ICT Informaticka
ˇ tehnologija u poslovanju
Broj
180
6/2010
CIJENA:
32 kn
4,5 €
8,5 KM
IN2 Grupa
• Upravljanje odnosima s kupcima
• BI-PODRŠKA POSLOVNOM ODLUČIVANJU
Ante Mandić, predsjednik
Tanja Pušelj Ostroški i
Tomislav Perović, članovi Uprave
Posebni prilog:
TOP100
Tema broja: ICT rješenja
za uspješnije poslovanje
Informatika i komunikacije
u poslovnim procesima
Časopis
hrvatskog
informatičkog tržišta
Informacije: www.infotrend.hr
Pretplata: [email protected]
info Uvodnik
www.infotrend.hr
IN2 Grupa
Ante Mandić
Tanja Pušelj Ostroški i
Tomislav Perović
Snimio
Dario Sabljak
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne
publikacije, grafičke i prigodne usluge
Rockfellerova 47, 10 000 Zagreb
Tel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215
e-pošta: [email protected]
Infotrend online: www.infotrend.hr
Direktor: Branko Kosec
Tel. 01/23 44 666
Zamjenica direktora:
Suzana Hostnjak
e-pošta: [email protected]
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: [email protected]
Izvršni urednik:
Petar Bukovac
e-pošta: [email protected]
Stručni urednici:
Marijan Prević
Tomislav Žganec
e-pošta: [email protected]
Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović
Jezična obrada: Anđelko Kovačević
Marketing:
Nataša Bolješić
e-pošta: [email protected]
Odjel pretplate:
Tel. 01/23 44 666
Faks 01/24 42 215
e-pošta: [email protected]
Pretplata (poštarina uključena):
HRVATSKA: 12 brojeva 320 kn
INOZEMSTVO: 12 brojeva 70 €
Žiro-račun:
Privredna banka Zagreb d.d.
2340009-1110401891
OIB 85327276676
Grafičko oblikovanje i prepres:
HARD-3D45 d.o.o., Zagreb
Foto: http://tinyurl.com/2c5gtco
Tisak: Vjesnik d.d.
Izrada i održavanje web portala:
Novena d.o.o., Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i
stručno, no izdavač ne može odgovarati za
posljedice njihove primjene.
Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju
se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa
zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost,
a za možebitnu suradnju potreban je
prethodni pismeni ili telefonski dogovor.
Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nije
izričito unaprijed dogovoreno. Autorska prava su
zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u
cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača.
Za kakvu promidžbu
30 milijuna eura?
Hrvatska će u turističku promidžbu ove godine uložiti 30 milijuna eura, što je za
dva milijuna eura više nego lani. No da bi dobri početni rezultati rezultirali
uspješnom turističkom sezonom, potrebni su i drugi sadržaji, a ne samo deklarativne
mjere ministra turizma Damira Bajsa o ukidanju viznoga režima za jednostavniji
dolazak gostiju iz Kazahstana, Kine, Indije, Jordana, Katara, Kuvajta, Omana i
Ujedinjenih Arapskih Emirata te, kao i lani, za turiste iz Rusije i Ukrajine.
Za internetsku promidžbu Ministarstvo turizma izdvojit će dvostruko veći iznos
nego lani. Ali, za što? Za konfekcijske, neduhovite i stereotipne spotove. Šteta što
nitko od mjerodavnih iz Vlade nije bio na međunarodnoj konferenciji o primjeni
visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine, održanoj krajem
svibnja u organizaciji KINGA ICT, REDEA- regionalne razvojne agencije
Međimurje i INI - Novation GmbH, njemačke tvrtke za upravljanje inovacijama,
gdje bi se upoznali s tehnološkim rješenjima vezanima za turističku ponudu. Primjer
predstavljanja web-stranica iz Bilbaoa u Španjolskoj najbolje pokazuje kako se
mogu predočiti povijesna događanja, planirati turistička putovanja i obogatiti
ponude muzejâ i turističkih destinacija.
Primjeri viđeni na spomenutoj konferenciji svojim panoramama i predočavanjem
određenoga mjesta najbolje pokazujiu kakvu bi internetsku strategiju moglo imati i
naše Ministarstvo turizma. Na žalost, u našoj internetskoj ponudi vlada potpun kaos,
a svaka turistička zajednica, na razini amatera-početnika, izrađuje web-stranice
koje s određenim lokalitetom nemaju nikakve veze osim klasičnih naputaka o
mjestu, broju stanovnika i slično. Zanimljivo je da i u nas postoje dizajnerski
studiji koji rade poslove na svjetskoj razini. Najbolji su primjer virtualne panorame,
dinamični fotografski prikazi cjelokupna prostora koji stvaraju dojam kao da se
zaista i nalazite u tome prostoru u koji su ugrađeni različiti elementi, kao što su
video, zvuk ili popratni informativni sadržaj u obliku slike ili teksta. Takve je
panorame Studio digitalnih medija Novena usavršila svojim multimedijalnim
alatom VRGT - Virtual Guided Tour za muzeje i galerije povezujući ih u neku novu
vrijednost koju su, primjerice, prepoznali u austrijskome Museum Für Volkskultur u
Spittalu na Dravi. Na našu veliku žalost to nisu prepoznali u Ministarstvu našega
turizma. Mi smo ipak Hrvatska, a ne Austrija
Vaš urednik
Pogriješili smo,
U prošlome broju, na 58. stranici, u rubrici Novosti BiH, zabunom smo dva puta
otisnuli istu vijest pa se ispričavamo čitateljima i autoru zbog tog propusta.
180/6/2010 InfoTrend U ovom broju
27 - 41
ICT rješenja za
uspješnije poslovanje
28 – 31 Poslovna inteligencija
Uhodane prakse u poslovanju su dobre, ali se uvijek
pitamo možemo li još bolje? Jesmo li uspješni u tome što
radimo? Na što utjecati da budemo još uspješniji? Jesmo li
u mogućnosti odgovore na naša pitanja pronaći u postojećim
podatcima u poduzeću? To su samo neka od mnoštva
pitanja koja traže naše odluke i akcije. Znamo li dokazati
da znamo poslovati ili samo živimo u tom uvjerenju?
organizacije poslovnih procesa tako i na
području upravljanja i rukovođenja tvrtkom..
Omega Analitički centar je primjer kako se
na kvalitetno poslovno rješenje nadograđuje
sustav za poslovnu analitiku.
35 Provjereno u praksi
32 - 33 Trag novca
Paralelni je sustav za bankarsko izvješćivanje
u biti razdvajanje izvještajnoga sustava
u odnosu na transakcijski sustav. Iako to
nije nepoznanica, približavanjem Hrvatske
Europskoj uniji i zahtjevnoj regulativi Hrvatske
narodne banke ti će zahtjevi biti sve izražajniji.
34 Fokus poslovne
analitike
Današnje je poslovanje podložno brzim
i čestim promjenama kako na području
2 – 4 SPEUP
Standardni projekt elektroničkoga
uredskoga poslovanja
4 – 6 E-Račun
Financijska agencija posljednjih godina
razvija različite elektroničke servise
Kako će se implementacija E-Računa
odraziti na kvalitetu poslovanja među
poduzetnicima?
7 – 8 e-vijesti
InfoTrend 180/6/2010
Na putu prema EU potrebno će biti
usklađivanje postojeće zakonske regulative
koja će zahtijevati učestale promjene u
dosadašnjemu poslovanju. Stalne promjene
koje će se uskoro zahtijevati, podržavaju
IT rješenja tvrtke ALFATEC Group za
izvješćivanje prema regulatornim tijelima
36 - 37 E-Times rješenje
Planiranje, rukovođenje ljudima, nadzor,
poticanje na rad i organiziranje svih funkcija
jedne poslovne organizacije danas moraju biti
potpuno oslonjeni na informacijske procese i
tijekove izvješćivanja
38 - 39 Fair-play i oštra
konkurencija
RECRO-NET jedna je od informatičkih tvrtki
koja se uspješno nose s nedaćama recesije.
Direktor Radovan Rusan opisao je djelovanje
tvrtke na tržištu i pristup unaprjeđenju
poslovanja u teškim uvjetima recesije.
40 - 41 IT arhitektura
budućnosti
Što je SOA, koje probleme ima ambiciju riješiti
i koje prednosti nudi? Prema IBM jedan je
od osnovnih ciljeva SOE poravnanje između
poslovnoga svijeta i svijeta informacijske
tehnologije na način koji će povećati
učinkovitost obaju svjetova
www.infotrend.hr
6 - 7 Najava ITI 2010
32. međunarodna konferencija Information
Technology Interfaces potiče interdisciplinarnu razmjenu znanja, daje mogućnost uvida u
‘susjedna’ područja, otvara prostor za nove
iskorake i daje širinu pogleda pri donošenju
strateških i drugih bitnih odluka.
8 - 13 Osvrt: MIPRO 2010
Konferencija MIPRO još je jednom bila
središnja točka ICT-a Hrvatske i Jugoistočne
Europe, ali i šire od toga, jer su bili prisutni
sudionici iz trideset zemalja.
Institut Ruđer Bošković: Šest desetljeća
elektronike i računarstva.
New Banking Vision 5: U Umagu održana je
najveća konferencija financijskoga sektora na
području jugoistočne Europe.
2. SEE Energetska Arena: Svi uvjeti za
kvalitetan razvoj energetskoga sektora u
Hrvatskoj.
Novi smjer: Održana je međunarodna
konferencija o primjeni visokih tehnologija u
predstavljanju kulturne i povijesne baštine.
IDC.
14 - 17 CRM strategija uspjeha
Upravljanje odnosima s kupcima. Kupci
postaju sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti.
Što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj
posao i kako im mi tu možemo pomoći?
22 - 25 IN2 Grupa
45 - 50 BiroTrend
45 - 48 Kompanije(1)
Temeljne promjene u vanjskom
okruženju zahtijevaju i
temeljite promjene unutarnje
strukture kompanije kako bi
ona ostala usklađena s tim
okruženjem.
49 - 50 20 ključeva(2)
U nastavku predstavljamo
osobitosti u
implementaciji
metodologije za
neprekidna
poboljšanja
poslovnih
rezultata
poduzeća.
VAŠ POSAO
VAŠE
JE
OBRAZOVAN
VAŠ
ODMOR
VAŠE
ZDRAVLJE
Najava
32. međunarodna konferencija
Information Technology Interfaces
ITI 2010
Danas, kada je potpuna specijalizacija u svakodnevnome radu
neminovna, upravo jedno ovakvo
okupljanje potiče interdisciplinarnu
razmjenu znanja, daje mogućnost
uvida u ‘susjedna’ područja, otvara
prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda pri
donošenju strateških i drugih bitnih odluka
Pet pozvanih predavanja, stotinjak predstavljanja izvornih znanstvenih radova, radionice, okrugli stolovi, druženja i razmjenjivanje ideja samo su dio 32.
međunarodne konferencije Information Technology Interfaces ITI 2010, koju
tradicionalno organizira Sveučilišni računski centar (Srce) od 21. do 24. lipnja
2010. u Cavtatu, u hotelu „Croatia“.
M
eđunarodnu znanstvenu konferenciju Information Technology Interfaces (ITI) Srce organizira od 1974.,
kada je održana prva konferencija u Zagrebu,
a u svezi s puštanjem u rad prvoga tek nabavljenoga računala za Srce. Sukladno prigodi i
tadašnjemu vremenu konferencija je započela pod nazivom “KOMPJUTER NA SVEUČILIŠTU”, da bi nakon 12 održavanja, dakle1991., promijenila ime u Information
Technology Interfaces - ITI. Treba odmah reći
da je bez obzira na promjene i vremensko raz-
doblje koje nas dijeli od početaka konferencije, uloga i mogućnosti novih tehnologija u
obrazovanju u kontinuitetu i danas je jedna od
stožernih tema u programu konferencije.
ITI je međunarodna, znanstvena konferencija koja tradicionalno okuplja znanstvenike,
istraživače i stručnjake iz različitih područja
razvoja i primjene informacijskih tehnologija,
informatike i računarstva. Multidisciplinarnost je jedna od značajki konferencije, koja se
stalno preispituje od strane međunarodnoga
programskoga odbora. Ipak, zaključak je da
Okosnicu programa 32. ITI konferencije čine pet predavanja uglednih pozvanih predavača:
profesor Daniel Gianola, Departments of Animal Sciences and Biostatistics & Medical Informatics,
University of Wisconsin-Madison, SAD, stručnjak u području kvantitativne genetike i biometrike održat će predavanje pod nazivom: “A Two-step Method for Detecting Selection Signatures Using
Genetic Markers“.
Profesor Michael Goul, predstojnik Department of Information Systems , W.P. Carey School of Business, Arizona State University, SAD, stručnjak u području sustava za potporu odlučivanju, upravljanja znanjem i podatcima te analize i dizajna informacijskih sustava, dolazi s predavanjem: “Business Intelligence at the Crossroads: Convergence or Confusion Ahead?“.
profesor Harold Thimbleby, Royal Society-Leverhulme Senior Research Fellow, Future Interaction Technology Laboratory, Swansea University, VB, stručnjak u području međudjelovanja čovjeka i računala te dizajna korisničkih sučelja, održat će predavanje pod nazivom: “Interactive Systems Need Safety Locks“.
dr.sc. Michael Witbrock, potpredsjednik za istraživanja, Cycorp, Inc., Austin, Texas, SAD, stručnjak u području neuralnih mreža, računalne lingvistike te multimedijalnoga pretraživanja informacija, održat će
predavanje pod nazivom: ”Acquiring and Using Large Scale Knowledge“.
dr. sc. Peter Wittenburg, voditelj tehničke grupe, Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijmegen, Nizozemska, voditelj tehničkih infrastruktura u projektu CLARIN i stručnjak u području jezičnih
tehnologija, održat će predavanje: “Culture Change in Data Management“.
InfoTrend 180/6/2010
danas, kada je potpuna specijalizacija u svakodnevnome radu neminovna, upravo jedno
takvo okupljanje koje potiče interdisciplinarnu razmjenu znanja i daje mogućnost uvida u
‘susjedna’ područja, na poseban način doprinosi kvaliteti znanstvenih istraživanja, otvara
prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda
u trenutcima donošenja strateških i drugih bitnih odluka. Utoliko je misija konferencije da
osigurava sučelja i okruženje za povezivanje
znanstvenika i stručnjaka koji dolaze iz najrazličitijih područja znanosti, vezanih na ovaj ili
onaj način s informacijskim tehnologijama.
Njegujući multidisciplinarnost kroz stalnih desetak tema (od mreža i računalnih tehnologija ili informacijskih sustava i aplikacija
do primjene informacijske tehnologije u poslovanju ili obrazovanju) programski odbor
svake godine odabire i jednu posebnu temu.
Ove godine to su jezične tehnologije, odnosno
„Language Technologies: an Infrastructure
for Information Society“.
Poticaj za odabir te posebne teme sigurno je
bila i činjenica da i u Hrvatskoj uspjelo djeluje
nekoliko istraživačkih timova u području jezičnih tehnologija, primjerice, na Filozofsko-
me fakultetu i Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz tehničko sponzorstvo IEEE Region
8, IEEE Croatia Section i IEEE Croatia Computer Chapter.
Na konferenciju su pristigla 142 rada iz 34
zemlje, od toga je 15 radova u kategoriji studentskoga rada, a 40 je radova iz Hrvatske. Svi
su radovi prošli dvostruku međunarodnu ocjenu, a ocjenjivački tim broji više od 200 stručnjaka, od kojih je preko tri četvrtine izvan
Hrvatske. Za predstavljanje na konferenciji
prihvaćeni su samo radovi koji su dobili dvije
pozitivne ocjene.
Konferencija već više godina nastoji privući zanimanje studenata i mladih istraživača i
znanstvenika, omogućavajući posebne uvjete za njihovo sudjelovanje na konferenciji te kroz različite oblike dodatnoga obrazovanja iz područja ICT-a i stjecanja iskustava
sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim
skupovima, a posebno kroz isticanje i nagrađivanje najboljih studentskih radova u okviru natjecanja studentskih radova. Sve je veći
broj mladih sudionika koji prijavljuju svoje radove za natječaj „ITI Young Scholar Best Paper
Award”. Međunarodni
programski odbor vrjednuje i kvalitetu sadržaja i znanstveni doprinos
samoga rada, ali i način
predstavljanja sadržaja u
samome radu i kvalitetu predstavljanja najbitnijih elemenata i postignuća na samoj konferenciji.
Od ostalih tradicionalnih događanja svakako treba spomenuti Biometrijsku školu, koja
se već po petnaesti put održava u sklopu konferencije ITI, kao dio suradnje Srca/ITI konferencije s Hrvatskim biometrijskim društvom.
Ovogodišnju će školu na temu „Bayesian methods in quantitative genetics and genomics”
voditi profesor Daniel Gianola, Departments
of Animal Sciences and Biostatistics & Medical Informatics, University of Wisconsin-Madison, SAD. Posebno predavanje pod izazovnim nazivom „How many people around you
at work think?“ i ove će godine održati dugogodišnji član programskoga odbora dr. sc. Ray
J. Paul, profesor emeritus sa Sveučilišta Brunel, Ujedinjeno kraljevstvo, ugledni stručnjak
u području informacijskih sustava i simulacijskoga oblikovanja diskretnih događaja.
Radionicu pod nazivom “Text Mining and
Link Analysis for Web and Semantic Web”
vodit će dr. sc. Dunja Mladenić i Marko Grobelnik s Instituta Jožef Stefan, Slovenija.
Tradicionalni će okrugli stol ove godine biti također vezan uz temu jezičnih tehnologija, a očekujemo da će na njem, osim kolega
Posebna ovogodišnja tema: Language Technologies: an Infrastructure for Information
Society Temu obrazlaže dr. sc. Dunja Mladenić
s Instituta Jožef Stefan i potpredsjednica međunarodnoga programskoga odbora:
„Jezične tehnologije bave se problemima vezanima za uporabu prirodnoga jezika i govora u
računalnome okruženju. Značaj tih tehnologija najviše se manifestira u činjenici da predstavljaju općenitu infrastrukturu informacijskoga
društva, ali i da za brojne istraživače predstavljaju važne temeljne tehnologije, kao što su pretraživanje teksta, strojno prevođenje, prikaz
znanja, prepoznavanje jezika i sinteza govora.
Osim toga jezične tehnologije koriste metode
i postupke iz drugih znanstvenih područja, kao
što su strojno učenje, statistika, obradba signala. Po svojoj prirodi jezične tehnologije primjenjuju se na odabran prirodan jezik ili skup jezika,
stoga se moraju prilagoditi prema potrebama i
specifičnosti toga jezika. Dok metode mogu biti
općenite, njihova prilagodba za određeni jezik
i razvoj neophodnih jezičnih resursa prepoznat
je kao nacionalni interes, posebice za jezike manjih naroda.“
iz Slovenije, sudjelovati i predstavnici hrvatskih istraživačkih timova, te jasno pozvani predavači vezani uz ovu temu, prije svega
dr. sc. Peter Wittenburg s Max Planck Instituta za psiholingvistiku i voditelj tehničkih infrastruktura u velikome europskome projektu CLARIN (Common Language Resources
and Technology Infrastructure) i dr. sc. Michael Witbrock, potpredsjednik za istraživanja
u Cycorp. korporaciji.
Demonstracijsku će radionicu iz obrazovne
primjene različitih alata Web 2.0 pod nazivom
“Teaching with Web 2.0 Tools: Evaluation,
Pedagogy and Integration Solutions” voditi
profesor Goran Bubaš, Igor Balaban i Tihomir Orehovački s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.
Za sudionike konferencije planiran je cijeli
niz društvenih događanja, kojima privlačnost
Cavtata, tradicionalnoga domaćina ITI konferencije i blizina Dubrovnika zasigurno daju posebnu dimenziju. Poseban interes sudionici iskazuju za uvedene prije nekoliko godina
“K&K sekcije” - “Kava” with Keynote - okupljanja uz kavu ili čaj na kojima u neformalnoj
atmosferi sudionici imaju priliku raspravljati s
pozvanim predavačima o njihovim istraživanjima i područjima djelovanja.
Službeni je jezik konferencije engleski,
zbornik radova i objavljeni radovi se distribuiraju kroz izdavački sustav IEEE.
Dodatne informacije o konferenciji ITI 2010
potražite na stranici http://iti.srce.hr/.
Pridružite nam se u Cavtatu
od 21. do 24. lipnja!
180/6/2010 InfoTrend Osvrt
Nastavak
uspona ICT-a
u Jugoistočnoj
Europi
Opatija je od 24. do 28.
svibnja 2010. još jednom
bila središnja točka ICT-a
Hrvatske i Jugoistočne
Europe, ali i šire od
toga jer su bili nazočni
sudionici iz trideset
zemalja
Ivan Vidaković, direktor
Microsofta Hrvatska prezentira
plenarnu temu “Kriza ili šansa”
Okupilo se gospodarstvo, državna uprava, lokalna samouprava, znanost,
obrazovanje, što je dio tradicije MIPRO-a. Okupilo se više od tisuću
sudionika, gostiju i uzvanika koji su posjetili brojna i raznolika događanja
koja čine MIPRO 2010. Program skupa izložen na portalu MIPRO ili tiskan,
ima čak 40 stranica, što znači da je program krcat događajima koje je teško čak
i pobrojiti. Zato ćemo čitatelja upoznati s onime što je bitno i karakteristično pa
i pod cijenu suženja raspona obavijesti.
Savjetovanja, seminari.....
Počnimo sa znanstveno-stručno-poslovnim
savjetovanjima/konferencijama kojih je čak
deset sa sekcijom radova studenata preddiplomske nastave. Savjetovanja pokrivaju pojedina uža područja ICT-a (npr. Telekomunikacije i informacije, Sigurnost informacijskih
sustava, Digitalna ekonomija, Računala u tehničkim sustavima, Inteligentni sustavi, Poslovni inteligentni sustavi, Računala u obrazovanju, Grid i vizualizacijski sustavi, Uprava,
lokalna samouprava, javni servisi, Mikroelek InfoTrend 180/6/2010
tronika). Predstavljeno je 350 radova autora iz
30 zemalja pri čem je 265 radova na engleskome jeziku. Radovi pisani na engleskome jeziku bit će referirani u IEEE Xplore-u, što će
svakako doprinijeti interesu za skup MIPROa u svijetu, koji je i do sada bio visok. Tri su
najbolja rada nagrađena. Navest ćemo samo
jedan od njih. Dubravko Babić sa svojim je
kolegama iz kalifornijskih tvrtki i sveučilišta
referirao o čipu iz GaN-a „izraslomu“ na dijamantnoj podlozi, što je vrh današnje tehnologije čipova.
Pozvani su predavači predvođeni vrlo poznatim istraživačem i stručnjakom u području
detektora koji su omogućili velika otkrića u različitim dijelovima znanosti. U pitanju je Veljko Radeka, šezdesetih godina poznati elektroničar na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu
i docent na tadašnjem ETF-u, a kasnije vrlo
poznati istraživač i voditelj projekata u Brukhawen National Laboratory u Uptonu u USA.
Govorio je s pozicije vlastitih istraživanja o
ulozi elektronike u znanstvenim istraživanjima te o šumovima u elektroničkim napravama
koji determiniraju osjetljivost detektora. Bilo
je pravo zadovoljstvo iz prve ruke čuti izvješće s prve crte znanstvene bojišnice.
MIPRO je oduvijek njegovao i obrazovnu
sastavnicu te su organizirani seminari na temu primjene ICT-a u elektroenergetskim sustavima i na temu deregulacije velikih sustava
koji se moraju prilagoditi tzv. europskim standardima. Interes za obje problematike pokazali su prvenstveno sudionici iz HEP – Hrvatske elektroprivrede.
Svečano otvaranje
– tehnološka premijera
Osnovni su ton ovogodišnjemu skupu MIPRO-a dale telekomunikacije, što treba s jedne strane pripisati značaju telekomunikacija
u suvremenome svijetu, a s druge strane tomu što su glavni skupni sudionici skupa T-Hrvatski Telekom, koji je bio i generalni sponzor
te VIPNet koji se dobro predstavio. Na samome su se svečanome otvaranju skupa u srijedu 26. svibnja 2010. zajedno predstavili Ericsson Nikola Tesla i VIPNet nastupom svojih
predsjednika Gordane Kovačević i Mladena
Pejkovića. Oni su premijerno pokazali najveSa svečanog otvorenja
konferencije MIPRO 2010.
Značajan se dio aktivnosti na skupovima MIPRO-a događa na društveno i tehnološki orijentiranim okruglim stolovima
Nanotehnologija, digitalna televizija, regulatorni okvir...
Počnimo od okrugloga stola Nanotehnologija – novi tehnološki izazov u RH koji je okupio pedesetak sudionika pretežno iz znanstveno-istraživačkih ustanova. Tim je uvodničara pokušao rasvijetliti različite aspekte nanotehnologije, no nije bilo moguće stvoriti sintetski prikaz zbog nedostatka sinergijskoga pristupa. Optimizam
nazočnih o našim prilikama u nanotehnologiji „prizemljio“ je Dubravko Babić, „naš čovjek u Havani“ (Kaliforniji) rekavši: Danas nanotehnologija nije više područje brzoga rasta: to što se moglo jednostavno komercijalizirati, već je
komercijalizirano ili istraženo. Danas je teško naći tehnologiju/ideju koja bi se bitno razlikovala od onoga što je već
negdje napravljeno, patentirano ili komercijalizirano. Drugim riječima, zakasnili smo.
Da bi se nešto ostvarilo u podučju nanotehnologije, potrebno je definirati strategiju: koje grane nanotehnologije
istraživati i zašto. Strategija se mora kritički evaluirati po tome predstavlja li dobar poslovni plan. Mi si ne možemo
dopustiti luksuz pa se baviti samo s „open ended research” bez komercijalnoga cilja, jer nismo Amerika ni EU, nego
se moramo usredotočiti na ideje koje se mogu ostvariti u kraćem roku, s ciljem komercijalizacije.
Objavljivanje znanstvenih radova na osnovi nanotehnologije ne će smetati stranoj industriji, ali onoga trenutka
kad se neke od naših ideja počnu pretvarati u isplative proizvode, ući ćemo u minsko polje intelektualnoga vlasništva. Vrlo nam se lako može dogoditi da nam netko iz svijeta zatraži da platimo licencu za neku njihovu sličnu ideju,
ili, još gore, da nas zaustavi u proizvodnji.
Konačno, činjenica da postoje EU grantovi koji nam daju novce za razvoj tehnologije, ne znači da se oko njih treba
oblikovati strategija za hrvatski razvoj tehnologije. Treba dobro razmisliti kako se ti novci uklapaju u NAŠU strategiju i kako možemo tim novcima ostvariti
više nego što se od nas očekuje. Naime, ne vjerujem da itko u Hrvatskoj misli da nama Europa daje novce da bismo
mi postali bolji od Europe. A to je točno.
To je svakako dobar i koristan zaključak pa ćemo na tome i ostati!
Drugi je okrugli stol ICT i e-održivost pod „dirigentskom“ palicom Ane Penović, novinarke i urednice medija
PLANB i u suorganizatorstvu Ericsson Nikole Tesle pobudio velik interes. Skupina je uglednih uvodničara (Igor Lučić, Gordana Kovačević, Krešo Antonović, Mladen Pejković, Vlado Mrvoš, Anđelko Miloradović) predstavila svoja
stajališta usuglasivši se u mišljenju da ICT kao najkonkurentniji dio našega društva može i mora predvoditi proces
društvenoga oporavka.
Treći je okrugli stol Digitalna televizija u Hrvatskoj – gdje smo i kako dalje održan u suorganizatorstvu s
HAKOM-om pokazao postojanje velikoga interesa za pitanja koja rješava, ali i postavlja prijelaz na digitalno odašiljanje televizijskoga signala. Taj se projekt Vlade RH uspješno zbiva i u teškoj recesijskoj godini. Istaknute su velike
mogućnosti koje pruža digitalizacija TV programa, kao i dobitci za gledatelje, TV kuće i telekomunikacijske tvrtke.
Zanimanje je pobudila i radionica Kakav regulatorni okvir želi/treba Hrvatska na pragu ulaska u EU?
Pod voditeljstvom Kreše Antonovića, ravnatelja Uprave za telekomunikacije MMPI-a, održana je zanimljiva rasprava. Jedan od sudionika, Olivier Pascal, predstavnik EU za informatičko društvo i medije, ocijenio je da su pred
Hrvatskom zadatci reguliranja prava potrošača u skladu s novom regulativom Europske komisije te uvođenje
broja za pozive hitnosti 112 na svim razinama. Problematici je broja za pozive hitnosti bila posvećena i posebna
radionica „Uvođenje službe hitnog poziva u vozilima u RH“. Radionica je dala tehnički pregled koncepta
hitnoga poziva u vozilima, kao i pregled postojećega europskoga zakonodavstva i normi. Također je predstavljeno sudjelovanje Republike Hrvatske u europskome pilot-projektu u području e-Poziva. Okupljeno je više od 30 sudionika iz industrije, obrazovanja, znanosti i državne uprave, što potvrđuje vrijednost te teme.
Na marginama je skupa održan i tradicionalni sastanak Hrvatskoga poluvodičkoga klastera-SEMICRO koji ulaže
vrijedne napore u okupljanju svih koji djeluju u poluvodičkome području u Hrvatskoj. Osnovna je zamisao da se
utvrde projekti unutar tehnoloških „niša” u kojima Hrvatska ima stvarnu šansu. Jednu takvu nišu čine disipativni
tankoslojni polisilicijski filmovi koji su pogodni za primjene u tehnici grijanja, u području senzora i MEMS-ova te
projektiranje određenih klasa analognih integriranih sklopova.
ću brzinu prijenosa podataka ikada postignutu u 3G mreži od 42 Mbit/s koja će do konca ove godine biti dostupna VIP korisnicima.
Koncem će godine biti ponuđen i novi USB
stick koji podržava Dual Carrier HSDPA tehnologiju. Na taj je način svečano otvaranje
MIPRO-a postalo scenom za tehnološke premijere, što bi u budućnosti moglo prerasti u
novu tradiciju.
Svečano je otvaranje oduvijek središnji događaj skupova MIPRO. Posljednjih je godina
ono dostiglo vrlo visoku stručnu razinu zahvaljujući brižno složenomu scenariju otvaranja
koji se piše puna tri mjeseca, kao i stručnoj režiji samoga otvaranja. Kongresna je dvorana
Grand hotela Adriatic savršeno mjesto za takva događanja. Zahvaljujući brojnim VIP gostima i uzvanicima iz svijeta gospodarstva,
menadžmenta, državne uprave, znanosti i politike, sudjelovanje je u svečanome otvaranju
MIPRO-a postalo stvar ugleda u ICT zajednici.
Institut Ruđer Bošković Zagreb, koji ove
godine slavi 60. godina postojanja (zar već?),
predstavio je novu 3D tehnologiju ostvarenu kroz 3D kameru koja u realnome vremenu
180/6/2010 InfoTrend Osvrt
preoblikuje videosignale u 3D modele. Predstavljeno je tzv. stolno kiparstvo ili stvaranje
skulpture iz 2D slike.
Kriza ili šansa?
Kada smo već kod svečanoga otvaranja, navedimo da je ono dokončano zanimljivom
plenarnom temom Ivana Vidakovića, direktora Microsofta Hrvatska, s naslovom Kriza
ili šansa u kojem je iznesen zabrinjavajući podatak o stalnome padu hrvatske konkurentnosti posljednjih godina. Taj je podatak posljedica niza krivih odluka ili nedostatka odluka od
strane onih koji bi trebali stvarati uvjete gospodarskoga oporavka i razvitka. S druge je
strane izlaz u novim (ne samo i ne nužno ICT )
tehnologijama zasnovanima na nanoznanosti
kojoj čak ni vrata nismo otvorili (čast iznimkama koje samo potvrđuju pravilo).
Povelje MIPRO-a zaslužnima
Jedna je od tradicija skupova MIPRO-a i podjela priznanja u obliku uglednih Povelja MIPRO-a istaknutim pojedincima i tvrtkama.
Ovoga je puta od pojedinaca Povelju MIPROa dobio veteran skupova MIPRO-a predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko
Bago za dugogodišnji doprinos razvoju ICT-a
i za promicanje ideje i misije MIPRO-a, a od
skupnih članova Institut Ruđer Bošković Zagreb s istim obrazloženjem. Povelja Institutu
Ruđer Bošković rezultat je stvarnoga doprinosa Instituta širenju misije MIPRO-a i zgodno se poklopila s obilježavanjem 60. obljetnice osnivanja Instituta.
Ove je godine MIPRO uveo i jedno novo
priznaje Prijatelj MIPRO-a koje će se ubuduće dodjeljivati autorima radova na savjetovanjima/konferencijama MIPRO koji niz godina sudjeluju u radu pojedinih savjetovanja i
koji doprinose širenju misije MIPRO-a u svijetu. Prve tri povelje Prijatelj MIPRO-a dobili
su H.Jaakkola (Finska), J. Henno (Estonija) i
S.Milo (Italija) koji niz godina dolaze na sku-
Sudionici jedne od brojnih radionica
pove MIPRO-a i koji su već postali njegovim
zaštitnim znakom.
Društveni je život na MIPRO 2010 obilježio
koktel za sudionike i goste održan u opuštenoj
atmosferi na obali ispod Grand hotela Adriatic, što je od nazočnih bilo iznimno dobro prihvaćeno. Time je izbjegnuta nesnosna gužva
koja je postojala prijašnjih godina na koktelima koji su se najprije održavali na terasi Fortuna, a potom u hotelskome restoranu. Oba su
se prostora pokazala neprimjerenim pa je „bijeg” na morsku obalu ispod Adriatica ocijenjen kao pun pogodak.
Svoj je doprinos dao i gradonačelnik Opatije
Ivo Dujmić priredivši prijam u villi Angiolina
u istoimenome parku za VIP goste skupa među kojima su bili i predsjednik i dopredsjednici udruge MIPRO-a, pozvani predavači Veljko Radeka i Dubravko Babić, direktor IEEE
Region 8 Marko Delimar, Krešo Antonović,
ravnatelj Uprave za elektroničke komunikacije i poštu u MMPI-u, Vanja Smokvina, pročelnik Zavoda za informatizaciju Grada Rijeke
60
i ostali. Nadamo se da će ta lijepa gesta opatijskoga gradonačelnika postati nova tradicija skupova MIPRO-a.
Spomenimo i ručak za VIP goste i uzvanike
MIPRO-a u restoranu Sv.Jakov u istoimenome parku koji je okupio čelnike T-Hrvatskoga
Telekoma, VIPNet-a, Končara, HEP-a, Ericsson Nikole Tesle, EXOR-a, ABB-a, Microsofta Hrvatska, IBM-a Hrvatska, Instituta Ruđer Bošković, udruge MIPRO-a i ostale. Bila
je to dobra prilika da se u neobvezatnoj atmosferi razmijene zanimljive informacije od zajedničkoga ICT interesa.
Na kraju recimo da je skup MIPRO 2010
održan pod pokroviteljstvom predsjednika
RH Ive Josipovića uz generalno sponzorstvo
T-Hrvatskoga Telekoma s nizom pokrovitelja,
zlatnih, brončanih i ostalih sponzora, te s nizom suorganizatora o čem postoji mnogo više
podataka na portalu www.mipro.hr.
