Strategija i Akcijski plan za razvoj tržišta bioplina u Zadarskoj Županiji D 2.3. Contract Number : IEE/10/130 Deliverable Reference: D2.3 The sole responsibility for the content of this report lies with the authors. It does not necessarily reflect the opinion of the European Union. Neither the EACI nor the European Commission are responsible for any use that may be made of the information contained therein. Sadržaj Sadržaj ................................................................ ................................................................................................ .................................. 2 Predgovor.............................................................................................................................. ................................ .............................. 3 Uvod ................................................................ ................................................................................................ ...................................... 4 Zadarska Županija: opći ći pokazatelji poka ................................................................ ....................................................... 5 Bioplin i ocjena potencijala za proizvodnju bioplina ............................................................... ............................... 6 Mogućnosti ćnosti i razvoj tržišta bioplina u Županiji ................................................................ ........................................ 8 Prepreke za razvoj tržišta bioplina u Županiji................................................................ ........................................10 Akcijski Plan ................................................................................................ ................................ .........................................................11 2 Predgovor Strategija i akcijski plan predstavljaju sažeti planski dokument izrađen izrađ đen u okviru projekta "Biomethan Regions", a koji je financiran od strane EU, kroz Intelligent energy Europe program. Dokument se odnosi na područje područčje Zadarske Županije u Republici Hrvatskoj Općenito ćenito gledano, akcijski plan ima tri osnovne komponente: 1. definira koje specifične ččne aktivnosti i zadać zadaće će treba provesti te tko ih provodi 2. definira vremenski okvir za provedbu 3. prepoznaje moguće će izvore financiranja potrebno za provedbu aktivnosti Predmetni plan ima dva cilja: 1) potaknuti projekte u regiji koji uključuju uključčuju iskorištavanje biomase u energetske svrhe te 2) pojačati/povećati č ćati pozitivne utjecaje dobrog planiranja i odlučivanja. čivanja. Navedeni ciljevi trebali bi se ostvariti primarno kroz: • • prepoznavanje i utvrđivanje đivanje prepreka izradu odgovarajućih ćih preporuka/smjernica Preporuke, definirane u ovom dokumentu, imaju za cilj ne samo uklanjanje prepoznatih prepreka, već i podizanje izanje čitavog č razvojnog okvira vezanog uz korištenje biomase u energetske svrhe na jednu višu razinu. 3 Uvod Ciljevi Strategije i Akcijskog plana za bioplin i biometan su određivanje određ đivanje postojeć postojećih ć prepreka za razvoj tržišta bioplina i biometana u Zadarskoj Županiji i mogućih ćih akcija kojima prebroditi postojeće će barijere. Pretpostavke za ispunjenje ciljeva su postojanje podataka o ukupnim potencijalima za proizvodnju bioplina na razini Županije iz različitih različčitih organskih supstrata. Glavni cilj Strategije i Akcijskoga Akcijskoga Plana za razvoj bioplina u Zadarskoj Županiji je razvoj instrumenata i mjera za povećanje poveććanje energetske proizvodnje i korištenja bioplina te stvaranje uslova za pročišćavanje č ćavanje istoga u biometan i efikasno korištenje ovog potonjeg. Sektori koji su uključeni su: poljoprivredni i prehrambeni, sa efikasnijim iskorištavanjem otpada i ostataka iz poljoprivredne proizvodnje i stočarstva stočč uz moguće ćće korištenje energetskih