nova ZADRUGA GLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO broj 34. godina VII. listopad − prosinac 2012. Razgovor s Josipom Lekom, predsjednikom Hrvatskog sabora ZADRUGA JE VAŽAN GOSPODARSKI SUBJEKT Sabatina 2012. 1. Međunarodna konferencija o razvoju zadruga i zadružnog poduzetništva, Osijek Čestit Božić i sretna Nova 2013! SADRŽAJ UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Razgovor s Josipom Lekom, predsjednikom Hrvatskog sabora: Zadruga je važan gospodarski subjekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA Zagreb Za nakladnika Vedrana Stecca Uređivački odbor Zdenka Mesić, predsjednica Luka Bakić Marica Berdik Tea Bilić Tea Lencur Irena Lješević Branko Žalac Glavni i odgovorni urednik Zvonko Čokljat Redakcija Zvonko Čokljat Dobrila Miletić mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik Adresa nakladnika 10000 Zagreb, Amruševa 8 tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 [email protected] [email protected] www.zadruge.hr Lektor i redaktor Marijan Ričković, prof. Grafičko oblikovanje studiog6h8 [email protected] www.studiog6h8.com Tisak Printera grupa, Sveta Nedelja Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta 1. Međunarodna konferencija o razvoju zadruga i zadružnog poduzetništva održana u Osijeku: Još više osnažiti zadružni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Završna konferencija projekta “eu pokreni se!”: EU programi i fondovi nakon pristupanja RH u EU . . . . . . . . . . . . . . . 11 Vinarska zadruga Vina Dalmacije: Za uspješniji plasman vina . . . . . 11 Pz Selčanka, Selca, Brač: Maslinarstvo kao perspektiva . . . . . . . . . . . 12 Smotra učeničkog zadrugarstva u Primoštenu: Najbolje učeničke zadruge na državnoj smotri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Hrvatska udruga vinarskih gradova: Hrvatske vinare očekuje tržišna promjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Bz Plodna oranica, Veliki Zdenci: Uz projekte i inovacije . . . . . . . . . 16 prikazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Kohezijska politika eu-a: Ulaganje u rast i radna mjesta . . . . . . . . . 18 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . 19 Zadrugari kod predsjednika Josipovića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Nova kreditna linija za zadrugare . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Jastrebarsko: Otvoren podatkovni centar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Sabatina 2012., Bol, Brač: Dingač 2008. – Najbolje zadružno vino . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Vodnjan, od 16. do 18. 11. 2012.: Dani mladoga maslinovog ulja 24 Zagreb: Sedmi festival vina i hrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Trogir: Predstavljen program uzgoja ovaca i koza . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Dani hrane i tradicijskih proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 ČLANCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Poduzetništvo u učeničkim zadrugama: Projekt “Budući naraštaj“ – uvođenje učeničkih zadruga kao nastavne metode . . . . . . . . . . . . . . . 27 Hrvatski savez zadruga član je Međunarodnog saveza zadruga (ICA) Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA) ISSN 1848-3704 Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2 2 Fotografija na naslovnici: Mario Hlača IZ SVIJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Sarajevo – međunarodna konferencija: Zadrugarstvo za mir i održivi razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva: Zadružno poduzetništvo gradi bolji svijet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr UVODNA RIJEČ P 4 6 12 oštovani čitatelji, U vašim rukama nalazi se blagdanski broj Nove zadruge u kojem smo se osvrnuli na niz tema ili događanja unutar posljednjega godišnjega kvartala, za koje smo smatrali da bi mogle koristiti našim zadrugarima. Posebno nam je drago što smo se u ovome, 34. po redu, broju našega glasila pomnije osvrnuli na itekako važne skupove poput Konferencije o zadružnome poduzetništvu, održanom u Osijeku početkom mjeseca prosinca te što smo i tekstualno i grafički prikazali učinak novog Zakona o zadrugama na sveukupnu sliku zadružnoga stanja u Republici Hrvatskoj u 2012. godini. Izuzetno nam je drago što je bio naš gost gospodin Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora te i ovim putem još jednom koristimo priliku da mu se zahvalimo na inspirativnome i korisnom razgovoru o zadrugarstvu s našim novinarima. I u ovome broju uspjeli smo afirmativnim pristupom prikazati rad nekoliko zadruga koje uspješno posluju, a da pri tome nismo zaboravili i na one uistinu najdraže, učeničke zadruge. Zbivanja u proteklome razdoblju je bilo podosta, tako da smo nastojali prikazati samo ona najznačajnija. Neke od održanih manifestacija, smotri, izložaba ... pri- kazujemo unutar redovite rubrike «Info», posebno se osvrćući na dalmatinsku priredbu “Sabatina 2012.", koja je već svojim 22-godišnjim postojanjem odavno prerasla lokalne okvire, postajući jednom od ponajboljih vinogradarsko-vinskih događaja u našim okvirima. Ne treba ni naglašavati da se “iza leđa" ove smotre nalazi Zadružni savez Dalmacije sa svojim vinarima i dakako zadrugama, kao osnovni pokretač i organizator. Pri kraju, s pravom ističemo kako je i ova, 2012., godina za mikro, male i srednje poduzetnike, ali i za mnoge druge, bila doista teška i iscrpljujuća, no valja reći i to da su se u svemu tome zadruge dosta dobro snašle i da su u svojim nastojanjima za opstanak u otežanim tržišnim uvjetima ostale one najvrednije, koje uspješno posluju i imaju razvojnu perspektivu. S nastojanjem da sljedeća godina bude što bolja, uspješnija i učinkovitija za naše zadruge, u ime Uredništva i svih suradnika glasila “Nova zadruga" želimo svim zadrugarima kao i svim građanima: ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU NOVU GODINU! Zvonko Čokljat glavni urednik 19 21 www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. 3 RAZGOVOR S obzirom na raznovrsnost djelatnosti i zadruga koje se osnivaju, kao što su poljoprivredna, radnička, ribarska, stambena, graditeljska, potrošačka, obrtnička zadruga, omogućeni su različiti oblici međusobnog povezivanja i udruživanja, koji ljudima odnosno raznovrsnim poduzetnicima omogućavaju da se u današnjim vrlo teškim gospodarskim i socijalnim uvjetima lakše probiju na tržište i ostvare svoje ciljeve. Problemi zadruga koji se ističu i koji su vidljivi u svezi su sa zadružnim članstvom, imovinom zadruga, odnosno zadružnom revizijom i dokapitalizacijom zadruga. Hrvatski sabor, na čijem ste čelu, složen je demokratski mehanizam. Ima li u tome prostora da se o primjeni i rezultatima provedbe Zakona o zadrugama barem jedanput u mandatu raspravi na nekom od saborskih tijela? ZADRUGA JE VAŽAN GOSPODARSKI SUBJEKT S Josipom Lekom, predsjednikom Hrvatskog sabora, koji se ljubazno odazvao našoj zamolbi, za “Novu zadrugu" razgovarali smo o nekim za zadrugarstvo važnim pitanjima, a pred velike blagdane i početak nove godine 2013. Pritom je poručio zadrugarima i to da vrijeme do ulaska Republike Hrvatske u EU iskoriste za što kvalitetniju pripremu za obavljanje svojih djelatnosti u novim uvjetima te povlačenje sredstava iz EU-fondova Priredio: Jole Bolić Prošla je godina dana otkako je Hrvatski sabor donio Zakon o zadrugama. Taj se zakon dugo pripremao i usvojen je konsenzusom. Nakon godine provođenja već se pokazuje kako je mogao biti i bolji. Gospodine Leko, jeste li općenito zadovoljni kvalitetom naših zakonskih propisa, posebno ovim o zadrugarstvu? Jesam, mogu reći da sam općenito zadovoljan kvalitetom naših zakonskih propisa, ali isto tako moram naglasiti da uvijek ima prostora za poboljšanje, za traženje boljih, preciznijih i učinkovitijih rješenja kojima bi se uredili pojedini odnosi i situacije koje su predmet zakona. 4 Što se tiče posebice Zakona o zadrugama (stupio na snagu 31. ožujka 2011.), smatram ga izuzetno važnim zakonom, s obzirom na materiju koju uređuje, a to je zadruga kao važan gospodarski subjekt. Kao društvo osoba kojim demokratski i neposredno upravljaju svi njezini članovi radi ostvarivanja, promicanja, unapređivanja kako vlastitih, tako i zajedničkih ciljeva zadruge. Na taj način omogućeno je mnogim malim poduzetnicima da uključivanjem u zadrugu smanje svoje troškove nabave repromaterijala te ostalih popratnih poslova, kao i da u konačnici lakše plasiraju svoje proizvode i usluge te postanu ugledan i konkurentan subjekt na tržištu. Zakon o zadrugama promiče zaposlenost i omogućava stjecanje profita, vlasništva i kapitala. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. Naravno da ima prostora i mogućnosti za provođenje rasprave o tom Zakonu u okviru rada saborskih tijela, kao što postoji i mogućnost sudjelovanja zainteresiranih predstavnika zadrugara na sjednicama radnih tijela. Naime, i Poslovnikom kao i Pravilnikom o javnosti rada Hrvatskog sabora i radnih tijela omogućena je nazočnost predstavnika udruga građana, nevladinih organizacija, građana promatrača pa je tako osigurano svim zainteresiranim osobama prisustvovanje sjednicama radnih tijela Hrvatskog sabora te sudjelovanje u raspravi o temama od njihova interesa. Hrvatski savez zadruga promiče, usklađuje i zastupa interese zadrugarstva Zakonom o zadrugama reguliran je i status krovne organizacije zadruga – Hrvatskog saveza zadruga. U praksi se ponekad uloga HSZ-a želi svesti na administrativne poslove, neki ga omalovažavaju i nastoje djelovati paralelno sa Savezom. Smatrate li da krovna organizacija treba snažnije djelovati na promociji zadrugarstva, povezivanju i međunarodnoj suradnji, slično kako to primjerice rade komore? Naravno da smatram prijeko potrebnim postojanje jedne takve organizacije koja se neće svoditi samo na obavljanje administrativnih poslova, već će predstavljati tijelo, odnosno samostalnu i stručnu www.zadruge.hr RAZGOVOR organizaciju koje promiče, usklađuje i zastupa kako posebne, tako i zajedničke interese zadrugarstva na prostoru RH, kao i tijelo koje djeluje na međunarodnom povezivanju i suradnji zadrugarstva. U tom smislu potrebno je analizirati rad zadruga, te po potrebi dograđivati pravni okvir na način koji će pridonijeti razvitku zadruga i zadružnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Također mi je drago da je povodom obilježavanja Međunarodne godine zadrugarstva u svijetu i 150-godišnje tradicije razvoja zadrugarstva u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poduzetništva i obrta organiziralo prvu “Međunarodnu konferenciju o razvoju zadruga i zadružnog poduzetništva na području jugoistočne Europe” koja je održana 4. i 5. prosinca 2012. u Osijeku. Držim da će i prva Međunarodna konferencija o razvoju zadruga i zadružnog poduzetništva na području jugoistočne Europe, koja je u povodu obilježavanja Međunarodne godine zadrugarstva u svijetu i 150-godišnje tradicije razvoja zadrugarstva u Republici Hrvatskoj, a u organizaciji Ministarstva poduzetništva, održana u prosincu ove godine u Osijeku – pridonijeti afirmaciji zadruga i zadružnog poduzetništva u našoj zemlji. I EU sustavno potiče zadrugarstva U narednoj (2013.) godini Republika Hrvatska postaje članicom Europske unije. Pridružujemo se Uniji u kojoj je vrlo razvijeno zadrugarstvo, kako u poljoprivredi tako i u mnogim drugim djelatnostima, socijalnom životu, stambenim, obrtničkim i ostalim sektorima. U nas je zadrugarstvo s tradicijom više od 150 godina. Što Vi, kao predsjednik Hrvatskog sabora, očekujete od te velike povijesne promjene? Tako je, 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska postaje članicom Europske unije. U Europskoj uniji djeluje oko 300.000 zadruga koje osiguravaju oko 4,8 milijuna radnih mjesta. Unija sustavno potiče razvoj zadrugarstva na način da pored poticanja razvoja zadruga na području pojedine članice potiče i osnivanje europske zadruge, odnosno zadruge s članstvom iz najmanje dvije države članice. Republika Hrvatska donijela je Zakon o uvođenju europske zadruge, koji će se primjenjivati od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Europska unija sustavno potiče zadruge u svim sektorima (poljoprivredi, obrtništvu i dr.), tako da očekujem kako će hrvatsko zadrugarstvo, koje je komplementarno europskom i koje je osposobljeno za ulazak u mrežu europskog zadrugarstva, znati koristiti mogućnosti što ih pruža članstvo u Europskoj uniji i tako unaprijediti svoj položaj. Dakle, očekujem da će ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju imati pozitivan učinak na razvoj zadruga i zadružnog poduzetništva u našoj zemlji. www.zadruge.hr Cilj zadruge nije isključivo stjecanje profita, već i ostvarenje interesa zadrugara i lokalne zajednice U hrvatskom društvu još uvijek su prisutne natruhe prošlosti o zadrugarstvu. Naime, u pamćenju je zadrugarstvo iz pedesetih godina kada su ljudi prisiljavani da ulaze u zadruge. Danas zadruge postaju gospodarski subjekti koji posluju na tržišnim načelima. No zadruge teško posluju i postoji određeni nesklad između onoga što jest zadruga i zadrugarstvo prema Zakonu o zadrugama i regulative u drugim zakonima. A zadruge bi trebale, posebice u malim sredinama biti nositelji socijalnoga i društvenog života u zajednici. Što bi se tu moglo još učiniti s razine države da se stanje poboljša? Slažem se s tim da je u našem društvu još uvijek prisutan negativan stav o zadrugarstvu. Razloge negativnog stava o zadrugarstvu nalazim u negativnom nasljeđu iz bivšeg sustava (socijalizma), kao i nedovoljnog znanja u širem dijelu javnosti o tome što je zadruga. Treba imati u vidu da cilj zadruge nije isključivo stjecanje profita, već i ostvarenje interesa članova zadruge i lokalne zajednice. Dakle, zadruge ne treba promatrati samo kao poslovno uspješne, već treba imati u vidu i druge koristi koje su rezultat rada zadruga. