EU.WATER: Transnacionalno integrirano upravljanje vodnim resursima u poljoprivredi za nadzor zaštite voda u Europi Web site: www.eu-water.eu This project is funded by the European union Ovaj projekt financira Europska unija A project implemented by AZRRI-Agency for Rural Development of Istria l.t.d. Pazin Projekt provodi AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin Ožujak 2012. Jointly for our common future 1 Izdavač: AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin Pazin, ožujak 2012 Grafička priprema i tisak: SIGRA Naklada: 1.000 kom PREDGOVOR: Graciano Prekalj, direktor Poštovani čitatelji, AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin uz svoje ostale djelatnosti intenzivno radi na implementaciji europskih projekata od kojih je ova publikacija posvećena projektu EU.WATER. Današnja poljoprivredna politika Europske unije posvećuje iznimnu pozornost očuvanju prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljen je niz mjera kojima se poljoprivrednike obvezuje ili potiče da prilikom proizvodnje vode računa o zaštiti prirode i okoliša. Te se mjere nazivaju dobrom poljoprivrednom praksom. Europska unija traži kroz svoje zakonske akte od zemalja članica da propišu i osiguraju pridržavanje osnovnih načela dobre poljoprivredne prakse. Ova je publikacija nastala iz potrebe prilagodbe našeg sustava europskim mjerilima u pogledu zaštite okoliša i dobrobiti životinja te davanja preporuka i smjernica za provođenje određenih aktivnosti svim korisnicima poticaja. Na slijedećim stranicama moći će te se upoznati sa samim projektom, nitratnom direktivom i što donosi našim poljoprivrednicima ulazak u Europsku uniju. Želimo Vam ugodno čitanje! 2 SADRŽAJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. Predgovor…………………………………………………………………………………………………………………. Što je projekt EU.WATER?............................................................................................. Regionalni izvještaj o stanju voda u Istarskoj županiji……………………………………………….. GIS tehnologija…………………………………………………………………………………………………………. 3.1. Karte osijetljivosti u Istarskoj županiji………………………………………………………………… Načela dobre poljoprivredne prakse…………………………………………………………………………. Zajednička poljoprivredna politika EU………………………………………………………………………. Zaključci i prijedlozi za održivi razvoj poljoprivrede sukladno Nitratnoj direktivi i direktivi o vodama……………………………………………………………………………………………………. 2 4 5 8 9 13 16 18 3 1. . Što je projekt EU.WATER? Projekt EU.WATER (Transnational integrated management of water resources in agriculture for the European water emergency control) u okviru programa South East Europe Space-SEES) ima za cilj razvoj zajedničkih metodologija i primjenu pokaznih/inovativnih intervencija radi upravljanja vodnim resursima u ruralnim područjima. Projektne aktivnosti odnose se na ostvarivanje ciljeva sadržanih u modelima održivog razvoja utvrđenih zakonodavstvom Europske unije te pružanje konkretnih odgovora na probleme potrošnje vode i zagađenja voda izazvane intenzivnim iskorištavanjem u poljoprivredi u odabranim ruralnim zajednicama širom prostora jugoistočne Europe gdje poljoprivreda predstavlja glavnog korisnika prirodnih resursa kao I pružatelja usluga zaštite okoliša. Implementacijom aktivnosti projekta, AZRRI je fokusiran na primjenu sljedećih propisa: - Direktive o nitratima (Nitrates Directive) 91/676/EEZ - Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN br. 56/08) - i Okvirne direktive o vodama (Water Framework Directive) 2000/60/EZ koje će biti na snazi danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ciljne skupine • lokalna tijela zadužena za prostorno planiranje i upravljanje resursima; poljoprivrednici, njihove udruge i tehničari Partneri u projektu su: 1. Provincija Ferrara (Italija) 2. Provincija Rovigo (Italija) 3. Inspektorat za zaštitu okoliša, prirodu i vodno gospodarstvo regije Zatisje, Debrecin (Madžarska) 4. Sveučilište u Debrecinu (Mađarska) 5. Regija Zapadna Makedonija, Kozani (Grčka) 6. Sveučilište Aristotel iz Thessaloniki, Solun (Grčka) 7. I.N.C.D.I.F.