Istituto di sanita` pubblica della Regione Istriana

Glasilo Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije – Istituto di sanita`
pubblica della Regione Istriana
Godina: IX
Broj: 45 – 48
ISSN 1334-4145
siječanj – prosinac 2011.
arh. Lino Moscheni, 1940.god.
U ovom broju donosimo:
1.
Nadzor nad zaraznim bolestima u Istarskoj županiji u razdoblju siječanj – prosinac
2011. godine
2. Prijavljene epidemije zaraznih bolesti u Istarskoj županiji u 2011. godini
3. Obavezno cijepljenje djece predškolske i školske dobi u Istarskoj županiji u 2010. godini
4. Antirabična zaštita ljudi u 2010. godini
5. Obiteljska epidemija boltulizma
6. Komarac – vektor zaraznih bolesti
7. Evolucija protugljivičnih lijekova
8. Kakvoća mora na morskim plažama u Istarskoj županiji u 2011. godini
9. Mentalno zdravlje
10. Savjetovalište za adolescente i studente vezano uz zaštitu spolnog i reproduktivnog
zdravlja i slične probleme mladih – naše dvogodišnje iskustvo
11. Rezultati provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u
Istarskoj županiji od 2008.-2011. godine
impresum
IZDAVAČ
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije – Istituto di sanita` pubblica
della Regione Istriana
Nazorova 23, 52100 Pula
www.zzjziz.hr
RAVNATELJICA
Ljubomira Radolović, dr.med.
UREDNIŠTVO
Vladimira Nazora 23, 52100 Pula
tel. 052 529018; fax 052 222151
e mail: [email protected]
GLAVNA UREDNICA
Mr.sc. Danijela Lazarić-Zec, dr.med.
ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE
Ljiljana Lazičić-Putnik, dr.med.
STRUČNI KOLEGIJ
Klaudija Blarežina, dr.med.
Vlasta Skopljak, dr.med.
Aleksandar Stojanović, dr.med.
Dr.sc. Mirna Vranić-Ladavac, dr.med.
Helena Mitrović, prof.
TISAK
MPS Pula
NAKLADA
200 kom
NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA
U ISTARSKOJ ŽUPANIJI U RAZDOBLJU
SIJEČANJ – PROSINAC 2011. GODINE
Tablica 1.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
Prijavljene zarazne bolesti u Istarskoj županiji prema epidemiološkim područjima
u razdoblju siječanj - prosinac 2011. godine
Bolest
UMAG
BUZET
LABIN
PAZIN
POREČ
PULA
ROVINJ
UKUPNO
Enterocolitis
Salmonelloses
Toxiinfectio alimentaris
Enteroviroses
Hepatitis virosa B (ak.)
Hepatitis virosa
Hepatitis virosa C (ak.)
Hepatitis virosa C (kron.)
Hepatitis virosa A
Nosilaštvo HBsAg
ANTI-HCV
AIDS
Angina streptococcica
Scarlatina
Erysipelas
Varicella
Herpes zoster
Tuberculosis activa
PneumoniaBronchopneumonia
Mononucleosis infectiosa
Parotitis epidemica
Chlamydiasis i ostale SPB
Mycobacteriosis
Meningitis
Meningitis virosa
Meningitis epidemica
Ehinococcosis
Scabies
Pediculosis capitis/corporis
Lyme-borreliosis
Pertusis
Legionellosis
Rickettsioses
Gonorrhoea
Febris Q
Helmintoses
Lambliasis
Botulismus
Malaria
Bolest mačjeg ogreba
Druge virusne infekcije
UKUPNO
Influenza
100
7
29
2
1
129
16
17
11
2
23
7
121
39
9
3
71
10
1
4
1
490
92
13
11
2
1
2
2
1
4
1
1
2
2
1
1
preth.
razd.
279
70
6
9
1
4
7
2
1
304
188
73
348
176
36
7
3
10
64
29
1
9
2
6
21
14
7
1
12
120
23
4
13
8
6
72
32
10
22
6
202
9
5
147
26
20
296
56
24
3
7
8
10
76
17
2
1
3
200
70
70
851
180
36
33
23
57
30
47
114
32
336
334
12
3
7
14
1
1
1
95
6
69
1
1
1
91
2
45
1
17
11
4
3
5
5
39
1
1
2
1
1
5
50
1
1
32
1
1
1
3
1
1
1
5
2
1
17
4
2
3
1
2
1
3
6
1
6
74
19
5
7
1
2
1
5
42
2
6
3
4
1
1
1
48
4
1
1
1
21
17
2
2
1
1
3
3
1
311
301
119
287
433
1080
211
258
357
106
966
343
317
89
2714
2464
1
2036
Tuberculosis activa
Tijekom prošle godine prijavljen je isti broj oboljelih od tuberkuloze kao u 2010. godini (36736).
Enterocolitis acuta
U 2011. godini prijavljeno je gotovo dvostruko više enterokolitisa nego prošle godine (490/279).
Streptokokna bolest
Tijekom prošle godine prijavljen je manji broj streptokokne upale grla, šarlaha i erizipela (340/565).
Chlamydiasis i ostale spolno prenosive bolesti
U 2011. godini prijavljen je veći broj klamidijaza u odnosu na prethodnu godinu (69/48).
Helmintoses
Prijavljena su 42 slučaja helmintoza, što je neuobičajeno više nego prethodne godine (42/3).
Botulismus
U prošloj godini je prijavljeno 6 slučajeva ovog rijetkog oblika trovanja hranom.
Vlasta Skopljak, dr.med., spec.epidemiolog
PRIJAVLJENE EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI
U ISTARSKOJ ŽUPANIJI U 2011. GODINI
Tijekom 2011. godine u Istarskoj županiji je prijavljeno 7 epidemija. Prijavljene su 3
epidemije virusnog gastroenteritisa, 1 epidemija Q groznice, 1 streptokokne angine i šarlaha, 1
trovanja plavom morskom ribom i 1 botulizma.
Bale – u talijanskom i hrvatskom vrtiću, koji se nalaze u istom prostoru, ali u zasebnim sobama,
oboljelo je 8 djece i 2 djelatnice od virusnog gastroenteritisa. Uzročnik je neutvrđen, a najvjerojatniji
putevi prijenosa su bili kapljični i kontaktni. Vjerojatan izvor zaraze je bilo prvo oboljelo dijete.
Barban – epidemija streptokokne angine i šarlaha među djalatnicima i djecom srednje i veće skupine
u vrtiću u Barbanu. Ukupno je oboljelo 11 osoba, od toga 5 od šarlaha i 6 od streptokokne angine.
Izvor zaraze je nepoznat, a put prijenosa kapljični.
Poreč – među novozaposlenim djelatnicima jedne stočne farme oboljele su 3 osobe od Q groznice.
Vjerojatan su izvor zaraze ovce, a put prijenosa kapljični.
Poreč – u vrtiću u Novoj Vasi od virusnog gastroenteritisa, uzrokovanog Rota virusom, oboljelo je 18
djece, uglavnom jasličke dobi. Vjerojatan izvor zaraze je bilo prvo oboljelo dijete, a put prijenosa
kontaktni.
