ova dva razlièita mišljenja leže brojne škole vjerovanja. Iako sve prihvataju korištenje procjene, postoje vrlo raznovrsna mišljenja o tome kako i kada je primjenjivati. Postoje oni koji, na primjer, vjeruju da je procjena radnog uèinka korisna u svrhu razvoja, ali podcjenjuju svaki napor kojim se ovaj proces vezuje za nagraðivanje kao što je poveæanje plate ili unaprijeðenje. Ova grupa vjeruje da povezivanje sa nagraðivanjem smanjuje ili eliminiše razvojnu vrijednost procjene uèinka. Na U drugu ruku, postoji jaka opreèna argumentacija koja tvrdi da procjena uèinka mora nedvosmisleno biti povezana sa nagraðivanjem. Zagovaraèi ovog pristupa tvrde da organizacije moraju imati pristupe pri kojima se nagraðivanje, koje predstavlja neogranièeno sredstvo, može otvoreno i pravedno distrubuirati onima koji to najviše zaslužuju na osnovu postignuæa, napora i rezultata. Postoji kljuèna potreba za pravednim nagraðivanjem u organizacijama. Procjena uèinka i pored praktiènih nedostataka je jedini postojeæi proces koji bi trebao da pomogne pošten, korektan i konzistentan sistem nagraðivanja. Takoðer se tvrdi da osobe koje se procjenjuju teže vjerovanju da bi rezultati procjene trebali biti usko povezani s nagraðivanjem – te su sumnjièavi i razoèarani kada im je reèeno da ovo ipak nije sluèaj. Umjesto da osjete olakšanje, osobe koje se procjenjuju mogu sumnjati da im se ne govori cijela istina, ili da je proces procjene prevera i gubitak vremena. U slijedeæem broju donosimo „Metode procjene radnog uèinka“. Business profil 25 “Želimo biti prepoznatljivi po kvaliteti!” Sconto prom d.o.o. Kompanija Sconto prom d.o.o. osnovana je u Prijedoru 1998. godine. Pretežna djelatnost firme ukljuèuje proizvodnju gotovih tekstilnih proizvoda za domaæinstvo, odjeæu i proizvodnju presvlaka za namještaj, zatim proizvodnju namještaja od drveta, kao i ostalog namještaja. Sconto prom je tokom svog dugogodišnjeg rada postao prepoznatljiv prvenstveno po kvalitetu svih proizvoda. Po rijeèima direktorice Elizabete Josipoviæ, poèeci rada su bili više nego skromni. Poslujuæi u iznajmljenim prostorijama, sa svega tri zaposlena radnika, firma je zapoèela svoj razvojni put, na kome se suoèavala sa brojnim preprekama. Meðutim, zahvaljujuæi upornosti i struènosti menadžmenta i zaposlenih, svi problemi su uspješno savladani, a Sconto prom je iz godine u godinu bilježio sve znaèajnije poslovne uspjehe. „Danas firma posluje u vlastitim poslovnim prostorima sa 500 zaposlenih. Poslujemo sa renomiranim meðunarodnim kupcima kao što su: „Calligaris“ Italija, „Olympia“ i „Flamprofings“ Velika Britanija itd.“, naglašava Josipoviæ. „Takoðer, više od 13 godina uspješno poslujemo sa Ikea –om, svjetski poznatom firmom sa prihodom oko 25 miliona KM. U ovoj godini sa ovom firmom je, poveæanjem broja narudžbi, kao i uvoðenjem novih artikala, ugovoreno poveæanje obima posla za oko 50 %. Želim istaknuti da se proizvodi Sconto prom izvoze u sve zemlje EU, te ostale zemlje svijeta“. Govoreæi o planovima firme do kraja ove godine, direktorica Josipoviæ kaže da je planirano proširenje postojeæe proizvodnje, te otvaranje poslovne jedinice u Kljuèu èija æe osnovna djelatnost biti proizvodnja stolica i ostalog namještaja. Takoðer, u planu je poveæanje proizvodnje i izvoza, te ukupnog broja zaposlenih. U Beogradu su nedavno otvoreni novi salon namještaja “Urban” i pogon za proizvodnju namještaja, u èije je opremanje uloženo oko milion maraka. Na ovaj naèin osvajanje srbijanskog tržišta ujedno predstavlja put ka ruskim kupcima. “Imamo potrebne kapacitete, kvalitet, ali i cijenu kojom možemo konkurisati konaèno i na ovom tržištu. Znatna sredstva ulažemo i u nabavku novih mašina, a veæ smo za dvije mašine, za štepanje i oblikovanje spužve, izdvojili više od milion maraka“. Novi prodajni objekat se nalazi u Zemunu, robna kuæa “Zvezda”, u poslovnom prostoru ukupne površine cca 800 m2. U novom pogonu za proizvodnju namještaja u Beogradu, koji se prostire na oko 2.000 kvadratnih metara, trenutno je zaposleno 15 radnika. Veliki doprinos zapošljavanju! 