-ISPIF Nacionalni Institut za istraživanje i razvoj, Bukurešt (Rumunjska) 8. Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin (Hrvatska) 9. Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd (Srbija) 10. Nacionalno sveučilište u Odesi (Ukrajina) 11. Regija Ialoveni (Moldavija) Implementacija projekta započela je 21. travnja 2010, dan nakon potpisivanja ugovora sa Ugovornim tijelom a trajati će do 21. svibnja 2012. godine 4 2. Regionalni izvještaj o stanju voda u Istarskoj županiji U okviru aktivnosti implementirane u projektu EU.WATER, izrada Regionalnog izvještaja o stanju voda u Istarskoj županiji predstavila je stanje voda temeljeno na podacima dobivenih iz raznih programa i elaborata iz Istarske županije te Strategije o upravljanju vodama Republike Hrvatske (2009-2038). Poslovi upravljanja vodama obuhvaćaju niz aktivnosti, od donošenja zakona do organiziranja neposrednog održavanja i provođenja nadzora nad stanjem vodnog sustava. Ovlašteni i odgovorni nositelji tih aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i druga tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje vodama. Istarska županija predstavlja pilot područje u kojem se provodi EU WATER projekt. Pokrivenost vodoopskrbom iz javnih sustava u Istarskoj županiji – Vodovod Pula, Vodovod Labin, Istarski vodovod Buzet (VSI Butoniga) je preko 95 % stanovništva županije i može se ocijeniti kao vrlo zadovoljavajuća, s obzirom da se RH prosjek kreće oko 70 %. Srednja potrošnja vode po stanovniku procjenjuje se na nešto preko 100 lit/dan. Ono što ne zadovoljava je kakvoća vode zbog nepažnje, dotrajale transportne i distribucijske mreže prije obrade, a ponekad i nakon obrade. U Regionalnom izviješću o stanju voda u Istarskoj županiji obuhvaćene su aktivnosti koje posredno ili neposredno utječu na kvalitetu voda u Istri, a to su redom: položaj Istarske županije, reljef, tlo, hidrografija te hidrološke značajke podzemnih voda, navodnjavanje te način korištenja zemljišta i poljoprivredne proizvodnje. Prostor Istarske županije reljefno je izrazito raznolik, s rasponom visina od 0 do 1300 m nadmorske visine i četiri osnovne reljefne cjeline (najniže i prostorno najveće priobalno područje, središnji brdski dio Istre, najviše područje predplaninskog i planinskog masiva Ćićarije i Učke, područje istarskog polja i dolina uz riječne tokove). Prema tipu tla, Istru dijelimo na crvenu, bijelu i sivu, karakterizirane redom: crvenicom, vapneno dolomitnim crnicama i smeđim tlima, te raznim tlima na flišu. Dok su prema bonitetu tla, odnosno obradivosti rangirane u 4 klase: P1-osobito vrijedno obradivo tlo, P2-vrijedno obradivo tlo, P3-ostala obradiva tla, PŠpoljoprivredna tla vrlo loših oranica i pašnjaka, šuma i šumskih zemljišta. Što se tiče hidrografije, vodni resursi uglavnom su u osjetljivom krškom području i zahtijevaju visoku razinu zaštite.U najširem smislu, sve podzemne i površinske vode Istarske županije pripadaju Jadranskom slijevu. Iako su stvarna priljevna područja rijeka i pripadajućih izvora kompleksna i uvjetovana vrlo zamršenom mrežom veza, kao glavni drenažni sustavi (sljevovi) na 5 području Istarske županije, standarno se izdvajaju: slijev Dragonje, slijev Mirne, slijev Pazinčice, slijev Raše i Boljunčice, slijev zapadne obale Istre, slijev južne Istre; slijev priobalnih izvora u Kvarnerskom zaljevu. Najznačajniji površinski vodotoci na području Istarske županije su Mirna, Raša, Boljunčica, Dragonja te ponornica Pazinčica. U vodnogospodarskom smislu značajnu funkciju imaju površinske akumulacije Butoniga i Boljunčica, od kojih se ova posljednja, zbog izrazitih gubitaka u svom zaplavu, za sada koristi samo jednonamjenski - kao retencija za zaštitu od velikih voda Čepić polja. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem I vodama u Republici Hrvatskoj procjenjuje da je na području Istarske županije cca 88.000 ha poljoprivrednih tala različitih klasa pogodnosti za navodnjavanje (I-dobro pogodna tla, IIumjereno pogodna tla, III-ograničeno pogodna tla), odnosno cca 59.000 ha privremeno ili trajno nepogodnih tala za navodnjavanje. 