a krvnih nizam strirana van i ako radi emijski i elu. Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Ljudsko tijelo I m u n o l o š k i , e n d o k r i n i i r e p r o d u k t i v n i s u s t a v Imunološki i limfni sustav Imunološki se sustav bori protiv bolesti i infekcija koje napadaju tijelo. Proizvodi antitijela koja uništavaju antigene i druge uzročnike bolesti, poput bakterija, virusa i patogenih organizama. Limfni je sustav dio imunološkog sustava. Sastoji se od limfnih žila, limfnih čvorova i limfnih organa. parotidni čvorovi Tekućina pod nazivom limfa, koja teče limfnim žilama, apsorbira masnoću iz crijeva. Limfa pomiješana s masnoćama naziva se mliječ. Te se masnoće transportiraju u krv. Ponekad imunološki sustav ne prepoznaje tjelesne stanice. Stoga ih počinje uništavati. To može dovesti do autoimune bolesti kao što su multipla skleroza, artritis i dijabetes. bukalni čvorovi cervikalni čvorovi torakalni čvorovi kubitalni čvorovi interkostalni čvorovi proširenje cisterna chyli palmarni i dorzalni kanal vanjski ilijačni čvorovi Limfa i masnoće Autoimune bolesti unutarnji ilijačni čvorovi ilijačni čvorovi Dijelovi imunološkog sustava Imunološki se sustav dijeli na tri dijela: specifični, nespecifični i stečeni. Specifični imunološki sustav djeluje protiv određenih antigena. Nespecifični imunološki sustav funkcionira kroz tijelo. Stečeni imunološki sustav pamti antigene s kojima se već prije susreo i ponovno se bori protiv njih. poplitealni čvorovi plantarni i dorzalni kanal površinski ingvinalni čvorovi Imunološki i limfni sustav 2 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 3 Limfa limfni čvorovi Limfa: tekuća plazma limfne kapilare Limfa je blijeda tekućina koja teče limfnim žilama. Njezina je glavna funkcija održavati balans tekućina i ukloniti bakterije iz tjelesnih tkiva. plućna cirkulacija Limfa je tekućina koja neprestano kruži tijelom, a sastoji se od međustanične tekućine i krvne plazme koja sadrži proteine. Krvna plazma istječe iz kapilara noseći kisik, proteine, glukozu i bijela krvna zrnca. Oko 90 posto plazme vraća se u kapilare. Ostatak funkcionira kao limfa. Limfna tekućina sadrži bijela krvna zrnca, nešto crvenih, plazmu, proteine i masti. Ta bijela krvna zrnca, limfociti, pomažu tijelu da se bori protiv infekcija. limfne žile Limfatična filarijaza Limfatična filarijaza (elefantijaza) je bolest koju uzrokuje valjkasti crv Wuchereria bancrofti. Pri limfatičnoj se filarijazi onemogući normalan protok limfne tekućine. To izaziva oticanje i infekcije. Područja koja su najčešće zahvaćena bolešću su noge i prepone. Bolest je najraširenija u Africi, Indiji, jugoistočnoj Aziji, na tihooceanskom otočju, u Južnoj Americi i na Karibima. srce Funkcija limfe vena arterija krvna plazma tkivna tekućina sistemska tekućina limfa Limfna tekućina dostavlja hranjive sastojke u tjelesne stanice. Također skuplja otpadne produkte, što uključuje mrtve krvne stanice te patogene i kancerogene stanice. Limfa također prikuplja i upija rastopljene proteine između stanica. Filtriranje limfe Limfna se tekućina filtrira u slezeni. Slezena izbacuje stara krvna zrnca iz limfe. Ta se crvena krvna zrnca uništavaju i nadomještaju novima. Protok limfe 4 Ljudsko tijelo limfne kapilare Ljudsko tijelo 5 Limfni čvorovi i žile folikul korteksa trabekula kapilara Limfni su čvorovi organi koji imaju oblik poput graha i filtriraju limfnu tekućinu. Postoji oko 500 limfnih čvorova u tijelu. medularni sinus kapsula Limfne žile su žile sa tankim stijenkama. Limfna tekućina protiče iz tkiva kroz limfne žile. Torakalna limfna žila (Ductus Thoracicus) najveća je od svih limfnih žila. Ona odnosi limfnu tekućinu nazad u krv. endotelijska stanica subvapsularni sinus vena zalistak eferentna limfna žila Protok limfe Desni limfni kanal nosi limfnu tekućinu iz određenih područja, iz desnog gornjeg trupa, desne strane glave, vrata i desne ruke. Limfa iz tih područja ulazi nazad u krvotok kroz desnu subklavijalnu venu. Limfa iz ostatka tijela prenosi se kroz torakalne vodove u lijevi limfni čvor koji je onda vraća u