550 radnika radi u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu 150 radnika bit æe zaposleno u pogonu u Kljuèu 15 radnika trenutno radi u beogradskom pogonu Proizvode firme “Sconto-prom” d.o.o. možete kupiti u prodajnim objektima firme “Urban” d.o.o. Banja Luka, kao i poslovnim jedinicama u Prijedoru, Svale bb, kao i poslovnoj jedinici Sarajevo u naselju Ciglane. Finansijska edukacija 26 Platne kartice P latne kartice zamjenjuju gotov novac i vezane su za Vaš tekuæi raèun ili poseban raèun platne kartice. Kartice predstavljaju Vaš elektronski novèanik. S njima možete kupovati na POS-terminalima, podizati novac na bankomatima, kupovati putem interneta, rezervisati hotelski smještaj ili avionsku kartu. Postoje dvije vrste kartica: debitne i kreditne kartice. Debitne platne kartice su one koje su vezane za Vaš tekuæi raèun i kojima možete plaæati robu i usluge u onolikom iznosu koliko imate na tekuæem raèunu (ukljuèujuæi i eventualni minus po tekuæem raèunu koji Vam je odobren). Kada plaæate debitnom karticom, Vaš tekuæi raèun se odmah zadužuje. S druge strane, kreditne platne kartice funkcionišu tako što robu kupujete kad Vama odgovara, a plaæate jednom mjeseèno na osnovu izvoda koji dobijete od banke. Možete platiti cijeli iznos nastalog duga (kartice sa odgoðenim plaæanjem ili chargekartice) ili samo odreðeni procenat duga (revolving ili kreditne kartice), koji se popularno naziva revolving stopa. Ova stopa se najèešæe kreæe izmeðu 5 i 10 posto od ukupnog nastalog duga u periodu od mjesec dana. Na preostali iznos neplaæenog duga se obraèunava kamata. Kartice se mogu koristiti na bankomatima uz lièni identifikacioni broj (PIN), koji se najèešæe sastoji od èetiri broja. Nivo sigurnosti korištenja kartice je vrlo visok ako se pridržavate preporuke da ne èuvate PIN u pismenoj formi zajedno s karticom. Potrudite se da ga zapamtite. Korištenje bankovnih kartica nije besplatno. Stoga, prije nego izberete svoju karticu, raspitajte se o naknadi za izdavanje kartice, godišnjoj naknadi za korištenje kartice, naknadi za zamjenu kartice/PIN-koda i naknadi za podizanje novca sa bankomata. Razmislite koja Vam kartica odgovara. Za razliku od debitnih kartica, koje Vam omoguæavaju plaæanje Vašim novcem, uz najèešæe odobreni minus po tekuæem raèunu, kreditne kartice su one koje zahtijevaju Vaš oprez. One predstavljaju vid kratkoroènog kreditiranja i mogu Vas podjednako opteretiti kao i potrošaèki kredit. Kreditne kartice obièno sa sobom nose visoke kamatne stope i predstavljaju skup naèin zaduživanja. Posebno vodite raèuna o kreditnom limitu koji Vam banka odobrava. Provjerite sa službenikom banke na koji naèin se kreditni limit može poveæati, jer neke banke automatski poveæavaju odobreni limit (samo uz pismeno obavještenje, bez prethodnog kontaktiranja klijenta). Limit na kreditnoj kartici se raèuna tako što se od neto iznosa Vaše plate oduzmu sva kreditna zaduženja (obièno se kreæe od 2-3 netoplate). Na žalost, kreditne kartice èesto dovode do prezaduživanja, te u najgorem sluèaju, klijent mora uzeti potrošaèki kredit da bi izmirio dug