ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Izvrsne
perspektive:
Hrvatski
izvoznici
softvera
Broj 190
10/2012
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Igor Javor
ACTA:
Kraj, ili samo
kraj početka?
Izvršni direktor
mStart, Sektor za
koordinaciju IT
Društvene mreže:
Vrijeme community
managera
FACEBOOK:
Na vlastitu odgovornost
PRILOG
Studija slučaja:
Jedinstveno rješenje za
Elektroprivredu Crne Gore
Sve s
jednoga
mjesta
>ICT I SUDSKA PRAKSA
Uvod u upravljanje poslovnim procesima
Predavači: Boris Blumenschein, mr. sc Anita Lovrić i
Ante Vidović
Kome je seminar namijenjen:
Menadžmentu, BPM stručnjacima, budućim menadžerima,
rukovoditeljima informatike u gospodarstvu i javnoj upravi, voditeljima
informatičkih projekata. Svima koji žele smanjiti „GAP“ između poslovnih
zahtjeva i IT-a, povećati fokusiranost na zadovoljenje potreba kupca kroz
efikasnije odvijanje poslovanja organizacije.
Datum seminara: 24. listopada 2012.
Trajanje seminara: 9:00 -16:00 h
Lokacija: Zagreb, Hotel Panorama
Svrha i cilj seminara: Svrha edukacijske cjeline je upoznavanje polaznika s praktičnim i teorijskim osnovama upravljanja poslovnim procesima,
od faza životnog ciklusa upravljanja poslovnim procesima, načina i vrsta modeliranja, mjerenja i analize, do upravljanja performansama procesa i
uspostave procesne organizacije.
Boris Blumenschein - diplomirao je na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu. Ima bogato i raznovrsno iskustvo u
velikim, malim, stranim, domaćim, državnim i privatnim
tvrtkama na pozicijama koje povezuju menadžment i IT;
od programera, projektanta, konzultanta do direktora
tvrtke. Specijalnost su mu metode i alati za povećanje
osobne i timske efikasnosti, suradnja (collaboration),
BPM, intranet portali, Document Management i
upravljanje projektima.
Mr.sc. Anita Lovrić - specijalizirala
se za područje upravljanja
poslovnim procesima i javne
nabave. Radila je na velikom broju
projekata upravljanja poslovnih
procesa, a to je i područje iz kojeg
je magistrirala. Autorica je više
znanstvenih i stručnih radova iz
područja.
Ante Vidović - diplomirao je na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu. Iskustvo je stekao radeći na
mnogobrojnim projektima u privatnom i javnom
sektoru od analize do implementacije cjelovitih
IT rješenja. Specijalnost i interesi usko se vežu uz
područje Business Process Management-a od
dizajna procesnih arhitektura do metoda analize
i mjerenja uspješnosti poslovnih procesa.
Modeliranje poslovnih procesa prema normi BPMN 2.0
s primjerima u WebSphere Business Modeler v.7 (seminar i radionica)
Predavači: Prof. dr. sc. Josip Brumec,
Dr. sc. Slaven Brumec, dipl. ing. računarstva
Datum seminara: 14. i 15. studenoga 2012.
Trajanje seminara: 9:00 - 16:00 h
Lokacija: Zagreb, Hotel Panorama
Kome je seminar namijenjen:
Članovima uprave, rukovoditeljima organizacijskih jedinica i razvojnim
poslovnim stručnjacima u gospodarstvu, državnoj upravi i javnim službama.
Cilj seminara: Na dvodnevnom seminaru koji će sadržavati praktične radionice i primjere, naučite osnove modeliranja poslovnih procesa prema
normi BPMN 2.0, kako koristiti model za procjenu učinaka preustroja i unapređenja te stvoriti polazište za upravljanje poslovnim procesima. Ovladajte
metodološkim postupcima koristeći alat WebSphere Business Modeler v.7. te upoznajte koncept generiranja aplikacija na temelju modela procesa.
Dr. Josip Brumec, dipl. ing. je redoviti profesor na FOI, gdje predaje Modeliranje poslovnih procesa i Projektiranje informacijskih sustava na
preddiplomskom studiju, Strateško planiranje informacijskih sustava na poslijediplomskom studiju te Stanje i razvoj ERP sustava na doktorskom
studiju. Bavi se modeliranjem poslovnih procesa i projektiranjem IS-a, ERP sustavima, unapređenjem poslovne izvrsnosti i mjerenjem učinaka
primjene suvremenih ICT. Objavio je oko 80 radova i vodio više znanstvenih projekata.
Prije dolaska na sveučilište radio je 26 godina u Rade Končaru kao projektant, informatičar, direktor razvoja organizacije i informatike te softverske
tvrtke Rade Končar-InfoS. Rezultate teorijskih istraživanja prenosi u praksu kao savjetnik za industriju i neprofitne organizacije. Autor je genetičke
definicije i taksonomije informacijskih sustava te metodike SPIS, a oba su ova koncepta provjerena i prihvaćena od znanstvenika i stručnjaka u
svijetu te primijenjena u praksi kod realizacije većeg broja referenciranih projekata. Član je AIS (Association for Information Systems) te Akademije
tehničkih znanosti Hrvatske (ATZH).
UVODNIK<
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Izvrsne
perspektive:
Hrvatski
izvoznici
softvera
Broj 190
10/2012
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Igor Javor
ACTA:
Kraj, ili samo
kraj početka?
Izvršni direktor
mStart, Sektor za
koordinaciju IT
Društvene mreže:
Vrijeme community
managera
FACEBOOK:
Na vlastitu odgovornost
PRILOG
Studija slučaja:
Jedinstveno rješenje za
Elektroprivredu Crne Gore
Sve s
jednoga
mjesta
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i
informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593
e-pošta: [email protected]
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: [email protected]
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Anđelko Kovačević
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: [email protected]
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Zina d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,
no nakladnik ne može odgovarati za posljedice
njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora
i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije
unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez
pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.
Upravljamo li
svojim poslovnim
procesima?
OVIH SE DANA U ZAGREBU ODRŽAVA deseta po redu europska konferencija o poslovnim procesima - BPC 2012.
Prije više od deset godina jedna je grupa stručnjaka,
praktičara i akademičara uočila potencijal obnovljene i
nanovo aktualizirane poslovne vještine upravljanja poslovnim procesima te se potrudila osmisliti i organizirati
forum na kojemu će se razmjenjivati iskustva i prezentirati najnovija znanja na tom području. Lijep je to jubilej,
pogotovo kad se zna da u svijetu baš i nema mnogo
starijih konferencija. One najdugotrajnije obilježile su
(pod različitim nazivima) desetu godišnjicu ove ili prošle godine, a mnoge se održavaju tek nekoliko godina.
Prof. dr. sc. Josip Brumec
Nastojeći da svoje poslove obave brže, bolje i jeftinije,
poslovni ljudi su se oduvijek bavili radnim procesima.
Stalnom rastu potražnje za robama široke potrošnje, koji je počeo šezdesetih godina XX. stoljeća, moglo se udovoljiti još učinkovitijom proizvodnjom, temeljenom na povezivanju niza radnih koraka u neprekinut
radni proces (workflow). S tim su ciljem stvorena nova znanja i metode
unapređenja proizvodnje (a poslije i poslovanja) poznata pod nazivom
workflow management.
Unatoč tom razvojnom kontinuitetu te istovjetnosti ciljeva da se svaki
posao obavi brže, bolje i jeftinije, postoje velike razlike u načinu upravljanja procesima nekad i sad. Tri glavna dijela na kojima se iskazuju te
razlike su: sadržaj, opseg i tehnologije.
U pogledu sadržaja više nismo usmjereni samo na proizvodne procese
već na svaki organizirani rad, podjednako u materijalnoj proizvodnji kao
i pri pružanju najraznovrsnijih usluga. Takvo proširenje sadržaja vidi
se i u promjeni naziva, pa danas ne govorimo samo o proizvodnim već
općenito o poslovnim procesima.
Prema opsegu, naša analiza nije više usmjerena samo na podizanje
produktivnosti jedne organizacijske jedinice već na povećanje učinkovitosti cijelog vrijednosnog lanca (value chain) bez obzira na organizacijske jedinice u kojima se izvode pojedini segmenti cjelovitog (end to end)
poslovnog procesa. Dakako, to je tijesno povezano s modernim trendovima globalizacije poslovanja.
Najveće su se promjene zbile u tehnologijama koje se primjenjuju pri
izvođenju i upravljanju poslovnim procesima. Suvremene informacijske
i komunikacijske tehnologije podržavaju ne samo izvedbu pojedinih
radnih koraka složenog poslovnog procesa već te korake povezuju na
način kako je to predviđeno njegovim prethodno razvijenim i optimiziranim modelom. Stoga moderne procesno orijentirane aplikacije sadrže
znanja o tome kako izvesti proces na optimalan način te vode i usklađuju
djelovanje pojedinih sudionika složenog procesa.
online: www.infotrend.hr
190/10/2012 infoTrend 3
>U OVOM BROJU
6 OSVRT
LOGO
Eksplozija
mobilnosti
Mobility Day najavljuje: U sljedećem
razdoblju očekuje se daljnji razvoj
kompatibilnosti tehnologije s glasom,
već integrirani navigacijski sustavi te
najveće širenje i razvoj elektroničkoga
novčanika koji će potpuno zamijeniti
novčanik kakav poznajemo i rabimo.
8 OSVRT
Tehnologija (ni)
je svemoguća
COMBISOVA konferencija predviđa
ponovno otkrivanje tehnologije. IBMova ovogodišnja studija „CEO Study
2012“ zaključuje: “... izvr�������������
�����������������
š������������
ni����������
su�������
���������
direk�
������
tori prvi put identificirali tehnologiju
kao najvažniji vanjski čimbenik koji
utječe na njihove organizacije. Sad se
usredotočuju na tehnologiju kao pomoć
primarnom izvoru održive ekonomske
vrijednosti.“
10 ACTA
Kraj, ili samo
kraj početka?
ACTA je kao prijedlog višestranoga
međunarodnog sporazuma možda mrtva, no tu priča ne prestaje.
Ekonomski uzroci koji potiču međunarodnu zajednicu na prihvaćanje takvih
mjera jači su negoli ikad.
14 ICT TRŽIŠTE
Traži se
specifičnost i
specijalizacija
40
Menu1 Menu2 Menu3 Menu4
LOGO
Menu
Lorem ipsum
Lorem ipsum dolor sit
amet, consectetur
adipiscing elit. Integer
nec odio. Praesent
libero. Sed cursus ante
dapibus diam. Sed nisi.
Nulla quis sem at nibh
elementum imperdiet.
Duis sagittis ipsum.
Praesent mauris. Fusce
nec tellus sed augue.
Lorem ipsum
Lorem ipsum dolor sit amet,
consectetur adipiscing elit.
Integer nec odio. Praesent
libero. Sed cursus ante dapibus
diam. Sed nisi. Nulla quis sem at
nibh elementum imperdiet. Duis
sagittis ipsum. Praesent mauris.
Fusce nec tellus sed augue.
Nulla metus metus, ullamcorper
vel, tincidunt sed, euismod in,
nibh. Quisque volutpat
condimentum velit. Class aptent
taciti sociosqu ad litora torquent
per conubia nostra, per inceptos
himenaeos. Nam nec ante. Sed
lacinia, urna non tincidunt
mattis, tortor neque adipiscing
diam a cursus.
© Duis Saggittis ipsum 2012.
Link 1
Link2
Link3
Link4
Nulla metus metus,
ullamcorper vel,
tincidunt sed, euismod
in, nibh. Quisque
volutpat condimentum
velit. Class aptent taciti
sociosqu ad litora
torquent per conubia
nostra, per inceptos
himenaeos. Nam nec
ante. Sed lacinia, urna
non tincidunt mattis,
tortor neque adipiscing
diam a cursus.
© Duis Saggittis ipsum 2012.
Link 1
Link2
Link3
Link4
problemi
38 Veliki
malih zaslona
17 E-TRGOVINA
Sve in-house
Učinkoviti dobavljački lanci preduvjet
su dobrog��������������������������
��������������������������������
poslovanja���������������
�������������������������
velikih�������
��������������
proiz������
vodnih i trgovačkih organizacija, a
složenost procesa, proizvoda i usluga
postavljaju pred njih goleme zahtjeve.
