nova ZADRUGA GLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO broj 36. godina VIII. travanj − lipanj 2013. EDUKACIJA ZADRUGARA Razgovor s Mirjanom Vrdoljak, upraviteljicom zadruge “Vina Dalmacije" Zajedničkim programom na inozemno tržište Uspostavljanje obrazovanja u zadružnom sustavu EU fondovi nakon pristupanja Europskoj Uniji SADRŽAJ UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Razgovor s Mirjanom Vrdoljak, upraviteljicom zadruge “Vina Dalmacije": Zajedničkim programom na inozemno tržište . . 4 U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Edukacija zadrugara: Uspostavljanje obrazovanja u zadružnom sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . 6 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA Zagreb Za nakladnika Vedrana Stecca Glavni i odgovorni urednik Zvonko Čokljat Redakcija Zvonko Čokljat Dobrila Miletić mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik Adresa nakladnika 10000 Zagreb, Amruševa 8 tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 [email protected] [email protected] www.zadruge.hr Lektor i redaktor Marijan Ričković, prof. Grafičko oblikovanje studiog6h8 [email protected] www.studiog6h8.com Tisak Printera grupa, Sveta Nedelja Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta Hrvatski savez zadruga član je Međunarodnog saveza zadruga (ICA) Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA) ISSN 1848-3704 Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2 2 Fotografija na naslovnici: Mario Hlača Zakon o poljoprivrednom zemljištu: Bolje korištenje poljoprivrednih površina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 UZ OŠ Milke Trnine, Križ: Kad jabuke postanu zaštitni znak škole 10 Pz Virovitičko povrće: Paprika s oznakom zemljopisnog podrijetla 12 Rz Istra, Poreč: Zasad se drži “iznad vode" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Pbz Lintar, Kaštel Sućurac: Bojovnici u ratu – maslinari u miru . . 15 Obrtnička zadruga Motivi: Bogatstvo i širina djelatnosti . . . . . . . . . 17 ZB Dolina Vojlovice, Čačinci: Traže širu potporu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Je li zadruga poduzetnička organizacija “ljudskog lica" . . . . . . . . . . .18 prikazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Promicanje razumijevanja zadruga u stvaranju boljeg svijeta . . . . . 19 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . 20 Savjetovanje: Ususret strukturnim fondovima EU-a . . . . . . . . . . . . . . 20 PZ Cres: Oznaka izvornosti creskome maslinovom ulju . . . . . . . . . . . .20 25. Smotra učeničkih zadruga RH: Čuda stvara mašta mladih zadrugara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Predstavljeno Godišnje izvješće HPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 “Puran zagorskih brega” u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Umag: Održani sajmovi “Crofish" i “Umag Land" . . . . . . . . . . . . . . . . 23 ČLANCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 EU fondovi nakon pristupanja Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Modaliteti boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . 25 Studentska razmatranja o zadružnom organiziranju (5. dio): Upravitelj zadruge i upravljanje ljudskim potencijalima . . . . . . . . . . 26 IZ SVIJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Nepalska zdravstvena zadruga (NEHCO): Podići medicinske standarde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Uganda: Mladi na zadružnom fakultetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Cooperatives Europe: Glavna skupština i zadružne radionice . . . . . 27 Zadružno desetljeće: Razvoj zadružnog pokreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 propisi • pitanja • savjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Pripajanje i spajanje zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 IZ povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Tragom moslavačkog vinogradarstva (2): Zadruga potaknula i druge oblike aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Dalmatinske zadruge osnovale zadrugu u Beču 1902. godine . . . . 30 nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. www.zadruge.hr UVODNA RIJEČ D 4 6 10 ragi naši čitatelji, Ljetni broj “Nove zadruge” redovno je pristigao do vaših ruku, a teme koje je uredništvo odabralo svakom zadrugaru i čitatelju mogu i ovaj put biti zanimljive i korisne. Tako u rubrici “Razgovori” razgovaramo s Mirjanom Vrdoljak, upraviteljicom zadruge “Vina Dalmacije”, doznajući nešto više o trenutnome stanju na tržištu vina s dalmatinskog područja. Naša pitanja upućena su uistinu kompetentnoj osobi koja svojim znanjem, naporima i dakako šarmom, nastoji osigurati što povoljnije uvjete za promidžbu i plasman dalmatinskih vina. I upravo stoga je i osnovana ta zadruga, koja okuplja više proizvođača kako bi zajedničkim snagama, kvalitetom, konkurentnosti i iskustvom podsjetila poklonike vina na bogatstvo dalmatinskih sorti. Stjecanje potrebnih znanja i vještina svih koji su danas u zadružnom sustavu je imperativ. Osim što je to dio cjeloživotnog učenja kao filozofije života po kojoj se ‘stalno trči’ za novim znanjima i vještinama, od najranije mladosti pa do poznih godina, obrazovanje dionika zadružnog sustava, posebice samih zadrugara, prvenstvena je zadaća Hrvatskog saveza zadruga. Posebnim programom HSZ u suradnji s ovlaštenim ustanovama za obrazovanje odraslih započinje novu eru u ostvarivanju ove, Zakonom o zadrugama utvrđene obveze. O obrazovanju u zadružnom sustavu objavljujemo prilog u rubrici “U središtu". 12 www.zadruge.hr 30 nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Poglavlje “Zadružno poduzetništvo” i dalje predstavlja značajan dio glasila, u kojemu smo i ovaj put prikazali rad pet uspješnih zadruga. Među njima posebno naglašavamo učeničku zadrugu osnovne škole Milke Trnine u općinskome mjestu Križu. Ta zadruga osnovnoškolaca, naime, može biti uzor i većim zadrugama. S tradicijom i velikim zalaganjem svih u školi ima jasan poslovni plan: proizvodnju jabuka u vlastitom voćnjaku od 900 stabala gdje, ovisno o godini, proizvede i do 30-ak tona jabuka, a uz voćarsku ima još četiri sekcije te radi po svim zadružnim načelima. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je većinom glasova krajem ožujka u Hrvatskome saboru. Tim zakonom nastoji se prije svega postići okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećati korištenje poljoprivrednih površina i staviti u funkciju do sada nekorišteno poljoprivredno zemljište, o čemu objavljujemo opširniji prilog. Osim toga, na sljedećim stranicama više je stručnih članaka poznatih autora, a ni ovaj put nismo zaobišli važnija događanja, skupove i manifestacije iz svijeta maloga poduzetništva. Također, nismo zaboravili odgovoriti na vaša pitanja vezana za djelatnosti zadruga ili pak o pripajanju ili spajanju zadruga. Srdačan pozdrav, Zvonko Čokljat glavni urednik RAZGOVOR S Mirjanom Vrdoljak, upraviteljicom zadruge “Vina Dalmacije", koja u zadnjih godinu dana pokreće aktivnosti kako bi se pronašlo rješenje za nagomilane probleme u plasmanu vina iz Dalmacije, posebice na strana tržišta, razgovaramo o ciljevima i planovima ove zadruge. Inače, M. Vrdoljak ima veliko iskustvo stečeno prodajom vina na tržištima zemalja EU-a, što želi primijeniti i u svom novom poslu ZAJEDNIČKIM PROGRAMOM NA INOZEMNO TRŽIŠTE Zadruga “Vina Dalmacije" okupila je više proizvođača kako bi zajedničkim snagama, kvalitetom, konkurentnosti i bogatim iskustvom podsjetila “stare" poklonike vina na bogatstvo dalmatinskih sorata, a naravno istodobno i oduševili ih te pridobili nova zahtjevna tržišta Priredio: Jole Bolić Poštovana gospođo Vrdoljak, prihvatili ste se posla upraviteljice novoosnovane zadruge Vina Dalmacije u ne tako povoljno vrijeme, u recesiji i s nagomilanim zalihama vina u dalmatinskim podrumima. Za to treba dosta hrabrosti, zar ne? Vina iz Dalmacije, posebice ona s naših otoka, uvijek su bila cijenjena na tržištima. Konkurencija je istina nesmiljena, no i Vi imate svoje kanale i bogato radno iskustvo. Hoćete li vratiti ugled dalmatinskim vinima na tržištu EU-a? Da, prihvatila sam se ovog posla na poziv Zadružnog saveza Dalmacije koji želi osigurati što bolji plasman zadružnih proizvoda, prije svega vina. Moram priznati da je to ujedno bio i prirodan slijed događanja s obzirom na višegodišnje nagomilane probleme proizvođača dalmatinskih vina. A upravo zbog spomenutog stanja nije bilo lako odvažiti se i započeti ovako važan i zahtjevan projekt. No krenuli smo svi zajedno s vjerom u potpuni uspjeh. Sorta plavca malog pronašla je svoje mjesto na europskom tržištu već od osamostaljenja Republike Hrvatske, dakle posljednjih dvadesetak godina. Put je bio dug i mukotrpan, ali upornim radom na uspostavi distributerskih kanala uspjeli smo pozicionirati naša dalmatinska vina na zahtjevna europska tržišta. Slijedom gospodarskih događanja, a poglavito u vinskoj branši, odnosno blokada i stečajeva velikih vinskih kuća kao i rascjepkanosti 4 nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. proizvođača, izgubilo se tržište, a mogu reći i poljuljao ugled u stabilnost dugoročnih poslovnih odnosa. Dok smo gubili korak s tržištem, drugi su malo po malo gradili svoj put. Upravo je stoga zadruga “Vina Dalmacije" okupila više proizvođača kako bi zajedničkim snagama, kvalitetom, konkurentnosti i bogatim iskustvom podsjetila “stare" poklonike vina na bogatstvo dalmatinskih sorata, a naravno istodobno i oduševili ih te pridobili nova zahtjevna tržišta. Plavac mali još nije zauzeo zasluženo mjesto na europskoj vinskoj karti Zadruga “Vina Dalmacije" je specifična zadruga koja je osnovana sa svrhom da pokrene tržište vina i pomogne dalmatinskim proizvođačima i vinarskim zadrugama da ‘isprazne’ podrume i utru nove putove na tržištu. Kako u tome surađujete sa zadrugama? Zadruga Vina Dalmacije posebna je po tome što su je osnovale zadruge članice Zadružnog saveza Dalmacije i to: PZ Putniković, PZ Kuna, PZ Svirče, PZ Pošip i PZ Potomje, a u cilju stvaranja zajedničkog programa za prodaju na inozemnom tržištu. Dakle, stvorili smo program u kojem će naše vinarije imati mogućnost puniti brendove, kao što je plavac, pod jednim www.zadruge.hr RAZGOVOR imenom. Ujedno, svaka od njih ima mogućnost plasiranja i vlastitih proizvoda koje već ima u svom programu proizvodnje. Svjesni poteškoća na domaćem nesređenom tržištu, viškova vina u podrumima, nelojalne konkurencije i sivog tržišta, upravitelji zadruga pokazali su ogroman interes za suradnju, svjesni činjenice da ćemo od 1. srpnja biti dio velike europske obitelji od 500 milijuna stanovnika i njenog potencijala. Kako ocjenjujete sadašnje sanje na tržištu vinima, posebice u EU-u. Što njihova tržišta sada traže a što im mi možemo ponuditi, kada je o vinima riječ? Tržište vina u Europi vrlo je zahtjevno. Veliki svjetski proizvođači kao što su Čile, Argentina, Južnoafrička Republika, a u Europi Francuska, Španjolska, Italija, odavno su postavili pravila. Radi se o poznatim sortama vina, visokoj tehnologiji proizvodnje te, za naše pojmove, ogromnim količinama vina, a onda i konkurentnim cijenama. Ako srednje velik proizvođač iz Čilea vino cabernet sauvignon fantastične kvalitete prodaje po cijeni od tri eura s isporukom franko Frankfurt, možete samo pretpostaviti o kakvoj se konkurenciji radi. Najprodavanija sorta vina npr. u Njemačkoj je inače merlot, pa iza toga slijedi cabernet sauvignon, a što se tiče našeg plavca malog, još uvijek nije zauzeo zasluženo mjesto na europskoj vinskoj karti, osim u gastronomiji hrvatskih lanaca restorana. Dokaz tome je i činjenica da su hrvatska vina imala preferencijalnu stopu carine od 0% unutar raspisane kvote u EU-u, a da ona krajem godine nije ispunjena. Situacija sa svjetskim tržištima još je nepovoljnija. U Kanadi prodaju vina diktira državni monopol. On određuje ne samo kvalitetu već i cjenovni razred uvoznih vina, a takse koje se plaćaju su velike. Npr. ako je prodajna cijena iz kategorije kvalitetnoga hrvatskog vina 20 kuna, po obračunatoj formuli državnog monopola na polici isto vino stoji 85 kuna. Imamo utemeljene argumente za zaštitu našega tradicionalnoga prošeka Buru je izazvala povika oko prošeka. No da li su vinogradari i vinari u www.zadruge.hr Dalmaciji i određena nadležna državna tijela dovoljno učinili da se zaštite naši posebni vinogradarski položaji i vina? Nadam se da je problem oko prošeka samo trenutni odraz nepripremljenosti i nejasnoća. Mislim da su svi podjednako zakazali u lancu odgovornosti – i proizvođači koji su mislili da će to netko drugi za njih učiniti, i nadležne institucije koje nisu dovoljno i na vrijeme koordinirale proces zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda i jasne prezentacije stanja s prošekom. Stoga vjerujem da će se problem oko zaštite našega tradicionalnoga dalmatinskog prošeka ukloniti zajedničkim naporima s obzirom da imamo utemeljene argumente. U protivnom, šteta bi bila ogromna, samo na europskom tržištu u dobrim vremenima prodaja je bila oko 500.000 boca godišnje i dan-danas postoji velika potražnja za prošekom. Projekt Vina Dalmacije ne bi bio ostvariv bez Zadružnog saveza Dalmacije Koliko i kako Vam pomaže Zadružni savez Dalmacije koji je i osnovao ovu posebnu zadrugu? nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Ideju i sam projekt osnivanja zadruge Vina Dalmacije pokrenuo je predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, Lordan Ljubenkov, što je dokaz brige za zadrugare u smislu njihove opstojnosti, a poglavito zbog ulaska Hrvatske u europsku zonu gdje će dodatan pritisak biti ulazak stranih proizvođača. Do sada je konkurencija bila ogromna i s obzirom na proizvođače iz okružja, primjerice prema nekim podacima makedonski vranac je najprodavanije vino u Hrvatskoj na način da ga svi veći trgovački lanci pune kroz robne marke. Naš cilj je, istima, ponuditi naš program i na domaćem tržištu. Dakle, zajednički nastup dalmatinskih vinarija. Koliko je projekt udruživanja u zajedničku zadrugu opravdan, pokazuje činjenica da imamo zamolbe za učlanjenje i drugih proizvođača. Suradnja s ekipom Zadružnog saveza Dalmacije, gdje bi istaknula i Želimira Bašića koji pomaže svojim iskustvom, svakodnevna je i bez podrške svih taj zahtjevan projekt ne bi bio ostvariv. Na tome sam im silno zahvalna, a raduju me prvi konkretni rezultati koji se ostvaruju i to ne samo na području plasmana vina, već i početka izgradnje kanala za plasmane drugih zadružnih proizvoda, prije svega maslinova ulja i ambalaže od bijelog lima za maslinovo ulje za koju je ova zadruga upravo potpisala ugovor o ekskluzivnom zastupstvu za Republiku Hrvatsku. 5 U SREDIŠTU EDUKACIJA ZADRUGARA USPOSTAVLJANJE OBRAZOVANJA U ZADRUŽNOM SUSTAVU Stjecanje potrebnih znanja i vještina svih koji su u zadružnom sustavu je imperativ. Osim što je to dio cjeloživotnog učenja kao filozofije života po kojoj se ‘stalno trči’ za novim znanjima i vještinama, od najranije mladosti pa do poznih godina, obrazovanje dionika zadružnog sustava, posebice samih zadrugara, prvenstvena je zadaća Hrvatskog saveza zadruga. Posebnim programom koji sadrži početni modul 1, HSZ u suradnji s ovlaštenim ustanovama za obrazovanje odraslih započinje novu eru u ostvarivanju ove, Zakonom o zadrugama utvrđene obveze Priredio: Jole Bolić Z adružni sustav u Republici Hrvatskoj u procesu je stalne izgradnje. Prije nepune dvije godine donesen je Zakon o zadrugama (ožujak 2011.), koji sustav utemeljuje na isti način kao što je pravno regulirano zadrugarstvo u zemljama EU-a. Osim što se gradi njegova ustrojstvena struktura koju čine zadruge, pojedini savezi i Hrvatski savez zadruga, važno je da već postoji nemali broj zadruga, zadrugara i profesionalnih djelatnika u zadrugama s različitim djelatnostima. Usto zadruge su organizirane u nizu djelatnosti: poljoprivredi, ribarstvu, stanovanju, obrtništvu, arhitekturi... U sustavu do danas nije uspostavljeno cjelovito zadružno obrazovanje, s verificiranim programima osposobljavanja, usavršavanja ili onih za stjecanje stručne spre- 6 me. Činjenica je da se tom području treba obratiti krajnje ozbiljna pozornost. Više i u znanosti i obrazovanju nema tzv. čistih područja, sve je integrirano i nastupaju nova i nova područja te nova znanja. U obrazovanju bi se trebalo, u stvari, učiti sve više o nečemu što u praksi još ne postoji, ali neminovno dolazi. No puno je u zahtjevima za većem obrazovanju deklarativnosti, ili kako je netko rekao ‘sve piše u papirima’. Ulaskom u EU i hrvatsko društvo suočit će se s potrebom veće inovativnosti, učinkovitosti i organiziranosti. Zadružni sustavi postaju dio tog sustava, a za koji je potrebno i više izdvajati sredstava. Usto sve je više prisutnosti informatike – za društvo koje stalno uči informatička pismenost je nužda. Prisutna je globalizacija i sve veće nametanje komunikacije na engleskom jeziku i nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. drugim svjetskim jezicima. Konkurencija je stalno prisutna što i od djelatnika u zadrugama traži viši stupanj osposobljenosti. Svugdje se traži uspostavljanja odgovarajućeg sustava kvalitete, traži se usklađenost obrazovanja i tržišta rada, kompetencije. Sve je to prijeko potrebno unijeti u moderne programe obrazovanja, kao i u izobrazbu u zadružnom sustavu. Uspostavljanje sustava i verificiranih programa obrazovanja u zadrugarstvu temelj je za utvrđivanje metodologije i oblika izvođena nastave na određenim razinama. To ne znači da zadružni sustav nije i do sada imao povremenih aktivnosti u edukaciji, posebice kada je riječ o njegovoj popularizaciji, odnosno promociji, no sada je vrijeme sustavnog rješavanja tog područja. www.zadruge.hr U SREDIŠTU Osim akademskog obrazovanja, gdje postoji poseban program izobrazbe studenata o zadrugarstvu, usklađenog s Bolonjskim programom, organiziraju se okrugli stolovi, savjetovanja i konferencije od strane Hrvatskog saveza zadruga ili pojedinih saveza, kao dio redovitih oblika informiranja u zadrugarstvu. U zadrugama, kao poslovnim subjektima, središnje mjesto u upravljanju, organizaciji i nadzoru pripada skupštini zadruge, upravitelju i nadzornom odboru. Upravitelji sa svojim suradnicima čine zadružni menadžment, a sam upravitelj je najodgovorniji menadžer koji, osim klasičnih menadžerskih poslova, ima i niz specifičnih dužnosti za uspješno vođenje zadruge. U sustavu djeluju i stručni djelatnici koji mogu polaziti neki od oblika stručnog usavršavanja, posebice kada je riječ o financijskim, informatičkim ili uže stručnim, specijaliziranim poslovima. druge kao