Medulin – u jednom autokampu oboljelo je 5 animatora od skombrotoksizma, odnosno, trovanja
plavnom ribom. Put prijenosa alimentarni, a vehikl tunjevina, iako nije potvrđen histamin u
pretraženim uzorcima tune.
Rovinj – u jednom autokampu u Rovinju oboljelo je 15 mladih stranaca od virusnog gastroenteritisa
uzrokovanog Noro virusom. Grupa stranaca je sama pripremala hranu, izvor zaraze najvjerojatnije
oboljela osoba, a put prijenosa alimentarni i kontaktni.
Pula – u Valturi, pokraj Pule od botulizma je oboljelo 6 osoba (članovi jedne obitelji i njihovi
prijatelji). Oboljeli su se zarazili konzumiranjem sušene svinjske plećke vlastite proizvodnje. Toksin
botulizma je potvrđen u serumu kod 5 oboljelih i ostacima jedne pretražene plećke.
Vlasta Skopljak, dr.med., spec.epidemiolog
OBAVEZNO CIJEPLJENJE DJECE PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE
DOBI U ISTARSKOJ ŽUPANIJI U 2010. GODINI
U 2010. godini u Istarskoj županiji procjepljenost je vrlo dobra. Procjepljenost protiv difterije,
tetanusa, hripavca, dječje paralize je iznad 95%, a ospica, zaušnjaka i crljenice (rubeole) kod djece
predškolske dobi 95,4% a školske preko 95 (98%). Procjepljenost protiv žutice tipa B kod dojenčadi
iznosi 99,1%, a za učenike 6. razreda osnovne škole 98,0%.
Tablica 1. Izvršenje programa obveznih cijepljenja u Istarskoj županiji u 2010. god.
Cijepljenje
DI-TE-PER
- primovakcinacija
- revakcinacija
DI-TE
ANA –TE (60 g.)
POLIO
-primovakcinacija
- revakcinacija
HAEMOPH.INF.
-primovakcinacija
- revakcinacija
M-P-R
- primovakcinacija
- revakcinacija
HEPATITIS B
- primovakcinacija
Predviđeno
Cijepljeno
%
2022
3848
5454
1978
1995
3706
5291
552
98,7
96,3
97,0
27,9
2022
5707
1995
5540
98,7
97,1
2022
2024
1995
1970
98,7
97,3
1808
1573
1724
1536
95,4
97,6
3865
3807
98,5
Prema gore navedenim podacima vrlo je slaba procjepljenost protiv tetanusa kod osoba sa
navršenih 60 godina života, svega 28%.
Visoki obuhvat postignut je i kod tuberkulinskog testiranja i cijepljenja tuberkulin negativnih
osoba.
Tablica 2. Obvezno tuberkulinsko testiranje i cijepljenje protiv tuberkuloze
u Istarskoj županiji u 2010. god.
Cijepljenje
BCG
- primarno
- tuberkulin/testirano
BCG tuberkulin
neg.osoba
Predviđeno
Cijepljeno/
testirano
%
1815
1813
99,8
1912
1867
98,0
543
499
91,9
Vlasta Skopljak, dr.med., spec.epidemiolog
ANTIRABIČNA ZAŠTITA LJUDI U 2010. GODINI
U 2010. godini evidentirano je 330 osoba koje su se obratile Službi za epidemiologiju Zavoda
zbog ugriza, ogrebotine ili kontakta s nekom životinjom.
Protiv bjesnoće je potpuno cijepljeno 59 osoba (17,8%). Većinom su cijepljene osobe koje je
ozlijedila ili su bili u kontaktu s nepoznatom, uginulom, odlutalom, ubijenom ili divljom životinjom
(53), 18 je osoba cjepljeno jer je životinja bila sumnjiva na bjesnoću, a 9 osoba jer je kod životinje
utvrđena bjesnoća.
Najčešće su evidentirani ugrizi psa (33) i mačke (10), zatim lisice (4) te po jedan ugriz lasice i
ovce.
U najvećeg broja osoba (35) ozljeda je bila na gornjim ekstremitetima, zatim donjim (10), a
ostali su bili ozljeđeni po drugim dijelovima tijela. Deset osoba došlo je samo u kontakt sa životinjom.
Broj pregledanih
osoba iz grupe:
Broj tretiranih
vakcina
vakcina + serum
ukupno
“A”
9
7
2
9
“B”
18
12
4
16
“C”
53
32
1
32
“D”
250
2
-
2
-
-
-
-
330
53
6
59
ostalo
ukupno
“A”: ozljeda od utvrđeno bijesne životinje;
“B”: ozljeda od životinje sumnjive na bjesnoću;
“C”: ozljeda od nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ili divlje životinje;
“D”: ozljeda od životinje koja je nakon 10 dana nadzora ostala zdrava.
Jasna Valić, dr.med., spec.epidemiolog
OBITELJSKA EPIDEMIJA BOTULIZMA
U prosincu 2011. godine na području Pule pojavila se obiteljska epidemija botulizma.
Oboljelo je 6 osoba (rodbina i prijatelji) od ukupno 13 izloženih koji su jeli sušenu svinjsku plećku
(„špaletu“) iz vlastite proizvodnje.
Toksin botulizma dokazan je u serumu svih oboljelih koji su dali krv na analizu, te u ostacima
jedne od dviju plećki koje su konzumirane u tom periodu. U oba slučaja radilo se o toksinu
Clostridium botulinium tipa B, koji je karakterističan za trovanje sušenim svinjskim mesom. Analizu
je proveo Imunološki zavod d.d. Zagreb, metodom biološkog pokusa.
Epidemija je počela 17.12.2011. godine, a završila 24.12.2011. Simptomi su kod svih
oboljelih bili tipični, u raznim kombinacijama kod različitih osoba: suha usta, teško gutanje krute
hrane, midrijaza, mutan vid, dvoslike, razne probavne smetnje (bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev,
opstipacija), otežano mokrenje. Tri oboljele osobe su hospitalizirane (dvije u Klinici za infektivne
bolesti „Dr.Fran Mihaljević“ u Zagrebu, a jedna u Općoj bolnici Pula, Djelatnost za infektologiju i
febrilna stanja), a tri su liječene ambulantno. Nije bilo smrtnih ishoda, a simptomi su se povlačili kroz
dulji vremenski period.
Izvor zaraze ostao je nepoznat. Clostridium botulinium je sporogeni obligatno anaerobni bacil.
Spore C. botulinum su prisutne u zemlji u cijelom svijetu, a često se nađu u intestinalnom traktu
životinja i čovjeka.
Preduvjet ovakvog trovanja putem mesa je njegova onečišćenost sporama i izloženost
uvjetima koji omogućavaju razvoj vegetativnog oblika bakterije, te proizvodnju toksina (npr.
natprosječno topla zima, miješana kontaminacija mesa - aerobi potroše kisik te dolazi do razvoja
anaeroba). Na svu sreću, pošto se radi o teškoj i potencijalno smrtnonosnoj bolesti, to se dešava
rijetko.
U svrhu suzbijanja epidemije poduzete su protuepidemijske mjere. Svi oboljeli su anketirani i
obavljena je kućna posjeta u domaćinstvu koje je proizvelo i gdje je konzumirana sušena svinjetina.