usjeva,i njihovo pretvaranje u bioplin, otpad i otpadne vode, kroz pretvaranje organske komponente komponen otpada i mulja u bioplin. Bioplin je plinovito gorivo dobiveno anaerobnom razgradnjom organskih tvari. Sirovine za proizvodnju bioplina su otpad iz stočarske stoččarske proizvodnje, uzgoja životinja (gnojevka, izmet i/ili otpad iz poljoprivredne proizvodnje (silaža, (silaža, travne smjese i sl.). U manjoj mjeri bioplin se proizvodi i od otpada iz agroindustrije i prehrambene industrije, klaoničkog klaonič otpada i komunalnog otpada. Tehnologije za pretvorbu sirovina u bioplin danas su u zemljama Europske unije široko raspoložive. Raspoložive su i tehnologije za korištenje bioplina za proizvodnju električne čne energije i topline odnosno posredno i rashladne energije. U zemljama Europske unije pročišćeni č ćeni se bioplin, s velikim sadržajem metana, dodaje i u postojeće postojeć mreže prirodnog plina. Također đer se bioplin ččesto koristi i u gradskom autobusnom prometu. đ Ključni ččni dijelovi ovoga dokumenta temelje se na analizi postojeće postojećće legislative i strategijskih dokumenata koja uređuju đuju OIE i bioplin, imajući u vidu ekonomske implikacije razvoja bioplinskog og tržišta, okolišne implikacije i prihvaćanje prihvaććanje u javnosti bioplinskih postrojenja te ostale potencijalne prepreke i negativnosti. Slijedom toga mogući mogućći odgovori i neophodne akcije za prevladavanje postojećih postojeććih barijera te iskorištavanje novootvorenih mogućnosti mogućć koje pruža razvoj tržišta bioplina na prostoru Županije biti će ć navedeni i vremenski određeni. određ đ Biomethane Regions projekt implementira se u veoma povoljnom trenutku promjene opće opć klime naspram ulaganja u OIE i posebno u bioplin što dokazuju novootvorena novootvoren postrojenja u poslijednjih godinu dana. Ova Strategija i Akcijski plan će ć nastojati sugerirati i postaviti srednje i dugoročne čne korake koje je neophodno poduzeti kako bi bioplinsko tržište i upotreba biometana postali rašireni i ekonomski i socijalno prihvatljive prihvatljive i poželjne tehnologije na županijskoj razini kao što je to većć slučaj č u većem ćem ć dijelu EU. Ovdje predložene akcije temelje se stoga i na iskustvima partnera projekta iz EU koji imaju rasprostranjenu uporabu bioplina i biometana. 4 Zadarska Županija: Župani opći ći pokazatelji Zadarska županija je smještena na središnjem dijelu hrvatske obale Jadranskog mora. Grad Zadar sa 78.135 stanovnika je administrativno sjedište županije, u kojoj ukupno živi 179.186 stanovnika. Površina Zadarske županije iznosi 7.276,23 km2 (8,3% ukupne površine Hrvatske), od čega 3.643,33 km2 (6.4% površine) otpada na kopneni dio, a 3.632,9 km2 na morski dio (11,6% teritorijalnog mora). Geografski je smještena tako da obuhvaća obuhvać primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe đe Ravnih kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita. Ravni kotari su jedno od najvećih najveć poljoprivrednih zemljišta u južnoj Hrvatskoj. Kao posljedicu velike reljefne raznolikosti i morskog utjecaja modificiranog brdsko-planinskim br preprekama, na području čju Zadarske županije, nalazimo više tipova klime: mediteransku, submediteransku, kontinentalnu i planinsku. Primorsku mediteransku klimu obilježavaju topla, suha ljeta i blage, kišovite zime. Hladnije zime i vedra temperaturna temperaturna kolebanja obilježja su submediteranske klime na području područčju Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, a oštre snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima noććima te znatne oscilacije temperature, opisuju kontinentalnu, odnosno planinsku klimu Like i planinskog područja. čja. O energetskim potrebama i potrošnji potro nji postoje relativno recentni podaci prikupljeni u sklopu nedavne izrade Studije i idejnog projekta opskrbe plinom Zadarske županije. Prema tim podacima prosječno domaćinstvo instvo potroši potro 3.916 kWh električne e