najvišeg tijela u sustavu upravljanja zadrugom, naravno skupa s njezinim upraviteljem. Sudjelovanje u radu skupština nije jednostavan posao i zahtijeva: poznavanje ZADRUŽNIH NAČELA po kojima se odvija ukupan rad i život u zadruzi, posebice načela dobrovoljnosti i demokratičnosti. Odlučivanje po principu jedan zadrugar jedan glas pripada direktnoj demokraciji, pri čemu se mora dobro poznavati predmet, svrha odlučivanja o nekom problemu, proceduru dolaženja do odluke, način vođenja rasprave, uvažavanje mišljenja drugog, toleranciji, preuzimanje odgovornosti za donesenu odluku. Zadrugar koji ne poznaje sam sustav, osnove zadrugarstva, osnovna pravna i financijska načela, što je to poduzetništvo, kako se upravlja u zadruzi, principe poslovnog komuniciranja, osnove informatičke tehnologije i mogućnosti primjene, zaštitu na radu – teško može sa svojim suradnicima, zadrugarima ostvarivati zadružna načela, odnosno ravnopravno sudjelovati u tržišnom natjecanju. Koga obrazovati i osposobljavati u zadružnom sustavu? Od koje je važnosti osposobljenost zadrugara za rad u skupštini govori složenost njezine nadležnosti u kojoj on sudjeluje. A nadležnosti su uglavnom sljedeće: Hrvatski savez zadruga započinje sa sukcesivnim aktivnostima na uspostavi jedinstvenog projekta edukacije u zadružnom sustavu. Prije svega, polazi se od nužnosti određene edukacije samih zadrugara, bez obzira kojem tipu zadruge oni pripadali. Dakle, čvrsta je opredijeljenost da se krene s obrazovanjem tzv. zadružne osnove, ljudi koji osim svojih poslova u ostvarivanju poslovnog plana zadruge čine skupštinu za- • donosi pravila zadruge (osnivački i temeljni opći akt), • donosi druge opće akte, osim općih akata iz područja radnih odnosa, • bira i opoziva: predsjednika skupštine, članove nadzornog odbora, upravitelja i druga tijela određena pravilima zadruge, • donosi poslovni plan i financijski plan zadruge, Grafikon 1. Povezanost zadrugara sa svima u društvu www.zadruge.hr • usvaja godišnja financijska izvješća i izvješća o poslovanju, izvješća o radu nadzornog odbora, upravitelja i drugih tijela, • odlučuje o raspodjeli dobiti, odnosno višku prihoda i pokriću gubitka, odnosno manjka, • odlučuje o raspolaganju imovinom za koju je pravilima zadruge utvrđeno da je potrebna odluka skupštine, • odlučuje o zaštiti prava članova, • odlučuje o svim statusnim promjenama i prestanku zadruge itd. • Zadruge, zadrugari i njihov ukupan rad nisu izdvojeni otoci. Dakako zadruge su važan dio ukupne društvene sredine u kojoj se nalaze, imaju odgovornost za socijalne odnose u zajednici, pomažu ostvarivanje veće samozapošljivosti, razvijaju klimu suodlučivanja s drugim subjektima, ostvaruju društvene i gospodarske planove zajednice i pomažu potrebitima koji iz bilo kojeg razloga ne mogu dati više nego što daju. Upravo iz te povezanosti proizlazi i potreba za edukacijom svih sudionika o zadrugarstvu, ali kako smo već naveli, posebice samih zadrugara. Hrvatsko zadrugarstvo u transformaciji ne smije izgubiti bit, svrhu svoga postojanja i treba ga podržavati ne samo država putem Zakona o zadrugama, već i cjelokupna javnost, svi dužnosnici i državni službenici jer je ono dio ukupnog poduzetništva s više od 150 godina tradicije (prve zadruge osnovane su 1862. i 1864. godine u Korčuli te Pitomači). Grafikon 2. Koga sve, dakle, treba educirati nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. 7 U SREDIŠTU Usto nakon primjene novog Zakona o zadrugama, kod trgovačkih sudova registrirano je do početka 2013. godine 1060 zadruga s 19.000 zadrugara i 2500 zaposlenika. To je snaga, uz navedenu društvenu ulogu zadrugarstva, s kojom treba računati posebice u Europskoj uniji jer će se zadrugarstvo dalje širiti i povezivati na načelima europske zadruge, čiji je koncept prihvatio Hrvatski sabor. Kako bi se osigurala stalnost i kvaliteta obrazovanja u zadružnom sustavu Hrvatski savez zadruga ostvarivat će i poticati edukaciju prvenstveno u osnovnoj zadružnoj sredini, a to su učeničke zadruge. No provođenje edukacije na višim razinama, prvenstveno na razini zadruge ili povezanih zadruga, ostvarivat će se u suradnji s ustanovama s pravom javnosti, odnosno s onima koji mogu ostvariti verifikaciju programa osposobljavanja i usavršavanja kod nadležnog državnog tijela te koje imaju ovlasti izdavati javne isprave. Nakon ciklusa u kojima će se ostvariti edukacija zadrugara po modulu 1., pri čemu će se voditi briga da se on izvodi na visokoj razini (samo kompetentni stručnjaci), zatim o mjestu i vremenu izvođenja, Hrvatski savez zadruga pokrenut će poseban modul za specijalističko usavršavanje upravitelja zadruga. Polazi se od činjenice da su upravitelji s različitim stupnjevima obrazovanja, da već imaju znanja i vještine za upravljanje zadrugom, no to ne isključuje potrebu njihova dodatnoga specijalističkog usavršavanja. Ishod tog obrazovanja trebala bi biti zna- nja i vještine na višoj razini, a obrazovanje završiti s javnom ispravom i LICENCIJOM za obavljanje poslova upravitelja zadruge. Licencije za određene poslove u EU-u su vrlo prisutne i one odaju upravitelja kao specijalistu koji zna i može raditi kao menadžer u zadrugarstvu. Naravno, taj specijalistički oblik mogu pohađati i oni koji pokažu interes da u budućnosti žele postati upravitelji zadruga i natjecati se za ta mjesta. Cilj je, dakle, obrazovanja u zadružnom sustavu da se uspostavi: • cjelovito zadružno osposobljavanje i obrazovanje kao JEDINSTVENI SUSTAV, • edukacija na široj razini kako bi se pridonijelo razumijevanju samog zadrugarstva, • prepoznatljivost zadruga kao oblika poduzetništva koje imaju ekonomsku društvenu ulogu. U postupku uspostave cjelovitog sustava zadružnog obrazovanja i osposobljavanja nužno je sustav graditi postupno i s dobro utvrđenim, i od strane Hrvatskog saveza zadruga odobrenim, verificiranim programom te planom obuhvata pojedinih segmenata zadružnog sustava, sve temeljem važećih propisa i akata i uvažavanja andragoških znanja i iskustava. Pritom treba imati na umu da je riječ o zadrugarima s različitim razinama znanja i vještina koje posjeduju, naročito kada su u pitanju vodeći kadrovi u zadrugarstvu, o odraslim osobama s različitim životnim i radnim navikama, motivaciji za učenje te da je zadružni sustav teritorijalno vrlo Grafikon 3. Obrazovanje u zadruzi od specijalista do članova skupštine 8 rasprostranjen i konačno da se za obrazovanje moraju izdvajati određena financijska sredstva. Što se čini? • HSZ okupio je ekspertnu skupinu za izradu Projekta obrazovanja i osposobljavanja u zadružnom sustavu i već usvojio idejni projekt. • Pristupilo se izboru ovlaštenih institucija, javnih ustanova za obrazovanje odraslih u suradnji sa Zajednicom ustanova za obrazovanje odraslih iz Zagreba, a koja ima podružnice u glavnim središtima Hrvatske (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) i koja okuplja 50ak ustanova za obrazovanje odraslih. • Pristupilo se edukaciji nositelja određenih nastavnih cjelina. • Utvrđena je potreba izrade odgovarajućih pisanih, didaktičkih materijala za polaznike. • Utvrdit će se (uskoro) i detaljna mreža gdje će se, kada i kako izvoditi oblici obrazovanja u zadrugarstvu, pri čemu se vodi briga o tome što najviše odgovara zadrugama i ostvarivanju njihovih redovitih poslova (primjerice, za neke je to svakako zimsko vrijeme i sl.). • Hrvatski savez zadruga je nositelj Projekta obrazovanja u zadrugarstvu s kojim će na vrijeme upoznati sve od kojih bitno ovisi provođenje u život ovog projekta, a moguće je da s partnerima zatraži sufinanciranje projekta iz sredstava određenih fondova EU-a. Grafikon 4. Kako bi se provodila edukacija za zadrugare – o verificiranim programima i modulima nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU BOLJE KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (nakon dva čitanja) usvojen je većinom glasova krajem ožujka (22. 3. 2013.) u Hrvatskome saboru. Tim zakonom nastoji se prije svega postići okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećati korištenje poljoprivrednih površina i staviti u funkciju do sada nekorišteno poljoprivredno zemljište Gorana Holub – Veršić C iljevi novog zakona su još ubrzavanje raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i povećanje njegova korištenja, formiranje jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivredne proizvodnje s obzirom na zemljišne resurse kao i ubrzanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta s jednostavnijom procedurom. Uvodi se i veća disciplina u procesu prenamjene poljoprivrednog zemljišta te po prvi put i informacijski sustav koji će poboljšati upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Ovim zakonom pozitivno će se utjecati na promjenu stanja i povećanje prosječne veličine posjeda, budući da je do sada stalnim trendom usitnjavanja proizvodnih parcela, površina zemljišta po poljoprivrednom gospodarstvu bila sve manja. Hrvatski prosjek je oko 5,6 ha po gospodarstvu što je znatno niže od prosjeka Europske unije. Primjerice, nižu prosječnu površinu od Hrvatske ima samo Rumunjska s 3,4 ha, dok Slovenija ima prosjek od 6,4 ha, prosjek EU-a 12 je 6,9 ha, Italija ima prosjek od 7,9 ha, Mađarska 8,0 ha, Poljska 9,6 ha, Europska unija 27 zemalja ima prosjek od 14,1 ha, Austrija 19,5 dok je 23,5 ha prosječna veličina posjeda EU 15. Najviši prosjek ima Njemačka od 55,8 ha. Jedna od prepreka razvoju je rascjepkanost i mala površina gospodarstva Podsjetimo da Hrvatska od 2.695.037 ha u vlasništvu države ima 890.000 ha ili 33% (u privatnom je posjedu 1.805.037 ha), a trenutno se koristi oko 1,3 milijuna ha (točnije 1.326.083 ha, od čega je 993.941 ha privatno a 332.142 ha društveno vlasništvo) ili 49% od ukupnog prirodnog potencijala. U zadnjih 50 godina korištenje poljoprivrednog zemljišta bilježi značajan pad, pa se novim zakonom to nastoji poboljšati. Neučin- www.zadruge.hr kovitost dosadašnjeg zakona potkrepljuju podaci da je u 10 godina u funkciju stavljeno svega 262.405 ha zemljišta (razlozi su bili u tome što velik broj jedinica lokalnih samouprava nije donosio program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, mnoge jedinice lokalne samouprave, koje su imale program raspolaganja zemljištem, nisu raspisivale natječaje, a kod onih koje su provodile natječaje događale su se mnoge nenamjerne i namjerne nesuglasnosti sa zakonom). Jedna od vodećih prepreka razvoju je, kao što smo već spomenuli, rascjepkanost i relativno mala površina gospodarstva. Zbog toga se novim zakonom predlaže ukidanje programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje su provodile jedinice lokalne samouprave, a time i dosadašnji način raspolaganja putem prodaje i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka. I zadruga može biti zakupnik Novi zakon kao osnovni oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države predviđa zakup i zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok od 50 godina. U krugu osoba koje mogu biti sudionici poziva na zakup te kod prava prvenstva, dodane su uz fizičke i pravne osobe i nositelji obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva te zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću. Propisuje se i mogućnost privremenog raspolaganja bez javnog poziva te iznimno, i s ciljem okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, prodaju po tržnim cijenama. Postupak raspolaganja provodit će Agencija za poljoprivredno zemljište putem precizne procedure koja će biti puno brža, učinkovitija i transparentnija. Prilikom dodjele poljoprivrednog zemljišta u zakup, od ukupno 100 bodova, najveći broj bodova njih 60, nosit će gospodarski program, 20 bodova nosit će dosadašnji posjednik, a preostalih 20 bodova visina ponuđene zakupnine. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Kod gospodarskog programa, predviđene su i odgovornosti za korištenje poljoprivrednog zemljišta po kojem je zakupnik dužan podnositi godišnje izvješće Agenciji o ispunjavanju ciljeva gospodarskog programa do kraja ožujka naredne godine. Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake mora se raskinuti ako zakupnik: ne ostvaruje ciljeve gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu, dvije godine uzastopno od dana sklapanja ugovora, osim u slučaju više sile. U odnosu na prvo čitanje zakon je izmijenio odredbe o pravu vlasništva na poljoprivrednom zemljištu tako da strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva jedino u slučaju nasljeđivanja. Propisana je i namjena sredstava ostvarenih od naknada za promjenu namjene zemljišta tako da će taj prihod proračuna jedinica lokalne samouprave koristiti isključivo za okrupnjavanje, privođenje funkciji, povećanju vrijednosti poljoprivrednog zemljišta te sređivanju njenog zemljišno-knjižnoga i katastarskog stanja. Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu u odredbi zamjene poljoprivrednog zemljišta, a u cilju okrupnjavanja, postupak može pokrenuti Agencija za poljoprivredno zemljište. Prenamjena poljoprivrednog zemljišta Kod prenamjene poljoprivrednog zemljišta osnovni cilj je očuvanje, korištenje i uređenje poljoprivrednog zemljišta, prije svega za poljoprivrednu proizvodnju. Prenamjene poljoprivrednog područja mogu se obaviti unutar i izvan građevinskog područja. Prenamjena zemljišta unutar građevinskog područja razumijeva: • prenamjenu poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi unutar granica građevinskog područja, za što se plaća naknada od 2,5% tržišne vrijednosti tog zemljišta – unutar građevinskog područja; • prenamjenu osobito vrijedno obradivog (P1) i vrijedno obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi unutar granica građevinskog područja, za što se plaća naknada od 5% tržišne vrijednosti tog zemljišta – unutar građevinskog područja. Prenamjena zemljišta izvan građevinskog područja predviđa: • prenamjenu poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjena prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja, za što se plaća naknada od 25% tržne vrijednosti tog zemljišta – unutar građevinskog područja; 9 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO • promjenu osobito vrijedno obradivog (P1) i vrijedno obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjena prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja, za što se plaća naknada od 50% tržne vrijednosti tog zemljišta – unutar građevinskog zemljišta. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se iznimno prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje Agencija i to u sljedećim slučajevima: • za katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem u vlasništvu podnositelja zahtjeva, kada veličina čestice koja se prodaje nije veća od čestice u vlasništvu podnositelja zahtjeva; • za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja; • za katastarske čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata; • kada su ispunjeni uvjeti za postupak izvlaštenja; • kada se privodi drugoj gospodarskoj funkciji koja nije poljoprivredna, a u interesu je Republike Hrvatske; • za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Davanje na korištenje bez javnog poziva Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agencija može dati na korištenje bez javnog poziva znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama i ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnoga i znanstveno-nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene, na rok do 25 godina i to: • do 10 ha, bez naknade, • od 10 do 100 ha, uz naknadu u visini 50% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi, • više od 100 ha, uz naknadu u visini 100% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi. Ovo su neke od novosti i razlika u odnosu na prijašnji zakon. Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu nastoji se prije svega postići okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećati korištenje poljoprivrednih površina i staviti u funkciju do sada nekorišteno poljoprivredno zemljište. 