po kreditnoj kartici. Naš savjet je da ne bi trebalo da pristanete na limit koji je veæi od Vaših raspoloživih moguænosti za zaduživanje, èak i ukoliko Vam banka ponudi toliko visok limit! Savjeti za Vaš bolji biznis 27 Uspješno strateško planiranje Strateško planiranje i dugoroèno planiranje su se kao novi koncept pojavili u amerièkom poslovnom svijetu pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka. Od poèetka pa kroz sedamdesete godine na planiranje se gledalo kao na "sveti gral" korporacionog menadžmenta: metod prouèavanja i reagovanja na ekonomske i marketinške uslove u cilju maksimiziranja pozicije i prihoda kompanije. Meðutim, opšta kriza u sredini sedamdesetih vodila je smanjivanju velièine korporacija i zbog toga su ukinuti cijeli odjeli ili pozicije koji nisu direktno doprinosili osnovnim funkcijama kompanije. U devedesetim godinama, dobra ekonomska vremena potaknuta razvojem informativne tehnologije i internet revolucijom, poèela su da iz osnova mijenjaju naèine poslovnog djelovanja. Male, tek nastale kompanije su se ukljuèile u tržište vratolomnom brzinom, i igrajuæi po novim pravilima, iznenadile su velike biznise. Mnogi od ovih malih i efikasnih rivala su djelovali sa maksimumom talenta i inovacija i minimumom administracije i birokratije. Ovaj put, meðutim, nisu uspostavljena specijalizovana odjeljenja za strateško planiranje, što je bio sluèaj u šezdesetim godinama 20. vijeka. Tokom svih ovih godina, strateško planiranje je imalo mnoge zagovornike, ali i mnoge svoje krièare. Nedavna finansijska kriza je obnovila skepticizam mnogih ljudi vezano za strateško planiranje – neoèekivani scenariji su prisilili preduzeæa da se odreknu njihovih temeljnih pretpostavki i kreiraju nove poslovne prioritete. No, u suštini ne postoji razlog za skepticizam, ako se proces strateškog planiranja orijentira na jedinstvene potrebe vaše firme. ciljevi) koji opisuju idealni smisao postojanja firme. Šta vašoj firmi èini dobro? Vaš odgovor na ovo pitanje æe pokazati koji faktori su proizveli uspjehe za vašu firmu. Gdje vidite vašu firmu u buduænosti? Odgovor na ovo pitanje æe biti izjava o viziji koja vrlo kratko opisuje sliku najbolje buduænosti za vašu firmu. Na koji naèin æete to i ostvariti? Kako bi ste odgovorili na ovo pitanje, trebate pripremiti akcioni plan koji odreðuje specifiène aktivnosti vaše firme. Na ovaj naèin æete efikasno odrediti ko je odgovoran za koju aktivnost, i rasporediæete aktivnosti na najbolji naèin. Da bismo kreirali strateški plan potrebno je znati gdje se firma sada nalazi, kakvu buduænost želimo i strateškim planom æemo definirati kako da ostvarimo planove i želje. Strateški plan na odreðeni naèin ulijeva sigurnost kako menadžmentu tako i svim uposlenicima firme, jer pokazuje i potvrðuje pravac kojem firma stremi. Plan služi da se lakše odrede operativni ciljevi i zadaci pojedinih programa i projekata, da se lakše upoznaju ostali sa samom djelatnošæu i svrhom postojanja. Takoðe plan sadrži prioritete i smanjuje moguænost "rasipanja vremena" za manje bitne stvari. Proces strateškog planiranja je vremenski ogranièen. Sama dužina procesa zavisi od efikasnosti grupe, dinamiènosti voditelja, motiviranosti i spremnosti tima da se maksimalno ukljuèi i implementira razvoj dokumenta. Strateško planiranje – na koja pitanja odgovoriti? Zašto vaša firma postoji? Vaš odgovor na ovo pitanje æe biti izjava o misiji, koja opisuje glavnu svrhu organizacije i vrijednosti. Šta daje vašoj firmi znaèaj i što je održava u životu? Vaš odgovor na ovo pitanje æe razjasniti kako vi i vaše kolege