Pritom je informacijska i komunikacijska tehnologija nužna logistika,
a pravi su čimbenici informatički
stručnjaci koji upravljaju složenim
sustavima te se neprekidno mijenjaju i
nadograđuju.
20 DRUŠTVENE MREŽE
Vrijeme
community
managera
Klasi���������������������������������
čni su mediji za marketing i promidžbu bili jednosmjerni kanali komunikacije s potrošačima: oglašivači su
slali poruke koje su potrošači primali
i to je bila sva komunikacija koju je
bilo moguće ostvariti; potrošači nisu
mogli reagirati i reći svoje mišljenje te
pokrenuti dvosmjernu komunikaciju.
Pojavom društvenih mreža situacija
se mijenja - sad i kupci postaju aktivni
sudionici marketinške kampanje.
23 STUDIJA SLUČAJA
Godinu i pol nakon osnivanja, Ivo
Lukač, predsjednik udruge „Hrvatski
nezavisni izvoznici softvera“ govori
o problemima, ali i o nesumnjivim
uspjesima i izvrsnim inozemnim
perspektivama naših tvrtki, izvoznika
informatičkih proizvoda i usluga.
4 infoTrend 190/10/2012
Facebook:
Na vlastitu
odgovornost
Jedinstveno
rješenje u široj
regiji
Za Elektroprivredu Crne Gore, tvrtka
InfoDom iz Zagreba implementirala
je Oracleov poslovni sustav aplikacija
Oracle e-Business Suite, koji pripada
samom svjetskom vrhu ERP rješenja.
Osim ERP rješenja, razvijen je i imple-
mentiran sustav obračuna i naplate
električne energije (Billing) i cijeli niz
specifičnih rješenja. Strateški ulagač
odredio je implementaciju novoga
informacijskog sustava kao osnovnu
polugu preobrazbe tvrtke.
27 STUDIJA SLUČAJA
Stručnjaci za
život bez buke
Tvrtka Riječki akustički inženjering ili
skraćeno RAI više je od dva desetljeća poznata u zemlji i inozemstvu po
proizvodima i uslugama za zaštitu od
buke i vibracija. Često je bila pionir i
prihvaćala projekte kada su mnoge
poznate svjetske kompanije izjavljivale da to nije moguće.
30 ENERGETIKA
Kako s
pametnim
mrežama?
U ICT rješenjima leži veliki potencijal
uštede u potrošnji električne energije
i drugih energenata. Europska unija u
koju ulazimo, strašno potencira ulazak
ICT-a u energetski sektor i u energetskome sektoru očekuje uštede
koje ICT možda i neće moći tako lako
ostvariti.
U OVOM BROJU<
23
PRILOG
Jedinstveno
rješenje u
široj regiji
fantastične promjene, u bankarsko i
općenito financijsko poslovanje, ali
i u život građana. Velika su novost
bankomati koji su ujedno i mjenjačnice, što će riješiti mnoge probleme u
turističkoj sezoni.
37 PRAVNA PRAKSA
Zaštita
domenskih
imena
U deset godina arbitražne prakse pojavilo se nekoliko zanimljivih slučajeva
koji primjereno ilustriraju pojave u
praksi registracije i korištenja domena
unutar nacionalne .hr domene.
48 DIGITALNI MARKETING
Pravi BUM tek
se očekuje
Hrvatski je Telekom najavio strateški
sporazum s Googleom, čime je postao
prvi Google AdWords Premier partner
u Hrvatskoj. Nove tehnologije, gadgeti
poput pametnih telefona i tableta,
društvene mreže s viralnim sadržajem
postaju dio integriranih marketinških
kampanja.
38 MOBILNI UREĐAJI
Veliki problemi
malih zaslona
Bez obzira na vrstu i veličinu zaslona
uređaja putem kojih korisnici pristupaju web-stranicama, nužno im je
pružiti što bolje korisničko iskustvo.
Ugodno korisničko iskustvo povećava
konverziju web-stranica i obratno dok
je loše korisničko iskustvo smanjuje.
40 FACEBOOK
Na vlastitu
odgovornost
Na Internetu ne postoji anonimnost.
Bez obzira na to s koliko se vatrozidova ogradili, kroz koliko proxyja
prolazili do neke web-stranice, uvijek
vas se može pronaći. Jedino je pitanje
kolikim sredstvima raspolaže onaj koji
vas želi pronaći.
46 OSVRT
Svestrana
pametna
kartica
52
ICT vijesti iz Srbije
54
ICT vijesti iz BiH
56 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Kako pridobiti
šefa?
Kad razmišljamo ili govorimo o svojim
pretpostavljenima, često je to obojeno negativnim tonovima. Istina, šefovi
su samo ljudi i imaju mane kao i svi,
no njihove mane uočavamo lakše, a
vrline smo skloni previdjeti.
1 Sve s jednoga mjesta
Započelo je objedinjavanje procesa
uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor.
Vlada Republike Hrvatske osnovala
je Povjerenstvo za koordinaciju
informatizacije javnoga sektora
kako bi osigurala da se uvođenje
informacijske i komunikacijske
tehnologije u javni sektor koordinira s jednoga mjesta te da se stvore
preduvjeti za brz i ujednačen razvoj
elektroničkih usluga.
5 DLM Forum u Zagrebu
DLM Forum na svojim skupovima
pruža članovima i drugim sudionicima priliku za razmjenu iskustava u
razvoju politika i praktičnih rješenja
u upravljanju informacijskim i dokumentacijskim resursima u javnome
i privatnome sektoru, s naglaskom
na normama i infrastrukturi u
gospodarenju informacijama u
Europskoj uniji.
6 Objektivne
opasnosti –
subjektivna mjerila
Zaštita kritične infrastrukture je­dan
je od ključnih prioriteta Europske
unije. Kritična infrastruktura definira se kao skup koji čini imovina,
sustavi ili usluge što podržavaju
privredni, politički i druš­tveni život
u državi, a čije djelomično ili potpuno ugrožavanje može prouzro­čiti
ljudske gubitke, ugroziti nacional­nu
sigurnost i funkcioniranje gospodarstva, odnosno može ozbiljno
ugroziti dio ili cijelu državnu
zajednicu.
Kao mnogo svestranija zamjena za gotov novac, pametne su kartice unijele
190/10/2012 infoTrend 5
OSVRT
MOBILITY DAY 2012
Eksplozija
mobilnosti
Nakon još jedne aktualne, uspješne i dobro
posjećene, osme po redu konferencije
Mobility Day, na temu koju je vizionarski
dvojac Bronzin-Radinger prije jedanaest
godina pokrenuo i održao sve do sadašnje
pune afirmacije – s Andrejem Radingerom
razgovaramo o mobilnosti jučer, danas i sutra
RAZGOVARALA ANA MIŠIĆ
INFOTREND: Prije no što porazgovaramo
o porukama ovogodišnje Konferencije,
molim Vas da se podsjetimo njezinih početaka i razvoja do danas najznačajnijeg
stručnoga skupa na temu mobilnosti.
ANDREJ RADINGER: Konferenciju smo
pokrenuli 2003., i nakon odmaka od dvije
godine, 2006. nastavili sve do danas. Sve
je počelo kao projekt nekolicine entuzijasta koji se nisu zadovoljavali time da
mobilnost bude samo poneko predavanje
Andrej Radinger i Tomislav Bronzin, osnivači,
organizatori i junaci Mobility Day Odiseje
6 infoTrend 190/10/2012
Naš sugovornik, Andrej Radinger
na postojećim konferencijama. Već se na
prvome skupu okupilo osamdesetak ljudi
koje je zanimalo baš to područje i koji su
se time profesionalno bavili.
Bio je to dobar početak, za vrlo usko
specijaliziranu nišu. To nije bila priča o
telefonima nego o mobilnim uređajima u
poslovnome okruženju, dakle mnogo šire
od onoga što se tada o mobilnosti poimalo
u Hrvatskoj. Godine 2006., kada smo zapravo ponovno krenuli, malo smo se više
potrudili oko marketinga i već privukli
oko 150 pa zatim 200, 250 do ovogodišnjih 350 sudionika. Broj je sudionika dalje
rastao, ali koncepciju nismo mijenjali sve
do ove godine.
Ove smo godine odlučili još malo pojačati marketing te je Večernji list bio generalni medijski pokrovitelj, a kao medijski
su se pokrovitelji pridružili Bug i Mreža i
Infotrend. Uključen je velik broj portala i,
koliko smo god mogli, uključili smo cijelu
informatičku branšu. Naša konferencija
nije namijenjena samo informatičarima
nego mnogo šire, imamo i taj poslovni
smjer za ljude koji donose poslovne odluke da mogu vidjeti kako i njima mobilni
uređaji mogu pomoći u svakodnevnome
poslovanju, povećanju proizvodnosti, boljemu pristupu kupcima i tako dalje.
Ove smo godine zatvorili prijave tri
dana prije početka Konferencije jer je potražnja bila veća od raspoloživih kapaciteta i pripremljenih materijala. Pratilo nas je
ukupno oko 350 ljudi, otprilike tridesetak
preko live meetinga, virtualno preko Interneta, ne znam odakle se sve nisu spajali.
Sve u svemu, jako smo zadovoljni posjetom.
Konferencija je danas mnogo zanimljivija nego prije deset godina. Dakle, jako
smo zadovoljni.
INFOTREND: Koje su se tehnološke promjene zbile na području mobilnosti, od
osnivanja do ovogodišnje konferencije?
RADINGER: Promjene tehnologije i općenito trendovi u mobilnoj industriji mnogo
su utjecali na sadržaj Konferencije. To je
definitivno najbrže rastuća tehnologija u
IT svijetu, a gdje su promjene najčešće,
Ove smo godine zatvorili
prijave tri dana prije početka
Konferencije jer je potražnja bila
veća od raspoloživih kapaciteta
i pripremljenih materijala
Očekivanja i ostvarenja
U SLJEDEĆEM RAZDOBLJU OČEKUJEM
daljnji razvoj onoga što je već tu: tehnologije s glasom, već integrirane navigacijske
sustave i najveće širenje i razvoj elektroničkoga novčanika za koji duboko vjerujem da
će potpuno zamijeniti novčanik kakav danas poznajemo i rabimo. U Hrvatskoj možda
ne tako brzo, ali u svjetskim razmjerima da.
Nestat će debeli novčanik s hrpom kartica,
ali ne govorim samo o kreditnim i debitnim
nego o onima koje će otvarati vrata klubova, kina i sličnih usluga.
Sada već polako ulazimo u NFC područje?
Tako je. NFC tehnologija je tu. Preteča
Near Field Communication tehnologije je
već bolje poznati RFID koji koristimo ovdje
u Hrvatskoj. RFID radi tako da uređaj automatski uspostavi komunikaciju i pročita kod
s te kartice, ne treba ništa skenirati ni ubaciti
u utor, čak ne treba ni prisloniti, dovoljno se
samo približiti. NFC funkcionira na sličnome
načelu. U mobitelu ćete imati utipkane sve
svoje kartice i moći ćete beskontaktno plaćati.
Mobility Day 2012
najveća je i dinamika. Do prije dvije godine bili smo posvećeni prije svega mobilnim uređajima u poslovnome okruženju.
Taj je „consumer“ dio za krajnje korisnike, a bio je mnogo manje zastupljen. No u
posljednjim je dvjema godinama područje doslovce eksplodiralo - kada je iPhone
postao ono što je postao pa zatim Android, a onda se i Microsoft probudio sa svojim Windows Phonom 7.
Mi smo profesionalno primarno usmjereni Microsoftu i nekako mu težimo, a to
je bilo i poslovno opravdano jer smo razvijali aplikacije za poslovne korisnike,
a tu je Microsoft imao i razvojne alate i
uređaje. Ako ne jedini, svakako daleko
najjači - integracija s backend sustavima,
SQL exchange i tako dalje, bila je praktički najintuitivnija i najbolja na Microsoftovoj platformi. Uređaji sa skenerima za
bar kod, čitači, skladište, komercijalisti na
terenu, to je sve bilo na Microsoftovoj tehnologiji najbolje riješeno pa smo većinu
sadržaja zasnivali na toj tehnologiji.