10 UZ OŠ Milke Trnine, Križ Kad jabuke postanu zaštitni znak škole ... Jole Bolić U čenička zadruga u osnovnoj školi Milke Trnine (škola je ime dobila po našoj proslavljenoj primadoni svjetskog glasa, opernoj divi koja je rođena u blizini mjesta Križ) u općinskome mjestu Križu može biti uzor i tzv. većim zadrugama. S tradicijom i velikim zalaganjem svih u školi ima jasan poslovni plan: proizvodnju jabuka u vlastitom voćnjaku od 900 stabala gdje, ovisno o godini, proizvede i do 30-ak tona jabuka, a uz voćarsku ima još četiri sekcije i radi po svim zadružnim načelima. Kako je riječ o osmoškolcima, a u zadrugu se uključuje gotovo 80 posto svih učenika, od četvrtog do osmog razreda, na raspolaganju im je nužna pomoć i vođenje od strane ravnatelja škole Zlatka Hasana, voditelja zadruge, nastavnika koji polovinu radnog vremena utroši u radu sa zadrugarima, a uključuje se po potrebi i cijeli kolektiv te velike osnovne škole, s više od 520 učenika. Uspješan rad škole vidi se i po ostvarenom jednosmjenskom radu. U zadruzi se posebna briga pridaje pedagoškom, odgojnom radu. Učenici se kroz rad u zadruzi mogu dokazivati iz dana u dan i biti uzor svojim vršnjacima, oni vi- de rezultate svoga rada, stvara se ozračje prijateljstva, međusobne tolerancije i pomaganja. Rad u zadruzi odvlači učenike s ceste i uči ih pozitivnim vrijednostima u životu. No posao s jabukama nije jednostavan. Uz pomoć domara (Stjepan Krupa) koji ulazi u voćnjak s mehanizacijom i onom specifičnom, za primjenu zaštitnih sredstava i organizacijom rada koju vodi, simpatični nastavnik s bogatim iskustvom u učeničkom zadrugarstvu i brojnim osvojenim nagradama, zadrugari rade sve ostalo: okopavaju, režu i zbrinjavaju grane, kultiviraju, kose travu i naravno, kada dođe vrijeme berbe ubiru slasne plodove. Najviše se proizvede jabuka od sorte ajdared te manje količine jonagolda, glostera, elstara, granny smitha, a tu je i dvadesetak stabala starinskih sorata. Zadrugari su za svoj rad i zalaganje stimulirani besplatnom prehranom, posjetima izložbama, smotrama i izletima. Posebno se ponose što su desetak bivših zadrugara ove škole danas u okolici Križa i u mjestu uzorni voćari, vlasnici voćnjaka. Škola je povezala svoje djelovanje i s lokalnom samoupravom i gospodarstvom, a S mehanizacijom rade odrasli nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Škola tradicije i entuzijazma Osnovna škola Milke Trnine osnovana je poslije ustrojstva Vojne krajine previšnjom odredbom carice Marije Terezije, najprije u ratničkome, a kasnije u župnome mjestu Križ. Najprije se zvala trivijalna (osnovna) škola, a od 1872. godine općinska seoska pučka škola. Smatra se da je godina osnutka škole 1790. Nastava se od 1868. godine održava na hrvatskom kao materinjem jeziku. Iz spomenice škole je vidljivo da su prvi učitelji prije služili kao gefreiteri (kaplari u vojsci Vojne krajine), a zatim su određeni za rad u školi. Kasnije su upućeni u preparandiju (učiteljsku školu) u Bjelovaru. U školi je već u to vrijeme osnovana učenička zadruga. Iz Spomenice koja se nalazi u povijesnom arhivu u Sisku vidljivo je da je još za vrijeme Vojne krajine škola imala vrt i dudinjak. U to vrijeme Križ je pripadao krajiškom uređenju i uz školu je morao postojati vrt. Godine 1871. školi je dodijeljen bivši općinski hmeljinjak. Taj hmeljinjak pretvoren je u cijepljenik u kojem je učitelj Ivan Filipović obučavao o uzgoju i oplemenjivanju raznovrsnih voćaka. Sijalo se i obrađivalo povrće. Godine 1962. podignuta je nova školska zgrada. Na pustom zemljištu je 1965. godine podignut voćnjak jabuka uz pomoć učenika, učitelja i roditelja, a godine 1985. dokupljeno je zemljište i proširen voćnjak. Zadrugari sami održavaju površine s jabukama Jedna smjena zadrugara na poslu i sadašnji ravnatelj škole i voditelj učeničke zadruge također su bili đaci ove škole. Učenička zadruga ostvari i prihod od 40ak tisuća kuna od prodaje jabuka, no najveći dio proizvodnje se daruje, podijeli i ustupi za razne županijske i lokalne potrebe, a i u školi se potroši znatna količina za prehranu učenika. Jabuke iz ove škole postale su svojevrsni brend, traže se i nemaju potrebu da ih se skladišti jer se sve plasira, a tražene su zbog izuzetne kakvoće i proizvodnje u ekološkim uvjetima s minimalnom zaštitom. Primjerice, na daleki otok Lastovo oni plasiraju četiri tone jabuka. Od ostvarenog kupljeno je, moglo bi se reći investirano, u školsku opremu, kameru, laptop ... O svemu tome se odlučuje po načelu 1 učenik 1 glas, na skupštini koju vodi rav- www.zadruge.hr natelj škole. Skupštini se podnose izvješća o radu i financijskom poslovanju i odlučuje o trošenju sredstava, ravnopravno, demokratski ... Zadrugom upravlja sedmeročlani Zadružni odbor, od kojih je jedan vanjski član iz lokalne samouprave. Zato i nije za čuditi se da je ta učenička zadruga osvojila brojna priznanja, među kojima i osvojeno prvo mjesto na državnoj smotri učeničkih zadruga, priznanja za stare sorte jabuka i sl. Usto sami zadrugari izgradili su skladište, ogradu oko voćnjaka, a pribavili su uz pomoć lokalne zajednice i niz prijeko potrebnih oruđa i manjih strojeva. Mogu se pohvaliti i inicijativom da rade na finalizaciji jabuka u čisti prirodni sok koji uskoro žele staviti u staklenu ambalažu i ponuditi na tržište. U slast! Svaka čast! nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Voditelj zadruge Stjepan Krupa 11 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ VIROVITIČKO POVRĆE PAPRIKA S OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA Članovi ove zadruge raspolažu s blizu 100 ha zemlje, vrlo prikladne za povrće, a dvojica imaju kapacitet plastenika po 40 tisuća m2. Tržištu mogu ponuditi 800 – 1000 tona paprike te ove godine očekuju promet veći od 6 milijuna kuna. Osim vlastitih proizvoda tu je i ugovorena suradnja s 30-ak kooperanata Jole Bolić 12 Z adruga ‘Virovitičko povrće’ iznikla je iz Udruge proizvođača povrća koju u Virovitičko– podravskoj županiji, ali i na razini države, vodi Miroslav Filipović, povrćar, koji se prihvatio posla upravitelja zadruge, s povjerenjem zadrugara. Tako se u mjestu Koriji nedaleko Virovitice možete susresti sa zadružnom infrastrukturom koja se sastoji od unajmljenih zgrada u kojima je sjedište ove zadruge i dvije rashladne komore te s ostalim skladišnim prostorom. No pravo stanje zašto zadruga nosi naziv Virovitičko povrće stječe se u obilasku zadrugara koji na svojim imanjima gaje raznovrsno povrće na svojim imanjima u okolnim selima. Slika je nezaboravna, polja prekrivenih plastenicima, gotovo očaravajuća. U njima se upravo priređuje, a posjetili smo ih oko 10. svibnja, sadi ili njeguje zasađeno: prvenstveno paprika (ona po uvriježenom nazivu ‘babura’) i već poznata ‘roga’. U plastenicima su zasađeni i krastavci, rajčice, a tek na red dolaze lubenice. Riječ je o stotinama tisuća sadnica koje su u odličnoj kondiciji, a paprika babura već je na strukovima, čeka još malo vremena pa da se bere i odlazi na tržište. Uz papriku, koja je proslavila ovaj kraj, a upravitelj vjeruje i zadrugu na čijem je če- nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. lu i gdje zarađuje plaću, gaje se tone i tone lubenica, rajčica, krastavaca, dinja, svih vrsta kupusnjača. Kapacitet hladnjača je 4 i 8 tona, no kako kaže upravitelj, roba odmah ide na tržište i mora biti rashlađena, traži se potpuna svježina od strane trgovačkih lanaca. A i Podravka, koja je ugovorila ovogodišnju veliku proizvodnju paprike roge od 50 tona, traži da u preradu dođe nezgnječena, čista i svježa. Entuzijazam svih zadrugara je velik, kao i upravitelja koji je i sam značajan proizvođač povrća. Dvanaestorica članova zadruge imaju svaki u prosjeku 8 ha zemlje, vrlo prikladne za povrće, a dvojica imaju kapacitet plastenika i po 40 tisuća m2. Tržištu zadrugari mogu ponuditi 800 – 1000 tona paprike, a zadrugari očekuju ove godine promet veći od 6 milijuna kuna. Osim vlastitih proizvoda tu je i ugovorena suradnja s 30-ak kooperanata pa hrvatsko tržište može očekivati vrsno virovitičko zadružno povrće. Najviše štete donosi uvoz loše robe U zadrugu su ušli, rekao je M. Filipović, oni koji gledaju unaprijed, a uvjeren je www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Upravitelj zadruge Miroslav Filipović Po uzoru na vinske ceste u virovitičkom kraju, niz je putokaza "Puta paprike" Paprika traži puno ruku... Sadnice paprike Sadnice krastavaca Moderna komora zadruge za hlađenje Sadnice lubenice ke smetaju neke pojave na tržištu, prvenstveno uvoz koji donosi robu loše kvalitete i uz niske cijene remeti odnose. I zadruga je dio svega toga: s jedne strane suočava se s potrebom daljnjeg investiranja, a s druge trebaju joj ići naruku i državne mjere – operativni programi, strategije održivost programa povrća, zemljišna politika i razumijevanje da se radi o specifičnoj, istina visokoprofitabilnoj proizvodnji, ali koja se odvija na malim površinama gdje su velika ulaganja. U isto vrijeme upravo oni nemaju nikakve potpore za tu proizvodnju. da će u skoroj budućnosti ovdje niknuti i veliki distribucijski centar jer je to nužno za 120 profesionalnih povrćara kojima bi umnogome pomogao da izlaze na tržište, kada su cijene i ostalo najpovoljnije. No tržište i perspektiva ove proizvodnje slažu se u jednom: povrće s virovitičkih polja i plastenika je vrhunsko, potvrđeno prvenstveno od strane kupaca, ali uveli- www.zadruge.hr – To da su ljudi prepoznali potrebu udruživanja smatramo vrlo važnim postignućem jer na tržište se ne može izlaziti neorganizirano, a u proizvodnji se mogu bitno nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. smanjiti troškovi ako smo udruženi i dobro organizirani, ističe upravitelj zadruge. Hrvatsko povrće zbog svega toga ima perspektivu, ali razne lobije država mora ukloniti i omogućiti našim proizvođačima napredak. Jer, sada na tržištu i nema konkurencije standardne robe koja se pojavljuje, a najviše štete donosi uvoz nekvalitetne robe. Naravno da povrćarima ne ide na ruku prevelik PDV, veliki ulazni troškovi za repromaterijal i energiju jer kada se sve to stavi u omjer proizvodnje, nažalost ona stalno pada, a posebice uzme li se u obzir činjenica da je još sedamdesetih godina 20. st. bila hiperprodukcija paprike babure koja je danas nedostatna, zaključuje M. Filipović. 13 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Kvalitetna roba uvijek nađe kupca Poseban problem zadrugarima čine kreditna sredstva jer banke, osim nekih iznimaka, traže jedino da zadrugar zadužuje svoju imovinu pa onda dobiva kredit. A za start povrćarske proizvodnje potrebno je osigurati minimalno 120 – 130 tisuća kuna za proizvodnju na 10 ha. U virovitičkom kraju, lokalnoj zajednici, ima razumijevanja, no ljudi moraju shvatiti da je važan i poduzetnički duh ukoliko se nešto želi pokrenuti. Usto danas je najvažnije proizvesti visokokvalitetnu robu, a to neki ne shvaćaju još dovoljno čvrsto. Kontrole su nedovoljne i u trgovačkim lancima, a inspekcije često samo vizualno pogledaju povrće. – Naša perspektiva, zadruge i zadrugara je osigurana, kaže upravitelj, jer kvalitetna roba uvijek nađe kupca. Samo jedan kupac iz Slovenije, primjerice, traži 50 tona salate i cijela proizvodnja zadruge može se tamo izvesti. Uvjet je kvaliteta, a uskoro dolaze i paprike iz ove zadruge s oznakom zemljopisnog podrijetla, što je istaknuto i na ambalaži. U ovoj proizvodnji puno je ručnog rada i osjeća se stalno manjak radne snage, a i ponuđeni kuponi (vaučeri) pokazali su se složenima i skupim pa se zadrugari zalažu za status povremenih radnika kao stalnih sezonaca, onako kako je to uređeno u turizmu. Poljoprivredna zadruga Virovitičko povrće krenula je u posao s razumijevanjem svih zadrugara da se moraju ostvariti sva zadružna načela, odlučivanje 1 zadrugar 1 glas, a upravitelj ima pravo donijeti samostalnu odluku do najvišeg iznosa 20 000 kuna. Za rad zadruge izdvajaju zadrugari 8 posto od prometa i još 6 posto, svjesni da moraju imati za osiguranje mjesta na tržištu. Zadruga pozdravlja i mjeru revizije OPG-a u sektoru povrćarstva kako bi ostali oni koji od toga posla uistinu žive, odnosno da imaju najmanje 2 ha u proizvodnju povrća, a ostali da se izbrišu iz registra. U visoku razinu opremljenosti te bezbrojnim plastenicima i u modernu proizvodnju, zatim potrebne uređaje i sl., mogli smo se uvjeriti i prilikom posjeta zadrugarima Mladenu Rakariću i Željku Kokoru iz mjesta Rogovec u blizini Korije, gdje je i snimljen foto-materijal kao ilustracija ovome prilogu. 14 RZ ISTRA, POREČ ZASAD SE DRŽI “IZNAD VODE" Od osnivanja, proteklih osam godina, ova ribarska zadruga pozitivno je poslovala, uz određeni rast prometa koji sada iznosi 13 mil. kn na godinu. Zapošljava devet djelatnika i trenutno ima 63 zadrugara, a najveći broj (123 člana) imala je 2008. U zadruzi “Istra" među planovima razvoja ističu izgradnju pogona za preradu ribe vrijednog oko 10 mil. kn Asim Čabaravdić Z a ribarsku zadrugu “Istra" sa sjedištem u Poreču bez dvojbe se može ustvrditi da je to danas najrelevantnija ribarska organizacija na ovom dijelu istarskog poluotoka. Osnovana je u lipnju 2004. godine s 90 osnivača – članova, a u vrlo kratkom roku je organizirala prikupljanje ribe svojih zadrugara i uspješan plasman na strano tržište. Članova zadruge ima od Novigrada do Pule, a najviše ih je iz Poreča, Tar-Vabrige i Vrsara. Na početku djelovanja za zadrugu je osobito bila značajna suradnja s tvrtkom “Meduza" (iz Karlovca) koja je ustupila skladišni prostor za potrebe zadruge, a 2005. g. “Istra" se uključila u projekt izgradnje veletržnice koju je četiri godine kasnije dobila na upravljanje. U proteklih osam godina rada i djelovanja zadruga je pozitivno poslovala, uz određeni rast prometa koji se sada kreće oko 13 milijuna kuna godišnje. Uz redovnu djelatnost otkupa i prodaje ribe, bavi se i prodajom ribarskog materijala i opreme, posjeduje Otpremnokvalifikacijski centar za školjkaše u sklopu Veletržnice te ima knjigovodstveni servis za svoje zadrugare i mali cafe-bar. U suradnji s općinom Tar-Vabriga pokrenula je projekt izgradnje ribarske luke Santa Marina. Očekuje nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. se ubrzo izrada studije utjecaja na okoliš, a zatim i glavnog projekta. Ako sve bude teklo prema planu, postoje dobri izgledi za dobivanje sredstava iz fondova EU-a za izgradnju tog izuzetno važnog infrastrukturnog objekta za potrebe sektora ribarstva. Za djelovanje zadruge vrlo su važne koncesije nad ribarskim lukama i to na spomenutoj Santa Martini te Tarskoj vali, koja uz to što je stanište bogato ribom uz ušće rijeke Mirne, jedina je lokacija u nas u kojoj se još odvija tradicionalno stoljetno opasivanje vale “Tratom" (posebnom mrežom potegačom). – Taj višestoljetni običaj smo revitalizirali prije četiri godine, kada je naša zadruga od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dobila koncesiju za izlov ribe. Lanjski izlov, krajem listopada, bio je “vela žalost" jer je umjesto desetak tona izlov bio samo tonu i pol, što nije bilo dovoljno ni za pokrivanje troškova. Nažalost, Tarsku valu u to doba je pogodilo veliko nevrijeme, s olujnim jugom, tako da je razina mora bila iznad prosjeka i jaka su strujanja podigla mrežu pa je riba uspjela pobjeći, rekao je Michael Tasić, upravitelj porečke zadruge Istra, napomenuvši da je prije dvije godine izlov www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO bio jako dobar, a zadnje dvije godine, nažalost, vrlo loš. Ribare poticati na udruživanje u “prave" ribarske zadruge Zadruga Istra zapošljava devet djelatnika, a trenutno ima 63 zadrugara. Najveći broj (123 člana) imala je 2008. godine. No te je godine izvršena revizija i isključeni su članovi koji nisu poslovali sa zadrugom nego s tvrtkama, točnije veletrgovcima koji su ribarskoj zadruzi Istra izravna konkurencija. Zadruga očekuje da će joj se priključiti i novi članovi, ako država pronađe odgovarajući instrument kojim će se zamijeniti sada već bivša tržna kompenzacija za prodanu ribu i tako ribare poticati na udruživanje u ribarske zadruge. Naime, Ministarstvo je s ciljem smanjenja crnog tržišta još 2008. odlučilo da se ribarima na fakturiranu ribu isplaćuje 14 posto tržne kompenzacije za ribu koja je komercijalizirana posredstvom trgovaca, a 22 posto (2011. g. povećano na 24 posto) na ribu koja je komercijalizirana putem ribarskih zadruga. Da ne bi izgubili ribare s kojima posluju, trgovci su se brzo snašli i osnovali u međuvremenu svoje ribarske zadruge, ali realna je procjena da nije riječ o pravim zadrugama, jer veletrgovac neće nikad ostvarenu dobit dijeliti s ribarima. Nažalost, Ministarstvo poljoprivrede do sada nije pronašlo načina kako da razlikuje “prave" od onih “fiktivnih" ribarskih zadruga, iako se to pokušavalo Pravilnikom o ribarskim zadrugama (NN 48/2010) kojim su propisani uvjeti njihova priznavanja. Primjer kako zadruge trebaju poslovati, “Istra" to zorno ilustrira i praktično je sve zajednička imovina, jer se nakon odbitka propisanih postotaka za razvoj i pričuvu, sredstva mogu podijeliti zadrugarima sukladno njihovu udjelu u stvaranju dobiti. Hoće li se dijeliti “dividenda" ili će se pripisati dodatni članski ulozi, o tome odlučuju zadružni skupštinari. Prema riječima upravitelja M. Tasića, ribarska zadruga ribu uglavnom plasira na tržištu sjeverne Italije, gdje ima tri velika kupca, dok se manje količine ponude domaćem tržištu, među kojima ima dvadesetak ugostitelja, desetak ribarnica, nekoliko ugostiteljskoturističkih tvrtki i ostalih. – U ukupnom poslovanju naša je središnja opredijeljenost da se riba proda po što povoljnijoj cijeni kako bi zarada ribara i zadruge bila što veća. Imamo prednost da ribu prodajemo na talijanskom tržištu (cijene su u eurima) i pogoduje nam rast tečaja kune. U vezi s plaćanjem, imamo kupce koji svoje obveze prema nama podmiruju u normalnim rokovima. Istina, zadruga nije visokoprofitabilna organizacija, međutim, držimo se (slikovito rečeno) “iznad vode". Bilo bi sjajno kada bismo zadrugarima mogli pružiti servis u cjelini kao što je www.zadruge.hr Upravitelj zadruge Michael Tasić to uobičajeno u razvijenim europskim zemljama. Dobro bi za ribare svakako bilo i osnivanje fonda solidarnosti za slučaj nezgoda. Veletržnica ne može biti aukcijska tržnica samo sa 63 zadružna ribara Zadruga “Istra" ima vrlo ambiciozne, no i veoma ostvarljive planove razvoja, a u prvom je planu izgradnja pogona za preradu ribe u Industrijskoj zoni Labinci na parceli od 2000 kvadratnih metra, što bi stajalo oko 10 milijuna kuna. Za taj je projekt već stigla pravovaljana građevinska dozvola i na zadrugarima je da odluče hoće li ostvariti projekt, a pritom valja računati i na sredstva EU fondova (IPARD). Ostvarenjem toga projekta ribarima bi se omogućilo da se u izvozu njihova riba učini vrjednijom i plasira na strano tržište po boljoj cijeni. Tržne bi se viškove u nekom momentu moglo smrzavati i prodavati (u trenutku veće potražnje), a istodobno bi se tu mogla odvijati i trgovina svježom ribom. Ribarska zadruga Istra je 25 posto suvlasnik tvrtke Veletržnica ribe Poreč d.o.o. i upravlja zgradom Veletržnice od 1260 površinskih metara (trenutno se koristi samo oko 50 posto toga prostora). Suvlasnici su još Istarska županija, Ministarstvo poljoprivrede, Grad Poreč i Istarska razvojna agencija. Veletržnica je planirana kao aukcijska tržnica, no ne može se očekivati da će 63 ribara zadruge svoju ribu prodavati na dražbi dok drugi ribari ne sudjeluju. Predloženo je predstavnicima Ministarstva poljoprivrede da se u svrhu uspostave funkcioniranja veletržnica pronađe model kako potaknuti ribare da putem njih posluju. Pored toga, očekuje se da će se ulaskom RH u EU pristup kako porečkoj tako i ostalim veletržnicama mijenjati, a između ostalog, vjerojatno će manji kupci ribe biti brojniji s obzirom na to da će nestati dosadašnje carinske i špediterske prepreke. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. PBZ LINTAR, KAŠTEL SUĆURAC BOJOVNICI U RATU – MASLINARI U MIRU Članovi Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement u veljači 2011. osnovali su Poljoprivrednu braniteljsku zadrugu Lintar, koja danas ima 2000 stabala maslina, a uskoro će se taj broj povećati za još 1000. Za svoja maslinova ulja već su primili više prestižnih nagrada Božo Novaković D omovinski rat je davno prestao, zato su oni oružje zamijenili oruđem: motikama, škarama, kosama i kosilicama, ali ideja je ostala nepromijenjena: bolje sutra – za njih, njihovu djecu, njihov kraj; bitka za gospodarski napredak, za ekološko očuvanje krajolika… Riječ je o članovima Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement koji su u veljači 2011. godine 15 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Upravitelj PBZ LINTAR sa zadrugarima Lintar – najbolji europski program okolišne odgovornosti Ime Lintar stari je naziv za Kaštelanski zaljev, a dolazi od grčke riječi koja označava lijevak, na što je prastanovnike ovog područja najvjerojatnije podsjećao krajolik. Čak i boca u obliku lijevka mnogostruko simbolizira procese prešanja, pročišćavanja i pretakanja ulja, kao i pripadnost mediteranskom kulturnom i tradicijskom podneblju. Upravo je boca prepoznata kao vrijedan proizvod, Agencija Tridvajedan, koja je osmislila njezin dizajn dobila je za taj rad niz vrijednih priznanja i nagrada struke u Hrvatskoj i svijetu, poput Pentawards Gold Awarda, Hrvatskoga dizajnerskog društva, Art Direction Cluba Croatia, The Dielinea, The Lovely Packagea, Red Dota te ostalih institucija koje donose najuspješnije proizvode dizajna. U ovoj boci zanimljivog dizajna također se krije izuzetan proizvod. Od svoje “premijere" na Noćnjaku 2010. godine, maslinovo ulje Lintar osvojilo je brojne nagrade za kvalitetu i pakiranje na maslinarsko-uljarskim manifestacijama. Na 15. jubilarnom ovogodišnjem Noćnjaku, održanom u općinama Tučepi i Gradac, ulje je bilo u samom vrhu kvalitete sa zlatnom medaljom između rekordnog broja uzoraka koje su ocjenjivali 67 certificiranih ocjenjivača. Odličan uspjeh zadružno ulje je postiglo i na manifestaciji Maslina Split. Sam projekt nagrađen je na međunarodnoj razini nagradom Stevie kao najbolji europski program okolišne odgovornosti u konkurenciji više od 3000 prijava, pristiglih iz 40 zemalja svijeta. osnovali Poljoprivrednu braniteljsku zadrugu LINTAR u Kaštel Sućurcu. “Bojovnici u ratu – maslinari u miru", već je poznata krilatica kojom se najbolje može dočarati rad zadruge. Međutim, priča iz koje se rodila zadruga, nastala je puno prije… Naime, nakon gotovo stotinu godina eksploatacije, u tvrtki Cemex Hrvatska, najvećem i najstarijem proizvođaču građevinskog materijala u ovom dijelu Europe, početkom ovoga stoljeća javila se ideja o sanaciji rudnika iz kojeg se dobivala sirovina za proizvodnju cementa. Taj projekt društveno odgovornog poslovanja u svojem začetku težio je da se vizualno i korisno oplemeni područje rudnika. 16 Zadrugari sami u masliniku obavljaju sve poslove Tako je u zadnjih desetak godina na osnovi projekta Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša na južnim padinama Kozjaka, na mjestima gdje je završila eksploatacija, rekultivirano više od 200 000 kvadratnih metara površine. Prvo je provedena tehnička sanacija polja, čime su se postigle zahtijevane završne kote terena, terase, stabilnost tla i kosina, što je bio preduvjet za nasipanje plodnog tla i biološku rekultivaciju. U drugoj fazi su se sadile autohtone mediteranske biljke, među kojima i masline. Ukupna površina maslinika iznosi oko 200 000 m2 na kojoj je zasađeno približno 2000 stabala maslina, većinom autohtone sorte oblica. Godine 2009. brigu o masliniku je preuzelo oko 80 članova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Dalmacijacement koji su, kako to biva kad udruga dobro djeluje, dvije godine kasnije osnovali Poljoprivrednu braniteljsku zadrugu LINTAR, s ciljem da rad udruge dobije potrebnu formu. Danas zadruga broji 12 članova koji se samostalno bave uzgojem i održavanjem maslina, a pri berbi pomažu i ostali članovi Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata. Rad u zadruzi omogućio im je da pridonesu razvoju gospodarstva svoga kraja, a eventualnu dobit usmjere za školovanje djece poginulih branitelja Domovinskog rata. Članovi zadruge u masliniku obavljaju poslove održavanja, kao što su košnja trave, prehranjivanje i rezidba maslina, a postavili su i sustav navodnjavanja te već treću godinu proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje znakovitog naziva zadruge – Lintar. Dokazat ćemo da zadrugarstvo ima budućnost Potvrda da je zadruga na dobrom putu stigla je i u obliku kumstva predsjednika RH Ive Josipovića. Naime, 23. travnja 2013. predsjednik Josipović posjetio je zadružni maslinik Lintar te je simboličnom sadnjom masline na saniranom području nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. rudnika Sveti Kajo iskazao podršku programu koji okuplja hrvatske branitelje u korisnom radu. Angažiranje branitelja u zadruzi istaknuo je kao dobar pokazatelj sjajnog angažmana i primjer kako se može ekološki oplemeniti neko područje. Na posjet predsjednika Josipovića i kumstvo zadruzi osvrnuo se i upravitelj Ante Grubišić, koji je među ostalim istaknuo: “Snažno nas je razveselilo što je Predsjednik Republike svojim kumstvom dao podršku našoj zadruzi. Rad koji smo uložili u stvaranje našeg maslinika i proizvodnju ulja u posljednje tri godine nagrađen je time na najljepši mogući način. Trudit ćemo se opravdati povjerenje koje nam je predsjednik Josipović dao, radit ćemo i dalje da dokažemo da koncept zadrugarstva ima budućnost, a nastojat ćemo da Lintar bude jedna od najuspješnijih zadruga ne samo u Dalmaciji, već i u Hrvatskoj." Za zadrugu, Grubišić u doglednoj budućnosti ima velike planove; najavljuje sadnju novih 1000 stabala maslina, a od iduće godine očekuje i prvi plasman ulja na tržište. Takve aktivnosti dovele bi i do otvaranja radnih mjesta tj. zapošljavanja. Ističe kako u zadruzi stalno žele unaprjeđivati svoj rad i upoznavati se s najmodernijim rješenjima u uzgoju maslina i proizvodnji ulja, zbog čega redovito prate najave i sudjeluju na specijaliziranim edukativnim seminarima i sajmovima. Za kraj Grubišić je dodao “Uspjeh koji smo ostvarili i koji i dalje ostvarujemo dugujemo predanom radu naših zadrugara, koji su svi odreda zaljubljenici u ovaj posao. Obavljamo ga s veseljem, rado provodimo vrijeme zajedno, učimo i putujemo i zbog svega toga rezultati i nagrade nisu mogli izostati. To je tajna našeg uspjeha, a nadam se da će se taj entuzijazam i u budućnosti nastaviti jer je pred nama još puno godina i brojne masline koje treba uzgojiti. Naglasio bih još veliku ulogu branitelja u oslobađanju domovine te je povezao s ulogom u našoj braniteljskoj zadruzi. Naime, branitelji su bili istinski domoljubi i bojovnici u ratu, a danas su ti isti branitelji zaista maslinari u miru". www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO vih u svakodnevnom životu, ali tek se kombinacijom može postići cilj različitih motiva, a to je posebnost njihovog svakog predmeta. Rad u ovoj zadruzi temelji se na postulatima održivosti koja im je, kao i malom obrtniku, iznimno bitna u svim dimenzijama, od ekološke koju podupiru radom s prirodnim materijalima, do ekonomske gdje samozapošljavanje čini bitan element. Nema rada “na crno" Nenad Unukić To je ekipa zadrugara koja ne čuva ljubomorno svoja znanja, već ih nastoji uz pomoć kreativnih radionica prenijeti na mlade. Obrtnička zadruga Motivi imala je radionica decoupage tehnike, oslikavanje svile, izradu nakita kao i pomalo zaboravljene ručne radove kukičanja i pletenja. – Najvažnije je da u zadruzi nema rada na crno. To nam je bila prva namjera. Danas mnogi ljudi rade na crno. Ovako, putem zadruge toga nema. A i jeftinije je. Imamo puno upita za učlanjenje, ali smo odlučili da dalje idemo oprezno. Svaki član mora naći svoj interes, a i zadruga treba imati neku korist. Sada pristupamo Europi sa zajedničkim zadružnim zahtjevom da nam se nešto financira, kaže Milka Šormaz, upraviteljica zadruge. Razgovarali smo u Centru za bioterapiju u društvu i s Jadrankom Katić. Ona je diplomirana bioterapeutkinja po metodi Zdenka Dumančića. Terapije održava u Bjelovaru i Koprivnici, a ima i redovitu emisiju na radiopostaji. Iscjeljuje ili liječi gotovo sve, od astme, alergija do žuči i želuca. Jadranka nas upozorava da je velik dio alternative i alternativne medicine izvan svake kontrole. A upravo zadruga je ta koja pruža mogućnost organiziranog i kontroliranog djelovanja. O Zadruga je racionalna organizacija OBRTNIČKA ZADRUGA MOTIVI BOGATSTVO I ŠIRINA DJELATNOSTI Zadruga Motivi registrirana je na više od 30 djelatnosti, od uzgoja voća do bioterapije i izdavanja novina. Njihov je cilj pomoću tradicionalnih kao i modernih tehnika načiniti nešto novo, suvremeno i vrijedno pozornosti brtnička zadruga Motivi osnovana je 2011. godine s ciljem promocije različitih koncepata razvoja poduzetništva, svakom prema svom motivu i djelatnosti. Sastoji se od sedam osnivača i članova. To su: Milka Šormaz s djelatnošću računovodstvenih servisa, Božica Marković s Ateljeom za izradu odjeće i modnih dodataka, Juraj Marković s djelatnošću promidžbeno-informatičkih usluga, Jadranka Katić s Centrom za bioterapiju, Vanja Kupsjak s računovodstvenim poslovima, Tomislav Pavić s kućnim popravcima i Igor Jakšeković s tiskom na tekstilu i ostalim predmetima. Zadruga Motivi registrirana je na više od 30 djelatnosti, od uzgoja voća do bioterapije i izdavanja novina. Iako su različitih djelatnosti i zanimanja, glavna djelatnost zadruge je osmišljavanje kreativnih ukrasnih i nosivih predmeta s ekološkim i etnografskim motivima. Njihov je cilj pomoću tradicionalnih, ali i modernih tehnika načiniti nešto novo, suvremeno i vrijedno pozornosti. Raznovrsne tkanine mogu poslužiti kao mediji za stvaranje predmeta iz tradicijske baštine i povijesti, kao i za stvaranje modernih predmeta nosi- www.zadruge.hr U zadruzi su svjesni da su ekipa raznih djelatnosti, ali nije isto kad prema vlasti nastupa samo jedan zadrugar ili organizacija, zadruga. To nije klasično cehovsko udruženje, kao sekcija dimnjačara ili ugostitelja. Cehovsko udruženje ima specijalnosti zanimanja. Tako dimnjačari imaju svoje cehovsko udruženje, autoprijevoznici, ugostitelji, svoje i to je vrlo vrijedno te im pomaže pri obavljanju obrta. Značajan broj zanimanja, odnosno obrtnika ima svoje udruženje, gdje oni rješavaju svoje probleme i ono ih na neki način pomaže u radu. Međutim, razlika između zadruge i cehovskog udruženja je velika. Zadruga ima status kao poduzeće, samo je u zadruzi zakonom određeno da mora biti 7 zadrugara, dok poduzeće možete sami otvoriti ili vas također može biti više, a možete i zaposliti koliko hoćete ljudi u poduzeću kao i u zadruzi. Zadruga ima status pravne osobe, vodi se dvojno knjigovodstvo, odnosno sve se radi prema Zakonu o nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. trgovačkim društvima i ona se registrira na trgovačkom sudu kao i poduzeće. – Cehovska udruženja su, dakako, osnovana radi rješavanja problema pojedinih zanimanja – obrta, odnosno obrtnika, tumači M. Šormazi i zaključuje: “ ... svi dimnjačari, frizeri ili autoprijevoznici imaju iste probleme, iste interese pa putem svojih udruženja to lakše rješavaju. Zadruga je kao poduzeće – obavlja svoju djelatnost koja je registrirana i ostvaruje dobit. Nas se sedam dogovorilo, pronašli smo zajednički jezik i registrirali zadrugu svi zajedno, a ne da svatko pojedinačno otvara poduzeće. Prvo, to nam je bilo lakše jer smo otvorili jedno poduzeće – zadrugu, a zatim i znatno jeftinije. ZB Dolina Vojlovice, Čačinci TRAŽE ŠIRU POTPORU Stjepan Pavić, upravitelj Z ahvaljujući inicijativi branitelja, prije tri godine osnovana je zadruga Dolina Vojlovice, Čačinci, a osnovni cilj osnivanja proizašao je iz potrebe za zapošljavanjem razvojačenih branitelja. U samome početku svoga rada ova zadruga dobila je podršku i novčana sredstva Ministarstva branitelja te je pristupila izradi plana razvoja koji je upućivao na otvorenu mogućnost samozapošljavanja u sektoru uzgoja i prerade ljekovitoga bilja. U tom trenutku namjere su bile jasne, međutim niz pravilnika vezanih za distribuciju i sušenje ljekovitoga bilja kao i nedostatak svježega kapitala, uveli su zadrugu u nemogućnost obavljanja rada. Kako su zadruge, same po sebi, fleksibilne tj. lako prilagodljive novim uvjetima, članovi su ubrzo pronašli druge mogućnosti i nova rješenja. Naime, već krajem 2010. godine zadruga je pozitivno iskoristila Odluku Državne uprave o dimnjačarskoj službi te potpisala Ugovor o poslovnoj suradnji s dimnjačarom na području općine Orahovica, a zatim i ugovor o koncesiji koji je jamčio obavljanje dimnjačarskih poslova. Nakon toga, zadruga šalje svoje djelatnike na prekvalifikaciju i osposobljavanje, kako bi samostalno i u potpunosti mogla obavljati dimnjačarske poslove. Općina Zdenci potpomaže rad zadruge. No i u tom razdoblju zadruga prolazi kroz složene uvjete rada, nepovjerenje lokalnoga stanovništva te otežanu naplatu za izvršenu uslugu. Držimo da bi ovu, uistinu vrijednu inicijativu članova zadruge morala značajnije podržati šira zajednica i ministarstva, poglavito novčanim sredstvima. 17 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO JE LI ZADRUGA PODUZETNIČKA ORGANIZACIJA “LJUDSKOG LICA" Neshvatljivo je kako nitko tijekom i poslije procesa tranzicije i privatizacije u nas nije ozbiljno i sustavno postavljao pitanje modela, kako i na koji način valja organizirati i poticati organiziranje usitnjene (poslovno i vlasnički) hrvatske gospodarske strukture na nacionalnoj razini prof. dr. sc. Miroslav Tratnik D anas se ova dvojba iz naslova članka više ne postavlja samo kao usamljena frustracija nekog nezadovoljnog teoretika. Globalno se svjetsko poduzetništvo preispituje kao dugoročno, socijalno održivo, ali bez većih korekcija, o čemu se sve više oglašavaju i svjetski respektabilne institucije*. To zadružnom organiziranju, kao društveno osjetljivom poduzetništvu, daje posebnu pozornost postojeće gospodarske prakse. Kao model poduzetništva ova dvojba ulazi kao mogući predložak za poduzetništvo s manje individualnog nadmetanja i rizika (pa i autodestruktivnog za pojedinca), veće konkurentnosti, a više poslovne uzajamnosti (ali ne manjega konkurentskog potencijala) radi vlastite zaštite, opstanka i pojedinačnoga poslovnog promoviranja i napredovanja. Globalna, svjetska matrica poduzetništva, posebice među zemljama tranzicijskoga gospodarstva, nošena tek slobodom tržišnog mehanizma i konkurentnosti, sukobljava se sama sa sobom, percipirajući, kvazi-matricu poduzetništva kao “individualno-poduzetničko nadmetanje i igre pojedinca bez granica, a poduzetničku slobodu bez pravila". Otrežnjenja od poslijetranzicijski shvaćene poduzetničke slobode, počinju tek nakon uvođenja i “zakonskog penaliziranja fiskalnih pravila" (porezne discipline države, poštivanja poduzetničkih obligacija – ugovornih i onih dobre poslovne prakse), pojedinačni se poduzetnički bum sve više dovodi pod znak pitanja u pogledu prakticiranja ranijih pravila i poslovnog kontinuiteta. Mnogi mali poduzetnici (bez obzira na organizacijsku formu) u nas su ostali zatečeni novim pravilima igre, a kao pojedinci svojom ekonomijom opsega postali su premali za glo*http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/papa-franjo-kritizirao-prvenstvo-banaka-ispred-obitelji-ako-se-ulaganja-u-bankama-smanje-to-je-tragedija-a-akoobitelji-zive-lose-i-nemaju-sto-jesti-to-nije-vazno---287082.html 18 balnu igru na novome, otvorenom EU tržištu (uskoro). Pojedinačno neorganizirani, neosposobljeni djelovati putem zadružnog sustava, često psihološki prestrašeni djelovati u sustavu (najčešće puni nerealnoga vlastitoga poduzetničkog ega), dok im se s druge strane, mimo zadružnog sustava, zakonski institucionalizirani, nude različiti surogati palijativnih zajedništava. Primarno su to zajedništva na primarnoj, horizontalnoj razini objedinjavanja proizvodnje, dok su to u vertikalnom povezivanju, granski i regionalni klasteri. Prirodnim, interesno poslovnim slijedom u tom lancu sudionika, povlašteni će biti oni više faze dodanih vrijednosti. Kao prepoznatljive primjere, ovdje bi mogli navesti, proizvođačke organizacije, za prvi primjer, a klasične klasterske oblike za drugi, budući da takvu vertikalnu strukturu ogrožđavanja (klasteriranja) mogu u međuzadružnoj suradnji oformiti i same zadruge unutar zadružnog sustava i skladu s njihovim načelima (upravljanja i raspodjele) u poslovanju. Zato to smatramo bitno za istaknuti jer se zasad u nas ne govori o zadružnom klasteru, koji u šestom od svojih sedam načela upravo nalaže međuzadružnu suradnju kao temelj zadružnog identiteta. Poduzetništvo je po osnovnoj definiciji izazov – znači, biti spreman za preuzimanje poslovnih rizika, ali ne i neorganiziranoga ili stihijskog, slikovito, skoka u bezdan – s naglaskom na neorganiziranog na makrogospodarskoj razini. Neshvatljivo je kako nitko tijekom i poslije procesa tranzicije i privatizacije u nas nije ozbiljno i sustavno postavljao pitanje modela, kako i na koji način valja organizirati i poticati organiziranje usitnjene (poslovno i vlasnički) hrvatske gospodarske strukture na nacionalnoj razini. Kao “neatraktivna" u pretvorbi te i danas neorganizirana, ali skupno značajnih nacionalnih resursa (zemljišnih, kapitalnih i radnih) koji danas, vrlo lako kao neorganizirani, pojedinačno, mogu postati spekulativnim interesom i potplaćeni. Zadružni model organiziranja koji bi ih u tom smislu štitio još uvijek je predmet različitih prijepora unutar zadružnog sustava, ali i formalizacijama i inertnošću izvana. I danas se o zadružnom modelu, na resornim razinama, govori povremeno i uzgredno (prigodničarski, na skupovima, bez konkretnih mjera i poteza), iako je jasno da je taj dio nacionalne gospodarske strukture ostao na organizacijskoj vjetrometini te poduzetnički i poslovno razjedinjen, nekonkurentan, a s njime i njihovi resursni potencijali za skori ulazak u EU. Danas, više nego ikad, poslovni opstanak “malih" postaje pitanje timskoga i uzajamnog nastupa. Bilo da se radi o nastupu na nabavno-prodajnom ili proizvodno-poslovnom tržištu, široko objedinjenih aktivnosti, organizacijski usustavljenih, načelima zadružnog upravljanja i zadružnim vrednotama te s jasnim pravilima zadružne, gospodarske raspodjele. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Kada i zašto zadruga? Vrlo su često postavljana ovakva pitanja. Nedavno sam bio upitan, može li se istodobno biti socijalno osviješten i poduzetan, a da se ta dva stanja svijesti i aktivnosti ne sukobljavaju. Odgovor je težak pa gotovo eksplicite i nemoguć, ako se socijalna osviještenost (pojedinca) i poduzetništvo dovode u odnos antagonizma ili suprotstavljenosti jedno drugome u zadružnom sustavu organiziranja. Ali odgovor je da, kada se u okviru pojedinaca i zadružne poduzetničke svijesti o skupnosti promatra sinergistički, odnosno kada članovi zadruge odluče “uravnotežiti" (što često znači umanjiti ekonomsku dobit) i korigirati četvrto zadružno načelo dobiti, podvrgavajući ga ostalim načelima ili principima, mjereći “poduzetničku dobit" i socijalno osviještenim profitom, a koji nije tako izravno i odmah vidljiv. Stoga se u nas često ponavlja pitanje treba li ili ne u tome biti i sustavna skrb države (fiskalna, monetarna, poticajna), upravo zbog toga manje vidljivoga “socijalnog profita", a bez da se ugrozi načelo zadružne autonomije i neovisnosti. Treba, i ima li takvih pojedinaca koji bi to prihvatili kao razlog zajedničkog i inog djelovanja kroz zadrugu. Ima. Iako zvuči utopistički, socijalni (društveni) “profiti" kroz zadrugarstvo za svaku državu su civilizacijski i dugoročni dobitci. Ti su profiti, osim civilizacijski i organizacijski, te se putem njih gospodarsko-socijalni ustroj usitnjene strukture država gradi i uređuje iznutra, pa su time i neupitni. S druge strane, kao manje vidljivi u kraćem vremenu, u svim su strukturama, manje interesantni jer ne izazivaju “pljesak na prvi pogled" te se uvijek odgađaju ili sporadično prizivaju na marginama “važnijih" događanja. No vratimo se našem pitanju o tome kada i zašto zadruga. Zadruga je primarno interesno okrenuta prema resursno slabima ili nedovoljno" snažnima", bilo radom, bilo kapitalom, zemljištem i menadžmentom, kao obilježjem poslovnotehničko-tehnoloških znanja. Kada pojedinačno (kao fizička ili pravna osoba) širenje poslovanja ili jačanje nekog od drugih ciljeva zadruge, zbog nekog od resursnih ograničenja, nije pojedinačno moguće ili je širenje poslovanja i usporen razvoj, teorija organiziranja i povijesno iskustvo uči nas da je jedan od načina u organizacijskom sinergizmu, a koje donosi zajedništvo na istim ili sličnim interesima. Po definiciji, zadruga to jest. Iako se organizacijski sinergizam može realizirati u različitim pravnim oblicima zajedništvima, zbog pojedinačnoga, slaboga, resursnog potencijala budućih članova i načelima na kojem funkcionira zadruga te djelatnostima u kojima djeluje, zadruga se pokazala kao vrlo učinkovit i povijesno dokazani oblik tog ostvarenja. Istina, ona nije bila jednako organizirana, imala jednaku državnu skrb i jednako bila prihvaćena u svim zemljama koje su je organizacijski prakticirale. www.zadruge.hr PRIKAZI No jedno je sigurno, kronologija povijenogospodarskih događanja pokazuje potrebu za intenzivnije zadružno organiziranje u zemljama Europe, te su nastale kao prirodni odgovor na recesivna ili krizna stanja u društvu i gospodarstvu tih zemalja. Sva ozbiljna recentna literatura o tome piše. Jesmo li mi u takvu stanju i prepoznajemo li tu prirodnu potrebu ozbiljnog pristupa hrvatskom zadružnom organiziranju? Odgovor se krije u osobnom ali i posebno institucionalnom preispitivanju savjesti svih koji izravno ili manje izravno utječu na njega. Ako neko poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo u Republici Hrvatskoj nema dovoljno zemljišta kao ograničavajućeg resursa za daljnje širenje proizvodnje ili ga ograničava u tome (npr. nove mljekarske farme), a nema prikladnih raspoloživih površina (lokalno) za kupnju, jedan je od argumenata da sinergizam zadružnog zajedništva postane dovoljno poticajnim motivom za razmišljanje o uključivanju u zadružnu poslovnu organizaciju, kao model zajedničkog nastupa u korištenju državnog zemljišta i njegova vodećega bodovnoga kriterija – poslovnog plana. Upravo je obrnuto, u Zakonu se izrijekom kaže da: “Zajednička ponuda ponuditelja na pozivu, za zakup i zakup za ribnjake, smatra se nevažećom, (čl. 29., stavak 3.). Može li ga se shvatiti kao brigu odnosno skrb države za zadruge? Isto tako, ukoliko se nema dovoljno raspoložive radne snage, posebice stručno osposobljene (kvalitetne) iz vlastite obitelji za sve proizvodno-poslovne faze rada na gospodarstvu (sigurno ne; za osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje, čuvanja i skladištenja, transporta i logistike, financijsko-poslovnih znanja, tržišno-marketinških, inovativno-stručnih znanja i sl.) – valja ozbiljno shvatiti zadrugu kao rješenje. Financijski kapital, osobito financiranje trajnoga obrtnoga kapitala za pojedinca, česta su ograničenja, osiguranje uvjeta i jamstva povrata te izrade elaborata za banke i druge financijske institucije. I to je posao koji u ime članova zadruge, stručno i operativno, može obaviti zadruga. Novi je to razlog za promišljanje, priključenje ili osnivanje zadruge. (Ne)znanje se javlja kao ograničavajući kriterij pojedinaca koji žele širiti svoje poslovanje. Najčešće se odnosi na nedostatak menadžerskih zadružnih znanja, ne onih korporativnih, nego općeg menadžmenta. Edukacija za pojedina obiteljska gospodarstva, fizičke i manje pravne osobe je velik fiksni trošak te je i to razlog za promišljanje uključivanja u sustav zadružnog organiziranja kao sinergijske poslovne prednosti. Stoga sva gospodarska i ina (socijalne, pravne i etičke) ograničenja “pojedinačno slabih" i njihova rješavanja, možemo podvesti pod sintagmu zadružnog organiziranja s ljudskim licem, ma što god to za koga značilo. Pritom, spekulanti, unatoč slobodi zadružnog načela pristupa, nisu poželjni članovi. Za njih postoje i drugi pravni oblici. www.zadruge.hr PROMICANJE RAZUMIJEVANJA ZADRUGA U STVARANJU BOLJEG SVIJETA Ova knjižica sa šest poglavlja i bogatom bibliografijom, kako je i na naslovnoj stranici navedeno, doprinos je EURICSE-a obilježavanju Međunarodne godine zadruga. To je svojevrsni sažetak ključnih zaključaka konferencije pod naslovom “Promicanje razumijevanja zadruga u stvaranju boljeg svijeta,, koju su 15. i 16. ožujka 2012. u Veneciji zajednički organizirali EURICSE i Međunarodni zadružni savez (ICA). Hrvatsko izdanje priredili su i objavili suizdavači: CEDRA Čakovec i Hrvatski savez zadruga Priredio: Marijan Ričković U prvome dijelu priređivači nas uvode u temu pa u prvome poglavlju obrazlažu razumijevanje i potencijal zadruge, naglašavajući kako su zadružna poduzeća vrlo važne organizacije. Ona pridonose društveno-ekonomskom razvoju u industrijskim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, zatim sudjeluju u porastu zaposlenosti, a raspodjelu bogatstva održavaju uravnoteženijom. No usprkos njihovoj važnosti, zadrugama se još uvijek ne obraća pozornost koju one zaslužuju. Temeljni razlog ovog zanemarivanja nalazi se u “proširenom konformističkom tumačenju načina na koji ekonomija funkcionira", bez obzira što zadruge postoje oko dvjesto godina, prisutne su u različitim područjima ekonomske djelatnosti te imaju duži životni vijek od profitnih tvrtki. Istodobno, zadružni sektor je postao vrlo snažan ekonomski čimbenik. Prema procjenama UN-a od prije 20-ak godina, životnim sredstvima tri milijarde ljudi dijelom pridonose zadružna poduzeća. U svijetu je tri puta više vlasnika članova zadruga od pojedinačnih dioničara u poduzećima u vlasništvu investitora, dok je u brzorastućim državama skupine BRIC četiri puta više članova zadruga nego neposrednih di- nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. oničara. Spomenimo od brojnih podataka još samo da poljoprivredne zadruge u Europi imaju ukupno 60% tržišnog udjela na području prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda te oko 50% udjela u nabavi sirovina. U SAD-u zadruge imaju 28% tržišnog udjela u preradi i prodaji poljoprivrednih proizvoda te 26% u nabavi sirovina... Mnoge prepreke priječe razvoj zadrugarstva No kao što je naglasilo nekoliko govornika na konferenciji Euricse, procjena ekonomskog utjecaja zadruga mora biti proširena izvan brojčanih pokazatelja. Kao prvo, one igraju važnu ulogu u umanjivanju posljedica neuspjeha tržišta, poboljšavajući tako funkcioniranje ekonomskog sustava i dobrobit velikih skupina ljudi. Primjerice, zadruge imaju dugoročnu viziju razvoja te često postaju sredstvo razvoja zajednice i najčešće nastoje proizvodnju robe i usluga održati u skladu s potrebama ljudi kojima služe. One su i društveni čimbenik koji je otvoreno predan rješavanju problema lokalnih zajednica ili pak pitanja različitih skupina korisnika. U svome radu, kako u nas tako i u svijetu, zadruge su često suočene i s mnogim preprekama koje priječe njihov razvoj. Te su zapreke rezultat loših zakonskih okvira, loših tržišnih politika i nedostatne regulacije tržišta te slabo razvijenih upravljačkih praksi u samim zadrugama. Zadruge se susreću s mnogim izazovima tijekom obavljanja ekonomskih djelatnosti uz nastojanje da ostanu vjerne zadružnim vrijednostima i načelima. 19 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Zadruge otpornije od klasičnih poduzeća Kako se navodi u završnom dijelu ove brošure, budućnost pred zadruge stavlja mnoge izazove. Globalna kriza nije samo pokazala da su zadruge otpornije od klasičnih poduzeća, već je i ukazala na manjkavosti modela ekonomskog organiziranja koji je usredotočen na djelovanje dva tipa ekonomskih institucija: klasična poduzeća koja reguliraju tržište i javne institucije koje regulira država. Rastuće područje za razvoj zadružnog poduzetništva je institucionalizacija mreža malih poduzeća izvantradicionalnih sektora poljoprivrede i ribarstva. Zadruge mogu lako upravljati zajedničkim aktivnostima, uključujući istraživanje i razvoj proizvoda, širenje tržišta te povećanje produktivnosti i konkurentnosti poduzeća članica mreža. Sudionici konferencije istaknuli su i neke prepreke razvoju zadružnih poduzeća te predložili rješenja. Njihovi prijedlozi odnose se na istraživačku zajednicu, državne vlasti, zadružna kretanja i međunarodne donatore. Također, ustvrdili su da su se u Europi zadruge najbrže razvile u onim zemljama u kojima njihov razvoj nije bio ometan neprikladnim regulatornim propisima, u kojima su njihove uloge u potpunosti prepoznate, a pritom im djelovanje nije bilo povezano uza specifični sektor. Najuspješnije zadruge djeluju zajedno kao sustav poduzeća Da bi se ostvario puni potencijal zadruga, zakoni koji se odnose na osnivanje i djelovanje zadružnih poduzeća moraju prepoznati ulogu zadruga i biti dovoljno prilagodljivi da dopuštaju zadrugama djelovanje u svakoj grani u kojoj se pokažu korisnima. Druga se skupina preporuka odnosi na razvoj dosljedne kulture upravljanja koja uključuje vrijednosti i načela zadrugarstva. Iskustva zadruga širom svijeta pokazuju da najuspješnije zadruge djeluju zajedno kao sustav poduzeća te svojim članicama, pored ostaloga osiguravaju isplativu tehničku i upravljačku pomoć, marketinške i prodajne usluge, stručna usavršavanja, planiranje projekata... Treća se skupina preporuka odnosi na posebne mjere i akcije usmjerene većem razumijevanju samog zadrugarstva kao i jačanju prepoznatljivosti zadruga kao institucija koje osim ekonomske imaju i društvenu ulogu. 20 SAVJETOVANJE Vedrana Stecca uručuje nagradu upravitelju Šimi Kosoru USUSRET STRUKTURNIM FONDOVIMA EU-a Najuspješnijom zadrugom proglašena Ribarska zadruga Omega 3 (Kali, Ugljan) M inistarstvo poduzetništva i obrta i ove je godine organiziralo Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je održano od 9. do 11. svibnja 2013. u Svetom Martinu. Savjetovanje je održano o temi “Ususret strukturnim fondovima Europske unije", a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Okupio se značajan broj gospodarstvenika, predstavnika državnih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave, poduzetnika, komora, agencija... Savjetovanje je ove godine bilo posvećeno temama vezanim uz perspektive financiranja poduzetničkih projekata iz fondova Europske unije. Sudionicima je predstavljen i PZ CRES OZNAKA IZVORNOSTI CRESKOME MASLINOVOM ULJU N akon niza uspješno završenih razvojnih projekata, kojima pripada i nova uljara te punionica ulja, Poljoprivredna zadruga Cres uspjela se domoći i oznake za izvornost "Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres”. Time je zaokružen cjelokupan proces stvaranja i priznavanja creskoga ulja, a creska zadruga se stavila u red onih koji spremno i s priznatom oznakom izvornosti dočekuju ulazak hrvatske u Europsku uniju. Naime, oznaku izvornosti registrirala je Udruga Ulika, a njezin prvi korisnik je PZ nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Europski akcijski plan za razvoj poduzetništva do 2020. godine kao i Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020. godine. U okviru savjetovanja dodijeljene su i nagrade najboljim mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Tako je najuspješnijom zadrugom u protekloj godini proglašena Ribarska zadruga Omega 3 iz Kalija s otoka Ugljana, a nagradu je upravitelju zadruge Šimi Kosoru uručila predsjednica Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca. Cres. Oznaka je vlasništvo otočne zajednice i svaki maslinar koji ubuduće odluči certificirati svoje ulje i dobiti oznaku izvornosti, moći će to učiniti pod uvjetom da zadovolji sve zadane kriterije, sukladno specifikaciji temeljem kojeg je cresko maslinovo ulje dobilo oznaku, pojasnio je dr. sc. Ugo Toić, koji je od samog početka bio uključen u proces registracije. Ana Marušić Lisac iz tvrtke Biotechnicon, koja za Ministarstvo poljoprivrede obavlja nadzor, naglašava kako će svaka boca creskoga maslinovog ulja, koja će se ubuduće naći na tržištu s oznakom izvornosti, kupcu biti jamstvo da je proizvedeno na način da su poštivani svi zahtjevi specifikacije, budući da se proizvodnja kontrolira u svim fazama, od stabla do flaširanja. Dr. sc. Jelena Đugum iz Ministarstva poljoprivrede najavila je financijsku podršku zadrugama kod pokretanja postupaka certificiranja, kao i marketinga proizvoda te je iskazala nadu da će osim ulja creske Poljoprivredne zadruge, uskoro biti sve više maslinara čija će ulja nositi tu oznaku. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA 25. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA RH ČUDA STVARA MAŠTA MLADIH ZADRUGARA Na ovogodišnjoj jubilarnoj smotri svoje radove predstavili su mladi zadrugari i njihovi voditelji iz 52 učeničke zadruge iz Hrvatske i 1 učenička zadruga iz Manchestera, UK. Deset učeničkih zadruga prezentiralo je svoj istraživački rad. Na smotri je također održano i šest pokaznih radionica U Boćarskom domu u Zagrebu, 11. i 12. svibnja, održane su dvije prekrasne manifestacije: 25. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske (u organizaciji Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva) i – Prvi festival tehničke kulture (u organizaciji Hrvatske zajednice tehničke kulture). Pozdravne riječi na otvorenju ovih manifestacija sudionicima su uputili: predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, prof. dr. sc. Ante Markotić, zatim predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, mr. sc. Marica Berdik i predsjednik Zagrebačke zajednice tehničke kulture, Jadranko Baturić, dipl. ing. Smotru i festival posjetili su Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje kao i mnogi drugi gosti. Mladi zadrugari i ove su godine članovima prosudbenog povjerenstva predstavili svoje najbolje proizvode i prikazali praktične radove, prezentirali rad i postignuća svoje zadruge. Kreativnost i inovativnost mladih zadrugara vidjela se na svakom izložbenom prostoru. Bilo je tu vrlo maštovitih ukrasnih i uporabnih predmeta od keramike, stakla, drveta, tekstila, čipke, jabuka uzgojenih u školskim voćnjacima, meda i raznih pripravaka od sapuna i krema do čajnih mješavina koje su pripremile vrijedne ruke mladih zadrugara. Svi sudionici imali su prigodu sudjelovati na pokaznim radionicama koje su bile iznimno posjećene. Održane su sljedeće pokazne radionice: Cijepljenje voćaka, UZ Pušlek, Poljoprivredna škola, Zagreb; Pirografija, UZ Mrav, OŠ Petar Zrinski, Čabar; Izrada nakita od tekstila, UZ Zadrugari, OŠ Vođinci, Vođinci; Vez – zlatovez, UZ Zadrugari, OŠ Vođinci, Vođinci; Rad na lončarskom kolu, UZ Oton, Oton Iveković, Zagreb; Izrada nakita od perlica, St Peter’s school, Manchester, United Kingdom. www.zadruge.hr Veliko zanimanje svih sudionika, a posebno mladih zadrugara, izazvala je nagradna igra – Putovnica – za putovanje u svijet učeničkog zadrugarstva. Na smotri je prezentirano 10 vrlo vrijednih istraživačkih radova izvedenih u programu učeničke zadruge, 9 iz osnovnih škola i jedan rad iz srednje škole, a nakon vrednovanja povjerenstva za istraživačke radove, priznanja su osvojili sljedeći radovi: Osnovne škole Za osvojeno 1. mjesto: Učenička zadruga: LOVREKI, OŠ Mate Lovraka, Petrinja, tema rada: FOSILI ZRINSKE GORE: za osvojeno 2. mjesto: Učenička zadruga: LUDRUM, OŠ S. S. Kranjčevića, Lovreć, tema rada: OD STEĆKA DO SUVENIRA; za osvojeno 3. mjesto: Učenička zadruga: KLOPOTEC, OŠ Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec, tema rada: ODREĐIVANJE KOLIČINE VITAMINA C U SVJEŽE UBRANIM i USKLADIŠTENIM STARIM i NOVIM SORTAMA JABUKA; Učenička zadruga: ŠESTICA, VI. OŠ Varaždin, Varaždin, tema rada: ANĐELI ČUVARI VARAŽDINSKE BAŠTINE. Srednje škole Za osvojeno 3. mjesto: Učenička zadruga: JABUKA, Gospodarska škola Čakovec, Čakovec, tema: UZGOJ LISNATOG POVRĆA U PLUTAJUĆEM HIDROPONU. Nakon završetka smotre, svim sudionicima uručene su pohvalnice i zahvalnice za sudjelovanje te je proglašeno 12 najproizvoda smotre: Ukrasni i uporabni predmeti: UZ ZVIREK, SŠ Bedekovčina, proizvod: ZAGORAC i ZAGORKA – keramika; UZ MLADOST, OŠ Fra B. T. Leakovića, Bošnjaci, proizvod: MOTIV ZLATOVEZA na staklu; nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. UZ MAKE, OŠ Oca Petra Perice, Makarska, proizvod: DRVENA KUTIJA SA SAPUNOM i MELEMOM; UZ DOMČEK VARAŽDIN, Učenički dom Varaždin, proizvod: SAT – fuzija stakla; UZ LICITARSKO SRCE, OŠ Grofa Janka Draškovića, Klenovnik, proizvod: LICITARSKA BEBA; UZ UČKARIĆ, COO Rijeka, Rijeka, proizvod: VELIKI BLOK U TVRDOM UVEZU; UZ LIPA, OŠ Nad lipom, posebni program, Zagreb, proizvod: SLAGALICE i PRIČALICE. Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi: UZ MASLINA, OŠ Primošten, Primošten, proizvod: PRIMOŠTENSKA KAPLJICA; UZ DALYA, SŠ Dalj, proizvod: JAGODE i PROIZVODI OD JAGODA; UZ PUŠLEK, Poljoprivredna škola, Zagreb, proizvod: KREMASTI MED; UZ BRATOVŠTINA, Srednja škola Petrinja, proizvod: KUHANI KRAVLJI SIR na nekoliko načina. Ovogodišnja jubilarna smotra učeničkih zadruga održana je u duhu dva slogana koja su kreirali mladi zadrugari iz: UZ PUŠLEK, Poljoprivredna škola Zagreb – ČUDA STVARA MAŠTA MLADIH ZADRUGARA i UZ BRIG, Gospodarska škola Buje – HARMONIJA UMIJEĆA-USPJEHA-ZNANJA. 