Petar Biljanović
Predsjednik Programskoga odbora MIPRO
godina elektronike i računarstva
na Institutu Ruđer Bošković
Šest desetljeća elektronike i računarstva na Institutu Ruđera
Boškovića (IRB) obilježeno je skupom na kojem su se, u toj najvećoj
hrvatskoj znanstvenoj ustanovi u području prirodnih znanosti, okupili
brojni ugledni znanstvenici.
M
eđu njima su i oni koji su svoje karijere započeli na Ruđeru te ih uspješno nastavili u inozemstvu, poput profesora Veljka Radeka i Branka Součeka. Skup je organiziran povodom
proslave 60. obljetnice IRB-a, a otvoren je projekcijom filma “Mudar odabir” koji su 2004. realizirali djelatnici Centra za informatiku i računarstvo IRB-a u samo osam dana kako bi privukli mlade znanstvenike da se posvete tim područjima. Okupljene je znanstvenike na početku po10 InfoTrend 180/6/2010
zdravila ravnateljica IRB-a Danica Ramljak te ih izvijestila da je prije početka skupa potpisala
načelni sporazum o suradnji s dekanom Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Vedranom
Mornarom.
Organizator skupa i voditelj Ruđerova Centra za informatiku i računarstvo Karolj Skala istaknuo je da se danas na Ruđeru ponovno okupljaju znanstvenici i stručnjaci s područja informatike i računarstva te tako postupno nestaje fenomen tzv. generacijskoga vakuuma.
Podsjetio je da je, nakon vrlo dinamična razdoblja kasnih 50-ih te 60-ih godina 20. stoljeća - kada je na Institutu 1959. Branko Souček osmislio i bio voditelj konstruiranja prvoga digitalnoga
računala u Hrvatskoj, a 1966. osnovao Laboratorij za kibernetiku - mnogo znanstvenika napustilo Institut i otišlo u inozemstvo. Tada su se elektronikom i računarstvom nastavila baviti samo tri
laboratorija koji su se 1995. integrirali u Zavod za elektroniku. Skala je istaknuo da se sada nastoji dati zamah elektronici i računarstvu na Ruđeru s kojega je, podsjetio je, 1991. odaslana prva e-pošta (e-mail) u Hrvatskoj.
Predstojnik je Zavoda za elektroniku Tomislav Šmuc podsjetio da je svojedobno na Ruđeru bilo 50 znanstvenika koji su se bavili elektronikom i računarstvom, dok ih je danas tek 20.
Profesor Veljko Radeka, voditelj Odjela za elektroničku instrumentaciju Laboratorija Brookhaven na američkome Long Islandu, govorio je o najnovijim projektima njegova laboratorija u primjeni elektronike i računarstva, primjerice, u medicini, kao i u fundamentalnim istraživanjima.
O razvojnome je putu od analizatora i računala do mozga i grida govorio profesor Branko Souček, a akademik Leo Budin o ulozi e-infrastrukture u suvremenoj znanosti. U predavanju pod
nazivom “Naslov je dobar, nemoj ga dirati” profesor je Branko Jeren istaknuo kako Hrvatska,
kao mala zemlja, mora imati ugledne ustanove, da je IRB osnovan kao takva ustanova te da tako mora i ostati.
Videolinkom u radu konferencije iz Kanade sudjelovao je Ivan Hrvoić, vlasnik tvrtke GEM Systems koja razvija, dizajnira i prodaje magnetometre - profesionalne instrumente za geofizičare
i magnetičare, a karijeru je počeo na Ruđeru.
Bankari iz jugoistočne Europe u Umagu
New BankingVision 5
U organizaciji grupacije Asseco SEE u hotelu Sol Coral u Umagu
održana je najveća konferencija financijskoga sektora na području
jugoistočne Europe New Banking Vision 2010. Peti po redu
regionalni skup o bankarstvu i informacijskim tehnologijama po prvi
je put organiziran u Hrvatskoj.
D
ogađaju od 25. do 28. svibnja 2010. nazočilo je više od dvije stotine sudionika.
Stručnjaci su iz regije i svijeta tijekom konfe-
rencije nizom stručnih predavanja, radionica i
plenarnih rasprava podijelili vlastita iskustva
u ostvarivanju i realizaciji projekata. Tako su
bankari i analitičari u nekoliko posebnih predavanja dali pregled preobrazbe bankarske
industrije, koja u posljednjih nekoliko godina
doživljava intenzivan preobražaj iz konzervativne i krute djelatnosti u suvremeni sektor posvećen prodaji i potrebama pojedinačnih korisnika.
Direktori banaka i predstavnici središnjih
banaka iz regije i svijeta na posebnome su
okruglome stolu govorili o aktualnoj financijskoj krizi i pratećim poukama koje je industrija izvukla iz toga događaja. Ujedno su predstavili današnje i nadolazeće inicijative vodećih
globalnih ustanova i vodećih svjetskih ekonomija, primjerice, Svjetske banke, te pružili
uvid u njihov utjecaj na bankarstvo. Tehnološka su predavanja i rasprave predstavili najnovija ICT rješenja koja se koriste u sklopu bankarskih sustava, a bilo je riječi i o nedavnim
promjenama odnosa snaga u IT industriji.
Cijelu bismo konfrerenciju mogli podijeliti
u dva dijela. Prvi je dio bio namijenjen većemu broju učesnika koji su išli na konferenciju
po svojem nahođenju, dok je drugi bi raspoređen po određenim radionicama, organiziranima za posebnu skupinu koja se pobliže željela
upoznati s određenim bankarskim rješenjima
koje nudi Asseco CE grupe. Tri su osnovna cilja najveće konferencije financijskoga sektora
na području jugoistočne Europe: prvo, predstaviti integraciju Asseco CE grupe koja je nastala od 11 tvrtki u regiji kako bi tržište shvatilo kako je to sada jedna tvrtka; drugo, svrha
je predstavljanja Assecovih rješenja koja se
nude u bankarskoj industriji potrebnima za
funkcioniranje suvremene banke i, treće, poruka je najznačajnije bankarske konferencije
bila ta gdje su klijenti iz prve ruke mogli ispričati svoja iskustva vezana za rješenja multinacionalne tvrtke Asseco CE grupe, koja nudi sva rješenja za bankarsku industriju s jakim
referencama.
180/6/2010 InfoTrend 11
Osvrt
SEE Energetska Arena
Dobar zemljopisni položaj s mogućnošću tranzita za naftu, prirodni
plin i električnu energiju te prednosti pomorske zemlje i dobrih
lokacija za izgradnju sigurnih energetskih objekata čini kvalitetnu
osnovu za razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj, zaključak je 2.
SEE Energetske Arene
U
organizaciji Infoareana Grupe i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva održana je 2. regionalna konferencija Energetska Arena 2010.
- Konferencija o razvoju energetskoga sektora. Ovogodišnju je Konferenciju otvorila
Kristina Čelić, načelnica Odjela za strategiju
planiranja i energetske ravnoteže, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Prihvaćanjem Strategije energetskoga razvoja i
postavljanjem poduzetnoga europskoga cilja
smanjenja stakleničkih plinova za 20 posto
i dobivanja 20 posto energije iz obnovljivih
izvora energije do 2020. predviđaju se ukupna
ulaganja od 15 milijardi eura u energetskome
sektoru, dok se najveća ulaganja očekuju u
elektroenergetskome sektoru od oko 60 posto
ukupnih ulaganja – istaknula je Čelić.
Strategija predviđa projekte, kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku, završetak sustava magistralnoga plinovoda Hrvatske, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i
Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok,
izgradnja spremnika za obvezne zalihe naf-
te i skladišta prirodnoga plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim
naftovodom, osuvremenjivanje rafinerija itd.
Uz navedene su projekte sudionicima Konferencije predstavljena tri projekta koje podupire Svjetska banka, a to su: projekt energetske
djelotvornosti s HEP ESCO-om, projekt poboljšanja infrastrukture i proširenja mreže toplinarstva s HEP Toplinarstvom i projekt kojim se pomaže Ministarstvu gospodarstva,
rada i poduzetništva u razvoju zakonodavstva
za obnovljive izvore energije.
Neovisno o energetskim projektima koji su u
tijeku, očito je da Hrvatska ne koristi sve financijske mogućnosti koje su joj na raspolaganju
za razvoj energetskoga sektora. Naime, direktorica je Europske banke za obnovu i razvoj za
Hrvatsku, Charlote Ruhe, u svojem izlaganju
istaknula da je Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u koju EBRD još nije ulagao
u energetske projekte. Ruhe je u svojem govoru pozvala sve zainteresirane, a koji imaju
projekte za poticanje energetske djelotvornosti i razvoj obnovljivih izvora energije, da se
obrate Banci.
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INE, tijekom panela Europski akcijski plan za energetsku sigurnost i solidarnost istaknuo je da je
INA, kao jedan od najbitnijih gospodarskih
subjekata u Hrvatskoj, spremna postati proaktivan partner Vlade RH u formuliranju i implementiranju hrvatske nacionalne energetske
politike te jačanju sigurnosti opskrbe energijom. Navedeno podrazumijeva poduzimanje
strateških koraka u trima područjima: značajnim daljnjim ulaganjima u istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovanju u komercijalnim projektima kojima će se
osigurati sigurnost opskrbe te u preuzimanju
ključne uloge u daljnjem razvoju hrvatskoga tržišta plinom – istaknuo je Aldott. Dobar
zemljopisni položaj s mogućnošću tranzita
za naftu, prirodni plin i električnu energiju te
prednosti pomorske zemlje i dobrih lokacija
za izgradnju sigurnih energetskih objekata čini kvalitetnu osnovu za razvoj energetskoga
sektora u Hrvatskoj, ali su nužna daljnja ulaganja za razvoj visoko-energetsko-djelotvorne ekonomije – generalni je zaključak 2. SEE
Energetske Arene.
Međunarodna konferencija o primjeni visokih
tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine
Novi smjer
U
prostorijama tvrtke KING ICT održana
je međunarodna konferencija o primjeni
visokih tehnologija u predstavljanju kulturne
i povijesne baštine, u organizaciji Regionalne
razvojne agencije Međimurje – REDEA i tvrtke za upravljanje inovacijama INI-Novation
GmbH iz Njemačke.
Cilj je konferencije bio potaknuti veću primjenu visokih tehnologija u zaštiti i predstavljanju kulturne i povijesne baštine. Naime,
izazovi s kojima se susreću kulturne i turističke organizacije u upravljanju ponudom i
privlačenju sve zahtjevnijih posjetitelja, traže inovativan pristup i pronalazak novih zanimljivih rješenja. Sudionici su konferencije kroz izlaganja bili upoznati s tehnološkim
12 InfoTrend 180/6/2010
rješenjima vezanima uz predstavljanje, odnosno diferenciranje određenih sadržaja i ustanova u mnoštvu ponude s kojom se pojedinci, možebitni korisnici susreću; oživljavanje
i predočavanje povijesnih događanja i lokaliteta; planiranje putovanja i turističkih posjeta; dodatne sadržaje za obogaćivanje ponude
muzeja i turističkih odredišta te život izložbe
nakon zatvaranja i dr. Na kraju su bili prikazani i najbolji primjeri iz prakse iz Hrvatske
i inozemstva.
Na konfenciji se okupilo više od 70 sudionika iz različitih organizacija – od turističkih zajednica i muzeja, obrazovnih ustanova
i stvaralaca tehnoloških rješenja pa sve do jedinica lokalne samouprave, razvojnih agencija i ministarstava. Organizaciju je konferencije poduprlo Njemačko savezno ministarstvo
obrazovanja i istraživanja kao dio projekta
“KroatINI - Science and Innovation Marketing Croatia”, zatim BICRO kroz Tehnološkoinovacijski centar Međimurje te KING-ICT.
Prilikom obraćanja predstavnicima medija,
Ana Kralj, voditeljica odjela za promicanje
ulaganja u REDEA-i, istaknula je vrijednost
te konferencije za projekt Tehnološko-inovacijskoga centra Međimurje koji provodi agencija od listopada prošle godine. „Vizija razvoja TIC-a je pozicionirati se kao stjecište
tijekova znanja, inovacija i tehnologija u i iz
regionalne ekonomije na korist Međimurja i
šire regije, a današnji je događaj korak u tome
smjeru.“, izjavila je Ana Kralj. Predstavnik
suorganizatora, Wolfgang Kniejski, osvrnuo
se na mogućnosti suradnje i razvoja projekata prijenosa tehnologije koji bi se financirali
iz međunarodnih izvora, što je upravo i razlog
današnjega predstavljanja postojećih domaćih i stranih projekata.
Tijekom konferencije dotaknuta su brojna
pitanja ključna za budućnost oživljavanja kulturne i povijesne baštine, kao i osmišljavanje
turističkih proizvoda, a zaključak je svih sudionika da upravo nove tehnologije treba prihvatiti kao okosnicu daljnjega razvoja s mnogim još neistraženim mogućnostima.
Vijesti
IDC
S
IT Security Virtualization &
Datacenter Roadshow 2010
redinom svibnja u Zagrebu je tvrtka IDC Adriatics organizirala
„IDC IT Security, Virtualization & Datacenter Roadshow 2010“, za
današnje prilike izuzetno dobro posječenu konferenciju o računalnoj
sigurnosti, sustavima za pohranu podataka i virtualizaciji.
Učesnici konferencije imali su priliku čuti očekivane ali stoga ne manje neugodne podatke IDC-ovih analiza hrvatskog informatičkog tržišta, primjerice o 31,8 postotnom padu vrijednosti tržišta za pohranu podataka (2009./2008.) ili 23,5 postotnom padu tržišta sigurnosnog
softvera u istom razdoblju.
Evo i osnovnih poruka kvalitetnih domaćih i stranih predavača, iz vrlo dobro koncipiranog programa izlaganja:
Sigurnosni izazovi – stanje je sve ozbiljnije a problemi sve složeniji.
Uz najnovije prijetnje dolaze i novi obrambeni programi koji zahtijevaju veća ulaganje, više znanja, novi hardver. Da bi se prekinuo ovaj začarani krug, najavljuje se nova sigurnosna revolucija.
„Curenje“ podataka - zaštita tajnih podataka ovisi o pouzdanosti i
kvaliteti sigurnosnih procedura u organizaciji. Prijetnje dolaze izvana
i iznutra no organizacijama su na raspolaganju alati i metodologije koji mogu osigurati kvalitetnu zaštitu od „curenja“ i namjernog uništavanja podataka.
Upravljanje sigurnošću podataka – sigurnosna praksa treba biti
prilagođena specifičnim potrebama svake pojedine organizacije. Osim
automatskog praćenja i izvještavanja, nužno je neprekidno obrazovanje zaposlenih i obavještavanje o važnosti zaštite podataka te o općoj
sigurnosnoj politici tvrtke.
Virtualizacija – već i u nas popularanom i korištenom pristupu transformaciji podatkovnih centara, mnogi pristupaju s premalo priprema
i znanja što donosi dugotrajne i mukotrpne prilagodbe. Dobra ali neodgovarajuće primijenjena rješenja, umjesto korisnih učinaka dovode do
smanjenja dostupnosti podataka i povećanja rada i troškova.
IT sigurnost sutra – inače dobar princip „cloud“ računarstva izaziva
nedoumice zbog osjetljivog pitanja zaštite podataka. Problem pogađa
svakoga tko je zainteresiran za outsourcing svojih informatičkih procesa, od potrošača i dobavljača, sve do državne uprave pa treba dobro planirati potrebne mjere opreza.
Nova rješenja za datacentar i energetsku učinkovitost – neprestane promjene IT okruženja zahtijevaju stalno dodavanje novih poslužitelja ili se izlaz traži kroz virtualizaciju. Korisnici danas očekuju cjelovit pristup pa je prezentirano novo datacentar rješenje za upravljanje
infrastrukturom.
Cloud Computing – predstavljeni su različiti modeli i tijek transformacije od tradicionalnog do cloud računarstva.
Podatkovni centri budućnosti – u skladu s novim zahtjevima koji se
pred njih postavlja, podatkovne centre treba bolje iskoristiti i pripremiti za korištenje vanjskih resursa.
Možemo zaključiti da je ova, deveta po redu IDC-jeva konferencija o računalnoj sigurnosti, sustavima za pohranu podataka i virtualizaciji, svakako odgovorila očekivanjima i rganizatora i i učesnika konferencije.
HP uspješniji od prošle godine
HP je nadmašio očekivanja prijavivši za svoje fiskalno drugo
tromjesečje prihode koji su 13% veći nego u istome razdoblju godinu
prije. Prihodi su tvrtke u tromjesečju koje u tvrtki završava 30.
travnja narasli na 30,8 milijardi dolara, dok su očekivanja analitičara
bila između 29,51 i 30,22 milijardi dolara. Operativni je profit tvrtke
porastao 25%, na 2,9 milijardi dolara. Komentirajući te rezultate,
direktor je tvrtke Mark Hurd istaknuo svoje uvjerenje u daljnji rast u
tekućem i sljedećim tromjesečjima. Za tekuće tromjesečje u tvrtki
predviđaju prihode između 29,7 i 30 milijardi dolara.
Prodano dva milijuna iPada
Apple je prodao preko dva milijuna
tabličnih računala iPad za manje
od 60 dana. Početkom je svibnja
Apple priopćio da je prvih milijun
primjeraka prodao za svega 28
dana. Uređaj se počeo prodavati
u Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji,
Japanu, Španjolskoj i Švicarskoj, a u srpnju će se pojaviti u još devet
zemalja - Austriji, Belgiji, Hong Kongu, Irskoj, Luksemburgu, Meksiku,
Nizozemskoj, Novome Zelandu i Singapuru, a tek potom i u drugim
zemljama. Nakon nezabilježene potražnje u SAD-u, prodaja se u
drugim zemljama morala odgoditi. “Kupci diljem svijeta doživljavaju
magiju iPada i čini se da ga vole jednako kao i mi”, izjavio je tim
povodom Steve Jobs, izvršni direktor tvrtke Apple. “Cijenimo njihovo
strpljenje i svojski se trudimo napraviti dovoljan broj primjeraka.” U
svojem izvješću od 20. svibnja 2010. IDC je predvidio da će do kraja
godine prodaja tabličnih računala, zahvaljujući porastu zanimanja koje
je potaknuo iPad, dostići sedam milijuna primjeraka, a do 2014. čak 46
milijuna. iPad je ručni uređaj u obliku table koji korisnicima omogućuje
gledanje filmova, krstarenje Internetom, čitanje e-knjige i igranje
računalnih igrica. Umjesto fizičke tipkovnice koristi se virtualna koja
se prikazuje na zaslonu osjetljivom na dodir čija je dijagonala 24,6 cm.
Debel je svega 1,27 centimetara i težak 680 grama.
E-knjiga potiskuje tiskanu
Prema predviđanjima
u Sonyju, e-knjige će u
razdoblju od pet godina
postati popularnije od
tiskanih. Prije tri godine
šef Sonyjina odjela za
e-čitače, Steve Haber,
predvidio je kako
će e-knjige preuzeti
prvenstvo od onih tiskanih tijekom deset godina, no sada vjeruje da je
to bila pesimistična procjena.
Sony za sada u planu ima posebne uređaje namijenjene čitanju
e-knjiga, poput svojega Readera, no u budućnosti bi se njihova uloga
mogla integrirati u multifunkcionalne tipove uređaja. Također, japanski
proizvođač prati navike kupaca iPada, te su zaključili da je 11% kupaca
Appleov tablet kupilo s namjerom da ga u prvome redu koriste za
čitanje e-knjiga.
180/6/2010 InfoTrend 13
ICT rješenja za uspješnije poslovanje
CRM
Upravljanje odnosima s kupcima
Kupci postaju sve zahtjevniji i teže ih
je zadovoljiti. Što to zapravo kupcima
treba da bi obavili svoj posao i kako im
mi tu možemo pomoći?
strategija
uspjeha
Svjedoci smo da se kratica CRM
često spominje kao svemoguće
rješenje za probleme u odnosima s
kupcima, ali i da se istodobno
često čuje kako su CRM-ovi
projekti neuspješni. Ako se CRM
promatra kao i svaki drugi alat, njegova vrijednost ovisi isključivo
o načinu kako se koristi. Na prvome je
mjestu bitna CRM-ova strategija
kojom se zapravo definira što
prodajemo i komu prodajemo, kako
stvaramo vrijednost za kupca, kako
prenosimo informacije do kupca te na koji način prodajemo to što prodajemo.
Ako je CRM-ova strategija dobro definirana da na jednostavan, pragmatičan
i razumljiv način opiše kako tvrtka postiže konkurentsku prednost na tržištu na
kojem posluje, velika je šansa da će implementacija CRM-ova sustava u
poslovnome i tehnološkome smislu ne samo pomoći da tvrtka ostvari
konkurentsku prednost nego osigurati da tu prednost dugoročno zadrži.
Zašto trebamo CRM-ovu
strategiju?
Svaka se tvrtka, pogotovo danas zbog utjecaja krize, susreće s pitanjem kako povećati prodaju. Jedna je dimenzija konkurentsko
okruženje u kojem su tvrtke zbog konkurencije primorane spuštati cijene ili dodavati nove
usluge kako bi zadržale svoje kupce. No nekada ni to nije dovoljno da se kupac zadrži jer su
kupci postali sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti. Tu se postavlja i pitanje što to zapravo
kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako
im mi tu možemo pomoći te pitanje koji su naši najbolji (najodaniji) kupci. I, na kraju, svaka komunikacija prema kupcima košta i tvrtke
se suočavaju s pitanjem kako što djelotvorni14 InfoTrend 180/6/2010
je potrošiti novac namijenjen komunikaciji s
kupcima.
Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj jedan
proizvod prodajete jednomu kupcu. Vrlo vjerojatno uzet ćete dovoljno vremena pa naučiti
sve o ponašanju kupca, shvatiti njegove navike, ono što voli i što ne voli. Mnogo ćete razgovarati s njime da biste uspostavili odnos povjerenja i pronašli trenutak u kojem će se Vaš
kupac odlučiti na kupnju jednoga proizvoda o
kojem ovisi Vaša budućnost.
Kad analizirate taj proces, uočit ćete da ste
na mnogo mjesta morali donositi strateške
i taktičke odluke u procesu prodaje. Strateške, na razini da shvatite potrebe Vašega kupca,
kako biste mu mogli objasniti što mu to dobro-
ga donosi Vaš proizvod i, taktičke, u svakodnevnome obraćanju kad ste birali način na koji
ćete s kupcem razgovarati bilo da je riječ o pozivu na mobitel, sastanku uz kavu, prijevozu
na posao i tomu slično. Ako sada dodajete složenost i povećavate broj kupaca, doći ćete u
situaciju da ćete morati definirati sustavan način prikupljanja informacija o potrebama Vaših kupaca. Pristup će se prema kupcima razlikovati jer je gotovo sigurno da će svaki kupac
imati individualne zahtjeve i svaki će na svoj
način promatrati onaj jedan proizvod koji nudite na tržištu.
Život će se dalje komplicirati kad počnete širiti ponudu svojih proizvoda kako biste zadovoljili individualne potrebe kupaca. Sada ne
samo da treba voditi složene bilješke o ponašanju kupaca nego trebate pratiti i njihove potrošačke navike. Što vole kupovati, kada vole kupovati, koliko troše prilikom prosječne
kupnje, gdje vole kupovati … i cijeli niz informacija iz kojih ćete zaključiti koje su potrebe kupaca, kako im individualno prići i ka-
Najava
ko ponuditi one proizvode koji će zadovoljiti
njihove potrebe.
Slika 1
Da bi dobili odgovore na sva ta pitanja, tvrtke
moraju prikupiti velik broj podataka iz svojega informacijskoga sustava te se danas ne može zamisliti djelotvoran CRM sustav bez aplikacija koje pomažu u prikupljanju podataka i
pripremanju izvješća. Prema jednoj od analiza A.T. Kearneya, koju smo proveli u razdoblju od 2006 do 2011, ulaganja u aplikacije za
CRM-ove sustave rastu s prosječnom godišnjom stopom rasta od 12% i do 2011. predviđa se da će dostići globalnu vrijednost višu od
11 milijardi eura.
No to je tek manji dio ulaganja u cijeli CRM
sustav. Kada se tomu pridoda strojna oprema
i usluga implementacije, brojka se od 11 milijardi eura u 2011. penje preko vrtoglavih 250
milijardi eura (slika 1.). Te brojke čini tržište
za CRM sustave jako zanimljivim IT tvrtkaSlika 2
ma koje često, uz aplikacije, nude i podršku u
implementaciji CRM sustava.
U takvim se situacijama uvijek sjetim jednoga slučaja u kojem je IT tvrtka uvodila CRM
sustav i to joj je bio jedan od prvih CRM projekata. Očekivanja su od strane klijenta IT tvrtke
bila prevelika. CRM je trebao pratiti sve prodajne transakcije prema kupcima, identificirati proizvode sa stabilnom potražnjom, uspostaviti osnove za izgradnju sustava lojalnosti,
pomoći u rješavanju problema nestalne potražnje itd. Kad god smo pokušali upozoriti na
nepravilnosti u upravljanju potražnjom kupaca, nedostatke u kategorizaciji kupaca, nedostatke u kategorizaciji proizvoda, odgovor bi
bio da će CRM riješiti sve te probleme. Narav- ranje te vrijednosti i kako ju dostavlja kupcu.
no, nakon implementacije CRM sustava ko- CRM strategija treba definirati postupke kaja je trajala nekoliko mjeseci, CRM sustav je ko će se tvrtke ponašati u cijelome životnome ciklusu kupca. S jedne se strapušten u proizvodnju i nastupilo je
Kako što
ne treba pobrinuti za pridobivanje
razočaranje usprkos tehnički savrkupca putem izravnih kontakata,
šenoj implementaciji.
djelotvornije
provedbe marketinšpotrošiti novac djelotvorne
kih kampanja, djelotvorna uspoZašto nije uspjelo?
namijenjen
stavljanja baza podataka o moguJedan je od razloga svakako taj
ćim kupcima i slično. Nakon toga
da IT tvrtka koja je radila imple- komunikaciji s
potrebno je upoznati kupca, shvamentaciju nije bila svjesna slože- kupcima?
titi njegove navike i potrebe, a punosti koju implementacija CRM
sustava donosi i da je pristajala na dogovore u tem optimalnoga korištenja tehnologije te poimplementaciji, no glavni su razlozi u prepre- osobljenoga obraćanja kupcu. Nadalje, treba
kama na koje tvrtka može naići prilikom im- povećati vrijednost samoga kupca tako da
se iskoriste sve mogućnosti unakrsne prodaplementacije CRM sustava.
je (cross sellinga), identifikacije profitabilnih
Riječ je o pet grupa prepreka: strateške, po- kupaca (onih kod kojih transakcija prodaje
litičke, procesne, organizacijske i sistemske najjednostavnije prolazi) te usredotočivanja
na one kupce kod kojih postoji potencijal poprepreke.
Strateške prepreke upućuju na nejasno de- većanja vrijednosti. I na kraju je potrebno zafiniranje CRM strategije ili postojanje više držati kupca, tj. spriječiti njihov odlazak ka
strategija koje se preklapaju. CRM strategija konkurenciji, u što ulaze različite mjere preje zapravo opis kako tvrtka definira svoju po- vencije otkazivanja ugovora, ponovno osvanudu prema kupcima, kako stvara vrijednost janje kupaca koji su već otišli te izradbu prokod različitih kupaca, kako komunicira stva- grama lojalnosti.
Političke prepreke upućuju na nejasno vlasništvo nad kontaktom s kupcem ili neslaganje unutar rukovodstva kako pristupati kupcima i koje proizvode nuditi na tržištu.
Procesne prepreke uglavnom podrazumijevaju nekonzistentne procese u kontaktiranju
s kupcima ili u prevelikome optimiranju prodajne sile, tako da u kontaktima nedostaje tehnička potpora prodaji.
Organizacijske prepreke odnose se na nedostatak komunikacije između različitih funkcija koje obavljaju prodaju jednom te istom
kupcu.
Sistemske prepreke upućuju na nedostatak
integracije između podataka u informacijskome sustavu. To mogu biti nepovezane baze
podataka o kupcima ili nepovezane aplikacije
koje pokrivaju različite dijelove procesa u informacijskome sustavu tvrtke.
CRM sustave trebamo da bismo iskoristili
ono najviše iz našega odnosa s kupcima. Oni
nisu samo tehničko rješenje za upravljanje
odnosima s kupcima, nego njihova uloga ima
opipljive poslovne ciljeve (slika 2.). Uravnoteženi CRM sustavi donose dvije grupe koristi:
180/6/2010 InfoTrend 15
ICT rješenja za uspješnije poslovanje
Na strani prihoda:
Pridobivanje novih, lojalnih i profitabilnih kupaca
Povećanje potrošnje postojećih kupaca
Širenje unakrsne prodaje proizvoda i
usluga
Povećanje vrijednosti robne marke i kupca
Zadržavanje kupaca putem povećanoga
zadovoljstva
Povećanje lojalnosti najprofitabilnijih kupaca
Na strani troškova
Povećanje djelotvornosti marketinških
kampanja
Povećanje troškovne djelotvornosti
prodajnih kanala
Povećanje djelotvornosti prodajnih kanala
Smanjenje vremena potrebnoga za
lansiranje novih proizvoda i usluga
Stvaranje sinergija u prodajnoj podršci
Smanjenje pogrješaka u kontaktima
s kupcima
CRM i stvaranje
vrijednosti za kupca
Sustav upravljanja odnosima s kupcima može imati različite stupnjeve razvoja. U savjetničkoj kući A.T. Kearneyu koristimo tzv. Stages of excellence model s kojim razmjerno
Autor mr. sc.
Tomislav Čorak
diplomirao je i
magistrirao na
FER-u u Zagrebu
te stekao MBA na
Poslovnoj školi
IEDC Bled School
of Management.
Radnu karijeru
je započeo u
proizvodnji gdje se bavio poboljšanjem
kvalitete poslovnih procesa. Specijalizirao
je uvođenje SAP-ova sustava te je
sudjelovao na više projekata u regiji.
Voditelj je projekata u savjetničkoj kući
A.T. Kearney koja je specijalizirana
za savjetovanje top menadžmenta na
područjima strategije, organizacije i
optimiranja poslovanja. Primarna su mu
područja rada energetika, telekomunikacije i visoke tehnologije. Sudjelovao je
i vodio više projekata koji su se doticali
CRM sustava na području reorganizacije,
izradbe strategije informacijskih sustava,
upravljanja lancem nabave i upravljanja
inovacijama za vodeće tvrtke u Hrvatskoj
i široj regiji.
16 InfoTrend 180/6/2010
Slika 3
jednostavno možemo procijeniti na kojem je
Slika 4
stupnju razvoja upravljanje CRM sustavom u
tvrtki.
Model se sastoji od četiriju stupnjeva koji
prvenstveno ovise o tipu posla kojim se tvrtka bavi. Prvi su stupanj tzv. Udaljeni odnosi s
kupcima u kojem tvrtka nudi svoje proizvode
ili usluge bez strategije nastupa prema kupcima. Takve slučajeve često vidimo u tvrtkama
koje rade masovne proizvode niske dodane
vrijednosti gdje sama svijest o kupcu nije presudna u prodaji proizvoda, no takav stupanj
Izradba se CRM strategije u osnovi vrti oko
razvoja ima jako velika ograničenja u daljstvaranja vrijednosti koje radimo za kupca.
njem rastu tvrtke.
Drugi je stupanj kad je CRM sustav u nasta- Vrijednosti u smislu naše ponude, generirajanju. Značajka je toga stupnja da su tvrtke i nja vrijednosti kod kupca, komunikacije vridalje usredotočene na prodaju svojih proizvo- jednosti koju stvaramo za kupca te sama proda i usluga, ali već počinju stvarati individu- vedba toga cijeloga procesa. Kada se definira
alizirane odnose prema kupcima. Prvenstve- vrijednost ponude, tvrtka mora biti svjesna da
razumije kojim se poslom bano se to odnosi na velike kupce
koji značajno sudjeluju u prihoCRM strategija vi njezin kupac. To nije beznačajno pitanje. Naime, tek kada
du tvrtke. Za njih se prilagođava
znate što je posao Vašega kupponuda, počinju se raditi analize treba definirati
ca, moći ćete definirati što mu
prodaje po različitim kupcima i postupke kako
treba da bi svoj posao obavio, a
primjetni su prvi koraci podjele će se tvrtke
kupaca.
ponašati u cijelome jednom kada to znate, bit će lakdefinirati kakvu to vrijednost
Treći su stupanj razvoja Bliživotnome ciklusu še
Vaš proizvod/usluga ima za kupski odnosi s kupcima. Taj stupanj
ca. To je ključni korak u definikarakterizira jasno definirana kupca
ranju ponude proizvoda i usluga
strategija upravljanja odnosima
s kupcima koja se koristi za izradbu ponude koje naše tvrtke često preskaču. Ako dovoljproizvoda i usluga prilagođene segmentima no ne razumijete čime se Vaš kupac bavi, teškupaca. Tu se počinje mjeriti dodana vrijed- ko ćete definirati dodanu vrijednost koju stvanost kupaca, prodajni se kanali organiziraju rate za kupca, a samim time ćete teško doći i
oko segmenata kupaca, a same su prodajne do kupca jer će malo tko razumjeti što nudite tržištu.
transakcije poosobljene.
Da biste izvukli najviše iz odnosa s kupciČetvrti su stupanj razvoja tzv. Prisni odnosi s kupcima, gdje je CRM strategija osnova ma, dobro je poznavati kako se kupac s vreza razvoj tvrtke. Prodaja je potpuno organizi- menom razvija. Za ilustraciju može poslužiti
rana oko kupca (između kupca i tvrtke posto- model koji segmentira krajnje potrošače, oviji potpun odnos povjerenja), a za nagradu su sno o fazi života u kojoj se nalaze (slika 3.). Od
kupci jako lojalni i zaprjeke su ulasku konku- trenutka kad odrasle osobe stasaju kao samostalni pojedinci, kupuju svoj prvi automobil,
rencije visoke.
Slika 5
kupuju stan, dobiju dijete koje obrazuju prvo
u osnovnoj, zatim u srednjoj školi pa na fakultetu i sve do trenutka kad polako odlaze u mirovinu. Za svaku se fazu u životu potrošača
može definirati ponuda proizvoda i usluga. Time se s jedne strane postiže jako povezivanje
s kupcem, ali i stvaranje široke ponude proizvoda i usluga, što ovisi o životnoj dobi kupca. Odjednom tvrtka ne opslužuje samo uski
segment kupaca određene dobi, nego svojim
proizvodima i uslugama obuhvaća širok krug
ljudi, dok istodobno zadržava prisan odnos sa
svojim kupcima jer razumije kako im se potrebe mijenjaju tijekom života.
Dakle, da bi CRM sustav zaživio, potrebno je imati CRM strategiju, ali samo ona nije dovoljna. CRM sustav možemo predočiti u
obliku kuće koja na vrhu ima strategiju, a u temeljima tehnološko rješenje. U prenesenome
smislu, s krova kuće vidimo najdalje i upravo strategija definira taj pogled. Ako se spustimo kat niže, nailazimo na CRM organizaciju i
postupke koji podržavaju provedbu strategije.