Svim osobama vezanim za epidemiju objašnjena je priroda bolesti i mjere epidemiološke
karakteristike. Vlasnicima preostalih svinjskih proizvoda istog porijekla preporučeno je da ih
neškodljivo unište u nadležnoj veterinarskoj ustanovi.
Jasna Valić, dr.med., spec.epidemiolog
KOMARAC - VEKTOR ZARAZNIH BOLESTI
Nakon nestanka malarije sa naših prostora (50-ih godina 20. stoljeća), komarac koji je bio njen
prijenosnik (vektor) prešao je u skupinu insekata koje nazivama molestantima ili napasnicima. To su
organizmi koji svojim aktivnostima mogu utjecati na kvalitetu našeg života npr. uznemiravanjem,
izazivanjem kožnih iritacija, ometanjem tijekom obavljanja različitih aktivnost i sl.
Na svjetskoj razini danas se smatra da komarci svojim ubodima prouzroče oko milijun smrtnih
slučajeva godišnje uslijed prenosa uzročnika zaraznih bolesti, ponajviše od malarije. Upravo njihova
osobina da povremeno uzimaju krvni obrok ubadanjem različitih osoba omogućuje prijenos uzročnika
bolesti sa jednog čovjeka na drugog. Kod uboda, prije uzimanja krvi, komarac ispušta sredstvo protiv
zgrušavanja krvi a s njim i uzročnika bolesti.
U Hrvatskoj trenutačno živi 50 vrsta komaraca različito raspoređenih po regijama. Posljednja
vrsta koja se doselila u Hrvatsku popularno nazvana, tigrasti komarac, je uistinu značajna vrsta zbog
velikog potencijala prijenosa različitih bolesti.
Iako izvorno tropska vrsta, životu u umjerenom klimatskom pojasu se prilagodio tako što
ženka tijekom jeseni, kada dođe do skraćivanja dana, poliježe jajašca otporna na niske temperature.
Azijski tigrasti komarac (Stegomyia albopicta, ranije Aedes albopictus) je dvadeset i osma
vrsta uočena na Istarskom poluotoku u ljeto 2005. godine. Iako se o njemu mnogo raspravljalo i
pokušavalo usporiti u širenju, shvatilo se na osnovi iskustva iz mnogih zemalja da to nije bilo moguće.
Smatra se da barijeru koja mu ograničava širenje prema sjeveru predstavlja temperatura i kišni faktor.
Tako izgleda da će u Istarskoj županiji areal koji je zauzeo u ovih zadnjih 6 godina biti i konačni, a to
je cijela Istra osim planinskih naselja na Učki i Ćićariji. Također, izgleda da teško prezimljava u
Pazinskoj kotlini gdje se srednja siječanjska temperatura približava temperaturi poznatoj kao granična
za prezimljavanje komaraca u stadiju jajašca (0 °C).
Tijekom ljeta 2007. tigrasti komarac je potvrđen kao vektor Chikungunya virusa u epidemiji
koja je izbila u okolici Ravenne u sjevernoj Italiji. Krajem rujna 2010. godine je zabilježen i prvi
slučaj autohtonog prijenosa Denga groznice kod nas, na poluotoku Pelješcu, kod njemačkog turista, a
naknadnim izvidima i obradom seruma utvrđeno je još 9 pozitivnih osoba na nedavnu infekciju.
Tigrasti komarac je po mnogo čemu specifičan pa i po načinu monitoringa i kontrole
brojnosti. Najpogodnije metode monitoringa su metoda ovipozicijskih lovki (lovke na koje ženka
komarca polaže jajašca) i izlov krilatica BG-sentinel lovkama.
Ovipozicijska lovka se sastoji od PVC posude zapremine oko 0,5 l i lesonit trake veličine
15x2 cm koja se postavlja nakošeno u posudu tako da je hrapava strana okrenuta prema gore. Posuda
se probuši sa strane 3 cm niže od ruba kako kišnica ne bi prepunjavala posudu. Izlaže se na osjenčana
mjesta, u vegetaciju na zemlju ili na stablo ali ne na višim pozicijama od 0,5 m od tla. Tigrasti
komarac polaže jajašca u utore lesonita uz površinu vode. Ukoliko se trake izmjenjuju u pravilnim
razmacima prebrojavanjem jajašaca pod lupom može se i kvantificirati brojnost na nekom području
(jedna ženka prilikom jednog polijeganja najčešće ostavi 50-80 jajašaca).
Primjena ovipozicijskih lovki na području Istre započela je u ljeto 2007. godine. Ovom se
metodom provodio monitoring tigrastog komarca praćenjem širenja od obalnih gradova prema
unutrašnjosti do kraja 2010. kada je utvrđeno da je tigrasti komarac pokrio cijeli poluotok.
Slika 1. Ovipozicijska lovka (foto: N.Landeka, Vrsar)
Slika 2. Jajašca tigrastog komarca (foto:N.Landeka, vidno polje
entomolške lupe u ZZJZIŽ)
BG-sentinel lovka je novi tip lovki koji je korišten ljeta 2011.g. za izlove komaraca na
prisustvo virusa u priobalnom području. Električni ventilator usisava komarce koji se nalaze u gornjem
dijelu lovke privučeni specifičnim atraktantom napravljenim od spojeva koji imitiraju ljudske
metabolite. Prednost ove lovke je u tome da nismo vremenski ograničeni zalihama suhog leda koji se
inače koristi kao atraktant kod izlova ostalih vrste komaraca. Lovka se može koristiti i za kontrolu
brojnosti krilatica oko objekta.
Na području Istarske županije je izlov trajao 6 dana sredinom rujna mjeseca na 41 lokaciji od
Umaga do Medulina. Na svakoj lokaciji lovka je bila izložena 24 sata. Od ukupnog broja izlovljenih
jedinki većina su bili tigrasti komarci (78 %).
Slika 3. BG-Sentinel lovke
Specifičnosti kod suzbijanja tigrastog komarca se odnose na njegovo stanište, aktivnost i
pokretljivost. Tigrasti komarac je dnevnoaktivna vrsta, najveće aktivnosti u jutarnjim i popodnevnim
satima. Slab je letač te najčešće nastanjuje gustu vegetaciju blizu tla. Najbitnija stvar kod suzbijanja
tigrastog komarca je pravovremen i redoviti nadzor nad leglima. Otežavajući faktor je da se većina
legla nalaze na privatnim površinama u različitim malim spremnicima u kojima se zadržava voda.
Veće populacije adulta zamijećene su najčešće krajem srpnja i kroz kolovoz. Brojnost im ovisi i o
klimatskim prilikama tako da je ljeta 2011.g. najveća populacija bila krajem kolovoza i u prvoj
polovici rujna. Shodno tome, prilagođavaju se i mjere suzbijanja tretiranjem niske vegetacije u vrijeme
njegove najveće aktivnosti. Izvođačima mjera dezinsekcije ovakav pristup ipak otežava posao zbog
toga što se na mnogim žarištima ne mogu koristiti klasični ULV zamagljivači koji su montirani na
vozilo već je potrebno posegnuti za malim ručnim ili leđnim generatorima kako bi se istretirala
vegetacija koja nije dostupna s prometnice. Zbog toga je jako bitan monitoring populacija i vrsta kako
bi odabrali pravo vrijeme i pravi način djelovanja. Takve akcije se provode najčešće kroz kolovoz i
rujan kada su zapažene i najbrojnije populacije ove vrste.