21 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Predstavljeno Godišnje izvješće HPA H rvatska poljoprivredna agencija je u 2013.godini predstavila rezultate rada koji su objavljeni u Godišnjem izvješću za 2012. godinu. U kino dvorani Ministarstva gospodarstva okupljene goste, predstavnike suradničkih institucija i uzgajivača, pozdravila je pomoćnica ministra poljoprivrede prof. dr. sc. Vesna Gantner, ujedno i predsjednica Upravnog vijeća HPA, naglasivši ulogu u stoljetnoj tradiciji organiziranog uzgojnoselekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske, doprinos HPA kroz stočarski sektor u donošenju mjera poljoprivredne politike, te mjesto u budućnosti članstvom u EU kao ključne institucije za obavljanje poslova na unaprjeđenju stočarstva. Rezultate rada iz područja razvoja stočarske proizvodnje na temelju provedbe uzgojnih programa, upravljanja Jedinstvenim registrom domaćih životinja, kontrole kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te pružanja potpore pri provedbi sustava plaćanja i administriranja mliječnih kvota, predstavio je ravnatelj HPA dr. sc. Zdravko Barać. U 2012. godini ukupno je zabilježeno 191 354 krava što je 7% manje u odnosu na broj krava u 2011. godini. Mliječnih i kombiniranih pasmina u 2012. godini bilo je 178 004, od čega je 102 390 krava pod kontrolom mliječnosti koju provodi HPA radi provedbe uzgojnih programa. U hrvatskom govedarskom uzgoju najzastupljenija je simentalska pasmina goveda sa 64,66%. Tijekom 2012. godine provedeno je progeno testiranje bikova simentalske pasmine na osobine mliječnosti, tovne osobine i kakvoću mesa, osobine vanjštine, lakoću telenja i prenatalna uginuća teladi. Bilježi se konstantan rast broja stada i uzgajivača mesnih pasmina goveda. Buduće aktivnosti na razvoju govedarstva koje će HPA obavljati odnose se na implementaciju genomske selekcije, harmonizaciju uzgojnog programa simentalske pasmine te sudjelovanje u provedbi Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje. 22 U svinjogojskom sektoru u 2012. godini ukupan broj krmača iznosio je 98 000, od čega je zabilježeno 26 663 uzgojno valjanih krmača. U ovčarskoj proizvodnji zabilježeno je 600 000 odraslih ovaca, od čega je 44 917 uzgojno valjanih grla. U Republici Hrvatskoj uzgaja se 16 pasmina dok se uzgojem ovaca bavi 481 uzgajivač. Koza je u 2012. godini bilo 80 000, od čega je 8 196 uzgojno valjanih grla, uzgojem koza bavilo se 129 uzgajivača, a u uzgoju je zastupljeno 6 različitih pasmina. U uzgoju malih životinja zabilježen je 3 258 zagorskih purana, 1419 kokoši hrvatica te kod 34 uzgajivača pčela 142 matica pčela. Rezultati provedbe sustava jedinstvenog označavanja domaćih životinja pokazuju da je na dan 31. 12. 2012. godine u Registru farmi bilo upisano 152 207 gospodarstava i 158 495 posjednika stoke. Značajna aktivnost HPA radi postizanja kvalitetnih uzgojnih grla predstavlja i procjena uzgojnih vrijednosti u govedarstvu, ovčarstvu, kozarstvu i svinjogojstvu, a u tom smislu su istaknute i značajke članstva Hrvatske u INTERBULL-u (International Bull Evaluation Service) i procesa priključivanja Hrvatske međunarodnom vrednovanju bikova upravo zbog kvalitetnije provedbe uzgojnih programa u govedarstvu RH na nacionalnoj razini. INTERBULL je neprofitna organizacija odgovorna za promociju, razvoj i provedbu međunarodnog genetskog vrednovanja goveda koja djeluje na području međunarodne suradnje, istraživanja i razvoja, i tehničke pomoći. U 2012. godini započele su aktivnosti na uvođenju genomske selekcije u govedarstvu radi unaprjeđenja hrvatskog uzgoja goveda s ciljem dovoljnog broja domaćih bikova s nadprosječnom genomskom uzgojnom vrijednosti za nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. korištenje na domaćoj populaciji krava. U ovčarstvu i kozarstvu u tom smislu obavljaju se procjene uzgojnih vrijednosti za svojstva mliječnosti, te rutinske procjene uzgojnih vrijednosti u svinjogojstvu. U provedbi sustava kontrole kvalitete mlijeka u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u 2012. godini u isporuci mlijeka je sudjelovalo 14 874 proizvođača mlijeka, a isporučeno je 602 356 733 kilograma mlijeka, od čega je 93,4% mlijeko prema standardima EU kvalitete. Podaci o rezultatima iz sustava kontrole kvalitete stočne hrane, meda te ocjenjivanja trupova na liniji klanja životinja također su objavljeni u Godišnjem izvješću. Osim brojčanih pokazatelja kretanja stočarske proizvodnje, navedeni su marketinški i tržišni projekti, aktivnosti na potpori udruživanja uzgajivača u uzgajivačka udruženja, te aktivnosti na uspostavi središnje banke animalnih gena, a u 2012. godine započete radnje na vođenju Jedinstvenog registra kopitara. Istaknuta je i značajna međunarodna suradnja HPA, te suradnja s domaćim institucijama, aktivnosti na promociji stočarske proizvodnje, stočarske izložbe, edukacije za uzgajivače kao i zavidna izdavačka djelatnost HPA kojom se putem specijaliziranih časopisa tijekom 2012. godine informiralo uzgajivače iz pojedinih područja uzgoja stoke i tekućim djelatnostima HPA. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PURAN ZAGORSKIH BREGA U ZAGREBU Upravitelj PZ "Puran zagorskih brega" Kristijan Krsnik govori o zadruzi sudionicima prezentacije Z UMAG ODRŽANI SAJMOVI CROFISH I UMAG LAND Z. Čokljat P očetkom mjeseca svibnja, na umaškoj Novoj obali, otvoren je 8. Međunarodni sajam ribarstva i ribarske opreme CROFISH i 4. sajam agroproizvoda UMAG LAND. Svečano otvorenje upriličio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u nazočnosti ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, zatim istarskog župana Ivana Jakovčića te gradonačelnika Umaga Vilija Bassanesea. Sadržajnost manifestacije privukla je brojne posjetitelje, turiste, poljoprivrednike i ribare. Grad Umag, Istarska www.zadruge.hr agorski puran priznata je pasmina purana, čije je meso zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla i spada u vrh gastronomske ponude, kao ekskluzivan proizvod. Tijekom mjeseca svibnja PZ ‘Puran zagorskih brega’ iz Krapine predstavio je svoj program i proizvod upotpunjen s vrhunskim mlincima i u Zagrebu. Ovoga puta mjesto prezentacije bio je Klub klastera izvornih proizvoda hrvatskog sela koji djeluje pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Upravitelj zadruge Kristijan Krsnik upoznao je prisutne s radom ove prezentne zadruge koja je obnovila u Krapinsko-zagorskoj žu- paniji uzgoj i proizvodnju izvornog zagorskog purana. Zagorski puran ima i županijsku robnu marku ‘Puran zagorskih brega’, a sada se komercijalizira posao s mesom purana koje nalazi tržište diljem Hrvatske. Meso purana obiluje ponajboljim sastojcima koja ova perad unese hranjenjem u prirodi, ispašom na otvorenom u ekstenzivnom uzgoju u malim jatima. Za preporučiti je svim poklonicima izvornosti i visoke kakvoće hrane i izbirljivom tržištu. Zadruga je pokazala kako se udruživanjem malih uzgajivača može dostići visoka razina poslovnosti, a i dalje razvija ovaj program. (J.B.) županija i značajni sponzori uistinu su se potrudili i tako uz financijske i organizacijske napore na jednome mjestu pripremili bogat program kojim su predstavljene sve najznačajnije aktivnosti unutar cjelokupnoga sektora ribarstva i ribarske opreme u Hrvatskoj. Program se odvijao tijekom dva dana, a posjetiteljima i izlagačima osiguran je unutarnji i vanjski prostor veličine 7000 kvadrata. Najzanimljivije i najžučnije rasprave u okviru ovih manifestacija vodile su se upravo o temama vezanim za aktivnost ribara, dodijeljene povlastice te prilagodbe novim alatima koji su propisani prilikom ulaska Hrvatske u europske integracije. Time je u jednome dijelu izraženo nezadovoljstvo samih ribara radi kratkoga vremenskog roka prilagođavanja. No unatoč svemu možda i najznačajnija poruka iskazana je u neophodnosti uvođenja većega reda unutar ribarskog sektora koji ipak predstavlja jednu od rijetkih djelatnosti koja ostvaruje suficit i sudjeluje s više od 250 milijuna kuna u izvozu. Predavanje prof. dr. Alena Solda s temom “Europski ribarski propisi i reguliranje ribolova u Mediteranu” također je privukao pažnju ribara, uspoređujući prednosti i mane hrvatskoga ribarstva u odnosu na europske razvijene ribarske flote. Kada je riječ o zadružnome poduzetništvu ili zadružnome organiziranju ribarskih obrta, predavanje prof. dr. Miroslava Tratnika bilo je afirmativno i poticajno za sve ribarske obrte. Time je naglašena prijeka potreba neovisnoga i transparentnog samoorganiziranja malih obrta u veće i odgovarajuće subjekte poput zadruga koje mogu pružiti bolju i uspješniju organiziranost ribarskoga zanata, počevši od ulova, skladištenja, prerade i prodaje ribe. Nesumnjivo je kako su novim Zakonom o zadrugama stvoreni odgovarajući okviri za udruživanje u zadruge i kako će tim i takvim udruživanjem biti omogućena značajnija kapitalna ulaganja te veće iskorištenje resursa. Prikazani slajdovi s podacima o uspješnosti zadruga u modernim europskim zemljama upravo su bili poticaj za svakoga ribara, obrtnika ili predstavnika obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva. Ovaj izuzetno dobro organiziran međunarodni sajam u svome programu sadržavao je i one lakše i ljepše i opuštenije “teme”, poput kušanja autohtonih proizvoda s obiteljskih gospodarstava te koncertnu glazbu Vokalno instrumentalnoga sastava Libar. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. 23 ČLANCI EU FONDOVI NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI Ključni koraci u korištenju fondova na razini Unije jesu usvajanje uredbi kojima se definiraju prioriteti i okvirni uvjeti za korištenje EU fondova te usvajanje proračuna za sedmogodišnje razdoblje. Svi zainteresirani za buduće natječaje za fondove EU-a u obzir trebaju uzeti da je krajnji korisnik dužan sam isfinancirati projekt, a tek potom tražiti sredstva za sufinanciranje Ružica Gelo, Žaklina Jurišić N akon pristupanja EU-u Republika Hrvatska, kao i sve zemlje članice, ima pristup europskim fondovima. Na raspolaganju su tri glavna fonda: 1) Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), koji za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije u EU-u te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija; 2) Europski socijalni fond (ESF) potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja; 3) Kohezijski fond (KF) namijenjen je državama članicama EU-a čiji je GNI* po stanovniku manji od 90% prosjeka EU-a te financira projekte iz područja prometa i okoliša. Iz ta tri fonda financira se provedba kohezijske politike kojom se promiče i podržava ukupan ravnomjeran razvoj država članica i njihovih regija. Ona podupire nastajanje novih radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, unapređenje kvalitete života te održivi razvoj. Osim tih fondova u novoj financijskoj perspektivi EU-a 2014.-2020. funkcionirat će još i: 1) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) te 2) Fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF). Svoje ključne politike, pa i politike korištenja fondova, Europska unija definira za sedmogodišnje razdoblje. Aktualno razdoblje trajalo je od 2006. godine i završava s krajem ove godine, a novo razdoblje će trajati od 2013. do 2020. godine. Ključni koraci u korištenju fondova na razini Unije jesu usvajanje uredbi kojima se definiraju prioriteti i okvirni uvjeti za korištenje EU fondova te usvajanje proračuna za sedmogodišnje razdoblje. Osim toga, na razini svake države članice ključni su proces programiranja i definiranje operativnih programa i operativnih struktura koje provode EU fondove na razini svake pojedinačne države članice. Programiranje podrazumijeva proces kojim se definiraju: * 24 bruto nacionalni dohodak preduvjeti za povlačenje sredstava, razvojni ciljevi, područja ulaganja, strateški dokumenti te koncentracija sredstava. Procesom programiranja zapravo se odgovara na pitanje o tome koji dijelovi nacionalne strategije će se moći sufinancirati iz EU fondova, odnosno operativnim programima se određuju prioriteti za sufinanciranje iz EU fondova. Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima, odnosno operativnim programima, neće se moći sufinancirati sredstvima EU-a. Tematski ciljevi za programsko razdoblje 2014.-2020. godina su sljedeći: 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture 4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva 10.Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 11.Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava. Uredbe za novo financijsko razdoblje EUa 2014.-2020. godina trebaju stupiti na snagu početkom 2014. godine, a prema prijedlogu iz lipnja 2011., za provedbu kohezijske politike planira se izdvojiti 376 mlrd. eura. Od tog iznosa za Hrvatsku je za novo sedmogodišnje razdoblje predviđeno 809 mlrd. eura. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. U Hrvatskoj je proces programiranja započeo u 2012. godini, a njegovo je okončanje predviđeno za kraj ove godine. Tek po završetku ovoga procesa bit će moguće s potpunom sigurnošću reći što će Hrvatska financirati iz EU fondova. Međutim, svi oni koji imaju namjeru aplicirati na buduće natječaje za fondove EUa, u obzir bi morali uzeti sljedeće elemente: • načelo sufinanciranja – sredstvima EU fondova sufinanciraju se EU projekti, što znači da je krajnji korisnik dužan osigurati dio sredstava. Udio sredstava iz EU fondova u pravilu iznosi 50%, a u nekim je slučajevima moguć i veći postotak sufinanciranja, no gotovo nikada ne iznosi 100%. Zbog toga je važno u izradi projekta voditi se načelom održivosti projekta; • krajnji je korisnik dužan sam isfinancirati projekt, a tek po njegovu okončanju nadoknađuje mu se predviđeni dio prihvatljivih izdataka; • priprema projekta i njegovo odobravanje zahtijeva vrijeme, zbog čega je važno s pripremom projekta započeti vrlo rano te ga dobro isplanirati kako bi obujam izmjena bio što manji, a time i njegova provedba brža i učinkovitija. Mogućnosti financiranja zadruga iz EU fondova Mogućnosti financiranja zadruga iz EU fondova mogu biti velike ukoliko u procesu programiranja zadruge budu prepoznate kao prihvatljivi korisnik. Posebno velike mogućnosti vezane su uz Europski socijalni fond u čijem se fokusu nalaze obrazovanje, zapošljavanje te socijalna inkluzija. Primjera uspješno provedenih projekata financiranih iz strukturnih fondova od strane zadruga je puno, a odnose se na široki spektar tema. Tako su primjerice sredstvima ESF sufinancirani projekti koji za cilj imaju bolju profesionalnu integraciju, ali i promoviranje održivog razvoja ruralnih sredina. www.zadruge.hr ČLANCI Zajednička poljoprivredna politika i ruralni razvoj Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) spada u najsloženije europske politike, kako po pitanju obujma pravne stečevine koja je definira i opsežne administracije neophodne za njezinu provedbu na razini EUa i u državama članicama, tako i po značajnim sredstvima koja se izdvajaju iz EU proračuna za njezino funkcioniranje (42% EU proračuna za razdoblje 2007.-2013.). Provedba ZPP-a financira se putem dva poljoprivredna fonda – Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), a funkcionira kroz provedbu mjera iz tzv. I. i II. stupa. Prvi (I.) stup ZPP-a bavi se pitanjima uređenja jedinstvenog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i osiguranja dohotka poljoprivrednih proizvođača (izravna plaćanja), dok se II. stup bavi strukturnim pitanjima u poljoprivredi i ruralnim područjima (mjere ruralnog razvoja). Drugi (II.) stup poljoprivredne politike dijelom zadire u pitanja regionalne politike i ruralnih područja (javna fizička i socijalna infrastruktura, diverzifikacija djelatnosti), dijelom u strukturna pitanja u poljoprivredi, a bavi se i pitanjima korištenja resursima (tlo, voda, zrak, biološka raznolikost). Ciljevi II. stupa ZPP-a jesu: konkurentna poljoprivredna proizvodnja, održivo upravljanje resursima i uravnotežen teritorijalni razvoj. Sustav provedbe mjera ruralnog razvoja iznimno je složen jer se temelji na strateškom planiranju pojedine države članice, složenom financijskom upravljanju te funkcioniranju tzv. programskih i implementacijskih administrativnih tijela, a obuhvaća: • izradu programa ruralnog razvoja za sedmogodišnje razdoblje, u kojem se temeljem analize stanja definiraju ciljevi, utvrđuju problemi, određuju ciljevi, odabiru mjere kojima će se postići ciljevi, definiraju kriteriji prihvatljivosti i korisnici mjera te planiraju sredstva potrebna za realizaciju mjera; • funkcioniranje provedbenog tijela – Agencije za plaćanje, koja raspisuje natječaje za provedbu mjera, odabire projekte/prihvatljive korisnike i ostvaruje isplate korisnicima; • sustav praćenja, uključujući izvještavanje o realizaciji programa i evaluaciju programa. Rashodi za provedbu mjera ZPP-a planiraju se za sedmogodišnje razdoblje. Godina 2013. zadnja je godina važećega programskoga i financijskog razdoblja (2007.-2013.). Novo financijsko razdoblje počinje s 2014. godinom, a ono će sa sobom donijeti i reformu postojećeg ZPP-a. Mjere ruralnog razvoja u važećem programskom razdoblju defi- www.zadruge.hr nirane su Uredbom Vijeća EU-a 1698/2005 i pratećim provedbenim propisima. Sličan zakonodavni okvir bit će uspostavljen i za novo programsko razdoblje 2014.-2020. Svaka mjera ima svoja pravila Mjere se financiraju iz EAFRD-a, uz obvezni udjel nacionalnih sredstava, a ovdje navodimo najznačajnije: potpore za stručno osposobljavanje poljoprivrednika, korištenje savjetodavne službe; potpore za ranije umirovljenje i ulazak mladih u poljoprivredu; potpore za rad savjetodavnih službi; potpore za modernizaciju poljoprivrede i prerade; potpore u šumarstvu; potpore za obnavljanje poljoprivrednog potencijala uništenog prirodnim nepogodama; potpore za sudjelovanje proizvođača u sustavima proizvoda s oznakama kvalitete; potpore za uspostavu proizvođačkih skupina; potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja, za primjenu praksi koje skrbe o okolišu, prirodi i biološkoj raznolikosti; potpore za diverzifikaciju djelatnosti i malo poduzetništvo u ruralnim područjima; potpore za unapređenje fizičke i socijalne infrastrukture u ruralnim područjima; potpore za suradnju na razvoju novih proizvoda i tehnologija unutar poljoprivredno-prehrambenog sektora; potpore za rad lokalnih akcijskih skupina i realizaciju lokalnih razvojnih strategija te potpore za implementaciju financijskih instrumenata (kreditiranje, jamstva). Svaka mjera ima svoja pravila – intenzitet potpore (javna sredstva), visina potpore, prihvatljivi korisnici, prihvatljivi troškovi i drugo. Radi se o širokom spektru vrsta potpora koje se daju unutar pojedinih mjera, a ističemo sufinanciranje ulaganja u dugotrajnu imovinu gospodarskog (uglavnom do 50% prihvatljivih troškova) i javnog sektora (i više od 50% prihvatljivih troškova), sufinanciranje tekućih izdataka poslovanja za gospodarski sektor, za lokalne akcijske skupine i za realizaciju istraživačkih projekata. Rashodi za ove mjere čine oko 20% ukupnih planiranih ZPP rashoda u EU-u u razdoblju 2007.-2013. Sukladno rezultatima pregovora u Poglavlju 11. – Poljoprivreda i ruralni razvoj, mjere ruralnog razvoja u 2013. godini provode se prema IPARD programu: Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva; Mjera 103 – Ulaganja u preradu; Mjera 301 – Ruralna infrastruktura i Mjera 302 – Diverzifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti. Korištenje sredstava EAFRD-a u Hrvatskoj započinje u 2014., a radi se o godišnjoj alokaciji od 333 milijuna eura iz EU proračuna. S obzirom na kašnjenja u donošenju prijeko potrebnih propisa za novo programsko razdoblje 2014.