otkrivate momente koji su najbolji za vašu firmu. Opšti pristup izrade strateškog plana podrazumijeva da dokument sadrži: kratke informacije o firmi informacije o procesu izrade strateškog plana kako bi se mogla sagledati situacija u periodu narednog planiranja, izjavu o viziji i misiji strateške pravce sa zadacima temeljene na prethodnoj analizi trenutne situacije u kojoj se nalazi organizacija, oèekivane rezultate, akcioni plan i finansijsku projekciju u periodu na koji se strateški plan odnosi. Šta vaša firma želi da ostvari? Odgovori na ovo pitanje æe biti postavljeni kao prijedlozi za buduænost (vrlo èesto zvani strateški Takoðe, dokument može da sadrži i dodatke kao što su analize do kojih se došlo tokom planiranja. U praksi se koriste dvije osnovne metode planiranja. Prva je da velike kompanije èesto unajmljuju savjetodavne menadžment firme da ispitaju stanje organizacije, njenu poslovnu praksu, marketinške moguænosti. Druga metoda je da kompanije ukljuèuju strateško planiranje u sve aspekte posla osoblje na svim nivoima. Krediti za NABAVKU AUTOMOBILA za pravna lica www.procreditbank.ba Savjeti za Vaš bolji biznis 29 Odnos prema krizi – šanse ili opasnosti Kriza može da bude stresan dogaðaj u životu èovjeka, nestabilna i opasna društvena situacija, ili široko rasprostranjen dogaðaj u okruženju posebno vezan za nenadnu promjenu. Takoðer se tumaèi i kao taèka preokreta. S druge strane, efikasnost znaèi da se u radu troši najmanje resursa. Znaèi, radi se na pravi naèin. Postoje pravila, procedure, zna se kako se radi. Kada se ove dvije stvari spoje, i u pozitivnoj i u negativnoj varijanti, dobija se prikaz razlièitih moguænosti. U vrijeme recesije dominira neizvjesnost (kad æe proæi, kako æe reagovati kupci, itd....). Kriza samo istièe loše proizvode i loš naèin rada od ranije. Za mnoge stvari koje se mogu uraditi postavlja se pitanje zašto nisu uraðene ranije. Ako se radi nešto što je neefektivno i neefikasno, to zapravo znaèi da kompanija proizvodi proizvod koji tržište ne želi i još se razbacuje. U ovoj situaciji postoji velika šansa da se cijela kompanija ugasi. Kritièna postavka za razrješenje krize je u njenom posmatranju, da li se doživaljava kao šansa ili opasnost?! Kinezi i krizu i šansu doživljavaju na isti naèin, što znaèi da pristup krizi zavisi od stava. Zapravo, jedan od najvažnijih faktora uspjeha preduzeæa leži u stavu menadžmenta o problemima. Najbolja preduzeæa su uspješna zato što najbolje rješavaju probleme. Ono što svako preduzeæe treba da radi jeste da rješava probleme na koje može da utièe. Ako se posao radi neefektivno, ali efikasno, to je sluèaj kompanija koje su dobrim dijelom ugrozile svoj opstanak. Imale su certifikate kvaliteta, ali su proizvodile ono što ljudi nisu željeli, po pitanju dizajna, funakcionalnosti, itd. I na kraju su lagano topeæi svoje zalihe nestale. Šta znaèi riješiti problem? Mnogi pod rješavanjem problema podrazumjevaju donošenje odluka. Meðutim, sprovoðenje dogovorenog je takoðer izuzetno važan elemenat rješavanja problema. Ljudi vole da donose brze odluke sa idejom da se problemi rješavaju, ali nakon toga èesto ne brinu za sprovoðenje odluka. Oni oèekuju da zaposleni razumiju odluke i da su spremni da ih primjene. Ovo nije dobar naèin rješavanja problema, ali upravljanje putem oèekivanja jeste loše upravljanje. Za efikasno rješavanje problema neophodna je demokratija u donošenju odluka i diktatura u njihovom sprovoðenju. To se naziva demokraturom. Dok ljudi rade obrnuto: odluèno donose odluke, a gledaju da sprovoðenje datih odluka delegiraju. Riješiti