Tu se u načelu definiraju pravila igre kako najbolje udovoljiti zahtjevima kupca. Kako mora
biti organizirana prodaja, kako mora biti organiziran marketing, kako moraju ostale funkcije u tvrtki podržavati organizaciju prodaje.
U tome se dijelu CRM sustava donosi odluka
hoće li naša prodaja biti organizirana po proizvodima ili po kupcima i koje ćemo prodajne
kanale koristiti.
Krećući se dalje prema prizemlju, nailazimo
na kat na kojem se definira način kako će se
pratiti/nadzirati ostvaruju li se dogovoreni ciljevi i planovi. Tu se definira metrika i pokazatelji potrebni za izradbu sustava nagrađivanja
prodajne sile. Sustav nagrađivanja treba poticati prodajnu silu da provode više vremena s
kupcem i da, umjesto administrativnih i transakcijskih poslova, radi na uspostavljanju od-
definirati stratešku vrijednost CRM sustava
i mjerljive ciljeve njegove implementacije, a
nakon toga zapitati se koji su naši najvrjedniji kupci, koji su naši planovi za rast, koju
vrijednost nudimo kupcu, kako zadržavamo
lojalnost kupca, kakva su organizacijska rješenja potrebna, koja bi tehnologija zadovoljila potrebe CRM sustava te, na kraju, razmisliti o prijelaznome razdoblju u kojem će trebati
upravljati promjenama u procesnome i organizacijskome smislu, ali i kako integrirati novo tehnološko rješenje u postojeći informacijski sustav.
U praksi su identificirani brojni čimbenici
uspjeha od kojih ćemo ovdje navesti one najbitnije. Prvi je vezan uz ciljanje kupaca, tj. da
je uvijek bitno pronaći i zadržati profitabilne
kupce, tj. one s kojima radite s najmanje napora i zadovoljni su Vašom tvrtkom. Nakon toga treba segmentirati kupce u skladu s ponunosa povjerenja s kupcem i da razvije kapaci- dom dodane vrijednosti za kupca. Sljedeći je
čimbenik da se održava redovita komunikacitet za spoznavanje njegovih potreba.
No veliko mjesto u tome dijelu sustava za- ja s kupcem. Nije dobro nasumično nazivati
uzima i organizacijska kultura tvrtke. Nije kupca, nego je pravilno da kupac putem redovite komunikacije dobije osjećaj
isto ako je organizacijska kultura tvrtke takva da se brzo donose
CRM sustave sigurnosti da se Vi, kao njegov
dobavljač, zanimate za njegovo
odluke o promjenama u poslova- trebamo da
poslovanje i brinete za njega. Nanju u odnosu na dugotrajne probismo iskoristili
kon toga dolazi čimbenik pristucese odlučivanja. To je jako bitno
pa kupcu kroz više kanala.
za kapacitet tvrtke u upravljanju maksimum iz
Primjer: činjenica je da smo
promjenama. Naime, svaka im- našega odnosa s
prije kod istoga vlasnika imali
plementacija CRM sustava dono- kupcima
jednu tvrtku za usluge fiksne tesi određene promjene u poslovanju. Bilo da je riječ o strateškim promjenama, lefonije, a drugu za uslugu mobilne tehnolopromjenama u procesima ili promjenama u gije. Danas to više nije tako. Neki će reći da
obradbi podataka, tvrtka će trebati upravljati smo u Hrvatskoj imali tu situaciju onda kada
tim promjenama. Na kraju, dolazi jako bitan je usluga mobilne telefonije bila na početku.
dio CRM sustava koji je na neki način njegova Tada je donesena mudra odluka o njihovome
osnova – informacijska, tj. tehnološka infra- razdvajanju zato da se usluga mobilne telefonije odvoji od fiksne kako bi narasla i osvojistruktura za podršku CRM sustava.
Zašto je to osnova kada smo do sada govorili la tržišni udio. No danas, kada su obje tehnoda tehnologija dolazi na kraju? Tehnologija je logije razvijene, ima smisla spojiti prodaje, ići
osnova zato što danas bez nje nema djelotvor- prema kupcu s jednim kontaktom i nuditi vine obradbe podataka ni pripreme izvješća. Sa- še usluga odjednom. Nadalje, treba definirama CRM strategija, organizacija, procesi, su- ti metriku kojom će se pratiti funkcioniranje
stav nagrađivanja i sl. ne će moći zaživjeti bez CRM sustava, jesmo li na pravome putu u odtehnološkoga rješenja. Tehnološko rješenje nosu na plan ili treba li raditi korektivne akcimože biti i excel tablica ili access baza poda- je. Ta je metrika usko povezana s potrebom za
taka, no danas su odnosi s kupcima toliko slo- prilagodljivim i pouzdanim informacijskim
ženi zbog broja kupaca, praćenja faze razvo- sustavom.
ja, broja proizvoda i usluga koje im nudimo
da je bez tehnološkoga rješenja, koje će obu- Kod planiranja, pragmatično
hvatiti podatke iz operativnoga sustava tvrtke
U praksi smo nailazili na različite oblike plai podatke s tržišta, teško zamisliti djelotvorno niranja projekata za uvođenje CRM sustava.
funkcioniranje CRM sustava.
No kako god ga organizirali, faze bi projekta
trebale biti kao što je prikazano na slici 5. Pretprojektna je faza snimke stanja bitna da bi se
Kako pobijediti uvođenje
popisale već započete inicijative. Naime, proCRM-a?
Općenito gledano, da bi projekt uvođenja, blem upravljanja odnosima s kupcima je totj. izgradnje CRM sustava uspio, prije počet- liko dio svakodnevnoga poslovanja da nema
ka samoga projekta potrebno je odgovoriti i tvrtke koja nema u svojem razmatranju isto180/6/2010 InfoTrend 17
ICT rješenja
dobno nekoliko inicijativa. Nakon toga je još
u pretprojektnoj fazi potrebno definirati očekivanja od CRM sustava i izračunati isplativost
njegovoga uvođenja, kada se sučele koristi na
strani prihoda i troškova te iznos ulaganja.
Nakon dobre pripreme, započinje faza definicije CRM strategije po svim elementima
stvaranja vrijednosti koje radimo za kupca:
vrijednost naše ponude, način generiranja vrijednosti kod kupca, komunikacija vrijednosti
koju stvaramo za kupca te opis kako će se realizirati cijeli taj proces. Ta je faza bitna i za
poticanje prodaje na promjene koje će novi
CRM sustav donijeti. Nakon definiranja strategije, započinje definicija koncepta CRM sustava u procesnome smislu, organizacijskome
smislu, po pitanju metrike, pokazatelja, sustava nagrađivanja itd. Kako bi se dovoljno rano
u projektu moglo dogovoriti kontrolne točke
(milestone) implementacije.
Na kraju, nakon potvrde koncepta ostaje faza
planiranja implementacije gdje se uspostavlja ured za vođenje projekta kako bi podržao
upravljanje projektom i olakšao komunikaciju o promjenama, zatim se razrađuju implementacijski planovi i koristi od implementacije. Projekti uvođenja novoga CRM sustava
mogu trajati 10-16 tjedana za fazu pripreme,
definicije strategije i CRM koncepta, a sama
implementacija može potrajati i do godinu dana.
Ključne poruke
Na kraju treba umjesto zaključka ponoviti
ključne poruke koje će pomoći u stvarnijem
planiranju uvođenja CRM sustava. Na prvome je mjestu potreba za shvaćanjem kako
tehnologija sama po sebi ne će ostvariti očekivane koristi od implementacije CRM sustava. Na drugome je mjestu potreba za razumijevanjem da se CRM sustavi ne uvode samo
zbog povećanja prihoda, nego i zbog smanjenja troškova prodaje. Na trećem je mjestu potreba da se prije projekta obuhvate sve
započete inicijative i napravi ocjena isplativosti uvođenja CRM sustava. Na četvrtome
mjestu treba uzeti u obzir činjenicu da će novi
CRM sustav donijeti promjene u poslovanju i
treba isplanirati vrijeme potrebno da se te promjene prihvate. Na petome je mjestu potreba
da se u projekt uključe svi sudionici koji imaju utjecaja na odnose s kupcima, čak i one koji podupiru prodajne težnje. I na posljednjem
je šestom mjestu potreba za definiranjem metrike s kojom će se pratiti uspjeh implementacije CRM-a.
Tomislav Čorak
18 InfoTrend 180/6/2010
Vijesti
Amerikanci i brzina
Prema rezultatima istraživanja američke Savezne
komunikacijske komisije (Federal Communications
Commission - FCC) oko 91% američkih korisnika
širokopojasnih veza prema Internetu zadovoljno je
uslugom, no čak 80% ih ne zna koliku brzinu veze
plaćaju.
U istraživanju koje je obuhvatilo više od 3000 odraslih
korisnika širokopojasnoga Interneta, četiri od pet
ispitanika nije znalo kolika je brzina veze prema Internetu koju plaćaju. Oko 24% ih je izjavilo
kako vjerojatno dobivaju brzinu koju bi trebali imati, a 57% ih vjeruje kako bi trebali dobiti brzinu
koja se navodi u usluzi koju koriste. Predstavnici FCC-a navode kako su ti rezultati jasan znak
da su korisnici zbunjeni i slabo obaviješteni o uslugama koje im se nude. Istraživanje je dio
plana prema kojemu bi svaki Amerikanac u sljedećih deset godina trebao dobiti mogućnost
širokopojasnoga pristupa Internetu. No kako bi se odredili potrebni koraci za provedbu plana
FCC-a, prvo želi utvrditi trenutačno stanje na tržištu te su stoga pokrenuli i ispitni alat na svojim
stranicama koji omogućuje provjeru trenutačne brzine prema Internetu.
IBM kupuje Sterling
IBM će za 1,4 milijardi dolara preuzeti tvrtku Sterling
Commerce od američkoga mobilnoga operatora AT&T.
Sterling prodaje proizvode koji bi trebali omogućiti
tvrtkama jednostavniju razmjenu informacija iz
različitih poslovnih sustava partnera, korisnika i
dobavljača. Tvrtka ima oko 18 000 korisnika širom
svijeta, a prema navodima iz IBM-a, posebno
je usmjerena na “usluge u oblaku”. IBM-ovi su
predstavnici istaknuli kako će nastaviti podržavati
postojeće korisnike te nastaviti razvoj Sterlingovih
tehnologija kako bi iskoristili mogućnost povezivanja s
IBM-ovim rješenjima. Cijeli bi posao oko preuzimanja trebao završiti u drugoj polovini godine, a
2500 Steerlinogvih zaposlenika trebalo bi se pridružiti IBM-ovu odjelu WebSphere.
Tržište pohrane podataka
Prema rezultatima istraživanja
tržišta tvrtke IDC, promet ostvaren
prodajom profesionalnih vanjskih
uređaja za pohranu temeljenih na
čvrstim diskovima porastao je 17%
u prvom kvartalu u odnosu na isto
razdoblje godinu ranije. EMC je vodeći
proizvođač s udjelom od 24,6%, a u
odnosu na godinu ranije prodaja mu
je porasla 37,6%. Na drugom mjestu
je IBM koji drži približno 11,7% tržišta,
odnosno ostvario je 579 milijuna
dolara prihoda uz rast od 21,6% u
odnosu na godinu ranije. No vrlo blizu
IBM-a na trećoj poziciji je NetApp
s udjelom od 11,1% i prihodima od
550 milijuna dolara. Naime tvrtka je ostvarila najveći rast među vodećom četvorkom, odnosno
prihodi su joj porasli 47,4% čime je s prošlogodišnje šeste skočila na treću poziciju. Na četvrtom
mjestu je HP koji je uz rast od samo 5% ostvario 506 milijuna dolara prometa, dok je Dell na
petom mjestu ostvario 500 milijuna dolara prometa uz rast od 21,8%. Ukupno je na tržištu
profesionalnih vanjskih uređaja za pohranu temeljenih na čvrstim diskovima u prvom kvartalu
ostvaren promet od 4,96 milijardi dolara.
Vijesti
Krave i energija
Oracle kupuje Secerno
Transakcije će oko akvizicije biti zatvorene do kraja lipnja.
Financijske pojedinosti sporazuma nisu objavljeni. U Oracleu
još uvijek sjede na hrpama novca, barem ako je suditi prema
objavljenim planovima. Naime, tvrtka namjerava kupiti britansku
tvrtku Secerno specijaliziranu za izradbu sigurnosnih
rješenja za baze podataka. Među rješenjima koja
tvrtka nudi izdvaja se firewall za baze podataka, koji
bi Oracle vrlo brzo mogao integrirati u svoje
proizvode. Prema navodima iz tvrtke to će
krajnjim korisnicima Oracleovih rješenja
omogućiti višu razinu sigurnosti, uz
smanjenje troškova i složenosti sustava
za osiguranje baza podataka.
IN2 osnovao tvrtku u Makedoniji
Istraživači iz tvrtke Hewlett-Packard
predstavili su nedavno na konferenciji
Američkoga udruženja inženjera strojarstva
projekt korištenja stajskoga gnojiva i drugoga
otpada s farmi za generiranje električne
energije. U projektu se, doduše hipotetički,
tvrdi da farma s 10 000 krava može osigurati 1
MW za napajanje centra za obradbu podataka
u kojem se nalazi 1000 poslužitelja. Ta
zamisao, za sada, postoji samo na papiru,
premda Tom Christian, rukovoditelj HP-ova
istraživačkoga tima, tvrdi da postoji zanimanje
za pretvaranje stajskoga gnojiva u električnu
energiju.
Rekordni rast
Prema istraživanju iSupplija, u prvom kvartalu
ove godine prodano je za 22,7% više računala
nego u istom razdoblju prošle godine. To
je najveći rast na godišnjem nivou kojeg je
kompanija zabilježila od početka mjerenja.
Ukupno je tokom kvartala isporučeno 81,5
milijuna računala, a najveći su rast prodaje
zabilježili azijski proizvođači. Acer se tako
približio HP-u s razlikom od svega 6,3%
tržišnog udjela, dok je Asus bio proizvođač
s najvećim rastom prodaje koji je iznosio
čak 136,2%. Konstantni pad prodaje stolnih
računala nakratko je zaustavljen s obzirom
da su se desktopi prodavali bolje za 1% nego
prošle godine. Ipak, u usporedbi s rastom
od 26,5% među prijenosnicima, rast prodaje
desktopa zanemariv je.
Nakon višegodišnje prisutnosti i na
makedonskome tržištu +, IN2 grupa sa
sjedištem u Zagrebu, osnovala je krajem
studenoga 2009. tvrtku IN2 d.o.o.e.l. Skopje,
a u utorak 27. travnja obilježen je početak
poslovanja nove članice. Tom je prigodom
upriličen IN2 dooel, Skopje, deseta članica
IN2 Grupe. Osnivanjem samostalne tvrtke,
IN2 pokazuje namjeru za jačim djelovanjem
na makedonskome tržištu gdje je do sada bila
prisutna samo kroz matičnu tvrtku iz Zagreba.
“Na makedonskome tržištu IN2 je do sada
imao projekte samo u financijskome sektoru, što je samo jedno od područja našega djelovanja.
Osnivanjem tvrtke IN2 želi proširiti svoje djelovanje i u ostalim tržišnim segmentima s posebnim
naglaskom na zdravstvo i javni sektor”, istaknuo je Ante Mandić, predsjednik uprave IN2. Biljana
Petreska, direktorica skopskoga IN2, istaknula je da vjeruje da će se time osnažiti partnerstvo s
postojećim klijentima u Makedoniji (KB Prv penziski fond, NLB Nov Penziski fond, Komercijalna
banka i Stopanska banka) te posebno poboljšati kvaliteta podrške njihovoga daljnjega rasta.
Time će se ostvariti i nužni preduvjeti za brz rast tvrtke i pridobivanje novih klijenata.
Želja je vodstva IN2 grupe da kroz skopsku tvrtku poboljša plasman vlastitih softverskih rješenja
i IT usluga te time makedonskomu tržištu učini dostupnim znanje i iskustvo svojih stručnjaka
stečeno kroz 18 godina rada i prisutnosti na regionalnome IT tržištu. S druge se strane nada
da će upošljavanjem kvalitetnih makedonskih stručnjaka te njihovim dodatnim obrazovanjem u
vlastitome obrazovnome centru u Zagrebu pojačati svoj stručni potencijal i sveukupnu kvalitetu.
Apple pod istragom
Prema pisanju The Wall Street Journala američko ministarstvo
pravosuđa (DOJ) istražuje Appleovu tržišnu strategiju vezanu
uz distribuciju digitalne glazbe. Naime, Apple je navodno
zahtijevao od vodećih glazbenih izdavača da odustanu
od specijalnih popusta na stranicama poput Amazona.
Istraga nije samo usmjerena na Appleov utjecaj na ukidanje
promotivnih popusta na Amazonu, nego se općenito istražuje
Appleova strategija za prevlast na tržištu digitalne distribucije glazbe.Trenutačno je istraga još
uvijek u vrlo ranoj fazi, tako da nije sigurno hoće li rezultirati i formalnom tužbom protiv Aplea. Za
sada nema službenih komentara iz Applea ni američkoga ministarstva pravosuđa.
180/6/2010 InfoTrend 19
Novosti BiH
ICT tržišta
Piratstvo
Business Software Alliance (BSA),
međunarodna asocijacija koja predstavlja
globalnu industriju softvera, zajedno s
tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, objavila je
19. svibnja 2010. svoju sedmu godišnju studiju
o softverskome piratstvu, kojom je obuhvaćeno
više od stotinu zemalja. Od 2008. do 2009.
instalacije su nelicenciranoga softvera na
računalima u Bosni i Hercegovini smanjene za
1%, tako da sada stopa softverskoga piratstva
iznosi 66%. Komercijalna je vrijednost toga
ilegalnoga softvera dostigla iznos od oko 14
milijuna američkih dolara.
Microsoft BiH
Microsoft BiH je u Banjoj Luci održao
svoju redovitu godišnju konferenciju
namijenjenu inženjerima za razvoj softvera,
IT stručnjacima, studentima i ostalima
koji su zainteresirani za upoznavanje
Microsoftove razvojne platforme. Devdays
2010 bio je posvećen predstavljanju najnovijih
Microsoftovih proizvoda za spomenuto
slušateljstvo, a naglasak je bio na posljednjoj
inačici Microsoftova proizvoda Visual Studio
2010, koji je svjetsku premijeru doživio
12. travnja 2010. u Las Vegasu. Nove će
funkcionalnosti Visual Studia 2010 razvojnim
inženjerima omogućiti stvaranje aplikacija koje
će raditi jednako kvalitetno kako na postojećoj
infrastrukturi tako i na osnovama koje dolaze,
kao što je „Cloud computing“ osnova. Osim
predstavljanja vezanih zaVisual Studio 2010 i
SQL Server 2008 R2 posjetitelji su imali priliku
saznati novosti o proizvodima i rješenjima, kao
što su .NET Framework i Silverlight 4 i to od
uglednih predavača iz BiH i regije.
Pripremio: Haris Hamidović
Rasprava
Pan-Europska rasprava o upravljanju
Internetom (EuroDIG) – otvorena osnova za
neobvezatnu i uključujuću raspravu i razmjenu o
javnim politikama koje se odnose na upravljanje
Internetom (Internet Governance – IG) – održaln
je u Madridu konferenciju za 2010. U svrhu
uključivanja svih zainteresiranih predstavnika
ustanova i pojedinaca iz Bosne i Hercegovine,
koji se bave pitanjima vezanima za Internet i/ili
općenito informacijsko-tehnološka pitanja, u
europske rasprave o upravljanju Internetom
organizirana je 29. travnja videokonferencija
20 InfoTrend 180/6/2010
u Sarajevu koja je pratila EuroDIG 2010
konferenciju u Madridu. EuroDIG je osnovan
2008. od strane predstavnika civilnoga društva,
poslovnoga sektora, tehničke i akademske
zajednice, vladinih ustanova različitih država
i regionalnih europskih ustanova uključujući
i predsjedništvo EU-a, Europsku komisiju,
Europski parlament, Vijeće Europe i Europsku
uniju za radiodifuziju. EuroDIG ima dvostruku
svrhu: prvo, da podrži predstavnike zainteresiranih strana iz različitih ustanova u razmjeni
njihovih stajališta i najboljih praksi vezanih za
pitanja iz upravljanja Internetom o kojima se
treba raspravljati na sastancima UN Foruma za
upravljanje Internetom (Internet Governance
Forum - IGF), i da se na taj način utvrdi
zajedničko europsko stajalište o istim pitanjima,
uvijek podcrtavajući raznolikost iskustava svih
uključenih; i drugo, da se razvije svijest u Europi
o vrijednosti pluralističkoga pristupa raspravama
koje se razvijaju kroz i oko IGF-a.
Bibliotekarski servisi
Novosti Srbija
ICT tržišta
Obrazovanje
Potpredsjednik je Vlade za europske
integracije i ministar za nauku i tehnološki
razvoj Božidar Đelić 15. travnja 2010.
uručio ugovore novoj generaciji stipendista
doktoranata Ministarstva za nauku i
tehnološki razvoj u 15 znanstvenih područja.
Đelić je tom prilikom istaknuo kako je
stipendiju Ministarstva u 2010. dobio 201
student doktorskih studija i 16 srednjoškolaca,
da je bitno da doktoranti ostanu raditi i živjeti
u Srbiji, da su doktorske studije bitan dio
strategije znanstvenoga i tehnološkoga
razvoja zemlje i da se mora osigurati
znanstveni podmladak jer Srbija pripada
starim znanstvenim zajednicama.
(Foto: Tanjug)
E-bankarstvo
Zamjenik direktora Univerzitetske biblioteke
iz Beograda „Svetozar Marković“, Bogoljub
Mazić, u Sali za sjednice Rektorata Univerziteta
u Tuzli predstavio je projekt „Novi bibliotečki
servisi na univerzitetima Zapadnog Balkana“
koji je dio Tempus projekta. Osnovni su ciljevi
toga projekta: tehničko osuvremenjivanje
mreže, uključivanje preostalih fakultetskih
biblioteka u univerzitetsku bibliotečku mrežu,
implementacija novih web-servisa za bibliotečko
poslovanje, izgradnja spremišta univerzitetskih
e-publikacija i izgradnja portala fakultetskih
kurikuluma povezanih sa spremištima.
Predstavljanju su projekta nazočili menadžment
Univerziteta u Tuzli, predstavnici Univerzitetske
biblioteke iz Maribora te predstavnici Narodne i
univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla.
„Narodna i univerzitetska biblioteka ‘Derviš
Sušić’ iz Tuzle, zajedno s partnerskim
bibliotekama iz Srbije, Crne Gore, Austrije,
Velike Britanije i Slovenije, uspjela je Tempus
projekt dovesti i u Tuzlu. To je velik korak za
bibliotekarstvo kako u Tuzli tako i u cijeloj Bosni
i Hercegovini. Na taj ćemo način povezati
biblioteke iz BiH s bibliotekama iz regije i šire
koje implementiraju COBISS sistem“- riječi su
mr. Enise Žunić, direktorice NUB „Derviš Sušić“
iz Tuzle.
Prednosti su nove inačice povećana
brzina, sigurnost i stabilnost sustava
i znatno smanjeni troškovi održavanja.
Prilagodivši svoje proizvode današnjim
bankarskim potrebama, „Saga“ je predstavila
preobrazbu nekadašnjega call centra u
„kontakt centar“ kao proaktivnoga rješenja
za komunikaciju između operatora i
klijenta.“Saga“ u suradnji s tvrtkom „Loxon
Solutions“ nudi i softver za upravljanje
rizikom u poslovanju banaka i „Business
Intelligence” i „Data Warehouse“ alate koji
su zapravo skup standarda koje je Narodna
banka Srbije propisala kao obvezu za sve
banke do kraja 2010.
Telekom Srbije
Na natječaj za savjetnika prodaje dijela
državnih akcija u Telekomu Srbije prijavio
se samo konzorcij “Citigroup global
markets” iz Londona.
Tenderska je komisija Vlade Srbije prihvatila
tehničku ponudu te tvrtke, dok će o
financijskoj ponudi biti odlučeno u roku od 15
dana. Cijena će usluge konzorcija Citigroup
global markets iznositi 0,2% vrijednosti od
prodanih akcija. Prema prijašnjim najavama iz
Vlade, očekuje se kako će tender za prodaju
dijela akcija Telekoma Srbije biti raspisan
E-uprava
Ministrica financija u Vladi Republike
Srbije, Diana Dragutinović, službeno je
19. travnja 2010. pustila u rad Kontakt centar
Poreske uprave koji treba omogućiti bolju
komunikaciju poreznih obveznika i te uprave.
Dragutinović je tom prilikom navela kako
je u otvaranje toga kontakt centra uloženo
približno 2,7 milijuna eura i izrazila očekivanje
kako će on doprinijeti povećanju broja
poreznih obveznika koji će na vrijeme obavljati
svoje obveze.
Također će se kontakt centri otvoriti u svim
većim gradovima i općinama u Srbiji. Direktor
Poreske uprave Dragutin Radosavljević
upozorio je da će Kontakt centar u prvoj
fazi pružati opće informacije o poreznim
propisima putem telefona, elektroničke pošte
i web-sajta, dok bi u drugoj fazi sljedeće
godine trebao pružati i druge pojedinačne
informacije.
Zdravstvo
moći obaviti na jednome šalteru. Direktorica
Republičkoga zavoda za zdravstveno
osiguranje Svetlana Vukajlović podsjetila
je na to kako je taj zavod potpisao protokol
o suradnji s Nacionalnom službom za
zapošljavanje (NSZ) kojim je omogućen
jednošalterski sustav prijave i odjave na
zdravstveno osiguranje elektronskim putem.
(Foto: Fonet)
E-trgovina
Na internacionalnoj konferenciji o
elektronskoj trgovini, koja je održana na
Paliću od 22. do 24. travnja 2010., svi su
sudionici pokazali kako su unaprijedili svoja
znanja i aktivnosti u toj bitnoj djelatnosti.
Organizatori su uspjeli pozvati najbolje
domaće, ali i neke inozemne stručnjake
za e-trgovinu. Od 70 održanih predavanja
pozornost su sudionika posebno izazvala
predavanja kao što su: Koliko biste platili da
imate koristi od web-sajta, Male tajne za veću
zaradu vaše web-trgovine, Kako započeti
vlastitu internetsku trgovinu, Uvjetovanost
primjene e-poslovanja i konkurentnosti
poduzeća, digitalni novac: revolucija ili
evolucija, Upotreba sustava mobilnih plaćanja
i dr. U tim i sličnim predavanjima vide se
stečena iskustva, ali i nezadovoljstvo zbog
malo primjena i male isplativosti e-trgovine.
E-parlament
Predsjednica je Narodne skupštine
Republike Srbije, Slavica Đukić-Dejanović,
izjavila kako se pregovara s donatorima koji
bi omogućili uvođenje tzv. elektronskoga
parlamenta do 2011. Ilustrirajući značaj
uvođenja e-parlamenta, predsjednica je
Narodne skupštine istaknula kako jedna
sjednica Skupštine Srbije, gdje poslanici
prijave 3000 amandmana, stoji čak 15.000
eura, ali da skupština nema vlastitih
sredstava kako bi uvela samostalnu novu
tehnologiju.
Telekomunikacije
Potpredsjednik je Vlade i ministar
ekonomije i regionalnoga razvoja Mlađan
Dinkić izjavio kako je Republički zavod za
zdravstveno osiguranje (RZZO) omogućio da
poslodavci podnesu prijavu za zdravstveno
osiguranje elektronskim putem.
On je objasnio kako poslodavci ne će morati
dolaziti na tri šaltera – zdravstvenoga
fonda, umirovljeničkogaa fonda i službe
zapošljavanja, nego će sve nužne aktivnosti
VIP mobile najavio je drugi krug natječaja
za razvoj lokalno primjenjivih Android
aplikacija – Vip Android izazov 2.0. Korisnici
su telefona s Android podlogom izvrsno
prihvatili 64 domaće aplikacije iz prethodnoga
natječaja, a njihove su napomene o tome
koje bi nove mobilne servise rado koristili
u budućnosti bile dovoljan razlog da taj
natječaj Vip podigne na sljedeću razinu.
Programeri svoje aplikacije za Vip Android
izazov 2.0 mogu prijaviti u okviru sljedećih
kategorija: Najbolje unaprjeđena aplikacija
s prethodnoga tečaja Informacije, Zabava
i Mobilne aplikacije komercijalnih servisa.
Ukupan nagradni fond Vip Android izazova
2.0. iznosi 22.000 eura. Registracija je za
natječaj počela 5. svibnja 2010. i traje do 31.
srpnja 2010., a programeri gotove aplikacije
mogu poslati do 1. listopada 2010. Dodjela je
nagrada zakazana za 30. listopada 2010.
Trendovi
Društvo je za informatiku Srbije 12. svibnja
2010. u Beogradu organiziralo tradicionalni
naučno-stručni skup Informatika 2010. Skup
je bio posvećen predstavljanju iskustava u
primjeni novih trendova u informatici. Održana
su predavanja: o semantičkome webu, o
elektronskim javnim servisima na Portalu
javne uprave, o Microsoft Office 2010, o
mobilnosti u heterogenim bežičnim mrežama,
o primjenama ISMS(Sustav za upravljanje
sigurnosti informacija), o korištenju mobilnih
uređaja u distribuiranim poslovnom sustavima
te o primjeni Facebooka u nastavi književnosti
i projektu Qlab na Matematičkome fakultetu.
Poseban je interes izazvao Damir Baralić,
direktor Republičkoga zavoda za informatiku
i Internet, koji je prikazao elektronske javne
servise na portalu javne uprave. Portal je
koncipiran tako da građani i privreda brzo
i jednostavno pristupaju informacijama i
servisima koje pružaju državna tijela i lokalna
samouprava. Sada je raspoloživo oko 50
servisa, a uskoro će ih biti još više.
Znanost
U Beogradu su Privredna komora Srbije,
SIEPA i Poslovno tehnološki inkubator
tehničkih fakulteta organizirali sastanak
na kojem se razgovaralo o mogućnostima
za ulaganje u inovativne projekte i „start
up“ tvrtke. Cilj je stvaranje sustava koji bi
omogućio da se ujedine znanja i poslovne
ideje kako bi se od toga moglo živjeti. Andrija
Bednarik iz SIEPE kazao je kako u Srbiji
postoji dosta projekata s dobrim idejama,
ali da nedostaju sredstva da se oni završe i
primijene. Želimo tvrtkama omogućiti pristup
do kapitala i zainteresiranih ulagača, istaknuo
je Bednarik. Aleksandar Čabrilo na skupu
je predstavio „Mrežu srpskih poslovnih
anđela“ koja je počela raditi u siječnju 2010.
Poslovni anđeli zapravo su poslovni ljudi koji
su spremni vlastita sredstva uložiti u rane faze
projekta koje su inače vrlo rizične. Oni obično
ulažu u ICT sektor. Privredna će komora
Srbije i SIEPA sa zainteresiranim tvrtkama i
pojedincima nastaviti komunikaciju i nastojati
okupiti sve zainteresirane i pridobiti ih za
suradnju u inovativnim projektima.
180/6/2010 InfoTrend 21
Pripremio: Nikola Marković
potkraj ljeta ili početkom jeseni. Kako je prije
navela ministrica za telekomunikacije Srbije,
Jasna Matić, financijski bi savjetnik trebao
odrediti optimalan paket akcija Telekoma za
prodaju i predložiti vremenski raspored u
poslu oko raspisivanja tendera. Istodobno je
u Beogradu 15. travnja 2010. u Medija centru
održan okrugli stol posvećen razmatranju
odluke o prodaji Telekoma Srbije. Sa skupa
su objavljeni zaključci u kojima se upozorava
kako je rasprava doprinijela uvjerenju o
neosnovanosti i neargumentiranosti odluke
Vlade Srbije o prodaji Telekoma.
Recept za uspjeh
Zagrebačka tvrtka
IN2 u osamnaest
godina postojanja
i rada, prerasla u
dobro usklađenu
i uspješnu grupu
desetak
specijaliziranih
informatičkih tvrtki
Snaga
zajedništva
„Kada sam osnivao IN2, još nije bilo prave vizije u kojem
ćemo smjeru krenuti jer je ključno bilo kako opstati. No
želio sam jednostavno raditi ono što sam znao i odlučio
sam da to bude izrada softvera“, govori nam Ante Mandić,
predsjednik Uprave IN2, prisjećajući se početnih
nedoumica jedne male informatičke tvrtke koja se tijekom
sljedećih godina razvila u jednu od najjačih informatičkih
organizacija u regiji, ujedinjujući desetak specijaliziranih
tvrtki s 375 djelatnika:
D
anas IN2 Grupu čini deset vlasnički povezanih tvrtki koje djeluju u regiji. Od tih deset tvrtki pet djeluje u Hrvatskoj, a po jedna
u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji te dvije u Bosni i Hercegovini.
Sve su tvrtke u vlasništvu IN2. Trenutačno je u njima 375 ljudi, a konsolidiran prihod iznosi oko 20 milijuna eura. Sve se tvrtke u Grupi bave
isključivo razvojem softvera, u smislu proizvoda i servisa i odatle dolazi preko 95% prihoda Grupe. To je najbolji pokazatelj u kojem smjeru
ide IN2 kako u geografskome tako i tržišnome smislu.
Kada se govori o širenju poslovanja u regiji, uvijek se javlja dvojba je
li bolje kupiti neku od postojećih tvrtki, osnivati novu, vlastitu, ili uspostaviti partnersku mrežu kroz tvrtke koje tamo već djeluju.
Zato, kada je u pitanju geografsko širenje tržišta, IN2 je u drugim zemljama osnivao vlastite tvrtke. Praksa je IN2 u pojedinoj zemlji dobiti
nekoliko projekata i zatim osnovati tvrtku koja se od njih financira. Posljednji je takav primjer tvrtka osnovana krajem prošle godine u Makedoniji, koja se financira od šest projekata koji su tamo u tijeku.
Spajanje ili akvizicija?
Želeći ostvariti uvjete za rast, IN2 je svojedobno pokušao sa spajanjem,
ali bez uspjeha. Problem je hrvatske informatike u činjenici da su vlasnici ujedno i osnivači tvrtke prema kojoj imaju neku vrstu emocionalnoga
odnosa. Pa kada dođe do razgovora o spajanju, potrebna je usporedna
ocjena vrijednosti obiju tvrtki da bi se odredili vlasnički odnosi u budućoj zajedničkoj tvrtki. To dovodi do nepotrebnoga uspoređivanja i neke
vrste suparništva te unaprijed unosi moguće probleme upravljanja u budućoj tvrtki.
Kod akvizicije toga nema, odnosi su mnogo čistiji. Pregovara se samo o
vrijednosti tvrtke koja se kupuje i jasan je model buduće odgovornosti za
upravljanje tvrtkom.
22 InfoTrend 180/6/2010
Poslovna inteligencija
Problemu prihvaćanja novih tržišnih segmenata IN2 prilazi na
drugi način. Ante Mandić, predsjednik Uprave:
„Isprva i nismo imali previše izbora. Nismo imali vlastitih sredstava za akviziciju tvrtke, a u to vrijeme niste mogli dobiti od banke
novac za financiranje informatičkih projekata, pogotovo ne u softverskome dijelu. Kredit se dobivao samo na hipoteku, na nekretninu, na nešto što je opipljivo. Za partnerske mreže, koje se u nekim
slučajevima mogu pokazati dobrima, nije bilo mogućnosti jer je to
financijski još zahtjevniji projekt. To je uglavnom razlog zašto smo
u drugim zemljama osnivali vlastite tvrtke. Naša je praksa u pojedinoj zemlji dobiti nekoliko projekata i zatim osnovati tvrtku koja se
od njih financira i ujedno se ekipira.