krvotok kroz lijevu subklavijalnu venu. zatvoren zalistak Presjek limfne žile 6 Ljudsko tijelo arterija Presjek limfnog čvora Limfni čvorovi u tijelu Limfni čvorovi i limfna tekućina Limfni su čvorovi na nekoliko područja u tijelu: u pazušnoj jami, u bedrima, u vratu, u abdomenu, u zdjelici i u prsima. Limfni čvorovi filtriraju limfnu tekućinu. Sadrže velik broj leukocita koji se zovu bijela krvna zrnca. Ti čvorovi uništavaju bilo koju infekciju i toksični materijal koji se nađe u limfi. Također proizvode fagocite koji uništavaju bakterije i otrovne tvari. Limfni se čvorovi povećaju za jačih infekcija. Razlog je za to pojačana proizvodnja fagocita koji „proždiru“ sve strane tvari i ostatke raspadnutih stanica na koje naiđu. Ljudsko tijelo 7 Tonzile i adenoidi Limfni organi Limfni se sustav sastoji od nekoliko organa kao što su prsna žlijezda (timus), koštana moždina, slezena, tonzile (krajnici) i adenoidi. Ti organi sadrže limfna tkiva koja proizvode limfocite. tonzile limfni čvorovi Tonzile su smještene na stražnjem dijelu ždrijela. Adenoidi su na stražnjem dijelu nosa. Tonzile i adenoidi bore se protiv opasnih mikroba i bakterija te štite probavni sustav i pluća od infekcija. timus Limfne organe dijelimo na primarne (središnje) i sekundarne (periferne). Primarni limfni organi, poput timusa i koštane moždine sadrže limfne matične stanice koje proizvode limfocite. Sekundarni su limfni organi, poput slezene, tonzila i adenoida, organi gdje su ti limfociti najaktivniji. slezena koštana srž Slezena Timus Timus je smješten odmah ispod vrata u torakalnoj šupljini. U njemu sazrijevaju T-limfociti. Te stanice imaju mogućnost prepoznavanja tjelesnih stanica i tkiva antigena. limfni čvor Slezena je ispod rebara na lijevoj strani tijela. Sadrži T-limfocite, makrofage i stanice plazme koji se bore protiv infekcija dok se filtrira limfna tekućina. Limfni organi 8 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 9 Humoralni imunitet Stanični imunitet Limfociti Mastocitna stanica antigen Limfociti su jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca. Postoje dvije osnovne skupine limfocita: T-limfociti i B-limfociti. Limfociti se proizvode u koštanoj moždini. Oni limfociti koji sazrijevaju u koštanoj moždini poznati su kao B-limfociti, dok su oni koji sazrijevaju u timusu poznati kao T-limfociti. T-limfocit Memorijski T-limfocit T-limfocit ubojica Stanični imunitet supresorski T-limfocit virus T-limfocit pomoćnik krvna žila Receptori Limfociti se mogu međusobno raspoznavati uz pomoć posebnog receptora na njihovoj površini. T-limfociti imaju receptor koji se zove T-limfocit receptor (T-Cell receptor, TCR). B-limfociti imaju receptor koji se zove B-limfocit receptor (B-cell receptor, BCR). Tih je receptora na tisuće. makrofagi grupa T-limfocita Ljudsko tijelo T-limfociti prepoznaju i uništavaju antigene. Bore se protiv napada bakterija i virusa tako što prepoznaju napadnutu stanicu. Vežu se potom s patogenim organizmima i omogućuju imunitet stanicama tijela na te viruse i bakterije. Ta se vrsta imuniteta naziva staničnim imunitetom. antigeni B-limfociti proteini B-limfocit antitijelo memorijski B-limfocit plazma B-limfocita makrofagi 10 B-limfociti se ne bore izravno protiv antigena. Ti limfociti pomažu tijelu da se bori protiv antigena tako što nakon dodira s njima stvaraju i izlučuju antitijela u krvni serum. Antitijela su topive tvari. Ta je vrst imuniteta poznata kao humoralni imunitet. Homoralni imunitet T-stanica Ljudsko tijelo 11 Endokrini sustav Endokrini sustav je sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. One se zovu endokrine žlijezde. Endokrine žlijezde proizvode i luče hormone u krv ili limfni sustav. Endokrine žlijezde su: hipofiza, štitna (tiroidna) žlijezda, paratiroidne žlijezde, nadbubrežne žlijezde, Langerhansovi otočići u gušterači te reproduktivne žlijezde - testisi i jajnici. hipofiza Funkcija Endokrine žlijezde specijalizirane su za proizvodnju hormona. Hormoni reguliraju više procesa u tijelu. Kontroliraju rast i razvoj tijela, aktivnosti metabolizma, reprodukciju