No prije dvije godine otvorili smo mnogo više sadržaja i tema, a na ovogodišnjoj
smo konferenciji imali predavanja o Androidu i iPhoneu i usporedbu platformi,
jedno predavanje o razvoju aplikacije za
više platformi, multiplatformski razvoj
Ako je na mobilnome telefonu baš
„sve što imamo“, ne postaje li sigurnost problem broj jedan?
Svakako, ali na tome se sada vrlo mnogo
radi. Za početak, sve će dakako biti zaštićeno lozinkama. Ako ga netko ipak provali,
jednim klikom miša na Internetu blokirat
ćete svoj mobitel i sve operacije na njem.
Osim toga mobiteli već danas imaju „first
finger recognition“. Vaš „finger print rea-
Ovo je definitivno najbrže
rastuća tehnologija u IT svijetu –
tamo gdje su promjene najčešće
igara za sve tri glavne platforme, Windows Phone, Android i IOS. Napravljena
je usporedba tih triju platformi s gledišta
korištenja uređaja i razvoja za različite
platforme.
Uvodeći consumer sektor, nismo se
odrekli enterprise dijela - tržište je danas
takvo da treba pokrivati oba područja.
INFOTREND: Kakva je Vaša vizija razvoja mobilnosti u sljedećem razdoblju?
RADINGER: Danas su uređaji vrlo istančani, imaju jače procesore, bolje rezolucije
der“ je zapravo vaš ID i bez lozinke. Zaštita
može biti i čitanje oka putem senzora. Dakle sigurnosne mjere postoje i ako izgubite
telefon nećete dati nekomu cijeli svoj život
na dlanu.
Kada možemo očekivati NFC uslugu
kod nas?
Oni koji žele ponuditi tu uslugu, trebaju
imati potpunu infrastrukturu za to prilagođenu. Ako neki trgovački lanac želi ponuditi
svojim korisnicima NFC uslugu, on mora
svaku blagajnu opremiti NFC čitačem i uspostaviti potpunu bežičnu infrastrukturu,
različit komunikacijski interface.
Hrvatska je uvijek kasnila s takvim tehnološkim inovacijama, posebno u gospodarstvu i trgovini. Tu su svi mnogo konzervativniji i manje spremni eksperimentirati, a
problem su i korisnici. To što je nas tristotinjak sudionika ove konferencije tehnološki
mnogo naprednije od nekoga prosjeka i što
ćemo to koristiti, nije dovoljna baza korisnika da bi spomenuti trgovački lanac uveo
infrastrukturu koja stoji nekoliko milijuna
eura, dolara ili kuna. Najprije treba postojati kritična baza korisnika. Danas svi uređaji
još nemaju NFC, ali dolazi Windows Phone
8 koji će ga imati. Dakle, svi će telefoni imati
ugrađen NFC a to će se vjerojatno događati i
sa sljedećim generacijama ostalih platformi.
I tada ćemo imati dovoljnu kritičnu masu
korisnika koja će biti mogućim korisnikom
NFC-a. A hoće li to postati ili ne, opet ovisi o
jednostavnosti i sigurnosti korištenja takvih
rješenja. Ja danas nemam NFC, ali da ga i
imam, nemam ga gdje koristiti.
i više memorije nego moje računalo prije
10 godina. Niti je to danas samo telefon,
niti je to samo uređaj za gledanje maila,
to su jednostavno uređaji koji imaju potpuno igranje, zabavu, video, audio, dakle
apsolutno sve, vrlo su usmjereni prema
društvenim mrežama (Skype i Facebook,
LinkedIn i Messanger) i sve je moguće, što
znači da je to jedan uređaj oko kojega se
vrti život mnogih ljudi.
Tu su nekako tinejdžeri najviše ušli jer
njima je to najintuitivnije, ali i nama koji
se bavimo ovim i bilo kojim drugim biznisom, mobitel je centralno mjesto za
komunikacije. Osobno mogu reći da mi je
kalendar toliko bitan da mi je cijeli život
podređen kalendaru.
Sljedeći je veliki korak, vjerujem, integracija s glasom, prepoznavanje govo190/10/2012 infoTrend 7
ra. To već postoji, da se razumijemo, ali
ta tehnologija još nije dovoljno dobra da
bude apsolutno svima jednako primjenji�
va, no očekujem da će se to unaprijediti,
poboljšati i ubrzati. U krajnjoj liniji „touch“ koji je danas na telefonima toliko intu�
itivan, prije samo tri do četiri godine nije
baš tako intuitivno funkcionirao, trebalo
je više paziti, pokušavati.
INFOTREND: Je li se, tijekom godina, mijenjala struktura sudionika konferencije
Mobility Day?
RADINGER: Od početka smo imali tri
smjera, razvoj za developere, za IT pro�
fesionalce i za poslovne ljude. To su bili
pretežno muškarci, a do sada je dolazilo
otprilike deset posto žena. Mi svoju teh�
ničku publiku imamo, tu ima ljudi koji su
od prve godine s nama i koji znaju da je
u drugoj polovini rujna Mobility Day i
dođu. To je prvenstveno tehnička publi�
ka, primarno developeri koji znaju za nas,
koji dođu vidjeti što ima novo.
Mi nikada ne ponavljamo predavanja od
prošle godine, uvijek ćemo govoriti samo
o novim stvarima. Sada o Windowsu 8,
Windows Phoneu 8 i tako dalje. Jednako
nam je tako uvijek najveći izazov dovesti
business decision makere, to su ljudi koji
ne prate nužno tehnološke konferencije,
a nama su iznimno bitni. Naime, kada
mi dođe developer, uvijek mi je drago da
nešto kažemo i naučimo, ali jedan je od
ciljeva konferencije i uspostavljanje po�
slovnoga odnosa, pronalaženje mogućih
poslova, ne samo za nas nego i za sve su�
dionike.
Sljedeći korak?
RADINGER: Ovih dana dogovaramo s
Microsoftom neke aktivnosti u svezi s
Windows Phone 8. Nadam se da će lo�
kalni Microsoft imati dovoljno sluha i
interesa da napravimo nekakve događaje
za Windows Phone 8, a bit će sigurno go�
vora i o NFC-u kao jednoj od tehnologija
za razvoj Windows Phone aplikacija. Vani
je to dosta aktualno pa upravo krećem u
Ameriku održati dva trodnevna interna
Microsoftova treninga za Windows Pho�
ne 8 razvojne aplikacije. Tako da se nadam
da je to nešto što će i kod nas krenuti. Mi�
crosoft je pokazao dosta interesa i sluha
za Windows Phone 7, a ovo je novo tako
da se nadam da će tako biti i s ovim. Vje�
rujem da će do kraja godine biti nešto o
tome pitanju.
INFOTREND:
8 infoTrend 190/10/2012
OSVRT
Održana VI. konferencija
tvrtke Combis
Tehnologija
(ni)je svemoguća
Najavljujući ovogodišnju, šestu po redu,
Combisovu korisničku konferenciju, Ivan
Gabrić, predsjednik uprave ove tvrtke, najavio
je povratak tehnologiji: „Danas je više nego
ikada prije vrijeme da dubinski upoznamo,
pa možda čak i da ponovno otkrijemo
tehnologiju jer ona moćno upravlja, kako
poslovnim tako i privatnim dijelom našeg
života,“ I dok su stariji sudionici možda naivno
vjerovali da će se poslije dugo vremena opet
govoriti o integriranim krugovima, naglasak je
(ne)očekivano bio na „cloud“ tehnologijama.
PIŠE Tomislav Žganec
Slogan je ovogodišnje konferencije
bio „Vizija. Budućnost. Tehnologija.“ O
važnosti tehnologije na otvaranju konfe�
rencije dotakli su se i pozvani govornici,
a najjasnije ju je opisao Krešimir Perica,
glavni direktor tvrtke IBM Hrvatska.
U svojem plenarnom izlaganju „Koji
su vaši izvori održive ekonomske vrijednosti“, Perica je iznio rezultate globalno�
ga istraživanja koje se svake dvije godine
provodi među izvršnim
direktorima globalnih tvrt�
ki. U ovogodišnjem, pe�
tom po redu „CEO Study
2012“ istraživanju, izvršni
su direktori po prvi put
identificirali tehnologiju
kao������������������������
�����������������������
najva������������������
ž�����������������
niji�������������
������������
vanjski�����
��
im�
benik koji utječe na njihove
organizacije. Unutar orga�
nizacija izvršni se direktori
usredotočuju na tehnologi�
ju kao pomoć primarnomu
izvoru održive ekonomske
vrijednosti.
„Do kraja ovog desetljeća
skoro 50% IT usluga koje
Cloud u službi obrazovanja
Ivan Gabrić
Ivan Gabrić
će koristiti privatni i javni sektor bit će isporučene kroz Računalni oblak,“ smatra
Boris�����������������������������������
Bauk, direktor tvrtke Hewlett-Pac�
kard Hrvatska. „Danas, međutim, nije jednostavno prodavati tehnologiju“, mišljenja
je Ivan Gabrić. „Poduzetnici uglavnom
razumiju što je to cisterna ili pumpa
za gorivo, ali napredne tehnologije
ponekad nije jednostavno objasniti niti
informatičarima“. Zato Combis vlastite
konferencije prije svega koristi za prikaz
onoga što su protekle godine realizirali
na hrvatskome, ali i globalnome tržištu.
Stoga je ove godine u nizovima gdje su se
prikazivali tzv. case – slučajevi bilo govora
o rješenjima iz naprednoga upravljanja i
izvješćivanja o financijskim transakcija�
ma, naprednim portalskim rješenjima,
mobilnim aplikacijama, zaštiti digitalno�
ga identiteta i podataka, a sve to manje ili
više zapakirano u tehnologije Oblaka.
Tako je, primjerice, na konferenciji
predstavljena prva i jedina primjena vir�
tualizacijske/Cloud tehnologije u hrvat�
skome visokom školstvu na Tehničkome
veleučilištu Zagreb. Uvođenjem VDI (Vir-
tual Desktop Infrastructure) sustava svaki
student Tehničkoga veleučilišta Zagreb, a
govorimo o brojci od oko 6000 studenata,
ima omogućen pristup poučnim alatima
uvijek i svagdje, 24 sata dnevno, sedam
dana u tjednu.
Osim studija slučajeva, konferencija
je omogućila i uvid u neka suvremena
svjetska tehnološka rješenja, prije svega
od tvrtki s kojima Combis usko surađuje.
Tako zaposlenici tvrtke Palo Alto Networ�
ks, specijalizirane za sigurnost mrežnoga
prometa, smatraju da kako raste trend ko�
rištenja tehnologija u Oblaku, tako raste i
potreba za zaštitom mrežnoga prometa od
neželjenih upada. Stoga su prikazali svoju
tehnologiju zaštite nazvanu „�����������
nova�������
������
gener�
acija����������������������������������������
vatrozida“ čija je zadaća proširiti si�
gurnost na sav mrežni promet te osigurati
zaštitu ne samo na razini web i e-mail pro�
meta nego je primijeniti na sve aplikacije
koje se danas koriste.
Prema nedavnomu Gartnerovom istra�
živanju opseg se informacija povećava za
najmanje 59 posto godišnje te je čak 85
posto tih podataka nestrukturirano. Pred�
viđa se da će do 2015. količina globalnih
podataka narasti na čak 6000 egzabajta.
Stoga ne čudi da je jedan od tehnološ�
kih partnera organizatora tvrtka NetApp.
Predstavnici te tvrtke, specijalizirane za
pohranu podataka, prikazali su napredna
rješenja koja osiguravaju 50% veći prostor
za pohranu podataka te povećavaju ka�
pacitet iskoristivosti sustava za pohranu
podataka.
Combis konferencija prvenstveno se
može uvrstiti u događaje na kojima je, po�
litičkim rječnikom opisano, važnije ono
što se događa „�����������������������
na���������������������
marginama�����������
��������������������
“ konferen�
���������
cije nego sam sadržaj. Susret informatičara
i gospodarstvenika iz regije u kojima je
sama tvrtka prisutna na ovaj ili onaj na�
čin omogućuje izmjenu iskustava, otvara
nove mogućnosti ... Stoga, na kraju, treba
još jednom navesti dio izlaganja Krešimi�
ra Perice u kojem neimenovani predsjed�
nik financijskih tržišta iz Japana izjavljuje:
„Organizacije će se razvijati pod utjecajem
globalizacije i implementirane tehnologije,
ali će u centru uvijek biti ljudi.“
190/10/2012 infoTrend 9
>INTERNET
Kraj, ili samo
kraj početka?