Na nova smo se tržišta najviše širili prodajom naših financijskih
aplikacija kojima u ovim krajevima
pokrivamo novi segment financijske
industrije koji se odnosi na vrijednosne papire, fondove i usluge koje idu uz
to. Nove je korisnike u našim aplikacijama zanimalo i poslovno znanje koje
je u njih ugrađeno, a ne samo softver.
Trebale su im, i to brzo, aplikacije koje
su omogućavale da se što brže osnuje
fond, da se zadovolje regulatorna tijela. A to im je IN2 mogao pružiti.
No kada smo odlučili popuniti portfelj proizvoda i usluga, morali smo se
osvrnuti za specijaliziranim IT tvrtkama. Akvizicijom tvrtke Grad iz Pule ušli
smo na područje zdravstva i sada imamo dobru zastupljenost u hrvatskim
bolnicama. Kroz InfoOpus ušli smo u
područje maloprodaje i dobili rješenja
za maloprodaju. S IGEA-om smo pojačali prisutnost u javnome sektoru i
prihvatili neka znanja koja se tiču geografskih informacijskih sustava.
Te su tvrtke nastavile rad na područjima za koja su specijalizirane i zato su
se te akvizicije pokazale vrlo uspješnima.“
Integracija nekad samostalnih tvrtki u homogenu grupaciju često dovodi do sukoba
poslovnih kultura. No taj je problem u tome slučaju uspješno riješen zahvaljujući posebnomu odnosu IN2 u politici zapošljavanja, obrazovanja i unaprjeđenju menadžerskoga osoblja.
Većinu ljudi IN2 zapošljava izravno s fakulteta i od samoga ih početka obrazuje i prilagođava svojoj poslovnoj kulturi. U tu je svrhu već u
prvim godinama djelovanja tvrtke osnovan edukacijski centar za školovanje mladih ljudi iz IN2 Zagreb, a sada i ostalih tvrtki Grupe. Centar
ima instruktore, program i proceduru prijama i uvođenja mladih ljudi u
posao. Tu se ne uči samo tehnologija nego i pristup problemima, upoznavanje s tvrtkom, Grupom i načinom rada, a nakon toga slijede još
mjeseci pod nadzorom mentora prije no što novi suradnik počne dobivati samostalne zadatke.
Ante Mandić:
„Svi ljudi koji prođu kroz naš edukacijski centar i koji počnu raditi u IN2 znaju vrijednosti koje su nama bitne, odatle je izrastao cijeli menadžment u IN2. Nemamo menadžera izvana izuzev jednoga
člana uprave zaduženoga za financije. Sve su razine menadžmenta
ljudi koji su izrasli iz našega sustava i prošli su put od programera,
voditelja proizvoda i tako dalje, do razine članova uprava. Kada ih
postavljamo na ključna mjesta u novim tvrtkama, oni rade kao što
su radili u IN2 i možemo zaista reći da nakon godinu dana ta poduzeća poprime glavna obilježja naše poslovne kulture, a bivši vlasnici ostaju kao članovi uprava ili sporazumno odlaze. Riječ je, dakako, o tvrtkama koje su kupljene, a novoosnovane tvrtke tako se
ponašaju od samoga početka.“
Članice Grupe djeluju usklađeno i surađuju na pojedinim projektima.
Ulaganje se u akviziciju može najbrže vratiti ako se brzo postigne da
tvrtke zajednički rade na nekome projektu. U praksi je suradnja dokazana na projektu TRGO gdje je tim sastavljen od stručnjaka iz IN2 i IN-
Od deset tvrtki koje čine IN2 Grupu,
pet djeluje u Hrvatskoj, a po jedna u
Srbiji, Sloveniji i Makedoniji te dvije
u Bosni i Hercegovini. U njima je
zaposleno 375 ljudi, a konsolidiran
prihod iznosi oko 20 milijuna eura
FO OPUS-a zajednički implementirao opus*Retail rješenje za podršku
T-COM i T-Mobile maloprodajnim centrima. Sličan je primjer tvrtke
Grad koja ima rješenja za bolničke centre u Zagrebu i Rijeci, ali ne i resurse za izvođenje tako velikih projekata. Trenutačno u KBC-u Zagreb
najveći dio posla obavljaju ljudi iz IN2.
Naše je tržište već popunjeno najrazličitijim rješenjima i zato se javljaju potrebe za stručnjacima koji mogu djelovati u različitim okruženjima i spajati različita rješenja. U sadašnjem sastavu IN2 Grupa može
ponuditi cijelu razinu sistem-integracije na najvišoj razini, jaku podršku skoro svim operativnim sustavima jer ima velik broj ljudi s mnogo
znanja i velikim iskustvom upravljanja operativnim sustavima.
U većini je tvrtki i ustanova u Hrvatskoj transakcijski način rada informatiziran do najviše razine i sada se javlja potreba za nekim višim
razinama. U posljednje vrijeme ima mnogo natječaja koji se odnose na
poslovnu inteligenciju, od informatike se sve više traži da sudjeluje u
stvaranju prihoda poduzeća.
180/6/2010 InfoTrend 23
Recept za uspjeh
Ante Mandić:
„Vjerujem da je, za sada, na tome području IN2 najkompetentniji u Hrvatskoj. U okruženjima u kojima radimo trenutačno surađujemo sa svim velikim globalnim tehnološkim IT vendorima, kao što
su Oracle, Microsoft i IBM. Uvijek imamo potrebnu kritičnu masu
ljudi sa specifičnim znanjima, više od 30 Java programera, 50 Microsoft programera, 220 Oracle programera i tako dalje. Pokrivamo sve tehnologije i rješenja koja se koriste.
Radimo uglavnom za velike i povremeno za srednje korisnike.
Proizvodi i način na koji radimo potrebni su jedino takvim korisnicima. Primjenjujemo više metoda projektiranja, pristupa, uvažavamo proizvodni ciklus softvera u svim fazama i na neki način tretiramo cijeli taj rad više industrijski, a manje analitičko-hardverski.
Tako se i naša korisnička baza isprofilirala na toj razini, rasli smo
zajedno s našim korisnicima. Naša je osnovna formula za rast da
pružamo bolju i kvalitetniju uslugu i rastemo širenjem naše usluge,
zadržavanjem postojećih korisnika i dobivanjem novih.“
Vjernost je uzajamna, a zadovoljstvo je korisnika veće od 98%. IN2 i
danas servisira korisnika s kojim je tvrtka počela raditi 1993., a u Hrvatskome je zavodu za zapošljavanje i T-HT-u prisutna preko deset godina. A tvrtke koje je IN2 kupio zadržale su, uz podršku Grupe, i korisnike
koji su se upravo spremali na prelazak drugomu dobavljaču.
Gospodarske teškoće koje od tvrtki zahtijevaju da uz manje troškove
postignu što bolje poslovne rezultate, idu na ruku poslovnoj filozofiji i
praksi IN2 Grupe. Osim poboljšanja kvalitete i djelotvornosti poslovanja, korisnici sada traže potporu marketingu i prodaji, dobivanje stvarne slike o poslovanju i ključnih informacija kao pomoć menadžmentu u
donošenju nekih sofisticiranih odluka. A u zahtjevima se za integraciju
postojećih rješenja traži nadogradnja poslovne inteligencije te mogućnost upravljanja postojećim podatcima da bi direktor ili menadžer dobio neku informaciju s kojom može brzo djelovati na tržištu.
Na tim područjima IN2 ima velike kapacitete i mnogo iskustva i trenutačno radi na više velikih projekata. Od početka godine u Tvornici
24 InfoTrend 180/6/2010
duhana Rovinj na velikome BI projektu i projektima koji se odnose na
internu prodaju, a u financijskome sektoru radi na projektima otvaranja
novih kanala prodaje putem Interneta. U hrvatskoj softverskoj industriji danas ima vrlo malo tvrtki koje proizvode vlastiti softver. Za razliku
od mnogih drugih dobavljača, IN2 i nadalje ostaje proizvođač softvera
i od toga ostvaruje 56 posto svojih prihoda. IN2 je spreman doći u veliki sustav i po traženome industrijskome standardu napisati milijune linija koda nove aplikacije od početka do kraja.
Ante Mandić:
Od naših korisnika sada dobivamo sve više zahtjeva za cjelovitom uslugom SaaS - softver as a service. Ne žele razvijati vlastite informatičke servise, ne zanimaju ih računala ni operatori, nego
po kojoj im cijeni možemo osigurati da mogu nesmetano raditi 24
sata dnevno, a cijela informatika neka bude kod nas. Prvenstveno
se to odnosi na naše manje financijske korisnike koji podliježu novim standardima sigurnosti i ocjene rizika, pa im održavanje vlastite infrastrukture postaje izrazito složeno i skupo. To je i razlog da,
slikovito rečeno, veći dio kompleksnosti žele preseliti k nama. Ako
preuzmemo brigu za to da korisnik pouzdano funkcionira od 0-24
i da mi odgovaramo za njegove podatke, pred nas se stavlja golema odgovornost koja je posebno izražena u sustavima poput maloprodaje gdje je svaki zastoj velik gubitak. Za takve su zadatke potrebne velike pripreme, kapital, znanje i iskustva koje još nemamo.
Krajem ćemo ove ili sljedeće godine raditi probne projekte s nekim
manjim korisnicima.
Zajednički nastup svih tvrtki iz IN2 Grupe omogućava preuzimanje i
najzahtjevnijih projekata u Hrvatskoj i regiji u koju, osim zemalja bivše Jugoslavije, spadaju još i Albanija, Rumunjska i Bugarska. Međutim
to nije dovoljno za izlazak na razvijenija zapadna tržišta gdje su potrebniji veći iskoraci u smislu strateškoga povezivanja s globalnim IT tvrtkama ili veća kapitalna ulaganja . Riječ je o značajnijim promjenama za
koje možda još nismo spremni. Hrvatskim bi IT tvrtkama u takvim situacijama pomoglo kada bi postojala ikakva osmišljenija izvozna stra-
Recept za uspjeh
tegija Hrvatske i kada bi naša gospodarska predstavništva u inozemstvu shvatila da je glavni razlog njihovoga postojanja zapravo pomoć u
izvoznim naporima našega gospodarstva (za svojega je postojanja tvrtka IN2 to doživjela samo jednom kada je, u natječaju za jedan veliki
projekt na Kosovu, veliku pomoć i sav svoj utjecaj pružio naš veleposlanik Zlatko Kramarić).
Iako su, u sadašnjim uvjetima poslovanja, namjere jedno, a ostvarenje nešto sasvim drugo, cilj je IN2 Grupe da još nekoliko godina ostane samostalna. A kada bude imala 500 do 600 zaposlenih i veću razinu
kapitala te, budu li uvjeti povoljni, izađe na burzu. No kako je do sada
tvrtka često samu sebe iznenadila svojim ostvarenjima, tako su iznenađenja i tu moguća.
Recept za uspjeh - pratiti trendove i brzo reagirati
U ovim tranzicijskim uvjetima smatram da nekakvo dugoročno planiranje
ne će mnogo pomoći. Kvaliteta se vođenja tvrtke ogleda u umijeću upravljanja promjenama. Treba gledati što se događa na tržištu i reagirati na svaku dobru situaciju i priliku. Uvijek sam se bojao da nam ne promakne nešto bitno čemu smo tehnološki nedorasli, no to nam se sada više ne može
dogoditi.
Primjerice, početkom prošle godine nismo uopće razmišljali o zdravstvu
dok nismo dobili ponudu od jedne inozemne tvrtke da njihovo rješenje prilagodimo i implementiramo u Hrvatskoj i široj regiji. Već smo površnijom
analizom trenutačnoga stanja na tržištu uočili da na domaćem tržištu postoji praktično samo jedno rješenje i jedna tvrtka koja pokriva 50% bolnica,
da je regionalna konkurencija slaba i da se pripremaju natječaji u dva najveća hrvatska KBC-a. Jako je malo trebalo da se strateški povežemo s tvrtkom
Grad iz Pule, čije je to rješenje bilo, te spojimo njihovu funkcionalnu ekspertizu ugrađenu u postojeću aplikaciju s našom tehnološkom ekspertizom,
većim resursima i znatno širom prisutnošću na tržištu. Rezultat je da smo
dobili oba natječaja za informatizacijom KBC-a Zagreb i Rijeka te da smo otpočeli s razvojem nove inačice aplikacije.
Kupljene su tvrtke nastavile raditi u svojim tržišnim segmentima te su u sinergiji s matičnom tvrtkom postale još uspješnije i veće.
Tanja Pušelj
Ostroški, članica
Uprave IN2 i
predsjednica
Uprave IGEA
Tržište
nas je dobro prihvatilo
Da bismo povećali našu konkurentnost na regionalnome i globalnome tržištu, kojemu smo približavanjem Hrvatske EU sve više izloženi, znali smo da moramo rasti brže od onoga tempa koji
je moguće ostvariti organskim rastom. Zato smo 2007. započeli s
akvizicijama i varaždinska je tvrtka IGEA bila prva u nizu. Odlučili smo da to bude prijateljska tvrtka, prepoznata kod klijenata po
kvaliteti, tehnološki podudarna, a opet koja nudi rješenja kojima
ćemo proširiti naš portfolio.
IGEA je, poslujući od 1991., na tržištu stekla dobar glas u javnome sektoru rješenjima za državnu upravu, od kojih su poznatiji informacijski sustav za zemljišne knjige, e-izvadak, katastar
zemljišta, e-katastar, prekršajni upisnici, obrtni registar. Ta su rješenja i stečena poslovna znanja odlično dopunila našu ponudu u
javnome sektoru, a postojala je i tehnološka podudarnost kroz primjenu Oracle i Microsoft tehnologija. Komplementarnost smo vidjeli u kompetencijama u području prostornih informacijskih sustava i primjeni GIS tehnologije, čime se IN2 do tada nije bavio.
IGEA je u IN2 pronašla strateškoga partnera s kojim može ostvariti svoje ciljeve, od kojih su najbitniji bili širenje obujma poslovanja i ostvarenje bržega rasta.
Razdoblje je nakon akvizicije bilo prilično izazovno jer je trebalo od dvije tvrtke izvući najbolje i zaposlenike naviknuti na način
rada novoga većinskoga vlasnika. Uveli smo jedinstvenu informatičku infrastrukturu, jedinstven proces zapošljavanja, izobrazbe i nagrađivanja zaposlenika, ujednačili metode i tehnologiju rada, uveli nova tehnološka znanja u IGEA-u, iskoristili postojeća
poslovna znanja na novim projektima, kao što je Upravljanje imovinom. Nakon tri godine uspjeli smo povećati broj zaposlenika s
22 na 36 i povećati prihod za 100%. Suradnja je stručnjaka iz IN2
i IGEA stalna i mislim da se možemo s pravom pohvaliti da je riječ o uspješnoj akviziciji, koju je osim zaposlenika obiju tvrtki i
tržište dobro prihvatilo.
180/6/2010 InfoTrend 25
Recept za uspjeh
Zajednički nastup svih tvrtki iz IN2 Grupe omogućava
preuzimanje i najzahtjevnijih projekata u Hrvatskoj i regiji
Amera Zulić
Vrabec,
Info Opus,
predsjednica
Uprave
Povećali
smo raspon
i kvalitetu usluga
T
vrtka Info Opus osnovana je 1992., a prvi je komercijalni proizvod bio opus*erp, razvijen na Oracle i Unix tehnologiji. U
to je doba Info Opus bio jedan od pionira na hrvatskome tržištu
ERP-a i razvoja proizvoda na spomenutim tehnologijama. U prvim je godinama postojanja rješenje implementirano kod nekoliko uglednih klijenata (Atlantic Trade, Narodne novine, Zagrebačka banka...). Sve do danas, tijekom 18 godina poslovanja, Info
Opus zadržao je svoje prve korisnike i taj kontinuitet na hrvatskome tržištu smatramo velikim uspjehom.
Krajem je 2007. IN2 akvizirao Info Opus u cilju proširenja poslovanja na područje trgovačkih poduzeća, distribucija i maloprodaja. Smatramo da je ta akvizicija obostrano bila dobar potez.
Info Opus je kroz IN2 mogao ponuditi mnogo više i dobiti dodatnu snagu u tržišnim segmentima koje prije nije pokrivao. Nadalje, Opusovim je djelatnicima bio omogućen pristup specijalističkim znanjima i specifičnim tehnologijama koje su prisutne u
cijeloj IN2 grupi. Sve su te pretpostavke i potvrđene kroz nekoliko uspješno ostvarenih velikih projekata u proteklome razdoblju.
S druge je strane IN2 dobio proizvod, poslovna znanja i nove klijente. Danas možemo reći da smo kod tih korisnika povećali raspon i kvalitetu usluga te time potvrdili položaj Info Opusa i
njegove snage kroz IN2 grupu.
Organizacijski danas djelujemo kao jedna cjelina grupirana unutar Telco/Retail sektora IN2 grupe. Na projektima koristimo iste
standarde i procedure tako da korisnicima možemo jamčiti jedinstven način i kakvoću rada.
Dugoročno gledajući, IN2 namjerava nastaviti razvoj Opusovih proizvoda te ih kroz svoje kanale nastaviti plasirati kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Do sada ostvareni poslovni rezultati pa i
prognoze za sljedeće razdoblje potvrđuju dobru sinergiju te dvije tvrtke kako na području ponude rješenja i usluga tako i na području zajedničkoga nastupa timova, te razmjene iskustva i stečenih znanja.
26 InfoTrend 180/6/2010
Branka Lasić,
GRAD,
predsjednica
Uprave
Partnerski
odnos s
korisnicima
G
RAD je osnovan 1989. i primarno se bavio razvojem i implementacijom informacijskih sustava u manjim i srednjim
tvrtkama raznovrsnih djelatnosti. Nakon nekoliko godina krenuo
je razvoj informacijskoga sustava za podršku poslovanju bolnica
(BIS sustav). Od prve implementacije 1997. do danas BIS je tehnološki i funkcionalno nadograđivan i postao je glavni proizvod
tvrtke GRAD. Uspješno je implementiran u nekoliko domova
zdravlja te u 30-ak općih i kliničkih bolnica, što gledajući određene pokazatelje veličine bolnica, iznosi oko 70% hrvatskih bolničkih kapaciteta.
U posljednjih je nekoliko godina GRAD implementirao BIS sustav u prosjeku u 5 novih bolnica godišnje, što je uz postojeće korisnike i održavanja te raspoložive resurse bilo sve teže izvedivo.
IN2 je akvizicijom ušao u segment zdravstva, a GRAD je dobio
nužnu podršku za brzi rast koji je zahtijevalo tržište na kojem je
poslovao. Od akvizicije, prije deset mjeseci, povećan je broj zaposlenih za oko 70% kako bi se osigurala primjerena podrška starim
korisnicima te uspješno završili novi projekti.
Tako nagli rast donosi nužno neke organizacijske promjene,
a pogotovo što se poslovanje počelo zbivati na dvima lokacijama – Pula i Zagreb. Zbog započetih projekata (u završnoj su fazi bili projekti u četirima bolnicama, a započinjali su i projekti u
KBC-u Rijeka i Zagreb) nije bilo vremena za pripremu i većina se
promjena donosila u hodu, što je katkad bilo teško pratiti i zaposlenima i korisnicima. Imamo sreću da sa svim korisnicima imamo partnerski odnos i da su pokazali razumijevanje za stanje u kojem smo se našli. Glavnina je toga iza nas, projekti u KBC-ima se
zbivaju po planu, novi su se ljudi dobro uklopili i polako prihvaćaju poslovna i tehnička znanja, a starim korisnicima pokušavamo nadoknaditi što smo ih malo zanemarili. Do kraja godine planiramo uvesti neke kvalitetne pomake u procesu podrške, završiti
započete projekte u KBC-ima te započeti regionalno širenje. Ako
sve bude išlo po planu, trebali bismo završiti godinu s rastom od
60% u odnosu na 2009. u svim segmentima poslovanja te završenim procesom integracije u IN2 grupu.
Rješenje i cjelovita infrastruktura za poslovnu inteligenciju
• UŠTEDITE na troškovima i vremenu
• Dubinski analizirajte vaše poslovanje i budite ISPRED KONKURENCIJE
• Povećajte svoju EFIKASNOST u izradi izvještaja
• BRZO i JEDNOSTAVNO kreirajte svoje izvještaje,
promjenite izgled postojećeg ili kreirajte potpuno novi izvještaj
• Objedinite više izvora informacija i ANALIZIRAJTE vaše podatke
putem ABC analize, ŠTO - AKO analize, USPOREDITE rezultate s planom
Ožujska 12, Zagreb
Tel.: 385 1 4444 200
[email protected]
www.times.hr
Poslovna inteligencija
Znamo li poslovati ili smo samo uvjereni da znamo poslovati?
Informacije o organizaciji?
Ne znam da
ne znam
Uhodane su prakse u poslovanju dobre, ali se uvijek
pitamo možemo li još bolje? Jesmo li uspješni u tome
što radimo? Na što utjecati da budemo još uspješniji? Jesmo
li u mogućnosti odgovore na naša pitanja pronaći u postojećim podatcima u poduzeću? To su samo neka od mnoštva
pitanja koja traže naše odluke i akcije. Znamo li dokazati da
znamo poslovati ili samo živimo u tom uvjerenju?
jen u praksi i dovoljno dobar – termin kojim se često definira takav način rada, jest upravljanje kvalitetom u poslovanju.
Svaki poslovni proces zahtijeva odgovarajuće resurse pokretače svoje realizacije (ulaze, inpute), potporne resurse za svoj tijek izvedbe te
kao rezultat isporučuje očekivane izlazne resurse. Svi prethodno navedeni resursi u stvarnoj poslovnoj okolini ostavljaju „trag” u vidljivu ili
nevidljivu obliku.
S obzirom na složenost poslovanja danas nije potrebno posebno
objašnjavati količinu proizvodnje navedenih tragova koji nastanu u samo jednome danu života organizacije.
Informacije u organizaciji – ne znam da ne znam
„Možeš naučiti ime ptice na svim svjetskim jezicima, ali nakon
što si ti to svladao, i dalje apsolutno ništa ne znaš o toj ptici...
Zato proučavaj pticu i prati njezino ponašanje – to je ono što
vrijedi.” (Richard Feynman)
Svaka se organizacija općenito može opisati kao skup resursa koji zajednički provode različite aktivnosti oslanjanjem na skup formalnih i
neformalnih pravila u ključnim i potpornim procesima nužnima za život te organizacije. Način provedbe poslovnih procesa stabilizira se i
uniformira stjecanjem iskustva koje organizacija prikuplja kroz svoj
život.
Što to zaista znači rečeno jednostavnim rječnikom? Većina poduzeća
svoje ključne poslovne procese izvršava na način koji je kroz povijest
postojanja poduzeća pokazao da je takav način rada ispravan, uobiča28 InfoTrend 180/6/2010
Svakako se je potrebno zapitati:
Imamo li uvid u važne tragove u poslovanju?
Možemo li raditi bolje?
Mjerimo li rezultate našega rada?
Ako je bilo koje od navedenih pitanja potaknulo na podrobniju raščlambu i razmišljanje, onda je znanje o poslovanju na intuitivnoj i
iskustvenoj razini te je svakako potrebno nešto poduzeti – ključni su
lajtmotivi informacije i saznanje.
Poslovna inteligencija – znam da ne znam
„Pokušavati razumjeti slično je hodanju u mutnoj vodi. Budi
strpljiv i pričekaj da se mulj slegne.” (Lao Tzu)
Gospodarska događanja posljednjih godinu dana natjerala su poduzetnike da kontinuirano traže nove načine stvaranja kompetitivne prednosti s ciljem održavanja poslovanja na životu. Svijest o tome da je do-
Poslovna inteligencija
stupnost pravovremenih informacija i „znanje” o
poslovanju te upravljanje njime najvrjedniji resurs opstanka na tržištu, eksponencijalno se razvija.
Većina poduzeća danas svoje ključne i potporne poslovne procese ostvaruje kroz informatička
rješenja, bilo infrastrukturna (ERP, DMS) ili specijalizirana za pojedine segmente poslovanja. U
navedenim, mahom transakcijskim sustavima,
trajno se bilježe svi eksplicitni (činjenični) tragovi poslovanja.
U navedenim je sustavima pohranjena gomila
nestrukturiranih podataka za čije bi strukturiranje
i pretvorbu u vrijedne informacije trebao pozamašan broj vrhunskih poslovnih analitičara, a lako je
zaključiti da bi proces iziskivao znatne izdatke i
trajao neprihvatljivo dugo za današnje zahtjeve
tržišta – trenutačna dostupnost ključnih informacija temeljem kojih donosite poslovne odluke.
Danas ne postoji brži poslovni analitičar, većega kapaciteta obrade i isporuke informacija od
tehnologije. Upravo se zbog navedenoga danas
na tržištu uočava znatan porast potražnje za spe- BI rješenja su ogledalo poslovnih informacija poduzeća.
cijaliziranim naprednim analitičkim IT rješenjima koja se stavljaju pod zajednički nazivnik poslovna inteligencija (buZapitajte se koji je to nuždan skup informacija koji pokreće vaš
siness intelligence – BI).
proces odlučivanja kao:
Do prije nekoliko su godina BI rješenja bila potpuna novost i nisu naKamo odlazi najviše novčanih resursa?
ilazila na znatniji odgovor tržišta, što nije neobično s obzirom na to da
Kakvo je ostvarenje postavljenoga poslovnog plana?
je gospodarska situacija bila dosta stabilna i poslovalo se „u izobilju”.
Koji su to okidači koji trenutačno pokreću moj proces odlučivanja?
Takva su rješenja tražili redovito vođe poduzeća, vizionari koji su uoKoji su ključni pokazatelji uspješnosti mojega poslovanja?
čili prednosti znanja o poslovanju poduzeća, ili najveća poduzeća kojima su jednostavno BI rješenja bila pogodno sredstvo za obradu veoma
Ono što je bitno naglasiti, a iskustveno muči poslovni sektor kod
velikih količina podataka.
odluke o uspostavi BI rješenja, jest:
Burnim tendencijama u poslovanju uzrokovanima različitim krizaBI rješenje nije gotov proizvod/program, već se gradi nad vašim poma, novim pravilima ekonomije i potrošačkih sklonosti, poduzeća po- stojećim transakcijskim sustavima sukladno vašim informacijskim
staju svjesna da su „ista među jednakima” i da im treba nešto što će im potrebama, kao što je prethodno navedeno.
dati i najmanju kompetitivnu prednost kako bi opstala. Sve je jasnije da
BI rješenje može se izgraditi na različitim platformama – nije pojedino što poduzeće može izdvojiti od „jednakih”, jest ZNANJE.
trebno mijenjati postojeću IT infrastrukturu.
Prezentacijski sloj (izvješćivanje, analitika, ključni pokazatelji poŠto su BI rješenja?
slovanja – KPI) mogu se prikazati različitim dostupnim pregledniciBI rješenja, najjednostavnije rečeno, jesu ogledalo poslovnih infor- ma (od Microsoft Excela do visoko specijaliziranih rješenja uglednih
macija poduzeća. To su rješenja za upravljanje eksplicitnim (zapisa- proizvođača).
nim) znanjem koja su danas već nuždan dio radne infrastrukture (reIzbor prezentacijskoga sloja ovisi o složenosti prikaza podataka i
sursa) poduzeća.
vašim potrebama za npr. samostalnom izradom višedimenzijskih izKako bi poduzeća stekla znanje sebi, potrebne su im ključne poslovne vještaja.
informacije koje se mahom izvlače iz operativnih podataka o poslovanju. Osnovni je cilj primjene BI rješenja sintetizirati i strukturirati opeTehnološka izvedba – BI rješenje
rativne podatke te ih uobličiti u poslovne informacije nužne za donošeHrvatsko tržište ponude BI rješenja razvijeno je i iskusno. Velik broj
nje operativnih, taktičkih i strateških odluka u poduzeću.
IT poduzeća ima znanja i iskustva u projektima primjene BI rješenja
u privatnome i javnome sektoru, što je danas već i očekivana činjeniPogled iz perspektive poduzeća na BI rješenje:
ca budući da BI rješenja postaju dio nužne infrastrukture poduzeća baš
Budući da je prikupljanje podataka, njihova obrada i dimenzioniranje kao i prethodno navedena IT rješenja za podršku ključnim i potpornim
te predstavljanje u obliku poslovnih informacija upravo svrha BI rješe- poslovnim procesima.
nja, sve se više poseže za njihovom primjenom.
Kako do BI rješenja?
BI rješenja, gledano iz tehnološke perspektive, posebna su skladišta poslovnih podataka čija je svrha preuzeti podatke iz IT rješenja za
podršku ključnim poslovnim procesima, strukturirati ih i prezentirati poslovne informacije na način vama potreban za donošenje poslovne
odluke.
Koristi od BI rješenja?
U privatnome sektoru ključne poslovne koristi od početne primjene
BI rješenja vide se u otkrivanju i uklanjanju uskih grla u provedbi poslovnih procesa, čime se izravno i neizravno utječe na financijsku snagu i stabilnost poduzeća, a u javnome sektoru najveće se koristi vide u
unaprjeđenju kvalitete usluge prema krajnjim korisnicima usluga tijela
državne uprave i u nadzoru ključnih poslovnih procesa.
180/6/2010 InfoTrend 29
Poslovna inteligencija
Stjecanjem iskustva u primjeni BI rješenja poduzeća shvaćaju da sama sadašnja slika poslovanja nije dovoljna za njegovo unaprjeđenje. Znatno se povećava i svijest o tome da
iz prošlosti treba učiti (raščlambe tendencija u poslovanju)
te da treba pratiti kako se poduzeće kreće prema zacrtanome strateškom putu (planiranje, metrika s pomoću ključnih
pokazatelja poslovanja).
Uporabom ključnih pokazatelja poslovanja i privatni i
javni sektor pokazuju znatne iskorake i uštede u široku
rasponu kao npr.:
racionalizaciji stanja skladišta i unaprjeđenju nabavnoga
procesa (pregovaračka pozicija s dobavljačima)
povećanju proizvodnosti rada prodaje (fokusiranje prodaje i stabilnost novčanoga tijeka)
osiguranju učinkovitosti proizvodnje (upravljanje resursima: ljudskim, materijalnim ili ostalim)
praćenju troškova ključnih procesa (potrošnja resursa,
učinkovitost provedbe aktivnosti)
Iako veoma korisna i svakako potrebna, BI rješenja ne
će vam odgovoriti na sljedeća pitanja:
Kako olakšati i ubrzati uvođenje novoga čovjeka na radno mjesto?
Kako smanjiti utjecaj odlaska ključnoga zaposlenika na
poslovne procese?
Kako ukloniti „izmišljanje tople vode” i ponavljajuće
radnje u poslovnim procesima?
Kako osigurati da poduzeće radi ono u čemu je najbolje?
Nema dragocjenijega, profitabilnijega ni probitačnijega resursa od znanja.
Znanje u organizaciji – ne znam da znam
„Sve što možeš izračunati, ne treba uvijek računati; sve na što
treba računati, ne može se uvijek izračunati.”
(Albert Einstein)
Suprotnost pojmu eksplicitnoga (zapisanoga) znanja jest implicitno
(nezapisano) znanje koje je u poduzeću prisutno u svakom i najmanjem
segmentu poslovanja. Implicitno se znanje često formulira terminima
organizacijska kultura, kompetencije, najbolje prakse, odnosno knowhow u engleskoj inačici.
Moć bilo kojega specijaliziranog programa kao BI rješenja ili kojega drugog IT rješenja, pa čak i eksplicitnoga znanja nije ni približno
utjecajna kao moć implicitnoga organizacijskog znanja. Zašto? Zato
što je eksplicitno znanje dostupno mnogima i ne će izdvojiti „istoga od
jednakih” za razliku od implicitnoga znanja koje je jedinstvena snaga svakoga pojedinog poduzeća jer dolazi iz razvoja i odrastanja same
organizacije.
Snaga implicitnoga znanja u većini je poduzeća i velika slabost upravo zato jer takvo znanje nije zapisano, već je jako vezano uz resurse koji
su otkrili poslovne mudrosti, stekli kompetencije, dobili iskustvo ponašanja u različitim odgovornostima, i za organizaciju čiji su neformalni
temelji puno čvršći od formalnih, tzv. skup nepisanih pravila.
Takvo je znanje dosta teško pretočiti u neki oblik za dijeljenje, ali nije nemoguće i upravo je to najizrazitija tendencija unutar organizacijskoga poslovanja u razvijenim zemljama. Nema dragocjenijega, profitabilnijega ni probitačnijega resursa od znanja. Znati danas imalo
više od drugih pitanje je vodećih mjesta na tržištu, opstanka i razvoja
poduzeća.
Upravljanje implicitnim znanjem može se izjednačiti s upravljanjem
ljudskim resursima i potencijalima. Poduzeće upravlja implicitnim
znanjem od trenutka puštanja oglasa za neko radno mjesto gdje traži
nova znanja i kompetencije, preko znanjem upravljane provedbe po30 InfoTrend 180/6/2010
slovnih procesa pa do promjene u centrima znanja ili samih centara znanja u organizaciji.
Termini koji se rabe za „hvatanje” implicitnoga znanja, jesu (re)-inženjering poslovnih procesa, metodologija rada, integracija, mentorstvo i kolaboracija.
Poenta je upravljanja znanjem da se dijeljenjem znanja ne gube njegova isključivost i vrijednost, nego se pojačava snaga cjelokupnoga poduzeća. Isto tako, znanje koje nije u stvarnoj poslovnoj primjeni, nema
nikakvu vrijednost.
U novija vremena vrlo su popularne metode instrukcija, savjetovanja i mentorstva, gdje jaki centri znanja u organizaciji, u stvarnim poslovnim situacijama, prenose znanje na one koji manje znaju, i to:
instrukcije – centar znanja pomaže u rješavanju konkretnih nepoznanica u radnome zadatku (razvoj čvrstih vještina, tj. tehničkih kompetencija)
savjetovanje – centar znanja ne pomaže konkretnim rješenjima,
već kao nadzor usmjerava svojeg učenika prema mogućim rješenjima
problema (razvoj čvrstih vještina, tj. specijalističkih kompetencija)
mentorstvo – centar znanja dugoročno razvija kompetencije onoga koga mentorira svojim vlastitim primjerom, sustavom vrijednosti i
znanjem (razvoj mekih vještina, tj. poslovnih kompetencija)
„Živa” suradnja na stvaranju i dijeljenju znanja umnožava povrat na
uloženo jer je proces učenja uvijek dvosmjeran bez obzira na to tko zna
više, a tko manje. Također, udruženo znanje i inteligencija višestruko
povećavaju kakvoću izlaznoga rezultata radnoga zadatka, na što pak
okružje posebno dobro reagira.