problem znaèi: donijeti kvalitetnu odluku kroz razgovor, diskusiju i konsultaciju, a nakon donošenja odluke, odluèno je sprovesti. Sa aspekta menadžmenta, posao u najtežim vremenima je voðenje firme kroz nedaæe i traženje šansi. To je posao vlasnika, poduzetnika, direktora...To bi znaèilo i koristiti resurse mudrije, jer vrijeme zahtijeva mudrije poslovanje. Istièemo: Donosite dobre i teške odluke u miru. Definišite kljuène oblasti i koje su to teške odluke koje trebate donijeti. Odluke nisu odluke, dok ne poènete s njihovim provoðenjem. Kompleksna odluka nije odluka dok ne postoji plan i kritièan put. Postavljajte okidaèe za provjeru teških odluka. Uradite promjene u organizacionoj strukturi ako to situacija zahtijeva. Optimizam je stanje svijesti! Raditi prave stvari ili raditi na pravi naèin Efektivnost ili raditi prave stvari je zadovoljavanje potreba klijenata, situacija kada tržište traži ono što se radi. Dakle, ljudi žele da kupe proizvod ili uslugu. Prava efektivnost je situacija kada bi odreðeni proizvod mogao biti nabavljen kod konkurenta, ali nije. Takoðer, naplata je mjera efektivnosti. Uspješna mala i srednja preduzeæa su najvjerovatnije u oblasti efektivnosti i neefikasnoti, što znaèi da znaju šta klijentima treba, ali relativno neorganizovano posluju. To je normalno u jednom dijelu njihovog razvoja. Ipak, te kompanije opstaju, ali na ovaj naèin se pretjerano troše resursi – ljudi. Napredovanje znaèi spoj efektivnosti i efikasnosti na pravi naèin, s tim da se u stvarnosti organizacije mogu nalaziti i u nekom meðu stanju. A šta se dešava u krizi? Male kompanije, koje nisu dokazale svoju efektivnost, suoèavaju se sa rizikom da ugroze svoje poslovanje. Ako svoju efektivnost nisu uspjele da dokažu do sada, jedina šansa za preokret su im pozitivni trendovi na tržištu. Neefektivne, a efikasne organizacije imaju sliènu situaciju, s tim da imaju odreðene rezerve koje im potpomažu u održavanju poslovanja. Mala i srednja preduzeæa su u veæini sluèajeva efektivna i neefikasna. To znaèi da imaju klijentelu, ali da ne vladaju svojim resursima, posebno onim finansijskim. Jedini naèin opstanka je nastavak rada na pravim stvarima, ali mudrije, i što je još važnije, rad na unaprijeðenju efikasnosti, koja je u prethodnom periodu zanemarena. Samo istovremeni rad s kupcima i rad sa zaposlenima s jedne strane i rad na produktivnosti i finansijama s druge strane, dovodi do pozitivnih rezultata, jer samo smanjenje troškova može da izazove druge probleme, kao što je nedovoljno posveæivanje pažnje bitnim klijentima. Isto tako, velika briga o troškovima ali njihovo nealociranje na mjesta nastanka troška, može dovesti do pogrešnih zakljuèaka. Šta dalje? Svaka organizacija ima èetiri podsistema, bez obzira kako je organizovana. To znaèi da svaka organizacija obavlje sljedeæe poslove: upravljanje novcem (akcenat na efikasnost), rad sa zaposlenicima (akcenat na efektivnosti), operativan rad i logistika (akcenat na efikasnosti). U svakom od ovih podsistema je stalno potrebo rješavati probleme, posebno za vrijeme otežanog poslovanja. U slijedeæem broju: Krizni menadžment-finansije Tekst preuzet iz brošure: Kako prilagoditi poslovanje i iskoristiti prilike, ProCredit Bank Srbija Poslovna tehnologija B log je trenutno najèešæi oblik društvenih medija, taènije od 2006. godine oko 100.000 novih weblogova se stvara svaki dan – a to je više nego broj knjiga objavljenih u SADu svake godine! Rijeè blog dolazi od izraza "weblog", koji je skovao Jorn Barger 1997. godine. Blog je u osnovi web stranica koju obièno pokreæe