6 Slika 1: Prikaz navodnjavanja u Istarskoj županiji Izvor: Plan navodnjavanja Istarske županije, Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH 7 3. GIS tehnologija Putem projekta EU WATER izradile su se GIS mape koje predstavljaju alat za ocjenjivanje utjecaja intenzivne poljoprivredne proizvodnje na onečišćenje/zagađenje površinskih i podzemnih voda kao i racionalniju upotrebu vode za navodnjavanje. Ovaj informacijski sustav sadržava vrlo veliki broj različitih podataka o značajkama tla, načinu korištenja, klimi, reljefu, pogodnosti zemljišta za različite namjene i potrebnim mjerama za uređenje zemljišta, kao i smjernice i preporuke za daljnji razvoj pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje. Zahvaljujući GIS tehnologiji moguće je razviti Geografski ili/i Zemljišni Informacijski Sustav (GIS/GIZIS) povezan sa odgovarajućim bazama podataka na temelju kojih je onda moguće doći, na jednostavan način, do neophodnih informacija za donošenje ispravnih odluka u sklopu planiranja, korištenja i gospodarenja zemljištem. Namijenjene su prije svega poljoprivrednicima te djelatnicima poljoprivredno savjetodavne službe na području Istarske županije kao smjernice u sklopu planiranja razvoja poljoprivrede i pružanja kvalitetnijih usluga temeljenih na podacima. GIS mape biti će pristupačne na web stranicama projekta www.eu-water.eu. Temelj za razvoj GIS mapa predstavljaju zakoni EU-e. Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ (Water Framework Directive) koja predstavlja posebno važan dokument za uspostavu okvira za djelovanje na području politike voda te Direktiva 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja izazvanih nitratima poljoprivrednog podrijetla (Nitrates Directive) koja određuje utvrđivanje osjetljivih područja izloženih onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla i promovira pravila dobre poljoprivredne prakse 8 3.1. Karte osijetljivosti u Istarskoj županiji Slika. 11 Ukupni godišnji gubici vode u Istarskoj županiji (LOSW-PR) Slika 2. Gubici voda iz filtriranja u Istarskoj županiji (LOSW-P) Slika. 3. Gubici vode iz otjecanja u Istarskoj županiji (LOSW-R) 9 Slika 4. Ukupni godišnji gubici dušika u Istarskoj županiji (LOSN-PRN) Slika 5. Gubici dušika zbog otjecanja u Istarskoj županiji (LOSN-PN) 10 Fig. 2. Gubici dušika zbog površinskog otjecanja u Istarskoj županiji (LOSN-RN) Slika 7. Godišnja raspodijela padalina u Istarskoj županiji (mm/year) 11 Slika 8. Središnja godišnja temperatura u istarskoj županiji (ºC) 12 4. Načela dobre poljoprivredne prakse Današnja poljoprivredna politika Europske unije posvećuje iznimnu pozornost očuvanju prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljeno je niz mjera kojima se poljoprivrednike obvezuje ili potiče da prilikom proizvodnje vode računa o zaštiti prirode i okoliša. Te se mjere nazivaju dobrom poljoprivrednom praksom. Europska unija traži kroz svoje zakonske akte od zemalja članica da propišu i osiguraju pridržavanje osnovnih načela dobre poljoprivredne prakse. U Hrvatskoj se sve više pozornosti posvećuje mjerama zaštite prirode i okoliša u poljoprivredi. Premda je to jednim dijelom posljedica istinske brige za probleme koji nastaju kao posljedica neodgovarajuće poljoprivredne prakse, još uvijek se na to najčešće gleda kao na nešto što nam se nameće kao obaveza u procesu pridruživanja EU. Kvalitetnom primjenom dobre poljoprivredne prakse u velikoj se mjeri mogu smanjiti negativne posljedice izazvane poljoprivrednim aktivnostima. Tri su glavna razloga zbog kojih svaki poljoprivredni proizvođač treba u svojoj svakodnevnoj praksi primjenjivati mjere dobre poljoprivredne prakse: 1. Zaštita zdravlja, prirode i okoliša Poljoprivredni proizvođači proizvode hranu i pri tome gospodare najvećim dijelom naših prirodnih resursa: tlom, vodom, zrakom, prirodom. Način na koji se hrana proizvodi odražava se na njezinu kakvoću i u konačnici na zdravlje svakog potrošača. Način na koji se gospodari prirodom i okolišem utječe na kakvoću tla, vode i zraka i u konačnici također utječe na zdravlje svakog od nas. Način na koji se proizvodi također izravno utječe na zdravlje samih poljoprivrednika i njihovih obitelji i može imati štetne posljedice (npr. nestručna primjena pesticida, onečišćenje bunara iscjeđivanjem gnoja). Zbog svega toga iznimno je važno da poljoprivredni proizvođači primjenjuju mjere dobre poljoprivredne prakse, kojima će osigurati zdravu hranu, čist okoliš i skladan krajolik. 