energije; 76 kg plina; 3,2 m3 drva i 50 l lož ulja, od čega ega oko 82% odlazi na tzv. toplinske potrebe (grijanje 58%, topla voda 10%, kuhanje 12%, pećnica pe nica 2%) te 12% na tzv. netoplinske potrebe (na rasvjetu, perilice, hladnjake i sl. troši tro se prosječno 604 kWh/stan./god.). Od energenata domaćinstvima instvima na raspolaganju stoje i drvo (kojim se većina ve grije – 85%), električna elektri energija (kojom većina grije vodu – 85%), ukapljeni naftni plin (kojim većina ve ina kuha - 69%) te lož ulje koje se također er koristi za grijanje (8%). ( Za toplinske potrebe najviše e se koristi drvo (53%), a slijede električna na energija (34%), UNP (9%) te lož lo ulje (4%). Osim analize energetske potrošnje/potreba domaćinstava, instava, izrađena izra ena je i ukupna energetska bilanca Zadarske županije. Analiza pokazuje da industrija predstavlja svega 7,5% potrošnje potro nje energije (>50% prehrambena), dok najveće e pojedine stavke predstavljaju: kućanstva ku anstva sa 33%; cestovni promet sa 25%; sektor graditeljstva sa 13%; uslužni uslu ni sektor (turizam i ugostiteljstvo 48%, trgovina 13%, zdravstvo 12%, obrazovanje 9%, uprava i ostalo 12%) sa 12%. Najveći Najve dio potreba za energijom namiruje se iz skupine tekućih teku ih goriva (59%), a slijede električna elektri energija (21,3%) i ogrjevno drvo s relativno velikim udjelom od 16,9%. 5 Bioplin i ocjena potencijala za proizvodnju oizvodnju bioplina Bioplin je proizvod anaerobne razgradnje organske tvari, a sastoji se od mješavine plinova, uglavnom ugljikovog dioksida (25-45%) (25 i metana (50-75%), 75%), a u manjim dijelovima sadrži i vodenu paru, kisik, dušik, amonijak, vodik te sumporovodik. sumporovodik. Energetska vrijednost bioplina ovisi o udjelu metana čija gornja ogrjevna vrijednost iznosi 39,8 MJ/m3. Prosječna energetska vrijednost bioplina iznosi 21 MJ/m3. Izgaranjem bioplina se može proizvoditi toplinska ili električna čna energija, odnosno u sluč slučaju ju kogeneracije istovremeno toplinska i električna č energija. Pročišćavanjem č ćavanjem bioplina do razine od oko 95% metana, dobiva se biometan koji se koristi kao zamjena za prirodni plin (ubrizgavanje u mrežu prirodnog plina, motorno gorivo i sl.). Nadalje, prilikom prilikom proizvodnje bioplina dobiva se digestat (biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari) koji se može koristiti kao kvalitetno gnojivo u ratarstvu. Tehnologije pridobivanja bioplina razlikuju se prema izvoru. Razlikujemo tri osnovne skupine: • poljoprivredna bioplinska postrojenja koja koriste sirovinu iz poljoprivrede i prehrambene industrije • postrojenja na deponijski plin koja sakupljaju bioplin nastao na odlagalištu otpada • postrojenja na otpadni mulj koji nastaje pri procesu pročišćavanja proč ć anja otpadnih voda. Bioplin se najviše koristi u kogeneracijskim postrojenjima, u kojima se istodobno proizvodi električna ččna i toplinska energija. Bioplin se može pročistiti proččistiti do razine prirodnog plina i koristiti u iste svrhe kao prirodni plin. U registru projekata projekata obnovljivih izvora energije koji vodi Ministarstvo gospodarstva trenutno je upisan jedan projekt ukupne snage 1MW za izgradnju bioplinskog postrojenja u Zadarskoj Županiji. Prema Prostornom planu Zadarske županije iz 2001. godine, ukupne poljoprivredne poljoprivredne površine zauzimaju 150.896 ha, od čega č obradive površine zauzimaju 58.428 ha. Podaci iz digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatska se razlikuju i prema njima poljoprivredne površine u Županiji zauzimaju 166.630 ha. Na području čju Ravnih kotara nalazi nalazi se oko 30% ukupnih poljoprivrednih površina Dalmacije. U prostoru Ravnih kotara, Bukovačkog Bukovač pobrđa đ te u Ličko-pounskom č pounskom prostoru, poljoprivreda sa stočarstvom čarstvom je ujedno i jedini znač značajan ekonomski resurs. Dostupne količine čine biomase za proizvodnju bioplina bioplina na teritoriju Županije nigdje nisu