Vladimir Potočnik

Vladimir Potočnik
HED
Zagreb, Hrvatska
ENERGETSKA TRANSFORMACIJA HRVATSKE
Sažetak
Zbog sve očitijih klimatskih promjena, pretežito izazvanih izgaranjem fosilnih goriva i njihovih oskudnih
rezervi, u svijetu se odvija energetska transformacija. To je prelazak s fosilnih goriva na štednju energije ili
energetsku efikasnost (ENEF) i obnovljive izvore energije (OIE). Predvodnica u energetskoj transformaciji je
Njemačka, u kojoj se provodi tzv. „Energiewende“, koja uz ostalo uključuje zatvaranje postojećih nuklearnih
elektrana do 2022., uz intenzivan razvoj OIE i povećanje ENEF.
Hrvatska je siromašna dokazanim rezervama fosilnih goriva, koja danas sudjeluju s ¾ u potrošnji primarne
energije Hrvatske, a istovremeno je bogata potencijalom ENEF i OIE. Stoga je opravdana energetska
transformacija Hrvatske.
ENERGY TRANSFORMATION OF CROATIA
Abstract
Due to obvious climate change, caused mainly by combustion of the fossil fuels, as well as to their modest
reserves, energy transformation is under way. It is the transition from the fossil fuels to improved energy
efficiency (ENEF) and renewable energies (RE). Leading role in the energy transformation has the Germany
with „Energiewende“, which among other includes closing of existing nuclear power plants untill 2012.
The Croatia has very limited proven fossil fuels reserves, which cover ¾ of primary energy consumption.
The Croatia also has large potential of ENEF improvement and RE. Therefore, energy transformation of the
Croatia is justified.
1. U V O D
Danas više nisu sporne činjenice:
· Klimatske promjene se odvijaju diljem svijeta s brojnim, pretežito štetnim, posljedicama po okoliš,
zdravlje i gospodarstvo,
· Glavni uzrok suvremenih klimatskih promjena je izgaranje fosilnih goriva (ugljen, naftni proizvodi i
prirodni plin) za proizvodnju energije i pogon vozila,
· Većina rezervi fosilnih goriva nalazi se u malom broju država, koje su često predmet ratnih sukoba, kao
što je to slučaj Bliskog Istoka, gdje 6 država drži oko 60% svjetskih rezervi nafte i oko 35% svjetskih
rezervi prirodnog plina [1],
· Obnovljivi izvori energije OIE (sunce, vjetar, biomasa, vodne snage i geotermija) su obilni i mnogo
ravnomjernije raspoređeni diljem svijeta, a njihovi troškovi razvojem tehnologije stalno padaju,
· Energetska efikasnost ENEF, odnosno štednja energije, u pravilu predstavlja najjeftiniji izvor energije.
1
Statičko trajanje dokazanih rezervi fosilnih goriva je skromno i vrlo ograničeno za Europsku uniju i Hrvatsku
(slika 1).
Napomena:
Tst (god)
Hrvatska – bez
izvanbilančnih rezervi
ugljena
Slika 1. Statičko trajanje Tst dokazanih rezervi fosilnih goriva krajem 2012. [1,2]
Cn (USD/t)
Cijene fosilnih goriva uglavnom su rasle brže od stope inflacije. Osobito brzi rast cijena nafte (i ostalih
fosilnih goriva) zabilježen je uoči izbijanja globalne krize 2008. (slika 2).
Slika 2. Cijene nafte Brent Cn [1]
Od 2003.-2008. cijena nafte rasla je prosječno 27,6% godišnje, pa nije isključeno da je to jedan od glavnih
razloga izbijanja globalne krize 2008.
Troškovi uvoza nafte i ostalih fosilnih goriva su najveća stavka deficita vanjskotrgovinskih bilanci većine
država svijeta, što ih čini posebno osjetljivim na rast cijena fosilnih goriva.
Dakle, najsigurniji način ublažavanja klimatskih promjena i izlaska iz krize je ubrzana zamjena fosilnih goriva
štednjom energije i obnovljivim izvorima energije, odnosno energetska transformacija svijeta.