2. Poštivanje zakonskih obveza Posljednja reforma Zajedničke poljoprivredne politike radikalno je izmijenila modele izravnih plaćanja poljoprivrednim proizvođačima te ukinula vezu između visine poticaja i proizvodnje. Proizvođač umjesto plaćanja za određenu biljnu ili stočarsku proizvodnju dobiva jedinstveno plaćanje po gospodarstvu, bez obzira na to što proizvodi. Poljoprivrednicima je u potpunosti ostavljena sloboda da izaberu što će proizvoditi, pod uvjetom da poštuju mjere višestruke sukladnosti. (eng. cross-compliance, skup mjera zaštite prirode i okoliša, sigurnosti hrane, 13 zdravstvenog stanja životinja i biljaka te dobrobiti životinja, koje poljoprivredni proizvođači u Europskoj uniji moraju poštivati kako bi imali pravo na isplatu poticaja. Kao buduća članica Europske unije, Hrvatska se priprema za provođenje ovakvih zakonskih obveza. Velik dio našeg zakonodavstva koji se odnosi na poštivanje mjera dobre poljoprivredne prakse već je pripremljen ili je u završnim fazama donošenja. Kako bi izbjegli opasnost od umanjenja ili gubitak prava na izravna plaćanja, hrvatski poljoprivrednici moraju se pripremiti za primjenu dobre poljoprivredne prakse. 3. Ekonomično poslovanje Primjena optimalnih agrotehničkih mjera i racionalna uporaba inputa pridonose smanjenju troškova proizvodnje i povećanju prinosa. Stoga, čak i kad primjena nekih mjera dobra poljoprivredne prakse u početku iziskuje dodatna ulaganja, dugoročno ove mjere pridonose ekonomskoj uspješnosti svakog poljoprivrednog gospodarstva. Hrvatska će se u Europskoj uniji morati pridržavati njenih načela dobre poljoprivredne prakse. Uvođenje će biti postupno, a počinje već ove godine. Tri su stvari koje će Agencija za plaćanje u poljoprivredi kontrolirati: strništa se više ne smiju paliti, ne smije se orati po mokrom zemljištu i moraju se zasijavati međuusjevi u svrhu prevencije erozije tla. Sadašnji hrvatski zakoni neznatno razlikuju od europskih, ali do sada nije kontrolirano njihovo poštivanje. Nitratna direktiva iz 1991. godine, kojoj je svrha spriječiti onečišćenje voda nitratima, a posljedično i njiva, primjenjivat će se od 2013. godine. U prve četiri godine bit će nam dozvoljeno 210, a nakon toga samo 170 kilograma nitrata po hektaru. Za to će biti potreban plan sjetve na temelju analize tla. To znači više posla za agronome i više “papirologije” za poljoprivrednike, ali u konačnici i uštede u odnosu na sadašnju “odokativnu”praksu. Europska dobra poljoprivredna praksa temelji se na četiri zaštite: tla, voda, zraka i životinja. Važno je očuvati biološku aktivnost tla, što znači da gnoj treba vraćati na njive ili zasijavati djetelinske smjese, koje će kasnije biti zaorane da bi se održao organski dio humusa. Zabranom oranja mokrog zemljišta čuva se njegova struktura, a zabranom fine pripreme tijekom zime, paljenja strništa i poprečnog oranja na nagibima većima od 15 posto sprečava se erozija vjetrom i kišom. Također, potrebno je kontroliranom primjenom mineralnih gnojiva kiselost tla držati na razini 6,5 i 7 pH vrijednosti. Vode se štite odredbama da gnojnice moraju biti udaljene od vodenih tokova najmanje pet metara, a dvadeset od jezera i bunara. Oko silosa moraju postajati sabirnice otpada jer je on pun hranjivih tvari na koje mikroorganizmi troše punu kisika, pa može nastati pomor riba ako se ispuste u rijeke ili jezera. Takvi se iscjedci nakon razrjeđivanja mogu koristiti kao gnojivo. Zrak se štiti zabranom paljenja strništa i ambalaže te što manjim ispuštanjem amonijaka. Za životinje vrijede odredbe o 14 dozvoljenom opterećenju poljoprivrednih površina gospodarstva, skladištenju gnoja i udjelu dušika u njemu. Tako po jednom govedu treba osigurati 2,4 hektara