IT struka i za ovaj je segment već isporučila moćne platforme i rješenja za upravljanje resursima, suradnju (kolaboraciju) među resursima
i dijeljenje znanja. Svrha je navedenih rješenja na intuitivan, brz i svima dostupan način omogućiti uspostavu i održavanje riznice poslovnih znanja.
Poslovna inteligencija
Ovakva rješenja još traže svoje mjesto u poduzećima zbog općenitog stanja zrelosti tržišta.
Primjene ovakvih rješenja pokazuju
znatna unaprjeđenja u percepciji vanjskoga svijeta o poduzeću jer dostupnost znanja unutar organizacije utječe na povećanje kakvoće isporučenih
proizvoda i usluga te na širenje lepeze
ponude prema tržištu, a i povećanje opsega poslova.
Organizacija temeljena na
znanju – znam da znam
„Znati da znamo što znamo i da
ne znamo što ne znamo, to je pravo znanje.”
(Henry David Thoreau)
Poduzeća danas teže prerasti iz organizacija temeljenih na iskustvu i dobroj Znati imalo više od drugih danas je pitanje vodećih mjesta na tržištu, opstanka i razvoja poduzeća.
praksi u organizacije temeljene na znanju, koje cijene znanje i brinu se o njemu više nego o bilo kojemu drugom resursu u poduzeću jer su svjesne Autorica Mia Živković, dipl. inf.,
da će primjena znanja u stvarnom okružju dati poboljšane rezultate.
diplomirala je na Fakultetu organizacije
Desetljećima ustaljene prakse poslovanja i također desetljećima stva- i informatike u Varaždinu. U poduzeću
ran sustav poslovnih vrijednosti teško je preko noći promijeniti, ali to Omega software poslovna je savjetnica
je preduvjet budućnosti.
s trenutačnim iskustvom u više od
Znati i što dalje?
„Kada sam se uvjerio u nešto,
istražujem dalje da se razuvjerim.”
(Edgar Allan Poe)
Znanje nije ograničen resurs, štoviše, to je jedini resurs čije je iskorištavanje neograničeno. Oni koji će znati više i to im nikad ne će biti dovoljno, bit će nositelji „poslovne sreće”. Oni koji ne prepoznaju tu nužnost, prije ili poslije morat će se maknuti s puta.
Mia Živković
20 projekata za privatni i javni sektor.
Specijalizira se u području poslovne
analize, unaprjeđenja poslovnih procesa
i projektiranja informacijskih sustava
za podršku specifičnih poslovnih
potreba klijenata. Sukladno usmjeravanju k primjeni projektnoga
pristupa posjeduje IPMA Level D, međunarodni certifikat priznat
od International Project Management Association. Usavršava
se na specijalističkome poslijediplomskom studiju Informatički
menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
180/6/2010 InfoTrend 31
Poslovna inteligencija
Trag novca
Paralelni sustav za bankarsko izvješćivanje
Paralelni je sustav za bankarsko izvješćivanje
u biti je razdvajanje izvještajnoga u odnosu na
transakcijski sustav. Iako to nije nepoznanica,
približavanjem Hrvatske Europskoj uniji i
zahtjevnoj regulativi Hrvatske narodne banke
ti će zahtjevi biti sve izražajniji
P
Autor Darko Režek,
voditelj je BI projekata u
ALFATEC Group-u. Završio
je Ekonomski fakultet i dio je
radnoga iskustva stekao na
poslovima iz područja financija
i kontrolinga. Kvalitetno je
odradio neke od najvećih BI
projekata u Hrvatskoj. Također,
svoju ekspertizu iz područja
financija koristi na projektima
u kojima se traži poslovni
konzalting, tj. unaprjeđivanje
poslovnih procesa.
ribližavanje banaka i Hrvatske Europskoj uniji logično za sobom povlači određene promjene
u nadzornim izvješćima koje Hrvatska narodna
banka provodi nad njima. Kad bismo gledali banku
kao ustanovu i njezina standardna izvješća (bilanca, račun dobiti i gubitka, novčani tijek), praktički bismo imali izvješćivanje slično klasičnomu poduzeću. Međutim, uvedenom
obvezom izvješćivanja svih financijskih ustanova prema Hrvatskoj narodnoj banci, a u cilju nadzora novčanih
kretanja i ostvarenja djelotvornoga nadzora sektora monetarnih financijskih ustanova, bankama su „nametnuta“ daleko složenija izvješćivanja koja možemo podijeliti na
statistička i bonitetna izvješća, nadzorna izvješća
i izvješća o adekvatnosti kapitala.
Banke koje su u vlasništvu inozemnih banaka imaju i druge oblike izvješćivanja zasnovane na zahtjevima
svojih vlasnika. Skorašnja primjena izvješćivanja prema Zakonu o kreditnim ustanovama (ZOKI) samo je sol
na ranu već ionako preopterećenih zahtjeva na „stare“ izvještajne sustave banaka.
Prvotna su izvješća Hrvatske narodne banke bila mnogo manje zahtjevna i na mnogo „grubljoj“ razini. Drugim
riječima, na nekakvoj razini konta glavne knjige da bi se na kraju ti zahtjevi postupno spuštali na sve „finiju“ razinu i postajala sve iscrpnija i
iscrpnija. Podatci se više ne traže na razini konta, nego na razini pojedinačnih računa. Dakako da tu nije kraj – počinjemo se spuštati još i niže na razinu pojedinačnih partija pripadajućih računa.
Veliki resursi za zahtjevno izvješćivanje
Ako s informatičkoga gledišta imamo postavljen sustav koji generira glavnu knjigu, a nekakve pojedinosti vodimo sa strane, odnosno preskačemo ih, na način da ih
i ne bilježimo u bazi nego iz njih automatski generiramo nekakvu sintetiku, onda de32 InfoTrend 180/6/2010
finitivno imamo problem u „razbijanju“ toga
i spuštanja na nižu razinu. U kontekstu navedenih sve podrobnijih zahtjeva za izvješćivanje prema Hrvatskoj narodnoj banci to postaje
sve teže i složenije za bančin IT. Upravo kada
smo uspjeli svu tu analitiku prikupiti na razini pojedinačnih računa, krećemo u nove izazove – problem prikupljanja još iscrpnijih podataka.
Uzmimo, primjerice, proizvod „oročeni depozit“. Imamo (pojednostavnjeno) konto u
glavnoj knjizi „Oročeni depoziti“, u koje spadaju svi pojedinačni računi (svakoga klijenta banke), međutim, izvješćivanje o depozitima podrazumijeva i „ročnost“, što će reći da
na jednome računu klijenta možete imati više
depozita koje će za potrebe izvješćivanja biti potrebno prikupiti na razini pojedinačnoga
depozita. Potom slijedi grupiranje pojedinačnih depozita prema ročnosti… Ako depozite
iz navedenoga primjera i popišemo analitički
(svaki na zasebnome računu), sigurno postoji proizvod u banci koji se tako podrobno ne
popisuje. Sve je to za banke koje imaju starije i teško prilagodljive sustave pa vrlo zahtjevno i sve teže udovoljavaju takvim izazovima.
Imaju problem s prikupljanjem velikoga broja iscrpnih podataka, koje sve više troši IT resurse banke.
Banke koje prilagodbu izvješćivanja provode na transakcijskome sustavu, suočavaju se s
problemima da im se izvješća, koja pokrenu
tijekom noćne obradbe, ne uspiju završiti do
drugoga jutra, što za posljedicu ima nemogućnost redovita servisiranja podružnica…
S druge pak strane imamo banke koje su implementirale neko od inozemnih bankarskih
rješenja i koja su u trenutku implementacije
bila prilagođena tadašnjoj regulativi, ali, zbog
stalnih promjena propisa i zahtjeva Hrvatske
narodne banke, ti sustavi traže daljnje prilagodbe. Same licence takvoga sustava nisu jeftine, kao ni njihova početna implementacija,
ali na to treba dodati i cijenu stalnih prilagodbi
s obzirom na česte promjene propisa.
Struktura vremena potrebnoga za izradbu
i analizu jednoga izvješća bez korištenja
izvještajnoga rješenja
Kakvo je rješenje
prihvatljivo i moguće?
To je, zasigurno, razdvajanje izvještajnoga u odnosu na transakcijski sustav. Uz transakcijski se
sustav, na kojem banka bilježi sve
svoje transakcije, razvija paralelni „izvještajni sustav“ u koji se na
kraju dana ti podatci (dnevne bančine transakcije) izvlače i spremaju s jednom i isključivom funkcijom – skladištenja tih podataka za
potrebe izvješćivanja.
Osnovna je zadaća svake transakcijske baze brzo i točno zapi- Arhitektura Izvještajnoga sustava za banke
sivanje transakcija u tablicama
i brzina odziva korisnicima transakcijskoga ju u izvještajnome sustavu pamtimo po tome u koje su izvještajno razdoblje uključene.
sustava.
Baza izvještajnoga sustava u koju izdvaja- Ako postoji potreba za pokretanjem izvješća
mo i spremamo podatke iz transakcijske baze, unatrag nekoliko mjeseci ili godinu dana, na
organizirana je na načelima skladišta podata- osnovi ćemo dodijeljenoga identifikatora vrlo
ka prema određenim (funkcionalnim) područ- jednostavno ponoviti izvješće. Banke to rješajima kao što su klijent, proizvodi, njegovi ra- vaju na drugi način - kada završe izradbu izčuni na koje se vežu konta itd. Na taj se način vješća, podatke spreme na medij jer transakoslobađa transakcijski sustav od usporavanja cijski sustav ne može čuvati toliko podataka.
zasnovanih na upitima u izvještajne svrhe, a s Ako se naknadno pokaže potreba za ponavdruge se strane banci osigurava brža i kvalitet- ljanje izvješća, podatci se ponovno učitavaju
nija prilagodba novim zahtjevima za izvješći- s medija i pušta se ponovno obradba da bi se
vanjem i HNB-a i menadžmenta banke i stra- provela rekonstrukcija izvješća. Pitanje je hoćemo li uspjeti ponoviti isti rezultat.
nih vlasnika…
Ključnu ulogu izvještajnoga sustava ima
Za dohvat podataka iz izgrađenoga izvještajnoga sustava postoje kvalitetni alati ko- Dimenzionalni Model, o kojem izravno oviji prvenstveno služe poslovnim analitičarima se analitičke sposobnosti skladišta podataka
banke i menadžmentu u smislu ad hoc upita i budućega izvještajnoga sustava (to je nešto
odabirom neke ciljane skupine i analize što se čemu neki ne pridaju dovoljno pozornosti pa
s njom događa, zbog čega se nešto dogodilo prekasno shvate da nisu obuhvatili sve i da se
itd. Takvim alatima razmjerno brzo i lagano, teško mogu vratiti unatrag – rezultat je izradba
dakle bez programiranja dohvaćate podatke i nekoliko podsustava koji se teško povezuju).
Na osnovi kvalitetnoga Modela moraju se
izrađujete izvješća koja vas zanimaju.
Još jedna bitna značajka razdvajanja tran- izgenerirati nad praznom shemom baze, potsakcijskoga sustava banke od izvještajnoga puno sve tablice i polja skladišta podataka nosustava jest jednostavno u tome da svakod- voga izvještajnoga sustava.
Izvještajni sustav zasnovan na kvalitetnome
nevno u izvještajnome sustavu možete pamtiti određene agregate (npr. salda, prosjeke…), Modelu mora biti lagano dogradiv, a njegova
podržati neke zahtjeve koji su stavljeni pred je najveća prednost vlasništvo i puna ovlast
banku, a koje u transakcijskome sustavu nisu banke nad njim.
Nadalje, benefit izgradnje izvještajnoga supredviđene (npr. rastavljanje na dublju analitiku i povijest transakcija obuhvaćenih pojedi- stava u smislu vlastitoge kreacije nove baze u
nim razdobljima izvješćivanja). Naime, jedan nazivima je tablica i polja koja ćete imenovati
je od zahtjeva HNB-a (kao u pravilu i stranoga na način da su prepoznatljiva – da nazivi nisu
vlasnika) da ste izrađeno i proslijeđeno izvje- kratice vašega proizvođača bankarskoga sušće za određeno razdoblje (dekada, mjesec…) stava koji potječe s njemačkoga, francuskoga
uvijek u mogućnosti ponoviti na način da bu- ili engleskoga govornoga područja.
Nakon izgradnje Modela i baze budućede istovjetan onomu kakav ste poslali. To je u
transakcijskome sustavu teško osigurati zbog ga izvještajnoga sustava, mapiraju se podatci
knjiženja transakcija unatrag (ispravljanje iz transakcijskoga sustava, radi se njihov ekstrakt u skladište podataka, nakon čega slijemogućih pogrješaka…).
de određene preobrazbe tih podataka u smislu
agregacija, čišćenja, spajanja itd. i tek se naKako to mi rješavamo?
U pravilu se izvješća rade dekadno, mjeseč- kon toga kreće s izradbom izvješća.
no, tromjesečno itd. Dakle, svaku transakciDarko Režek
180/6/2010 InfoTrend 33
H5DÿXQ
)LQDXYRGLQDMEUæLLQDMVLJXUQLMLQDÿLQUD]PMHQHUDÿXQD
6ODQMHLSULPDQMHUDÿXQDRVQRYDMHSRVORYDQMDVYDNRJSRGX]HýDWHMDYQHXSUDYH5DÿXQMHQDMUDäLUHQLMDLVSUDYDNRMDVYDNRGQHYQR]DKWMHYD
QDSRUDQUDGYHOLNRJEURMDOMXGLSXQRSDSLURORJLMHWHWLPHX]URNXMHYLVRNHWURäNRYHLRGX]LPDSXQRYUHPHQD
,QWHUQHWVNLVHUYLVH5DÿXQRPRJXýLWýHUD]PMHQXHOHNWURQLÿNRJUDÿXQDL]PHĀXGREDYOMDÿDLNXSFDWHXSUDYOMDQMHFMHORNXSQLPSRVORYQLP
SURFHVRPL]GDYDQMD]DSULPDQMDWHDUKLYLUDQMDUDÿXQDQDMHIWLQLMLEUæLLVLJXUQLMLQDÿLQ
6HUYLVýHELWLSRYH]DQV,QWHUQHWEDQNDUVWYRPEDQDNDäWRýHRPRJXýLWLDXWRPDWVNXSULSUHPXQDORJD]DSODýDQMHNXSOMHQLKUREDLXVOXJD7R
GUXJLPULMHÿLPD]QDÿLGDNXSDFQHýHPRUDWLSRVHEQRSRSXQMDYDWLQDORJ]DSODýDQMHYHýýHVXVWDYDXWRPDWVNLSURVOLMHGLWLSULKYDýHQLUDÿXQ
QDSODýDQMHWHGDWLDXWRPDWVNXSRYUDWQXLQIRUPDFLMXSRäLOMDWHOMXH5DÿXQDRL]YUäHQRPSODýDQMX
=$ã72H5DÿXQ"
6QLæHQMHWURäNRYD
3RWUHED]DXSRWUHERPSDSLUDLVNHQHUDVYHGHQDMHQDPLQLPXP
1HPDSURFHVQLKSRJUHäDNDSRQRYQLKXQRVDSRGDWDNDSRQRYQLK
L]GDYDQMDUDÿXQDLSRJUHäQLKSODýDQMD6RE]LURPGDVHNRPXQL
NDFLMD RGYLMD HOHNWURQLÿNLP SXWHP QHPD YLäH WURäND SRäWDULQH L
WLVNDSDSLUDNDRQLWURäNDDUKLYLUDQMDDSURFHVUD]PMHQHUDÿXQD
]QDWQRMHEUæL
6LJXUQDHDUKLYD
6YLUDÿXQLSRVODQLL]DSULPOMHQLDUKLYLUDQLVXXVXVWDYXäWR]QDW
QR VPDQMXMH WURäDN DUKLYLUDQMD WH VNUDýXMH YULMHPH SUHWUDæLYDQMD
UDÿXQD
3RWSXQDNRQWURODVWDWXVDUDÿXQD
.XSDFLGREDYOMDÿXVYDNRPWUHQXWNXLPDMXLQIRUPDFLMXRVWDWXVX
SRVODQLK L ]DSULPOMHQLK UDÿXQD äWR LVNOMXÿXMH PRJXýQRVW JXELWND
UDÿXQDQDSXWXRGGREDYOMDÿDGRNXSFDLOLWLMHNRPSRVORYQRJSUR
FHVDOLNYLGDFLMHUDÿXQD
%UæDNRPXQLNDFLMD
'REDYOMDÿPRæHQDEUæLQDÿLQRGJRYRULWLQDHYHQWXDOQLXSLWSULPD
WHOMDUDÿXQDDWDNRĀHUMHPRJXýHX]UDÿXQSULORæLWLUD]OLÿLWHGRNX
PHQWHäWRýHVNUDWLWLYULMHPHNRMHELSRWURäLOLQDGXJHWHOHIRQVNH
UD]JRYRUH
'RELWQDVWUDQLSURGXNWLYQRVWLLNYDOLWHWH
.RULäWHQMHVHUYLVDGRYRGLGREROMHUDVSRGMHOHUHVXUVDYHýHWUDQ
VSDUHQWQRVWLSRVORYDQMDLSURGXNWLYQRVWLWHPHOMHQHQDDNWLYQRVWL
PDED]H]QDQMDLQDVLVWHPVNRMLQWHJUDFLMLMHGQRVWDYQLMDLOLDXWR
PDWVNDLQWHJUDFLMDVRVWDOLPGRNXPHQWLPD7RXNRQDÿQLFLGRYRGL
GRYHýHWUDQVSDUHQWQRVWLSURFHVD
(UDÿXQVHWDNRĀHUPRæHNRULVWLWLLXVYUKXSURäLUHQMDLSREROMäDQMD
RGQRVDVNXSFLPDLSRVORYQLPSDUWQHULPD
.RULVWL]DÀQDQFLMVNLPDQDJHPHQW
3ULOLND ]D EROMX SRYH]DQRVW À]LÿNRJ L ÀQDQFLMVNRJ GREDYQRJ ODQ
FDSRYHýDYDPRJXýQRVWL]DEROMHXSUDYOMDQMHQRYÿDQLPWLMHNRPL
VUHGVWYLPDOLNYLGQRVWLWHEUæXQDSODWXUDÿXQD
6LJXUDQHOHNWURQLÿNLSURFHV
H5DÿXQMHSRWSXQRVLJXUDQQDÿLQUD]PMHQHUDÿXQD5DÿXQPRæH
SRVODWLL]DSULPLWLLVNOMXÿLYRRVREDNRMDLPDWRSUDYR3ULPMHQDHOHN
WURQLÿNRJSRWSLVDRVLJXUDYDLQWHJULWHWSRGDWDNDXQXWDUH5DÿXQD
6HUYLVýHELWLGRVWXSDQRGOLSQMDJRGLQH
Poslovna inteligencija
IT Rješenja tvrtke ALFATEC Group
za izvješćivanje prema regulatornim tijelima
Provjereno
u praksi
Na putu prema EU potrebno će biti usklađivanje postojeće
zakonske regulative koja će zahtijevati učestale promjene
u dosadašnjemu poslovanju. Financijske će ustanove
morati imati fleksibilnija rješenja za izvješćivanje kako bi
mogle spremno reagirati na učestale promjene i
usklađivanja koje će regulatorna tijela stavljati pred njih.
O navedenome problemu razgovarali smo sa stručnjacima
zagrebačke tvrtke ALFATEC Group koja se već više od
desetljeća bavi rješenjima za izvješćivanje.
S
vakodnevno slušamo kako put prema EU zahtijeva mnoštvo prilagodaba i
usklađivanja koje kao država moramo usvojiti i primijeniti ako želimo ući u europsku obitelj. Osim
države velike će prilagodbe morati napraviti i financijske ustanove. Rokovi se za promjene
skraćuju, a učestalost i intenzitet
promjena povećavaju se.
Postojeća rješenja za izvješćivanje prema regulatornim tijelima (HNB, HANFA i dr.) obično su in house rješenja koja nudi
IT odjel (uz eventualni angažman
vanjskoga dobavljača) i nisu novijega datuma te su kao takva dosta kruta prema prilagodbama
i učestalim promjenama, što je
u današnje vrijeme postala svakodnevica. Drugi je problem što
i najmanje promjene u izvještajima, odnosno sustavima zahtijevaju znatniji angažman IT odjela,
što rezultira velikim troškovima,
duljim vremenom potrebnim za
promjene i isključenjem IT odjela iz drugih poslova koje je po-
trebno istodobno obavljati.
Da bi odgovorile izazovima, financijske se ustanove sve više
odlučuju na angažiranje IT tvrtka koje imaju znanja te moderna i
fleksibilna izvještajna rješenja temeljena na skladištu podataka.
Tvrtka ALFATEC Group u proteklome je razdoblju razvila rješenja za financijske ustanove koja
pokrivaju cjelokupno izvješćivanje kako prema regulatornim tijelima (regulatorno izvješćivanje),
tako i prema poslovodstvu i vlasnicima (MIS izvješćivanje) te
interno izvješćivanje, tj. operativno izvješćivanje za sve razine analitičara i drugih poslovnih
korisnika.
Kao razloge zašto su se opredijelili za Alfatecovo izvještajno
rješenje, klijenti navode fleksibilnost koja im je bila jako bitna baš zbog čestih promjena, koje
sada mogu obaviti malom uporabom vlastitih resursa i u kratku
vremenu te time spriječiti eventualne kazne koje regulatori propisuju u slučaju kašnjenja. Jed-
Arhitektura izvještajnoga rješenja
za financijske ustanove
Od ključne je važnosti izvještajne sustave odvojiti od izvorišnih sustava, i
to tako da se izgradi skladište podataka (odvojena relacijska baza) u koje će
se noćnim (ili izvan radnoga vremena) obradama prenositi podatci iz transakcijskih sustava, čime se postiže rasterećenje transakcijskih sustava, što
pak omogućuje korisniku brz i nesmetan unos podataka u razne transakcijske aplikacije.
U skladištu podataka podatci se organiziraju drugačije nego kod transakcijskih sustava baš zato da se omoguće brze i složene analitičke mogućnosti izvještajnoga sustava.
nostavnost alata i uporabljivost
rješenja omogućili su i poslovnim korisnicima da sada samostalno izrađuju izvještaje. To u
biti i jest posao analitičara, ali ga
do sada nisu mogli samostalno
raditi jer su postojeća rješenja zahtijevala dobro poznavanje programiranja, što je u domeni IT-a.
Time se znatno ubrzava vrijeme
potrebno za dohvat podataka jer
se nalaze na jednome mjestu – u
skladištu podataka.
U postupku izrade skladišta podataka (Data Warehouse) podatci se vade iz postojećih izvora
podataka (transakcijskih baza),
prolaze kroz postupke za provjeru kvalitete podataka i potrebne
transformacije te se pune u skladište podataka prema strukturi
pogodnoj za izvješćivanje. Postupak čišćenja podataka vrlo je
važan korak jer se u njemu otkrivaju i ispravljaju pogrješke unesene u transakcijskim sustavima.
Tako pročišćeni podatci koji su
preneseni u skladište podataka i
organizirani isključivo za potre-
be izvješćivanja, u današnje su
vrijeme nužnost svih financijskih
ustanova koje žele imati točan i
kvalitetan uvid u svoje svakodnevno poslovanje.
Zaključak: Financijske će ustanove u sljedećemu razdoblju morati uvesti specijalizirana izvještajna rješenja da bi odgovorile
zahtjevima regulatornih tijela,
ali i riješile potrebu za svim ostalim oblicima izvješćivanja koje iziskuje poslovanje. Kod odabira rješenja sigurno će prednost
imati rješenja koja su već razvijena i dokazana u praksi jer takva IZVJEŠTAJNA RJEŠENJA
smanjuju vrijeme uvođenja, a time i cijenu. Alfatecovo rješenje u
potpunosti je već razvijeno i primjenjuje ga
već nekoliko
financijskih
ustanova (banke, leasing-kuće i dr.) u Hrvatskoj.
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom
IT rješenje za regulatorno
izvješćivanje u budućnosti
će zahtijevati stalne promjene
www.alfatec.hr
180/6/2010 InfoTrend 35
Poslovna inteligencija
Fokus poslovne
analitike
Omega Analitički centar je
primjer kako se na kvalitetno
poslovno rješenje nadograđuje sustav za poslovnu analitiku
D
anašnje je poslovanje podložno brzim
i čestim promjenama kako na području organizacije poslovnih procesa tako i na području upravljanja i rukovođenja
tvrtkom. Točne i pravodobne informacije nezaobilazan su preduvjet za svaku tvrtku koja
danas želi konkurirati na tržištu te su osnovni resursi koje svaka organizacija mora imati na raspolaganju.
Omega software d.o.o. nudi poslovno informacijski sustav koji pruža cjelovitu informatičku infrastrukturu i rješenja za podršku,
praćenje i upravljanje poslovanjem. Rješenje
Prikaz je primjer kako uprava tvrtke, na
dnevnoj bazi, može pratiti neke od ključnih
pokazatelja koje sama definira, ovisno o
prioritetima poslovanja
koje je Omega software razvila tijekom godina domaći je proizvod, što je jedna od prednosti kojom se diferenciraju na tržištu, a daje
im mogućnost da potpuno prilagođavaju sustav poslovnomu modelu i zahtjevima pojedinoga korisnika.
Napredak i širenje neke tvrtke svakako će
povećati opseg poslovanja i transakcija, koje
je potrebno bilježiti i analizirati, a uvođenjem
Imperios sustava osigurana je vrhunska informatička podloga za rast.
Na što se usredotočiti u
poslovnoj analitici?
Imperios je rješenje za upravljanje i nadzor poslovanja tvrtke koji će povezati poslovne funkcije financija, nabave, prodaje, skladišta, servisa i ljudskih resursa u cjelinu u kojoj
su sve operacije trenutačno vidljive, a izvješća
i analize ključnih pokazatelja poslovanja uvijek potpuno ažurne.
Potpuna ažurnost i sustavnost unošenja svih
bitnih podataka kao posljedica integracije
svih dijelova tvrtke daje mogućnost višedimenzionalnih i prilagodljivih analiza podataka koje će bitno olakšati posao pri donošenju
novih poslovnih odluka.
Velik broj tvrtki još uvijek koristi nepregledne IT sustave na zastarjelim tehnologijama te
ih funkcionalnosti koje bi mogli dobiti pomoću analitičkoga sustava potiču da ozbiljno razmisle o promjeni postojećega ERP rješenja.
Omega software je hrvatska tvrtka osnovana 2001. te od samoga početka svoje poslovanje zasniva na
razvoju i integraciji cjelovitih poslovnih IT rješenja. Svim svojim klijentima nudi cjelovito rješenje i svu
prateću uslugu koja je nužna da bi isporučili poslovno rješenje koje je potpuno prilagođeno poslovanju korisnika. Prodajni proces te projekt implementacije uključuju iscrpnu analizu stanja svih poslovnih procesa u tvrtki pojedinoga klijenta, implementaciju poslovnoga rješenja po mjeri, razvoj specifičnih komponenti, izobrazbu korisnika programa i, naravno, stalnu podršku.
Cilj je Omege software sa svakim klijentom ostvariti onu razinu partnerstva kojom obje strane dobivaju win-win situaciju. Svojim je dosadašnjim radom Omega software stekla veliko iskustvo te je glavna
značajka koja se danas ističe velika koncentracija znanja na području poslovnih procesa obuhvaćenih
Imperios poslovnim rješenjem namijenjenim za tvrtke koje se bave trgovinom, distribucijom i pružanjem usluga. Trenutačno u Omegi software radi više poslovnih savjetnika nego razvojnih inženjera,
što odražava potrebe njihovih klijenata - softverska podloga i tehnologija neupotrebljivi su alati ako
nisu usklađeni s poslovnim procesima i ciljevima korisnika. Tržišni je uspjeh i rast u proteklim godinama dokaz da je početna predodžba tvrtke, koja će nuditi složena IT rješenja potpuno prilagođena korisnicima, bila ispravna i isplativa.
Najčešće se to događa kada više ne mogu
odgovoriti na pitanja poput:
Koji su artikli u našoj ponudi najisplativiji – kakav je odnos nabavne cijene, troškova
promidžbe te ostvarene prodajne cijene nakon odbitka?
Kako prepoznati najveće generatore troškova, kako usporediti troškove prema poslovnicama, odjelima i djelatnicima i kako u
velikoj količini podataka uočiti troškove koji
odstupaju od uobičajenih?
Odgovore na prethodno navedena pa i mnoga druga pitanja koja se nameću u svakodnevnome radu više nije potrebno danima ili tjednima tražiti i preobličivati u čitljiva izvješća,
nego je potrebno dugoročno ulagati u poslovni sustav koji će omogućiti da se odgovori dobiju trenutačno... jednim klikom mišem!
Analitički centar kao rješenje za poslovnu
analitiku je okruženje koje korisnicima pruža
ujedinjen pogled na sve izvore poslovnih podataka dostupne kroz cijeli informacijski sustav i ključni je dio Imperios informacijskoga rješenja za tvrtke usredotočene na trgovinu,
distribuciju ili pružanje usluga.
Najbitnije prednosti u odnosu na uobičajen
izvještajni podsustav su interaktivnost i prilagodljivost – usredotočenost je potpuno na
pripremi podataka koje korisnici žele analizirati, a ne na unaprijed zadanim preinakama izvješća. Poslovna je analitika prije svega namijenjena onim mjerodavnim osobama
koje su ključni donositelji poslovnih odluka u
svojem svakodnevnom okruženju. Prilagodljivost, odnosno jednostavnost kojom je moguće prilagođavati poglede na podatke omogućuje pravodobnu obaviještenost djelatnika
na ključnim funkcijama (voditelji odjela, menadžeri tvrtke).
Velika količina podataka pohranjenih u ERP
sustavu mora biti pravilno organizirana i filtrirana kako bi mogli uočiti iznimke – bitne pokazatelje koji bi mogli lako promaknuti u nepreglednim izvješćima.
Iznimno je bitna stalna prisutnost vremenske dimenzije u svim pregledima Analitičkoga centra. Svaki je podatak zabilježen vremenskom oznakom kako bi korisniku bila
dostupna analiza promjene vrijednosti pokazatelja kroz vrijeme.
Takav sustav nije preduvjet za opstanak, ali
je nužan za kvalitetan i stalan rast tvrtke.
tel + 385 1 6659 780
fax + 385 1 6659 781
[email protected]
www.omega-software.hr
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom
BI – neizostavna potreba svake
tržišno orijentirane tvrtke
180/6/2010 InfoTrend 37
ICT rješenja za uspješnije poslovanje
Poslovna filozofija tvrtke RECRO-NET
Fair-play i oštra
konkurencija
Zagrebački je RECRO-NET jedna od
hrvatskih informatičkih tvrtki koja se
uspješno nosi s nedaćama recesije te je
i ove godine visoko na popisu TOP100
informatičke industrije.
Direktora Radovana Rusana zamolili
smo da nam opiše djelovanje tvrtke
RECRO-NET na tržištu i pristup
unaprjeđenju poslovanja u teškim
uvjetima recesije
InfoTrend:
Tvrtka RECRO-NET, iako razmjerno mlada, već je dobro poznata na hrvatskome, a i
regionalnome tržištu ICT proizvoda i usluga. Posluje li tvrtka
i danas u skladu s osnivačkom
zamisli ili je, pod utjecajem tržišnih uvjeta, promijenila svoje
prvotne ciljeve?
Radovan Rusan: RECRONET je osnovan 2001. s misijom
- kroz inovativnost i optimizaciju stalno stvarati nove vrijednosti za svoje korisnike, poslovne
partnere, zaposlenike, vlasnike i
društvo u cjelini. I u tome nema
promjena, a zadovoljni korisnici,
motivirani i obrazovani zaposlenici osnova su našega djelovanja
u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Naša je poslovna filozofija:
biti fokusirani partner koji
omogućuje svojim korisnicima
koncentriranje na vlastito poslovanje i podizanje djelotvornosti
poslovanja uz smanjivanje troškova,
biti pouzdan partner koji prati
svoje korisnike tijekom cijeloga
životnoga ciklusa implementiranih ICT proizvoda, usluga i rješe38 InfoTrend 180/6/2010
nja, stalno težeći poslovnoj izvrsnosti,
biti inovativan partner koji
stalno prati tehnološke i poslovne trendove kako bi pravodobno
primijenio nova dostignuća kod
svojih korisnika,
biti kvalitetan partner koji za
razvoj, implementaciju, podršku
i optimizaciju svojih ICT rješenja
primjenjuje odgovarajuće i kvalitetne proizvode i tehnologije vodećih svjetskih proizvođača, a u
skladu s propisanim tehničkim
standardima i pravilima struke.
Da bismo tomu mogli udovoljiti potrebno je stalno stručno obrazovanje pa smo do sada postigli
statuse Cisco Gold Certified Partner, Microsoft Gold Certified
Partner i Hewlett-Packard Gold
Preferred Partner. Osim Cisca,
Microsofta i HP-a, naši tehnološki partneri su: IBM, Compuware,
Arbor Networks, Tandberg, Netscout. Naš je glavni partner Cisco
Systems kojemu smo već više od
6 godina najviše certificirani partner u regiji.
Od ukupno 120 naših djelatnika, njih 90 posto ima visoku
stručnu spremu, nosioci su više
Radovan Rusan, direktor RECRO-NETA
certifikata, a od toga imamo 12
CCIE, 14 CCNP, 29 CCNA certificiranih inženjera. Uz Cisco i
kod ostalih ponuđača IT opreme
imamo najviše certifikate.
Zahvaljujući takvim kompetencijama, naše se tržište širi pa uz
sjedište u Zagrebu imamo regionalne urede u Sarajevu, Beogradu i Dubaiu. Uskoro planiramo
otvoriti ured i u Albaniji, u Tirani.
IT: RECRO-NET je jedna od onih IT tvrtki ko-
je, usprkos gospodarskoj krizi,
ostvaruje bolje rezultate u odnosu na prethodno razdoblje, a da
pritom niste smanjivali broj zaposlenih. Kako to postižete?
Rusan: Osnovna postavka naše strategije, koju vjerno preslikavamo u praksu, zasniva se
na znanju naših ljudi i visokim
standardima korporativne kulture. Pozorno pratimo trendove tržišta i razvitak konkurencije, ali
ne na način da mijenjamo stajališta i smjer na svaki „šum“ izvana.