Predvodnica energetske transformacije je Njemačka s tzv. „Energiewende“, koja sve više postaje uzor
drugim državama Europe i svijeta.
2
2. „ENERGIEWENDE“ U NJEMAČKOJ
Energetska transformacija Njemačke („Energiewende“-EW) znači postupnu zamjenu fosilnih goriva i
nuklearne energije s OIE i ENEF, odnosno održivu opskrbu energijom.
EW je započela 1970-tih godina kao posljedica naftnih kriza 1973. i 1979., a ozakonjena je Zakonom o
proizvodnji električne energije iz 1990., koji uvodi potpore za proizvodnju iz OIE, te Zakonom o obnovljivim
energijama iz 2000., koji je noveliran 2014.
Novo Ministarstvo gospodarstva i energije bitno doprinosi širenju EW.
2.1.
Ciljevi EW
Glavni ciljevi EW u Njemačkoj su kako slijedi:
· Smanjenje uvoza fosilnih goriva, na koji Njemačka godišnje troši više od 80 milijardi EUR, tj. oko 1000
EUR godišnje po stanovniku.
· Zaštita klime smanjenjem emisija stakleničkih plinova i prelazak na niskougljično gospodarstvo.
· Napuštanje postojećih nuklearnih elektrana (NE) do 2022.usvojila je njemačka Vlada nakon katastrofe
NE Fukushima u Japanu 2011.
· Smanjenje potrošnje električne energije za 10% do 2020.
· Udio električne energije proizvedene iz OIE treba povisiti s današnjih oko 23% na 40-45% do 2025.,
odnosno na barem 80% do 2050. (slika 3).
Udio OIE (%)
Rast 2013.-2050.
3,4%/god
Slika 3. Udio električne energije proizvedene iz OIE u Njemačkoj [3]
Udio OIE u primarnoj ili ukupnoj energiji treba povećati s današnjih 10% na barem 60% do 2050. (slika
4)
Udio OIE (%)
·
Rast udjela OIE:
5%/god od 2013.-2050.
Slika 4. Udio OIE u primarnoj energiji Njemačke [3]
3
2.2.
Stanje i posljedice EW
EW je u dogledno vrijeme jedan od najvažnijih gospodarsko-političkih projekata Njemačke, koji uživa široku
podršku javnosti. To pokazuju ankete iz 2013. godine (slika 5).
Jeste li za EW?
Tempo EW
Prednosti i mane EW
Slika 5. Rezultati anketa o EW 2013. u Njemačkoj [3]
Više od 80% anketiranih podržava EW, a svega 16% ne podržava. Oko 70% anketiranih smatralo je da je
tempo provedbe EW dobar ili čak prespor, a isto toliko nalazi znatno više prednosti nego mana EW.
EW se smatra nastavkom duge tradicije pretvorbe energetske opskrbe – pomak od ugljena, nafte, prirodnog
plina i NE prema održivim energentima vjetra, sunca, hidroenergije, biomase i geotermije.
Porast cijena energije od provedbe EW (bez vanjskih troškova!) smatra se ulaganjem u budućnost.¸
Najveću ekspanziju OIE u Njemačkoj doživljavaju vjetroelektrane VE (parkovi VE na kopnu i moru) i solarne
elektrane.
Jasnom orijentacijom na OIE i ENEF Njemačka omogućava razvoj odgovarajućih novih tehnologija i
proizvoda, koji postaju važni izvozni artikli.
Energetska transformacija ili EW se širi iz Njemačke diljem svijeta, što ne čudi budući da većinu država
opterećuju uvoz fosilnih goriva i pretjerane emisije stakleničkih plinova.
Zanimljiv je primjer Francuske, koja ugošćuje važnu klimatsku konferenciju 12.2015. Ministarstvo okoliša
Francuske uputilo je u parlamentarnu proceduru „Zakon o energetskoj tranziciji“, kojim bi se do 2030.
smanjile emisije stakleničkih plinova za 40%, a udio OIE povećao na 40%. Usvajanje toga Zakona
očekuje se do kraja 2014.