površine, a farma od 30 grla i isto toliko raznih kategorija pomlatka treba imati 240 četvornih metara betonskog platoa za kruti stajski gnoj i gnojne jame zapremine 80 kubnih metara. SLIKA 2: Sabirna jama 15 5. Zajednička poljoprivredna politika EU Hrvatska u svojim nastojanjima za što bržom integracijom u okvire Europske Unije (EU), mora zadovoljiti i prilagoditi se pravnoj stečevini EU. Preuzimanje zakonskih osnova neće biti problem, ali njihova primjena u praksi će biti daleko teža. U lipnju 2003. godine, prihvaćen je dogovor o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) unutar EU. S reformom poljoprivredne politike poljoprivredi se pridaje jedna druga dimenzija, a to je briga o općem dobru, zaštiti okoliša, sprječavanje odlaska ljudi sa sela, razvoj ruralnog područja, sigurna i kvalitetna hrana, jačanje ekonomske moći regije, dobrobiti životinja, itd. Pod pretpostavkom da će i Hrvatska najvjerojatnije postati punopravni član EU, trebati će potencijalne zakonske osnove približiti svojim poljoprivrednim proizvođačima. Za ostvarivanje poticaja unutar EU trebati će poštivati Direktive u sklopu međusobne usklađenosti (Cross compliance). Upravo će Cross-compliance sa pripadajućim uredbama kao što je ona o nitratima, u najvećoj mjeri utjecati na način proizvodnje u idućim godinama. Provođenje uredbi regulirano je dobrom poljoprivrednom praksom (DPP). U modernoj proizvodnji primjena „dobre poljoprivredne prakse“ ne znači samo brigu o okolišu. Dobra praksa obuhvaća i bolje planiranje, precizniju primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava, održavanje boljeg proizvodnog stanja tla, odgovorno i propisano držanje životinja itd., a sukladno tome kvalitetniju i bolju dugoročnu isplativost proizvodnje. Odnedavno se takav, uređen i kontroliran način proizvodnje može i certificirati. Za takve certifikate (npr. Global GAP) sve više su zainteresirane industrije i trgovački lanci, a praktično su obvezni u slučaju izvoza prema EU. Njima se kupcima garantira da je proizvod siguran za konzumiranje, proizveden u kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna pažnja posvećena zaštiti okoliša. Neke od promjena koje donosi „dobra poljoprivredna praksa“ odnose se na skladištenje, količinu i način primjene gnojiva. Količina gnojiva, koja se smije upotrijebiti po hektaru poljoprivredne površine ovisi o stanju zemljišta, klimatskim uvjetima, načinu korištenja zemljišta i plodoreda. Primjena gnojiva biti će moguća samo uz gnojidbeni nacrt i analizu tla. Propisani su termini primjene određenih gnojiva u određenim pedo-klimatskim uvjetima, odnosno primjena nekih gnojiva (gnojovka i gnojnica) zahtijevati će dodatne investicije u specijalnu mehanizaciju. 16 Slika 3: Cisterna za inkorporiranje tekućih organskih gnojiva U Hrvatskoj većina stočarskih farmi nema skladišne prostore i poljoprivrednici će biti prisiljeni (ukoliko će se htjeti i dalje baviti stočarskom proizvodnjom) izgraditi skladišne kapacitete. Osim što se zagađuje okoliš dolazi i do ekonomskog gubitka. Stajski gnoj (kruti i/ili tekući) morati će se skladištiti na vodonepropusnim gnojištima i u sabirnim jamama. Osim pozitivnih pomaka u proizvodnji zdravstveno ispravnoj hrane te zaštiti zdravlja ljudi, zaštiti okoliša i dobrobiti životinja implementacija „Nitratne direktive u poljoprivredi“ sigurno će se reflektirati i u slijedećem: - značajno će se smanjiti konkurentnost poljoprivrednog sektora; - ostvarit će se negativan socijalni utjecaj na farmere; - promjena politike na tržištu; - dodatna investiranja. Može se zaključiti da će početne investicije u mehanizaciju te skladišne kapacitete uvelike opteretiti poljoprivrednike u prvim godinama od našeg ulaska u EU-u, ali osnova su za dobivanje potpore EU-e i dugoročno konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju. 17 6. Zaključci i prijedlozi za održivi razvoj poljoprivrede sukladno Nitratnoj direktivi i direktivi o vodama Nitratna direktiva (Council Directive 91/676/EEC) iz 1991. godine propis je Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora. Direktiva traži