Slijedećih godina možemo očekivati još neke nove vrste istočnjakog porijekla za koje je
poznato da su i vektori.
Aedes japonicusi naseljava područje viša od 1300 m n/v. Zabilježen je 2000. godine u
Francuskoj, potom u Belgiji a posljednji nalazi iz 2008. godine bilježe njegovo širenje u alpskom
dijelu Švicarske i Njemačke.
Aedeses koreicus je registriran 2008. u Belgiji, a 2011. godine u nekim talijanskim gradovima
(Feltre). Izgleda da je u Europu došao uvezenim tropskim biljkama i uspješno se udomaćio.
Stoga moramo redovito provoditi monitoring kako bi na vrijeme zamijetili dolazak novih vrsta
te lakše nadzirali njihovu brojnost čime smanjujemo i rizik od prijenosa bolesti.
Mr. sc. Nediljko Landeka, dipl. sanit. ing.
EVOLUCIJA PROTUGLJIVIČNIH LIJEKOVA
Lorena Lazarić Stefanović1, Željko Stipić2, Jasmina Kučinar1
Služba za mikrobiologiju, 2 Služba za zdravstvenu ekologiju
1
Protugljivični su lijekovi, posebno oni za liječenje sistemskih gljivičnih infekcija, sporo
razvijani u prošlosti. Razlozi se mogu pronaći u poteškoćama pronalaženja farmakoloških formula,
kao i niskoj prevalenciji invazivnih gljivičnih infekcija.
U posljednjem desetljeću situacija se u potpunosti izmijenila jer su invazivne gljivične
infekcije postale značajan zdravstveni problem. Značajno je porastao i broj bolesnika koji
preživljavaju transplantacije, tumore i imunosupresivnu terapiju, a koji su skloniji neuobičajenim
oportunističkim infekcijama.
U posljednja dva desetljeća porastao je i broj novih protugljivičnih lijekova. Na kliničkoj sceni
dominiraju azoli te, iako je era njihovog razvoja na samom kraju, još uvijek zauzimaju značajno
mjesto u kliničkoj praksi. Razlog tomu je ne samo njihov široki spektar djelovanja i mogućnost oralne
primjene, već i činjenica da su dugi niz godina azoli predstavljali jedinu alternativu amfotericinu B
koji je toksičan za bubrege.
Istovremeno, drugi sektor razvoja vidio je amfotericin B kao glavnog protagonista. U odnosu
na konvencionalni oblik amfotericina B koji je vezan uz žučnu sol dezoksiholat (koja djeluje kao
sredstvo za disperziju), nove lipidne formule nude manju toksičnost, iako su još uvijek povremeno
prisutne povišena temperatura i tresavica vezane uz davanje infuzije. Međutim, nije još sasvim sigurno
dokazano da su nove lipidne formule amfotericina B efikasnije od pune doze tradicionalnog
amfotericina B.
Ehinokandini su najmlađa klasa protugljivičnih lijekova. Razvoj ove klase lijekova bio je
veliki uspjeh na području bazičnog istraživanja jer je pronađeno farmakološki novo ciljno mjesto. Svi
sistemski protugljivični lijekovi (osim fluorocitozina) aktiviraju kaskadu koja vodi do sinteze
ergosterola, važne komponente staničnoga zida. Suprotno tome, ehinokandini djeluju na ciljno mjesto
koje je vezano uz sintezu beta (1,3)-glukana, važnog dijela staničnog zida. Ehinokandini su otvorili
novu eru u liječenju invazivnih gljivičnih infekcija jer djeluju na sve vrste Candida spp. i mogu se
kombinirati sa ostalim protugljivičnim lijekovima. Osim toga, ovi se lijekovi dobro podnose, tako da
se mikafungin, posljednji ehinokandin odobren u kliničkoj praksi, može koristiti i za invazivne
gljivične infekcije kod djece.
Simpozij “Power of Fungi and Mycotoxins in Health and Disease”, Primošten, 19.-22. listopad 2011.
KAKVOĆA MORA NA MORSKIM PLAŽAMA
U ISTARSKOJ ŽUPANIJI U 2011. GODINI
U 2011. godini nastavljen je monitoring kakvoće mora na plažama na području Istarske
županije, koji se provodi kontinuirano od 1988. godine kao dio programa za cijeli hrvatski Jadran.
Monitoring morskih plaža provodi se prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08),
čiju pravnu osnovu čine Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), Direktiva 2006/7/EC Europskog
parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (Directive
2006/7/EC, OJ L 64/37-51), kojom se nakon prijelaznog razdoblja s 31.12.2014.g. ukida Direktiva
76/160/EEC te smjernice UNEP/MAPa i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Ciljevi programa praćenja kakvoće mora na plažama su zaštita zdravlja kupača, održivo
upravljanje plažama i zaštita prirodnih osobina plaža, identificiranje mogućih uzoraka onečišćenja te
obavješćivanje nadležnih institucija i informiranje javnosti.
Monitoring sanitarne kakvoće morskih plaža u 2011. godini provodio se na 202 mjerna mjesta
na 177 plaža na području Istarske županije. Obuhvaćene su sve značajne plaže i mjesta za koje je
poznato da su zanimljiva kupačima, na osnovu prijedloga i zahtjeva Istarske županije, jedinica lokalne
samouprave i turističkih tvrtki u sezoni kupanja u 2011. godini (tablica br.1).
Tablica br.1. Općine/gradovi s brojem točaka ispitivanja i ukupnim brojem ispitivanja
Grad/Općina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Bale
Barban
Brtonigla
Buje
Fažana
Funtana
Kršan
Labin
Marčana
Medulin
Novigrad
Poreč
Pula
Raša
Rovinj
Tar-Vabriga
Umag
Vodnjan
Vrsar
Ukupno:
Broj točaka ispitivanja
2
1
3
3
4
8
3
9
1
23
10
29
22
6
31
9
25
2
19
202
0.99%
0.50%
1.49%
1.49%
1.98%
3,96%
1.49%
4.46%
0.50%
11.39%
4.95%
14,36%
10.89%
2.97%
15.35%
4,46%
12.38%
0.99%
9.41%
100.00%
Ukupan broj ispitivanja
20
10
30
30
40
80
30
90
10
230
100
295
221
60
310
90
250
20
190
2026
0.99%
0.49%
1.48%
1.48%
1.97%
3,95%
1.48%
4.44%
0.49%
11.35%
4.94%
14,56%
10.91%
2.96%
15.30%
4,44%
12.34%
0.99%
9.38%
100.00%
Praćenje kakvoće mora na morskim plažama obavljalo se od 15. svibnja do 30. rujna 2011.
prema jedinstvenom kalendaru uzorkorkovanja za cijeli Jadran.
Učestalost ispitivanja kakvoće morskih plaža je svakih 15 dana, najkasnije u roku od 4 dana od dana
utvrđenog u kalendaru uzorkovanja.
Pokazatelji kakvoće mora obuhvaćaju opažajne pokazatelje (vizuelne osobine mora,
meteorološki uvjeti), fizikalne pokazatelje (temperatura zraka i mora) i analizu mikrobioloških
pokazatelja (crijevni enterokoki i Escherichia coli).