navedene u cijelosti većć postoji određ određeni đeni broj dokumentata u kojima su obrađ obrađene đ potencijalne količine ččine specifičnih specifič čnih vrsta biomase i njihov energetski potencijal u obliku dobivenog bioplina. Studija izrađena izrađ u okviru projekta ekta „Javno zagovaranje i praćenje prać politika vezanih za obnovljive izvore energije“ navodi (REPAM, 2012) donosi kao ukupni teoretski energetski potencijal iz stajskog gnoja peradi, goveda i svinja 25.355 25 355 MWh/godišnje a u kodigestiji sa uporabom silaže, čiji č bi maseni udio bio 30%, to se penje na 43.997 43 MWh/godišnje. Studija takoer navodi da bi za silažu bilo potrebno angažirati 535 ha poljoprivrednog zemljišta. Uporaba biomase iz otpada omogućila omoguććila bi dobivanje 17.325 6 MWh/godišnje iz klaoničkog čkog otpada i 23.70 23.702 2 MWh/godišnje iz biorazgradive komponente komunalnog otpada uz pretpostavku da navedena komponenta otpada čini č 42% nesortiranog komunalnog otpada (REPAM, 2012). Studija o potencijalima bioplina u RH (Kralik, 2012) donosi podatak za stajski gnoj koji može omogućiti ćiti dobivanje 11.774,81 m3/dan bioplina, od ččega je moguće ćće proizvesti 23.549,6 kWh električne električ čne energije i 25.904,6 kWh toplinske energije. Pukšec i Duićć (2010) donose veoma male potencijalne količine količ proizvodnje električne čne energije iz bioplina uporabom uporabom stajskog gnoja sa govedarskih i svinjskih farmi. Ukupno se radi o 394 kW na razini Županije. Dostupni podaci o količini količčini mulja sakupljenog sa centralnog pročistača č čča otpadnih voda u Zadru ukazuju na mogućnost moguććnost dobivanja 1,1 MWh/godišnje električne čne energije. Kao što je vidljivo ne postoji konzistentna studija koja bi obuhvatila realne potencijale za proizvodnju bioplina iz svih raspoloživih količina količ biomase, te je veoma teško utvrditi na kojim lokacijama i koje veličine veliččine postrojenja bi udo udovoljile ekonomskim, ekološkim i socijalnim zahtjevima te doprinijele smanjenju emisije stakleničkih staklenič plinova i povećanju ćanju udjela energije iz obnovljivih izvora proizvedene i korištene na teritoriju Županije. Sa sigurnošću ću se međutim međ može utvrditi da postoje mogućnosti moguć u kraćem ć vremenskom roku za dobivanje energije iz bioplina korištenjem otpada iz stočarske stoč djelatnosti te mulja sa pročistač ččistača č otpadnih voda. A dugoročno čno č može se bioplin iskoristiti čak i za male sustave područnog čnog grijanja ili kao biogorivo uz nj njegovo pročišćavanje č ćavanje do biometana i uz poštivanje mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava za tehnički tehnič i sigurno distribuiranje kroz plinski distribucijski sustav. 7 Mogućnosti sti i razvoj tržišta bioplina u Županiji Na razini čitave Države pa tako i u Zadarskoj županiji još se energija koristi manje učinkovito uč od većine ćine zapadnoeuropskih zemalja i još je nedovoljan udio energije dobivene iz OIE. U Razvojnoj strategiji Zadarske županije za razdoblje 2011. - 2013. godina te u Programu ruralnog razvoja Zadarske arske županije za godine 2012. - 2014. navodi se da na području područ županije postoje značajni ajni potencijali za korištenje kori tenje obnovljivih izvora energije – biomase, vjetra, sunca i vode. Obnovljivi izvori energije su domaći domaćći izvor energije i njihova je uporaba sredstvo vo poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, poticaj razvoju domaće domać proizvodnje energetske opreme i usluga, te način nač ostvarenja ciljeva zaštite okoliša. U Strategiji Mjerom 4.1.4. predviđeno je korištenje tenje toplinske energije iz bio mase (organski otpad) te poticanje izgradnje bioplinskih postrojenjai izrada projektne dokumentacije za navedenu infrastrukturu te ostale slične aktivnosti. U Programu ruralnog razvoja Zadarske županije za godine 2012. 