Negrijeva 37, 52100 Pula, Hrvatska; Tel.: +385 52 387100 Mail: [email protected] OIB: 20498746825 MATJAŽ JERMAN Upravitelj SZ Corbis U Puli, 04.12.2014. Predmet: 1. PROMJENA NAČINA POSLOVANJA KROZ ZADRUGU I NAČINA GLASOVANJA NA SKUPŠTINAMA NAČIN POSLOVANJA KROZ ZADRUGU Socijalna zadruga je u proteklom preriodu od njenog osnutka 2011.g. djelovala temeljem Zakona o zadrugama iz 2011. g., Pravilima SZ Corbis te prema vrijenostima načela zadrugarstva, zajedništva i ravnopravnosti. U odnosu prema obvezama doprinosa državi i lokalnoj zajednici zadruga je djelovala po principu udjela u dobiti zadruge koju je stjecala temeljem ugovornih odnosa sa svojim poslovni partnerima. U periodu od 2011. do kraja 2013.g. zadruga je imala inspekcijske nadzore kojima su izvršeni pregledi poslovanja zadruge i plaćanja doprinosa prema RH. Kroz spomenuta 2 nadzora zadruga nije bila upozoravana na neke bitne pogreške u poslovanju. Tijekom 2013., a pogotovu 2014.g. dolazi do izmjena i dopuna kako Zakona o zadrugama tako i zakona koji reguliraju poreznu politiku, odnosno obveze zadruga prema državi i lokalnoj zajednici. Činjenica da je zadrugarstvo, zbog neusklađenosti zakona o Zadrugama sa ostalim zakonima koji određuju pravila ponašanja i odbveze zadruga prema RH, a putem poreza, prireza i ostalih doprinosa, gubilo dio svoje specifičnosti temeljenih na postulate zadrugarstva te da su zadruge često stavljane u neravnopravan položaj u odnosu na druge pravne subjekte. Zakon o Zadrugama, u članku 5. Kaže da „Država, lokalna i pdručna(regionalna) samouprava potiču razvoj zadrugarstva mjerama ekonomske i socijalne politike te drugim mjerama unapređenja razvoja zadruga i zadružnog sustava.“ Država i lokalna samouprava vode poreznu politiku na način da ne uvažava socijalni status zadrugara te ih stavlja u isti položaj kao i sve ostale zaposlene građane RH ne želeći pritom niti pokušati na suptilniji način regulirati radna prava i porezne obveze zadrugara koji NISU zaposleni, nemaju stalni prihod, najčešće marginalizirane osobe, invalidi svih kategorija, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe sa primanjima nedovoljnim za normalni život itd. Upravo je zadruga, po nama, bila jedan od instrumenata za smanjenje razlike u socijalnom statusu građana RH, za smanjenje rada u „sivoj zoni jer je omogućavala socijalno osjetljivima da kroz zadruge bar minimalno zadovoljavaju svoje potrebe egzistencije. Kroz učestvovanja na raznim seminarima, okruglim stolovima, kongresima i ostalim stručnim susretima koje obrađuju tematiku zadruge, zadružnog poduzetništva i sl. svojim djelovanjem smo nastojali približiti tijelima uprave sagledavanje problema zadrugarstva i riješavanja istih te tako smanjiti razlike u socijalnom položaju naši zadrugara naspram građana koji su u radnom odnosu. Nismo tražili izbjegavanja plaćanja poreznih obveza i doprinosa već da se isti razumno dimenzioniraju za tu skupinu socijalno osjetljivih građana RH. Socijalna politika koju vodi naša država u ovom trenutku nije pravedna prema zadrugarstvu, a što je evidentno kroz poreznu politiku koju vodi. Stalno izjednačavanje rada zadrugara sa radom zaposlenika u nekoj tvrtci, tvornici, uredu i sl. ne vodi riješavanju problema nejednakih uvjeta života i rada. Odnos Vlasnik tvrtke – Zaposlenik koji vlada u nekoj tvrtci, trgovačkom društvu i sl nije isti kao i zadruzi. Odnos Vlasnika tvrtke – Zadrugara je da je zadrugar plaćen za posaoo koji vrši, a time i stiče dobit za vlasnika tvrtke. Vrijednovanje rada radnika je ovisan većinom o vlasniku tvrtke Odnos Zadruga – Zadrugar je odnos ravnopravnih zadrugara jer isti nisu zaposlenici zadruge i jer su svi vlasnici cjelokupne imovine zadruge te su i zadruga i zadrugar zainteresirani za boljitak stanja u zadruzi. Svaki zadrugar sudjeluje srazmjerno svom udjelu u podjeli dobiti zadruge. Dakle, ovdje se ne radi o najamnom radu, gdje vlasnik iskorištava rad radnika za ostvarivanje njegove (vlasnikove) doviti. Što je tvrtka uspješnija radnik nije više plaćen. Najnoviji susret sa predstavnicima odgovornih iz ministarstava RH (Ministarstvo rada, Ministarstvo poduzetništva i Porezne uprave), u Pazinu 13.11.2014.g., na 'Okruglom stolu' potvrdio je čvrsti stav državne uprave o poimanju zadrugarstva, odnosa zadruga – drzava, zadrugar – zadruga i zadrugar – država, odnosno o izjednačavanju poreznih obveza i doprinosa sa ostalim zaposlenim osobama u RH. Temeljem dobivenih informacija na spomenutom 'Okruglom