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. Jeste li bili u prilici posjetiti neku od naših zadruga? Ako niste, možete li to učiniti u skladu s mogućnostima i uvjeriti se po čemu se zadruge razlikuju od drugih pravnih subjekata? Primjerice, u zadrugama koje djeluju prema Zakonu o zadrugama zanimljiv je demokratski ustroj i život, ali postoje i mnoge druge posebnosti s obzirom na poduzetničke aktivnosti. Poznate su mi razlike između zadruga i drugih pravnih subjekata. Po nekim elementima moguće je uspoređivati zadruge i trgovačka društva. Primjerice, profit odnosno stjecanje profita nije isključivi cilj zadruga, već su pored uspješnog poslovanja za zadruge važni i interesi i koristi njezinih članova kao i lokalne zajednice u kojoj zadruga djeluje u cjelini. Dakle, rad zadruge ima i šire pozitivne učinke koji se ne mogu mjeriti i vrednovati isključivo visinom ostvarenog profita. Poznat mi je ustroj odnosno tijela zadruge (skupština, nadzorni odbor i upravitelj) i njihova nadležnost. Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, nalazimo se pri kraju kalendarske godine, pred velikim smo blagdanima, koju biste poruku uputili našim zadrugarima u nadolazećoj 2013. godini? Zadrugarima bi poručio da vrijeme do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju iskoriste za što kvalitetniju pripremu za obavljanje svojih djelatnosti u novim uvjetima, te povlačenje sredstava iz EU-fondova. Također, svim zadrugarima želim svako dobro povodom nadolazećih blagdana. 5 U SREDIŠTU S otvaranja konferencije 1. Međunarodna konferencija o razvoju zadruga i zadružnog poduzetništva na području Jugoistočne Europe održana u Osijeku JOŠ VIŠE OSNAŽITI ZADRUŽNI SUSTAV 1. Međunarodna konferencija o razvoju zadruga i zadružnoga poduzetništva na području Jugoistočne Europe, održana u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta, 4. i 5. prosinca 2012., mogla bi se opisati s nekoliko riječi: umrežavanje, jačanje i povezivanje unutar svake pojedine zemlje kao i unutar regije. Zvonko Čokljat P ogođeni tajming konferencije rezultirao je ispunjenom dvoranom hotela Osijek s gostima i predavačima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Na izuzetno važnu temu o razvoja zadrugarstva odazvale su se gotovo sve relevantne institucije, raču- 6 najući i na akademsku zajednicu. Pozdravne riječi ministra Gordana Marasa, zatim gradonačelnika Osijeka Krešimira Bubala i Željka Kraljička, zamjenika osječko-baranjskog župana te predsjednice Hrvatskoga saveza zadruga Vedrane Stecce, pridonijeli su težini i značaju ove konferencije. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. Uvodničari su posebno naglasili strateške odrednice i važnost cjelokupnoga zadružnoga sektora na području Republike Hrvatske u okviru maloga i srednjeg poduzetništva, a posebice partnersku ulogu i povezivanje resornih ministarstava s razvojnim institucijama, zadrugama i www.zadruge.hr U SREDIŠTU savezima unutar i izvan granica. U uvodnim riječima moglo se i čuti kako zadružni sustav unatoč određenim nedostacima treba osnažiti i kako je upravo ovakav socijalno-gospodarski sustav pogodan kao odgovor na sve izazove neoliberalnoga kapitalizma, u kojemu su se pojedinci beskompromisno nametnuli u utrci za ostvarivanjem što većega profita. Sukladno tome i ministar G. Maras je, podupirući razvoj zadružnoga poduzetništva, istaknuo kako će sveukupne poticajne mjere njegova ministarstva biti itekako orijentirane na afirmaciju maloga i srednjega poduzetništva, kojemu pripadaju i zadruge te kako će poticajna sredstva za ovu vrstu poduzetništva biti u narednoj (2013.) godini značajno povećane. Hotel Osijek Gordan Maras Ukupno ozračje na konferenciji, koja je trajala dva dana, bilo je afirmativno i nekako u suglasju oko najbitnijih dodirnih točki, a poseban štimung u uvodu ovog skupa dao je organizator projekcijom kratkoga filma o “Svijetu zadruga» povodom obilježavanja Godine zadruga u svijetu (2012.), time dodatno naglasivši duh jednog sustava ili pokreta, u kojemu sudjeluje milijardu ljudi u cijelome svijetu. Time je praktično i onaj emotivni zanos sudionika u potpunosti bio ispunjen glazbom, kratkim slajdovima o radu zadrugara i željama za stvaranje pravednijega svjetskoga poretka kao i pravednije raspodjele kapitala. U dva dana trajanja konferencije, predavači su svojim prezentacijama istaknuli mjesto i ulogu zadružnoga pokreta ili zadružnoga sustava unutar svih tokova svjetskoga tržišta. Sudionici u raspravi su se nemalo osvrtali i na tradiciju zadrugarstva, njegove tijekove razvoja i padova u prošlim vremenima. I tako su na ovoj konferenciji pokazali i iskazali kako su sve težnje za razvoj zadružnoga poduzetništva na području Jugoistočne Europe utemeljene još od davnina i kako sve već poodavno postavljene prednosti ovakvoga načina rada i življenja treba u nastavku u potpunosti razvijati i unapređivati. Vedrana Stecca Zadruga, kao jedna od osnovnih jedinica ud ruženih članova, radnika ili proizvođača, www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. 7 U SREDIŠTU NAGLASCI IZ RASPRAVE ZADRUGARSTVO JE U NAJRAZVIJENIJIM ZEMLJAMA I NAJRAŠIRENIJE LORDAN LJUBENKOV, predstavnik Zadružnog saveza Dalmacije Izvrsnom i lijepo uobličenom prezentacijom poput Vremeplova, obratio se zanimljivom prezentacijom s nekoliko slajdova, naglašavajući tradiciju i temelje hrvatskoga zadrugarstva. Općenito, u svome izlaganju istaknuo je i razvojne mogućnosti zadruga. PETAR VRISK, predstavnik ZS Slovenije U izlaganju je istaknuo stanje zadružnoga sustava unutar Slovenije i tako, brojem od 70 poljoprivrednih zadruga i 700 milijuna EUR ukupnih godišnjih prihoda, naglasio ulogu zadrugarstva. Posebno se osvrnuo na važnost i ulogu slovenskog Saveza u imovini Agrarne banke i stalnoj borbi zadruga za prevlast u poljoprivrednoj proizvodnji. MIROSLAV TRATNIK, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Naglasio je socijalnu i onu drugu, tržišnu ili gospodarsku dimenziju u značenju zadružnoga poduzetništva. U svome izlaganju osvrnuo se na tri vrste kapitala: financijski, humanitarni i socijalni, pri čemu je izdvojio posebnost zadruga temeljem socijalnoga kapitala. Također, govorio je i o trenutnim negativnostima pojedinačnoga ili neudruženog natjecanja unutar tržišta i tako promovirao značaj i stabilnost povezivanja proizvođača putem jedinstvenog oblik zadružnog poduzetništva. ALEKSANDAR NEDANOV, asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Žustro, jasno i s potpunim podacima naznačio je prednost zadružnog poduzetništva, uspoređujući pokazatelje iz razvijene američke države Montane u odnosu na naše prilike. U svom 8 izlaganju naveo je niz podataka u kojim je prikazano kako je zadrugarstvo i po broju članova i po prihodima u Montani šest puta razvijenije u odnosu na hrvatsko. Naglasio je i to kako se čak i Indijanci, koji u toj državi predstavljaju posebnu skupinu, organiziraju u zadruge. Pored toga, osvrnuo se i na podatke iz Europske unije koji jasno govore kako je u najrazvijenijim zemljama zadrugarstvo i najraširenije. Recimo, od ukupnog broja stanovništva u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj ili Austriji – 40% su članovi zadruga. ZORAN KORDIĆ, predstavnik za Program UN-a za razvoj energetskih zadruga Naveo je postignute rezultate u razvoju obnovljivih izvora energije putem osnivanja energetskih zadruga u okvirima malenih zajednica i tako naglasio kako su energetska postrojenja u Njemačkoj u 50% vlasništvu zadruga. DARIJA KRSTIĆ, Centar za poduzetništvo Osijek Predstavljanjem Poduzetničkoga centra iz Osijeka, naglasila je nekoliko osnovnih ciljeva u pružanju pomoći malim i srednjim poduzetnicima. Time je jasno odredila odnos Centra prema poduzetnicima početnicima, zatim poduzetnicima u fazi rasta i razvoja i prema mogućim investitorima. U svemu tome naglasila je i nepovoljnu ulogu zadruga te predrasude prema zadrugama u slučaju traženja povoljnijega financiranja. RAMONA FRANIĆ, profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Osvrnula se na bitne značajke poboljšanja života unutar ruralne sredine i tako se pozvala na zakonodavne okvire za ruralni razvoj: • Strateški plan ruralnoga razvoja Ministarstva poljoprivrede 2012.-2014. • Strategiju ruralnog razvoja `08.-`13. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. • Zakone u poljoprivredi. U svemu tome naglasila je nužnost konkurentnosti poljoprivrednoga i šumarskog sektora te prednost u očuvanju, zaštiti i održivosti krajobraza. Pored toga, izdvojila je i naznačila ulogu zadruga u razvoju zajednice u kojemu zadruge potiču ekonomski porast i u kojemu su zadruge pod nadzorom stanovništva određenog područja. JADRANKA IVANDIĆ ZIMIĆ, Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske Niz nastupa i predavanja o mjerama koje je poduzela Vlada Republike Hrvatske putem ovoga programa, dr. sc. J. Ivanić Zimić odlično je prezentirala. Podaci koje je iznijela govore o nužnosti uključivanja oboljelih pojedinaca ili skupina u projekte resocijalizacije putem zacrtanih i ostvarivih programa. Pored toga, istaknula je potpore resornog ministarstva za poseban oblik socijalnih zadruga. FANIKA JANKO, predstavnica BZ Medene ruke Izrazito emotivan nastup upraviteljice ove braniteljske zadruge otvorio je niz mogućnosti u promicanju hrvatske tradicije, kulture i autohtonih proizvoda. Organiziranjem žena putem zadruge na tržištu je stvoren niz proizvoda koji osvajaju srca sladokusaca. A medenjaci koje proizvodi zadruga zasigurno su na tržištu izvornih proizvoda zauzeli značajno mjesto. MARKO BAČIĆ, upravitelj PZ Napredak Županja Pokazatelji koje je iznio o ovoj zadruzi uistinu su izvrsni. Čak 130 milijuna kuna prihoda, gotovo isto toliko vrijednost zadružnoga kapitala i značajno mjesto na tržištu poljoprivrednih proizvoda – ovu zadrugu svrstava u red najznačajnijih u hrvatskim www.zadruge.hr U SREDIŠTU NAGLASCI IZ RASPRAVE ZADRUGARSTVO JE U NAJRAZVIJENIJIM ZEMLJAMA I NAJRAŠIRENIJE razmjerima. PZ Napredak ima 16 poslovnih jedinica, 82 djelatnika i stotine kooperanata, što zadrugu čini uglednim poslovnim subjektom. ŠIME KOSOR, RZ Omega 3, o. Ugljan Ribarska zadruga je u posljednjih nekoliko godina postigla izvrsne rezultate na području organiziranja svojih članova, na količini ulova, a posebice na izgradnji objekta za svježu ribu. Zadruga je tipičan primjer razvoja na tržišnim osnovama, u potpunosti iskoristivši svoje znanje, tradiciju, vještinu i novac Europske unije. Danas posjeduje flotu vrijednu 100 milijuna eura i moderan objekt za skladištenje, smrzavanje i pakiranje ribe za sva europska tržišta. IVO DE BONA, upravitelj Daruvarske vinogradarske zadruge U svojoj prezentaciji posebno se osvrnuo na višegodišnju tradiciju i povijest stvaranja vinogradarstva na području Daruvara. JANEZ ŽIVIČ, SZ Krško Bogata iskustva vezana za opstanak i rad ove seljačke tj. poljoprivredne zadruge u Sloveniji prilikom ulaska u Europsku uniju opisao je upravitelj J. Živaču svome izlaganju. Ova zadruga je itekako iskoristila EU-fondove i danas je značajan proizvođač vina na području Slovenije. Njezina posebnost je u tome što su iskoristili dane prednosti i zaštitili svoje najpoznatije vino “Cviček». BOŽIDAR STAMATOVIĆ, predstavnik ZS Crne Gore U svome izlaganju predsjednik Zadružnoga saveza CG odaslao je jedinstvenu poruku namijenjenu svim posjetiteljima i promatračima. Prikazavši www.zadruge.hr relativno loše stanje zadruga na području Crne Gore, naglasio je kako nema napretka bez suradnje svih institucija. Od resornih ministarstava i akademske zajednice, sve do razvojnih centara i zadružnih saveza. MANDE IVANOVSKI, predstavnik ZS Makedonije – Poljoprivreda u Republici Makedoniji je značajna po tome što predstavlja 10% od ukupnoga izvoza ove zemlje. Međutim, zadružni sektor nije na razini koju bismo trebali imati i koja bi trebala biti, naglašava M. Ivanovski iz makedonskoga Zadružnog saveza. Usitnjenost posjeda i neorganiziranost poljoprivrednoga sektora navela je makedonsku Vladu za određene korake u donošenju novih mjera poticanja i okrupnjavanja zemljišta, a na taj način i ostvarivanja veće proizvodnje. Međutim, Zadružni savez koji bi trebao u svemu tome imati ulogu, nedovoljno je aktivan, a članstvo u njemu je dobrovoljno. No unatoč svemu, žele stvoriti snažan Savez zadruga i tako se natjecati za sva omogućena sredstva pretpristupnih europskih fondova. NAGIB HADŽIĆ, predstavnik ZS Bosne i Hercegovine Predstavnik Zadružnoga saveza BiH itekako je pohvalio organizatora, a posebno sudjelovanje značajnih institucija kao i akademske zajednice na ovoj konferenciji. Posebno je naglasio slojevitost unutar zakonodavnih okvira u Bosni i Hercegovini, izdvajajući