PIŠE TIHOMIR KATULIĆ
ACTA JE SAMO POSLJEDNJA u nizu nacionalnih i međunarodnih zakonodavnih
prijedloga koji su nedavno izazvali snažnu
reakciju šire javnosti, najviše zbog mjera
koje bi potencijalno mogle povrijediti privatnost i druga osnovna ljudska prava. Na
području je SAD-a tih prijedloga bilo više
(sjetimo se SOPA, PIPA itd.).
Prosječni, nedovoljno upućeni čitatelj
zbunjen je proturječnim porukama koje
prate takve prijedloge. S jedne strane, u
glavi mu odzvanjaju aktivističke poruke,
gašenja brojnih internetskih servisa u znak
prosvjeda i slika poljskih parlamentarnih
zastupnika s karakterističnim Anonymous
maskama preko lica dok sjede u Sejmu. S
druge strane, svakomu je jasno da je problem digitalnoga piratstva odavno nadrastao okvire softverske industrije. Digitalna
revolucija ima mnogo pozitivnih posljedica, ali i negativnih. Vjerojatno je najrazorniji učinak nastanak uvjerenja da digitalni
sadržaj treba biti besplatan („informacija želi biti slobodna“). To je uvjerenje u
izravnome sukobu s aktualnim modelima
gospodarstva znanja.
ACTA kao konkretan prijedlog međunarodnoga sporazuma možda više nije aktualan međunarodni dokument, ali uzroci
koji su potaknuli njegov nastanak nisu
nestali. Naprotiv, sve su snažniji. U svrhu objektivnoga prikaza ideje iza ACTA
sporazuma osvrnimo se malo na problem
zaštite intelektualnoga vlasništva u doba
globalizacije i digitalnih tehnologija. Cijela je ideja iza koncepta intelektualnoga
vlasništva stimulacija kreativnih društvenih elemenata kako bi svojim, od strane
društva (pa onda i zakonodavca) percipirano korisnim stvaralaštvom u znanstve10 infoTrend 190/10/2012
ACTA je kao prijedlog
višestranoga
međunarodnog
sporazuma možda
mrtva, no priča tu ne
prestaje. Ekonomski
su uzroci koji potiču
međunarodnu
zajednicu na
prihvaćanje takvih
mjera jači nego ikad.
nome i kulturnome smislu unaprijedili to
društvo. Drugim riječima, pravna pravila
koja reguliraju intelektualno vlasništvo
postoje kako bi omogućila kreativcima
da svojim radom unaprijede društvo, učine život bogatijim i boljim za sve njegove
članove.
Poljski parlamentarni zastupnici upozorili su
na neobične okolnosti potpisivanja ACTA-e
Djelotvornost ili nadzor?
Međutim, koliko su zakoni o intelektualnome vlasništvu zaista djelotvorni?
Koliko su uspješno zaštitili one kojima
su prvenstveno bili namijenjeni? Povijest
autorskoga prava bilježi da su prvi zakoni bili usvajani kako bi vladari nadzirali
tiskarske cehove, a autori i njihovo pravo
samo su poslužili kao izgovor. Argument
u prilog toj tezi dolazi iz srodne grane
intelektualnoga vlasništva – patenata. Postupak zaštite patenata i drugih oblika tzv.
industrijskoga vlasništva oduvijek je bio
dug i skup proces za koji mnogi izumitelji
i dizajneri nisu imali vremena ni novca.
S druge strane, globalizacija nakon Drugoga svjetskog rata i razvoj informacijske
tehnologije pokazuju se ključnim trenutcima kad se razmatra aktualni položaj
intelektualnoga vlasništva. Outsourcing
proizvodnje iz razvijenih zemalja u zemlje
trećega svijeta poput Kine ili Indije pokazao se mnogo složenijim fenomenom
nego što su ga zamišljali zapadni poduzetnici kad su na tragu Dengove politike
otvarali prve tvornice tekstila kasnih sedamdesetih u južnoj i jugoistočnoj Kini.
Zemlje potpisnice
ACTA sporazuma
Zemlje članice
Potpisnice koje
su istovremeno i
članice EU
Članice EU koje
nisu potpisale ACTA
sporazum
Preostale zemlje
koje su sudjelovale u
usvajanju ACTA-e
Neka cvjeta tisuću cvjetova
Kad već spominjemo Kinu u tome kontekstu, treba napomenuti da je sve lakše
argumentirati tezu kako je zapadnjačka
ideja o izvozu proizvodnje, a zadržavanju
uslužnih i intelektualnih djelatnosti, u kineskome kontekstu doživjela neuspjeh.
Kineski je primjer najbolji ilustrator razloga zašto danas govorimo o ACTA-i.
Vremena kad su Kinezi kopirali (samo)
Lacoste, Nike i Levi’s pripadaju davnoj
prošlosti. Kinezi danas proizvode lažna
zapadna vozila (tvornice krivotvore Au-
dije, BMW-e), zapadnjačke telefone
Djeca digitalne (samo Appleov iPhone ima doslovce
revolucije
desetke manje ili
- problem
više uspješnih kodigitalnoga
pija), a osobito rapiratstva
čunalnu i mrežnu
odavno je
opremu. Ne zaunadrastao
stavljaju se samo
okvire
na kopijama infesoftverske
riorne kvalitete i
specifikacijâ koje
industrije.
možda imaju svoju publiku, ali nemaju većega učinka na
prodaju originala, nego inoviraju i predstavljaju vlastite proizvode (Huawei, ZSE)
koji često kvalitetom i performansama, a
osobito cijenom, nadmašuju Zapad.
Međutim, kineski su pravni standardi
još daleko od zapadnih. Tom zemljom
prevladava korupcija i nepoštovanje tuđega intelektualnog vlasništva. Milijuni
radnika u Kini, ali i Indiji te diljem jugoistočne Azije proizvode po licenci robu za
zapadne tvrtke, ali izvan radnoga vremena u tim istim pogonima, od istoga mate-
rijala i po istim uputama nastaju istovjetni
proizvodi koje zapadni naručitelji nikada
neće primiti. Njihovo će postojanje postati očito tek kad zapadni naručitelji za
godinu-dvije primijete da je na tržištu
više proizvoda nego što njihova evidencija pokazuje. Tu je riječ o krivotvorinama
prije svega u pravnome smislu, ne u faktičkome, jer je roba fizički istovjetna onoj
proizvedenoj legalno.
Uzrok gospodarske depresije?
Volumen takve aktivnosti zaprepašćuje.
Zbog kineskih i indijskih krivotvoritelja,
zapravo velikih biznisa teških milijarde
dolara, zapadne kompanije gube strahovito mnogo novca, a promet je (pravnim)
krivotvorinama postao privlačan i organiziranomu kriminalu. Zapadne kompanije
koje su te proizvode osmislile i razvile, ne
ostvaruju nikakav prihod, nego često čak i
trpe izravnu štetu ako kopije ne odgovaraju originalima kvalitetom. Biti konkurentan na globalnoj razini zahtijeva goleme
ljudske, znanstvene i financijske resurse.
Ako zapad troši stotine milijardi na ra190/10/2012 infoTrend 11
>INTERNET
zvoj i istraživanja, istok ne smije dobiti
ta znanja besplatno. U pogledu transfera
tehnologije mogli bismo s pravom zaključiti da je Zapad upao u kinesku stupicu,
a razmjeri šteta od krivotvorina su takvi
da je usvajanje propisa kao što je ACTA
jednostavno neminovno. ACTA nije, kako
aktivisti često površno zaključuju (jer ne
promatraju problem globalno i makroekonomski) uperena samo na povredu
osobnih prava poput privatnosti nego je
izraz gospodarske nemoći zapada.
Posljedice digitalne revolucije
Osvrnimo se malo na najrašireniju sastavnicu piratstva – digitalno piratstvo.
Autorska su djela u digitalnome obliku
fundamentalno različita od onih usredotočenih na tradicionalne medije. Iz osobina tehnologije jasno proizlazi da je digitalna kopija (samo) u pravnome smislu
kopija, s obzirom na to da je njezina izradba praktički besplatna, a posredstvom
komunikacijskih tehnologija možemo ju
distribuirati milijunima korisnika u nekoliko sekundi.
Ne ulazeći u diskreciju autora i nositelja
prava da sami odrede cijenu svojega proizvoda, očito je da postoji veliki nerazmjer
između potražnje za digitalnim sadržajima i prihvatljivosti legalnih uvjeta njihove
nabave.
Budućnost je zaštite i iskorištavanja autorskoga djela na Internetu dvojaka. Autori već sada raspolažu sjajnim alatima
za produkciju i distribuciju sadržaja koji
izbacuju tradicionalnoga posrednika – izdavača,
Uvjerenje
diskografsku kuću
da digitalni
ili filmski studio.
Mnogi od njih
sadržaj treba
će putem content
biti besplatan
prodavaonica
u izravnome
kao što je iTunes
je sukobu s
izravno
distribuigospodarstvom
rati svoju glazbu,
znanja.
filmove i e-knjige
do višestruko šire
publike, a za uzvrat će im ostajati mnogo više novca po licenci nego dosad (koji
glazbenik je dosad imao ugovor u kojem
je dobivao dvije trećine od cijene sadržaja, kao što to nudi Apple, Google ili Samsung?). Autori koji neće htjeti ući u posao
s content prodavaonicama moći će sami
izgraditi vlastitu platformu zasnovanu na
web i DRM tehnologijama. U prikazanoj
12 infoTrend 190/10/2012
Dućani digitalnih sadržaja poput Google
Playa ili iTunesa predstavljaju budućnost
legalne distribucije
budućnosti distribucije digitalnih sadržaja
autori, korisnici i dobro poznati IT igrači
nalaze svoje mjesto. Pravo je pitanje što će
se dogoditi s dosadašnjim posrednicima
– ima li u digitalnoj ekonomiji mjesta za
diskografe i filmske studije?
Iako mrtva, ACTA
je neminovna
Sve navedeno vraća nas na užu temu –
zašto je ACTA u ovome ili onome obliku
neminovna. Autori sadržaja prosvjeduju
zbog piratstva i izgubljene zarade, korisnici bjesne zbog DRM tehnologija i s njima
povezanih povreda privatnosti i nemogućnosti da kupljenim sadržajem raspolažu kako žele, a jedini koji nemaju nikakvih prigovora su pružatelji internetskih
usluga (internet service provideri), koji
zahvaljujući zakonom utvrđenome imunitetu u odredbama američkoga DMCA
i sličnih zakona u pravilu ne odgovaraju
za sadržaj koji prenose svojim mrežama,
istodobno zarađujući na prometu podatcima. Naravno, pružatelji su usluga jako
dobro svjesni da je većina toga prometa zapravo nelegalan, tuđi sadržaj koji se
neovlašteno distribuira, ali ih nije briga.
Nova pravila odgovornosti za ISP-ove bila
su drugi glavni povod za ACTA-u.
Sljedeći je trenutak zbog kojega je
ACTA bila predložena potreba za jasnim
međunarodnim pravilima protiv izradbe i
trgovine nelegalnim proizvodima. Traži se
skup organizacijskih i institucijskih mjera
koje bi vrijedile u svim ugovornicama, a
trebale bi pomoći dokinuti promet krivotvorenom robom. Zemlje bi ugovornice
trebale jedna drugoj ustupati podatke o
prometu krivotvorenom robom, na zahtjev zaustavljati robu po dojavi iz druge
zemlje potpisnice, prikupljati i odavati
podatke o elektroničkim komunikacijama
te u kaznenim postupcima protiv počinitelja prikupljene podatke o prirodi njego-
Što stručnjake najviše smeta
oko ACTA-e?