OCJENA KAKVOĆE MORA NA MORSKIM PLAŽAMA
Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora za kupanje i kriterija za mikrobiološke
pokazatelje iz Uredbe određuju se pojedinačna ocjena, godišnja ocjena i konačna ocjena (tablica br.2).
Prva konačna ocjena morskih plaža će biti donesena na kraju sezone kupanja 2012. godine (3
prethodne + zadnja sezona ispitivanja).
Tablica br.2. Standardi za ocjenu kakvoće mora nakon svakog ispitivanja
Kakvoća mora – pojedinačna ocjena
(kriterij i obojenje kružnog simbola)
izvrsna dobra
zadovoljavajuća
Kakvoća mora – godišnja i konačna ocjena
(kriterij i obojenje kružnog simbola)
izvrsna dobra zadovoljavajuća nezadovoljavajuća
crijevni
enterokoki
<60
61-100
101-200
≤100* ≤200*
≤185**
>185**(2)
(bik*/100
ml)
Escherichia
<100
101201-300
≤300
coli
≤150*
≤300**
>300**(2)
200
*
(bik*/100
ml)
(*)
Temeljeno na vrijednosti 95-og percentila(1)
(**)
Temeljeno na vrijednosti 90-og percentila (1)
(2)
Trenutačno djelovanje za pojedinačne uzorke, broj crijevnih enterokoka > 300bik/100 mL, E.coli > 500
bik/100ml
REZULTATI ISPITIVANJA
U sezoni kupanja 2011. godine ispitano je ukupno 2020 uzoraka u redovnom ispitivanju i 6
uzorka u izvanrednom ispitivanju zbog dojave mogućeg onečišćenja (Pula – 1 uzorak, Poreč – 5
uzoraka). Ponovljeni uzorci su udovoljili standardima kakvoće mora za kupanje.
Prema pojedinačnim ocjenama, najviše su zastupljene plaže s ocjenom izvrsne kakvoće mora
– 97,23 % ili 1964/2020 uzorka. S ocjenom dobre kakvoće mora zastupljeno je 1,88 % ili 38/2020
uzorka. Zadovoljavajuću kakvoću mora imalo je 0,89 % uzoraka ili 18/2026 uzorka. Udio
pojedinačnih ocijenjenih uzoraka prikazan je na slici br.1.
97,23%
izvrsno (1964/2020)
dobro (38/2020)
zadovoljavajuće (18/2020)
0,89%
1,88%
Slika br.1. Pojedinačne ocjene mjernih točaka na morskim plažama
Godišnja ocjena dobivena je statističkim izračunom, na osnovi 90- odnosno 95-postotnog
percentila (slika br.2.) i ovisi o rasponu dobivenih vrijednosti ispitivanih bakterioloških pokazatelja.
Što je veći raspon vrijednosti sadržaja ispitivanih bakterija, to je, statistički gledano, veća nesigurnost
održanja kvalitete mora unutar istog razreda ocjene i veća je vjerojatnost od onečišćenja.
95,04%
izvrsno (192/202)
dobro (6/202)
zadovoljavajuće (3/202)
nezadovoljavajuće (1/202)
0,50%
1,49%
2,97%
Slika br.2. Godišnja ocjena mjernih mjesta na morskim plažama
Na osnovu kriterija za godišnju ocjenu plaža 192 mjernih mjesta je ocijenjeno s izvrsnom
kakvoćom mora ili 95,04 %, 6 mjernih mjesta s dobrom kakvoćom mora ili 2,97 %, 3 mjernih mjesta s
ocjenom zadovoljavajuće kakvoće mora ili 1,49 % i 1 mjerno mjesto s ocjenom kakvoće mora
nezadovoljavajuće ili 0,50 % (plaža AC Stupice južno od poluotoka, Premantura).
Slika br.3. Kartografski prikaz godišnje ocjene kakvoće mora na plažama u Istarskoj županiji
Rezultati praćenja kakvoće mora pokazuju izuzetno visok udio plaža s izvrsnom kakvoćom
mora za kupanje. Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje kakvoće morske vode, procjene rizika
onečišćenja koji utječu na kakvoću mora i predstavljaju rizik po zdravlje kupača, poduzimanje
odgovarajućih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora i izloženosti kupača te informiranje javnosti,
u funkciji su cilja održavanja visoke kakvoće mora za kupanje i zaštite zdravlja kupača, kao i njihova
prava izbora mjesta za kupanje i rekreaciju. Dostupnost podataka javnosti, osim s ciljem informiranja,
vjerujemo da doprinosi i promicanju svijesti o očuvanju i zaštiti našeg velikog bogatstva – mora.
Mr.sc. Sonja Diković, dipl.ing.
MENTALNO ZDRAVLJE
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/2008) zaštita mentalnog zdravlja prelazi u
poslove zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave. Mrežom javne
zdravstvene službe (NN 98/2009) utvrđena je mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite
mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti po županijama odnosno Gradu
Zagrebu. Zavodima za javno zdravstvo su, osim ovisnosti, dodijeljeni i poslovi zaštite mentalnog
zdravlja. Ove promjene odnose se na sve u Republici Hrvatskoj, pa tako i na Službu za prevenciju,
izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo
Istarske županije u Puli.
U 2010. godini, osim rada na prevenciji i liječenju bolesti ovisnosti, započeli smo s radom na
novom, širem području očuvanja mentalnog zdravlja djece i mladih. Uredili smo i opremili prostor na
gornjem katu zgrade u kojoj se nalazi Služba, kako bi osigurali prostor za rad na novim poslovima, i
kako bi se odvojili od dijela Službe koji se bavi liječenjem bolesti ovisnosti.
Da bi utvrdili trenutne potrebe i resurse društva na našem lokalitetu vezano za ovu
problematiku, te kako bi dogovorili protokol slanja pacijenata u Savjetovalište za mentalno zdravlje,
tijekom 2010. i 2011. godine održani su sastanci s voditeljicom Službe za školsku medicinu, te
voditeljem i djelatnicima Odjela za psihijatriju OB Pula. Nakon toga, održan je i sastanak sa svim
liječnicima školske medicina u Istri s istim ciljem.
Svim osnovnim i srednjim školama, liječnicima opće medicine s područja Istarske županije, te
Centru za socijalnu skrb Pula, Općinskom državnom odvjetništvu u Puli i Sudu za mladež u Puli
poslan je dopis s kojim smo ih upoznali s našom novom djelatnošću, te ih pozvali na suradnju i
ponudili im naše usluge.
Aktivnosti dijagnostike i terapije vezane za zaštitu mentalnog zdravlja usmjerili smo
prvenstveno na djecu i mlade sa smetnjama u ponašanju, poteškoćama u učenju uzrokovanim
motivacijskim i emocionalnim problemima i drugim različitim poteškoćama vezanim uz mentalno
zdravlje, kao što su depresija, anksioznost, psihosomatski problemi, fobije, poremećaji hranjenja,
problemi s kontrolom ljutnje, konzumacija alkohola i eksperimentiranje s drogom. Rad s djecom i
mladima, svakako uključuje i rad s njihovim obiteljima i skrbnicima. Cilj nam je da djeca i mladi koji
pripadaju ovim skupinama povećaju svoju sposobnost nošenja s problemima, da se bolje osjećaju,
bolje prilagode i bolje funkcioniraju u svojoj okolini, te da preveniramo razvoj težih mentalnih
poremećaja ili oblika ovisnosti.