i druge tjelesne funkcije. štitna žlijezda paratiroide timus Langerhansovi otočići nadbubrežne žlijezde testisi 12 Ljudsko tijelo gušterača Vrste hormona Hormone se, prema kemijskoj strukturi, može podijeliti na tri glavne kategorije. To su: • steroidni hormoni • amino hormoni (derivati masnih kiselina) • peptidni hormoni. Endokrine žlijezde Ljudsko tijelo 13 Hipotalamus hipotalamus Endokrine žlijezde neurosekretorne stanice Hipofiza Hipofiza je smještena u dnu mozga. Sastoji se od dvaju dijelova: od prednjeg i stražnjeg režnja. Neki hormoni koje luči hipofiza su: • adrenokortikotropni hormon (ACTH) • tireotropni ili tireostimulacijski hormon (TSH) luteinizacijski hormon (LH) • • folikulstimulacijski hormon (FSH) optička • hormon rasta (GH) hijazma • antidiuretski hormoni (ADH) • oksitocin • prolaktin. Reproduktivne žlijezde mamilarno tijelo akson hipofizni portalni sustav infundibulum - držak hipofize držak hipofize hipofizna arterija Reproduktivne žlijezde luče spolne hormone. Ženske reproduktivne žlijezde su jajnici koji luče estrogen i progesteron. Muške spolne žlijezde su testisi i luče testosteron. Nadbubrežne žlijezde smještene su na vrhu bubrega. Proizvode kortizol, aldosteron i adrenalin. Štitnjača (tiroidna žlijezda) Štitna žlijezda smještena je uz dušnik, neposredno ispod grkljana. Luči hormon tiroksin i jodtironine. Paratiroidne žlijezde Paratiroidne (doštitne) žlijezde četiri su malene žlijezde smještene iza štitnjače. One luče paratiroidne hormone (parathormone). vena Nadbubrežne žlijezde Žlijezda hipotalamus je smještena u mozgu. Kontrolira hipofizu. Neki od hormona hipotalamusa su: • tireotropin otpuštajući hormon (TRH) • kortikotropin otpuštajući hormon (CRH) • gonadotropin otpuštajući hormon (GnRH) • otpuštajući hormon rasta (GHRH). prednji režanj Presjek hipofize Gušterača Pinealna žlijezda (epifiza) Pinealna žlijezda smještena je u sredini mozga i luči melatonin. Gušterača luči inzulin, glukagon i somatostatin. 14 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 15 Hormoni Hormoni su kemijski spojevi. Proizvode ih razne endokrine žlijezde. Hormoni su odgovorni za rast, razvoj i reprodukciju ljudi. Imaju važnu ulogu u tome da se tjelesni procesi obavljaju bez teškoća. Hipotalamus luči hormone koji kontroliraju rad hipofize Hipofiza poznata i kao glavna žlijezda; luči hormone koji utječu na lučenje hormona drugih žlijezda poput štitnjače, gušterače, nadbubrežnih žlijezda i reproduktivnih žlijezda Štitnjača luči hormone koji kontroliraju brzinu metabolizma Hipotalamus Nadbubrežne žlijezde Hormoni koje luči hipotalamus stimuliraju ili smanjuju proizvodnju hormona hipofize. Aldosteron: regulira volumen izvanstanične tekućine u tijelu te koncentraciju kalija. Kortizol: povisuje razinu glukoze u krvi. Adrenalin: povisuje krvni tlak i brzinu otkucaja srca u stresnim situacijama. Hipofiza Adrenokortikotropni hormon (ACTH): stimulira aktivnost nadbubrežnih žlijezda da luči adrenokortikalne steroide. Folikulstimulacijski hormon (FSH): stimulira proizvodnju spolnih stanica u spolnim žlijezdama. Hormon rasta (GH): potiče rast. Prolaktin: stimulira razvoj žlijezda dojki i stvaranje mlijeka u dojilja. Antidiuretski hormon (ADH): nadzire ravnotežu vode u tijelu. Oksitocin: kontrolira mišićne kontrakcije u maternici. Šitnjača Nadbubrežne žlijezde luče hormone koji su aktivni u budnom stanju i za vrijeme spavanja Reproduktivne žlijezde luče hormone koji su uključeni u razvoj sekundarnih spolnih karakteristika i reprodukciju Tiroksin i trijodotironin: glavni su metabolički hormoni koji potiču rast i koordiniraju sazrijevanje kroz godine. Reproduktivne žlijezde Žene Estrogen: nadzire razvoj reproduktivnih organa. Progesteron: regulira menstruaciju i trudnoću. Muškarci Testosteron: regulira razvoj reproduktivnih organa. Gušterača Inzulin: snižava razinu glukoze u krvi. Glukagon: povisuje razinu glukoze u krvi. Somastatin: regulira energiju i metabolizam tijela. Paratiroidne žlijezde Paratiroidni hormon: kontrolira razinu kalcija u krvi. Hormoni koje luče endokrine žlijezde 16 