2014. bioplin se spominje samo u sklopu mogućnosti moguć za dobivanje nje sredstava iz IPARD programa gdje su u okviru mjere 302 dozvoljena ulaganja u izgradnju i/ili opremanje elektrana i kogeneracijskih postrojenja na bioplin na poljoprivrednom gospodarstvu. Postojeći ći Prostorni plan Županije predviđa jedino skupljanje i energetsko korištenje bioplina na odlagalištima otpada što se najvjerojatnije odnosi na deponijski plin. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) navodi da se korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracije ostvaruju interesi interesi Republike Hrvatske, osobito u pogledu: Dugoročnog čnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata; Učinkovitog činkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš; Otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici; Poticanja anja razvoja novih tehnologija i domaćeg domaććeg gospodarstva u cjelini; Diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe. Nadalje, navodi se da će Hrvatska maksimalno poticati OIE, ali uz prihvatljive društvene troškove njihove uporabe te u skladu s načelima čelima održivog razvoja. U skladu s EU Direktivom 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije postavljeni su sljedeći ći strateški ciljevi za 2020. godinu: Udio bruto neposredne potrošnje energije iz OIE, uključujući uključč ći ć i velike hidroelektrane, hid u bruto neposrednoj potrošnji energije iznosit će ć 20%; 8 Udio električne ččne energije iz OIE, uključ uključivo čivo velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne č energije će iznositi 35%; Udio OIE korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnju potrošnju benzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom željezniččkom prijevozu te ukupne električne električ č energije korištene u prijevozu će iznositi 10%. U održivom scenariju se uz mjere energetske učinkovitosti uččinkovitosti u obzir uzima i povećana poveć ć uporaba obnovljivih izvora a energije u neposrednoj potrošnji energije. Između Izmeđ ostaloga neophodno je poticati uporabu bioplina u poljoprivredi, a osim za proizvodnju električne električ energije, poticat će se i uporaba bioplina za toplinske potrebe. Na razini Države Strategijom se postavlja cilj da iz poljoprivredne proizvodnje u energetske svrhe iskoristi u 2020. godini ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla i da tako proizvede oko 2,6 PJ energije iz bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina. Time se i na Županije prenosi odgovornost odgovor za poticanje stabiliziranja stajskog gnoja kroz anaerobnu digestiju i proizvodnju bioplina. U Republici Hrvatskoj zakonski je regulirano korištenje bioplina kao biogoriva ili kao dodatak prirodnom plinu (Uredba o kakvoći kakvoć biogorivann br33/11; Zakon o biogorivima za prijevoz, Narodne novine br.: 65/09., Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava, NN. 50/09; Opći uvjeti za opskrbu prirodnim plinom, NN 43/09) međutim međ đutim za sada ne postoje praktič praktična č iskustav s aplikacijom biometana u plinsku mrežu. Razlog Razlog tome je što Odluka o visini naknade za poticanje proizvodnje biogoriva u 2012. i 2011. godini (NN: 132/2011 i 37/2011) ne definiraju visinu naknade za bioplin, odnosno biometan. Isto je i kod „Odluka o jediničnom č iznosu novčanog čanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2012. i 2011 godini. (NN 123/2011 i NN 37/2011). Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava (NN 50/09) omogućuju ćuju umješavanje bioplina, plina iz biomase i drugih vrsta plina s prirodnim plinom, samo ako se te vrste plina mogu tehnički tehnič i sigurno gurno dodavati u tok prirodnog plina te ako se dobivena smjesa plina može tehnički tehniččki i sigurno distribuirati kroz distribucijski sustav. navedena smjesa plina treba odgovarati standardnoj kvaliteti prirodnog plina. Na području čju Županije u tijeku je plinofikacija plinofikacija sa izgradnjom plinovoda za prirodni plin što postavlja dobre temelje za mogućnost mogućć budućeg ć korištenja bioplina pročišć ččišćenog ć u