posebnost tri zakona o zadrugama koji vrijede ovisno o kantonima. No i dalje misli kako zakonski okviri nisu nikakva kočnica u razvoju zadružnoga sustava, naglašavajući time ulogu ljudskog čimbenika ili opće prepoznavanje važnosti zadruga. NIKOLA MIHAJLOVIĆ, predstavnik ZS Srbije U svome izlaganju naglasio je značenje ove nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. dobro organizirane konferencije i tako istaknuo pozitivni učinak svih predavanja. Osvrnuo se i na bogatu tradiciju zadrugarstva na području Republike Srbije te iznio niz pokazatelja vezanih za stanje unutar zadružnoga sektora. A podaci koje je na panelu predstavio govore o tome kako Republika Srbija ima 1733 zadruge, od kojih je 1500 aktivnih. U zadrugama je učlanjena 31.000 zadrugara, a zaposleno je 6500 osoba. Ukupni prihodi zadruga su na razini 700 milijuna eura. Poseban naglasak je dao na nedostatku finalizacije zadružnih proizvoda te nužnost ulaganja vezana za opremu, tehnologiju i znanje. bitan je subjekt u razvoju humanoga društva. Nakon konferencije uklonjene su i sve one predrasude ili sumnjičave izjave o tome mogu li zadruge stvarati bolji i pravedniji svijet. Podudarnost u mišljenjima predstavnika vlasti, razvojnih agencija, sveučilišnih profesora i predstavnika zadružnih saveza iz svih regija bila su evidentna i stvoreno je afirmativno ozračje koje je donesenim i konačnim zaključcima ovoga skupa zapuhnulo dobrim vjetrom u leđa zadrugarstva. I u svemu tome, a poglavito što je na konferencija pokazan podudaran interes organizatora i svih institucija koje podupiru zadružno poduzetništvo unutar Republike Hrvatske. Gosti iz susjednih zemalja su bili oduševljeni povezanošću tih subjekata u cilju razvoja zadružnoga sektora. I tako predstavnici zadružnih saveza iz susjednih zemalja nisu mogli ne iskazati svoju oduševljenost o partnerstvu spomenutih institucija u smislu daljnjeg razvoja zadruga na području Hrvatske. Ukupno 18 prezentacija predavača s različitim prikazima, ali s gotovo identičnim usmjerenjima kao i rasprave, krasilo je ova konferencijskih događanja. Zaključci moderatorice ove konferencije Zdenke Mesić, voditeljice službe za zadruge i klastere u Ministarstvu poduzetništva i obrta mogu se opisati s nekoliko riječi: umrežavanje, jačanje i povezivanje unutar svake pojedine zemlje kao i unutar regije. 9 U SREDIŠTU Ilda Stanojević ZADRUGE NAKON DONOŠENJA NOVOG ZAKONA Nakon donošenja Zakona o zadrugama (NN 34/11), zadruge koje su se željele uskladiti sa Zakonom morale su to obaviti do 31. ožujka 2012. Prema podacima kojima raspolažemo u Hrvatskom savezu zadruga, u registru Trgovačkog suda je s danom 31. ožujka 2011. bilo upisano 2769 zadruga. Važno je ovdje pojasniti da do stupanja na snagu novog Zakona o zadrugama, trgovački sudovi nisu imali obvezu dostavljati rješenja o upisu i svaku izmjenu tog rješenja Hrvatskom savezu zadruga. Novi Zakon ih na to obvezuje ( čl. 9. st. 4. ZOZ-a). Izmjenama koje su stupile na snagu donošenjem novog Zakona o zadrugama, velik broj zadruga se nije prilagodio. Postavlja se pitanje što je razlog tome. S obzirom da HSZ u sklopu svoje Evidencije prati i članstvo zadruga i njihovo poslovanje, već prije stupanja na snagu Zakona bilo je očito da mnoge zadruge uopće ne posluju, jer ih je tek 1281 u 2011. godini predalo godišnje financijsko izvješće, što predstavlja 46% zadružnog sustava. Imajući to na umu kao i činjenicu da je od postojećih zadruga više od 60% bilo zadruga sa samo tri zadrugara i da tijekom svih godina postojanja u zadrugu nisu primili niti jednog novog člana, naše pretpostavke su bile da to nisu zadruge koje rade po zadružnim načelima i koje se neće uskladiti s novim Zakonom, jer su u zadrugarstvo ušle ne prepoznavajući posebnosti zadružnog poduzetništva. Nakon završetka postupka usklađivanja zadruga sa Zakonom, od trgovačkih sudova smo dobili 794 rješenja za zadruge koje su se uskladile i 157 rješenja o novoosnovanim zadrugama. Pregledno, po županijama to stanje je prikazano na ovom grafikonu: Usporednim prikazom broja zadruga prije usklađenja sa Zakonom i stanjem nakon što su zadruge zaključile postupak usklađivanja, vidljivo je da se u nekim županijama dogodio drastični pad broja zadruga (npr.Koprivničko-križevačka županija) ili da je u županiji Splitsko-dalmatinskoj veliki broj novoosnovanih zadruga, dok se istovremeno više od 2/3 zadruga u toj županiji nije uskladilo sa Zakonom. Nakon što konačno svi podaci iz sudskog registra budu dostavljeni Hrvatskom savezu zadruga biti će potrebno napraviti dodatnu analizu nastale situacije. Slična je situacija kada usporedimo odnose broja zadruga i njihovoga ukupnog poslovanja, razvrstanih po županijama. Vrlo je uočljiv, u nekim županijama, nerazmjer broja zadruga i visine ukupnog prihoda tih zadruga. Podaci potvrđuju naše spoznaje koje imamo obilazeći zadruge na terenu da su se mnoge osnovale zbog toga što je bilo jeftinije osnovati zadrugu nego društvo s 10 ograničenom odgovornošću ili obrt. Isto tako, kao potpora pokretanju zadružnog poduzetništva mogla su se ostvariti bespovratna sredstva za osnivanje zadruga, što je pridonijelo porastu broja zadruga, ali ne i njihova stvarnoga, aktivnog udjela u poslovanju. Što se tiče broja zadruga prema djelatnostima, u odnosu na stanje prije donošenja Zakona, smanjio se broj zadruga koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom ( s 50% na 40%), a povećao se broj uslužnih zadruga. Ta promjena posljedica je populariziranja drugih oblika zadrugarstva (koji su uvedeni i u novi Zakon) i time, nadamo se, približavanju hrvatskoga zadružnog poduzetništva europskom zadrugarstvu. I na kraju, bez obzira na znatno brojčano smanjenje zadruga donošenjem Zakona o zadrugama, sigurni smo da on pridonosi raščišćavanju nekih anomalija u zadružnom sustavu koje su time zadrugarstvo svrstavale u neprepoznatljiv oblik poduzetništva, poduzetništva koje po svoj suštini mora biti predvodnik u lokalnim zajednicama, okupljati što veći broj zadrugara, kako bi ostvario svoju osnovnu pretpostavku da smo zajedno jači. Ili, kako se u deklaraciji Ujedinjenih naroda koji su proglasili 2012. godinom zadrugarstva kaže: “Zadrugama gradimo bolji svijet" nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO VINARSKA ZADRUGA VINA DALMACIJE Za uspješniji plasman vina Zadrugari su uvjereni da će ujedinjeni u ovu zadrugu zajedničkim snagama, količinama i kvalitetom vina te radom oslonjenim na međusobnom povjerenju uspjeti unaprijediti položaj dalmatinskih vina na inozemnim tržištima Božo Novaković ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA “EU POKRENI SE!” EU programi i fondovi nakon pristupanja RH u EU N a konferenciji, održanoj 30. studenog 2012. u Zagrebu, predstavljeni su rezultati projekta i publikacija o EU fondovima. Na dobro posjećenoj konferenciji u hotelu Dubrovnik obilježen je završetak projekta “EU pokreni se". Cilj projekta kojeg je Hrvatska udruga poslodavaca posljednjih 12 mjeseci provodila u partnerstvu s Udrugom gradova RH, Hrvatskim savezom zadruga, medijskim partnerima 24sata i HINA, uz financijsku potporu Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, od predreferendumskog razdoblja pa do sada, bio je pružiti potporu Vladi RH i Delegaciji EU u RH u povećanju opće razine razumijevanja i informiranosti hrvatskih građana i poslovne zajednice o pitanjima povezanim uz pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Projekt je realiziran u 10 hrvatskih gradova kroz javne tribine o relevantnim pitanjima iz pregovaračkih poglavlja, predavanja o EU fondovima i specijalizirane treninge za pripremu projektnih prijedloga za EU financiranje. Osim predstavljanja rezultata projekta, predstavljen je i Praktični vodič za EU fondove za hrvatske korisnike, pripremljen u suradnji s Delegacijom EU u RH. “Preko ovog projekta smo o pristupu EU fondovima informirali više od 700 poduzeća i udruga”, kazala je predsjednica HSZ-a Vedrana Stecca. Naime, u drugoj polovici 2013., nakon što postane članica EU-a, Hrvatskoj će biti na raspolaganju strukturni i kohezijski fondovi. Već u pola godine u 2013., Hrvatskoj će na rasplaganju biti 450 milijuna eura, a u punoj godini članstva, od 2014. do 2020., 1,2 milijarde eura godišnje.” Do sada je svaka zemlja www.zadruge.hr članica imala koristi od pridruženja Europskoj uniji....EU je svijet mogućnosti, ali u vrlo konkurentnom okolišu”, kazao je Paolo Berizzi, voditelj odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja u Delegaciji Europske komisije u RH. On je istaknuo da su tzv apsopcijski kapaciteti, tj, korištenje fondova, tek “dio igre”. “Ono što je uistinu važno je učinkovitost, odnosno fokus na krajnji rezultat”, istaknuo je Berizzi, pojasnivši da je “izuzetno važno” na koje se projekte troši novac. Podsjetio je da Hrvatska mora imati svoj strateški plan i unutar njega strateške ciljeve koji se moraju podudarati sa strateškim ciljevima Unije. “No uvijek ima prostora za manevar”, dodao je. Za projekte je kazao da moraju biti “zreli”, tj,. osmišljeni i dorađeni. “Što prije Hrvatska definira svoje prioritete, što prije se potencijalni korisnici europskih fondova pripreme za projekte, tim bolje za Hrvatsku”, poručio je Berizzi. "EU pokreni se” je kroz javni dijalog i debatu o relevantnim pitanjima iz pregovaračkih poglavlja, hrvatske građane i poslovnu zajednicu informirao o rezultatima pregovora i učincima pristupanja na svakodnevni život i poslovanje u EU. Osim građana i poduzetnika, projekt se pokazao korisnim i za područnu i lokalnu samoupravu i nevladine udruge. Javne rasprave održane su u 10 gradova – Rijeci, Splitu, Zagrebu, Koprivnici, Vinkovcima, Dubrovniku, Puli, Osijeku, Zadru i Dubrovniku, kao i 20-ak predavanja o EU fondovima te specijalizirani treninzi za pripremu projektnih prijedloga poduzetnika za EU financiranje. ‘Nova zadruga’ u narednom broju prikazat će navedeni Priručnik i zadrugarima približiti njegov sadržaj. (J.B.) nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. S obzirom na velike promjene nastale na tržištu vina uslijed velikog uvoza te gospodarske krize kao i zbog otvaranja stečajnog postupka nad Dalmacijavinom, pokazalo se neophodnim dodatno gospodarski povezati vinarske zadruge s područja Dalmacije radi zajedničkog izvoza vina na inozemna tržišta. Tako se u Zadružnom savezu Dalmacije pokrenulo osnivanje gospodarskog subjekta koji bi povezivao dalmatinske vinarske zadruge i to u, logično, najprikladnijem obliku njihova povezivanja – zadrugom. Tako je na osnivačkoj skupštini održanoj 2. listopada 2012. vinarsku zadrugu naziva “Vina Dalmacije" osnovalo pet vinarskih zadruga s područja Dubrovačko-neretvanske i Splitskodalmatinske županije. Zadruge Kuna 1898, Putniković, Pošip Čara, Potomje i Svirče pokazale su poslovnu spremnost i zrelost raditi zajedno na plasmanu zadružnih proizvoda. Zadruga Vina Dalmacije dakle, osnovana je radi unapređenja prodaje dalmatinskih vina na inozemnom i domaćem tržištu te plasmana svih drugih proizvoda članova zadruge. Zadružni savez Dalmacije na sebe je preuzeo obvezu izrade dokumentacije prijeko potrebne za osnivanje i početak rada ove zadruge te je osmislio i plan poslovanja. Upraviteljica ove zadruge, Mirjana Vrdoljak, inače nekadašnja pomoćnica direktora vanjske prodaje u Dalmacijavinu d.d., za “Novu zadrugu" izjavljuje kako smatra greškom da ova vodeća vinska kuća u postupku stečaja nije nastavila s plasiranjem dalmatinskih vina na inozemno tržište. Dodaje da je osnivanje zadruge Vina Dalmacije i sam odabir osnivača odlična podloga da se stvori program i brendovi naših vina za zajednički nastup na zahtjevnom inozemnom tržištu, poglavito Europske unije. Činjenica je da ćemo sredinom sljedeće godine biti dio toga ogromnog tržišta te se putem ove zadruge možemo bolje pozicionirati prema svim poslovnim partnerima. Smatra kako je ujedinjenje vinarskih zadruga nužno u svakom segmentu distribucije, budući da na taj način one postaju jače i dolaze u ravnopravniji položaj pri formiranju cijene vina. 11 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ SELČANKA, SELCA, BRAČ MASLINARSTVO KAO PERSPEKTIVA Nakon što je propala stolarija, zadrugari su se okrenuli pretežno poslovima s maslinama i proizvodnji maslinova ulja te danas imaju modernu uljaru i sve pretpostavke za razvoj i daljnji napredak Jole Bolić K išni dan nije nam mogao pružiti potpunu sliku toga bračkog dragulja u srcu otoka Brača – mjesta Selca. No naš interes je bio suočiti se s poljoprivrednom, moglo bi se reći, maslinarskom zadrugom ‘Selčanka’. Ovdje je ispisana povijest maslinarskoga kraja koju baštini ova zadruga od 1947. godine, na otoku na kome su masline, ovce i vinova loza ‘u krvi’ svakog otočana. Različiti društveni procesi i promjene mijenjali su i život na otoku. I dok se nekadašnja zadruga bavila nizom djelatnosti i imala jednu od najpoznatijih stolarija, znatno šire od Selca i otoka Brača, danas se može reći da je stolarija u stečaju, dio koji se izdvojio od zadruge i pokušao na- 12 ći svoj put, ali zadruga, naprotiv, ide dalje i s 88 zadrugara zapošljava 13 djelatnika te ostvari prihod više od 13 milijuna kuna godišnje. U potrazi za ljudima koji su u određenim prilikama stasali kao poduzetnici u zadrugarstvu ovdje smo pronašli odličan primjer: upravitelja zadruge Selčanka, relativno mladog Ivicu Stanišića, inače diplomiranog inženjera elektrotehnike. “Okud s tom titulom u zadružnom poduzetništvu?", pitali smo ga u mjesnom restoranu koji je opet zadružni kao i moderna samoposluga i mnoštvo drugog što je pokrenula, napravila i upravlja s procesima u mjestu upravo zadruga. – Već smo 70 godina glavna snaga mjesta i to s uspjehom, a eto propala je jedino stolarija. U mjestu je nekada bio i otkup višnje maraske i to oko 700 tona, ali danas smo uglavnom vezani uz posao s maslinom i maslinovim uljem. Osobno sam tu započeo neizvjestan poduzetnički posao s 26 godina života i danas mi nije žao što se i kako sve odvijalo. Odmah sam počeo kao upravitelj jer nitko nakon propale stolarije nije se usudio započeti nešto novo i obnoviti zadrugu. Poticaj je bio vezanost za mjesto, ali i odobreni kredit sa zalogom vlastite imovine, pa što bude nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. da bude, rekao je Ivica. Kupio je udjele zadrugara i krenuo s uljarom. U početku to je bila proizvodnja, odnosno prerada od svega 350 tona maslina s iskrenim ponašanjem prema kooperantima, što znači poštivanja rokova plaćanja i sl. Zadruga je otpočela s edukacijom zadrugara maslinara s ciljem da proizvedu vrhunske masline i tako dobiju i vrhunsko ulje koristeći modernu zadružnu uljaru. Ubrzo je kapacitet dosegnuo 1,2 milijuna kg. Bio je to preokret i vrijeme maslinarstva bez starih navika. Ivica Stančić, upravitelj zadruge Selčanka www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Moderna uljara zadruge Selčanka Danas uljara preradi 2000 kg na sat. Takvu modernu tehnologiju prepoznala je i zadruga Brachia i ovdje proizvodi vrhunsko maslinovo ulje marke Brachia, prepoznato na izbirljivom tržištu, visoke kakvoće ekstra djevičanskoga maslinovog ulja. Usto kroz uljaru danas prođe oko 500 klijenata pa je dinamika velika i upravitelj sa svojim djelatnicima ima malo vremena za osobne i slične potrebe. No zato su odnosi s lokalnom zajednicom na visokoj razini: za svaku akciju, kaže I. Stančić, odmah izdvajaju 10.000 kuna za početak jer vjeruju u njezinu svrsishodnost. Cilj upravitelja je da zadruga radi odlično i po zadružnim načelima, a krasi je odluka Skupštine svih zadrugara da najmanje 50 posto ostvarene neto dobiti ide u razvoj zadruge. Time se osigurava njezina i budućnost svih zadrugara. Tu je i obveznih 10 posto pričuve za unapređenje zadruge. Zadruga izdvaja i 10 posto u fond uzajamne pomoći za nužne potrebe zadrugara. Geslo ovog upravitelja-inženjera elektrotehnike je da dok god država bude ‘mater’, u poslu nema sreće, ona treba biti ‘neprijatelj’ od koje se ništa ne traži, već se oslanja na vlastite snage. I. Stanišić je kritičan i na pojedine niže zadružne sveze jer smatra da oni ne rade dovoljno dobro i odgovorno za zadruge, a ima pohvalu za Hrvatski savez zadruga koji, kad mu se obraća, uvijek nailazi na odgovarajuću pomoć i kulturnu komunikaciju. www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. 13 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO SMOTRA UČENIČKOG ZADRUGARSTVA, PRIMOŠTEN NAJBOLJE UČENIČKE ZADRUGE NA DRŽAVNOJ SMOTRI Gosti su riječima potpore učeničkom zadrugarstvu pozdravili mlade zadrugare i sve prisutne. Škola domaćin je prigodnim programom uljepšala svečanost otvorenja, a manifestaciju je otvorio mladi zadrugar Frane Skorlin, predsjednik UZ Maslina, OŠ Primošten. Svoje radove predstavili su mladi zadrugari iz: • 71 učeničke zadruge temeljem županijskih i međužupanijskih smotri; • 10 učeničkih zadruga temeljem prijavljenoga istraživačkog rada; • 8 učeničkih zadruga u svojstvu gosta izlagača; • 3 učeničke zadruge izlagači – koje su održale pokazne radionice, od kojih je jedna iz inozemstva (OŠ Matije Gupca iz Tavankuta, Srbija). Nagrađeni učenički rad U hotelu Zora u Primoštenu, od 15. do 17. listopada 2012., održana je 24. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske. Svečanosti otvorenja ove smotre bili su nazočni i mnogi ugledni gosti: Ankica Nježić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta; Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje; prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture; Matija Bučar, prof., predsjednik Državnog povjerenstva; mr. sc. Marica Berdik, predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva; Dijana Ercegović, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu znanost, kulturu i šport Šibenskokninske županije i Nedjeljko Marinov, ravnatelj škole domaćina OŠ Primošten. 14 Na Smotri je sudjelovalo 212 mladih zadrugara i 180 voditelja učeničkih zadruga. Mladi zadrugari, pod budnim okom svojih voditelja i ove su godine članovima Državnog prosudbenog povjerenstva predstavili svoje najbolje proizvode i prikazali praktične radove, prezentirali rad i postignuće svoje zadruge. Kreativnost i inovativnost mladih zadrugara vidjela se na svakom izložbenom prostoru. Bilo je tu vrlo maštovitih ukrasnih i uporabnih predmeta od keramike, stakla, čipke, jabuka uzgojenih u školskim voćnjacima, meda i raznih pripravaka od sapuna i krema do čajnih mješavina koje su pripremile vrijedne ruke mladih zadrugara. Svi sudionici, koji su željeli naučiti kako izraditi košarice od šiblja, čestitke i kuglice za bor od konca i špage te ukrasne predmete od slame, mogli su isprobati ove tehnike u predvorju Kongresne dvorane hotela Zora u sklopu pokaznih radionica, koje su bile iznimno posjećene. U okviru Okruglog stola, koji je održan 16. listopada, prof. Zdenka Čukelj, voditeljica Službe za predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, održala je vrlo zanimljivo predavanje pod naslovom: Suradnja i uspješnost učeničkih zadruga, koje je bilo dobra podloga za raspravu u koju se uključio velik broj prisutnih. Nakon vrednovanja Povjerenstva za istraživačke radove, priznanja su osvojili sljedeći radovi: nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. Osnovne škole Za osvojeno 1. mjesto: UZ Matije Gupca, OŠ M. Gupca, G. Stubica • Tema rada: Kruška tepka i kruh od kruški tepki Za osvojeno 2. mjesto: UZ Breza, OŠ Nikole Hribara, Velika Gorica • Tema rada: Turopoljska poculica UZ Orhideja, OŠ Bogumila Tonija, Samobor • Tema rada: Uzgoj akvarijskih ribica i njihov plasman na tržIŠTE Za osvojeno 3. mjesto: UZ Klopotec, OŠ Gornji Mihaljevec, G. Mihaljevec • Tema rada: djelovanje prirodnih gnojiva na visinu prinosa tikvi golica Srednje škole Za osvojeno 2. mjesto: UZ Jabuka, Gospodarska škola, Čakovec • Tema: Kako usporiti venuće rezanog cvijeća u vazi i aranžmanu Završna svečanost zatvaranja 24. smotre održana je 17. listopada, u sklopu koje su predstavljeni nagrađeni istraživački radovi. Mr. sc. Marica Berdik, predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva uručila je tom prigodom 7 plaketa Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva za Najproizvod sljedećim učeničkim zadrugama: • UZ Fijolica, COO Čakovec – proizvod: mozaik anđela • UZ Zadugari, OŠ Vođinci – proizvod: igličnjak • UZ Ždralko, COO Rudolf Steiner, Daruvar – proizvod: dječji stolac • UZ Lipa I, OŠ 22. lipnja, Sisak – proizvod: posuda za mijesiti kruh • UZ Prekrižje, COO Prekrižje, Zagreb – proizvod: razglednica slagalica • UZ Malik, OŠ Sveti Matej, Viškovo – proizvod: pročelje kuće od kamena • UZ Jabuka, Gospodarska škola, Čakovec – proizvod: torba Ugođaj i ozračje završne svečanosti uljepšali su prigodnim programom učenici škole domaćina, a Smotru su zatvorili mladi zadrugari: Elena Cahun iz UZ Ivančica, OŠ I. K. Sakcinskog iz Ivanca i Frane Skorlin, predsjednik UZ Maslina, OŠ Primošten. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO HRVATSKA UDRUGA VINARSKIH GRADOVA HRVATSKE VINARE OČEKUJE TRŽIŠNA PROMJENA Republika Hrvatska će uskoro postati punopravna članica Europske unije. Pristupanje Uniji zahtijeva pripreme i prilagođavanje svih gospodarskih grana pa tako i poljoprivrede, uključujući i samo vinarstvo i vinogradarstvo. No ulaskom na globalno tržište hrvatski vinari susreću se i s novim pravilima igre kojima se, ukoliko žele opstati na tržištu, moraju prilagoditi Božo Novaković I ako će ulazak RH u Europsku uniju značiti pristup na europsko tržište i potencijalno povećanje prodaje hrvatskih vina, ne smije se zaboraviti da veća tržišta znače i veći broj proizvođača, odnosno veću konkurenciju. EU je vodeći svjetski proizvođač, potrošač, uvoznik i izvoznik vina, s 45% svjetske površine pod vinogradima, 60% svjetske proizvodnje te 60% svjetske potrošnje vina. S druge strane, Hrvatska godišnje izveze manje od 30.000 ha vina, a uveze 10 – 15 puta više. Ulaskom u EU očekuje nas smanjenje carinske zaštite pri uvozu vina iz zemalja članica, odnosno još slobodniji uvoz bez količinskih ograničenja, što će za posljedicu sigurno imati pad uvoznih cijena i rast uvoza. Prošle godine su veliki proizvođači imali berbu i pol u zalihama. Događa se paradoksalna situacija da proizvodimo više od vlastitih potreba, a s druge strane, uvozimo i oko deset puta više nego što izvozimo. Prerano ukidanje raznih poticaja, propisi o zabrani reklamiranja vina, nedostatak jasne općepoznate strategije vinogradarstva i vinarstva Hrvatske, stvorili su dodatne probleme u ovoj poljoprivrednoj grani, što se danas odražava u navedenim problemima. HRUVIG kao potpora promociji vina Hrvatskim vinarima iz zemalja EU-a dolazi još veća konkurencija kojoj se možemo oduprijeti samo smanjenjem troškova proizvodnje vina uz povećane aktivnosti na području brendiranja, stvaranja imidža i prepoznatljivosti vina prema geografskom porijeklu. Tu su potrebu prepoznale i jedinice lokalne i područne samouprave, zajedno sa Zadružnim savezom Dalmacije, koje su osnovale Hrvatsku udrugu vinarskih gradova (HRUVIG) 4. studenog 2010. u Splitu, na jubilarnoj 20. “Sabatini”. Osnivači i članovi HRUVIG-a su županije Splitsko-dalmatinska i www.zadruge.hr Zadarska, zatim gradovi: Zadar, Kaštela i Benkovac, općine: Jelsa, Bol i Polača te Zadružni savez Dalmacije, u čijim prostorima je i sjedište ove Udruge. Ciljevi HRUVIG-a su: izgradnja identiteta hrvatskih vina, uspostava i poboljšanje odnosa između članova Udruge u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini, razvoj gospodarstva članova Udruge, poticanje vinogradarskih i vinarskih projekata, informiranje i poticanje implementacije novih poslovnih, turističkih i proizvodnih usluga. Putem ove Udruge promoviraju se autohtona vina s posebnostima podneblja na kojem nastaju, sve kao dio turističke ponude, a u obliku organiziranja sajmova s izravnom prodajom i degustacijom. Uz ostale sudionike redovita je i potpora stručnjaka u ovim projektima. Mnoge su općine i gradovi izgradile vinske ceste, ali su slični programi ostali neiskorišteni u ponudama turističkih usluga. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. U tom smislu HRUVIG nastupa prema turističkim zajednicama, udrugama turističkih agencija i resornim državnim institucijama. Udruga svoje članove zastupa i predstavlja i prema medijima te na različitim sajmovima i drugim događanjima. Tako je nedavno nastupila na 22. međunarodnom susretu vinara i vinogradara Sabatina 2012., najstarijem festivalu vina u Hrvatskoj. U sklopu te manifestacije HRUVIG je imao svoj paviljon gdje su posjetiteljima prezentirana najkvalitetnija vina s područja njegovih članova. Sudionicima su dijeljeni materijali koji promiču vinarski dio turističke ponude. Osim kušanja vina, posebnosti tih krajeva kao i turistička ponuda, arhitektonska i krajobrazna baština, kulturna baština, povijesna i društvena baština i sl., dočarane su putem video prezentacija. Osim korisnog povezivanja regija u Hrvatskoj, HRUVIG otvara mogućnosti za predstavljanje i unapređenje gospodarskih, turističkih i drugih projekata županija i gradova. 15 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Adresa HRUVIG-a Interes za članstvom u HRUVIG-u, uz neke od županija, gradova i općina, već su iskazali i drugi subjekti povezani s vinogradarstvom i vinarstvom. Svi članovi su otvoreni za suradnju, te očekuju da im se jave zainteresirani predstavnici županija, gradova i općina. Za informacije o Udruzi, kao i članstvu u njoj, može se informirati u njezinu sjedištu, na adresi: Kamila Tončića 4, Split, tel. 021/348-365 ili na www. hruvig.org. Za hrvatska vina ima mjesta i na svjetskoj vinskoj sceni Za “Novu zadrugu", Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije koji je jedan od osnivača HRUVIG-a, među ostalim, ističe: – Hrvatske vinare očekuje tržišna promjena. Iako su nam vina iz godine u godinu sve bolja, ne uspijevaju se prodati po cijenama koje mogu postići. Ukoliko i postignu veću cijenu, vinari u pravilu ne sudjeluju u raspodjeli toga ostvarenog povećanja. Za hrvatska vina sigurno ima mjesta na svjetskoj vinskoj sceni, posebice ako imamo na umu domaće autohtone sorte poput plavca malog, pošipa, malvazije istarske, bugave, grka i sl. Međutim, hrvatski vinski proizvod je na svjetskom tržištu još gotovo potpuno anoniman. Da bi postao prepoznatljiv na tržištu, potrebno ga je promovirati. Mali je broj potrošača u svijetu koji je spreman eksperimentirati i trošiti svoj novac na anonimna i neprovjerena vina kako bi se uvjerili u njegovu kvalitetu. Stoga treba na tome raditi, a glavni adut u promociji hrvatskog vina zasigurno je turizam koji iz godine u godinu bilježi sve veći porast. Dakle, potrebno je razraditi zajedničku promociju vina koju je na nacionalnoj razini pokrenula Hrvatska gospodarska komora te s jednim prepoznatljivim logom ponuditi svijetu vina putem različitih degustacija, prezentacija, sajmova, na kojima će se i domaći i inozemni potrošači moći uvjeriti u dobar proizvod. Također je neophodna i snažnija, organizirana medijska popraćenost ovih aktivnosti. Na tom tragu, HRUVIG je izradio web stranicu na kojoj među ostalim predstavlja osnivače te njihovu vinsku kulturu i ponudu. U planu su također i studijska putovanja za predstavnike Udruge, ali i eminentnije vinare članove kojima bi se osiguralo stjecanje novih znanja i iskustava, zajednički posjeti važnijim vinskim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, kao i organiziranje i održavanje sajmova vina i sličnih događanja. Cilj je da svaki član HRUVIG-a organizira barem jedno godišnje događanje na kojem će predstaviti svoje vinogradare, vinare i podrume. 