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 17 Genetika DNK Genetika je znanost o genima. Objašnjava kako se osobine i bolesti prenose s jednog naraštaja na drugi. Geni su građeni od deoksiribonukleinske kiseline ili DNK. DNK je dvostruki spiralni lanac koji povezuju nukleotidi. Nose kôd svih genskih informacija. telomer stanica Osobine, bolesti i sve druge nasljedne informacije nose geni. Geni su kemijske jedinice takvih informacija. Prisutni su u kromosomima unutar stanice. kromatida nukleus (jezgra) centromer kromosom DNA-the molecule of life citozin timin gvanin Genetika pomaže razumjeti osnovne životne procese, kao što su rast, razvoj i starenje. Također pomaže razumjeti kako se liječe nasljedne bolesti. Nasljedne bolesti adenin jedinice šećera i fosfata Genetika i ljudsko tijelo Bolesti gena su uzrokovane greškom u čovjekovim genima. Neke od uobičajenih nasljednih bolesti su anemija srpastih stanica, Downov sindrom, cistična fibroza, hemofilija, mišićna distrofija i daltonizam. Genetički inženjering Genetički inženjering bavi se modifikacijom genske strukture ljudskih bića.. DNA gen 18 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 19 Muški reproduktivni sustav intervertebralni disc prostata debelo crijevo mokraćovod Reprodukcija je ključna da bi se održao život neke vrste. To je biološki proces u kojem jedan organizam stvara drugi. Reprodukcija ljudi zahtijeva dvije vrste spolnih stanica, gameta. Muške spolne stanice su sperma, a ženske jajašca. križna kost sjemenski mjehurići corpus cavernosum ejaculacijski kanal Muški reproduktivni organi Muški reproduktivni organi smješteni su unutar i izvan zdjelice. Ti organi uključuju: • testise (sjemenike), • spolni sustav koji se sastoji od epididimisa (pasjemenika) i sjemenovoda • pomoćne žlijezde koje uključuju sjemenske mjehuriće i prostatu • penis (spolni ud). Testisi proizvode milijune spermija. Epididimis je skup cjevčica u kojima se sperma skladišti i sazrijeva. Presjek testisa Sjemenovod je mišićna cijev koja služi za odvodnju sjemenovod tekućine sa spermijima, a naziva se sjemenom tekućinom. Izlazi iz tijela kroz epididimis penis. koža mošnji 20 Ljudsko tijelo kremasterni mišić penis pubična kost mokraćna cijev testis epididimis mošnja Presjek muškog reproduktivnog sustava Proces reprodukcije testis Proces reprodukcije počinje kad muškarac ispusti spermu u ženino tijelo. Sperma tada oplođuje jajašce u ženskom tijelu što postupno dovodi do razvoja fetusa. Ljudsko tijelo 21 Ženski reproduktivni sustav mokraćovod Ženski reproduktivni sustav je skup organa koji su nužni za reprodukciju. Uključuje jajnike, jajovode (Fallopijeve tube), maternicu i rodnicu (vaginu). jajovod endometrij jajnik jajnik vrat maternice (cerviks) maternica mjehur mokraćna cijev Ženski reproduktivni sustav omogućava ženama da rode dijete. Proizvodi jajašca te štiti i njeguje oplođeno jajašce dok se potpuno ne razvije. klitoris usne genitalija vagina Jajnici Jajnici su dva organa ovalna oblika koji proizvode i ispuštaju jajašca u jajovode. Taj se proces naziva ovulacijom. Jajnici također proizvode hormone, estrogen i progesteron. Jajovodi Postoje dva jajovoda. Povezuju maternicu i jajnike. Svaki je izravno spojen s maternicom. Maternica Maternica štiti i njeguje fetus u ženskom tijelu punih devet mjeseci. Rodnica perineum vagina Rodnica je mišićna cjevasta šupljina. Proteže se do maternice do vagine. Presjek ženskog reproduktivnog sustava 22 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 23 Sadržaj Imunološki i limfni sustav … 2 Limfa … 4 Limfni čvorovi i žile … 6 Limfni organi … 8 Limfociti … 10 Endokrini sustav … 12 Endokrine žlijezde … 14 Hormoni … 16 Genetika … 18 Muški reproduktivni sustav … 20 Ženski reproduktivni sustav … 22 Izdavač: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sarić Čedić Lektura: Snježana Babić Višnjić Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 4 - Imunološki, reproduktivni i endokrini sustav - 978-953-323-152-5 © 2008 Brijbasi Art Press Limited Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.
© Copyright 2024 Paperzz