biometan i njegovo utiskivanje u postojeću postojeć mrežu prirodnog plina. Na razini Županije trenutno ne postoji iskustvo u korištenju tehnologije tehnologije bioplina i razvoj navedenog tržišta uz uključivanje čivanje svih dionika kako bi se nadvladale trenutno postojeće postojeć barijere pridonio bi ispunjenju ciljeva korištenja OIE, boljem gospodarenju otpadom i iskorištavanju nusproizvoda iz poljoprivrednih djelatnosti. djelat 9 Prepreke za razvoj tržišta bioplina u Županiji -Nedostatak edostatak standardiziranog postupka za određivanja određ đ postojećih ćih ć potencijala za proizvodnju bioplina i za projektiranje sustava; -teško teško gospodarsko okruženje; -poteškoće će u prikupljanju sirovina na loka lokalnoj razini; -nedostatak nedostatak svijesti o proizvodu "bioplin" među međ đu poljoprivrednicima, uzgajivač uzgajivačima č i građanima. đ Postojeće će barijere su tehničke, ekonomske i socijalne prirode gdje se prvenstveno ističu istič pomanjkanje znanja o bioplinu kao okolišno korisnom i ekonomski isplativom energentu te nepostojanje baze podataka potencijala sirovine za proizvodnju bioplina u Županiji. 10 Akcijski Plan • a) izrada i uspostava baze podataka županijskog potencijala biomase kao obnovljivog izvora energije za dobivanje bioplina i biogoriva uzevši u obzir postojeće postojeć raspoložive podatke. Redovito praćenje ćenje raspoloživih količina biomase za proizvodnju bioplina kako bi uvijek bili na raspolaganju ažurirani ažuriran podaci o potencijalima u Županiji i na lokalnoj razini; razini • b) značajnije č uključivanje čivanje lokalne i regionalne samouprave u promoviranje moguć mogućnosti korištenja biomase u energetske svrhe i pokretanje projekata energetskog iskorištavanje ostataka poljoprivredne biomase. Ojačati kontakte između predstavnika različitih različ regionalnih javnih službi; • c). ustrojiti informativne kampanje, kampanje najmanje jedan događaj godišnje, godišnje kako bi se pospiješilo uspostavu tržišta i tehnologiju bioplina i da bi se ojačala svjest o koristima i izvješćivalo ćivalo o postignutom napretku tijekom prethodne godine; • d) uspostaviti redovitu vezu između izmeđ svih potencijalnih dionika kako bi se potaknulo njihovo jače djelovanje na razvitku tržišta bioplina; bioplina i. uspostaviti redovitu komunikaciju između interesnih skupina i širih slojeva društva aktivnih na području bioplina i obnovljivih Izvori oni koriste i razvijaju ovu vrstu tehnologije; • e) provesti kampanje za osposobljavanje operatora na bioplinskim postrojenjima • f) provoditi ankete i ekonomske analize u suradnji s predstavnicima financijskog sektora o mogućnostima ćnostima povoljnog financiranja bioplinskih postrojenja • g) provoditi mjere za osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje, uključujući uključ ć i sustavno praćenje ć kakvoće će tla i izradu planova gnojidbe u cilju održavanja/poboljšanja kvalitete poljoprivrednih tala, i poboljšati međusektorske međ đusektorske integracije za proizvodnju bioplina i biogoriva • h) u Prostornim planovima Županije definirati bioplinska postrojenja kao poželjnu tehnologiju za iskorištavanje biomase, biomase, prvenstveno ostataka i otpada poljoprivredne proizvodnje, komunalnog otpada i mulja sa pročistača proč č otpadnih voda • i) pripremiti podloge i strateške dokumente za iskorištavanje mogućnosti moguć financiranja iz fondova EU u cilju razvoja i provedbe projekata korištenja korištenja poljoprivredne biomase u energetske svrhe, a koji bi primarno obuhvaćali obuhvaććali izgradnju sustava i institucionalnih 11 kapaciteta za potporu razvoju poduzetništva i poljoprivrede, podizanje svijesti stanovništva u pogledu iskorištavanja biomase, aktivnosti vezane uz poboljšanje stanja poljoprivredne proizvodnje kao temelja za osiguravanje stabilne i dugoročne dugoroč opskrbe sirovinom za proizvodnju bioplina i biogoriva te izgradnju neophodne prateće prateć infrastrukture itd. 12
© Copyright 2024 Paperzz