sistem za upravljanje sadržajem, te se sastoji od èlanaka (blogova) i komentara na blog. Blogovi dolaze u svim oblicima - od osobnog dnevnika kojeg pojedinac želi da podijeli s prijateljima i obitelji, a može biti i efikasno oružje politièkih kampanja, medijskih programa, kompanija, te sredstvo za obavještavanje o tekuæim dogaðajima. Blogovi mogu biti rezultat pisanja jednog autora ili više pisaca koji doprinose blogu. Blogovi daju potrošaèima i tvrtkama glas koji se èuje u prostoru u kojem dolazi do brze razmjene informacija. Važno je reæi da blogovi nisu hir koji æe izgubiti popularnost u skorije vrijeme - oni su ovdje da ostanu i i kompanije koje žele da ih njihovi potrošaèi shvate ozbiljno trebaju razmotriti moguænost korištenja korporativnog bloga ili najmanje što mogu uèiniti je slušati šta se o njima piše u blogsferi. Technorati - motor za praæenje blogova je do sada registrovao 57 miliona postojeæih blogova. Oni su naglasili da je vidljiv dosljedan obrazac po kojem se broj blogova udvostruèuje svakih 236 dana. Meðutim, unatoè golemom rastu blogova, veæina njih traje oko tri mjeseca od dana pokretanja. Prema Technorati-ju, samo 55 posto blogera još uvijek objavljuju tri mjeseca nakon pokretanja s tim da se uèestalost ažuriranja smanji na sedmièno ili mjeseèno. 30 Bilo da se odluèite zapoèeti pisanje svog privatnog ili korporativnog bloga, važno je uložiti dosta vremena i energije u njegovo promovisanje. Evo i nekoliko naèina na koje to možete i uèiniti: Optimizacija tražilice: Osiguravanjem da se vaš blog pojavi kada se vezani pojmovi za temu vašeg bloga ukucaju u tražilicu osiguraæe znaèajan izvor prometa na vaš blog. Važno je da se odabrane kljuène rijeèi koriste u naslovu bloga, sadržaju i komentarima, kako bi vaš blog bio dostupniji. Komentari drugih blogera: tretiranjem blogosphere kao niz razgovora i aktivno se ukljuèujuæi u te razgovore kroz komentare uèiniæe da vas drugi bloggeri upoznaju i promoviraju vaš blog na svojim blog stranicama. Sadržaj - upoznajete vašu publiku: na blogu mora biti zanimljiv i koristan sadržaj za vaše èitatelje. Razvijajte svoj jedinstveni glas i ne bojte se postaviti mišljenja s kojima se drugi možda neæe složiti. Frekvencija: uèestalost postova je važna, jer postoji izravna povezanost izmeðu frekvencije ažuriranja i broja posjetitelja. Ažurirajte stranicu minimalno tri puta sedmièno! Stranice koje se frekventno ažuriraju lakše pronalazi Google, Yahoo i druge tražilice. 31 Poslovni stil Eko-namještajem do zdravlja i oèuvanja prirode Proces proizvodnje namještaja od prirodnih materijala smanjuje otpad i zagaðenje okoliša, a svojom dugotrajnošæu i potrebu za prekomjernim iskorištavanjem drvne sirovine. U svijetu se godinama proizvodi ekološki prihvatljiv namještaj, izraðen od prirodnih materijala, a nerijetko se reciklira stari i na taj naèin, raða se novi komad namještaja. Ovim procesom uveliko se smanjuje iskorištavanje drvne sirovine, a pri samom procesu proizvodnje smanjuje se i zagaðenje okoliša te èuva zdravlje radnika. U njegovoj završnoj obradi nema upotrebe lakova, pa nema ni otrovnih isparavanja u atmosferu. Namještaj je završno premazan biljnim uljima ili voskom te se može restaurirati. Iskljuèivo se upotrebljava drvo, najèešæe hrast, bukva, jasen i jela. Drveni eko-namještaj ima sposobnost regulacije vlage. Ako u prostoriji nema dovoljno vlage, drvo je ispušta, a ukoliko je ima previše, ono je upija. Drveni ekološki namještaj potpuno je biorazgradiv, što, naravno, nije sluèaj s namještajem od umjetnih materijala. Staro drvo koje se iznova koristi u