Iako je rad Savjetovališta prvenstveno usmjeren na djecu i mlade, za pomoć se mogu obratiti
sve osobe koje imaju problema s područja mentalnog zdravlja, bez obzira na dob.
Rad se odvija timski, a u njemu sudjeluju psiholozi, psihijatri i medicinske sestre. Usluge koje
pružamo su: individualni ili obiteljski savjetodavni tretman, individualna, obiteljska, partnerska ili
grupna psihoterapija.
U dosadašnjem radu je uspostavljena izvrsna suradnja s liječnicima školske medicine,
školama, liječnicima obiteljske medicine i Centrom za socijalnu skrb Pula.
U 2011. godini zbog problema vezanih uz mentalno zdravlje u Službu se javila 81 osoba: 9
osoba zbog problema s konzumacijom alkohola, 2 osobe zbog problema kockanja, a preostalih 70
zbog drugih problema mentalnog zdravlja. Svi su uključeni u savjetovališni i psihoterapijski program,
a radilo se i s članovima njihovih obitelji.
S obzirom na velik odaziv osoba s poteškoćama s područja mentalnog zdravlja, možemo
zaključiti da postoji snažna potreba u zajednici za ovakvim tipom pomoći i podrške.
Ako u svom radu susrećete djecu, mlade i obitelji za koje smatrate da trebaju pomoć ove
vrste, možete ih uputiti u našu Službu, na adresi Ulica Svetog Mihovila 2, Pula. Osobe se mogu
javiti bez liječničke uputnice.
Helena Mitrović, dipl.psiholog
SAVJETOVALIŠTE ZA ADOLESCENTE I STUDENTE
VEZANO UZ ZAŠTITU SPOLNOG I REPRODUKTIVNOG
ZDRAVLJA I SLIČNE PROBLEME MLADIH
– NAŠE DVOGODIŠNJE ISKUSTVO
REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE MLADIH
Zaštita reproduktivnog zdravlja jedna je od prioritetnih zadaća zdravstvene zaštite mladih.U
današnje vrijeme javljaju se relativno nove skupine javnozdravstvenih problema, a vezano uz ranije
spolno sazrijevanje, navike i stil života.
Prosječna dob stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj je oko 17 godina za djevojke, a 16 godina
za mladiće. U Hrvatskoj je rane spolne odnose (prije navršene 16. god.) imalo 29% dječaka i 17%
djevojčica. U Istarskoj županiji prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja iz 2003.godine
do navršene 16 godine u spolne odnose je stupilo 47,4% srednjoškolaca i 31,9% srednjoškolki starijih
od 17 godina. Rano seksualno iskustvo u adolescenciji nije izolirani događaj i povezano je s drugim
rizičnim ponašanjima. Mladi koji su skloni zlouporabi alkohola i drugih psihoaktivnih tvari skloniji su
i upuštanju u rane i rizične seksualne odnose. Mladi odlažu trenutak stupanja u brak, sve je veća
proširenost predbračnih spolnih odnosa.
Trend smanjenja rađanja u dobi ispod 20-te godine života i porast rađanja iznad 35-te godine
karakterističan je za razvijene zemlje, nalazimo ga i u Hrvatskoj. Korištenje kondoma je među
mladima prisutno, ali nije redovito, što znači da pruža vrlo nesigurnu zaštitu od neželjene trudnoće i
spolno prenosivih bolesti. Među studentima prve godine studija u Hrvatskoj redovito koristi kondom
tek 37% studenata i 33% studentica. Srednjoškolci u Istarskoj županiji koji imaju spolne odnose
najčešće kao kontracepciju koriste kondom (61,3% srednjoškolci i 50,1% srednjoškolke), no u ranije
navedenom istraživanju oko 10% istarskih srednjoškolaca ne koristi nikakvu kontracepciju ili koristi
prekinuti snošaj. Također 25% istarskih srednjoškolaca koji imaju spolne odnose nije odgovorilo koju
kontracepciju koriste pa je također upitno da li je uopće koriste. U razdoblju od 2001.-2010. godine
prema podacima Državnog zavoda za statistiku rođeno je 528 djece majki do 19 godina s
prebivalištem u Istarskoj županiji (stopa živorođenih na 1000 adolescentica 8,7). U RH je HZJZ
registrirao 2010.g. 12 poroda na 1000 djevojaka do 19 godina. U razdoblju od 2001.-2010. godine bilo
je u Općoj bolnici Pula 524 prekida trudnoće među djevojkama do 19 godina (godišnje oko 52), od
čega 391 legalno induciranih (godišnje 39) pa stopa legalno induciranih prekida na 1000 adolescentica
iznosi 6,5. U RH je HZJZ u 2010. godini registrirao 349 legalno induciranih prekida trudnoće među
djevojkama do 19 godina, što je 8,6% od ukupnih pobačaja na zahtjev žene. U Općoj bolnici Pula
legalno inducirani prekidi adolescentica do 19 godina čine u 2010. godini udio od 9,1%.
Godišnje se u Hrvatskoj prijavljuje oko 900 klamidijskih infekcija, a u ordinacijama
zdravstvene zaštite žena registrira oko 5000. U Istarskoj županiji se Službi za epidemiologiju prijavi
godišnje oko 50 klamidijskih infekcija, a u ordinacijama zdravstvene zaštite žena registrira oko 200.
Učestalost hepatitisa B i C u Hrvatskoj se kreće oko 200 novooboljelih godišnje, a u Istarskoj županiji
oko 10-ak. Procjenjuje se da je u svijetu 60% žena inficirano HPV-om, a godišnje od raka vrata
maternice umire 270 000 žena. Podaci za Hrvatsku pokazuju da se godišnje otkrije 350 novih
bolesnica od raka vrata maternice, a umre oko 100 žena od posljedica te bolesti. U Istarskoj županiji u
razdoblju od 2005.-2009. od raka vrata maternice oboljelo je 114 žena (godišnje oko 23 žene), a
umrlo 34 žena (godišnje oko 7 žena). Posebno značenje imaju asimptomatske HPV infekcije, stoga je
nužno kontinuirano upozoravati na potrebu redovitih godišnjih ginekoloških pregleda.
U području spolnosti i zaštite reproduktivnog zdravlja aktivnosti se trebaju usmjeravati na
čimbenike rizika kao što su rano stupanje u seksualne odnose, promiskuitet, nedovoljnu uporabu
kontracepcije i nedovoljno prepoznavanje rizika.
SAVJETOVALIŠTE
Vođen navedenim spoznajama i po uzoru na veće hrvatske gradove (Zagreb, Rijeka i Split)
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije u sklopu Službe za školsku medicinu odlučio je pokrenuti
„Savjetovalište za adolescente i studente vezano uz zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja i slične
probleme mladih“.Grad Pula procijenio je prijedlog potrebnim za lokalnu zajednicu, te ga od 2010.
godine sufinancira.