Držimo da jedino prepoznatljivo
Osvrt
stajalište i karakter tvrtke može
Rad , kreativnost i Fair-play – i u 2010.
osigurati dugoročan uspjeh. KaNaši stručnjaci neprekidno rade na kreiranju inovativnih rješenja stvarajući,
rakter i stav tvrtke oblikuju njezinašim znanjem i stručnošću, dodanu vrijednost proizvodima naših partnera.
ni djelatnici, a njihovo su znanje,
Mogu izdvojiti nekoliko takvih rješenja, kao što su:
iskustvo i kultura osnovni resursi
automatsko upravljanje parkiralištima koje podrazumijeva kombinaciju
koje ni trenutačna kriza ne može
triju potpuno različitih proizvoda naših partnera i razvoj softvera koji ih podovesti u pitanje. Ti resursi imaju
vezuje u funkcionalnu cjelinu.
ključnu ulogu u oblikovanju prirješenje digitalnoga oglašavanja koje omogućuje prilagođavanje prorode našega odnosa s korisnicima
midžbene poruke na digitalnome oglasu strukturi publike koja se trenutači u tome je smislu naša „čarobna
no nalazi pred oglasom.
formula“ vrlo jednostavna. Samo
S takvom se integracijom pozicioniramo kod naših partnera i na globalnoj
je treba znati primijeniti i osvjerazini kao jedinstven partner koji vlastitim inovacijama oplemenjuje njihožavati kroz vrijeme.
ve proizvode. Takvim pristupom postižemo da se naša rješenja nude na trNa svim se područjima ljudžištima regije i Bliskoga Istoka.
skoga djelovanja kroz povijest
Novosti će još biti u tehnološkome smislu, prvenstveno u našoj orijentaciji
pokazuje kako su krizama odona IT poslovne sustave, rješenja i usluge. O nekim namjerama, iz strateških
lijevale i iz njih izlazile kao porazloga, ne mogu podrobnije govoriti, ali vjerujem da će biti i iznenađenja
bjednici samo homogene skupiza naše konkurente. Sukladno našoj misiji ta će iznenađenja biti isključivo u
ne čvrsto povezanih jedinki koje
smislu nastupa na tržištu i novih tehnologija. Poslovni fair-play ni u jednosu zajedničkim djelovanjem težime trenutku ne dolazi u pitanje.
le jasno definiranomu cilju. A naš
Neke se postavke neće mijenjati – nastavak razvoja iskrenih i kvalitetnih odje cilj uvijek isti - biti najbolji u
nosa s našim korisnicima, nastavak ulaganja u stručni razvoj i zadovoljstvo
segmentima kojima se bavimo,
naših ljudi te stjecanje novih znanja i ovladavanje novim tehnologijama uz
razvijati čvrste odnose s korisnipostizanje međunarodnih poslovnih standarda. Poseban naglasak na oblicima i pošten odnos s konkurenkovanje odnosa s korisnicima trebao bi rezultirati značajnijom sposobnocijom. Kriza nas stavlja na kušnju
šću predviđanja i planiranja njihovih razvojnih potreba.
i prisiljava na trajno preispitivanje alata i metoda kojima planiramo postići cilj. Nastavit ćemo vanje je li riječ o kratkotrajnome šće govorilo o uštedama. Čak su
snažno nastupati u tehnološkim izazovu koji treba zanemariti ili i najveća IT poduzeća smanjila
segmentima u kojiozbiljnome trendu ulaganja za promidžbu i razvoj.
Naš je
ma smo prepoznati
koji će dugoročni- S obzirom na to da se te katego(mrežne tehnologi- cilj uvijek isti
je utjecati na tržište rije ubrajaju u osnovne preduje, sigurnosna rješe- - biti najbolji u
pa će, sukladno to- vjete napretka svake tvrtke, monja, video tehnolo- segmentima
mu, trebati prilago- lim Vas, kažite nam kakve ste
gije, obrazovanje),
diti i vlastitu strate- mjere poduzeli na tome područkojima se
pojačati segmente
giju poslovanja.
ju i kakve daljnje mjere predviza koje smatramo bavimo, razvijati
Kod te se dvoj- đate za prevladavanje recesijda imaju perspek- čvrste odnose
be češće događa da skoga razdoblja?
tivu (podatkovni s korisnicima i
tvrtke zbog nedoRusan: O uštedama se uvijek
centri, IT poslovna pošten odnos s
statka kvalitetne in- razmišlja i govori. Vrijeme krize
rješenja i usluge) te,
formacije, a u strahu samo dovodi do krajnjih situaciovisno o razvoju si- konkurencijom
od kašnjenja, pogr- ja. Unatoč iznimnoj vrijednosti
tuacije, uvesti neke bitne novosti ješno procijene da treba uzvrati- marketinga moje je stajalište da
u ponudu.
ti na neki potez konkurenta koji je kvaliteta tvrtke, njezinih proKljuč je prolaska kroz krizu jak se kasnije pokaže lošim. U tome izvoda, usluga i rješenja najboi zdrav organizam, a RECRO- je smislu informaciju o konku- lji marketing. U tome se smislu
NET je upravo takav.
renciji nužno pravilno smjestiti u RECRO-NET nikad ne prestaukupan kontekst tržišta (korisni- je ‘marketirati’. Uvijek pokušaIT: Kako prilagođavate
ci, tehnologija, vlastite mogućno- vamo biti najkvalitetniji, najbrži
strategiju poslovanja djesti, konkurencija, regulativa) i tek i najpouzdaniji. Tu nikad ne prelovanju konkurencije?
tada se može očekivati donoše- stajemo ulagati.
Rusan: Konkurencija je jedan nje odluke koja će biti dobra u toUlaganja u razvoj u našem pood bitnih čimbenika poslovnoga me trenutku. U svakome slučaju slu znače prvenstveno ulaganje u
okruženja u kojem tvrtke djelu- informacije dobivene praćenjem ljude i njihovo znanje. Zaustavju. No prije procjene konkurenci- aktivnosti konkurencije trebaju ljanje je tih ulaganja, dugoročno
je tvrtke treba jasno razumjeti tre- biti sastavnim dijelom strategije gledano, mnogo opasnije od trenutačne zahtjeve i trendove tržišta poslovanja, odnosno njezinih ka- nutačnih problema uzrokovanih
te ih znati dovesti u odnos s vla- snijih prilagodbi.
krizom. Zbog toga smo razloga
stitim snagama i slabostima. Jeduštede uvijek tražili u drugim sena je od ključnih stvari prilikom
IT: U prošloj se godini
gmentima našega poslovanja, a
praćenja konkurencije prepoznazbog globalne krize najčene u razvoju.
Radar za
uočavanje
prijetnji
Prikupljanje pravovremenih,
točnih i ažurnih informacija
samo po sebi nije dovoljno.
Informacije je potrebno povezati,
staviti u adekvatan kontekst i na
temelju njih generirati zaključke,
odnosno INTELLIGENCE koji
će omogućiti akciju i u konačnici
generiranje profita. Ove aktivnosti
u ekonomskoj znanosti, a sve
više i praksi prepoznatljive su pod
pojmom BUSINESS (Competitive)
INTELLIGENCE. Poduzeća
i pojedinci koji su uspješni
primjenjuju Business Intelligence
manje ili više organizirano,
koordinirano i svjesno. U Hrvatskoj
poduzeća poput Plive, Adrisa i
HT-a imaju odjele koji se i formalno
bave Business Intelligence-om. S
druge strane, uspješni poduzetnici
u malim poduzećima danas pravo
su vrelo primjera kreativnosti u
uočavanju, prikupljanju i korištenju
informacija i INTELLIGENCE-a.
Na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Poduzetništvo na
Ekonomskom fakultetu u Osijeku
Business Intelligence je izborni
kolegij kojeg poslijediplomci rado i
redovito odabiru i slušaju. Tijekom
kolegija, kroz brojne primjere iz
prakse i timske projektne zadatke
u kojima se pred studente stavlja
zadatak primjene naučenog, kod
studenata se razvija kapacitet za
pravovremeno prepoznavanje,
prikupljanje i korištenje informacija
iz okruženja. Korist od primjene
Business Intelligence aktivnosti
studenti pronalaze u obavljanju
svog posla, bez obzira na
područje i razinu djelovanja, ali
i u privatnom životu. U uvjetima
pretrpanosti informacijama koji
karakteriziraju današnje tržište,
pojedinci i poduzeća trebaju radar
koji im omogućuje pravovremeno
uočavanje relevantnih informacija,
te sprječavanje gubitka vremena
i zadržavanje na onome što nam
dugoročno ne donosi dobitak.
Izvor: www.pspefos.hr · Autor: Dr.sc
Mirela Alpeza, PS Poduzetništvo 180/6/2010 InfoTrend 39
Podrška u poslovnomu odlučivanju
Cjelovita infrastruktura za poslovnu inteligenciju
E-Times
rješenje
„Nikad ne donosite važnu odluku
ako niste razmotrili barem dvije
mogućnosti izbora“
V
rijednost pravodobne i
točne informacije je neupitna i stalna potreba
za unaprjeđenjem procesa prikupljanja, pohrane, organizacije,
distribucije i predstavljanja informacija stalno postavlja nove zahtjeve prema razvoju informatičkih sustava.
Planiranje, rukovođenje ljudima, nadzor, poticanje na rad i organiziranje svih funkcija jedne
poslovne organizacije danas moraju biti potpuno oslonjeni na informacijske procese i tijekove izvješćivanja.
Potreba za kvalitetnim sustavima za podršku poslovnomu odlučivanju proizlazi iz činjenice
da su standardni ERP sustavi prvenstveno usmjereni na praće-
Izvješće promjena za
određeno razdoblje
40 InfoTrend 180/6/2010
Lee Iacocca
nje poslovnih procesa pojedinih
funkcija poslovne organizacije
i zakonodavno izvješćivanje, a
kvaliteta poslovnoga izvješćivanja ovisi od rješenja do rješenja.
Najčešće se radi o standardiziranim ERP rješenjima za obradu
transakcijskih podataka kreiranim u skladu sa standardnim poslovnim procesima koja je tek u
manjoj mjeri moguće prilagoditi
specifičnim potrebama korisnika
jer je razvoj i kasnije održavanje
specifičnih rješenja jednostavno
preskupo, pogotovo na području ERP sustava za manje i srednje
poduzetnike gdje je naglasak na
cijeni rješenja najveći.
Menadžmentu su za kvalitetno
odlučivanje potrebna točna i pravodobna izvješća. Često se u današnjim poslovnim organizacijama zbog nedostataka postojećih
ERP rješenja upotrebljavaju različite druge evidencije, najčešće excel datoteke u koje djelatnici upisuju i organiziraju podatke
na danas već neprihvatljiv način,
tj. ručno. Osim značajnog angažmana djelatnika na unosu, organizaciji i na kraju, prikazu podataka, velik je problem i upitna
kvaliteta (točnost) takvih podataka, a samim tim i izvješća.
Sukladno navedenomu potrebno je uvođenje kvalitetnoga BI
rješenja jer ERP sustavi sami po
sebi nisu dovoljni za kvalitetnu
podršku poslovnom odlučivanju
koje je po vokaciji analitički proces i zahtijeva drukčiji sustav koji je potpuno usmjeren na pravodobno poslovno izvješćivanje i
potpuno prilagodljiv prema specifičnim potrebama korisnika.
Suvremen BI sustav nakon implementacije omogućit će korisniku napredno korištenje podataka prikupljenih iz više izvora i
grupiranih na prethodno definirane načine u smislu prilagodljivoga izvješćivanja, provedbe statističkih i kvantitativnih analiza, ad
hoc upita, konsolidacije podataka
i implementacije sustava ranoga
upozorenja.
Rješenje e-Times kao cjelovito i integrirano rješenje za poslovno izvješćivanje zasnovano
na Oracle BI platformi može odgovoriti navedenim zahtjevima
i pružiti kvalitetnu podršku poslovnomu odlučivanju. Bitno je
napomenuti da je e-Times skalabilno rješenje koje omogućava
linearno širenje sukladno širenju
poslovanja tvrtke.
Osim kvalitetne BI platforme
od velike je vrijednosti i kvaliteta
implementacije koja u slučaju eTimes rješenja prati visoke standarde s projektnim pristupom i
osigurava rješenje koje, osim što
integrira poslovne aplikacije s
ostalim sustavima, nudi i mogućnost prilagodbe prema potrebama pojedinih korisnika. Upravo
se tijekom implementacije zbivaju i najbitnije prilagodbe, stvara skladište podataka u koje će biti pohranjeni podaci iz različitih
Kontrolna ploča poslovanja tvrtke
izvora, a u nekim slučajevima na
osnovi zadanih mjerila i prilagođavani prije samoga pohranjivanja u sustav.
Rješenje e-Times je jednostavno za upotrebu i može osigurati
kvalitetno izvješćivanje na svim
razinama menadžmenta od operativnoga do strateškoga. U sklopu je rješenja sadržan moćan mehanizam za
izračune koristeći različite matematičke i statističke funkcije
na podacima iz različitih izvora:
ERP, druge analitičke baze podataka, različite vrste datoteka i sl.
Na primjer, usporedba poslovnih
podataka iz ERP sustava s planskim vrijednostima koje su preuzete iz excel datoteke s podacima. Podatke je moguće obraditi
i predstaviti u obliku tablica, različitih grafikona, zaokretnih tablica (pivot), mjerača, ljevkastih
grafikona, a svi prikazi su prilagodljivi, tj. podložni promjenama od strane korisnika. Ujedno
su dostupne i „drill down“ (dubinsko izvješćivanje) mogućnosti. Posebno su zanimljive mogućnosti ABC i što-ako analiza,
praćenje promjene rangova tijekom vremena, usporedbe realizacije s planom i prilagođavanja
mjerača (kalibratora) s ciljem uspostave sustava ranoga upozore-
Osvrt
:(%'(6,*1
,129$&,-(
5
&(17$
3,71,
$872
,6
(75,&
,3520
1
$
5
,
5,=
5$=92
-()7
,1
Izvješće praćenja trenda rezultata poslovanja
Rješenje e-Times je višejezično s mogućnošću odabira na razini korisnika koji se prijavljuje
u sustav, a na odabranome će se
jeziku prikazivati i opsežni korisnički priručnik koji je ugrađen u
samo rješenje.
Rješenju e-Times moguće je
pristupiti preko internetskoga
preglednika (web-sučelja) pri čemu se odmah prikazuje odabrani
skup izvješća na nadzornim plo-
($
$5
:
)7
(
62
(0
*
2
35
1
2
(
,9
$7
,ÿ.
.
7
,
$
/
$3
50
(
)2
1
1
,
(
9$
1æ$
$
5
9
'
æ$
2
'5
-,
2
2
=9
6,
9,
5$
5
6(
-$
ZZZHSWDKU
7$
01/ GRR
23
3 9 .XKD
ĀHY
99
D
9,
fax 01/ 23
3 8 =DJ
UHE
80
0
&,-$
=$
-1
3/ 7,6
$6 $.
75 ,
,ÿ1 3(
,+ 562
. 1
$5 $/
7,& ,=
$ $&,
$9
5æ 0(
'
(
2
, 5
$ 23
&,- 326
$
$/ 7
67 ()
nja na odstupanjima od zadanih
vrijednosti u poslovanju.
3/,.$
',
-(
$1
(3
326$
čama, a dostupan je sadržaj definiran na razini korisnika, osobe koja se prijavljuje u sustav.
Poslovni korisnici mogu jednostavno i brzo stvarati vlastite upite, potom odabirati, raščlanjivati,
predočavati i ugraditi rezultate u
novu prilagođenu nadzornu ploču ili ih generirati u različite oblike izvješća i proslijediti svima
kojima su informacije potrebne.
Uz osiguravanje svega što vam
je potrebno e-Times je osmišljen
za prilagodljivu implementaciju. Tvrtke mogu odabrati s kojim
obuhvatom projekta žele početi te
kasnije nadograđivati sustav kako poslovne potrebe budu zahtijevale. Razvoj se rješenja zasniva
na filozofiji da poslovni korisnici
mogu složene upite i analize podataka samostalno obavljati na
sustavu predstavljajući sučelje za
poslovne korisnike koje ne zahtijeva kodiranje ili druge tehničke
vještine, a sve u smjeru povećanja poslovne vrijednosti i smanjivanja ovisnosti o IT stručnjacima
za potrebe izvješćivanja i analize
podataka.
Uspješno implementiran sustav
e-Times izravno utječe na poslovanje tvrtke i poslovne rezultate.
Razlog tomu je njegova integriranost sa samim vrhom postojećih
poslovnih veza u organizacijskoj
strukturi tvrtke čime se postiže
veća uspješnost i djelotvornost
poslovanja, dostupan tijek informacija (neposredan pristup podacima) te omogućuje donošenje
odluka na osnovi kvalitetnih i pouzdanih informacija.
Komu je rješenje namijenjeno?
Namijenjeno je menadžerima
koji ga pretvaraju u kapital koji
omogućuje tvrtki biti boljom od
konkurencije. I kao što kaže Aristotel Onassis „Tajna je svakoga
biznisa u tome da znate nešto što
nitko drugi ne zna.“
Klaudio Panić
Autor
Klaudio
Panić,
voditelj
projekata
implementacije ICT poslovnih sustava i
certificirani SAP konzultant, u
tvrtki Times Computers obavlja
poslove širokoga raspona
od voditelja odjela podrške
programskim rješenjima do
konzultanta za specifična
rješenja, a intenzivno se
bavi sustavima za podršku
poslovnomu odlučivanju.
Na osnovi dosadašnjega
iskustva predlaže poslovnim
korisnicima optimalna rješenja
za praćenje poslovnih procesa
sa svrhom postizanja što
većega učinka ICT tehnologije
na cjelokupno poslovanje.
180/6/2010 InfoTrend 41
IT arhitektura
Nakon 10 godina popularnosti
SOA kreće prema zrelosti?
SOA
IT arhitektura
budućnosti
Korijeni su SOE brojni. Zanimljivo je da posljednjih godina dolazi do određena pada zanimanja za
SOU. To se može uočiti i promatranjem Googleove statistike učestalosti pretrage pojma SOA.
SOA
(Service Oriented
Architecture, tj. servisno orijentirana arhitektura)
nesumnjivo je popularan IT pojam. Kao jedan od apstraktnijih
IT pojmova prirodno je prošao
karakterističan put od maglovitih
početaka, kada su razni ljudi podrazumijevali razne stvari govoreći o SOI, pa do današnjice, kada je vrlo jasno što SOA jest, a što
nije.
Čini se da SOA, polako, ali sigurno, kreće prema svojoj zre-
Autor Hrvoje
Staneković
ima deseto-godišnje iskustvo rada
u informacijskoj tehnologiji na
poslovima projektiranja i razvoja
složenih poslovnih informacijskih
sustava, vođenja projekata te
raščlambe i prikupljanja korisničkih
zahtjeva i uvođenja informacijskih
sustava u rad. U zagrebačkoj tvrtki
Infodom voditelj je sektora za SOA
arhitekture i ESB.
www.infodom.hr
42 InfoTrend 180/6/2010
losti. Moglo bi se reći, pravi je
trenutak podvući crtu, napraviti presjek kroz saznanja koja su
evoluirala zahvaljujući doprinosima mnogih svjetskih stručnjaka i iskazati suvremena gledišta o
tome što je SOA, koje probleme
ima ambiciju riješiti i koje prednosti pritom nudi.
Iz poštovanja prema toj kratici
koja postoji već gotovo 15 godina
u IT svijetu, dobro je početi kratkim povijesnim pregledom.
SOA – povijest
Termin SOA nastao je godine 1996., prvi su ga put uporabili analitičari kompanije Gartner.
Svoju popularnost stječe iza godine 2000., ponajviše zahvaljujući velikom uspjehu web- servisa,
tehnologije uz koju je neraskidivo vezan. U osnovi je web-servisa
ideja da se internet učini programibilnim, na način da se internetom omogući poziv programskoga koda na nekome udaljenom
serveru. To je omogućio SOAP
protokol, koji nastaje u Microsoftu. Potom se pridružuju IBM,
SUN i drugi te SOAP postaje
otvoreni standard.
Upravo ta otvorenost, upora-
ba XML standarda i interoperabilnost koja iz toga proizlazi, bili su ključna novost u usporedbi
s postojećim protokolima koja je
učinila web-servise tako popularnima. Naime, postojeći binarni protokoli poput RPC (Remote
Procedure Call) ili protokoli distribuiranih sastavnica čvrsto su
se vezali uz dobavljača tehnologije – što je osobito problematično za B2B (Business To Business) scenarije.
Nakon toga SOA se razvija zasebno od web-servisa, ali povezanost ostaje velika. Treba istaknuti, web-servisi nisu isto što i SOA.
SOA je općenitiji pojam. Webservisi samo su jedna od mogućih primjena SOE. Međutim odmah se mora reći, web-servisi su
toliko važna primjena SOE da se
smatraju njezinim kamenom temeljcem.
Vjerojatno je to posljedica stan-
dardnoga životnog ciklusa tehnologije koji obuhvaća faze od
pretjerana entuzijazma, kada se
očekuje da će se svi problemi jednostavno riješiti uporabom nove tehnologije, razočaranja koje
uslijedi zbog nerealnih očekivanja, i prosvjetljenja, kada se tehnologija stavi u svoje prave okvire
i time dosegne svoju zrelost.
SOA – definicija i opseg
Najkraće rečeno, SOA je arhitekturalni stil. Naravno, u smislu
IT arhitekture. Kao što možemo
razlikovati arhitekturalni stil gotičke ili romaničke crkve, i ovisno
o uporabljenim arhitekturalnim
načelima, gradivnim elementima itd. arhitekturu neke crkve
svrstati u jedan ili drugi arhitekturalni stil, tako možemo i za IT
arhitekturu reći da je, ili nije, zasnovana na SOA arhitekturalnome stilu.
Za detaljniju definiciju poslužit
će dva (prevedena) citata.
Prvi je iz knjige skupine autora: Mike Rosen, Boris Lublinsky,
Kevin T. Smith, Marc J. Balcer:
Applied SOA and Design Strategies: „SOA je arhitekturalni stil
za izgradnju enterprise rješenja
baziranih na servisima. Detaljnije, SOA se bavi konstruiranjem
neovisnih servisa, podređenih
poslovanju, a koji se kombiniraju
u smislene poslovne procese više
razine i rješenja unutar enterprise konteksta.”
Drugi je iz knjige autora Erica Newcomera i Grega Lomowa
Understanding SOA with Web
Services: „SOA je stil dizajna koji upravlja svim aspektima kreiranja i korištenja poslovnih servisa kroz njihov životni ciklus (od
koncepta do povlačenja iz uporabe), kao i definiranjem i planiranjem IT infrastrukture koja će
omogućiti različitim aplikacijama da razmjenjuju podatke i sudjeluju u poslovnim procesima,
Googleova statistika učestalosti pretrage pojma SOA (2004.
– 2010.)
Osvrt
bez obzira na različite operativne sustave ili programske jezike
ispod tih aplikacija.”
Izdvojimo li ključne riječi iz tih
dvaju citata, saznat ćemo najvažnija svojstva SOA arhitekture:
Arhitekturalni stil – SOA je arhitekturalni stil, tj. skup odrednica za IT arhitekturu koja će zadovoljavati zahtjeve postavljene
sada i u budućnosti
Enterprise – doseg je SOE cijeli enterprise tj. cijelo poduzeće ili
državno tijelo
Servisi – gradivni su elementi
SOE servisi
Kombiniranje – primjena poslovnih procesa ostvaruje se
kombiniranjem (orkestracija i koreografija) servisa i njihovom višekratnom uporabom, u skladu
s osnovnom premisom SOE da
jednom kada razvijemo kvalitetan skup servisa, trud potreban za
primjenu poslovnih procesa drastično se smanjuje
Podređenost poslovanju – SOA,
kao IT arhitektura, mora biti podređena poslovnoj arhitekturi
Životni ciklus – servisi imaju
međusobno neovisne životne cikluse i verzioniranje kojima je
potrebno upravljati
Razmjena podataka – SOA se
redovito pojavljuje u scenarijima
razmjene podataka između aplikacijskih sustava, unutar poduzeća (Enterprise Application Integration, EAI) ili izvan njegovih
granica (B2B) te između istovrsnih ili heterogenih tehnologija.
Potrebno je uočiti da razmjena podataka između aplikacijskih sustava nije ono prema
čemu SOA teži, nego je to stvarnost s kojom se mora nositi. Naime, unutar svakoga složenijeg IT
okružja već postoji veći broj specijaliziranih aplikacijskih sustava. Razlozi su za takvu situaci-
Rješenje za elektroničku dostavu
ju, dakako, povijesni. Dobavljači
su proizvodili specijalizirane sustave koji su podržavali pojedine
poslovne procese, a poduzeća su
ih kupovala. Ako i nisu kupljeni,
nego proizvedeni vlastitim snagama, bili su to odvojeni projekti. Loše je u takvoj situaciji udvostručenje napora. Mnogi gradivni
elementi, proizvedeni za primjenu određenih poslovnih procesa,
proizvode se, plaćaju i održavaju opet iznova za potrebu primjene drugih poslovnih procesa. Što
je još gore, ti duplikati nisu nikad
jednaki jer su ih proizveli različiti
ljudi, u različitim vremenima, uz
različite pretpostavke, rabe različite strukture podataka itd. To je
razlog zašto EAI projekti mogu
biti vrlo složeni.
SOA nastoji riješiti taj problem
uvođenjem servisa dizajniranih
za ponovnu uporabu, u smislu da
se mogu uvijek ponovno rabiti za
potrebe primjene bilo kojega poslovnog procesa. Naravno, pritom ne zagovara ukidanje postojećih aplikacijskih sustava, već
identificiranje ponovno iskoristivih funkcionalnosti u sustavima
i eksponiranje funkcionalnosti
kao servisa.
SOA – ciljevi i koristi
Želimo li izdvojiti nekoliko
osnovnih ciljeva koje ima SOA,
onda su to: agilnost poslovanja,
poravnanje poslovanja i informatike te povećan povrat investicija u IT.
Opstanak u današnjem svijetu od poduzeća zahtijeva sposobnost brze prilagodbe promjenama
i/ili brzoga kreiranja novoga proizvoda ili usluge. Ta se osobina
naziva agilnost poslovanja. SOA
pridonosi agilnosti poslovanja
prije svega kroz načela labavoga
povezivanja (loose coupling) i po-
SOA – scenariji da i ne
novne uporabljivosti.
Labavo povezivanje servisa
uklanja čvrste veze između IT sastavnica koje uzrokuju progresivno širenje promjena te ih time usporavaju.
Ponovna uporabljivost servisa
zasniva se na krilatici „napravi
jedanput i upotrijebi puno puta” u
smislu da se jedanput napravljen
servis rabi za primjenu raznih poslovnih procesa. Time se postiže i
veća konzistentnost primjene poslovnih procesa.
Prema IBM jedan je od osnovnih ciljeva SOE poravnanje između poslovnoga svijeta i svijeta
informacijske tehnologije na način koji će povećati učinkovitost
obaju svjetova. Znamo da prečesto postoji određeno nerazumijevanje između tih dvaju svjetova.
Tomu pridonosi i tradicionalni
pristup projektima razvoja aplikacijskih sustava u kojemu poslovni analitičar, uz malu ili nikakvu uključenost IT arhitekta,
izrađuje svoje zahtjeve i poslovne
modele i predaje ih IT arhitektu,
koji dalje modelira detaljnije sustav, uz malu ili nikakvu uključenost poslovnog analitičara. SOA,
naravno, podrazumijeva postojanje poslovne arhitekture i njome
je vođena, ali teži prema iskazivanju poslovne arhitekture kroz
skup centraliziranih i ponovno
iskoristivih poslovnih funkcija
(koje će se primijeniti kao servisi). Time je pitanje ponovne iskoristivosti, kojim se tradicionalno
bave isključivo IT arhitekti, promovirano na višu razinu, razinu poslovnih modela. Zbog toga
SOA zahtijeva stalnu kvalitetnu suradnju poslovnih analitičara i IT arhitekta u procesu u kojemu oni zajednički promišljaju što
je specifično za poslovni proces
(jednokratno iskoristivo), što ima
potencijal ponovne iskoristivosti,
što se može komponirati s pomoću postojećega itd.
SOA obećava povećan povrat
ulaganja u IT kroz ponovnu iskoristivost servisa. Dobro dizajniran inventar servisa trebao bi,
kako vrijeme prolazi, sve više
vraćati ulaganja u njega.
SOA – kada da,
a kada ne
SOA, dakako, nije rješenje za
sve probleme. Postoje scenariji za
koje je SOA prirodno dobar odabir, a postoje scenariji kada SOA
nije dobar izbor.
Razvijeno je SOA rješenje elektroničke dostave dopisa između ministarstava koja rabe Infodomov informacijski sustav za
uredsko poslovanje. Kao dio šire
plaforme za elektroničko poslovanje u javnome sektoru.
Takvo rješenje ima veliki povrat investicije za korisnika. Budući da dopisi koje kreiraju referenti, nastaju u elektroničkom
obliku, umjesto da se tiskaju na
papir ili umnažaju i šalju u papirnatom obliku, mogu se, uporabom suvremenih tehnologija kao
što su digitalni potpis i enkripcija,
dostaviti elektronički uz istovjetnu autentičnost i sigurnost, ali uz
zanemarljive troškove.
Hrvoje Staneković
180/6/2010 InfoTrend 43
Vijesti
Istraživanja
o korištenju
računala
U organizaciji Algebre i
Visoke škole za primijenjeno
računarstvo i ove je godine
provedeno istraživanje o
korištenju informacijskih
tehnologija, stajališta ljudi prema
cjeloživotnome obrazovanju, ali i najbitnijim aspektima za pronalaženje
(boljega) posla. Riječ je o istraživanju koje u sedam hrvatskih regija
već petu godinu za Algebru provodi Prizma – centar za poslovna
istraživanja i to na uzorku radno sposobnoga stanovništa, većemu
od 1600 ispitanika. Istraživanje se provodi na zagrebačkoj, splitskoj,
riječkoj, osječkoj, istarskoj, zadarskoj i bjelovarskoj regiji. U skladu s
gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje
predviđaju aktivnosti Programa gospodarskoga oporavka Republike
Hrvatske ovogodišnje je istraživanje, osim uzorka radno najaktivnijega
stanovništva u dobi od 17 do 40 godina koje se prati posljednjih
godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom. Kako
je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti,
tj. nekorištenja računala, tako da je u promatranoj skupini uočen pad
s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste
osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika
primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne
koriste računalom. Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne
koriste osobnim računalom u toj se skupini ispitanika kreće od 24
posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto
u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni
korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi
dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena
zabava. Velika je razlika po regijama i u odnosu prema usavršavanju,
gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana
uključilo u bilo kakav oblik školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33
posto. Promatrano samo u kategoriji osoba u dobi od 17 do 40 godina,
uočen je značajan pad s 44 na 33 posto uključenosti osoba u bilo
kakve oblike školovanja.
600 milijuna
ekrana
Prema rezultatima
DisplaySearcha prošle
je godine u svijetu
isporučeno preko 600
milijuna ekrana osjetljivih
na dodir. Unatoč kriznoj
godini rezultati su bili za
29% bolji nego u 2008.
Od ukupno 606 milijuna
ekrana, rezistivnih je bilo
50%, a kapacitivnih 31%, no analitička kuća očekuje kako će već ove
godine kapacitivni ekrani preuzeti prvenstvo na tržištu.
Za proboj ekrana osjetljivih na dodir najzaslužniji su mobiteli, a u manjoj
mjeri i PMP-ovi te uređaji za navigaciju. U sljedećih će se nekoliko
godina ekrani osjetljivi na dodir naveliko koristiti i na većim uređajima,
primjerice, all-in-one računalima te tabletima.
44 InfoTrend 180/6/2010
Volkswagen i iPad
Volkswagen je prvi proizvođač
automobila koji je razvio digitalni
magazin za kupce u obliku specijalne
aplikacije za iPad, a pojavit će se u
vrijeme uvođenja novog Appleovog
proizvoda u Europi. Ovaj inovativni
digitalni proizvod nosi naziv DAS.,
što je kratica za „Digital Automotive
Space“. Magazin će se objavljivati kvartalno na pet jezika i bit će
raspoloživ u cijeloj Europi. Kako kažu u Volkswagenu, aplikacija
razvijena specijalno za iPad prebacuje korisnika u ulogu aktera koji
pojedine teme magazina uz pomoć funkcija poznatih još od iPhonea
može doživjeti u novoj virtualnoj realnosti.
U pet rubrika iznose se priče iz Volkswagenovog svijeta, kojom prilikom
Volkswagen uvelike koristi digitalne mogućnosti iPada. Tako korisnik
zahvaljujući ponuđenim pregledima u 360 stupnjeva stječe realističan
dojam tehničkih značajki Volkswagen Touarega, primjerice u „area
view“ režimu rada. DAS. će se krajem lipnja pojaviti i u internetskoj
verziji. Sadržaji će se tada moći integrirati i u socijalne mreže kao
primjerice u Facebook.
Ukraden softver od
44 milijuna računa
Stručnjaci tvrtke Symantec,
specijalizirane za sigurnost
računala, nedavno su
otkrili bazu podataka s
golemim brojem ukradenih
računa za igranje mrežnih
igara. Ako pretpostavimo
da jedan račun pripada
jednoj osobi, broj bi igrača
čiji su računi ukradeni
premašio broj stanovnika
Argentine. Baza je podataka popunjena računima kineskih igrača
mrežnih igara čiji su podatci ukradeni upotrebom softvera za razbijanje
lozinki. Ukradenih 44 milijuna računa zauzima oko 17 GB prostora, a
nalozi potječu s najmanje 18 igračkih lokacija. Među četiri igre s najviše
ukradenih računa nalaze se Aion sa 60.000 naloga, World of Warcraft
sa oko 210 tisuća računa, PlayNC sustav tvrtke NCsoft s oko 2 milijuna
i Wayi Entertainment sa 16 milijuna ukradenih računa.
Zbog njihove je sumnjive legalnosti teško reći kolika je vrijednost
ukradenih računa. Međutim, na pojedinim aukcijskim lokacijama na
Internetu cijene se tih računa kreću od 6 dolara za PlayNC račun do
čak 28.000 dolara za račun za igranje igre World of Warcraft.
Samosastavljajući leteći roboti
Znanstvenici švicarskog saveznog instituta za tehnologiju razvili su
leteću robotsku platformu koja se sastoji od nekoliko nezavisnih robota
koji se sami povezuju u veću konstrukciju. Uređaj nazvan Distributed
Flight Array sastoji se od jednostavnih samostalnih robota koji imaju
kotače za kretanje na zemlji, propeler, računalo, te infracrvene senzore.
Roboti se sami spajaju uz pomoć magnetskih veza u veće konstrukcije,
te se zatim zajedno kreću u prostoru.
Birotrend
Poseban prilog Infotrenda
VAŠ POSAO
VAŠ NOVAC
53
55
PUTOVANJA
56
R
VAŠ ODMO
Kompanije: Tko
(1)
su one zapravo?
Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite
promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala
usklađena s tim okruženjem. Povijest svake od njih pokazuje da
su one upravo to i radile. U suradnji i dozvolom Quantum21.net
u cijelosti vam prenosimo predavanje Arie de Geusa na
Royal Society of Arts u Londonu, kojeg će čitatelji
InfoTrenda moći pročitati u dva nastavka
T
ijekom 70-ih godina prošlog stoljeća u naftnoj industriji se pojavila moda diversifikacije poslovanja (ne samo
u naftnoj industriji!). No, početkom 80-ih unutar grupacije Shell pojavile su se ozbiljne sumnje
u mudrost odmicanja poslovnog
portfelja od temeljnog biznisa nafte i plina. Jednako tako su se
pojavile i sumnje o dugoročnoj
budućnosti tih prirodnih resursa. Postavilo se pitanje: “Postoji
li doista život nakon što sva nafta bude iscrpljena, ili ćemo u tom
trenutku tvrtku jednostavno vratiti dioničarima?”
Stoga su upravo početkom 80ih godina Shellovi planeri odlučili (opet iznova) provesti istraživanje kako bi doznali na koji
način druge kompanije upravljaju sa svojim poslovnim portfeljima. U to vrijeme ste na tržištu
mogli pronaći veliki broj kompanija u različitim industrijama
koje su na lagan način unapređivale svoje račune dobiti i gubitaka tako što su temeljnim poslovi-
ma jednostavno pridodavali nove
biznise. Studija planera u Shellu
zabilježila je niz takvih slučajeva, o čemu je izvješten predsjednik uprave.