proizvodnji je upravo onaj materijal koji odbacujemo kupnjom novog namještaja. Stari ormari, stolice, stolovi, okviri za prozore, slike, ogledala… Ti komadi drveta ostavljaju se baš onakvi kakvi jesu, ne bruse se niti boje. Namještaj se proizvodi od drveæa koje se uzgaja samo za tu namjenu. Kako se staro drveæe sijeèe, tako se istovremeno pošumljava. Takoðer, umjesto klasiènog drveta, za proizvodnju se èesto koristi i bambus – obnovljivi izvor koji nastavlja rasti èak i nakon sjeèe. Najèešæe se radi o unikatnim komadima koji se uklapaju u svaki dom ili ured. Od recikliranog materijala rade se i druge stvari. Kuæice za djecu od recikliranog kartona, lusteri od papira ili tapete od recikliranog papira. www.net.hr Sajmovi 32 Predlažemo vam da posjetite slijedeæe sajmove u predstojeæem periodu: 08 – 13.06.2011 SAN 2011 15. meðunarodni sajam namještaja „SAN“ Mjesto: Banja Luka 07 – 11.09.2011 AGROS 2011 15. meðunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Mjesto: sajam Banja luka Organizator: Banjaluèki sajam Adresa: Pilanska bb, 78 000 Banja Luka, Bosnia & Herzegovina Tel/Fax: 00 387 51 333 200; 333 223; E-mail: [email protected] Website: www.banjalukafair.com Izložbeni prostor: 8 000 m2 unutrašnjeg, 6 000 m2 vanjskog prostora Program: namještaj, oprema, mašine za preradu drveta, oprema, dekoracija za interijer, hotelska oprema Broj izlagaèa u 2010: 50 Broj stranih izlagaèa: 43 Zemlje uèesnice: Bosna i Herzegovina, Srbija, Slovenija, Makedonija, Poljska, Italija, Njemaèka, Belgija Broj posjetitelja u 2010: oko 15000 Organizator: Banjaluèki sajam Adresa: Pilanska bb, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina Tel/Fax: 00 387 51 333 200; 333 223; E-mail: [email protected] Website: www.banjalukafair.com Izložbeni prostor: 8 000 m2 unutrašnjeg i 6 000 m2 vanjskog prostora Program: sjemena i materijali za sadnju, mašine, dijelovi, prehrambeni proizvodi, mlijeèni proizvodi, slastice, piæa, Broj izlagaèa u 2010: 95 Broj stranih izlagaèa: 35 Zemlje uèesnice: BiH, Srbija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Austrija, Slovaèka, Maðarska, Makedonija Broj posjetitelja u 2010: 150 000 21 – 25.06.2011 Prvi meðunarodni sajam energije i obnovljive energije Mjesto: Tuzla Organizator: Tuzla Fair Ltd. Tuzla Adresa: Titova 36, 75 00 Tuzla, Bosna i Hercegovina Tel/Fax: 00 387 35 360 999; 360 998 Email: [email protected] 01 – 04.09.2011 Sajam šljive Gradaèac 38. meðunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Mjesto: Sportska dvorana Gradaèac Organizator: “Gradaèaèki sajam” Adresa: H. K. Gradašèeviæa 57, 76 250 Gradaèac, Bosna i Hercegovina Tel/Fax: 00 387 35 817 133, 817 440; 00 387 35 817 460 E-mail: [email protected] Website: www.gradacackisajam.com.ba Izložbeni prostor: 3 000 m2 unutrašnjeg i 10.000 m2 vanjskog prostora Broj izlagaèa u 2010: 220 Broj stranih izlagaèa u 2010: 30 Zemlje uèesnice u 2010: Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina Broj posjetitelja u 2010: oko 26.000 Program: proizvodnja sjemena, proizvodnja voæa i povræa, proizvoðaèi mesa i mesnih proizvoda, alkoholnih i bezalkoholnih piæa, uzagajivaèi domaæih životinja Za više informacija o sajmovima koji slijede posjetite: www.komorabih.ba Izdvajamo 33 Business kartica u ProCredit Bank V isa Business Electron kartica - debitna kartica je kartica namijenjena svim pravnim licima koja imaju otvoren transakcijski raèun u ProCredit Bank. Kartica se izdaje na ime pravnog zastupnika, a vezana je za transakcijski raèun pravnog lica. Zahvaljujuæi Visa Business kartici Vaš novac dostupan vam je 24h na