-2020. godina, EU najavljuje odgodu primjene zacrtane reforme ZPP-a za 2015. godinu. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. MODALITETI BORAVKA I RADA STRANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ U sklopu navedenog stručnog rada autor daje skraćeni prikaz uvjeta rada i boravka stranih državljana u Republici Hrvatskoj. Prikaz može biti od koristi zadružnom menandžmentu ako se suoči s ovom problematikom. Alan Vajda, mag. Iur* I. Uvod D onošenjem novog Zakona o strancima (Narodne novine, br. 130/11), a koji se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2012. godine na sustavan se način regulira problematika u svezi uvjeta ulaska, kretanja, boravka i zapošljavanja stranaca teritoriju Republike Hrvatske, a vezano uz započeti proces prilagodbe zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. II. Uvjeti za boravak stranaca u Republici Hrvatskoj Strani državljani mogu raditi na teritoriju Republike Hrvatske temeljem izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako odredbama Zakona o strancima to nije drugačije određeno (člk. 73. st. 1. Zakona o strancima). Zakonom o strancima definirane su slijedeće vrste boravka stranih državljana u Republici Hrvatskoj: a) kratkotrajni boravak (u trajanju do 90 dana na temelju vize ili bez vize), na temelju kojeg stranac ne može raditi u Republici Hrvatskoj, b) privremeni boravak, koji je uvjet za rad stranca i c) stalni boravak, koji također može biti uvjet za rad stranca. III. Uvjeti za rad stranaca u Republici Hrvatskoj Strani državljanin može raditi na teritoriju Republike Hrvatske temeljem izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, time da se dozvola za boravak i rad može izdati na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote. Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren: 1. stalni boravak, 2. azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu, * Autor je zaposlen kao pravni savjetnik pri Savjetodavnoj službi Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu, Republika Hrvatska 25 ČLANCI 3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita, 4. privremeni boravak iz humanitarnih razloga, 5. autonomni boravak, 6. status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa, 7. privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja. IV. Godišnja kvota za zapošljavanje stranaca Vlada Republike Hrvatske Odlukom utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu i to za produženje već izdanih dozvola, odnosno novo zapošljavanje. Prijedlog godišnje kvote za zapošljavanje stranaca izrađuje ministarstvo nadležno za rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera. Godišnjom kvotom za zapošljavanje stranaca utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta novo zapošljavanje te broj dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja. V. Vizni sustav RH Vlada Republike Hrvatske propisuje vizni sustav Republike Hrvatske sukladno Uredbi o viznom sustavu na prijedlog ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, time da na temelju vize stranac ne može raditi na području Republike Hrvatske. Viza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit stranaca preko Republike Hrvatske koja se ovisno o potrebama stranih državljana i viznom režimu Republike Hrvatske izdaje u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Naime, viza predstavlja odobrenje za: 1. tranzit kroz područje Republike Hrvatske ili boravak na području Republike Hrvatske u najduljem trajanju od 3 mjeseca u svakom šestomjesečnom razdoblju od datuma prvog ulaska na područje Republike Hrvatske, 2. tranzit kroz međunarodni tranzitni prostor zračne luke. VI. Vrste viza U Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o strancima razlikujemo slijedeće vrste viza: a) zrakoplovno-tranzitnu vizu (viza A), b) kratkotrajnu vizu (viza C). VII. Europski ekonomski prostor (EEP) Europski ekonomski prostor je u novom Zakonu o strancima izdvojen radi provedbe postupka pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, te usklađivanja pravne stečevine Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske Unije (acquis communautaire). Definiranje stranaca koji dolaze iz područja Europskog ekonomskog prostora – EEP-a u sklopu posebnog poglavlja Zakona o strancima predstavlja ispunjavanje jednog od temeljnih načela na kojima počiva Europska unija – sloboda kretanja ljudi. 26 Studentska razmatranja o zadružnom organiziranju (5. dio) UPRAVITELJ ZADRUGE I UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA Zadružno poduzetništvo u vrijeme kada poljoprivreda postaje industrija temeljena na znanju ima višestruki utjecaj na ruralni ekonomski rast zbog kojih će zadruge i dalje imati važnu ulogu u poljoprivrednom sektoru Aleksandar Nedanov, dipl. ing.* Marko Kolarić, dipl. ing. Alen Lovrinov** Alen, dipl. ing.*** Z adružno poduzetništvo je pomalo zaboravljen oblik organiziranja koji se ponovno počinje nametati u praktičnim razmišljanjima između budućih akademski obrazovanih poljoprivrednika Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U izradi članka korišteni su materijali diplomskih radova koji na konkretnim primjerima poljoprivrednih zadruga govore o relevantnosti tog oblika poduzetništva, naglašavajući kako u današnjoj nestabilnoj situaciji obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) sve više razmišljaju o specijalizaciji svoje proizvodnje uzajamnim poslovnim povezivanjem i okrupnjavanjem putem zadruge (ili udruge) s ciljem povećanja vlastite konkurentnosti u nadolazećim promjenama. Sažeto i narativno su izneseni određeni podaci za koje svaki upravitelj odnosno svaka strategija razvitka zadruge mora sadržavati odnosno zahtijeva da bude usvojena. Zadružni model poslovanja predstavlja jedinstven način povezivanja poljoprivrednika koji, nudeći mogućnost agroekonomske pomoći, potiče modernizaciju i specijalizaciju proizvodnje pomoću stručnih kadrova te jamči siguran plasman ugovorenih i proizvedenih količina proizvoda. U stvaranju ekonomske odnosno društvene dobiti zadruge su oduvijek bile predmet mnogih znanstvenih rasprava, čiji je poslovni uspjeh uvelike ovisio o ‘’zalihama’’ društvenog kapitala**** odnosno spremnosti člana za međusobnim pomaganjem unutar zadruge. Stoga bi izgradnja kvalitetnih međuljudskih odnosa između članova zadruge stvorila pozitivan krug društvenih interakcija i međuljudskih odnosa koji različitim neizravnim mehanizmima prenosi povjerenje i ostale pozitivne društvene učinke na druge članove, potičući ih na uzajamno pomaganje i gospodarsko sudjelovanje u poslovanju. Zato bi upravitelj kao stručna i školovana osoba, naravno, ukoliko želi uspješno rukovoditi ljudskim (članskim) potencijalima i olakšati si cjelokupno poslovanje mo* Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i ruralni razvoj, Svetošimunska c. 25, Zagreb ** Student diplomirao na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, godine 2008./09. *** Student diplomirao na Agronomskom fakultetu Sve učilišta u Zagrebu, godine 2008./09. **** Povjerenju, demokratičnosti, pravednosti, uzajamnosti… nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. rao razumijevati međuljudske odnose i konflikte unutar zadruge, čimbenike motivacije i probleme svojih članova, važnost hijerarhije (tijela zadruge i krovnih institucija) te poznavanje struke i kreativnosti u radnom okružju zadruge. Vrlo često se u praksi događa da upravitelj zadruge u strategijama marketinga provodi standardne pravce razvitka poslovanja (ekonomska dimenzija) i zanemaruje pritom na važnost članova i društvenih interakcija unutar i izvan zadruge***** (sociološka dimenzija). Upravo to je i uloga upravitelja zadruge da uslužuje svoje članove i po tome se značajno razlikuje od menadžmenta u ostalim poslovnim subjektima. Osim stručnih i ekonomskih vještina, zadružni upravitelj trebao bi biti i poznavatelj ljudske psihologije (sociolog, psiholog, antropolog) i izvući iz svakog pojedinog člana ono najbolje što se može, ali na najmanje stresan način. A korištenjem komunikacijskih i ostalih poslovnih vještina vješto bi definirao obrasce ponašanja svojih članova i time oblikovao učinkovito, trajno i predvidivo društvo koje povećava svoju subjektivnu korist (kao što je olakšavanje poslovnih funkcija poput marketinga, plasmana robe, nabavke inputa i repromaterijala, pristupa infrastrukturi te mehanizaciji…). Njegova uloga je prvenstveno da predstavlja sponu između svojih članova koje poslovno uslužuje i tržišta kojeg poslovno opskrbljuje i samim time svi budući planovi i programi jačanja i promicanja ljudskih potencijala morali bi biti temeljna sastavnica svakog poslovno strateškog plana i razvitka zadruge. U provođenju takve poslovne politike zadružna načela i njihovo pridržavanje predstavljaju savršeni upravljački mehanizam koji usmjeren jačanju povjerenja i pravednosti između članova dodatno podmazuje i ubrzava tromost rukovođenja zadrugom. Demokratsko odlučivanje, otvoreno članstvo te gospodarska suradnja između članova samo su neke od zadružnih vrijednosti koje utječu slabljenju individualizma, jačanju društvene solidarnosti, širenju uzajamnog pomaganja i pojačavanju društvenih dodira što ih čini otvorenijim k promjenama odnosno inovacijama (Žutinić, 2006.). Zadružno poduzetništvo u vrijeme kada poljoprivreda postaje industrija temeljena na znanju ima višestruki utjecaj na ruralni ekonomski rast zbog kojih će zadruge i dalje imati važnu ulogu u poljoprivrednom sektoru. Posljedice se očituju u otvaranju novih i zadržavanju postojećih radnih mjesta, smanjenju sive ekonomije, poticanju lokalne štednje i ulaganju te izgradnji društvenog kapitala. Hrvatske zadruge i zadružni pokret mogu ostvariti te koristi, ali je prije toga potrebno putem cjelovite edukacije i osposobljavanja osigurati kvalitetu i kontinuitet pristupa školovanim stručnjacima iz područja menadžmenta i marketinga, koji će onda svojim djelovanjem nastaviti u pravcu zadrugarstva promovirati njenu važnost među mlađim naraštajima, ali i poljoprivrednim poduzetnicima. Pitanje obrazovanja poljoprivrednika nije više stvar samo izbora nego nužnosti globalnih načela. Stoga kvalitetni odgojni pristup prema mlađim uzrastima i njihovim mehanizmima uzajamnosti i suradnje jača percepciju i povjerenje u zadruge između članova u Republici Hrvatskoj, garantirajući time neka bolja vremena za naše društvo i državu. *****Na primjer, distribucija točnih financijskih izvještaja od strane upravitelja zadruge ulijeva povjerenje između članova zadruge prema njenom rukovodstvu. www.zadruge.hr IZ SVIJETA NEPALSKA ZDRAVSTVENA ZADRUGA (NEHCO) PODIĆI MEDICINSKE STANDARDE Zadružna misija je promicanje kvalitetne zdravstvene usluge, socijalna uključenost u zdravstvenom planiranju programa i zdravstvene službe, plasiranje kompetentnih ljudskih resursa, što uključuje i marginalizirane skupine u udaljenim područjima Nepala, kaže Indira Panta, direktorica upravnog odbora NEHCO-a Z dravstveni pokazatelji u Nepalu su poražavajući, smatra I. Panta te imenuje siromaštvo, neuhranjenost, neznanje, duboko ukorijenjena tradicionalna uvjerenja, bijesnu urbanizaciju i pogoršanje ekoloških uvjeta kao negativne čimbenike koji utječu na zdravlje stanovnika Nepala. "Vladini napori sami nisu dovoljni za borbu protiv trenutne situacije”, dodaje Panta. Nepalska zdravstvena zadruga (engl. NEHCO) osnovana je u ožujku 2006. u pokušaju po- UGANDA MLADI NA ZADRUŽNOM FAKULTETU (Ovo je priča iz knjige Sally Hartley, "Novi prostor za novu generaciju: Uzdizanje zadrugarstva među mladima u Africi”, u izdanju zadruge College u 2011.) T aj fakultet broji 350 studenata koji imaju zajednički cilj doći do diplome koja će biti potvrda njihova znanja o poslovanju, mikrofinancijama ili pak o zadružnom menadžmentu. To ga čini jednim od središnjih pružatelja obrazovanja o zadrugarstvu, osobito za mlade u Ugandi. Studenti su uglavnom u dobi između 19 i 35 godina (iako je prosječna starost između 23 i 24 godine) te se uče vještinama koje su im potrebne za upravljanje zadrugom, kao što su računovodstvo i marketing. Također, uče o povijesti zadrugarstva u Ugandi, o tome što je što zadruga, kako funkcionira, zatim o aktualnim raspravama i idejama u zadružnoj areni te vrijednostima i načelima zadruge. To daje studentima cjelovite i praktične temelje za osnivanje zadruga ili se mogu pridružiti postojećim zadrugama. Takvo obrazovanje svjedoči o tome kako su www.zadruge.hr boljšanja javnog zdravstva u zemlji u kojoj jedno na svako 21 dijete umre prije svoga prvog rođendana, a prije dobi od 5 godina umre jedno od 16-ero djece. Zdravstvene usluge su nedostupne siromašnima kao i mnogima iz nepalske srednje klase. Osnivači zadruge – pet liječnika i pet medicinskih sestara te medicinski stručnjaci, poslovni ljudi i socijalni radnici – htjeli su pružiti zdravstvene usluge marginaliziranim skupinama i pokrenuti programe zdravstvenog istraživanja, obrazovanja, kako bi se podigli standardi medicinskog usavršavanja u zemlji. “Zadružna misija je", kaže Panta, direktorica upravnog odbora, "promicanje kvalitetne zdravstvene usluge, socijalna uključenost u zdravstvenom planiranju programa i zdravstvene službe, plasiranje kompetentnih ljudskih resursa, što uključuje i marginalizirane skupine u udaljenim područjima Nepala.” Jedan od prvih poteza NEHCO-a bio je osnovati bolnicu sa sto postelja Manmohan Memorial Community Hospital u Thamelu, Kathmandu, koja je otvorena u 2006. g. Bolnicu je osnovalo oko 400 osnivača. Zatim je utemeljen institut Manmohan Memorial Institute of Health Sciences za obavljanje zdravstvenih akademskih programa u njezi, farmaciji, javnom zdravstvu i medicinskoj laboratorijskoj tehnologiji te Manmohan Memorial Medical College koji djeluje od 2012. s programom za obučavanje liječse studentski pogledi na društvo promijenili i stvorili potrebu da se brinu za svoju zajednicu i rad s drugima kako bi postigli cilj u životu. Vrijeme provedeno na fakultetu im je otvorilo nove svjetonazore i pridonijelo osobnom razvoju, što daje dodanu vrijednost diplomi koja im se uručuje prilikom završetka obrazovanja. Kvaliteta i znanje dobiveno na fakultetu uvelike utječu na budući način života, na to kako će obavljati svoj posao i kako će vidjeti društvo u kojem se nalaze. To stvara skupinu mladih stručnjaka koji predstavljaju ljudski resurs zadružnog sektora u Ugandi. Oni su obučeni zadrugari, koji razumiju kako zadruge mijenjaju samu zemlju, koji se zalažu za razvoj i podršku zadrugama, koji mogu podučavati ostale zadrugare o temeljnim načelima zadrugarstva i spremni su povećavati svijest javnosti o potencijalu zadruga. Izvor: http://www.stories.coop/stories/written/hospitalsand-health-training-nepal nika. Trenutno je u tijeku izgradnja 900-krevetne bolnice u Swoyambhu, Kathmandu. Zadruga ima više od 2000 članova i 270 zaposlenih i trenutno je najveća zadruga u zemlji za pružanje zdravstvenih usluga i za stručno zdravstveno obrazovanje. "Pružamo besplatne i posebne zdravstvene usluge za starije osobe po prvi put”, kaže Panta. "Pet regionalnih općih bolnica osnivaju se u svakoj od pet razvojnih regija u zemlji, a uložen je i jedinstveni napor u zdravstvenomu sektoru. Prvi zadružni Medicinski fakultet osnovan je, a planiramo osnovati i prvo zadružno sveučilište u državi.” Izvor: http://www.stories.coop/stories/written/young-people-co-operative-college-uganda COOPERATIVES EUROPE GLAVNA SKUPŠTINA I ZADRUŽNE RADIONICE U Istambulu su se 6. i 7. svibnja 2013. susrele zadruge i zadružni savezi iz cijele Europe. Prvi dan bio jeposvećen glavnoj skupštini Cooperatives Europe, a drugi dan dvjema tematskim radionicama i okruglim stolom vođa. Godišnji sastanak Cooperatives Europe je savršena prilika da se poveća suradnja zadruga i potaknu rasprave o tome kako zadružni poslovni model može biti dodatno razvijen. ZADRUŽNO DESETLJEĆE: RAZVOJ ZADRUŽNOG POKRETA I CA-ina svjetska konferencija i glavna skupština održat će se u Cape Town International Convention Centru, u Cape Townu, Južna Afrika, od 1. do 5. studenoga 2013. To će biti prvi put u 118 godina postojanja ICA-e da će se taj događaj održati u Africi. Program će započeti obveznim sastancima ICA-inih tijela, a zatim nastaviti s glavnom konferencijom. Tema konferencije je “Zadružno desetljeće: Razvoj zadružnog pokreta". Izuzetno zanimljiv program bit će posvećen nedavno izdanom Nacrtu za zadružno desetljeće, čiji je cilj da se zadruge pozicioniraju kao poželjni model i da se pokažu kao najbrže rastući oblik poduzeća do 2020. godine. Cijeli nacrt kao i detaljan program dostupni su na ICA-inim službenim stranicama: www.ica.coop. Također, posjetite službenu stranice konferencije na: www.capetown2013.coop nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. 27 PROPISI • PITANJA • SAVJETI PRIPAJANJE I SPAJANJE ZADRUGA Zadruga se može pripojiti samo drugoj zadruzi, odnosno spojiti samo s drugom zadrugom, a ne i s trgovačkim društvom, o čemu odlučuje skupština. Također, zadruga može obavljati svaku djelatnost za koju ispunjava propisane uvjete (čl. 4. Zakona o zadrugama) Dobrila Miletić, dipl. iur. Može li se zadruga pripojiti drugome pravnom subjektu ili spojiti s drugim pravnim subjektom i na koji način? Spajanje i pripajanje zadruge su statusne promjene o kojima odlučuje skupština zadruge. Prije svega, bitno je naglasiti da se zadruga može pripojiti samo drugoj zadruzi, odnosno spojiti samo s drugom zadrugom, a ne i s trgovačkim društvom. Zadruga je pravna osoba sui generis koja je regulirana Zakonom o zadrugama, dok je trgovačko društvo regulirano Zakonom o trgovačkim društvima. Dakle, zadruga i trgovačko društvo su dva raznorodna društva, regulirana različitim propisima pa nije moguće pripajati zadrugu i trgovačko društvo. Ukoliko se dakle zadruga želi spojiti s drugom zadrugom, odnosno pripojiti drugoj zadruzi, o tome skupština zadruge mora donijeti odluku dvotrećinskom većinom glasova svih članova skupštine. Prema odredbama članka 44. Zakona o zadrugama (Narodne novine, br. 34/11.) na postupak pripajanja i spajanja zadruga na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje postupak spajanja i pripajanja dioničkog društva. U nastavku slijedi kratak opis načina pripajanja i spajanja zadruga sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima kojima se regulira postupak spajanja i pripajanja dioničkog društva. Pripajanje Primjenjujući važeći Zakon o trgovačkim društvima na zadrugu, razvidno je da se jedna ili više zadruga mogu pripojiti drugoj zadruzi bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jedne ili više zadruga (pripojenih zadruga) drugoj zadruzi (zadruzi preuzimatelju). Dvije ili više zadruga mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem nove zadruge, na koju prelazi cijela imovina svake od zadruga koja se spajaju. Upravitelji zadruga koji sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju. Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave. 28 Svaka zadruga mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar. Zadruga preuzimatelj ovlaštena je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski registar u koji je upisana pripojena zadruga. Prijavi se prilažu, u originalu ili u javno ovjerenom prijepisu ili fotokopiji, ugovor o pripajanju, zapisnici sa sjednica skupština na kojima su donesene odluke o pripajanju te zaključna financijska izvješća. Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisana zadruga preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisana pripojena zadruga. Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisana zadruga preuzimatelj, imovina pripojene zadruge i njezine obveze prelaze na zadrugu preuzimatelja. Zadruga preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojene zadruge te time stupa u sve pravne odnose pripojene zadruge. Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisana zadruga preuzimatelj prestaje pripojena zadruga. Nije potrebno da se ona posebno briše iz sudskog registra. Sud koji vodi sudski registar u koji je upisana zadruga preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisana pripojena zadruga o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svake pripojene zadruge mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta zadruge preuzimatelja, i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave zadruge koje se kod njega nalaze. Spajanje O spajanju zadruge mogu odlučivati tek nakon što je svaka od zadruga koje se spajaju bila barem dvije godine upisana u sudskom registru. Na postupak spajanja zadruga na odgovarajući se način primjenjuje postupak pripajanja zadruga. Svaka od zadruga koje se spajaju smatra se zadrugom koja se pripaja, a nova zadruga smatra se zadrugom preuzimateljem. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Zadruge koje se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar nove zadruge sudu na čijem će području ta zadruga imati sjedište. Upisom nove zadruge u sudski registar imovina zadruge koje se spajaju i njihove obveze prelaze na novu zadrugu. Upisom nove zadruge u sudski registar prestaju zadruge koje se spajaju. Nije potrebno posebno brisanje zadruge koje se spajaju u sudskom registru. Nova zadruga mora podnijeti prijave za upis spajanja u sudske registre svih zadruga koje se spajaju. Koje djelatnosti zadruga može obavljati? Prema odredbama članka 4. Zakona o zadrugama, zadruga može obavljati svaku djelatnost za koju ispunjava propisane uvjete. Isto tako, tim Zakonom je određeno da se odredbe propisa koje se odnose na predmet poslovanja trgovačkog društva odgovarajuće primjenjuju na predmet poslovanja zadruge. Ako primijenimo Zakon o trgovačkim društvima na zadrugu, uočavamo da zadruge, kao i trgovačka društva, mogu obavljati sve dopuštene djelatnosti, dakle one koje nisu zakonom zabranjene. Predmet poslovanja zadruge utvrđuje se Pravilima zadruge i upisuje u sudski registar, kako je i propisano odredbama članka 8. stavak 2. i članka 9. stavak 3. Zakona o zadrugama. Ako je zakonom propisano da pravna osoba tj. zadruga može početi obavljati djelatnosti koje čine predmet njezina poslovanja upisanog u sudskom registru tek nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga tijela kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima, propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti, ona ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom sudu podnese takvu odluku. Također, ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, upis te djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga nadležnog tijela. www.zadruge.hr IZ POVIJESTI TRAGOM MOSLAVAČKOG VINOGRADARSTVA (2) ZADRUGA POTAKNULA I DRUGE OBLIKE AKTIVNOSTI Stota obljetnica od utemeljenja Hrvatske vinske zadruge moslavačkih vinogradara u Voloderu (17. kolovoza 1913.) bila je povod za osvrt na zadružni život vinorodne Moslavine, o kojem objavljujemo i drugi dio Dragutin Pasarić K rize nisu pokolebale moslavačke vinogradare, dapače, 17. kolovoza 1913. u Voloderu osnivaju Hrvatsku vinarsku zadrugu moslavačkih vinogradara. Do toga uzvišenog trenutka, koji je za gotovo čitavo stoljeće preporodio Voloder, nije bilo lako. Trebalo je volje, znanja i organizacijske sposobnosti. Na te vrijednosti, a kojih zaista nije nedostajalo u nizu članaka, pa i kao autor monografije uz 60. obljetnicu zadruge (1973.), ukazuje prof. Marko Bedić. Iz više njegovih prikaza i predavanja zanimljivo je podsjetiti – još 1900. u Zagrebu je utemeljena Hrvatska poljodjelska banka (protuteža prodoru mađarskog kapitala). Cilj je financijski pomoći diljem domovine osnivanje hrvatskih seljačkih zadruga. Poznatija prema svojoj svrsi kao “kreditna”, u Voloderu je 12. svibnja 1911. osnovana Hrvatska seljačka zadruga. Na redovnoj godišnjoj skupštini 23. siječnja ima 174 člana, od čega 160 poljoprivrednika. Osim dodjele kredita zadruga se počela baviti nabavkom gospodarskih potrepština, otkupom poljodjelskih proizvoda i uopće unapređenjem gospodarstva. Tijekom 1912. godine na blagajnički tečaj poslan je Mirko Mance, vrlo napredan seljak zadrugar iz Volodera. Riječ je o prvom kvalificiranom djelatniku kod voloderskih zadruga i jednom od onih koji je s čelnicima zadruge: Vjekoslavom Kochom (župnik), Stjepanom Vezmarom, Maksimilijanom Juranićem (učitelj), pokrenuo inicijativu za osnivanje vinogradarske zadruge u Voloderu. Poljodjelska banka u Zagrebu povoljno prima taj prijedlog, ali i upozorava na potrebu konzultacije s drugim, već slično utemeljenima udrugama. Voloderci se povezuju s Udrugom brodskih vinogradara iz Slavonskog Broda i Vinarskom za- www.zadruge.hr zadrugarima čak predlaže otvaranje voćarsko-vinogradarske škole u Moslavini (Popovača) u bivšem dvorcu Erdödy. Međutim, ratne neprilike to ne dopuštaju. Na 6. redovnoj skupštini zaključeno je da se crkvenom nadarbinom zamijeni zemljište za gradnju budućeg podruma u središtu sela. Problem je voda, pa je 1921. godine iskopan bunar dubine 22 m. Nekoliko puta tražena je, ali od Ministarstva poljoprivrede u Beogradu, i odbijena novčana pomoć. Kraj ne mimoilaze ni prirodne nedaće, poput strahovite tuče 1924. godine. Tada je upivničeno samo 1805 litara vina. Ima i lijepih prodajnih godina, osobito putem vinotočja u zagrebačkoj Kustošiji. Osnivači zadruge drugom iz Srijemskih Karlovaca. Namjera o osnutku vinarske zadruge objavljena je putem tadašnjeg Poglavarstva općine Popovača i to u glasilu “Hrvatski udrugar” u čitavoj Hrvatskoj. Za osnivanje zadruge 28. srpnja 1913. na predskupštinskom sastanku potpisano je 65 pristupnica. No utemeljenje prati niz teškoća: nedostatak početnih financijskih sredstava, prostora za smještaj mošta ... Zadruga sa 75 članova dobiva povjerenje i potporu nadležnih ustanova. Od banke uspijeva dobiti kredit za kupnju klijeti s podrumom i 7 jutara vinograda. I mošt se već 5. listopada iste godine sprema u zadružnu klijet. Zadružni život daje ton i drugim oblicima života. Iste godine u Voloderu je utemeljeno i Kulturno-umjetničko društvo “Moslavec". Krajem 1916. stigla je pomoć i od Zemaljske vlade s 5000 loznih cjepova za obnovu vinograda. Poljodjelska banka, uz suglasnost Zemaljske vlade, voloderskim nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. Napori za izgradnju vinskog podruma Razdoblje je to ishođenog, ali nažalost nikada realiziranog idejnog projekta iz 1937. za zgradu vinarske zadruge s modernim podrumom za 5000 hl vina. Ponovna izgradnja podruma aktualizira se u veljači 1948. Nakon prestanka i posljedica djelovanja seljačke radne zadruge, do realizacije dolazi desetljeće kasnije u sastavu Opće poljoprivredne zadruge. Iskazuje se potreba za intenzivnijim i suvremenijim uzgojem vinove loze. Rasprave 1954. godine osobito stručne upozoravaju – stari, dotrajali nasadi zahtijevaju hitnu obradu. Prerada grožđa u vino još je uvijek tehnološki slaba. Izgrađeni podrum omogućio bi širu i raznovrsniju preradu grožđa, proizvodnju tipiziranoga konzumnog vina i više sortnih vina. Najavljuje se rasadnik za proizvodnju loznog materijala odgovarajućeg zemljišnim i klimatskim prilikama, a i antiperonospornih stanica. 29 IZ POVIJESTI Ljudevit Miklaužić iz laboratorija Voloderskog podruma sen” okupi i više od 10.000 znatiželjnih, a tradicionalni običaj pečenja vola davno je postao sastavnim obilježjem i te pučke svečanosti, u kojoj Moslavina posebno naglašava svoje najpoznatije sorte: škrlet, moslavec i dišeću raninu. Kamion OPZ Voloder kojim se prevozilo vino Izgradnja vinskog podruma u Voloderu ipak je počela 1957. godine. Njegov kapacitet iznosio je 120 vagona i već 1958. godine u podrum je primano grožđe, iako je bio tek djelomično završen. Potpuno završen za puni kapacitet otvoren je 27. rujna 1959., što je tradicionalno obilježeno običajem pečenja vola na ražnju. Vrijeme je to upravitelja Josipa Horvata i naglašenog razvoja, ne samo podruma, već i Volodera uopće (škola, sektorska ambulanta ...). Podižu se plantažni vinogradi (rudina Raskrižje). Takav napredak 1962. godine završava osnivanjem samostalne tvrtke “Moslavačko vinogorje”. Pod tim imenom proizvođača i prerađivača vina iz Moslavine poznajemo i dalje, bez obzira na integracije s poljoprivrednim kombinatima ili trgovačkim cjelinama (PIK “Moslavina”, TP “Zvijezda”, “Agrokombinat"). Na čelu je punih 11 godina (1968.-1979.) vrlo zaslužan i osobito ugledni stručnjak za vinarstvo Ljudevit Miklaužić, dipl. ing. Doba je to i naglašene skrbi za povratak u obradu i na tržište izvorne moslavačke sorte škrlet, koja je postala prepoznatljiv znak vinorodne Moslavine. Kapaciteti podruma prošireni su za još 300 vagona, a 1989. g., kada je direktor bio Josip Dolenčić, u rad je puštena i suvremena punionica s 3000 boca na sat. Od 1990., u skladu s novim dioničarskim organiziranjem, s vlastitih 130 hektara postaje društveno poduzeće. Nažalost, kasnija pretvorba nije dala očekivane rezultate razvoja, dapače organizirana proizvodnja je napuštena. Zahvaljujući “Moslavačkom vinogorju” 1967. godine Voloder je dobio (danas u Sisačko-moslavačkoj županiji) posjetom najveću turističko-kulturnu priredbu. U čast berbe grožđa poznata “Voloderska je- 30 Udruga vinogradara i voćara Moslavine “Ljudevit – Lujo Miklaužić" Osnovana je u netipično vrijeme za taj oblik udruživanje individualnih vinogradara i voćara općine Kutina (danas Grad Kutina te općine Popovača i Velika Ludina). Vinogradari toga kraja među prvima u Hrvatskoj od Komiteta za privredu 14. ožujka 1981. traže da se utemelji takva udruga. Glavni cilj navodi se ... što na ovom području ima veći broj vinogradara i voćara od kojih jedan dio proizvodi za vlastite potrebe, a ima i robnih proizvođača ... Posebno bi od koristi članstvu ... bila stručna predavanja, zatim organizirana opskrba kvalitetnim repromaterijalom te organizacija plasmana proizvoda ... spominje se u glavnim naznakama programske djelatnosti. Od inicijative do osnivanja proteklo je pola godine. Društvo vinogradara i voćara općine Kutina 12. rujna 1981. utemeljilo je 60 članova. Za predsjednika je izabran Savo Mandić. Od 1993. godine s ponosom nosi ime Udruga vinogradara i voćara Moslavine “Lujo Miklaužić” Kutina. Osobita prepoznatljivost rada udruge je organiziranje izložbe hrvatskih izvornih sorata vina u Kutini, a koja ove godine obilježava vrijedan jubilej – 20. obljetnicu. Održavala se dosad u Galeriji Muzeja Moslavine, Arcusovu klubu te na kraju dobila Vinski dvor u podrumu zgrade Pučkoga otvorenog učilišta. Predstavljena je i u Domu sportova, a u novije vrijeme na novome kutinskom trgu dobila gotovo sajamska obilježja. Vrijedi nazdraviti – dakako škrletom, a o čijoj se obnovi klonskom selekcijom brine sustavno i ugovorno s Agronomskim fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. DALMATINSKE ZADRUGE OSNOVALE ZADRUGU U BEČU 1902. GODINE Svrha zadruge je bila da trguje dalmatinskim proizvodima, a od svih je navedena jedino obveza da se treba posebno brinuti oko proizvodnje i izvoza dalmatinskih ulja i vina Želimir Bašić N alazimo se u vremenu kad s oduševljenjem ali i neizvjesnošću očekujemo ulazak u EU jer ne znamo hoće li i kako zadruge moći plasirati svoje proizvode na novo veliko tržište. Jedno sigurno, nužno je da se zadruge povežu i organiziraju za ovaj izazovni zadatak. Zato je zanimljivo vidjeti kako se to radilo u prošlost. Naime, nedavno je zahvaljujući upornom pretraživaču i kolekcionaru Ivi Meštroviću iz Klisa pronađen originalni dokument o organizaciji zadruga za plasman roba iz početka 20. stoljeća. Taj dokument pod nazivom Nacrtna pravila izvozne trgovine dalmatinskih proizvoda u Beču do sada nije evidentiran ni u Državnom arhivu a niti u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Dokument je sastavljen u Beču i Splitu (od Pokrajinske dalmatinske skupštine) 3. kolovoza 1902., kao nacrt pravila registrirane zadruge s ograničenim jamstvom. U dokumentu je utvrđeno da je svrha zadruge da trguje svim dalmatinskim proizvodima te da ...sve poduzme što se pokaže zgodno, da način i količinu proizvedenog unaprijedi i usavrši. Za ostvarivanje toga plana bilo je predviđeno da se u Beču podigne stovarište za proizvode dalmatinskih zadruga. U nacrtu pravila za osnivanje izvozne zadruge u Beču bilo je predviđeno i da se po ovom modelu (a po “potrebi") osnuju stovarišta i u drugim gradovima u unutrašnjosti i inozemstvu. www.zadruge.hr IZ POVIJESTI Nacrt Pravila zadruge s ograničenim jamstvom “Izvozne trgovine dalmatinskih proizvoda u Beču", osnovane 1902. vrede uzgajali su se maslina, duhan, buhač i razno voće. Država je pomagala podizanje ovih kultura, ali se njihov uzgoj nije proširio kao vinogradarstvo jer potražnja za ovim kulturama nije bila ni približna kao za grožđem i vinom. Međutim, Dalmacija je tada proizvodila više vina nego što je bila potrošnja na njezinu području. Zbog toga je jedino rješenje bilo u izvozu, kako unutar Austro-Ugarske Monarhije tako i izvan njezinih granica. Zbog toga je poduzimanje mjera za osnivanje izvozne zadruge u Beču bio potpuno razuman korak. Beč je tada bio ne samo glavni grad velike austro-ugarske imperije, već i “mravinjak ljudi" s oko dva milijuna stanovnika (1910. god. 2.085.000), a zanimljivo je da je tada imao čak više ljudi nego danas (oko 1.600.000). Bilo je to veliko tržište za sve moguće proizvode, veće nego što su ga imale neke država zajedno. Dalmacija je "izgledala potpuno vinogradarski" Pravila zadruge od prije više od 100 godina vrlo se malo razlikuju od današnjih Zanimljivo je da već tada se nije zanemarivala i promociju pa je u dokumentu bilo predviđeno da se (ponovo “po potrebi") organiziraju i izložbe proizvoda stvorenih rukama dalmatinskih zadrugara. Također, razmišljalo se i o razvoju pa je navedeno kako se u svrhu podizanja, usavršavanja i unapređenja proizvodnje može osnovati zavod kojega je zadruga trebala uzdržavati. Od svih dalmatinskih proizvoda posebno je navedena jedino obveza da se zadruga treba posebno brinuti oko proizvodnje i izvoza dalmatinskih ulja i vina. To nije ni čudno kada se zna da je tada glavna gospodarska grana u Dalmaciji bila poljoprivreda od koje je oko 80% otpadalo na vinogradarstvo. Dalmacija je izgledala potpuno vinogradarski, jer se počela oporavljati od štete koju su učinila, kako je narod znao govoriti, “tri biča" – peronospora, lug i filoksera". Od ostalih grana poljopri- Beč oko 1902. kada je osnovana zadruga “Izvozne trgovine dalmatinskih proizvoda u Beču" Posebno treba istaći da se pravila zadruge, osnovane prije više od 100 godina, vrlo malo razlikuju od današnjih. Tako je u starim pravilima predviđeno da članovi mogu biti i fizička i pravna lica (Svako živo i pravno lice u Dalmaciji), isto kao u današnjem zakonu odnosno pravilima zadruga. Ni način upravljanja se nije promijenio, tako se kao tijela zadruge navode: uprava, nadzorni odbor, glavna skupština (“koja može biti redovna i izvanredna"). Jedino je naziv časnog suda bio poetičniji: Sud dobrih ljudi. Prava i obveze članova bile su jednake sadašnjima, posebno vezano za načinu upravljanja i odlučivanja. Jedina značajnija razlika je u tome što je nacrt ovih pravila pružao mogućnost da osobe izvan Dalmacije mogu postati članovi kupnjom dionica i s time su pojedinac ili tvrtka mogli steći status člana (uživao pravo člana zadruge). Nemamo izvora iz kojih bi mogli razabrati kakva je bili sudbina zadruge koju su osnovale dalmatinske zadruge u Beču. Međutim, taj novootkriveni dokument važan je ne samo za izučavanje zadružne organizacije u prošlosti, već daje sliku o tome kako su se organizirale i poslovale zadruge uopće. Tako je očito da su zadruge rješenja pojedinih problema nalazili unutar svoje organizacije. Vidimo, na kraju, kako i iz ove “priče" proizlazi da je povijest učiteljica života. www.zadruge.hr nova ZADRUGA travanj-lipanj 2013. 31 Poljoprivredna zadruga Cres POKRETAČ RAZVOJA OTOČKE POLJOPRIVREDE Poljoprivredna zadruga Cres pokretač je svih poljoprivrednih aktivnosti otoka. Osnovana je 1945. godine a danas gospodari na 13 ekonomija s više od 3000 ovaca. Posljednje godine bile su intenzivno razvojne. Investiranjem u vlastitu klaonicu, mesnicu, zatim modernu uljaru za preradu maslina te punionicu ulja, svrstala se u red onih zadruga koje u potpunosti servisiraju potrebe otočnih poljoprivrednika. Na tržištu se nametnula s izuzetno kvalitetnim proizvodom poput creske janjetine, a za ekstra djevičansko maslinovo ulje prva je u Hrvatskoj pribavila oznaku izvornosti. Oznaka izvornosti: “Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres” Ulje s oznakom izvornosti proizvodi se od autohtonih sorata maslina otoka Cresa, simjace i plominke. Masline moraju biti prerađene u roku od 48 sati od berbe, a kemijski i organoleptički parametri, koje mora zadovoljavati ulje s oznakom izvornosti, stroži su od onih za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Kontrolira se cijeli proces od uzgoja, berbe, prerade, skladištenja ulja, pa sve do punjenja u boce. Certifikacijska kuća koja nadzire cijeli proces jamči kvalitetu i tipičnost proizvoda u svakom trenutku. Na taj način krajnji potrošač dobiva još jedno jamstvo kakvoće i sljedivost proizvoda – od stabla do boce.
© Copyright 2024 Paperzz