ACTA nema ambiciju zadirati u materijalno pravo ugovornica ni davati nove
definicije sadržaja i opsega autorskoga
prava. Općenito, jedna od najspornijih
odredaba je ona o procjeni štete nanesene piratstvom, gdje se dopušta mogućnost da se račun štete zasniva na retail,
odnosno maloprodajnoj cijeni piratiziranoga sadržaja, što (osobito) stručnjaci
iz zemalja trećega svijeta (poput Indije)
smatraju pretjeranim.
Skupina je europskih pravnih stručnjaka svojedobno objavila otvoreno reagiranje koje upozorava na preširoke ovlasti
pristupa podatcima korisnika usluga ISPova, koje bi se moglo upotrijebiti tako
da se naruši njihova privatnost, a te se
ovlasti sada mogu primijeniti i na navodne počinitelje u postupku prikupljanja
dokaza. Istodobno, ACTA ne sadržava
odredbe koje bi jamčile zaštitu korisnika
od zloporabe takvih ovlasti.
Treba istaknuti da ACTA, za razliku od
SOPA ili PIPA prijedloga, nije nacionalni
zakon, nego samo prijedlog međunarodnoga sporazuma, prepun opcionalnih
klauzula i rezervi koje se mogu izjaviti od
ugovornica. Nitko ne može predvidjeti
kako bi ACTA djelovala jer je svaka pojedinačna ratifikacija specifična.
Među zanimljivijim odredbama ACTA-e svakako je osnivanje novoga međunarodnog tijela neovisnoga o WIPO-u,
WTO-u i drugim postojećim organizacijama zaduženima za zaštitu i promociju
intelektualnoga vlasništva. TRIPS sporazum Svjetske trgovinske organizacije
(WTO) i WIPO Internet ugovori (Ugovori
Svjetske organizacije za intelektualno
vlasništvo koja djeluje u okviru UN-a),
uz vremešnu, ali stalno nadopunjavanu
Bernsku konvenciju, bili su osnova međunarodnoga autorskog prava. Odbijanjem
ACTA-e od strane Europskoga parlamenta, osnivanje takvoga tijela trenutačno
nije vjerojatno.
ICT INDUSTRIJA<
Internetski “poduzetnik” Kim Dotcom koji
trenutno čami u novozelandskom zatvoru
nakon što je godinama vodio filesharing web
stranicu koja je omogućavala nedozvoljeni
download i dijeljenje autorskih sadržaja, na
čemu je zaradio desetine milijuna dolara.
vih aktivnosti, sudionicima, metodama
i druge informacije prosljeđivati drugim
zemljama usprkos pravilima o zaštiti
osobnih podataka.
Naravno, navedene su odredbe bile
predmet glasne javne kritike. Razlozi su
bili različiti, od percipirane opasnosti za
zloporabu koja bi mogla dovesti do ugrožavanja privatnosti i drugih osnovnih
ljudskih prava do načina na koji se draft
ACTA godinama skrivao od javnosti (u
čemu su u SAD-u bile jednako dosljedne
i Busheva i Obamina administracija), što
budi sumnju u alternativne motive koji
ne moraju nužno
imati veze sa zaštitom autorskoZapadnjačka
ga prava. U dijeideja o izvozu
lu ACTA-e koji
proizvodnje,
predlaže rješenja
a zadržavanju
za sprječavanje
uslužnih i
prometa krivointelektualnih
tvorenom robom
djelatnosti,
poput lijekova ili
elektroničkih prou kineskoj je
izvoda, premda
interpretaciji
ugovornice nisu
doživjela
dužne implemenneuspjeh.
tirati te odredbe,
bila je predložena široko definirana mogućnost zadržavanja krivotvorene robe ili
„sumnjivih dobara“, što bi se moglo koristiti da bi se opstruirala trgovina generičkim lijekovima.
Dio se stručne javnosti brinuo da bi se
odredbe čl. 25 mogle zloupotrijebiti protiv
dobavljača sirovina za proizvođače generičkih lijekova, što bi bio velik udarac generičkoj industriji (farmaceutske su tvrtke
među najglasnijim pobornicima ACTA-e),
Demonstracije protiv ACTA-e
a posredno i velikom postotku
viđene propalim SOPA/
čovječanstva koje nema novca
PIPA prijedlozima, narušaza lijekove poznatih farmaceut- ACTA je
vaju postojeću razinu sloboskih kuća.
de u virtualnome prostoru.
trebala riješiti
Nadalje, mnoge zabrinjava problem zaštite
U tome kontekstu, kako bi
podizanje povrede autorsko- intelektualnoga ostali objektivni, treba naga prava na razinu kaznenoga
vesti prof. Marcusa Rogervlasništva
djela, umjesto prekršaja, jer je
sa s američkoga sveučilišta
to suprotno europskim acquis u doba
Purdue, jednoga od vodećih
communitaire. Što se prije spo- globalizacije
svjetskih autoriteta za digimenutih odredbi tiče, treba reći i digitalnih
talnu forenziku koja je nezada mnoge zemlje već danas po- tehnologija.
obilazni korak u prihvaćanju
sjeduju kaznene odredbe protiv
digitalnih dokaza u sudskim
povreda autorskoga prava, a što se tiče postupcima protiv digitalnih pirata i druispuštanja postojećih fair use ograničenja gih cyberkriminalaca. Rogers smatra da
autorskoga prava, ACTA nema ambiciju su namjere američke vlade u borbi protiv
zadirati u materijalno pravo ugovornica cyberkriminala osuđene na propast jer
ni davati nove definicije sadržaja i opsega snažna sprega aktivističkih udruga koje
autorskoga prava.
štite ljudska prava i tradicionalna podjela
Dok se nitko na Zapadu ne buni protiv ovlasti među saveznim državama i fedemjera namijenjenih suzbijanju krijum- ralnom vlasti priječe SAD-u učinkovito
čarenja krivotvorene materijalne robe, djelovati protiv cyberkriminalaca.
aktivisti su upozoravali da predviđene
Za kraj, još jedno objašnjenje. Premda
odredbe sporazuma, baš kao i one pred- je osnovni casus ACTA-e uvođenje novih
standarda na području suradnje u borbi
protiv digitalnoga piratstva i krivotvorina, mnoge države, pogotovo u EU-u, već
godinama posjeduju pravne mehanizme
slične namjene. U tome smislu ACTA je
zapravo više uperena prema zemljama
izvan EU/Commonwealth/SAD kruga,
osobito Kini, Indiji, Brazilu i Rusiji, te će
u budućnosti služiti kao sredstvo pritiska
baš kao što je to bio TRIPS kada su spomenute zemlje ulazile u WTO.
U svakome slučaju, iz već spomenutih
razloga, ACTA je u nekom obliku neizbježiva. Hoće li se to dogoditi za koji
Poput sporazuma TRIPS Svjetske trgovinske
mjesec ili za koju godinu, stvar je političorganizacije ACTA će poslužiti kao mjera
pritiska na Kinu, Indiju, Brazil i Rusiju
ke procjene i aktualnoga trenutka.
190/10/2012 infoTrend 13
>ICT TRŽIŠTE
HRVATSKI NEZAVISNI IZVOZNICI SOFTVERA
Traži se specifičnost
i specijalizacija
Godinu i pol nakon osnivanja, Ivo
Lukač, predsjednik udruge Hrvatski
nezavisni izvoznici softvera
govori o problemima, ali i o
nesumnjivim uspjesima i izvrsnim
inozemnim perspektivama naših
tvrtki, izvoznika informatičkih
proizvoda i usluga
INFOTREND: Kada je i čijom inicijativom
osnovana udruga CISEx?
IVO LUKAČ: U ožujku 2011. službeno je
registrirana Udruga Hrvatski nezavisni
izvoznici softvera, ali aktivnosti su počele
i prije registracije. Kolega je Goran Radić
godinu dana prije tu zamisao objavio na
Linkedinu, odziv je bio sve veći pa smo
onda, siječnja 2011., odlučili da se nađemo i upoznamo “u živo”. Okupilo se tri- mjeseci, mijenjaju na položaju predsjednidesetak ljudi, svi iz malenih informatičkih ka. Za sada još nemamo stručno osoblje,
tvrtki koje su nešto izvozile. Razmijenili ali kada se prikupi dovoljno sredstava i to
smo mišljenja i zaključili da bi se isplatilo će doći na red. Profesionalac bi pomogao
pokrenuti neke zamisli koje
osnovati i formalizirati Udruje volonterski teško provesti.
gu. Održana je osnivačka
skupština na kojoj su se sku- Izvoz je softvera
INFOTREND: Koji su bili
pili predstavnici 50 - 60 tvrtki i softverskih
praktični
razlozi pokretaosnivača, a sada nas je preko
usluga iz Hrvatske nja Udruge? Koliko je na
stotinu, s time da u članstvu
imamo i fizičkih osoba, obrt- neznatan u odnosu orijentaciju izvozu utjecala
nika i pravnih osoba. Brojka i na potencijale, a o konsolidacija hrvatske ICT
industrije i tržišta, a koliko
nije toliko bitna koliko činje- tome se premalo
recesija?
nica da su to uglavnom male vodi računa
IVO LUKAČ: Proizvodnja softvrtke posvećene izvozu softvera, a pogotovo izvoz softvera i softvertvera i to je ono što nas ujedinjuje.
Na osnivačkoj je skupštini definiran skih usluga iz Hrvatske postaju sve važniji.
Upravni odbor. Bira se na dvije i pol go- U 2011. g. u industriji softvera broj zapodine, broji pet članova koji se, svakih šest slenih povećan je za 5,7%, a neto izvoz
14 infoTrend 190/10/2012
63% u odnosu ne prethodnu godinu, te
je dosegao preko 500 milijuna kuna. To je
već sada izuzetan rezultat, no mi ciljamo
višestruko više. Mi smatramo da su proizvodnja softvera, a pogotovo izvoz softvera i softverskih usluga iz Hrvatske neznatni u odnosu na potencijale, a o tome se
premalo govori. Da biste započeli izvoziti,
ne morate imati veliki kapital u novcu, ali
morate imati odgovarajuće znanje. Smatramo također da okruženje u Hrvatskoj
ne pogoduje da bi te tvrtke mogle propulzivno rasti.
Nije dovoljno osnovati tvrtku i imati pet
zaposlenih da se napravi nekakva usluga
ili proizvod koji će biti dovoljno konkurentan na nekome vanjskom tržištu bila
to Europa, Amerika ili Azija. Da bi se to
ostvarilo potrebno je pozitivno okruženje
u kojem radimo. Trenutačno, zakonski i svojem webu tvrtka može navesti da je
INFOTREND: Jesu li sve tvrtke koje izvopravni okviri ne pogoduju izvozu, primje- član CISEx-a. Za sada su sva okupljanja ze softver učlanjene u CISEx?
rice, ime tvrtke ne može biti na
otvorena, što ne znači da
IVO LUKAČ: Potencijal je naše Udruge
engleskome nego na hrvatskoza dvije-tri godine nećemo nekih 500 članova i to je otprilike sve što
me ili mrtvome jeziku, što nije Da biste započeli
zaključiti da su dostupna se tiče maloga softverskog izvoza iz Hrvatdobro za promociju na stranosamo za članove. Ipak već ske. Tu ne uključujem IN2 i slične velike
me tržištu. To je banalna stvar, izvoziti, ne morate postoje neke interne stvari tvrtke učlanjene u HUP ili Udrugu hrvatali loša za brending koja se imati veliki kapital, kao, na primjer, dogovoreni skih izvoznika. Poanta je u tome da stvamože vrlo jednostavno riješiti, ali morate imati
popusti u poslovanju izme- ramo okružje gdje male tvrtke izmjenjuju
ali ima i većih problema. Udru- odgovarajuće
đu članova. CISEx će, u stu- mišljenja i probleme. Očekujem da ćemo
gu smo pokrenuli stoga da se znanje
denome, na sajmu informa- ih u budućnosti, kroz mjesečna druženja,
manje tvrtke nađu i kažu što
cijskih tehnologija INFO poticati i na međusobnu suradnju.
ih muči i pokušaju potaknuti da se neke imati svoj veliki štand naziva “Prva hrvatstvari riješe jer svaki od nas pojedinačno ska otvorena tvornica softvera”, na kojem
INFOTREND: Je li osnivačka zamisao o
ne može ni na što utjecati.
sve članice tvrtke imaju vrlo povoljne ko- suradnji među tvrtkama ostvariva ili
Ne bih se složio da konsolidacija tržišta tizacije, 6-7 puta niže od standardnih. Po- ipak prevladava konkurentska podozriznači nestanak malih tvrtki. Je li tvrtka ve- stoje i popusti kod sajmova i konferencija vost?
lika ili mala, ne mora imati izravne veze koje, kao Udruga možemo dobiti.