od zemalja članica Europske unije da definiraju područja koja su osjetljiva na onečišćenje voda nitratima iz poljoprivrede te da osmisle i primijene operativne programe sprječavanja takvih onečišćenja. U našoj je zemlji u tome smislu za poljoprivrednike najvažniji Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN br. 56/08) koji stupa na snagu 1. srpnja 2013., danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. U poljoprivrednoj proizvodnji od iznimne su važnosti količine primjene dušika na gospodarstvu. Nedovoljna i prekomjerna primjena dušika u gnojidbi poljoprivrednih kultura i hranidbi domaćih životinja imaju negativne posljedice. Prekomjerna primjena dušika uzrokuje gubitak i onečišćenje okoliša (tla, vode i zraka), a nedovoljna opskrba umanjuje ekonomske učinke proizvodnje. U kruženju dušika na gospodarstvu neizbježivo se on gubi, no pravilnim gospodarenjem ti se gubici trebaju svesti na najmanju moguću mjeru. Zbog zaštite od onečišćenja odlučujuću ulogu ima opterećenje poljoprivrednih površina brojem životinja. Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva propisuje opterećenje poljoprivrednih površina brojem životinja posredno, odnosno propisuje najveću količinu čistog dušika iz organskoga gnoja kojom se godišnje može gnojiti poljoprivredna površina. 18 Popis literature: 1. R. Selan, Glas Istre, Dobre navike postaju obavezne, 26.01.2012. 2. Ministarstvo poljoprivrede, www.mps.hr 3. Načela dobre poljoprivredne prakse, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, siječanj 2009 4. „Regionalni operativni program Istarske županije (2006.-2010.)“, Izrađivač je Županijska radna grupa u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom (IDA) i stručnjacima Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba; 5. „Prostorni plan Istarske županije“, Nositelj izrade Plana: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Josip Zidarić, dipl.ing.arh., Izrađivač Plana: Zavod za prostorno uređenje 6. „Program zaštite okoliša Istarske županije (s Izvješćem o stanju okoliša)“, Izrađivač: OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju; 7. „Plan navodnjavanja Istarske županije-novelacija“, Izrađivač: Institut građevinarstva Hrvatske d.d., PC Rijeka; 8. „Javnozdravstveni glas“, Glasilo Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Godina: IV, Broj: 13 – 14, ISSN 1334-4145, siječanj - lipanj 2003.; web stranica www.zzjziz.hr; 9. „Strategija upravljanja vodama (2009.-2038.)“, Nacrt prijedloga Strategije upravljanja vodama pripremile su Hrvatske vode, uz osamnaest relevantnih znanstvenih i stručnih institucija i devet uglednih konzultanata, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva - Uprave vodne politike i međunarodnih projekata i Uprave gospodarenja vodama. 19 Partneri u projektu: Provincija Ferrara,Italija Provincija Rovigo, Italija Inspektorat za zaštitu okoliša, prirodu i vodno gospodarstvo regije Zatisje, Debrecin, Madžarska Sveučilište u Debrecinu, Mađarska Regija Zapadna Makedonija, Kozani, Grčka Sveučilište Aristotel iz Thessaloniki, Solun, Grčka I.N.C.D.I.F.-ISPIF Nacionalni Institut za istraživanje i razvoj, Bukurešt, Rumunjska Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin, Hrvatska Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, Srbija Nacionalno sveučilište u Odesi, Ukrajina Regija Ialoveni, Moldavija Ova je publikacija rađena uz financijsku podršku Europske unije. Za sadržaj publikacije je isključivo odgovorna AZRRI-Agencije za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin i isti ne odražava nužno stavove Europske unije. This publication was produced with the financial assistance of the European union. The contents of the document are the sole responsability of the AZRRI-Agency for Rural development of Istria and do not necessarily reflect the positions of the European union. Za više informacija: AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin Šetalište pazinske gimnazije 1 52000 Pazin T: 052.619.616 F: 052.616.610 e-mail:[email protected] www.azrri.hr www.eu-water.eu 20
© Copyright 2024 Paperzz