4
3. ENERGETSKA TRANSFORMACIJA HRVATSKE
Karakteristike energetike u Hrvatskoj su solidna osnova za ubrzanu energetsku transformaciju Hrvatske.
3.1.
Karakteristike energetike u Hrvatskoj
Najvažnije značajke energetike u Hrvatskoj su sljedeće
3.1.1. Rezerve energenata
Hrvatska ima male dokazane rezerve fosilnih goriva (slika 1 i lit [4]), ali velike potencijale poboljšanja ENEF i
OIE.
Slika 6. ilustrira potencijal poboljšanja ENEF u Hrvatskoj.
PRIMARNA ENERGIJA
8,11 Mten (100%)
Gubici
6,66 Mten
(82%)
Mten = milijun
tona ekvivalent
nafte
1,45
Mten
(18%)
USUŽNA ENERGIJA
Slika 6. Sankeyev dijagram toka energije u Hrvatskoj 2010. [5]
Čak 82% energije se gubilo u raznim fazama pretvorbe, dok svega 18% energije završi kao uslužna energija
za krajnju potrošnju.
Budući da je ušteđeni kWh energije u pravilu najjeftiniji kWh, šteta je da se poboljšanja ENEF masovnije ne
koriste u Hrvatskoj.
Potencijali OIE u Hrvatskoj se također vrlo malo koriste za proizvodnju energije [6]:
- Tehnički potencijal OIE od oko 78 Mten iskorišten je u 2012. svega 0,6% (0,47Mten).
- Ekonomski potencijal OIE stalno raste razvojem tehnologije OIE i uključivanjem vanjskih troškova u
cijene fosilnih goriva.
Tako je 2006. iskorištenje ekonomskog potencijala u Hrvatskoj iznosilo oko 14%, a 2012. manje od 10%.
3.1.2. Uvoz energenata
Hrvatska uvozi oko pola primarne energije, uglavnom nafte i prirodnog plina, koji čine oko ¾ ukupne
potrošnje primarne energije u Hrvatskoj [2]
5
To predstavlja velik rizik za energetsku sigurnost Hrvatske, budući da se većina svjetskih rezervi tih
energenata (oko 60% sirove nafte i 35% prirodnog plina) nalazi na politički vrlo nestabilnom Bliskom Istoku
sa stalnim ratnim sukobima.
Neto uvoz energenata čini oko trećinu vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske [5], što znatno doprinosi vrlo
visokom inozemnom dugu, kao jednom od najvećih problema Hrvatske.
3.1.3. Nafta i prirodni plin
Sudbina najveće tvrtke INA u suvlasništvu mađarskog MOL-a i hrvatske Vlade prilično je neizvjesna, osobito
u pogledu rafinerija nafte u Sisku i Rijeci.
U Hrvatskoj su pokrenuta istraživanja nafte i prirodnog plina na moru i kopnu. Osobito velika su očekivanja
od istraživanja i eventualne eksploatacije nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, koja u 29
istražnih blokova pokrivaju oko 90% hrvatskog mora, uključivo i dio zaštićenih područja.
Istraživanje i eventualno vađenje nafte iz poluzatvorenog mora kakvo je Jadransko more vrlo je rizičan
pothvat. To pokazuju nerijetki akcidenti naftnih platformi s katastrofalnim posljedicama, kao što je bio
akcident British Petrol (BP) platforme 4.2010. u Meksičkom zaljevu s procijenjenim štetama od oko 100
milijardi USD [7].
Nije čudno što se za osiguranje od šteta takvih akcidenata ne može naći osiguravajući zavod.
3.1.4. Ugljen
Cijena (%)
Hrvatska energetika se zbog ekoloških i ekonomskih razloga odrekla korištenja preostalih skromnih rezervi
domaćeg ugljena i orijentirala se na uvoz ugljena za Termoelektranu Plomin (TEP).
Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira povećanje kapaciteta izgradnjom novog bloka TEP C (500 Mwe),
kao zamjenu za blok 1 (125MW).
Osim TEP C u Hrvatskoj se planira i TE Ploče na uvozni ugljen.
Ti projekti trenutno su vrlo konkurentni zbog relativno niskih cijena ugljena na svjetskom tržištu. Međutim,
osim što nailaze na negativan stav javnosti, TE na ugljen su i vrlo rizični projekti zbog velikih emisija
stakleničkih plinova. Naime, u vrlo dogledno vrijeme TE na ugljen će morati dograditi postrojenja za
izdvajanje i skladištenje ugljika iz dimnih plinova (CCS - Carbon Capture and Storage).
Procjenjuje se, da će dodavanje postrojenja CCS rezultirati povećanjem cijene proizvedene električne
energije za oko 50% (slika 7).
Slika 7. Cijena električne energije iz TE na ugljen
3.2. Energetska transformacija Hrvatske
Energetska transformacija Hrvatske sadrži sljedeće najvažnije elemente:
· poboljšanje ENEF (štednja energije),
· izgradnja OIE,
· revitalizacija TE Plomin,
· biorafinerija Sisak,
· energije Jadrana i
· zamjena goriva u TE i TE-TO.
6
3.2.1. Poboljšanje ENEF
ENEF (1000€/Ten)
Poboljšanje ENEF je u fokusu energetske politike Europske unije (EU).
Hrvatska znatno zaostaje u ENEF iza EU i razvijenih država slične veličine (slika 8).
Slika 8. Energetska efikasnost ENEF država 2010. [1,2,8]
ENEF Hrvatske bila je 1,56 puta manja nego u EU 27 i čak tri puta manja nego u Švicarskoj.
Najvažnije mjere poboljšanja ENEF odnosno štednje energije u Hrvatskoj su sljedeće [4]:
· energetski efikasne nove i postojeće zgrade,
· kogeneracija i trigeneracija energije [8],
· decentralizirana proizvodnja energije,
· recikliranje sirovina i energije iz otpada,
· pametne električne mreže,
· fleksibilni tarifni sustavi,
· energetski efikasniji promet i
· energetski efikasna rasvjeta.
3.2.2. Izgradnja OIE
Obnovljivi izvori energije (OIE) uz poboljšanje ENEF predstavljaju domaće energente, čije veće korištenje
povećava energetsku sigurnost, potiče domaće zapošljavanje i lokalni razvoj, te smanjuje emisije
stakleničkih plinova i ostalih štetnih tvari u okoliš [4].
Udio OIE (%)
Stoga je opravdano planiranje brzog rasta OIE u potrošnji energije (slika 9).
Napomena:
U OIE su uključene
velike HE
Slika 9. Rast udjela OIE u primarnoj energiji EU
7
Republika Hrvatska (RH) je 2012 imala gotovo dvaput veći udio OIE u potrošnji primarne energije od
Europske unije-EU. Hrvatska bi do 2050. mogla ostvariti 100% OIE, što dosta država i područja planira
znatno ranije.
3.2.3. Revitalizacija TE Plomin (TEP)
Umjesto planirane zamjene TEP1 (125MW) novim blokom TEP C (500 MW) ekonomski, ekološki, klimatski i
sociološki povoljnija bi bila revitalizacija TEP1 uz prelazak s ugljena na biomasu kao gorivo i dodavanje
kogeneracije za lokalne potrebe.
TEP1 uspješno radi od 1971. i danas s dobrim rezultatima, a revitalizacija bi mu omogućila još 20-tak
godina rada na domaće gorivo sa znatno manjim emisijama štetnih plinova, osobito stakleničkih plinova.
Usto bi se trebao realizirati neostvareni Program Plomin Holdinga, planiran uz izgradnju bloka 2 odnosno
TEP 2 1990-tih godina.
Revitalizacije termoelektrana uz prelazak s ugljena na biomasu nisu rijetkost u svijetu (TE Rodenhuize u
Belgiji, TE Atikon u Kanadi itd.).