IVO LUKAČ: Na osnivačkoj je skupštini
s time koliko je snažna. Možda su neke
U godinu i pol dana koliko postojimo,
male tvrtke propale jer su bile podizvođa- iako to nije vidljivo, napravilo se mnogo, jedno od prvih pitanja bilo, „Kako ćemo
či ili su previše ovisile o jednome klijentu. uzme li se u obzir da je rad u Udruzi čisto riješiti pitanje međusobne konkurencije
kada postoje četiri tvrtke
Možda su i osnovane radi jednoga posla pa volonterski posao, da ga rade
koje se bave mobilnošću, šest
su nakon toga nestale. I mala tvrtka može ljudi koji između ostaloga imatvrtki koje se bave web-tehbiti dovoljno snažna da bi mogla opstati. ju svoje privatne tvrtke pa im Trenutačno,
nologijama, pet tvrtki koje se
U Osijeku trenutačno radi mala tvrtka od radno vrijeme nije osam nego zakonski i pravni
ERP-ovima i tako datridesetak zaposlenih. Osnovana je 2009. i dvanaest sati dnevno.
okviri ne pogoduju bave
lje?“. Onda je kolega Bujas
bavi se specifičnim tehnologijama za webshopove, 99 posto izvoze. Njima je tržište
INFOTREND: Sastav članstva izvozu - s državnim (u međuvremenu odabran
globus, oni sigurno neće propasti zbog Udruge? Odnos malih, sred- ustanovama teško u upravni odbor) odgovorio: „Kako si uopće moženekakvih domaćih prilika.
njih i velikih?
je pregovarati i
mo međusobno konkurirati
IVO LUKAČ: U sklopu CISEx-a sve ide vrlo sporo
na svjetskome tržištu? Mi si
INFOTREND: Što tvrtkama članstvo u uglavnom su male tvrtke. Mimožemo
konkurirati
u ovome hrvatskom
Udruzi donosi, a na što ih obvezuje?
slim da nijedna nema više od 50 zaposleIVO LUKAČ: Strukturu smo Udruge po- nih. Velike su tvrtke učlanjene u Udrugu prostoru, ali svijet je toliko širok, ima toliko
stavili vrlo plitko. Ne želimo gnjaviti čla- hrvatskih izvoznika. Iznimka je jedna posla, klijenata i mogućnosti pa je vjerojatnove, jedina je obveza godišnja članarina. tvrtka iz grupe Končar. Razlog je učlanje- nost da se nađemo u nekoj konkurentskoj
Taj čin učlanjenja omogućuje objavljiva- nju u CISEx bio povezivanje dviju udruga situaciji s hrvatskom tvrtkom zanemariva”.
nje profila tvrtke na webu Udruge, a i na koje imaju slične ciljeve.
190/10/2012 infoTrend 15
>ICT TRŽIŠTE
PRIMJER USPJEŠNE PRAKSE
Nužno je samopouzdanje i strpljenje
Pitali smo Gorana Kalanja, vlasnika i direktora zagrebačke tvrtke Serengeti: Vaša je tvrtka jedna od hrvatskih informatičkih tvrtki koje su uspješne u izvoznim poslovima. Što
Tie
exer
am inibh
ercilisznačilo
cilland
Vam
je članstvo
u CISEx-su
u borbi za inozemno
reraesenit
vel ut vullamet
tržište?
Kada uđeš
u Udrugu
i vidiš da
tamo ima stotinjak tvrtki
praesto
et lortis
nulput
prat
koje esectem
su uspješnequat,
u izvozu
onda je to svakako veliko ohraadio
consed
brenje.dolore
Ali ja sam
tu vidio i dosta konkretnih stvari kao
exero
venissimOdit
što je to povezivanje između različitih članova i kroz web
nos
eroorganizirana
eu faci bla
feugait
i kroz
druženja.
Tu nema konkurentskih proeniamcommy
volore
blema, nitko ne nisim
krije svoje
znanje,tat
jedni drugima nismo
konkurencija premda se bavimo sličnim poslom. Naprotiv,
razgovaramo o mogućnostima da više tvrtki surađuje na
nekim većim projektima jer posao dobiven u inozemstvu
često traži veći broj ljudi nego što ga ima pojedina tvrtka.
Važna je i razmjena znanja jer se svako tržište razlikuje pa, primjerice, tvrtka koja ima
iskustva u prodaji u skandinavskim zemljama može mnogo pomoći drugoj koja to tek pokušava napraviti.
Razmjena je informacija s drugim tvrtkama važna da bismo mogli surađivati na poslovima koji traže specifična znanja.
Mi najviše izvozimo u zemlje zapadne Europe, Dansku, Austriju, Njemačku. Dobro smo
upoznali ta tržišta. Mi smo se specijalizirali za razvoj web-aplikacija, razvoj mobilnih aplikacija, tehnologije i embedded sustave. Razvoj embedded sustava, zbog nedostatka industrije u Hrvatskoj nije toliko popularan, ali u industrijski razvijenim zemljama potražnja
postoji.
Postotak izvoza u našem poslu stalno raste, a sada iznosi oko 70 posto u zemlje koje
sam naveo. Povećavaju se i poslovi u Hrvatskoj, ali tu je rast mnogo sporiji. Očekujem da će
izvozni poslovi i dalje rasti jer je u inozemstvu praksa da te ponovno zovu ako si se pokazao
kao pouzdan partner.
Uvidjeli smo da se ne treba plašiti inozemnih poslova ni misliti da tvrtke iz Hrvatske ne
mogu realizirati kvalitetne poslove na vrlo zahtjevnim tržištima Amerike i zapadne Europe.
Naše tvrtke imaju znanja, ali treba imati i samopouzdanja i mnogo strpljenja jer angažman
na stranome tržištu ne daje rezultate brzo, treba dugo ulagati, ali kada se ti rezultati počnu
vraćati, onda je to stvarno isplativo.
Preduvjet je za uspjeh da se tvrtka specijalizira, ima točno određeno područje u smislu
tehnologije kojom se bavi i tržišta na kojem želi raditi. Da ne pokušava u bilo kojoj zemlji
dobiti bilo kakav posao nego da procijeni što je najbolje. Nije nezanemarivo ni pitanje jezika. Primjerice, Serengeti ima velik broj ljudi koji govore njemački, što je jedan od važnijih
preduvjeta da se dobije posao na njemačkome govornom području. Stoga je to i jedno od
mjerila po kojem biramo nove zaposlenike za našu tvrtku. No, prije svega, tvrtka Serengeti
uspješno posluje na inozemnom tržištu zbog specifičnih znanja, profesionalnoga pristupa
poslu i pozitivne reakcije naših kupaca.
INFOTREND: Je li Udruga
Od samoga je osnivanja
ostvarila početne zamisli o
u prvome planu bilo da se
povezivanju s državnim i Konsolidacija
povežemo s državnim ustastručnim ustanovama?
novama pa stalno pregovatržišta ne znači
ramo s HAMAG-om, MiIVO LUKAČ: Na našim zajed- nestanak malih
nistarstvom poduzetništva i
ničkim druženjima, svaki član tvrtki. Snaga
ima mogućnost okoristiti se tvrtke ne mjeri se obrta, s HGK-om. Teško je
pregovarati s državnim ustaiskustvom i znanjem drugoga
člana. Na primjer, mi smo ne- njenom veličinom novama, sve ide vrlo sporo,
ali zato smo tu da ustrajemo.
što radili u Vijetnamu i svatko
Računamo
i
na
našu diplomaciju. Svaki bi
koga zanima može saznati kako i što smo
radili. Takve se stvari mogu saznati i na hrvatski konzul ili veleposlanik bilo gdje
u svijetu trebao primarno pružiti podršku
webu Udruge.
16 infoTrend 190/10/2012
hrvatskim tvrtkama da izađu na to tržište.
Za to bi se trebao osposobiti i sam i drugi ljudi u predstavništvima - to je ono što
poslanici drugih zemalja rade. U daljnjem
su planu seminari ili neka akademija, na
kojoj bi poduzetnici stjecali znanja o marketingu i PR-u ili kako dogovarati poslove
u inozemstvu.
Ja govorim o onome što bi trebalo biti,
mi možemo pokušavati, a hoće li biti rezultata, vidjet ćemo.
INFOTREND: Koja su tržišta najizglednija za izvoz naših informatičkih proizvoda i usluga?
IVO LUKAČ: Najpristupačnija su ona regionalna jer su bliska po jeziku, ali nipošto
se ne bih ograničavao na njih. Danas, ako
znate engleski jezik i ako imate nešto što
dobro izgleda, dobro radi i nekomu pomaže, onda to možete prodati svagdje na
globusu. Mi smo radili za Vijetnam, a sada
nešto radimo za Angolu ali nije isto raditi
u Americi ili Kini, lakše je tamo gdje već
postoje neki kontakti. Primjerice, članu je
naše udruge lakše ući u Ameriku zato što
tamo već djeluje pet, šest članova CISEx-a.
Ne bih se ograničavao, ali sigurno je
da postoje neka klasična tržišta. Za IT,
Amerika je zemlja snova, svi bi htjeli u
Silicijsku dolinu, ali mislim da prvenstveno trebamo ići u razvijene zemlje Europe.
Njemačka, Francuska, Engleska, Italija
imaju toliko IT potreba da tu ima savršeno dovoljno posla za nas.
Ono što je bitno, ako se želimo izdvojiti
kao zemlja za proizvodnju softvera, moramo biti drukčiji od, recimo, Indijaca.
Mi se ne možemo mjeriti s Indijcima ni
brojem ni cijenama. Oni mogu prodavati jeftinije, ali mi im možemo konkurirati
znanjem. Moramo imati nekakva specijalizirana znanja, moramo biti uvijek raspoloživi, nemamo problema s vremenskom
zonom, nemamo problema s jezikom, dobro govorimo engleski za razliku od Indijaca. Sedam smo puta skuplji od Indijaca,
ali još uvijek tridesetak posto jeftiniji od
Nijemaca, Francuza, Engleza, a jednako
smo dobri.
INFOTREND: Vizija i perspektive udruge?
IVO LUKAČ: Cilj nam je da se znanje koje
postojeći članovi imaju prenosi na nove
članove, da se jače povežemo s nekim
državnim ustanovama, da probleme koji
nas muče zajednički riješimo, da budemo
okupljalište ljudi koji slično razmišljaju i
da zajednički nastupamo i prema državi i
prema inozemstvu.
e-TRGOVINA<
ICT podrška upravljanju
lancem opskrbe
Sve
in-house
O ICT podršci i primjeni EDI-ja (Electronic Data Interchange – elektronička
razmjena podataka) u upravljanju lancem opskrbe naše najveće privatne kompanije, koncerna Agrokor, razgovaramo
s Igorom Javorom, izvršnim direktorom
Sektora za koordinaciju informacijskih i
komunikacijskih tehnologija u mStartu,
Agrokorovoj kompaniji za pružanje ICT
usluga.
INFOTREND: Kada i zašto se Agrokor
odlučio za iskorak u EDI?
IGOR JAVOR: Krajem 90-ih godina pojavila se inicijativa za razvoj umrežene ekonomije. U okviru te inicijative uspostavljena je znanstvena suradnja Agrokora s
FER-om koja je 2002. i 2003. rezultirala
pilot-projektima razmjene e-Dokumenata
Konzuma s Podravkom i P&G-em. Kroz
te su se pilot-projekte jasno iskristalizirale
neke činjenice poput prednosti korištenja
XML dokumenata, jednostavnost transformacija XML-a korištenjem XSLT-a,
potrebe korištenja normi u definiranju
e-Dokumenata.