Korisnici projekta su adolescenti pulskih škola i studenti „Sveučilišta Juraj Dobrila“. Korisnici
se mogu u savjetovalište javiti samoinicijativno kada postoje osobni interesi i potrebe. Također,
specijalisti školske medicine nakon sistematskih pregleda i posjeta školama pozivaju u savjetovalište
one adolescente ili studente za koje procjene da imaju neke od rizičnih spolnih ili srodnih oblika
ponašanja.
Program Savjetovališta je specifičan zbog multidisciplinarnog pristupa više stručnjaka:
specijaliste školske medicine, specijaliste ginekologa i psihologa. U prijemu klijenta i
administrativnim poslovima pomažu medicinske sestre.
Ovaj preventivni program stavlja naglasak na zdravstveno obavješćivanje, obrazovanje i odgoj
populacije mladih. Kroz savjetovalište provodi se savjetovanje i informiranje o metodama i
sredstvima kontracepcije, hitnoj kontracepciji, informiranje o načinima zaraze i mogućnostima zaštite
od spolno prenosivih bolesti, poučavanje o ranom prepoznavanju zaraženih i oboljelih osoba,
naglašavanje potrebe liječenja oboljelih i njihovih partnera. Želi se umanjiti nastanak komplikacija
bolesti kao što su muška i ženska neplodnost, provode se edukacije o partnerstvu i roditeljstvu.
Navedene poslove obavlja pet specijalista školske medicine, naizmjenično jedan puta tjedno
po četiri sata. Savjetovalište djeluje u prostorima ZZJZ Istarske županije u Puli, Nazorova 23 i
prostorima Službe za školsku medicinu, Istarska 13.
Savjetovalište pruža mogućnost ginekološkog savjetovanja i drugih medicinskih intervencija
na indikaciju specijaliste školske medicine. Ginekološki pregledi obavljaju se kod vanjske suradnice
ginekologinje dr. Olge Angelovske u njenoj ginekološkoj ambulanti.
Posebnu pozornost posvećuje se osobama koje su doživjele seksualno nasilje ili nasilje u vezi.
Suradnja sa psihologom važna je podrška u radu s mladima koji imaju višestruka rizična ponašanja te
mladima koji su doživjeli neki oblik nasilja u vezi.
Informira se mlade o mogućnosti zaštite od nekih spolno prenosivih bolesti i cijepljenjem
(Hepatitis B, HPV). Mladima su u savjetovalištu dostupni i edukativni leci s osnovnim smjernicama o
zaštiti od spolno prenosivih bolesti.
Kod spolno aktivnih adolescenata studenata cilj nam je postići veći stupanj osobne
odgovornosti u zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Ukupan broj posjeta savjetovalištu ukazuje na zainteresiranost mladih za ovaj oblik pomoći. U
2010. godini registrirano je 162 posjeta, od toga 59 posjeta u svezi zaštite spolnog i reproduktivnog
zdravlja. U 2011. godini zabilježeno je 153 posjeta, od toga 53 zbog zaštite spolnog i reproduktivnog
zdravlja.
Problemi zbog kojih su se mladi najčešće obraćali su vezani uz izbor metode i sredstva
kontracepcije. Glavni razlozi javljanja djevojaka bili su neredovitost menstrualnog ciklusa, sumnja na
spolnu bolest ili zabrinutost zbog moguće trudnoće nakon nezaštićenog spolnog odnosa.
Podučava se adolescentice da prate menstruacijske cikluse. Primjećeno je da sve manje
djevojaka dolazi po ispričnice za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (prihvaćaju činjenicu da mjesečnica
nije bolest).
Djevojkama koje još nisu spolno aktivne, ali i onima koje to jesu, preporuča se cijepljenje
protiv infekcije HPV virusom. Studentice koje su privremeno na školovanju u Puli za vrijeme studija
posredstvom Savjetovališta mogu dobiti i preventivnu zdravstvenu skrb ne samo školskog doktora
već i ginekologa.
Studentice educiramo o samopregledu dojki, a mladiće o samopregledu testisa.
U školama se također provode predavanja na temu zaštite spolnog zdravlja i spolnosti,
obrađuje se tema “Menstruacijski ciklus i higijena”.
U savjetovalište najčešće dolaze djevojke same, mlađe adolescentice najčešće u pratnji majke,
a rjeđe na savjetovanje dolaze parovi.
Putem Savjetovališta pruža se svakoj mladoj osobi cjelovita zdravstvena skrb s naglaskom na
primarnu prevenciju.
Preventivnim savjetovališnim radom očekuje se smanjenje broja adolescentnih trudnoća i
poroda, smanjenje broja spolno prenosivih bolesti, rano otkrivanje oboljelih i mogućnost rane
terapijske intervencije.
Klaudija Blarežina dr. med., spec.školske medicine
REZULTATI PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA ZA
RANO OTKRIVANJE RAKA DEBELOG CRIJEVA U ISTARSKOJ
ŽUPANIJI OD 2008. DO 2011. GODINE
Rak debelog crijeva je drugo najčešće sijelo raka u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza
raka dojke), a u ukupnoj incidenciji raka sudjeluje s oko 15% u muškaraca i s oko 13% kod žena.
Incidencija i mortalitet su u porastu (podaci Registra za rak HZJZ). Osnovni razlog za kontinuirano
visok mortalitet je taj što je u trenutku dijagnosticiranja manje od 10% svih karcinoma debelog crijeva
lokalizirano samo na stjenku crijeva. Iako je zabilježen porast raka debelog crijeva u većini razvijenih
zemalja, SAD i Kanada bilježe pad zbog promjene u prehrani i stilu življenja, široke primjene mjera za
rano otkrivanje uz odstranjenje premalignih lezija, te poboljšanje načina liječenja i rehabilitacije. U
Istarskoj županiji godišnje (petogodišnji prosjek 2005.-2009.g.) ima oko 145 novooboljelih i oko 90
umrlih od raka debelog crijeva, rektosigmoidalnog prijelaza i rektuma (C18-C20).
Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva obuhvaća populaciju u dobi od
50-74 godine (oko 58.000 stanovnika u Istarskoj županiji) kod kojih se provodi probir testiranjem na
okultno krvarenje u stolici (zamišljeno svake dvije godine), a za osobe kod kojih je test stolice
pozitivan i kolonoskopija te po potrebi endoskopska terapija. Ciljevi Nacionalnog programa su:
smanjiti smrtnost za 15% 5 godina nakon provođenja pregleda, postići obuhvat od najmanje 60%
pozvanih na testiranje, otkriti rak u ranijem stadiju.
Program je u Istarskoj županiji otpočeo u siječnju 2008. godine. U 2008.g. su obuhvaćene
osobe rođene 1933. -1937. godine (11.057 osoba), u 2009. od 1938. do 1945. godišta (19. 210 osoba),
a u 2010. godini od 1957. do 1952. godišta (22. 057 osoba). Dakle, ukupno je od 2008. do 2010. iz
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi poslano 52.324 koverti sa testovima. Po svakom godištu u
Istarskoj županiji pozove se u prosjeku od 2500-3500 osoba.