Pokazalo se da ga nalazi nisu
impresionirali: “Tvrtke o kojima pišete u ovom izvješću po veličini se ne mogu mjeriti s našom
grupacijom; primjeri su još suviše ‘mladi’ - strategija diversifikacije još uvijek nije prošla ‘test
vremena’.” Naglasio je da bi ga
mnogo više dojmilo kada bi mu
Shellovi planeri ukazali na primjere tvrtki starijih od Shella, relativno jednako značajnih u svojoj industriji kao što je to Shell u
svojoj, te tvrtki koje su, kroz svoju povijest, uspješno prebrodile
fundamentalne promjene u svojoj okolini nakon kojih je njihov korporativni identitet ostao
netaknutim.
Velike tvrtke
To je bilo doista zanimljivo pitanje. Koje su to tvrtke? Kompanije Royal Dutch i Shell T&T sta-
re su oko stotinu godina. Stoga
smo započeli potragu za relativno
velikim tvrtkama koje su osnovane najkasnije u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća kada su u svijetu
već postojali deseci tisuća tvrtki.
No, koje od njih posluju i danas?
Koje od njih su uspjele sve vrijeme održati korporativni identitet
netaknutim? Neke od njih su postojale samo u obliku brenda ili
uredskih zgrada, kao ostaci blistave prošlosti.
Nakon provedenog istraživanja
počeli smo pronalaziti tvrtke koje su zadovoljavale postavljene
kriterije: Dupont, Hudson Bay,
W. R. Grace, Kodak. Nekolicina japanskih tvrtki osnovanih još
u 17. i 18. stoljeću uspješno posluje i danas: Mitsui, Sumitomo,
robna kuća Daimaru. Mitsubishi
i Suzuki su nešto mlađi - osnovani su sredinom 19. stoljeća. Eu-
ropska tvrtka koja je zadovoljila
uvjete iz Shellovog istraživanja
je vodeći proizvođač papira Stora
iz Švedske koji je pravi “metuzalem” sa životnim vijekom dužim
od 700 godina. Sveukupno je pronađeno oko 40-ak tvrtki od kojih
je 27 odabrano za detaljnije proučavanje. Ovdje su se postavila
ključna pitanja:
1. Zašto je tako malo kompanija preživjelo od 19. stoljeća?
2. Što su to drugačije činile one
koje su opstale?
Grupa koja je vodila istraživanje ustanovila je da su se kompanije obuhvaćene istraživanjem
bolje prilagođavale promjenjivim društvenim, ekonomskim i
političkim uvjetima te potrebama
potrošača. Svaka od njih je prošla kroz mnoge promjene uvje180/6/2010 InfoTrend 45
Birotrend
Temeljite promjene
Temeljne promjene u vanjskom
okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem.
Povijest svake od njih pokazuje
da su one upravo to i radile. Čini
se kako su se unutarnje promjene kod ovih uspješnih tvrtki postepeno odvijale, kao odaziv na
priliku, ili točnije, kroz ispravno anticipiranje zahtjeva klijenata. Ovo može značiti samo jedno:
da su bile sposobne reagirati ranije od drugih te da ih je na reakciju
navodilo predviđanje, radije negoli kriza. Objasnimo li to na moderan način, ove su kompanije
uspješno provodile “upravljanje
promjenama” (change management). Pitanje koje se tada postavilo je sljedeće:
Mogu li se u tim kompanijama
pronaći zajednička obilježja koja
bi nam pojasnila razloge njihove
postojanosti?
Iako je uzorak u istraživanju bio
malen, a dokumentacija u velikoj mjeri nepouzdana, istraživačka skupina je uspjela izolirati karakteristike na koje je naišla više
puta:
1
Konzervativne financije.
Ove su kompanije novcu pristupale na tradicionalan način;
znale su pravu vrijednost ušteđenog novca u “kasici”. Nisu se
bavile čarobnjaštvom tj. zamršenim financijskim transakcijama
s novcem drugih. Znale su da im
vlastita likvidna sredstva otvaraju opcije u trenucima koji su njima odgovarali. Dostupnost kapitala osigurava fleksibilnost.
2
Osjetljivost prema okolini. Lideri ovih kompanija pažljivo su pratili što se događa u
okolini, u svijetu koji ih okružuje. Posljedično tome, razvili
su posebnu vrstu osjetljivosti na
promjene. Promovirali su razu46 InfoTrend 180/6/2010
mijevanje i učenje koji su osiguravali usklađenost organizacije s
tim promjenama.
bi biti: Bili su tolerantni prema
aktivnostima na margini organizacije.
Na ovom mjestu bi sada moOsjećaj kohezije i privrže- gli započeti raspravu o tome konosti identitetu tvrtke. U po- ja je prava mjera uspjeha neke
priličnom broju slučajeva Shello- korporacije. Kriteriji koji se davi istraživači su naišli na veliku nas obično koriste jesu razne librigu i interes za ljude unutar tvrt- ste poput Fortune 500 liste ili pak
ke što je predstavljalo svojevrsno druge mjere poput povrata na
iznenađenje s obziukupno angažiraPočetkom
rom na teška vremeni kapital. Osobno
na u kojima su dje- 80-ih godina
smatram kako oplovale. Čini se kako Shellovi planeri
stanak u okrutnom
su u njima i djelatni- odlučili provesti
svijetu tijekom više
ci i menadžment ja- istraživanje da
stoljeća također zako dobro znali “Što
služuje visoko mjetvrtka predstavlja” i bi doznali kako
sto na tzv. league
“Čime se tvrtka ba- kompanije
tables, listama najvi”. Također se čini upravljaju sa
uspješnijih. Međukako su se svi zajed- svojim poslovnim
tim, Shellovi plano radosno poistoneri su korporacije
vjećivali s misijom portfeljima
koje su opstale opi(“čime se tvrtka bavi”). Često sali neočekivano blagim riječise događalo da je opisani sustav ma: “Financijski konzervativne,
vrijednosti u kompaniju donosio s osobljem koje se poistovjećuje
osnivač, te ga ponekad čak i for- s tvrtkom i menadžmentom koji
malizirao u obliku neke vrste sta- je tolerantan i osjetljiv na svijet u
tuta.
kojem živi.”
U njihovom opisu nema ni riTolerancija. Shellova istraži- ječi o nisko-budžetnom markevačka grupa je posljednje obi- tingu, najnovijim tehnologijama,
lježje formulirala neočekivano niti o proizvodnji s visokom domodernim riječima: “Tvrtke ko- danom vrijednošću. Domišljaje su se tijekom vremena uspješno tost u financiranju čak je izričito
mijenjale maksimalno su koristi- isključena! Sve je to u priličnoj
le decentralizirane organizacij- mjeri drugačije od definicije koske strukture i delegiranje ovla- ju sam prihvatio na Sveučilištu
sti. Nisu inzistirale na temeljnom Erasmus u Rotterdamu ranih 50biznisu kao kriteriju za odabir ih: “Proizvodnja dobara i uslunovih poslovnih prilika, kao ni na ga”, rečeno je studentima, “odcentralnoj kontroli nad odluka- vija se u organizacijama koje se
ma o diversifikaciji biznisa.”
u okviru našeg društva nazivaju
Treba imati na umu da su te kompanijama. Kompanije proikompanije poslovale u 17., 18. i zvode dobra za koja su drugi lju19. stoljeću te da su već tada kori- di voljni platiti određenu cijenu.
stile navedene vrijednosti i orga- Dobra proizvode tako što nastoje
nizacijska načela. Dakle, termi- pronaći optimalnu kombinaciju
ni kao što su “decentralizacija” i triju čimbenika proizvodnje - ra“diversifikacija” kojima se opi- da, kapitala i zemlje. Ti se čimbesuju ta načela relativno su novi, nici mogu međusobno zamijeniti,
što nas navodi na pogrešnu po- npr. rad se može zamijeniti kapimisao kako u prošlosti “decentra- talom. Optimalna kombinacija
lizacija” i “diversifikacija” nisu proizvodnih čimbenika je ona pri
postojale. Pokušao sam razmi- kojoj tvrtka uz minimalne troškošljati o tome na koji su način lide- ve proizvodi proizvode koje prori, vlasnici i menadžeri u prošlim daje po maksimalnoj cijeni i time
stoljećima razmišljali o politici ostvaruje maksimalni profit.”
poslovanja svojih tvrtki. Jedan od
Nas studente je navedena demogućih načina preformuliranja finicija smirivala. Kompanija
posljednje karakteristike mogao je prema njoj bila racionalni en-
3
4
titet: Ekonomska kompanija.
Ekvivalent Homo economicusa.
Proizvodnja je pitanje troškova
i cijene. To su kategorije koje su
brojčano iskazive, koje možete
smjestiti u razne formule i s njima
raditi razne kalkulacije. Troškovi se obično sastoje od troškova
rada i kapitala - međusobno zamjenjivih čimbenika proizvodnje. Navedena definicija sugerira
kako je kompaniju ustvari jednostavno kontrolirati: imate li problema s radnom snagom, zamijenite ju kapitalnom imovinom.
Navedeni je opis budućeg radnog
mjesta mlade korporativne lidere, kako je većina studenata na
Erasmusu sebe vidjela, smirivao
i tješio. Kompanija je za sve nas
bila racionalna, podložna kalkuliranju i kontrolabilna.
Kada sam nekoliko godina kasnije došao na svoje prvo radno mjesto, u Shellovu rafineriju
blizu Rotterdama, u meni se brzo pojavio blagi osjećaj nelagode. Iako su teorije na Erasmusu
spominjale radnu snagu, iako mi
se činilo kako je stvarni svijet u
rafineriji ispunjen ljudima, o tom
“proizvodnom čimbeniku” se na
poslu nije razgovaralo. Upravo
zbog toga, zbog te “ispunjenosti
ljudima”, sve mi je bilo sumnjivo, ta racionalnost, proračunatost
i kontrolabilnost kompanija.
Studija Shellovih
planera
Tada je, nekih 20 godina kasnije, studija Shellovih planera prikazala kompanije na potpuno
drugačiji način: “Borba za opstanak, preživljavanje institucije u
svijetu koji se stalno mijenja, potreba da se učine temeljne prilagodbe tom svijetu.” Naravno, navedene tvrtke su, kako bi opstale,
morale kontrolirati troškove, proizvoditi i plasirati svoje proizvode na tržište i modernizirati tehnologiju. No, sve to nije zvučalo
kao suština njihovog korporativnog bića, već više kao nekakav temeljni preduvjet u mnogo
važnijim razmatranjima o životu i smrti. U kompanijama iz Shellove studije radili su ljudi koje se
ponekad nije moglo kontrolirati i koji su ponekad bili iracional-
nastavak na 48. strani
ta poslovanja. Spomenimo samo
vremenska razdoblja u kojima je
Stora postojala: od srednjeg vijeka do reformacije, ratova u 17.
stoljeću, industrijske revolucije i
dva svjetska rata u 20. stoljeću.
Istarske toplice
„Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2009“
Zgrada poliklinike Sv. Stjepan
Kongresni i sportskorekreativni turizam
Lj
ečilište Istarske Toplice slavi 15. godina svojega poslovanja u okviru tvrtke Miamedica-Istra, koja je uložila mnogo
novaca i truda i preobrazila ga u
suvremeno lječilište i odmaralište s poliklinikom i wellness centrom, s vrhunskim stručnjacima i
opremom.
Bili smo i mi. Prijatno smo se
iznenadili, kada smo vidjeli obnovljene pa i nove objekte, sređen okoliš i travnjake te prekrasnu prirodu. Cijeli se tjedan od
31.svibnja do 7. lipnja 2010.,
osim stručnih predavanja, odvijao bogat kulturno-zabavni i
sportski program za goste i uzvanike, a nudili su se i specijaliteti s
roštilja u Eko baru.
Istarske su se Toplice smjestile u srcu Istre, u dolini Mirne. Taj
je kraj poznat po crnim i bijelim
tartufima i dobrome vinu i rakiji. Organiziraju se izleti i degustacije, a obvezno treba posjetiti
obližnji Motovun, najmanji grad
na svijetu Hum te grad umjetnika
Grožnjan.
Ljekovita voda
Podno stijene Gorostas izvire
jedinstvena radioaktivna ljekovita voda koja je obogaćena s četrnaest različitih minerala od kojih najviše ima sumpora. Poznata
je još iz doba Grka i Rimljana, a
stručnjaci smatraju da je po kvaliteti i svojim ljekovitim svojstvima na trećem mjestu u Europi. Izvrsna je za liječenje reumatskih i
kožnih bolesti, a uspješno pomaže u liječenju poslijeoperativnih
stanja kralježnice, kostiju i zglo-
bova, ginekoloških bolesti kao
što je sekundarni sterilitet, bolesti
gornjih dišnih putova te povećava cirkulaciju i ubrzava metabolizam. Poznati su i tretmani ljekovitim blatom fango. U okviru su
lječilišta unutarnji i vanjski bazen
s ljekovitom vodom.
Zdravstveni turizam
Istarske su Toplice 2008. otvorile polikliniku Sv.Stjepan, opremljenu s najsuvremenijom opremom koja nudi medicinske
usluge estetske kirurgije, otorinolaringologije, stomatologije i ostale specijalističke preglede. Lječilište prima i pacijente s
uputnicama za fizikalnu terapiju
HZZO-a.
Wellness centar i
Medicinski centar
ljepote
Istarske Toplice raspolažu s 270
soba u dvama objektima (Sveti
Stjepan 4* a Mirna 3*). Sve sobe
imaju SAT TV i telefon, dok je u
Svetome Stjepanu bežični Internet i Mini bar. Za održavanje seminara postoji dvorana s 50 sjedećih mjesta sa svom potrebnom
opremom na raspolaganju (LCD
projektor, grafoskop,flipchart).
Sportsko rekreacijska ponuda
je mini golf, stolni tenis, rukomet, veliki i mali nogomet, boćanje, vožnje biciklom ili šetnje
netaknutom prirodom. Mogu se
organizirati i različiti pustolovni
programi poput trekkinga, kajaka, brdskoga biciklizma, penjanja, planinarenja i team buildinge
uz različite natjecateljske igre.
Zabava je, uz živu glazbu i vesele večeri, često upotpunjena igrama uz vođenje animatora.
Ne zaboravimo: ovo su najbolje
toplice u akciji „Turistički cvijet
– kvaliteta za Hrvatsku 2009“.
Kao dodatak fizikalnoj terapiji i tretmanima u poliklinici u suvremenome wellness centru je 5
vrsta sauna, treći 25 metarski bazen s običnom vodom, dječji bazen, fitness studio, frizerski salon, te sadržava različite prostore
za masažu i opuštanje. Beauty
centar nudi različite tretmane i liječenje kože lica, tijela, ruku i nogu, uz savjete dermatologa.
180/6/2010 InfoTrend 47
nastavak sa 46. strane
Birotrend
ni; dok su se one same ponašale panije u suštini i jesu),
kao da su živa bića, nešto puno vi- 4. Ulozi moći kod donošenja
še od pukog ekonomskog sustava odluka.
koji proizvodi dobra i usluge sa
svrhom maksimiziranja profita.
Uloga profita i
Promotrimo li pažljivo različite imovine
pristupe, vjerojatno ćemo se zapiShellovom studijom je obuhvatati jesu li kompanije “živući su- ćeno 27 tvrtki u kojima je glavna
stavi” ili pak puki instrumenti za pokretačka sila bila, i još uvijek
proizvodnju dobara i usluga?
jest, “želja za opstankom” i “raŠto bi se promijenilo kada bi zvoj vlastitih potencijala”. Njiformulirali
ovahova povijest, koja
Temeljne
kvu hipotezu: “Nevarira u granicama
ke ili sve kompani- promjene
između 100 i 700
je se ponašaju poput u vanjskom
godina, nam ukazuživih bića”? Bi li to
je da su ove kompapromijenilo našu okruženju
nije ostajale unutar
paradigmu koja nas zahtijevaju i
nekog biznisa sve
vodi dok upravlja- temeljite promjene dok su “osjećale”
mo tvrtkama? Da li unutarnje strukture vitalnost radne zabi nam ova hipoteza
jednice. Kroz svoj
pomogla da shvati- kompanije kako
životni vijek, svamo zašto neke tvrt- bi ona ostala
ka od njih je promike opstaju, dok to- usklađena s tim
jenila svoj poslovni
like druge umiru okruženjem
portfelj barem jemlade?
danput, a neke i viNavedena hipoteza, značajno še puta.
odmaknuta od tradicionalne defiTvrtka Dupont de Nemours,
nicije, prisiljava nas da opet izno- osnovana da bi se bavila proiva preispitamo funkcioniranje zvodnjom baruta, 30-ih godina
kompanija što nas može dove- prošlog stoljeća je postala najveći
sti do novih uvida. Štoviše, taj bi dioničar General Motorsa, a danam proces mogao osigurati no- nas se uglavnom bavi proizvodve spoznaje o fenomenima za ko- njom specijaliziranih kemikalija.
je menadžeri već dugo znaju. Pri
Osnivač Mitsuija je 1673. goditome nikako ne mislim da su sve ne otvorio trgovinu tekstilne robe
kompanije jednake. Menadžeri u Tokyju (tada Edou). Nakon tose u nekima od njih i dalje pona- ga tvrtka je pretvorena u mjenjačšaju kao da proizvodnja dobara i nicu, a zatim u banku. Kasnije se
usluga doista jest isključivi eko- počela baviti i rudarstvom, a tek
nomski problem. Druge se pak u krajem 19. stoljeća krenula u provećoj mjeri ponašaju kao živa bi- izvodnju.
ća i bore se za opstanak u nepoPrvi pisani trag u kojem se spovoljnim uvjetima.
minje Stora iz središnje Švedske
Ono što ću pokušati dokazati datira iz 1288. godine. U to vrijejest teza da menadžment mora bi- me je Stora upravljala rudnikom
ti apsolutno svjestan kojim tipom bakra. Tijekom sljedećih 700 gotvrtke upravlja. Praksa menadže- dina temeljnom biznisu su pridora koja je prikladna za vođenje dane nove djelatnosti koje su pojednog tipa tvrtke u nekoj drugoj stepeno zamijenile stari. Tvrtka
može uzrokovati velike štete. Na- je pomalo napustila eksploataciju
glašavam da hipoteza o “kompa- bakra i prešla na eksploataciju šunijama kao živim bićima” unosi ma, taljenje željeza, hidroenergipotpuno novu dimenziju u tradi- ju, a danas na proizvodnju papira,
cionalne koncepcije koje govo- drvne mase i kemikalija.
re o:
Iako se na prvi pogled čini ka1. Ulozi profita i imovine,
ko su promjene portfelja bile izni2. Razmjerima upravljanja i
mno teško ostvarive, vrlo je vjekontrole s vrha,
rojatno da su za menadžere tog
3. Načinu stvaranja i oblikovavremena one bile same po sebi ranja ljudske zajednice (što kom- zumljive, postepene i na početku
48 InfoTrend 180/6/2010
Upravljanje poslovanjem
gotovo neprimjetne. Pa ipak, one
nam ukazuju na posebnu fleksibilnost u odnosu na temeljni biznis kojim se tvrtka bavi u bilo
kojem trenutku vremena. U pojedinoj fazi razvoja možda su ove
tvrtke sebe vidjele i smatrale bankarima, da bi se tek naredna generacija počela baviti proizvodnjom. Do opisanih promjena u
poslovanju može doći samo u
prisustvu stava koji imovinu vidi
“sredstvom za život”, radije negoli suštinom svog biznisa.
Svaka kompanija, u datom trenutku vremena, mora ostvarivati profit od poslovanja kojim se u
tom trenutku bavi kako bi uspjela
opstati. Međutim, temeljni biznis
i profit iz tog biznisa u kompanijama iz Shellove studije nisu glavna pokretačka sila. Tvrtke trebaju
profit na isti način na koji svako
živo biće treba kisik. Iako je kisik nužan za preživljavanje, on
nije svrha življenja. “Ekonomske
tvrtke” se bave specifičnim biznisom iz kojeg crpe profit i maksimiziraju vrijednost dioničarima.
Za “ekonomsku tvrtku” biznis
je temelj života, a profit je njegova svrha: ona “postoji zato da bi
iznajmljivala automobile”.
Maksimizacija profita i vrijednosti kapitalne imovine navodi na razmišljanje kako trenutna
imovinska baza čini temelje tvrtke, te da se svrha postojanja tvrtke
odnosi isključivo na iskorištavanje te imovine. Dođe li do krize,
one radije posežu za likvidacijom ljudi nego imovine, samo kako bi spasile svoju bilancu (koja
primjereno bilježi samo materijalnu imovinu!). Logičan slijed
opisanog načina promišljanja navodi nas na zaključak, u slučaju
Shella, da u situaciji iscrpljivanja
svih naftnih izvorišta treba “likvidirati kompaniju i vratiti preostalu vrijednost dioničarima”.
Međutim, kompanije se rijetko
kada vraćaju dioničarima. “Korporativno samoubojstvo” rijetka
je pojava među živućim tvrtkama
jer je njihova prava svrha postojanja opstanak i razvoj vlastitih potencijala. Takve organizacije ne
mogu prihvatiti da imovina odlučuje o njihovom životu ili smrti.
Kraj prvog dijela
Značajke imp
20
Implementacijski alati
Primjena metodologije „20
ključeva“ jest „putovanje“ tvrtke
koja implementira metodologiju
od svojega današnjega položaja
k svjetskoj razini poslovanja. Za
svaki od ključeva/tema definirano je pet razina napredovanja (slika), u rasponu od početne razine
(1) do razine „svjetske klase“ (5),
gdje se jednostavno može prepoznati razina same tvrtke, kao i što
je potrebno učiniti za napredovanje. Razine se sažeto opisuju sljedećim značajkama:
razina 1: označava najnižu
moguću ocjenu, a organizaciju te
razine karakterizira vrlo tradicionalan, „starinski“ način razmišljanja;
razina 2: u organizacijama
razine 2 zaposlenici su potpuno
izobraženi o konceptima pojedinoga ključa; način je razmišljanja
promijenjen; pokreću se pojedinačno usmjerene (razmjerno nepovezane) inicijative za poboljšanja;
razina 3: ostvaruju se pozitivni rezultati uz značajan napre-
pomoću metodologije 20 ključeva
lementacije metodologije:
ključeva
(2)
Metodologija „20 ključeva“, sveobuhvatan i pragmatičan sustav
usmjeren na neprekidna poboljšanja poslovnih rezultata
poduzeća, sažeto je predstavljena u prethodnome broju
InfoTrenda. U ovome nastavku kratkim prikazom predstavljamo
osobitosti u pristupu implementaciji metodologije
dak motiviranosti, proizvodnosti,
kakvoće, troškova i brzine isporuke proizvoda/usluga;
razina 4: potreban je timski rad širom organizacije za dosezanje te razine; dodatno, tvrtka
obično mora uvesti i nove tehnologije; kroz sve se aktivnosti dodaje vrijednost;
razina 5: tvrtka je svjetski
lider u svojem području, visoko
prilagodljiva, pouzdana, inovativna, proizvodna i konkurentna,
sposobna neprekidno se poboljšavati.
Primjenom jednostavnoga multi industrijskoga međunarodnoga
sustava ocjenjivanja i uspoređivanja (benchmarking) s pet razina moguće je ocijeniti svaki od
dvadeset ključeva i odrediti uku-
pnu ocjenu. Prosječna se vrijednost za tvrtku uspješno utvrđuje
uključivanjem većega broja zaposlenika. Najniža je vrijednost
20, a najviša 100. Na taj se način
tvrtka uspoređuje sa svjetskom
razinom poslovanja i određuje
početna točka u odnosu na koju
se mjeri napredovanje. Kroz neprekidna poboljšanja u svih dvadeset tema tvrtka može dosegnuti razinu svjetske klase te zadržati
i unaprijediti tržišni udio, konkurentnost, isplativost i zadovoljstvo kupaca. Cjelovita primjena metodologije „20 ključeva“
upravo to i omogućava.
Autor metodologije prof. Kobayashi upozorava na bitnost redoslijeda uvođenja iskustava
najbolje svjetske prakse u orga-
nizaciju jer tvrtke u pravilu nisu
spremne za primjenu istančanih
tehnika bez prethodnih priprema
organizacije za implementaciju istih. Stoga su definirane konkretne preporuke o tome kako
prijeći s niže razine na sljedeću,
tj. višu. Autor metodologije ističe
i potrebu za ovladavanjem vještinom prepoznavanja kada je, tijekom uvođenja pristupa neprekidnih poboljšanja, moguće krenuti
naprijed k sljedećoj razini, a kada je uputno zastati i konsolidirati aktualne napore.
Dodatno, katkad se čini da zamisli opisane u metodologiji ne
ćemo nikada moći implementirati u vlastitoj organizaciji. Vjerojatno je ipak riječ samo o tome da
organizacija jednostavno još nije
spremna za primjenu tih zamisli.
U tome je smislu osobito ilustrativna analogija sa slikovitim prikazom niza planina: kao što velika planina može biti skrivena iza
maloga brijega (ako stojimo neposredno pod njim), tako se i napredni koncepti mogu činiti mogućim samo ako se organizacija
„uspne na manji brijeg“. Osobito
je bitno ne odustati od zamisli samo zato što izgledaju nemoguće
u danome trenutku – kako organizacija sazrijeva, tako se razvija i potreba za sljedećom razinom. Stoga je preporuka autora:
ne ostati „zarobljen“ u budućim
očekivanjima, nego usmjeriti napore k podizanju organizacije na
najočitiju, sljedeću razinu.
Potrebno je napomenuti da je za
svaki pojedini ključ na raspolaganju opsežan niz smjernica, uputa
i preporuka, koji sadržava iscrpne opise kritičnih koncepata te
pojedinačnih alata i tehnika, upozorava na korisne učinke primjene i predlaže mjerila za praćenje
napretka. Uz navedeno, za svaki
je ključ slikovitim, karikaturalnim ilustracijama opisana svaka
od pet razina napredovanja, a uz
to su i posebnim matricama definirane međusobne veze svih ključeva.
Stadij implementacije
U neposrednoj se provedbi implementacija metodologije uobičajeno zbiva uz usredotočenje
aktivnosti u dvama smjerovima
– k izgradnji kulture neprekidnih
poboljšanja te korištenju projekata izravnoga utjecaja za postizanje brzih učinaka. U pokušaju se
kronološkoga definiranja slijeda
implementacije u pravilu govori
o pet stadija implementacije.
1
Faza pripreme i uvođenja:
Taj stadij tipično opisuje prvu
godinu primjene metodologije.
Usredotočenost je na razumijevanju i prihvaćanju te pojedinačno usmjerenoj implementaciji.
Aktivnosti su usmjerene na početnu izobrazbu o metodologiji i
komuniciranje o njezinim osnovnim načelima i primjenjivosti.
Rezultati se ostvaruju i tijekom te
180/6/2010 InfoTrend 49
Birotrend
Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva
faze, ali naglasak je na izgradnji
osnove za stvarna poboljšanja u
drugoj, ali i u sljedećim fazama.
čeva“, koja je zapravo „fitness program za zdrave, a ne lijek
za bolesne“, ne bi neželjeno poistovjetila s mogućim potrebnim zahvatima i rezovima u organizaciji.
Istodobno se, kao najčešće pogrješke koje bi u implementaciji
metodologije bilo nužno izbjeći,
navode:
2
Faza integrirane implementacije: U pravilu taj stupanj obuhvaća drugu i treću godinu implementacije, a u središtu
je ostvarivanje rezultata kroz sinergije različitih ključeva. Razdoblje je karakterizirano integracijom planova aktivnosti u sustav
poslovnoga planiranja. Zaposlenici razumiju snagu metodologije i njezine moguće učinke pa
se tijekom ovoga razdoblja „službeno“ (svečano) obilježava početak intenzivne implementacije.
Tipičan je cilj 20%-tno povećanje proizvodnosti, potpomognuto značajnim poboljšanjima kvalitete, troškovne djelotvornosti i
brzine isporuke.
nedostatak uključenosti i
predanosti rukovoditelja
najviše razine,
izostanak uključenosti svih
zainteresiranih strana,
izostanak izobrazbe
primjerenoga opsega,
izostanak integriranja
implementacije metodologije s
drugim poslovnim inicijativama,
prebrzi pomaci u prekratkome
vremenu,
zakašnjeli razvitak najniže
rukovodeće razine.
3
Faza promidžbe i šire primjene: Taj se stadij tipično
odnosi na četvrtu i petu godinu
primjene metodologije. Usredotočenost je na ostvarivanju rezultata kroz intenzivniju implementaciju. Stadij je karakteriziran
poduzetnijim ciljevima u smislu
poboljšanja kvalitete, troškovne
djelotvornosti i brzine isporuke
te s daljnjih 20% – 30% povećanja proizvodnosti.
4
Faza institucionalizacije i
stabilizacije: Taj stupanj najčešće obuhvaća šestu i sedmu godinu implementacije, a u središtu
je održivost dobrih poslovnih rezultata i udvostručenje proizvodnosti. Sama metodologija „20
ključeva“ postaje sastavnim dijelom organizacijske kulture omogućavajući veću stalnost procesa.
5
Faza rasta i ekspanzije: Tu
fazu tvrtke tipično dosežu u
osmoj i sljedećim godinama primjene metodologije. Usredotočenost je na sučeljavanju s izazovom dosezanja uloge tržišnoga
lidera i utrostručenju proizvodnosti. Prisutan je stalno napredujući proces neprekidnoga učenja
i poboljšavanja. Taj je razvojni stadij ispravno promatrati kao
„putovanje“, a ne kao „konačno
odredište“.
50 InfoTrend 180/6/2010
Kritični čimbenici
uspjeha
Prema iskazima samih predstavnika tvrtki uključenih u primjenu metodologije, a na osnovi
njihovih osobnih izravnih iskustava iz vlastitih radnih sredina,
najznačajnijim koracima (praktički – preduvjetima) za uspješnu
implementaciju smatraju se:
predanost rukovoditelja najviše razine u smislu osobne obaviještenosti, osposobljenosti,
neposredne uključenosti i spremnosti za vođenje vlastitim primjerom;
predanost rukovodeće strukture svih razina, uz izravno
uključivanje voditelja u ključne
aktivnosti implementacije te primjenjujući mjerilo uspješnosti
primjene metodologije kao mjerilo u ocjenjivanju njihove voditeljske uspješnosti;
imenovanje i uključivanje potrebnih ljudskih potencijala na
sve ključne položaje u okviru
projekta implementacije;
uključivanje svih zainteresiranih strana u cilju osiguranja pravodobna preuzimanja vlasništva
i odgovornosti za proces implementacije;
uključivanje inicijative „20
ključeva“ u poslovne procese u
smislu intregracije implementacije metodologije s drugim (usporednim, istodobnim) programima i inicijativama;
pravodobna provedba programa izobrazbe u cilju poboljšanja
razumijevanja, motiviranosti i
entuzijazma u pristupu;
provedba redovitoga ocjenjivanja i uspoređivanja kroz interni benchmarking sustav, u cilju
strukturiranja, usredotočivanja i
osnaživanja inicijative za neprekidna poboljšanja;
razvitak prve (najniže) upravljačke razine, kao pokretača i nositelja novoga načina razmišljanja (novoga pristupa) te ključne
karike u lancu neprekidnih poboljšanja;
primjena široke razmjene informacija među svim zainteresiranim stranama kroz organizirani sustav djelotvorne verbalne i
vizualne komunikacije;
pravodobna provedba prilagodbi organizacijske strukture
kako se metodologija „20 klju-
Brz je napredak u implementaciji metodologije u pravilu bio
obilježen sljedećim značajkama:
odluke i postupci najviše rukovodeće razine izražavaju prepoznatljiv pozitivan odnos prema
novim inicijativama – izgradnje
kulture neprekidnih poboljšanja;
primjenjuju se svi ključevi te
tako stvaraju sinergijski učinci i osigurava međusobna potpora ključeva;
ciljevi su tvrtke i ciljevi „20
ključeva“ potpuno usklađeni;
više rukovodeće razine redovito ocjenjuju status primjene metodologije, a koraci koji iz toga
slijede sprječavaju kašnjenja u
implementaciji;
višerazinska komunikacija
osigurava da zaposlenici potpuno razumiju ciljeve tvrtke te da
je jasno što se, kada i gdje implementira;
CAP-Do (ili PDCA) ciklus
metodologije „20 ključeva“
uspješno se „vrti“;
postoji snažno vjerovanje da
će tvrtka postići izvrsne rezultate
primjenom metodologije, a prisutno je i razumijevanje da će za
to biti potrebno vrijeme.
Žarko Jakovljević
NARUDŽBENICA
Centar za management i savjetovanje d.o.o.
Dragutina Golika 109, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. +385 1 - 49 217 42 fax. +385 1 - 49 217 43
e-mail: [email protected] www.poslovni-savjetnik.com
INFOTREND 06/10
kojom neopozivo naručujem godišnju pretplatu na časopis
poslovni savjetnik (12 brojeva godišnje) po cijeni od 395,00 kn (PDV uračunat).
Naziv tvrtke/obrta:
Adresa:
Matični (porezni) broj:
Odjel ili ime osobe na koju se šalje:
Količina:
Tel./fax:
U
E-mail:
dana
Pečat i potpis odgovorne osobe:
Posebni prilog časopisa infoTrend
eGovernment
e-obrazovanje
Program za osobe
s invaliditetom
Financijska
agencija na
tržište plasira
novi servis
e-Račun
e
uredsko
poslovanje
Strategija razvoja elektroničke uprave u RH
180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend e-uprava po mjeri građana
e
Strategija razvoja elektroničke uprave
u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012.
uredsko
poslovanje
U
redsko je poslovanje svojevrstan „krvotok“ u načinu funkcioniranja javne
uprave. Njega čini skup pravila kojima se određuje način postupanja i upravljanja s pismenima (podnescima i aktima) u
svim javnopravnim tijelima. Taj
je skup pravila jasno uređen i propisan Uredbom o uredskome poslovanju. Od 1. siječnja 2010.
na snagu je stupila nova Uredba
(»NN« 7/09) koja je zamijenila
dotadašnju uredbu iz 1987. Njome je uvedeno da građani i poslovni subjekti, kao osnovni korisnici usluga javne uprave, mogu
u komunikaciji s javnom upravom osim papirnatih dokumenata koristiti i elektroničke dokumente, odnosno isprave. Tako
je pred sva javnopravna tijela postavljena zadaća da, osim klasičnoga načina rada s pismenima
u papirnatome obliku, što prije
uvedu i odgovarajuće informatičke sustave za elektroničku podršku svojemu uredskomu poslovanju.
noga sektora kroz Forum e-Ured
trebali zajednički oblikovati i razraditi pojedine dodatne funkcije ili module. To bismo koristili
kao osnovu pri izradbi tehničke
dokumentacije za izradbu ili nabavu pojedinih funkcionalnih dijelova e-Ureda koji su zajednički
svim javnopravnim tijelima i čiju
bismo realizaciju stoga zasnivali
na politici otvorenoga koda.