Osim toga uvidjeli smo da na isti način,
razmjenom e-Dokumenata preko aplikativnih ERP sučelja možemo ostvariti ne
samo poslovnu komunikaciju s poslovnim partnerima nego i integraciju različitih poslovnih aplikacija unutar pojedine
tvrtke. Također je bilo jasno da nam je
za učinkovito upravljanje uslugama razmjene e-Dokumenata potreban sustav
dokumentiranja i nadzora. Budući da su
to bili prvi pilot-projekti razmjene e-Dokumenata korištenjem novih tehnologija
u Republici Hrvatskoj, sljedeći nam je zadatak bio podizanje svijesti o prednostima
suradnje između poslovnih partnera što
Preduvjet su dobroga poslovanja velikih
proizvodnih i trgovačkih organizacija svakako
učinkoviti dobavljački lanci, a složenost
procesa, proizvoda i usluga postavljaju pred
njih goleme zahtjeve. Pritom je informacijska
i komunikacijska tehnologija nužna logistika,
a pravi su čimbenici informatički stručnjaci
jer upravljaju složenim sustavima koji se
neprekidno mijenjaju i nadograđuju.
smo činili prezentiranjem stečenih spoznaja i iskustava.
INFOTREND: Na ovogodišnjoj ste e-biz
konferenciji govorili o „eSupply Chain
menadžmentu u koncernu Agrokor“.
Osigurati učinkovitost i sigurnost dobavnoga lanca u suvremenoj trgovini, ali
i u ostalim gospodarskim djelatnostima
kada je u pitanju jedna velika i složena
organizacija – kakav je koncern Agrokor
– sigurno je vrlo zahtjevan zadatak?
IGOR JAVOR: Agrokor se razvijao kroz
preuzimanja i organski rast tvrtki što je,
s IT aspekta, rezultiralo vrlo heterogenom
IT okolinom. Različite platforme, različiti
ERP-ovi i ‘legacy’ sustavi svakodnevni su
izazov za bilo koji IT projekt. Posebnu pozornost zahtijeva projektiranje arhitekture sustava koji trebaju omogućiti jednako
funkcioniranje svim tvrtkama i proizvodnim i maloprodajnim. Arhitektura je EDI
sustava trebala omogućiti ‘jednostavnu’
integraciju, skalabilnost, prilagodljivost,
upravljivost te sigurnost. S obzirom na ta190/10/2012 infoTrend 17
>e-TRGOVINA
kve zahtjeve, primjena se SOA arhitekture
uz korištenje standardiziranih poslovnih
e-Dokumenata nametnula kao logično
rješenje.
Ivica Pivar:
Iskustvo
Konzuma
Konzum kao vodeći
nacionalni maloprodajni
lanac dio svojega uspjeha
može pripisati poslovnim
timovima koji su spoznali prednosti korištenja naprednih softverskih rješenja
u upravljanju robnim tijekovima, kao i
stručnim timovima koji su ih implementirali i podržavali.
Znatni su iskoraci u tome segmentu
učinjeni sredinom 1990-ih uvođenjem
ERP-a te početkom 2000-ih implementacijom sustava za upravljanje radom
skladišta (WMS – warehouse management system) i sustava za upravljanje
naručivanjem roba. Tim je koracima
zaokružena interna automatizacija protoka informacija i upravljanja robnim
tijekovima.
Sljedeći je logičan korak bila automatizacija i ubrzavanje protoka informacija
i roba među partnerima/dobavljačima/
kupcima. Taj znatni iskorak nije bio moguć bez elektroničke razmjene dokumenata, kvalitetnih timova koji ju mogu
implementirati i poslovnih korisnika/
partnera koji prepoznaju sve pogodnosti elektroničke razmjene. Upravljanje
složenim opskrbnim lancima i primjenu
složenih logističkih operacija kao što su
PPxD (Pre Packed Cross Dock), BBxD
(Break Bulk Cross Dock) i 3PL (Third
Party Logistics) gotovo je nemoguće
zamisliti bez korištenja elektroničke razmjene dokumenata.
Upotrebom EDI-ja znatno se ubrzava
razmjena i obradba informacija, poboljšava kvaliteta upravljanja robnim tijekovima, ubrzavaju tijekovi roba, povećava
dostupnost proizvoda na policama,
smanjuju suvišne zalihe, omogućava
kvalitetnije praćenje sljedivosti proizvoda, posebice upotrebom napredne otpremnice ASN-a (Advanced Shipping
Notification), pa sve do ubrzavanja
obradbe/likvidature računa. Sve te pogodnosti doprinose smanjivanju troškova na strani kupca, ali i dobavljača,
što njihove proizvode u konačnici čini
konkurentnijima i dostupnijima krajnjim kupcima/potrošačima.
18 infoTrend 190/10/2012
INFOTREND: Kakav je tim bio potreban
za uspostavu jednoga takvog EDI sustava?
IGOR JAVOR: Brigu za EDI sustav vodi
naš EDI tim. Taj je tim sastavljen od
stručnjaka različitoga profila. Za
tehnologiju i arhitekturu sustava
zadužen je mStart, gdje imamo 3
specijalista koji osim EDI-ja pružaju podršku i za druge vertikale
eCommercea. Osim njih, u svim
kompanijama imamo tzv. EDI koordinatore. Njihova je uloga da s
partnerima dogovaraju poslovne
aspekte razmjene e-Dokumenata,
da unutar svojih kompanija organiziraju i provode potrebne poslovne prilagodbe i da, na kraju, komuniciraju
s IT podrškom. Tako smo ostvarili dobre
kanale komunikacije koji znatno ubrzavaju implementaciju novih EDI servisa i
podršku postojećima. Možemo reći da je
za uspjeh EDI sustava u Agrokoru u velikoj mjeri zaslužan i dobro organiziran i
kvalitetan EDI tim.
EDI sustav o kojem razgovaramo naš
je know-how, sve je, od početka do kraja,
zamišljeno in-house. Za aplikativni razvoj
sustava koristimo usluge izvanjskoga partnera.
INFOTREND: Kolik je doprinos EDI-ja
učinkovitosti opskrbnoga lanca?
IGOR JAVOR: EDI omogućava smanjenje
administrativnih poslova, povećanje brzine obradbe i točnosti podataka. Ali sam
EDI ne znači previše ako tvrtka ne napravi nužne prilagodbe poslovnih procesa,
poslovnih pravila i procedura. EDI je doprinos učinkovitosti lanca opskrbe golem,
ali samo kroz suradnju svih uključenih u
poslovne procese lanca dobave.
INFOTREND: Sada razmjenjujete e-Dokumente s oko 240 partnera za razliku
od siječnja 2009. kada ste ih imali desetak. Možemo pretpostaviti da dnevno
u informatičke sustave Agrokora stiže
mnogo podataka. Koji Vam je segment
najsloženiji u toj dinamici?
IGOR JAVOR: U opskrbnome lancu imamo nekoliko ključnih dokumenata: narudžbenicu, otpremnicu, primku, povratnicu i račun. Narudžbenica je jednostavan
dokument, ali je kritična točka u procesu
prodaje, otpremnica je nešto složeniji dokument, ali i manje bitan za upravljanje
dobavnim lancem, a najsloženiji, iako za
procese najmanje rizičan dokument jest
račun. Ako vam račun ne prođe kroz EDI
sustav dva dana, neće biti neke veće šte-
te. Ali, ako vam ne prođe narudžbenica,
znači da vam ne idu kamioni s robom i
tu morate brzo reagirati. Zbog toga upravo na e-Narudžbenicama imamo najviši
“service level“, što znači da takve incidente
moramo riješiti u roku manjem od 2 sata.
Pogotovo to dolazi do izražaja za vršna
opterećenja u sezoni.
Ipak, za nas je najsloženija uskladba
matičnih podataka koja prethodi svakoj
razmjeni e-Dokumenata. Kada se usklade
matični podatci poput GLN-ova (identifikatora lokacija), GTIN-ova (identifikatora artikala), i ostalih logističkih podataka
ostalo je, za nas, skoro pa rutina. Zbog
toga dosljedno inzistiramo na GS1 standardima za identifikaciju partnera i robe
te korištenje GS1 e-Kataloga jer smatramo
da je to okosnica suvremenoga opskrbnog
lanca. Kompanije su iz koncerna Agrokor
aktivne na GlobeCat-u, a gospodin je Ivica
Pivar i potpredsjednik Upravnoga odbora
GS1 Croatia.
INFOTREND: Može li se reći da mnoge
tvrtke prihvaćaju te standarde samo da
bi mogle komunicirati s partnerima kao
što je Agrokor?
IGOR JAVOR: Da, i na žalost stvara se
dojam da im povećavamo troškove poslovanja za te prilagodbe, ali kad malo bolje
razmislite, bez standarda, bez kvalitetnoga
sustava matičnih podataka, teško je izvesti
bilo kakvu automatizaciju.
INFOTREND: Pružate li im neku pomoć
u toj tranziciji?
IGOR JAVOR: Apsolutno. Sve znanje i
iskustvo koje smo prikupili posljednjih
desetak godina stavili smo na naš portal
(http://edi.agrokor.hr/) i, svatko, tko je zainteresiran, može to pročitati, pogledati,
upoznati se s načelima po kojima radimo.
Cijeli naš tim popularizira automatizaciju lanca opskrbe jer je korist vidljiva u
svim segmentima lanca opskrbe, od smanjenja troška obradbe narudžbe, ubrzanja
primopredaje robe do brže obradbe ulaznih računa. U tome smo smislu kontinuirano prisutni na e-Biz konferencijama.
Željeli bismo da što više naših partnera
tako radi jer je naša korist istodobno i njihova. EDI je u osnovi ‘win-win’ suradnja.
INFOTREND: Jesu li osnove lanca opskrbe zajedničke za različite djelatnosti
Agrokora?
IGOR JAVOR: Osnove su iste, no ovisno
o djelatnosti tvrtke poslovni su procesi
različiti. Činjenica je da su zbog specifičnosti maloprodajne djelatnosti upravo
Hrvoje Ljubičić:
EDI sustav
Naši sugovornici, slijeva – Igor Javor, mStart, izvršni direktor Sektora za koordinaciju IT, Ivica Pivar, Konzum, direktor Poslovnog područja logistike i lanca opskrbe, sektor upravljačkih sustava
logistike i Hrvoje Ljubičić, stariji specijalist, mStart, SOA, EDI, eCommerce.
maloprodajni lanci više zainteresirani za
automatizaciju lanca opskrbe. Prepoznavši taj potencijal, Konzum posljednjih godina ulaže znatan napor u animiranju poslovnih partnera u prihvaćanju i primjeni
EDI-ja.
INFOTREND: Znači li to da u velikoj
kompaniji kao što je Agrokor, koja ima
toliko jedinki, poduzeća ili tvrtki, za svaku od njih kreirate poseban EDI sustav?
IGOR JAVOR: Naravno da ne, naš je cilj
da što više naših tvrtki koristi ista IT rješenja kako bi njihovo korištenje bilo što
povoljnije za sve. Izgradnja nam je EDI
sustava bila veliki izazov te smo učinili
znatan napor kako bismo omogućili da
kompanije Agrokora razmjenu e-Dokumenata s poslovnim partnerima obavljaju
na istovjetan način.
INFOTREND: Tema ovogodišnje e-Biz
konferencije je bio e-Račun ...
IGOR JAVOR: Agrokor je već nekoliko
godina uključen u problematiku e-Računa kroz sudjelovanje u radu Povjerenstva
za e-Račun pri Ministarstvu gospodarstva
i to Ivice Pivara kao predsjednika Poslovnoga odbora i Hrvoja Ljubičića kao člana
Tehničkoga odbora. Tako smo dali snažnu
potporu definiranju okvira koji bi omogućili implementaciju e-Računa.
Osim toga, još 2009. implementirali smo elektroničku inačicu računa koju
koristimo u razmjeni e-Računa s našim
partnerima. Iako i dalje koristimo tradicionalni papirnati račun, trenutačno s partnerima razmjenjujemo više od 100.000 e-
Računa čime ostvarujemo znatne koristi
pri obradbi računa.
Promjenama pravilnika o PDV-u od 1.
kolovoza 2011. stvoren je zakonski okvir
za korištenje isključivo elektroničkoga računa. Mi još uvijek koristimo i papirnati
račun jer nam za neke dijelove procesa
(opcije potpisivanja e-Računa, e-Arhiva,
porezni nadzor) trebaju dodatne preciznije upute.