16 BZ PLODNA ORANICA, VELIKI ZDENCI UZ PROJEKTE I INOVACIJE Tragajući za dobrim primjerima zadružnog poduzetništva u Velikim Zdencima smo zatekli zanimljivu braniteljsku zadrugu u koju je integriran jedan ranije razvijen obrt te zadrugari s raznovrsnim proizvodima. Kriza im je nanijela niz problema, ali ne nedostaju inovativna rješenja i projekti koji čekaju realizaciju Jole Bolić Z adruga okuplja male obrte i tvrtke koji proizvode inovativne proizvode s dodanom vrijednošću te potiče ekološku proizvodnju. BZ Plodna oranica u svoj rad želi uključiti što veći broj zadrugara kako bi se ostvarile realne osnove za kvalitetnu proizvodnju i izgradnju odgovarajućih proizvodnih kapaciteta te zajedničkog nastupa na tržištu, kako domaćem tako i inozemnom. Kako je temelj njihova rada domaća sirovina i tradicionalni zanati, pokrenut je i projekt: “S ponosom proizvedeno u Hrvatskoj" – slogan koji na sebi nose svi njihovi proizvodi. – Radom i razvojem zadruge namjeravamo smanjiti broj nezaposlenih branitelja i članova njihovih obitelji. Ovo je osnovno polazište zadruge, istaknuo je upravitelj Stevo Sijerak, čovjek koji je inicirao i ostvario niz zanimljivih inovacija u proizvodnji preparata za voćarstvo, posebnih pasti, krema, ali i poboljšanja rada nekih strojeva. platnena i vrlo pouzdana, nije još pronašla put na tržištu, posebice kod trgovine, ali i još slabo educiranih potrošača. I dalje je u uporabi plastika, nerazgradiva i ekološki gledano, štetna. Zadruga će nastaviti tražiti rješenja i podršku državnih tijela da podupru afirmaciju ove vrećice. Dosadašnja ulaganja pokazuju kako je projekt vlastitim sredstvima i potporom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uspio postići svoje prvotne ciljeve i da mu ovoj fazi za zapošljavanje četiri nova djelatnika treba novi input u vidu potpore od strane Ministarstva poduzetništva i obrta. Zadruga svoju djelatnost širi u nekoliko pravaca: proizvodnja kemijskih proizvoda pod tržišnom markom “Velebit", prirodni voćarski vosak Velebit s dodatkom propolisa – hladni, uzgoj vrbove šibe na vlastitim plantažama, izrada namještaja od vrbove šibe, zatim proizvodnja tjestenine od koje je važno izdvojiti zelenu tjesteninu “Dorra" s dodatkom koprive koja je i zaštićena kao inovacija. Zadruga je pokrenula i projekt: “Velebit, ekološka identifikacijska vrećica" te projekt: “S ponosom proizvedeno u Hrvatskoj". Gotovo 99% proizvoda zadruge “Plodna oranica" proizvedeno je od 100% najkvalitetnije, ekološki uzgojene domaće sirovine, što njihov proizvod čini još boljim i konkurentnijim na tržištu, a kao proizvođače izuzetno ponosnima. No i uza sva nastojanja njihov vrlo perspektivan proizvod ‘Velebit ekološka identifikacijska vrećica’, izrađena od prirodnih materijala, nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Upravitelj zadruge, Stevo Sijerak Kako se riješiti plastičnih vrećica Korištenjem platnene vreće u kupnji tjedno uštedimo do šest plastičnih vrećica, odnosno 288 godišnje. U prosječnom ljudskom vijeku, to je 22.176 vrećica manje. Kad bi samo svaki peti stanovnik Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, nadolazeća bi generacija u prirodi zatekla približno dvije milijarde vrećica manje. Rješenje koje se nameće nalazi se u projektu “Velebit ekološke identifikacijske vrećice." www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. Zadruga je bila u projektu SMEPASS, Europske unije i MINPO-a Među 200 malih i srednjih poslovnih subjekata koji su sudjelovali u programu EU-a i Ministarstva poduzetništva i obrta pod nazivom SMEPASS – program i pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu – bila je jedna i jedina zadruga – “Plodna oranica". Stekla su se dragocjena iskustva u radu na projektu i s konzultantima. Zadruga je dobila uvid u najbolju dokumentaciju i edukaciju za uspješno poslovanje, a posebice o tome kako biti uspješan, odnosno kako ostvariti dobar marketing za malo i srednje poduzetništvo, kako se upravlja kvalitetom i sl. Sada slijedi primjena stečenog znanja i u zadruzi vjeruju da će dobro sročen poslovni plan i entuzijazam zadrugara ostvariti znatno kvalitetniji rad, investicije i dobiti veću podršku brojnih tijela nadležnih za reguliranje tržišta, financija i sl. 17 PRIKAZI KOHEZIJSKA POLITIKA EU-a ULAGANJE U RAST I RADNA MJESTA Ured za publikacije Europske unije prošle godine objavio je još jednu u nizu popularnih brošura pod naslovom: Kohezijska politika 2014.– 2020., koja je posebna aktualna sada, u jeku posljednjih priprema i reformi, kada Republika Hrvatska uskoro postaje punopravnom članicom EU-a Priredio: Marijan Ričković K ako se navodi i na internetskim stranicama pojedinih naših ministarstava, kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika Europske unije. U financijskom razdoblju 2007.– 2013. ona iznosi 308 milijardi eura, od 864,3 milijardi eura ukupnog proračuna EU-a, što znači da se za provedbu kohezijske politike troši trećina proračuna. Ova politika gospodarskoga i socijalnog povezivanja osmišljena je radi smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica EU-a pomaganjem regionalnog razvoja. No kad se govori o regionalnoj politici Europske unije treba imati na umu kako nije riječ samo o regionalnom razvoju u užem smislu, nego o nastojanju da se postigne povezivanje na razini EU-a smanjivanjem postojećih razlika u stupnju razvoja između njezinih regija. Regionalna politika EU-a najvažniji je instrument za postizanje kohezije i podrazumijeva prilagod- bu novim kretanjima te restrukturiranje velikih razmjera (razvoj infrastrukture, smanjivanje nezaposlenosti, poticanje industrije i svih oblika djelatnosti), kako bi se poboljšala konkurentnost lokalnih gospodarstava i time izjednačile nejednakosti u razvoju regija. Prema navodima Europske komisije, kohezijska politika je posljednjih 10-ak godina izravno omogućila otvaranje više od milijun radnih mjesta, a iz kohezijskih sredstava sufinancirana je izgradnja približno 2000 kilometara autocesta i 4000 kilometara željezničkih pruga. Tim je sredstvima osnovano barem 800.000 malih i srednjih poduzeća. Europska komisija prihvatila je (6. listopada 2011.) nacrt paketa zakona koji daje okvir za kohezijsku politiku EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. Njime je predloženo niz važnih promjena u oblikovanju i provedbi kohezijske politike, a konkretno: fokusiranje na prioritete pametnoga, održivoga i sveobuhvatnog rasta iz strategije Europa 2020.; nagrađivanje uspješnosti; podrška integriranom programskom procesu; fokusiranje na rezultate – praćenje postizanja dogovorenih ciljeva; jačanje teritorijalne kohezije; i pojednostavnjenje izvršenja. Ukupni predloženi proračun za razdoblje od 2014. do 2020. iznosit će 376 milijardi eura, a obuhvaća financiranje novog Instrumenta za povezivanje Europe, kojim bi se morali potaknuti prekogranični projekti u području energetike, prijevoza i informacijske tehnologije. Okosnicu Kohezijske politike čini djelovanje u smjeru ostvarenja tri temeljna cilja, a to su: konvergentnost, konkurentnost i zapošljavanje te europska teritorijalna suradnja. Komisija je predložila niz zajedničkih načela koja se odnose na sve fondove. Obuhvaćaju partnerstvo i višerazinsko upravljanje, sukladnost s mjerodavnim zakonima EU-a i zemalja članica, promicanje jednakosti muškaraca i žena, nediskriminaciju i održivi razvoj. Komisija je naglasila kako kohezijska politika sada više mora biti usmjerena na jačanje rasta i konkurentnosti. “Kohezijska politika puno je pridonijela blagostanju u EU-u. Sada, s obzirom na gospodarsku krizu, ona mora postati motor za gospodarski razvoj i konkurentnost”, kazao je povjerenik za regionalnu politiku J. Hahn. Opširnije i temeljitije informacije o ovim temama, zanimljivim i našim zadrugarima, te osnove o povlačenju sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda – mogu se pronaći u navedenoj brošuri te na web-str.: http://ec.europa.eu. PRORAČUN ZA KOHEZIJSKU POLITIKU NAKON 2013. (CIJENE IZ 2011.) KVALIFIKACIJE ZA MANJE RAZVIJENE REGIJE 2007.-2013. 2014.-2020. Regije NUTS 2 s BDP-om po glavi stanovnika manjim od 75% prosječnog za EU. Nema promjene. Prijelazna podrška regijama koje bi ostale kvalificirane za cilj konvergencije da je prag ostao na 75% prosječnog BDP-a u 15 članica EU-a, a ne 25. Zasebna kategorija za regije u tranziciji. Kohezijski fond: zemlje članice čiji je BND po glavi Nema promjene. Prijelazna podrška zemljama članicama koje bi ostale kvalificirane za Kohezijski fond da je prag ostao na 90% prosječnog BND-a u 15 članica EU-a, a ne 27. Prijelazna podrška zemljama članicama koje bi ostale kvalificirane za financiranje iz Kohezijskog fonda 2013., ali njihov BND po glavi stanovnika prelazi 90% prosječnog BND-a u 27 članica EU-a. 18 manje razvijene regije (162,6 milijardi EURA) regije u tranziciji (39,0 milijardi EURA) razvijenije regije (53,1 milijardi EURA) suradnja (11,7 milijardi EURA) dodatna sredstva za najudaljenije i sjeverne regije (0,9 milijardi EURA) nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. instrument za povezivanje Europe za prijevoz, energetiku i IKT (40 milijardi EURA) kohezijski fond* (68,7 milijardi EURA) __________________________________________________________________________ UKUPNO: 336 milijardi EURA Instrument za povezivanje Europe: 40 milijardi EURA SVEUKUPNO: 376 milijardi EURA * Iz kohezijskog fonda izdvojit će se 10 milijardi EURA za novi Instrument za povezivanje Europe. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Nova kreditna linija za zadrugare H ZADRUGARI KOD PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA P redsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović bio je pokrovitelj ovogodišnje Sabatine. Predsjednik je pozvao u svoj ured na Pantovčak šampione i organizatore Sabatine, te je 21. studenog 2012. održan svečani susret i razgovor s izaslanstvom kojeg je okupio Zadružni savez Dalmacije. Na susretu je Predsjednik Josipović naglasio značaj vinarstva i potrebu da se još glasnije čuje istina o Hrvatskoj kao vinarskoj zemlji te je obećao svoj angažman na promociji vina Hrvatske prilikom obavljanja svojih državničkih poslova. Vinogradari i vinari, zadrugari, predstavnici resornih institucija koji su činili izaslanstvo, Predsjedniku su poručili kako odgovor za mnoge probleme nudi zajedništvo koje se najbolje može ostva- www.zadruge.hr riti kroz zadruge, a to svakako dokazuje bogata povijest zadrugarstva. Istaknuli su da je potrebno uskladiti rad državnih službi čime bi se olakšalo poslovanje u ovoj zahtjevnoj grani poljoprivrede i omogućilo uvjete za ostvarenje takvog zajedništva. Istaknut je i problem nelegalne prodaje vina te da Hrvatska na svjetskom tržištu nije pozicionirana kao proizvođač vina. Na promociji naših vina do sada se nije dovoljno postiglo. Međutim posljednjih godina u Hrvatskoj napravljen je veliki iskorak u podizanju kvalitete vina kao i podizanju novih nasada vinove loze. To je posebno značajno jer će ulaskom u EU biti onemogućeno podizanje novih vinograda do 2015. Konstatirano je i da je značajan pomak učinjen i na području podrumarstva. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. rvatski savez zadruga i Hrvatska udruga kreditnih unija potpisali su 16. listopada 2012. godine sporazum o suradnji kojim Hrvatska udruga kreditnih unija pod posebnim uvjetima za zadrugare i članove kreditnih unija otvara liniju namjenskog kreditiranja. Sporazum su potpisale Vedrana Stecca, predsjednica HSZ-a i Željka Pirija-Benaković, predsjednica HUKU-a. Korisnici će prilikom kupnje robe ili repromaterijala, te plaćanja drugih stručnih ugovorenih usluga iz ponude zadruga moći koristiti povoljne izvore financiranja kreditnih unija. – Ovim sporazumom našim zadrugarima želimo omogućiti pristup izvorima financiranja na lakši i jednostavniji način. Ovakvim sporazumom se korištenje sredstava uvjetuje radom putem zadruge, stavlja protok kapitala u sustav i osigurava trošak za potrebe zadrugarstva. Ustvari osnažava zadrugarstvo – objašnjava Stecca. – Sporazum s HSZ-om je važan korak, i prvi od koraka koje HUKU planira napraviti u razoblju koje slijedi. Deset kreditnih unija-članica HUKU-a otvorilo je kreditnu liniju prema obrtnicima, OPG-ovima i građanima u iznosu od deset milijuna kuna. Sigurni smo da će ova količina sredstava pod povoljnim uvjetima pomoći jačanju navedenih skupina. S naše strane, ovakve akcije prate europsku praksu kreditnih unija koja počiva na uzajamnosti i društvenoj koristi – objašnjava Pirija-Benaković. Stecca objašnjava kako će daljnja suradnja HSZ-a i HUKU-a biti inicijativa i zagovaranje zakonske regulative koja bi omogućila korištenje kapitala kreditnih unija i za zadruge – plasman sredstava za potrebe zadruga. Također i da zadruge mogu koristiti ostale usluge unija, kao što je platni promet. – Na taj način ostvarili bi se uvjeti za deponiranje i korištenje sredstava na načelima uzajamnosti a u svrhu poduzetničke djelatnosti i stvaranja u zadrugarstvu, a ne primarno ostvarivanju profita – zaključuje Stecca. 