Standardni projekt
elektroničkoga
uredskoga poslovanja
SPEUP - Standardni
projekt elektroničkoga
uredskoga poslovanja
Elektroničko uredsko
poslovanje
Elektroničko je uredsko poslovanje jedinstven model za razmjenu, upravljanje i čuvanje
elektroničkih dokumenata uz podršku informacijsko-komunikacijske tehnologije.
E-Ured
Ako elektroničko uredsko poslovanje promatramo u nešto širem kontekstu, tada dolazimo do
koncepta koji smo kolokvijalno
nazvali e-Ured. On je u biti modularno rješenje zasnovano na
suvremenim konceptima ICT rješenja za upravljanje elektroničkim dokumentima (DMS - Document Management System) i
upravljanje elektroničkim zapisima (ERMS - Electronic Records
Management System) u skladu
sa zahtjevima koje je preporučila Europska komisija u specifikaciji MoReq2 [EC 2008c]. Njega
čini još i prošireni skup različitih
InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010
funkcija ili modula koji su potrebni da bi državni službenici mogli
potpuno obavljati svoje poslove
elektroničkim putem, kao što su:
autentifikacija i autorizacija
službenika,
elektronička komunikacija s korisnicima usluga javne
uprave,
elektronička naplata upravnih
pristojbi,
elektroničko potpisivanje akata,
sigurna elektronička razmjena
pismena i predmeta,
elektroničko arhiviranje,
suradnja,
automatiziran dohvat podataka iz dostupnih e-registara,
povezivanje s drugim informacijskim sustavima…
Središnji je državni ured za eHrvatsku u sklopu toga projekta pokrenuo inicijativu Forum za
elektroničko uredsko poslovanje.
Stručnjaci bi iz javnoga i privat-
Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja
(SPEUP) jedan je od projekata e-Ureda kojim se žele uspostaviti određeni standardi u sustavima za elektroničku podršku
uredskomu poslovanju u javnoj
upravi. Središnji je državni ured
za e-Hrvatsku pokrenuo izradbu Standardnoga projekta radi
ostvarivanja ciljeva postavljenih
Strategijom razvoja elektroničke uprave u razdoblju od 2009.
do 2012., a sam je projekt izrađen u skladu s novom Uredbom
o uredskome poslovanju. SPEUP sadržava pregled s opisima i
dijagramima aktivnosti svih poslovnih procesa uredskoga poslovanja (slike 1. i 2.). Za svaki od
procesa podrobno su specificirani različiti funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi s opisima obveznih i dodatnih mogućnosti koje
mora zadovoljiti svaki sustav za
elektroničko uredsko poslovanje.
Kroz specifikaciju podatkovne
XML strukture za e-Dokument,
e-Pismeno, e-Predmet i e-Pošiljku (slika 3.) dana je svojevrsna
standardizacija koja treba omogućiti da javnopravna tijela, putem svojih informatičkih sustava,
mogu međusobno razmjenjivati pismena i predmete na za njih
razumljiv način, bez obzira na to
od kojega proizvođača i koje programsko rješenje to pojedino ti-
jelo koristilo u svojem uredskom
poslovanju.
Postoji više razloga za njegovo
donošenje:
1. Svim će obveznicima primjene Uredbe o uredskome poslovanju olakšati postupak planiranja,
uvođenja i primjene elektroničkoga uredskoga poslovanja;
2. Ujednačit će se i standardizirati funkcionalne značajke različitih programskih rješenja za elektroničko uredsko poslovanje, što
će rezultirati podizanjem ukupne
razine kvalitete cijeloga uredskoga poslovanja u svim javnopravnim tijelima;
3. ICT tržištu osigurat će iste početne pozicije i time ravnopravniju tržišnu utakmicu u tome
segmentu primjene ICT tehnologije;
4. Konkretan je korak u provedbi Strategije razvoja elektroničke javne uprave u RH i jedan od
mehanizama u složenome procesu preobrazbe javne uprave u
servis usmjeren građanima i gospodarstvu i prilagođen njihovim
današnjim potrebama kroz mogućnosti koje pruža suvremena
ICT tehnologija.
Scenariji primjene
SPEUP-a
Imajući u vidu činjenicu kako
brojna javnopravna tijela već posjeduju određena informatička
rješenja kojima su informatizirani procesi njihovoga uredskoga
poslovanja, željeli smo zaštititi
većinu dosadašnjih ulaganja u tome segmentu. Stoga smo javnopravnim tijelima ponudili različite scenarije u načinu primjene
Autor Dražen Božić, dipl.ing.el., pridružio se 2009.
Središnjemu državnomu uredu za e-Hrvatsku te u
sklopu provedbe ‘Strategije razvoja elektroničke
uprave za razdoblje 2009. - 2012. godine’ vodi više
projekata, kao što je Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja, Program e-Ured, projekt integriranoga sustava za upravljanje znanjem,
projektima i IT resursima, projekt uspostavljanja sustava za kvalitetu e-Uprave, a sudjeluje u radu i koordinaciji brojnih drugih aktivnosti koje su vezane uz razvoj ili primjenu
elektroničkoga poslovanja u tijelima državne uprave. Završio je Fakultet
elektrotehnike i računalstva u Zagrebu gdje je 1987. diplomirao na području Računarska tehnika. Tijekom cijele svoje profesionalne i menadžerske
karijere, dakle već više od dvadeset godina bavi se isključivo projektima iz
područja informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Standardnoga projekta elektroničkoga uredskoga poslovanja.
Naime, smatrali smo kako postojeća rješenja nije potrebno odmah zamijeniti novima, nego ih
je potrebno samo uskladiti s javno dostupnim specifikacijama
i jasno definiranim zahtjevima
iz Standardnoga projekta. Time
bi se postojeća rješenja trebala s
vremenom nadograđivati i u konačnici međusobno povezati u
jednu funkcionalnu cjelinu.
Dražen Božić
E-Račun
Financijska agencija na tržište plasira novi servis
Da bismo doznali više informacija o
novome servisu i otkrili kako će se
njegova implementacija odraziti na
kvalitetu poslovanja među
poduzetnicima, razgovarali smo s
Dragutinom Kovačićem, direktorom
grupe proizvoda u Financijskoj agenciji
Naš sugovornik,
Dragutin Kovačić
InfoTrend: Fina posljednjih godina razvija različite
elektroničke servise. Kako to da
ste se odlučili na takav zaokret u
poslovanju? Naime do 2002. bili
ste monopolist u pružanju usluga platnoga prometa.
Dragutin Kovačić: Promjena
regulative je uvjetovala da tržišna
orijentacija zamijeni monopolistički položaj. Iako je infrastruk-
tura za razmjenu platnih transakcija i njihov obračun u drugim
zemljama nastala na povijesno
različitim osnovama, vrlo je lako
identificirati zajednički nazivnik
u razvoju svih popratnih usluga
ili usluga s dodanom vrijednošću
jer se on zasniva na racionalizaciji poslovanja.
Fina već godinama prati i aktivno je uključena u razmjenu isku-
180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend eGovernment
stava s drugim pružateljima usluga platnoga prometa u europskim
zemljama i okruženju.
Oko osnovne usluge razmjene platnih transakcija, što podrazumijeva postojanje zajedničke informatičko-komunikacijske
infrastrukture na koju su priključene sve banke, kao i središnje
mjesto za različite servise poslovnim subjektima, razvijale su
se dodatne usluge s mogućnošću komercijalizacije. Primjerice, dugogodišnja je usluga pohranjivanja obrazaca platnih naloga
prerasla u servis arhiviranja svih
vrsta dokumenata te su brojne
mogućnosti za proširenje portfelja registara, a primjena digitalnih
certifikata u elektroničkome potpisu koji je obvezan u razmjeni
datoteka u svim klirinškim sustavima prerastao je u servis Registra digitalnih certifikata i uspostavu nacionalnoga CA. Logično
je da su se svi ti servisi, i u nas i
u drugim zemljama, prvenstveno razvijali na postojećoj, zajedničkoj infrastrukturi, što naravno ne isključuje druge pružatelje
istih usluga.
Kada su trendovi razvoja pokazali da je Internet budućnost, a s
njime i različiti elektronički servisi i usluge, napravili smo iskorak u tome smjeru. U posljednjih
smo nekoliko godina razvili servise koji omogućuju elektronički
pristup različitim uslugama, a posljednji je u nizu e-Račun.
IT: Što je e-Račun i koje će
promjene donijeti?
Kovačić: E-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između dobavljača
i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te pohranjivanja računa. Elektronički je račun
dokument potpuno istovjetan papirnatomu, a uz njega je moguće
priložiti različite dokumente (nastale elektronički ili skenirane)
poput popratnih dopisa, priloga,
Opis funkcionalnosti e-Računa
obrazaca, ugovora i ostalih dokumenata koji se prilažu računu kada se šalje u papirnatome obliku.
Komunikacija je između dobavljača i kupca putem servisa e-Račun znatno djelotvornija i jeftinija u odnosu na klasičan način
poslovanja jer ćete elektronički
račun poslati upravo osobi koja
ga treba zaprimiti, odnosno koja
je za to ovlaštena. Brža će isporuka računa svakako ubrzati naplatu te omogućiti bolji financijski nadzor.
IT: Spomenuli ste da e-Račun omogućuje upravljanje cjelokupnim procesom izdavanja i zaprimanja računa pa
možete li nam podrobnije objasniti na koji način servis funkcionira?
Kovačić: Cjelokupan je proces
slanja i primanja računa zapravo
vrlo jednostavan. Servis funkcionira na sljedeći način: dobavljač popunjava račun, potpisuje
InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010
ga elektroničkim potpisom i šalje kupcu kroz sustav; sustav zaprima račun, provjerava potpis
i prava pošiljatelja i prosljeđuje kupcu; kupac zaprima račun,
prihvaća ga i plaća, ili odbija.
Dobavljač automatski zaprima
potvrdu o isporuci te nakon što
kupac račun prihvati, plati ili odbije, dobavljač dobiva potvrdu o
statusu računa. Svi računi, i poslani i zaprimljeni, automatski se
pohranjuju u sustavu.
Osim razmjene elektroničkoga računa taj servis nudi i dodatne funkcionalnosti poput javnoga
registra korisnika i sigurne elektroničke arhive, a povezan je i s
internetskim bankarstvom banaka.
IT: Je li Registar korisnika e-Računa još jedan registar koji vodi Fina?
Kovačić: Registar je korisnika e-Računa registar poslovnih
subjekata i pripadajućih poslov-
nih jedinica, odnosno lokacija
za primanje i slanje e-računa koji
su registrirani na servis e-Račun.
Svaki korisnik servisa mora znati komu može takav račun poslati, odnosno da li poslovni subjekt
kojemu želi poslati elektronički račun može takav račun i primiti. Jedan od preduvjeta za elektroničku razmjenu računa jest
pristanak, odnosno suglasnost i
primatelja i pošiljatelja da dokumente razmjenjuju u elektroničkome obliku, što je u takvome
modelu riješeno prijavom u Registar korisnika e-Računa.
S obzirom na činjenicu da postoji više sustava koji će ponuditi servis za elektroničku razmjenu
računa, treba imati na umu da bi
radi mogućnosti široke primjene
elektroničke razmjene računa trebalo standardizirati jedan takav
registar kako bi korisnici različitih sustava za razmjenu računa
mogli međusobno razmjenjivati
račune. Registar korisnika e-Ra-
čuna koji je prvenstveno razvijen
za potrebe Fininog servisa e-Račun može postati Javni registar
koji će koristiti i drugi sustavi.
IT: Koje su prednosti servisa e-Račun u odnosu na
klasičan način razmjene računa? Zašto bi netko odlučio papirnati način slanja ili primanja
računa zamijeniti elektroničkim?
Kovačić: Znamo da je elektroničko poslovanje znatno ekonomičnije i djelotvornije od klasičnoga načina poslovanja. Slanje i
primanje računa osnova je poslovanja svakoga poduzeća, a račun
najraširenija isprava koja svakodnevno zahtijeva rad određenoga broja ljudi i procesiranja
dokumentacije te time uzrokuje
visoke manipulativne i operativne troškove.
Stoga je prva i najbitnija prednost elektroničke razmjene računa sniženje troškova. Korištenje
servisa dovodi do bolje raspodjele resursa, a time i veće proizvod-
nosti.
poslati i zaprimiti isključivo osoUpotreba papira i skenera, pro- ba koja ima to pravo, a primjena
cesne pogrješke, ponovni unos elektroničkoga potpisa osigurava
podataka, ponovno izdavanje ra- integritet podataka unutar e-Računa i pogrješna plaćanja svede- čuna jer se sustav zasniva na PKI
na su na minimum. S obzirom tehnologiji.
na to da se komunikacija odvija elektroničkim putem, štedi se
IT: Spomenuli ste da je serna tiskanju papira, a troškovi se
vis povezan s internetskim
poštarine i klasičnoga pohranji- bankarstvom banaka. Možete li
vanja zamjenjuju novim, znat- nam pojasniti o čem je riječ?
no nižim kategorijama troškova.
Kovačić: U rujnu 2008. Fina i
Svi računi, i poslani i zaprimlje- Hrvatska udruga banaka potpini, pohranjeni su u elektroničkoj sali su Sporazum o poslovnoj suarhivi sustava što
radnji na projekskraćuje vrijeme
tu e-Računa. Cilj
Osim razmjene je toga sporazupretraživanja računa.
elektroničkoga računa ma bio potaknuKupac i dobav- servis nudi i dodatne
ti što veći broj
ljač u svakome
subjekata na kotrenutku imaju in- funkcionalnosti
rištenje servisa
formaciju o statue-Račun kroz insu poslanih i zaprimljenih računa, tegraciju servisa Fine i internetšto isključuje mogućnost gubitka skoga bankarstva banaka. Nairačuna na putu od dobavljača do me, servis e-Račun dizajniran je
kupca.
da se vrlo lako može povezati s
Bitno je napomenuti kako je internetskim bankarstvom banae-Račun potpuno siguran način ka s kojima Fina sklopi ugovor o
razmjene računa jer račun može poslovnoj suradnji, što omoguća-
•••
e-Račun,
prikaz ekrana
va automatsko slanje e-računa u
sustav internetskoga bankarstva i
pripremu naloga za plaćanje kupljenih roba i usluga. Drugim riječima, to znači da kupac ne mora
prepisivati podatke s računa i posebno popunjavati nalog za plaćanje, nego sustav automatski
prosljeđuje sve podatke s računa
u e-HUB obrazac spreman za plaćanje. Cilj je sporazuma također
nastojanje da cijena servisa e-Račun bude jednaka za sve korisnike, bez obzira na to hoće li uslugu
ugovarati s Finom ili jednom od
ugovornih banaka.
Prva banka s kojom je Fina potpisala sporazum o poslovnoj suradnji je Zagrebačka banka d.d..
IT: Koje preduvjete tvrtka mora imati da bi postala
korisnikom e-Računa?
Kovačić: Jedini je preduvjet za
korištenje servisa e-Račun da poslovni subjekt ima Finine poslovne certifikate na FINA e-kartici ili CoBranded kartici/tokenu
banke s kojom Fina ima ugovor
o poslovnoj suradnji i pristup Internetu.
IT: Kako je uopće došlo do
ideje za razvoj e-Računa?
Kovačić: Fina se kroz proteklih
nekoliko godina uspješno pozicionirala u pružanju B2G usluga te je ujedno i lider u pružanju
elektroničkih usluga zasnovanih
na PKI tehnologiji. Razmatranjem novih mogućih elektroničkih usluga na B2B tržištu te prateći razvoj usluga na europskome
tržištu, uvidjeli smo mogućnosti
unaprjeđenja međusobne razmjene dokumenata dvaju subjekata u segmentu dobavnoga lanca.
Račun je danas najzastupljenija isprava u dobavnome lancu i
proces na koji se nadovezuju svi
ostali procesi u lancu. Upravo bi
se zbog toga pretvaranjem klasičnoga procesa u elektronički dostigli najbrojniji pozitivni učinci
u financijskim i administrativnim
180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend eGovernment
uštedama. Ujedno je pretvaranje
fakturiranja u elektronički proces značajan korak u elektroničko poslovanje.
Razvoj je ideje započeo 2006.,
a poslovna i tehnološka istraživanja traju od 2007. Prvi smo
put najavili uslugu 2007. kada je
osmišljen koncept. Reakcije su
bile izrazito pozitivne, što nas je
dalje potaknulo na nastavak u tome smjeru.
Moram spomenuti da je Finin eRačun u sklopu VIDI AWARDS
2008, u kategoriji «velike tvrtke»
dobio nagradu Zlatno Teslino jaje za najbolju inovaciju u visokim
tehnologijama.
IT: Na hrvatskome tržištu
već postoje slične usluge.
Po čem je Finin servis e-Račun
drukčiji?
Kovačić: Na tržištu se nude
određene mogućnosti kolanja
elektroničkih računa između zatvorenih grupa korisnika. Takav
se oblik zasniva na određenim
ERP sustavima koji generiraju
elektronički račun. No takvi računi nisu standardizirani, nisu ovjereni elektroničkim potpisom, niti su otvoreni za javno korištenje.
Prednost je ‘zvjezdastoga’ modela u tome da nije potrebna uspostava bilateralnih ugovornih odnosa ni sporazuma između svih
strana u sustavu, nego je dovoljna
registracija u sustavu. Stoga smatramo da će Finin servis e-Račun
označiti znatan napredak u području elektroničkoga poslovanja s tendencijom proširenja na
e-Procurement, a u skladu s naputcima Europske unije.
IT: Postoje li slične usluge
na europskome tržištu? S
obzirom na to da je Hrvatska na
putu postati punopravnom članicom Europske unije, je li ovaj
servis u skladu s preporukama i
standardima Europske unije?
Kovačić: Takvi su servisi prisutni na inozemnome tržištu, ali
ih svaka zemlja razvija zasebno,
sukladno vlastitoj vrijedećoj zaKovačić: Primarni su korisnici
konskoj regulativi. Koncept se toga servisa svi poslovni subjekti
e-Računa i zasniva na koncep- zainteresirani za elektroničko potu e-Invoice, sukladnom naput- slovanje te za postizanje financijku Europske unije, a prihvatilo ga skih ušteda, kao i ušteda realnoga
je Povjerenstvo za
utrošenoga vremee-Račun osnovano
na i funkcionalniju
Posljednjih
od strane Ministarraspodjelu fizičkostva gospodarstva, godina razvili smo
ga prostora pohrarada i poduzetniš- servise za
ne računa u papirtva. Tijekom cijenatome
obliku.
elektronički
loga projekta predNaslanjajući se na
stavnici su Fine kao pristup različitim
segment poslovnih
članovi Povjeren- uslugama, a
korisnika, bitnu
stva sudjelovali u posljednji je
ulogu imaju i tijenjegovome radu te u nizu e-Račun
la državne uprave.
implementirali priUvođenjem elekhvaćeni standard.
troničkoga račuNaravno, kako se zahtjevi, sheme na u javnu upravu omogućila bi
i tehnologija budu mijenjali, i mi se široka primjena e-Računa za
ćemo dograđivati servis u skladu poslovni sektor, a to bi osiguras preporukama. Mogućnosti uslu- lo znatne uštede za državu i gosge e-Račun zasnivaju se na tome podarstvo. Kao primjer možešto je razvijan u skladu s preporu- mo istaknuti primjer Danske, čija
kama EU-a i što će kao takav bi- je Vlada 2003. donijela Zakon o
ti podudaran sa sličnim rješenji- plaćanjima u javnome sektoru
ma na inozemnome tržištu. To je kojim je propisala obveznu upovrlo bitno zbog rješavanja pitanja trebu elektroničkih računa pri izinteroperabilnosti između zema- davanju računa za danski javlja EU-a, a ujedno i zemalja kan- ni sektor. Danska je na taj način
didatkinja.
postala glavni europski primjer
uspješne provedbe elektroničke
IT: Dosta se govori o tome
trgovine između tvrtki i javnoga
kolike bi bile uštede za gos- sektora.
podarstvo od primjene e-Računa. O kojim je iznosima zapraIT: Kada možemo
vo riječ?
očekivati početak
Kovačić: Kako smo već prije primjene e- Računa?
spomenuli, slanje i primanje paKovačić: Tijekom lipnja Fipirnatih računa najzastupljeniji je na će u suradnji sa Zagrebačkom
način razmjene dokumenata. Pre- bankom plasirati servis e-Račun
laskom s klasičnoga na e-poslo- na tržište. Svjesni smo činjenice
vanje ostvarila bi se znatna ušteda da će mnogim tvrtkama trebati
kako interno za svakoga sudioni- vremena kako bi se priviknule na
ka tako i za cjelokupno gospo- nov način razmjene računa. Stodarstvo. Procjene ušteda, kao i ga, u početnoj fazi, a kako bi se
informacije Ministarstva gospo- postignuo inicijalni zamah, usludarstva, rada i poduzetništva go- gu ne ćemo naplaćivati. Promovore da bi se samo u javnome sek- tivno razdoblje bez naplate slanja
toru uštedjelo 40 do 50 mil. eura računa trajat će do 31.12.2010.
godišnje, dok uštede u gospodar- Bitno je napomenuti da će Fistvu Republike Hrvatske dosežu na također slati i primati račune
do 850 mil. eura.
u elektroničkome obliku jer želimo svojim primjerom pokazaIT: Tko su primarni
ti da vjerujemo u prednosti toga
korisnici toga servisa?
servisa.
InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010
•••
U prostorijama je
Algebre predstavljen
projekt stipendiranja i
zapošljavanja osoba
s invaliditetom u
području inženjerskih
IT zanimanja. Inicijativa, čiji su nositelji
APIS IT i Visoka
škola za primijenjeno
računarstvo Algebra,
uključuje selekciju,
studij računarstva
te zapošljavanje odabranoga
kandidata, tada
već diplomiranoga
softverskoga
inženjera, u tvrtki
APIS IT
U
sklopu “Dana stipendija”, na kojem su se predstavile mogućnosti financiranja studiranja na Visokoj
školi za primijenjeno računarstvo Algebra u Zagrebu, između nekoliko različitih stipendijskih programa predstavljena je i
do sada jedinstvena suradnja tvrtke, obrazovne ustanove i udruga osoba s invaliditetom. Kako je
pojašnjeno na konferenciji, to je
prvi projekt takve vrste i organizatori su najavili da će se stipendiranju i zapošljavanju pridružiti
još nekoliko IT tvrtki, za što postoje čvrste naznake. Projekt se
provodi uz podršku Zajednice saveza udruga osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). Natječaj
je otvoren do 2. srpnja 2010. do
kada se sve zainteresirane osobe
s invaliditetom mogu prijaviti na
natječaj za dodjelu jedne potpune stipendije za trogodišnji studij primijenjenoga računarstva u
vrijednosti od 91.000,00 kn. Stipendiju dodjeljuje jedna od vode-
Program za osobe
s invaliditetom
ćih hrvatskih IT tvrtki – APIS IT
d.o.o. iz Zagreba, koja će uz pokrivanje troškova studija po njegovome uspješnome završetku
stipendistu ponuditi i radno mjesto softverskoga inženjera.
Nazočnima se na početku skupa
obratila Dunja Jurica, predsjednica uprave tvrtke APIS IT: “Već
dugi niz godina održavamo kvalitetnu suradnju s obrazovnom
grupom Algebra u cilju promicanja različitih programa obrazovanja i stjecanja novih vještina
nužnih za osobe koje žele unaprijediti svoje mogućnosti na tržištu
rada. Iznimno nam je drago što
smo jedan od inicijatora toga projekta, čime će se doprinijeti integraciji osoba s invaliditetom u redoviti život. Podržavamo svaku
inicijativu koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom zato
što vjerujemo u društvo jednakih
mogućnosti te želimo doprinijeti
stvaranju okruženja u kojem svi
građani ravnopravno imaju prilike za razvojem svojih potenci-
jala”, i nastavila: “APIS IT ulaže
u kontinuirano školovanje svojih
zaposlenika u skladu s razvojem
informatičke tehnologije pa mi je
stoga posebno drago što Visoka
škola pri Algebri upisuje već treću generaciju budućih inženjera
računarstva i informatike. U sljedeće će tri godine APIS IT financirati studij primijenjenoga računarstva osobi s invaliditetom
kojoj će, po uspješnome završetku studija, biti ponuđeno radno mjesto softverskoga inženjera u APIS IT-u. Na taj ćemo način
kandidatu pružiti priliku da radi u timu visokoobrazovanih informatičara i primjenjuje stečena
tehnološka znanja.” MN: Tržište
rada
Studij računarstva za koji se dodjeljuje stipendija izvodi se uz
dopusnicu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i to na dodiplomskoj
razini kroz tri godine čime studenti stječu naziv stručni prvostupnik, inženjer primijenjenoga
računarstva i 180 ECTS bodova.
Za trajanja studija studentima je
omogućeno i stjecanje najbitnijih
međunarodno priznatih IT certifikata, tako da su diplomirani inženjeri primijenjenoga računarstva
spremni odmah po završetku studija konkurirati za zapošljavanje
na domaćem i stranom tržištu rada ili pak nastaviti specijalistički
studij. Visoka je škola za primijenjeno računarstvo Algebra jedina visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja je za svoj
nastavni program i kvalitetu izvedene nastave dobila akreditaciju
Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra, do danas je
sudjelovao u nizu strateških projekata koji uključuju tržište rada i
obrazovanje te je stoga napravio
osvrt na projekt upravo s te strane: “Pronaći svoje mjesto na tržištu rada danas nije lako ni zdravim osobama, dok je to za osobe
sa invaliditetom poseban izazov.
Njihova zapošljivost ovisi prije
svega o znanju i vještinama koje mogu ponuditi tržištu pa im
je u tome smislu izbor karijere i
obrazovanja doslovno najznačajnija odluka koju donose u životu. Prepoznajući s jedne strane IT kao najpropulzivniji sektor
hrvatskoga gospodarstva i, s druge strane, IT karijere koje osobama s invaliditetom omogućuju
gotovo jednaku radnu djelotvornost i proizvodnost kao i zdravim
osobama, potaknuli smo taj projekt. Istinska podrška i prihvaćanje ideje stipendiranja studenata
s invaliditetom koju je dao prije
svega APIS IT, ali i drugi partne-
ri, dokazuju kako postoji dobra
perspektiva za osobe s invaliditetom. Vjerujem da će ta inicijativa
potaknuti i druge poslodavce da
krenu u sličnome smjeru, ali još
više da će osobama s invaliditetom služiti kao ohrabrenje i poticaj za izgradnju vlastite zapošljivosti i karijere.”
Projekt su podržali i Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi te Igor Lučić, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za e-Hrvatsku.
Igor Lučić, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za eHrvatsku, izjavio je: “Riječ je o
projektu koji nudi priliku za nove početke – za život ispunjeniji optimizmom. Ujedno, riječ je o
projektu koji osobama s invaliditetom otvara vrata za ravnopravnijim sudjelovanjem na tržištu
rada te smo korak bliže e-uključivoj Hrvatskoj. Uvjeren sam da će
tu vrijednu inicijativu prepoznati i druge ICT tvrtke i edukacijski
centri u cijeloj Hrvatskoj, pokušati na isti način pristupiti obrazovanju te, posljedično, pomoći
uključivanju osoba s invaliditetom na tržište rada.”
Zatvarajući današnju konferenciju za medije, državna je tajnica za socijalnu skrb Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi Dorica
Nikolić istaknula: “Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi provelo je u suradnji s Algebrom u
proteklim dvjema godinama prilično velik projekt prekvalifikacija osoba s invaliditetom u sedam
županijskih centara, kojim smo
postigli izvrsne rezultate po pitanju lakšega i bržega zapošljavanja.” Još se samo kratko osvrnula: “No inicijativa koja se danas
predstavlja zaslužuje dodatnu pozornost i našu podršku jer je riječ
o visokoškolskome obrazovanju
osoba s invaliditetom, a činjenica
je da je u populaciji osoba s invaliditetom udio visokoobrazovanih tek nešto veći od 2 posto.”
180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend eGovernment
Pokrenuta cro.
ict akademija
U mnoštvu komercijalnih
ponuda usavršavanja i
edukacija za IT specijaliste
na području Republike
Hrvatske, Savez Hrvatskih
ICT Udruga – cro.ict pokreće
cro.ict akademiju, s bitno
različitim, nekomercijalnim
ciljem: približiti najbolju
svjetsku praksu hrvatskim IT
stručnjacima i poduzetnicima,
kako bi primjenom svjetskih
iskustava povećali
konkurentnost na europskom
i svjetskom tržištu.
Cro.ict akademija je zamišljena
kao zbirka predavanja na
aktualne teme iz struke i
poduzetništva, koje vrhunski
IT stručnjaci iz prakse u formi
dnevnih radionica prezentiraju
auditoriju (IT specijalistima,
poduzetnicima, menadžerima
IT tvrtki). Pokretanjem cro.ict
akademije želi se omogućiti
svim sudionicima bolje
razumijevanje principa osnovne
djelatnosti kao i unaprjeđenje
procesa upravljanja te
povećanje učinkovitosti u IT
tvrtkama.
Radionice se provode
regionalno, u organizaciji saveza
cro.ict, uz logističku pomoć
regionalnih IT klastera, te uz
potporu Njemačkog društva
za tehničku suradnju (GTZ).
Tijekom travnja ove godine u
okviru cro.ict akademije proveo
se prvi ciklus od četiri radionice,
u ukupnom trajanju od pet dana,
za tvrtke GRIT ICT regionalnog
klastera Primorsko-goranske
županije. Ovaj inicijalni ciklus
radionica cro.ict akademije
održan je u prostorima
Znanstveno-tehnologijskog
parka Sveučilišta u Rijeci -STeP,
u Rijeci.
Okvir za interoperabilnost
Od 26. svibnja do 2. lipnja 2010. u Središnjem su državnom uredu
za e-Hrvatsku održane radionice na kojima su predstavnicima
javnoga i gospodarskoga sektora predstavljeni radni dokumenti
Hrvatskoga okvira za interoperabilnost.
Riječ je o Prijedlogu Odluke Vlade Republike Hrvatske o uspostavljanju
Vijeća za informatizaciju državne uprave i Prijedlogu Odrednica
Hrvatskoga okvira za interoperabilnost, koji će se u prvoj polovini lipnja
ove godine proslijediti Vladi Republike Hrvatske na prihvaćanje.
Hrvatski je okvir za interoperabilnost jedna od provedbenih aktivnosti
Strategije razvoja elektroničke uprave te Programa gospodarskoga
oporavka unutar mjere “Nastavak outsourcinga informatičkih aktivnosti
uz koordinaciju s jednoga mjesta”. Cilj je definirati smjernice i pravila
koje će omogućiti povezivanje različitih informacijskih sustava tijela
državne uprave u jednu logičnu i povezanu cjelinu - umreženu upravu.
Primjena Hrvatskoga okvira za interoperabilnost treba olakšati
dosadašnje poslovanje javnoga i gospodarskoga sektora i omogućiti
ravnopravno i uočljivo sudjelovanje ICT tvrtki u tržišnome nadmetanju.
U idućem će razdoblju Središnji državni ured za e-Hrvatsku nastaviti s
organizacijom radionica za javni i privatni sektor kako bi i dalje poticao
javnu raspravu i konstruktivan razgovor svih sudionika u izgradnji
sustava elektroničke umrežene uprave.
Digitalna televizija u Hrvatskoj gdje smo i kako dalje?
Imajući u vidu kako se MIPRO kroz 33 godine svojeg održavanja
nametnuo kao mjesto rasprave o aktualnim zbivanjima u
svijetu tehnologije, u programu ovogodišnjeg MIPRO-a svoje je
zasluženo mjesto pronašao i okrugli stol o digitalnoj televiziji
u Hrvatskoj, održan u organizaciji Hrvatske agencije za poštu i
elektroničke komunikacije i MIPRO hrvatske udruge.
Cilj je ovog okruglog stola bio objasniti Strategiju prelaska s analognog
na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj,
stečena iskustva te najaviti sljedeće korake u provedbi Strategije.
Pritom su sudionici istoga bili: Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg
državnog ureda za e-Hrvatsku, Krešo Antonović, ravnatelj Uprave
elektroničkih komunikacija i pošte Ministarstva mora, prometa i
infrastrukture, Denis Nikola Kulišić, predsjednik uprave Odašiljači i
veze d.o.o. te Željko Tabaković, pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije
za poštu i elektroničke komunikacije.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, zaduženog
za koordinaciju provedbe svih aktivnosti u provedbi Strategije, tom je
prilikom istaknuo kako je do danas ukupno pet gitalnih regija, odnosno
deset županija, uspješno prešlo na prijam digitalnog televizijskog
signala. Time je uspješno digitalizirano preko 626.523 kućanstava, od
ukupno 1.477.377 u Republici Hrvatskoj.
Sudionici okruglog stola podsjetili su prisutne kako se na današnji
datum navršava točno četiri mjeseca od gašenja analognog
televizijskog signala u prvoj digitalnoj regiji D5, upravo na području u
kojem je i Opatija, u kojoj se održava MIPRO. Ujedno, istaknuli su kako
proces prelaska na digitalnu televiziju ima svoju osmogodišnju povijest,
koja je započela 2002. godine početkom eksperimentalnog emitiranja
digitalnog signala s odašiljača Sljeme.
InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010
Vijesti
Jubilarna 50.
emisija o novim
tehnologijama
‘’e-HRVATSKA’’
Kako bi promovirao domaću
ICT industriju i predstavio
postojeće elektroničke
projekte, tehnološke novitete
i trendove, Središnji državni
ured za e-Hrvatsku osmislio
je i pokrenuo emisiju o novim
tehnologijama ‘’e-HRVATSKA’’.
Emisija je osmišljena kao
tridesetminutni kolaž reportaža
o novostima iz ICT svijeta
koja gledateljima na zanimljiv
i razumljiv način približava
informacijsko-komunikacijsku
tehnologiju u svakodnevnom
životu. Emitira se od 6. svibnja
2009. godine na drugom
programu Hrvatske televizije,
srijedom u poslijepodnevnim
satima, a reprizira u programu
televizije Kapital Network i K5.
Danas se emitira jubilarna,
pedeseta, emisija ‘’eHRVATSKA’’, koja donosi priču
o robotičkoj alci, natjecanju
u organizaciji Osnovne škole
Dobriše Cesarića iz Zagreba,
Hrvatskog društva za robotiku
i Hrvatske zajednice tehničke
kulture, savjete za odabir
antivirusnog softvera, predstavlja
domaće tehnološko rješenje Bee
Smart, namijenjeno pčelarima.
Povodom pedesete emisije,
zahvaljujemo svima koji su
svojim projektima, idejama i
vijestima doprinijeli aktualnosti
i zanimljivosti jedine emisije o
informacijsko-komunikacijskim
tehnologijama u programu
nacionalnih televizija.
Zainteresirani to mogu pogledati
na Facebooku, Twitteru ili
YouTube-u i doznaju više o
e-Hrvatskoj.

Pročitajte... - Recro

Poziv za printanje

Mapa procesa 2

Metod de rješava anja prob lema pom moću raču unara

null

BILTEN Vježbeničkih tvrtki - Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

Profil tvrtke

SharePoint rješenja za ured bez stresa

Jedinstveno rješenje za Elektroprivredu Crne Gore

Poslovna inteligencija

Load Balancing velikog broja OGC servisa – DGU Geoportal