stolu', u Pazinu, zaključeno je da se izmjenjene i dopunjene odredbe zakona o poreznom poslovanju moraju striktno provoditi u protivnom zadruga čini prekršaj i može biti kažnjena. Ukazano nam je da dosadašnji rad zadruga moramo žurno promijeniti i uskladiti sa svim izmjenama i dopunama, a koje se odnose na poreze, prireze i ostale doprinose. Prema novom zakonu o zadrugama, zadrugar koji obavlja poslove preko zadruge osim pristupnice mora imati i sklopljen Ugovor sa zadrugom. To povlaći za sobom i reguliranje statusa zadruge i zadrugara s obzirom na obveze poreza i doprinosa. Prateći gore narečene izmjene nastojali smo, i nastojimo, održati smisao zadrugarstva, a s druge strane 'zadovoljiti' sve obveze prema državi. Pokušavali smo iznaći najpovoljniji način poslovanja zadrugara i zadruge prema trećim te reguliranje međusobnih odnosa. Nakon dužeg proučavanja zakonskih regulativa, istraživanja, savjetovanja, konsultacija i sl. došli smo do slijedećih zaključaka koje predlažemo kao ispravan poslovni odnos između zadruge i zadrugara, naručioca za kojega se posao obavlja i države u smislu izvršavanja poreznih obveza doprinosa zadrugara. 2 1. Sporedno zanimanje Po nama, jedan od najprihvatljivih i isplativih načina rada za zadrugu i zadrugara, a kojim je potrebno otvaranje sporednog zanimanja ali isključivo za umirovljenike u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini s time da se tim osobama ne obustavlja mirovina. Sporednim zanimanjem smatra se ona djelatnost koja na godišnjoj razini ne prelazi iznos primitaka od 79.500,00 kn. Navedeni način poslovanja uvjetovao bi sljedeće obveze zadrugara: • • • • prijavu u uredu za gospodarstvo prema prebivalištu kao i na poreznoj upravi, porez na dohodak u iznosu od 1.530,00 kn plus prirez prema mjestu prebivališta godišnje, godišnja obveza plaćanja poreza na tvrtku u iznosu od 500,00 kn (ovisi od grada do grada) i trošak vođenja bankarskog računa. Zadruga bi za zadrugara koji se odluči na ovaj način raditi odradila svu potrebnu dokumentaciju i vođenje knjiga koje su potrebne za svo vrijeme poslovanja. 2. Ostali načini poslovanja smatramao financijski neisplative za zadrugara, a to bi bili: - Sporedna zanimanja za umirovljenike u invalidskoj mirovini, fizičke osobe koje nisu zaposlene i oni koji su u radnom odnosu Ugovor o djelu Prema istraživanjima ostali radni odnosi nisu isplativi za zadugara, zadrugu i naručitelja, odnosno svaki ugovor o djelu, radu i sl. nosi velika porezna i ostala davanje zadrugara prema državi i lokalnoj upravi (porezi, prirezi i doprinosi). Temeljem gore narečenog SZ Corbis dužna je svoje poslovanje u potpunosti uskladiti sa gore narečenim odredbama. Iz toga razloga sazivamo izvanrednu skupštinu SZ Corbis s ciljem upoznavanja zadrugara sa novonastalom situacijom i načinom poslovanja zadruge. Na taj način ne želimo doći u situaciju da Porezna uprava pokrene bilo kakav potupak protiv zadruge i zadrugara, a radi ne ispunjavanja poreznih obveza. Upoznati smo sa sličnim događajima u nekim zadrugama, a kojima je obustavljen rad i protivu kojih je pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti za neizvršavanje poreznih obveza. Temeljem navedenog upozoravamo Vas da ukoliko niste spremni poslovati na predloženi način, možete ostati član SZ Corbis ali nadalje nećete moći poslovati u ime i preko zadruge. 3 2. NAČIN GLASOVANJA NA SKUPŠTINAMA S obzirom na suštinu odluka koje izvanredna i naredne redovne godišnje skupštine moraju donijeti, iste moraju biti donesene dvotrećinskom većinom glasova. Temeljem dosadašnjih iskustava evidentno je da dvotrećinsku većinu praktično nikada nećemo moći okupiti (preko 1000 zadrugara iz svih krajeva Hrvatske). Stoga PISMENO GLASOVANJE putem glasačkih listića smatramo jedinim mogućim rješenjem, iako taj način glasovanja nije izričito propisan pravilima. Predloženi način glasovanja vrši se na slijedeći način: U kovertama se nalaze predloženi Dnevni red i Poslovnik o radu skupštine te dva (2) glasačka listića sa ponuđenim pitanjem. Vaše je da nam (najkasnije do 15. 12. o.g.) neizostavno vratite ispunjene listiće (i to u koverti s plaćenim odgovorom), kako bismo mogli točno utvrditi kvorum potreban za ispravno donošenje odluka. U slučaju da ne postupite po navedenom, bit ćemo prisiljeni smatrati da više ne želite dalju suradnju sa Zadrugom, što povlači posljedice sukladno čl. 10. i 11. Pravila Zadruge. S poštovanjem, Upravitelj SZ Corbis MATJAŽ JERMAN s.r. 4