dan. ProBiznis kartica se može koristiti na svim prodajnim mjestima i bankomatima u zemlji i inostranstvu koja imaju oznaku VISA. Karticu možete koristiti za plaæanje raèuna reprezentacije, kupovinu goriva, kupovnu avio karata a posebno je praktièna za plaæanja tokom poslovnih putovanja. Usluge bez naknade: Informacija o stanju na KM tekuæem raèunu na bankomatima ProCredit Bank u BiH Kupovina - plaæanje debitnom karticom Dnevni limit za podizanje gotovine na bankomatu iznosi 1.000 KM, a maksimalan broj podizanja gotovine na bankomatima je 5 dnevno. Maksimalan broj negotovinskih transakcija sa debitnom karticom je 10 dnevno, a maksimalan dnevni iznos negotovinskih transakcija je 5.000 KM. Sve što je potrebno da uradite da biste dobili Visa Business Electron karticu jeste da popunite zahtjev za izdavanje kartice u Vama najbližoj poslovnici ProCredit Bank. Posjetite Biznis centre ProCredit Bank u Sarajevu, Ilidži, Banja Luci, Mostaru i Tuzli! Banja Luka Business Center Ilidža Business Center Mostar Business Center Sarajevo Business Center Tuzla Business Center Kralja Petra I Karaðorðeviãa 91 Hrasnièka cesta 4 Biskupa Èule bb Topal Osman paše 32 Bulevar 15. maja bb Tel. +387 33 771 130 Fax +387 33 771 131 Tel. +387 36 449 720 Fax +387 36 449 729 Tel. +387 33 721 130 Fax +387 33 721-149 Tel. +397 35 319 800 Fax +397 35 319 801 Tel. +387 51 229 340 Fax +387 51 229 373 Svijet poslovne knjige! 34 Preporucujemo: STRATEŠKI MENADŽMENT Autor: Buble, Marin O knjizi: Iako je knjiga Strateški menadžment namijenjena studentima , može poslužiti znatno širem krugu korisnika, prvenstveno menadžera, poslovnih ljudi i struènjaka, odnosno teoretièarima i praktièarima savremenog menadžmenta. Podjednako æe biti zanimljiva predvodnicima u znanstvenom, edukacijskom i poslovnom okruženju. Ova knjiga æe pridonijeti ostvarivanju pojedinaènih, organizacijskih i nacionalnih strateških ciljeva. DIONICE, KUPITI ILI PRODATI Autori: Koprivica, Vesna; Žganec, Dubravko O knjizi: Kupiti ili ne kupiti dionice? prodati ih ili èuvati? S kim se savjetovati? Kako doæi do informacija? Postoje li rizici? Kako izraèunati što se isplati, a što ne? Ako ste potpuno sigurni da znate taène i pouzdane odgovore na ova i bezbroj sliènih pitanja o dionicama i dionièarstvu, ovaj vam priruènik doista ne treba. Ali ako i najmanje sumnjate, makar samo u jedan odgovor - prelistajte stranice! DOBA FINANCIJSKE NESTABILNOSTI Autor: Greenspan, Alan Autor o knjizi: «Knjiga Doba financijske nestabilnosti je dijelom detektivska pripovijest. Nakon 11. rujna znao sam. Bez dodatne potvrde, da živimo u novom svijetu - svijetu globalne kapitalistièke ekonomije koja je neizmjerno fleksibilnija, otpornija, otvorenija, podložnija ispravljanju vlastitih propusta i stalnim promjenama nego što je to bila èetvrt stoljeæa prije...» Korisne Web stranice: Zaštita intelektualne svojine www.wipo.org www.wto.org Uputstva za izradu meðunarodnih ugovora, Incoterms 2000, UCP 500, itd. www.iccwbo.org Zakonski propisi BiH i izdavanje dokumenata vezano za izvoz www.uino.gov.ba www.komorabih.ba/?s=124 Veterinarska, sanitarna i sl. uvjerenja www.vet.gov.ba www.fsa.gov.ba Vrijeme je za REFINANSIRANJE tekuæih obaveza Krediti za refinansiranje, uz fiksnu kamatnu stopu i Vaš izbor otplatnog plana, omoguæavaju Vam struktuiranje Vaših finansijskih obaveza. Uz kredite za refinansiranje osigurajte stabilnost Vašeg poslovanja! Za više informacija posjetite biznis centre ili najbližu poslovnicu ProCredit Bank. Posebna ponuda! Krediti za mala i srednja preduzeæa www.procreditbank.ba
© Copyright 2024 Paperzz