19 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA JASTREBARSKO OTVOREN PODATKOVNI CENTAR Ministar Gordan Maras otvorio je Centar u Jastrebarskom U prvi DataCross podatkovni centar dosad je investirano 40 milijuna kuna O vaj centar svečano je otvoren u poduzetničkoj zoni Jalševac, svega 30-ak kilometara od Zagreba, čime se Hrvatska smjestila na kartu malobrojnih zemalja s visokokvalitetnim podatkovnim centrima, koji tvrtkama i institucijama omogućavaju da pohranjuju i čuvaju podatke na kvalitetnom i sigurnome mjestu, u skladu s međunarodnim standardima. Sličan podatkovni centar trenutno ne postoji u regiji, a riječ je o izvoznom proizvodu najnovije tehnologije, kako u regiju tako i u zemlje Europske unije, zbog manjeg troška radne snage i električne energije. Investicija u jastrebarski podatkovni centar u ovoj fazi iznosi 40 milijuna kuna. Datacross nastavlja s investicijskim ciklusom u Jastrebarskom kao i u budućem podatkovnom centru u gradu Križu, koji će biti još veći i više kvalitativne razine. stitucija. Time je jasno iskazana gospodarska vrijednost projekta koji će sigurno kreirati nova radna mjesta za visokostručne djelatnike. — Podatkovni centar Jastrebarsko je multifunkcionalni centar visoke tehnologije koji pruža iznimno visok stupanj sigurnosti korisnicima te prvi kompletni “Business Continuity” i “Disaster Recovery” data centar u regiji, usklađen s najvišim kvalitativnim, sigurnosnim i regulatornim certifikatima. Centar je jedini te vrste na prostoru od Austrije do Bugarske, tako da smo uvjereni kako će njegove usluge koristiti državna tijela, ali i banke, osiguravajuća te velika trgovačka društva i ostale tvrtke, rekao je pri svečanosti otvaranja G. Maras. (J.B.) Prema međunarodnim standardima najkvalitetniji podatkovni centar u Hrvatskoj otvoren je uz prisutnost ministra poduzetništva Gordana Marasa te ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, ali i predstavnika najvećih regionalnih i nacionalnih kompanija te najvažnijih državnih in- 20 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA SABATINA 2012., BOL, BRAČ DINGAČ 2008. – NAJBOLJE ZADRUŽNO VINO U ozračju oslobađajućih presuda za generale Gotovinu i Markača, koje su uslijedile u tijeku 22. po redu Sabatine (16. 11. 2012.), mnogi sudionici manifestaciju su ocijenili do sada ponajboljom. Vinogradari i vinari Dalmacije i njihovi gosti iz cijele zemlje sudjelovali su u vrsno organiziranoj priredbi s nizom dobro priređenih radionica, edukativnih sadržaja i drugih događanja. Mogla su se kušati brojna od približno 250 ocjenjivanih vina i jakih alkoholnih pića te pjenušaca. Poruke s Okruglog stola o zadrugarstvu zasigurno će snažno utjecati na budućnost dalmatinske vinogradarsko-vinske scene Jole Bolić P oznati dalmatinski vinogradar i vinar Zlatan Plenković rekao je: “Ovo je do sada najbolja Sabatina". Obrazloženje je vidio, kako kaže, ne samo u njezinoj dobroj organizaciji kojom se, između ostalog, obilježava završetak berbe grožđa u Dalmaciji, već u činjenici da se održala u srcu dalmatinskog vinogradarstava, na otoku Braču čiji je susjed otok Hvar, a potom nešto dalje poluotok Pelješac, otok Vis ... i da je ovaj sektor prikazan temeljito sa svim svojim sadržajima. Na Sabatini je sudjelovalo nekoliko stotina dalmatinskih vinogradara i vinara, zatim gosti iz cijele zemlje, dužnosnici Ministarstva poljoprivrede, stručnjaci i znanstvenici, proizvođači opreme, ali i čitavo mjesto Bol na Braču, gdje se održavala manifestacija. Posebnost Sabatine svakako pripada Saboru vinogradara i vinara s nizom prezentacija, pozdravnih govora i rasprave o stanju ove djelatnosti i njezinoj budućnosti. Ukazano je na niz problema izazvanih klimatskim uvjetima ovogodišnje sezone, a naročito stanjem otkupa grožđa, pri čemu je cvalo crno tržište (legalno se trži tek 1/3 grožđa). Naime, zadruge i njihovi članovi ostali su bez potpora (sufinancira se tek 10 posto količina grožđa u Dalmaciji), uz vrlo slabe uvjete iz natječaja (podaci su traženi na hrpi različitih formulara) i u slaboj komunikaciji s nadležnim državnim tijelima. Primjerice, primjedbe na natječaj oko otkupa grožđa nisu uslišene, izgubljen je velik dio domaćeg tržišta, a nismo učinili puno za plasman domaćih vina u turizmu ... Dinamika događanja bila je upotpunjena nizom stručnih radionica, skupova i promocija, ali i nezaboravnog druženja na tu- www.zadruge.hr rističkom brodu, uz južne padine otoka Brača, gdje se nalaze elitni brački vinogradarski nasadi. Mnogim vinogradarima i vinarima dodijeljena su priznanja, zlatne, srebrne i brončane medalje te su proglašeni i šampioni Sabatine 2012. Brojna priznanja Tijekom svečanog otvorenja Sabatine podijeljena su osobna i kolektivna priznanja. Tako je priznanje “Stanko Ožanić” za doprinos unapređenju vinogradarstva posmrtno dobio dr. sc. Petar Maleš, a priznanje za doprinos unapređenju vinarstva “Stjepan Bulić” pripalo je mr. sc.Velinki Runjić, dok je posebno priznanje za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu otišlo u ruke Drnišanina Ivana Topića. Podijeljena su i dva priznanja uzornim vinogradarima – Marku Bezmalinoviću iz Nerežića te Frani Cvitaniću Biliću iz Bola. Zlatno pero Sabatine ove je godine dodijeljeno Dragici Lemešić, dok je Zlatna amfora Sabatine, koju dodjeljuje Hrvatska udruga vinarskih gradova, pripala gradu Benkovcu. Šampioni Šampion kvalitete poluslatkih, slatkih i predikatnih vina (i najbolje ocijenjeno vino) • Graševina, izborna berba bobica, 2008. – P.O. “Ivan” – Vinarija Čobanković, Ilok Šampion kvalitete crnih vina • Zlatan plavac barrique, 2009. – Zlatan otok d.o.o., Sv. Nedjelja, Jelsa nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. Šampion kvalitete bijelih vina (suhih i polusuhih) • Pošip Marko Polo, 2011. – Pošip PZ Čara, Čara Najbolje zadružno vino • Dingač, 2008. – PZ i Vinarija Dingač, Potomje Najbolje bijelo otvoreno vino • Chardonnay barrique, 2011., Vinarija Jokić d.o.o., Lišane Tinjske Najbolje crno otvoreno vino • Plavac mali, 2011., Smiljenko Pavišić, Bol II. Nagrada za kvalitetu otvorenog vina • Pošip, 2012., Kraljevski vinogradi d.o.o., Zadar Sekundarna zadruga “Vina Dalmacije" U sklopu Okruglog stola o zadrugarstvu, čiji je moderator bio Zadružni savez Dalmacije i njegov predsjednik Lordan Ljubenkov, najviše je bilo riječi o problematici rješavanja crnog tržišta s vinima i kako povećati izvoz vina iz Dalmacije. Zalihe su goleme i traži se koordinirano djelovanje svih čimbenika u državi da se stanje promijeni. Zadruge u Dalmaciji su tradicionalno vinarske, a one su u vrlo velikim poteškoćama pa se traži da se o njima izvijesti i Vlada RH i nadležna ministarstva, što će učiniti ZSD nakon Sabatine. Posebice je istaknut problem plasmana vina od sorte plavca malog koji u zadrugama čini 85 posto količina, a za grožđe ponegdje nije isplaćena cijena još iz 2008. Neke zadruge ove jeseni nisu ni preuzimale grožđe jer imaju velike zalihe vina, 21 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Predsjednik ZSD-a Lordan Ljubenkov otvorio je Sabor dalmatinskih vinara i vinogradara Nagrađena vina na Sabatini Na Saboru je govorila Vedrana Stecca, predsjednica HSZ-a Na Saboru je govorila i dr. sc. Ivana Alpeza iz HCPHS-a Južne pozicije otoka Brača koje su vidjeli sudionici Sabatine 22 Nagrađeni s organizatorima ZSD Sudionici Sabatine oduševljeni južnim padinama Brača nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PRVA ZADRUGA U SVIJETU OSNOVANA U DALMACIJI Na 22. Sabatini obznanjen je podatak da je na otoku Braču Udružba Blace osnovana 1552. godine, znatno prije nego što se smatra da je prva osnovana u Engleskoj (Rothscihld, 1844.). I dok su vješti Britanci taj svoj događaj dobro valorizirali i iskoristili, mi nismo afirmirali činjenicu da je na zadružnim načelima osnovana Udružba Blace znatno prije i sa svim obilježjima zadruge. Bila je to najstarija zadružna zajednica na svijetu, iznio je Želimir Bašić. Činjenica je da ona nije bila izravno pod patronatom biskupa već su u njoj sudjelovali i svjetovni članovi, imali su pisana pravila i načela: o ravnopravnosti, suglasju većine, propisane postupke, moralnosti, solidarnost. Upravitelj je bio ograničen u raspodjeli. Valjalo bi poraditi na promidžbi ove zanimljive povijesne istine i zasigurno bi bila zanimljiva i brojnim turistima koji bi je posjećivali jer je samostan vrlo očuvan te ima niz posebnosti. pa je otkup na crno bio gotovo legaliziran. Dugovanja zadrugarima su vrlo velika, što usložnjuje socijalnu scenu, posebice na otocima. Jedan od izlaza za dalmatinske zadruge, njih 6, pronašle su u zajedničkim dogovoru da potaknuti ZSD osnuju sekundarnu zadrugu “Vina Dalmacije". Cilj bi bio izvoz vina, naročito na zapadnoeuropsko tržište. Upraviteljica zadruge, Mirjana Vrdoljak, prije je vodila komercijalne KAKO DALJE U VINOGRADARSTVU I VINARSTVU? Na Saboru vinogradara i vinara vrlo dobar prikaz sadašnjeg stanja vinogradarstva i vinarstva u RH dala je dr. sc. Ivana Alpeza iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. U svijetu površine pod vinovom lozom manje su nego 2000. godine i 2011. iznose 7,585.000 ha. Pada broj hektara u poznatim vinogradarskim područjima: Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, a raste u Turskoj, Iranu i posebice značajno u Kini. U zemljama tzv. Novog svijeta povećavaju se površine (Argentina, Čile, Novi Zeland, JAR). Pada i proizvodnja vina, s 280 milijuna hl u 2000. na 265 milijuna u 2011. godini. Međutim, iako se smanjuju površine vinograda, potrošnja vina raste. Pada i potrošnja vina, primjerice u Francuskoj, ali raste u Kini, SAD-u i Rusiji. Prema podacima Hrvatske agencije za plaćanje u poljoprivredi, Hrvatska ima 20.731 ha vinograda te čak 42.097 proizvođača grožđa koji posjeduju 83.746 ... ? vinograda. To nisu statistički već realni, prijavljeni podaci u vinogradarskom registru. Proizvede se 84.811 tona (2009.) i 676.532 hl vina (2009.), a zalihe su danas 1,058.265 hl, i jedan su od vrlo velikih aktualnih problema. Promet vinom, temeljem hrvatske proizvodnje grožđa u 2011., ukupno iznosi 658.793 hl, u što su uključeni i svi ostali proizvodi koji se dobivaju iz grožđa (voćna vina). Najviše se prometuje kvalitetnim vinima (65%), zatim vrhunskim vinima (5%), a stalno pada udio stolnih vina. Uvoz vina je i dalje velik, što dodatno opterećuje hrvatsku vinsku scenu i u 2011. iznosio je više od 75 milijuna litara vina. Od izuzetne važnosti je, naravno, podatak koliko izvezemo vina. U 2011. izvezeno je oko 2,5 milijuna litara vina, što bi trebalo rasti temeljem kvalitete, dobrog marketinga i poticajima. Poruka, pak, Jurja Orende iz Ministarstva poljoprivrede bila je usmjerena poslovanju s vinima sutra, u Europskoj uniji. Na prvome mjestu je zahtjev za većom konkurentnošću na tržištu, pojednostavljenjem pravila ponašanja, očuvanjem tradicije, posebice okoliša i ruralnih područja te napuštanjem intervencionizma, sve do poticanja krčenja vinograda. Predviđaju se niže propisane granice za dodavanje šećera i mošta, zabrane stavljanja stranih vina na tržište, čitav niz mjera potpora i regulativnih mjera, prihvaćanje orto-foto karata (satelitsko snimanje), novi pravilnici za promet vinima s trećim zemljama, registar vinogradarstva da bude što precizniji (smatra se da u RH nije riješeno oko 10.000 ha), uvode se stroge podrumske evidencije, označavanje vina na etiketama i sl. Perspektiva se vidi, a na tome se temelji i određeni optimizam, kada je riječ o potporama koje već za 2014. godinu za ovaj sektor iznose više od 11 milijuna eura. Posebice će se ulagati sredstva za promidžbu, marketing, investicije i rekonstrukcije. U sve se to mora uključiti dobra vinska priča, odnosno što uspješnije brendiranje hrvatskih vina. izvozne poslove u Dalmacijavinu i ima sve pretpostavke da nastavi ovaj posao putem ove zadruge, čiji je predsjednik Skupštine Lordan Ljubenkov. Uz vino se dobro družilo u podrumu Jaka vina d.o.o. u mjestu Bol O mladom vinu Kujundžuša stručno i zanimljivo O sorti Vugava bijela pokazan zavidan interes www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. 23 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA S predstavljanja ovogodišnjih vodnjanskih maslinovih ulja u zagrebačkoj vinoteci Bornstein (u sredini: Klaudio Vitasović, gradonačelnik Vodnjana) VODNJAN, 16. – 18. 11. 