Sve osobe ranije navedenih godišta na kućnu adresu dobile su kovertu s pismom poziva na
testiranje, 3 kartončića za nanošenje uzoraka stolice, materijale za uzimanje i slanje uzoraka,
edukativnu brošuru i upitnik. Za dodatne informacije u pismu je naveden broj besplatnog telefona u
našem Zavodu. Uzorke stolice s popunjenim upitnikom osobe stavljaju u priloženu plastičnu vrećicu i
šalju u priloženoj posebnoj koverti s plaćenim odgovorom i adresiranoj na Zavod gdje se uz pomoć
reagensa provodi testiranje. Osobe s pozitivnim nalazom pozvane su na kolonoskopiju (Zavod
dogovara termin), u dogovoru s izabranim obiteljskim liječnikom. Kolonoskopija se obavlja u Općoj
bolnici Pula.
Odaziv na testiranje stolice na okultno krvarenje kod starijih godišta bio je 20,8%, dok je kod
mlađih godišta (1952. do 1957.) bio manji 16,8 %, odnosno sveukupno 19,1%. Osobe koje se nisu
testirale materijale uglavnom nisu vratili. Stolica je bila pozitivna na krv kod 9,5% testiranih (starija
godišta), dok je kod mlađih testiranih osoba, pozitivnih nalaza 4,3%, odnosno ukupno 7,6%. Termin
za kolonoskopiju ponudili smo svim pozitivnima, ukupno 758 osoba, od koji je 603 osoba prihvatilo
poziv i obavilo kolonoskopiju (79,6%). Ostali su odbili, ili su u međuvremenu oboljeli od nekih drugih
bolesti, neki su imali planirane operacije, dok su 3 pacijenta umrla upravo od raka kolona. Patološki
nalazi su se ovisno od godišta do godišta kretali od 64% do 100%, ukupno 81,8%. Nađeno je ukupno
30 karcinoma debelog crijeva kojima je uslijedila operacija, te ukupno 240 polipa koji su
pravovremeno uklonjeni i na taj način spriječena njihova moguća maligna alteracija. Od drugih
patoloških nalaza u populaciji su po učestalosti slijedili hemeroidi (132), divertikuli (77), neke upale
crijeva i slično.
Slika 1. Patološki nalazi utvrđeni kolonoskopijom u Nacionalnom programu ranog
otkrivanja raka debelog crijeva u Istarskoj županiji od 2008.-2011. godine
6.1% 2.8%
Polipi
15.6%
48.7%
26.8%
Hemeroidi
Divertikli
Rak
Ostalo
U 2011.g. Ministarstvo nije pozivalo nova godšta dok se u prvoj polovini 2012.g., prema
planu Ministarstva, nastavlja pozivanje na testiranje i to rođenih od 1948. do 1951. godine. Kako bi se
dovršio prvi ciklus pozivanja, ostaje za pozvati još rođene 1946-1947.g. te osobe rođene 1958.g. i
mlađe, a koje su u međuvremenu navršile 50 godina života.
Poznato je iz literature da je primjena testa na okultno fekalno krvarenje u ranoj detekciji raka
debelog crijeva u kontroliranim studijama u SAD, Velikoj Britaniji, Danskoj i Švedskoj dovela do
pada relativne stope mortaliteta od 18% do 33%. Aktivni program traženja raka debelog crijeva može
biti djelotvoran u prevenciji razvoja raka debelog crijeva zbog činjenice da ih većina nastaje iz
prethodno benignih adenoma, a vrijeme prelaska iz benigne u malignu fazu traje između 10 i 35
godina. Taj vrlo dugotrajan proces omogućava pravodobno otkrivanje i odstranjenje premalignih
lezija. U lokaliziranom stadiju bolesti može se očekivati potpuno izlječenje u više od 85% oboljelih.
Prognoza je još bolja ako se tumor otkrije u posve asimptomatskoj prekarcinomskoj fazi - na stupnju
još benignog adenomatoznog polipa. Za razliku od mamografije gdje nastojimo otkriti malignu
promjenu u najranijoj fazi, prednost ovog programa je taj što se 90% “karcinoma” u debelom crijevu
može otkriti prije nego uopće postanu maligni!
Na žalost za sada nemamo mogućnosti slanja ponovnih poziva-podsjetnika za osobe koje se
nisu odazvale testiranju.
Molimo liječnike obiteljske medicine i njihove medicinske sestre da provjeravaju kod svojih
pacijenata navedene dobi da li su se uključili u ovaj program odnosno da im preporuče testiranje.
Informacija mogu dobiti na besplatnom broju telefona u Zavodu 0800 202 000.
Danijela Lazarić-Zec, dr.med., spec.epidemiolog
Olga Dabović-Rac, dr.med., spec.epidemiolog
OBAVIJEST
Rad „Lazicic-Putnik Lj, Lazarić-Zec D: Tobacco smoking in hotel workers and the necessity to
promote non-smoking policy at the workplace. Arh Hig Rada Toksikol; 2003 Jun; 54 (2):127-32”
svrstan je na prvo mjesto dvadeset najpubliciranijih u “Who is Publishing in My Domain?", određene
sekcije BioMedLib. Obavijest primljena e-mailom 28. veljače 2012. - gospodin Val Outterson, Article
Delivery Services, www.BioMedLib.com.
PORUKA
Podsjećamo liječnike na obvezu prijavljivanja oboljenja/smrti od zarazne bolesti kao i malignih
neoplazmi na propisanim papirnatim obrascima obzirom da zavodi za javno zdravstvno ne dobivaju
podatke sa CEZIH-a.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE - ISTITUTO DI SANITA` PUBBLICA
DELLA REGIONE ISTRIANA, 52100 PULA, NAZOROVA 23 - www.zzjziz.hr E-mail: [email protected]
Tel. (052) 529 000 (centrala); Fax (052) 222 151;
Ured ravnatelja 529 003
Služba za epidemiologiju - voditelj 529 017
[email protected]
Prijemna 529 050
Izdavanje sanitarnih iskaznica 529 055
DDD 529 033
Ispostava Pula 529 051
Ispustava Umag - 721 140
Ispostava Poreč - 434 909
Ispostava Rovinj - 841 655
Ispostava Labin - 858 014
Ispostava Pazin - 624 943
Ispostava Buzet - 663 545
Služba za mikrobiologiju - voditelj 529 020
[email protected]
Prijem materijala 529 057
Bakteriologija 529 084 / 529 085
Analiza stolica 529 088 / 529 089
Analiza urina 529 091
TBC 529 094
Serologija 529 095
Služba zajedničkih poslova - 529 016
Služba za zdravstvenu ekologiju - voditelj 529 019
[email protected]
Odjel za zaštitu i unapr.okoliša - voditelj 529 076
Odjel za kontrolu namirnica - voditelj 529 071
Odjel za zaštitu zraka - voditelj 529 070
Služba za školsku medicinu - Pula - voditelj 218 903
[email protected]
Ispostava Buje - 772 300
Ispostava Poreč - 451 611 int.114
Ispostava Rovinj - 830 627
Ispostava Pazin - 624 379
Ispostava Labin - 858 013
Služba za javno zdravstvo - voditelj 529 018
[email protected]
Povjerenica za statistiku 529 058
Kvaliteta prehrane 529 052
Besplatni tel. (Nacinalni programi) 0800 202 000
Služba za prevenciju, izvanbolničko liječenje bolesti
ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja –tel/fax 217 501
[email protected]