3.2.4. Biorafinerija Sisak
Umjesto zatvaranje Rafinerije nafte Sisak povoljnija bi bila njezina konverzija u biorafineriju (slika 10).
Derivati nafte
i energija
Nafta
RAFINERIJA
NAFTE
Biogoriva
i energija
Biomasa
BIO –
RAFINERIJA
Kemikalije
Biokemikalije
DANAS
SUTRA
Slika 10. Konverzija rafinerije nafte u biorafineriju
Premda se rafinerije nafte u svijetu još ne pretvaraju masovno u biorafinerije, interes raste zbog smanjenja
potrošnje nafte i sve slabije iskorištenosti rafinerija nafte.
Najpoznatiji je projekt konverzije ENI Rafinerije nafte Venecija u Biorafineriju, realiziran u 2014. [9].
3.2.5. Energije Jadrana
Umjesto istraživanja i eksploatacije nafte iz hrvatskog dijela Jadranskog mora, koje bi trebalo zabraniti zbog
visokog rizika akcidenata naftnih platformi i curenja nafte u more, bolje bi bilo intenzivirati razvoj OIE iz mora
i s otoka.
Jadran ima veliko bogatstvo čistih energenata u obliku OIE. Osim ogromnog potencijala vjetroenergije i
solarne energije, tu su i nove energije mora, kao što su strujanje mora, valovi, plima-oseka itd.
8
Apsurdno je da se na hrvatskom dijelu Jadrana zabranjuje gradnja VE na otocima i priobalju radi navodne
neugode za turizam i stanovništvo, a da se istovremeno dopušta i čak stimulira rizično istraživanje i vađenje
nafte iz podmorja Jadrana.
3.2.6. Zamjena goriva u TE i TE-TO
U postojećim TE i TE-TO može se dio pretežito uvoznih fosilnih goriva (loživo ulje i prirodni plin) zamijeniti
domaćom biomasom (peleti, drvena sječka, poljoprivredni ostaci itd.). To je primjenjivo i na industrijske
energane.
4. Z A K LJ U Č A K
Energetsku transformaciju Hrvatske preporuča se uključiti u novu verziju Energetske strategije Hrvatske, jer
je Hrvatska siromašna dokazanim rezervama fosilnih goriva, a bogata potencijalima poboljšanja ENEF i
OIE.
To bi donijelo višestruke koristi Hrvatskoj, od kojih su najvažnije orijentacija na domaće energetske resurse i
zapošljavanje, bolje klimatske i ekološke performanse kao i osiguranje od budućih kriza.
Najbolji primjer energetske transformacije je „Energiewende“ u Njemačkoj, kojeg slijedi sve više država. Na
tom tragu je i tzv. „Nova energetika“ [10].
LIT ERAT URA
1.
BP Statistical Rewiew of World Energy, June 2013
2.
Energija u Hrvatskoj 2012, Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb 6.12.2013
3.
Die Energiewende, DE Magazin Deutschland, 1.2014.
4.
Potočnik V., Defosilizacija hrvatske energetike, 22. forum Dan energije u Hrvatskoj,
HED Zagreb, 26.11.2013
5.
Potočnik V., Dekarbonizacija hrvatske energetike, 21. forum Dan energije u Hrvatskoj,
HED Zagreb, 23.11.2012.
6.
Potočnik V., Neiskorišteni energetski resursi RH, 17. forum Dan energije u Hrvatskoj,
HED Zagreb, 21.11.2008.
7.
Oil Platforms Accidents, www.google.com
8.
Mogućnost izgradnje toplana u SR Hrvatskoj do 2000.godine, Institut za elektroprivredu
Zagreb, 1981.
9.
IRPC '14, Romanow S., ENI lands conversion of Venice oil refinery into green refinery,
www.hydrocarbonprocessing.com 24.6.2014.
10.
Čupin N., Nova energetika-Energetika u službi gospodarstva, Udruga za razvoj Hrvatske,
Zagreb, 2013.
9

Download Report