2012. DANI MLADOGA MASLINOVOG ULJA Vlado i Slavica Borošić (vlasnici vinoteke) s ministrom turizma Veljkom Ostojićem u razgovoru, ovaj put ne o vinima već o mladim maslinovim uljima Marijan Ričković D ani mladog maslinova ulja jedna su od najvećih priredbi posvećenih mladom maslinovu ulju u Hrvatskoj. Vodnjanska je manifestacija jedinstvena, što potvrđuje da je u svega tri dana trajanja posjeti više od 20.000 posjetitelja, poklonika maslinova ulja i vrhunskih gastro poslastica. Ovogodišnje, osmo, izdanje Dana mladoga maslinova ulja svoja vrata svečano je otvorilo 16. studenoga, a pod šatorom od čak 1250 m2 predstavile su se neke uljare te više od 80 proizvođača s oko 200 uzoraka maslinovih ulja. Pored istarskih i dalmatinskih maslinara, prvi put su sudjelovali i maslinari i drugi poduzetnici iz susjednih zemalja. Osim proizvođača ulja u Vodnjanu su se predstavili i maslinari proizvođači sireva, pršuta, suvenira od maslinova drveta, proizvoda od lavande i dr. 24 Na ovogodišnjoj manifestaciji bilo je izloženo više od 200 uzoraka maslinova ulja, a mladi kuhari i ostale kulinarske snage u bogatom show cookingu predstavili su sljubljivanje mladih maslinovih ulja, tradicionalnih jela i dosega vrhunske istarske gastronomije Na izložbi su, dakako, bili maslinari Poljoprivredne zadruge Vodnjan (Cooperativa agricola Dignano), koja je osnovana prije četiri godine radi unapređenja poljoprivrede Vodnjanštine, prvenstveno maslinarstva, ali i s ciljem zajedničkog nastupa članova na tržištu sa svojim proizvodima i ostvarivanja osobne i zajedničke dobiti. Zadruga ima 64 člana, većinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koja se bave maslinarstvom, a jedan od članova i osnivača PZ je Grad Vodnjan. S berbom maslina u sezoni 2009. pojavili su se i sa svojom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinova ulja. Na sajmovima i smotrama već su osvojili više nagrada i priznanja za kvalitetu maslinova ulja kao i za pakiranje proizvoda. Osme dane mladih maslinovih ulja predstavila je u vinoteci Bornstein na zagrebačkom kaptolu ekipa iz Vodnjana s gradonačelnikom K. Vitasovićem, a bio je nazočan i ministar turizma V. Ostojić. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. ZAGREB SEDMI FESTIVAL VINA I HRANE Više od 260 izlagača iz Hrvatske i svijeta, odnosno blizu 1200 njihovih vrsta vina te mnogih gastro delicija kao i neopisiva gužva posjetitelja, posebno mladih, jamče ovoj vinskoj i gastronomskoj priredbi budućnost Marijan Ričković P očetkom prosinca u hotelu Esplanade održan je Međunarodni festival vina i kulinarstva – Zagreb Vino. com 2012. Kako je naglasio i direktor ovoga vinskog događanja Ivo Dropuljić, ovogodišnja enogastronomska manifestacija www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA TROGIR PREDSTAVLJEN PROGRAM UZGOJA ovaca i KOZA Održano je 14. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza i 13. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva sa svrhom poticaja gospodarskog napretka ove stočarske proizvodnje i razvoja sirarstva u cijelosti je bila okrenuta kulturi stola. A kako su vino i kulinarika nezaobilazni dio turističke ponude, festival ima i turističku dimenziju. Na festivalu su se prezentirala i degustirala vina, sljubljivalo vino i hrana, održavale suvremeno koncipirane enogastronomske edukacije za poslovnjake, trgovce, sommeliere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i druge poklonike vina i hrane. Organizirane su brojne radionice, primjerice o istarskom turizmu i autohtonim proizvodima, cestama vina i sira Karlovačke županije, Gruziji kao domovini vinove loze i vina, svakodnevnom sljubljivanju vina s jelom ... Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinara pri HGK na kolosijeku su promidžbe hrvatskih proizvoda tako što su u zasebnome prostoru pod nazivom Kušajte nagrađeno prezentirali vina i delikatese koje su u 2012. godini na ocjenjivanjima osvojili prestižne međunarodne nagrade. Među izlagačima iz Hrvatske bili su gotovo svi najugledniji domaći vinari kao i neki proizvođači hrane, posebno pršuta, maslinovih ulja, kulena i sira, slatkih delicija ... Svoja vina tako su izložile, među ostalima, velike vinarije Kutjeva, Iloka, Belja, Đakova, Šibenika, Badela, Agrolagune ..., ali i neke poljoprivredne ili vinarske zadruge, npr. Svirče, Čara, Maslina i vino, Dingač, Gospoja, Vrbnik ... Bili su tu i mnogi ugledni vinari poput Plenkovića, Krauhakera, Tomca, Peršurića, Matoševića, Coronice ... Osim hrvatskih vina, na festivalu su se mogla kušati i vina iz Australije, juga Afrike, Francuske, Crne Gore, Makedonije, Srbije ... Bilo je među njima poznatih vina i vinarija (“3. jul plantaže") www.zadruge.hr kao i onih posebno zanimljivih (Vinarija Zvonka Bogdana). Festival razvija i humane aktivnosti, naime i ove godine dan prije službenog otvorenja manifestacije organizirana je večera s dražbom vina, a prikupljena sredstva namijenjena su djeci iz Centra Down Syndrom iz Pule. Ove godine u goste je pozvana skupina inozemnih novinara za koje je u festivalskome tjednu organizirano i studijsko putovanje. Nakon Istre lani i Slavonije, ovaj put na redu je bio sjeverozapadni dio Lijepe Naše – Hrvatsko zagorje i Međimurje te Moslavina. Poseban program s revijom kuhara i vinara organizirala je enogastro revija Svijet u čaši, koja je početkom studenoga bilježila vrijedan jubilej – punih 20 godina od osnutka tj. puna dva desetljeća neprekidnog izlaženja. Tijekom festivala održana je i promocija nove vinske udruge – Grand Cro-Premium Croatian Wine Estates. Udrugu čini nekoliko vinara biznismena, poput E. Tolja (Saint Hills), B. Hanžeka i M. Pliše (Meneghetti) ili M. Rožanića (Roxhanich), a cilj joj je afirmacija hrvatskih vina u inozemstvu. H. Baković s Brača jedini je član Grand Croa, kojemu je vinogradarstvo bilo primarni posao. Festival su otvorili ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, naglasivši kako je sektor vinarstva ono na što možemo biti ponosni, o čemu svjedoče i brojne nagrade domaćim vinarima i vinima te da je ovaj festival primjer kako Zagreb i Hrvatska imaju što pokazati i ponuditi Europi. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. U z nazočnost mnogobrojnih uzgajivača i stručnjaka uključenih u stočarsku proizvodnju, 18. i 19. listopada 2012. u Trogiru je održano 14. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza u suradnji s Agronomskim fakultetom, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Splitsko-dalmatinske županije. U sklopu savjetovanja tradicionalno je održana 13. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, na kojoj je 48 sirara izložilo stotinjak sireva i ostalih proizvoda od ovčjega i kozjeg mlijeka. Dr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj HPA, istaknuo je značaj višegodišnjeg održavanja ove manifestacije za unapređenje i razvoj sirarstva, ali i za stjecanje novih znanja, razmjene informacija i druženja uzgajivača ovaca i koza. Iznio je glavne zajedničke aktivnosti HPA i Saveza i udruga uzgajivača ovaca i koza, na kojima se očituje njihova odlična suradnja. HPA sudjeluju u kontroli izravnih plaćanja na terenu te će se i tim povodom djelatnici HPA susretati s uzgajivačima na gospodarstvima. Ujednačenost kvalitete, raznolik asortiman sireva Na ocjenjivanje je dostavljen 171 proizvod od ovčjeg i kozjeg mlijeka: 167 sireva, tri fermentirana mlijeka i jedan proizvod s više vrsta mlijeka. Od 167 sireva najzastupljeniji su polutvrdi sirevi sa i bez dodataka, ukupno 96 proizvoda, u kategoriji tvrdih bilo je 29 sireva, dok u kategoriji svježih sireva, skuta, namaza i sireva u ulju je bilo 46 proizvoda. Kvaliteta 25 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Sudionici 14. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza DANI HRANE I TRADICIJSKIH PROIZVODA S Šampionski sirevi 13. izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Dodijeljena su 92 odličja: 54 zlata, 25 srebrnih i 13 brončanih. Šampionima kvalitete ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašena su dva proizvoda u različitim kategorijama ocijenjenih proizvoda. Šampion ocjenjivanja u kategoriji svježih sireva je svježi sir iz nepasteriziranog kozjeg mlijeka s dodatkom istarskog šafrana proizvođača Stancija Kumparička d.o.o. iz Cokuna, Istra. Šampion ocjenjivanja u kategoriji tvrdih sireva je “Krčki sir" proizvođača OPG Magriž iz Kornića s otoka Krka. Značajka ovogodišnjeg ocjenjivanja je dosta velika ujednačenost kvalitete, raznolikost asortimana, bolja kakvoća sireva (posebice mikrobiološka) u odnosu na prethodna ocjenjivanja. Ovogodišnje ocjenjivanje bilo je iznimno uspješno. Očito je da svi proizvođači koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju osnovne kriterije kakvoće mlijeka koje koriste za preradu u sir. Veseli činjenica da je i ove godine ocijenjeno gotovo 150 različitih proizvoda i da je 60,5% proizvoda zavrijedilo jedno od priznanja. I ovo ocjenjivanje potvrđuje kako Hrvatska svojim prirodnim bogatstvima pruža znatne mogućnosti u proizvodnji mlijeka i preradi u sir. Od velikog je značaja, između ostalih etničkih blaga, očuvanje i autohtonih sireva. Proces očuvanja zahtijeva sustavna višegodišnja istraživanja, kako bi se izučila tehnologija, postigli standardi te organizirala bolja i 26 kvalitetnija proizvodnja po pojedinim lokalitetima, za svaki pojedini sir. Svi nagrađeni proizvođači sireva primili su plakete i priznanja, a proizvođači šampionskih sireva posebna priznanja. Po završetku otvorenja ovogodišnjeg savjetovanja uslijedila je degustacija najboljih sireva koji su sudjelovali na ovogodišnjoj 13. izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Unapređivati uzgojno-selekcijski rad Dvjestotinjak sudionika bilo je na predavanjima iz područja uzgojno-selekcijskih programa, preventive i zdravstvene zaštite ovaca i koza, tehnologije, proizvodnje i prerade ovčjega i kozjeg mlijeka, hranidbe, držanja i njege ovaca i koza. Ove godine na savjetovanju je predstavljen Program uzgoja koza u Republici Hrvatskoj, o čijim značajkama su govorili Antun Jureša, dr. sc. Zdravko Barać, prof. dr. sc. Boro Mioč i prof. dr. sc. Velimir Sušić. Program uzgoja koza je od iznimne važnosti za uzgajivače, uzgajivačke udruge i stočarske stručnjake, a ključna uloga programa je unapređenje daljnjeg napretka uzgojno-selekcijskog rada i popularizacije uzgoja koza. Program sadrži uzgojne ciljeve, mjere, postupke i metode za njihovo provođenje, čija je provedba i organizacija osmišljena uzgojno-selekcijskim radom s ciljem gospodarskog napretka hrvatskog kozarstva. Središnju ulogu u organizaciji provedbi Programa uzgoja koza ima Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. redinom listopada u Zagrebu su održani 10. po redu Dani hrane i tradicijskih proizvoda u organizaciji Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Više od 100 različitih vrsta proizvoda bilo je ponuđeno na prodaju i kušanje, među kojima su bile i jabuke zadruge zagrebačkih voćnjaka. U šarenilu boja i vrlo dobro dizajniranih proizvoda teško se bilo odlučiti što kušati pa i kupiti. Bilo je mnogo meda, sireva, kupinovih vina, mladog portugisca, suhomesnatih proizvoda, raznovrsnog voća i povrća ... Sve su to priredile vrijedne ruke obiteljskih gospodarstava tzv. zagrebačkog prstena i još jednom pokazali da grad Zagreb, kao milijunsko središte, ima sigurno zaleđe koje proizvodi stotine proizvoda u malim količinama, ali zdravstveno sigurne i kvalitetne s prihvatljivim cijenama. Smisao manifestacije je i podrška selu i ruralnim područjima ove regije u očuvanju tradicijskih vrijednosti. Zagreb, za razliku mnogih gradova u svijetu, ima veliku povoljnost kada ima toliko raznovrsnih proizvoda i hrane u svome ‘dvorištu’. Uvjereni smo da će se ova prodajna izložba i njezine vrijednosti nastaviti njegovati. (J.B.) Kako osigurati dovoljno hrane ”Nahraniti gradove izazovan je pothvat. On postaje sve teži i zahtijeva dobru suradnju proizvođača hrane, prijevoznika, vlasnika tržnica i ogromnog broja prodavača." Jacques Diouf, generalni direktor Organizacije UN-a za prehranu i poljoprivredu [FAO] Stručnjaci koji se bave problemom primjerene opskrbe hranom idu tako daleko da kažu kako bi “najveći problem" 21. stoljeća moglo biti pitanje kako osigurati dovoljno hrane gradskom stanovništvu. Osigurati dovoljno hrane znači svim ljudima u svakom trenutku omogućiti da imaju toliko hrane kako bi mogli živjeti zdravo i aktivno. Kad bi se hrana do koje se danas u cijelom svijetu može doći raspodjeljivala u skladu s potrebama, bilo bi je dovoljno za svakoga. No činjenica je da približno 840 milijuna ljudi svaku večer ode u krevet gladno. www.zadruge.hr Mnogi od njih žive u gradovima. ČLANCI PODUZETNIŠTVO U UČENIČKIM ZADRUGAMA PROJEKT “BUDUĆI NARAŠTAJ“ Uvođenje učeničkih zadruga kao nastavne metode Osnova projekta je ne samo stjecanje znanja i vještina za određenu proizvodnju, već i stjecanje poduzetničkih znanja i vještine odnosno poduzetničke kompetencije koja je komplementarno povezana s proizvodnim znanjima i vještinama Mr. sc. Zdravko Tkalec1 Maja Quien, mag. soc.2 B iti poduzetan znači biti sposoban identificirati, razviti i ostvariti poslovnu ideju. Poduzetništvo i preuzimanje inicijative je prema Europskoj uniji, točnije dokumentu Key Competences for Lifelong Learning, svrstano u osam ključnih kompetencija koje trebaju svi imati i razvijati, s obzirom da su važne za osobni razvoj, aktivno građanstvo, društvenu inkluziju te zapošljavanje. Ovdje ćemo predstaviti glavne rezultate projekta ˝Budući naraštaj˝ financiranog iz instrumenta pretpristupne pomoći u kojem je sudjelovala Privatna gimnazija i ekonomska škola “Katarina Zrinski" iz Zagreba, kao snažnog poticaja implementaciji poduzetništva u srednje škole. O učeničkom zadrugarstvu Učeničko zadrugarstvo je prisutno u hrvatskom obrazovnom sustavu dugi niz godina. Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva kao krovna institucija objedinjava rad i razvoj ovog oblika učenja i odgoja. U sustavu učeničkog zadrugarstva djeluje ukupno oko 300 učeničkih zadruga, pretežno u osnovnim školama. U učeničkim zadrugama učenici stječu i primjenjuju znanja, stječu radne navike učenjem, shvaćanjem i razumijevanjem pa potom ovladavanjem cjelovitim proizvodnim procesom, a posebice razvijaju i njeguju svijest o načinu održavanja prirodne ravnoteže (koncept održivog razvitka i njemu primjeren ekološki odgoj). Učenici članovi zadruge izvan uvjeta klasične učionice i odnosa učitelj/učenik stječu inovativnost, poduzetnost, a neposrednim sudjelovanjem u pokusima stječu znanstveni pristup stvar1 2 Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski" Menadžer za razvoj u Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski" www.zadruge.hr nosti, iznošenjem i vrednovanjem rezultata potvrđuju svoje mogućnosti i doživljavaju priznanje i zadovoljstvo postignutim rezultatima (prof. Matija Bučar). PROJEKT “BUDUĆI NARAŠTAJ“ financiran iz instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), Komponenta IV. – Razvoj ljudskih potencijala, grant shema. Implementacija novih kurikuluma Industrijsko-obrtnička škola iz Vinkovaca kao nositelj projekta te Poljoprivredno-šumarska škola iz Vinkovaca, HRAST d.o.o. Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije te Privatna gimnazija i ekonomska škola “Katarina Zrinski" iz Zagreba kao partneri, izradili su obrazovni program “Budući naraštaj" kojeg je prihvatila Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kao evaluacijska institucija EU-a. Projekt je odobren u okviru dodjele bespovratnih sredstava IV. Komponente – Razvoj ljudskih potencijala, Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Cilj projekta je uvođenje učeničkih zadruga kao nastavne metode u Industrijsko-obrtničku te Poljoprivredno-šumarsku školu u Vinkovcima s modernim kurikulumom kojem je osnova proizvodnja i poduzetnička kompetencija. Razvojna agencija HRAST d.o.o. je stručni konzultant i operativni voditelj projekt, a zadatak eksperata Privatne gimnazije i ekonomske škole “Katarina Zrinski” je izrada nastavnog kurikuluma učeničkih zadruga s uključenom poduzetničkom kompetencijom. Temeljem provedenog istraživanja u obje škole došlo se do zaključka da učenici, nastavnici a i uprave škola podržavaju uvođenje učeničkih zadruga u kurikulum ško- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. le. Učeničke zadruge predstavljaju primjer aktivnih metoda učenja i poučavanja, oblik projektne i problemske nastave čiji rezultat je određeni proizvod odnosno usluga. Nastavnik je mentor i aktivno surađuje s učenicima u svrhu realizacije određenog cilja. Uprave škola su pokrenule proces registracije, a voditelji sekcija učeničkih zadruga izradili stručne dijelove kurikuluma učeničkih zadruga kojima je cilj proizvodnja određenih proizvoda. Stručnjaci Ekonomske škole “Katarina Zrinski” su u postojeće, predložene kurikulume “ugradili" poduzetnička znanja i vještine koje učenici moraju razviti tijekom rada u učeničkim zadrugama. Osnova projekta je ne samo stjecanje znanja i vještina za određenu proizvodnju, već i stjecanje poduzetničkih znanja i vještina, odnosno poduzetničke kompetencije koja je komplementarno povezana s proizvodnim znanjima i vještinama. Za kvalitetnu zapošljivost nakon formalnog obrazovanja više nisu nužna samo stručna, kontekstna znanja i vještine, već i osnovna poduzetnička znanja i vještine. To su: ključne kompetencije i njihov značaj, poslovni bonton, komunikacijske i prezentacijske vještine, upravljanje ekološkim okružjem, izrada poslovnog plana, osnovna poslovna dokumentacija, pokazatelji uspješnosti poslovanja, razvoj i brendiranje novih proizvoda, praćenje konkurencije – benchmarking. Tim i takvim poduzetničkim znanjima i vještinama kao i stručno-tehničkim, učenici bi bili kvalitetno osposobljeni za vođenje vlastitog poduzeća ili za rad u nekom drugom poduzeću. Bili bi zapošljiviji i konkurentniji na zahtjevnom tržištu rada. Uprave obiju škola su upoznate s ciljem projekta i njihovim zadacima unutar projekta te su poduprijele provedbu projekta u školama. Svi nastavnici obiju škola su na jednodnevnim seminarima informirani o svrsi provedbe projekta te su imali aktivan odnos prema projektu u smislu kritike i davanja kvalitetnih prijedloga dopune kurikuluma učeničke zadruge (slike 1. i 2.). 27 ČLANCI Projektne aktivnosti u Privatnoj gimnaziji i ekonomskoj školi "Katarina Zrinski” u Zagrebu Uprava škola i nastavnici se informiraju o projektu “Budući naraštaj" Aktivnosti Likovne sekcije učeničke zadruge u Srednjoj školi Petrinja Mentori iz Privatne gimnazije i ekonomske škole “Katarina Zrinski” proveli su edukaciju voditelja sekcija učeničkih zadruga i učenika-zadrugara o poduzetništvu i poduzetničkim sadržajima s ciljem stjecanja osnovnih poduzetničkih znanja, vještina i stavova (slika 3.). Nakon toga su temeljem svih provedenih aktivnosti definirani cjeloviti kurikulumi učeničkih zadruga. To je školski dokument temeljem kojeg će se provoditi nastava u okviru školskog zadrugarstva. Projektni partneri posjetili su Srednju školu Petrinja koja već godinama uspješno realizira praktičnu nastavu kroz učeničku zadrugu (slike 4. i 5.). Putem aktivnosti u učeničkim zadrugama učenici stječu 28 Plakati učenika Prehrambene sekcije učeničke zadruge u Srednjoj školi Petrinja praktična i primjenjiva znanja koja im posebno mogu pomoći u osnivanju i vođenju samostalnog posla. Zadruge učenike uvode u svijet poduzetništva Učenici strukovnih škola, sudionici projekta “Budući naraštaj" su po završetku obrazovanja osposobljeni za proizvodnju poljoprivrednih i drugih proizvoda te su razvili poduzetničku kompetenciju, čiji su sastavni dijelovi: kako prepoznati poslovnu priliku, kako nastupiti na tržištu, izrada i tumačenje poslovnog plana, komunikacijske i prezentacijske vještine, izračun i nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. tumačenje pokazatelja uspješnosti poslovanja i drugih. Također, osposobljeni su za upravljanje malim poduzećem. Temeljem provedbe projekta izrađen je moderan nastavni kurikulum učeničkih zadruga koji sadržava sve didaktičko-metodičke odrednice gospodarsko-poduzetničkog i radno-tehničkog područja. Pomoću učeničkih zadruga učenike se uvodi u svijet poduzetništva, što stvara plodonosnu podlogu za stasanje “nove generacije” mladih poduzetnika, koji samozapošljavanjem mogu značajno pridonijeti podizanju ekonomskih aktivnosti na ovom području te pružiti odgovor na ekonomske izazove s kojima se većina zemalja suočava. www.zadruge.hr IZ SVIJETA predsjednici svih zadružnih saveza iz regije, predstavnici zadružnih i drugih organizacija iz Švedske i Velike Britanije (Engleske), brojni predstavnici zadruga iz Bosne i Hercegovine i predstavnici medija. U radu skupa sudjelovali su predsjednici ovih zadružnih saveza: Vojvodine, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (kao domaćini), zatim Makedonske asocijacije zemljoradničkih zadruga te Hrvatskog saveza zadruga. To je četvrta međunarodna konferencija u organizaciji Zadružnog saveza BiH na kojima se okupljaju svi predstavnici zadružnih saveza iz regije, što predstavlja značajnu osnovu za razvoj njihove međuzadružne suradnje i međusobnu razmjenu iskustava u području zadrugarstva. SARAJEVO — MEĐUNARODNA KONFERENCIJA Zadrugarstvo za mir i održivi razvoj Z adružni savez Bosne i Hercegovine organizirao je Međunarodnu konferenciju “Zadrugarstvo za mir i održivi razvoj", 18.-19. listopada 2012. u Sarajevu. Konferenciji je prisustvovalo više od 200 sudionika, među kojima su bili Na skupu je prezentiran niz izlaganja o različitim temama iz područja zadrugarstva, s naglaskom na opis aktualnog stanja, problema i prednosti koje ima zadružni pokret u pojedinim državama i regijama. Predstavnica Hrvatskog saveza zadruga Ilda Stanojević održala je prezentaciju o temi: “Nezaposlenost i zadrugarstvo" kojom je, uz analize postojećeg stanja nezaposlenosti u Hrvatskoj, istaknula mogućnosti koje pruža zadrugarstvo koje bi kao prihvaćen oblik poduzetništva mogao osigurati veći broj radnih mjesta. (IHSZ) HRVATSKA UDRUGA UČENIČKOG ZADRUGARSTVA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO GRADI BOLJI SVIJET S. Šebalj-Mačkić i B. Horvat O d 31. listopada do 2. studenog 2012. u Manchesteru je u duhu zajedništva, poduzetništva i fairtradea obilježena Međunarodna godina zadruga, pod geslom – Zadružno poduzetništvo gradi bolji svijet. Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva bila je dio toga iznimnog događaja. Tim mladih zadrugara iz učeničkih zadruga srednjih škola: Ana, Barbara, Armando i Luka, zajedno sa svojim voditeljicama Silvanom i Blankom, savjesno su predstavili učeničko zadrugarstvo u školama Republike Hrvatske. Našu lijepu domovinu svijetu su približili crvenim licitarskim srcima, vezenim pregačama, aromatičnom malvazijom, bogatim okusom maslinova ulja, medom, aromatiziranim octom, unikatnim nakitom od stakla, šare- www.zadruge.hr nim torbama. Osobito zanimanje izazvala je lavanda, njezin miris širio se čitavim prostorom i neodoljivo privlačio posjetitelje. Bilo je iznimno je iskustvo biti dio ove manifestacije, sudjelovati u svjetskom pokretu poduzetništva i stvaranja putem zadrugarstva, upoznati ljude iz Kenije, Tanzanije, Indonezije, Rumunjske, Bugarske, Južnoafričke Republike, Meksika, Čilea, Kanade, Indije, Velike Britanije i mnogih drugih država svijeta. Još veću vrijednost imala je razmjena iskustava te dobra volja i spremnost na suradnju kod svih sudionika ovog sajma posebnih odlika. Svijet je u Manchesteru okupio najbolje od zadrugarstva. Počašćeni smo što je Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva bila dio toga elitnoga zadrugarskog društva. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. COOPERATIVE TEAM BY HUUZ Mladi zadrugari u Manchesteru: • Ana Denžić, UZ Domček Varaždin, Učenički dom, Varaždin; • Barbara Fučec, UZ Jabuka, Gospodarska škola, Čakovec; • Armando Vale, UZ Parentino, Srednja škola, Poreč; • Luka Matok, UZ Pušlek, Poljoprivredna škola, Zagreb. Voditeljice: • Silvana Šebalj – Mačkić, UZ Mrav, OŠ Petar Zrinski, Čabar; • Blanka Horvat, tajnica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, Zagreb. 29 IZ SVIJETA 30 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr IZ SVIJETA www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. 31 IZ SVIJETA B iblioteka O sobnih finan c ija "Utapamo se u informacijama i umiremo od žeđi za znanjem” Nakladnik Rifin d.o.o. pokrenuo je Biblioteku o osobnim financijama u kojoj je već na tržištu 11 knjiga pod naslovima: 1. Vodič za razumijevanje osobnih financija 2. Vodič za razumijevanje poreza 3. Vodič za razumijevanje mirovinskih fondova 4. Vodič za razumijevanje novca 5. Vodič za razumijevanje nekretnina 6. Vodič za razumijevanje investiranja u financijsku imovinu 7. Vodič za razumijevanje kućnog budžeta i računovodstva 8. Vodič za razumijevanje poduzetništva 9. Vodič za razumijevanje poslovanja s bankama 10.Vodič za razumijevanje poslovanja s osiguravajućim društvima 11.Vodič za razumijevanje obrazovanja. Autori knjiga su stručnjaci za područje koje obrađuju i prezentiraju, na prihvatljiv način, širokom sloju čitatelja –dakle običnim građanima i svim onima koji se žele uputiti u intrigantni i često zbunjujući svijet financija. Ako se želi postići određena osobna financijska sigurnost, potrebno je temeljito mijenjati odnos prema novcu, potrošnji, štednji, investiranju, te razboritim financijskim planiranjem pokušati izbjeći uobičajene financijske pogreške i zamke, te gubitak novca. U knjigama nema priče o brzom i lakom stjecanju bogatstva nego naprotiv, stalno se upozorava da put u bolju budućnost nije uopće siguran, a zahtjeva stalni angažman i prilagođavanje. U cilju financijskog opismenjavanja i bolje informiranosti hrvatskih građana, dostupnost knjigama trebali bi omogućiti i poslodavci i profesionalna udruženja kao i državne institucije. Na našim web stranicama www.rifin.com možete vidjeti sadržaj i online pregledati svaki Vodič. Sve dodatne informacije i narudžbe na tel: 01/4578-074 ili na e-mail [email protected] Narudžbenica Ovim neopozivo naručujem . . . . . . kom. knjige pod rednim brojem . . . . . . . po cijeni od 100 kn Navedeni iznos uplatite na žiro račun: RIFIN d.o.o., Pantovčak 192a, Zagreb Broj računa : 2481000-1120024996 Ime i prezime/ Tvrtka: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . OIB: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Telefon/e-mail: . . . . . . . . . . . . . . . . . Adresa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Potpis (pečat) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2012. www.zadruge.hr
© Copyright 2024 Paperzz