Zbog toga smo uspostavili komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva, Poreznom upravom i ostalim
zainteresiranim sudionicima kako
bismo razjasnili otvorena pitanja i
pristupili punoj implementaciji eRačuna.
INFOTREND: Vi sigurno imate neku
projekciju proširenja primjene EDIja u Agrokoru u idućem razdoblju.
Gdje vidite pomake u odnosu na ono što
radite danas?
IGOR JAVOR: Svi naši planovi usredotočuju se na proširenje opsega razmjene
e-Dokumenata kroz uključivanje novih
partnera, implementaciju novih dokumenata s postojećim partnerima, uključivanje INO partnera. Tijekom 2012. obavili
smo potrebne pripreme poslovnih sustava u Srbiji i Bosni i Hercegovini tako da
ćemo svakako intenzivirati razmjenu eDokumenata s našim partnerima i na tim
tržištima. Osim toga, logistika se stalno
ubrzava zbog čega ćemo morati neke složene logističke procese popratiti primjerenim e-Dokumentima.
Agrokorov je EDI sustav morao odgovoriti na sve izazove heterogenoga IT
okruženja, zbog čega su u izgradnji sustava primijenjena sljedeća načela: SOA
arhitektura, standardizacija formata,
content based routing, korištenje platforme za sve vrste integracija (ne samo
za EDI), skalabilnost sustava.
Osnovna je značajka sustava korištenje Registry&Repositorija za upravljanje
svim sastavnicama sustava. Pojedine sastavnice omogućavaju sve funkcionalnosti koje zahtijeva EDI: adapteri za različite ERP-ove (Infor Aurora, SAP, Oracle
Retail,...), adapteri za različite komunikacijske protokole (AS2, Web Service,...),
podrška za rutiranje dokumenata, konverzije formata, validacije podataka i
slično.
Vrlo su bitne funkcionalnosti sustava i
nadzor sustava od strane administratora
te nadzor poslovnih događaja od strane
poslovnih korisnika (BAM - Business
Activity Monitoring). BAM je realiziran
kroz portal koji omogućava praćenje
prolaska dokumenata, vizualizaciju dokumenata, obavješćivanje o specifičnim
događajima (primjerice, mail notifikacije
o pristizanju dokumenta od pojedinoga
partnera) i slično.
Za standard formata dokumenata
odabran je OAGIS (http://www.oagi.
org) jer podržava široki raspon poslovnih dokumenata, ne samo iz područja
lanca opskrbe nego i iz drugih područja
(financije, proizvodnja,
prodaja, zalihe...) čime
su stvoreni okviri za
buduće integracije.
Implementirana arhitektura i tehnologija
omogućavaju obradbu više od 500.000
e-Dokumenata mjesečno.
INFOTREND: Je li uspješno poslovanje
korporacije Agrokor potvrda stajališta
koja ste iznijeli u ovome razgovoru?
IGOR JAVOR: EDI definitivno pridonosi smanjenju administrativnih troškova,
povećanju brzine obradbe dokumenata
i točnosti podataka. Sve to rezultira povećanjem učinkovitosti poslovanja, što
dalje vodi k povećanju konkurentnosti
kompanija. S druge strane, što je veći broj
poslovnih partnera uključenih u EDI, to
se vrijednost ulaganja i pripadajućih troškova održavanja sustava znatno smanjuje
prema ostvarenim uštedama. A koliko
EDI doprinosi uspješnosti poslovanja korporacije, zapravo najbolje znaju poslovne
funkcije lanca opskrbe.
189/6/2012 infoTrend 19
>DRUŠTVENE MREŽE
Društvene mreže kao komunikacijski kanal
Vrijeme community
managera
Klasični su mediji za marketing i promidžbu bili
jednosmjerni kanali komunikacije s potrošačima:
oglašivači su slali poruke koje su potrošači
primali i to je bila sva komunikacija koju je
bilo moguće ostvariti; potrošači nisu mogli
reagirati i reći svoje mišljenje te pokrenuti
dvosmjernu komunikaciju. Pojavom društvenih
mreža situacija se mijenja, te kupci postaju
aktivni sudionici marketinške kampanje, što
znači promjenu mnogih paradigmi klasičnoga
marketinga i privikavanje na nove uvjete.
PIŠE ILIJA BRAJKOVIĆ
Autor Ilija Brajković već je nekoliko godina aktivan
na
internetskoj
sceni, a posljednje
se tri godine aktivno posvetio društvenim mrežama.
Danas je partner u
full-service agenciji za društvene
mreže gdje vodi odnose s klijentima
i fanovima. Radio je kao community manager za najpoznatiji hrvatski
startup ShoutEm gdje je upravljao
zajednicom sastavljenom od korisnika iz svih krajeva svijeta. Nakon toga,
radio je s velikim klijentima poput
Microsoft Hrvatska, Hemingway bar,
Suzuki i Alpro Soya. Redoviti je predavač na mnogim konferencijama
i seminarima u zemlji i inozemstvu,
kao i autor članaka u specijaliziranim
časopisima i portalima na temu društvenih mreža i kvalitetne komunikacije na društvenim mrežama.
20 infoTrend 190/10/2012
novinska reklama...) koju bi prenosili, a
korisnici su bili ti koji su bili samo pasivni. Promjena je paradigme komunikacije
značila i promjenu načina komunikacije,
te je bilo potrebno osmisliti kako na najbolji način komunicirati s 3F skupinom
(fans, friends, followers). Zbog toga je nastala potpuno nova skupina marketinških
stručnjaka, tzv. community manageri, koji
su specijalizirani upravo za komunikaciju
na društvenim mrežama.
Sami su community manageri pokrenuli novi trend u svijetu i u Hrvatskoj te su
otvorili agencije specijalizirane za komunikaciju na društvenim mrežama. U Hrvatskoj postoji nekoliko agencija koje se
bave isključivo komunikacijom na društvenim mrežama, te nekoliko desetaka
freelancera i digitalnih agencija koje nude
usluge komunikacije na društvenim mrežama uz ostale usluge digitalne agencije.
Društvene mreže kao prilika
DRUŠTVENE SU MREŽE ZAMIŠLJENE kao
mjesto za druženje i upoznavanje osoba.
Od pojave Facebooka i Myspacea 2003.
godine, društvene mreže ostvaruju golem
priljev novih korisnika i rast prometa,
te postaju svakodnevna postaja milijuna internetskih korisnika diljem svijeta.
Društvene su mreže samo nastavak i nadogradnja blogova i foruma, koji postoje
znatno dulje.
Sve te kanale karakterizira mogućnost
da korisnici diktiraju i kreiraju sadržaj,
što je velik odmak od npr. novina ili radija gdje sadržaj određuju urednici. S obzirom na veliku masu korisnika koji koriste
društvene mreže, i tvrtke su shvatile da je
kreiran novi kanal za marketing. Ono što
je iznenadilo nespremne marketingaše su
nova pravila igre, igre u kojoj oni ne vode
glavnu riječ, nego su i korisnici ti koju
mogu reći svoje mišljenje.
U klasičnim su medijima marketinške agencije kreirale poruku (TV spot,
Tvrtke su u Hrvatskoj poprilično sramežljivo počele graditi prisustvo na društvenim mrežama. Ispočetka su bile jako
nepovjerljive (mnoge i dan-danas jesu),
jer nisu smatrale društvene mreže kao
mjesto gdje mogu raditi kvalitetne marketinške i prodajne kampanje. S obzirom na
to da u Hrvatskoj postoji preko 1.500.000
korisnika Facebooka (koji ćemo ubuduće
koristiti kao referentnu točku, iako i ostale
društvene mreže imaju velik broj korisnika), takav je strah posve neopravdan.
Društvene mreže omogućavaju iznimno precizno “targetiranje” određene ciljane skupine, s obzirom na to da korisnici
najčešće o sebi otkrivaju jako mnogo informacija koje je onda moguće iskoristiti
za plasiranje ciljanih poruka određenoj
skupini korisnika.
Želite usmjeriti oglas ženama od 25-35
godina? Nema problema.
Muškarcima od 20-50 godina koji vole
nogomet? Ništa lakše.
Društvene mreže
u Hrvatskoj
Upravo je taj marketing prema određenoj ciljanoj skupini jedna od najvećih
prednosti društvenih mreža kao marketinškoga alata. Cijena kampanje (iako je
kampanja kriva riječ, ovdje govorimo o
neprekidnome prisustvu) na društvenim
mrežama je znatno niža od kampanje u
klasičnim medijima poput TV-a, radija ili
novina, jer je medijski prostor mnogo jeftiniji. Cijena se ciljanoga Facebook oglasa
u Hrvatskoj kreće od 25-50 lipa po kliku,
dok je sam Facebook kao komunikacijski
kanal besplatan.
Mnoge se tvrtke i dalje boje Facebooka
zbog otvorenosti i mogućnosti dvosmjerne komunikacije, odnosno činjenice da
korisnici mogu otvoreno reći svoje mišljenje. Dvosmjerne se komunikacije ne treba
bojati, naprotiv, treba je iskoristiti u svoju
korist. Mogućnost dobivanja povratnih
informacija o proizvodu ili usluzi jedna
je od najvećih prednosti društvenih mreža. Korisnici će vrlo rado podijeliti svoja
iskustva o proizvodu ili uslugama, pa je
dobro sa strane tvrtki čitati ta iskustva
kako bi unaprijedili svoj proizvod ili uslugu. Tvrtke se boje negativnih komentara,
što je i razumljivo, ali moraju shvatiti da
će nezadovoljni korisnici pisati i pričati o
njima bez obzira na to nalazili se oni na
društvenim mrežama ili ne. Otvaranjem
kanala za komunikaciju s korisnicima,
na te se negativne komentare može odgovoriti i pomoći korisnicima, koji će zasigurno cijeniti trud tvrtke da popravi svoj
proizvod ili uslugu.
Kvalitetan community
management
S obzirom na specifičnost društvenih
mreža, standardni postulati i pravila marketinga u mnogim slučajevima više ne
vrijede. Poruke koje se šalju te način komunikacije potrebno je prilagoditi novim
medijima i krajnjim korisnicima. Zbog
toga je potrebno sve više kvalitetnih community managera i agencija za društvene
mreže koje će voditi komunikaciju u ime
klijenata. Razlog velikomu rastu potrebe
je činjenica da mnoge tvrtke jednostavno
nemaju vremena, interne resurse ni znanje za novi oblik komunikacije, te im je
mnogo jednostavnije i isplativije komunikaciju na društvenim mrežama prepustiti
specijaliziranoj agenciji. Community manageri su online 24 sata dnevno i upoznati
su sa zajednicom korisnika te znaju kako
Iako u početku sramežljivo, mnoge su
tvrtke u Hrvatskoj sve više počele prepoznavati i koristiti društvene mreže.
Ispočetka su prvi community manageri
bili sami zaposlenici unutar tvrtki, koji
su otvorili profile “na svoju ruku” jer su u
tome vidjeli izvrstan potencijal za tvrtku.
Dugo je trebalo odgovornim osobama
da shvate potencijal društvenih mreža,
ali i to se u ovoj godini počelo znatno
mijenjati i sada većina briefova prema
marketinškim agencijama uključuje i
prisustvo na društvenim mrežama. Popularizaciji su društvenih mreža pridonijele i izobrazbe odgovornih unutar tvrtki
i konferencije na kojima se govorilo o
društvenim mrežama, ali i izvrsne studije slučaja i rezultati koje su neke tvrtke
postigle.
Teško je izdvajati neke tvrtke koje se
ističu kvalitetnim prisustvom na društvenim mrežama, ali nekoliko je njih ostvarilo izvrsne rezultate i mogu se prezentirati kao primjeri kako se treba graditi
prisustvo na društvenim mrežama.
Prvi je primjer community managementa u Hrvatskoj pojavljivanje Chipoteke na Twitteru, za koju je zaslužan
Luka Sučić Beler, koji je time postao i prvi
community manager u Hrvatskoj. Izvrsni
rezultati koje je Chipoteka postizala zahvaljujući aktivnosti na Twitteru bili su
poticaj i ostalim tvrtkama da razmisle o
društvenim mrežama.
Kao sljedeći bi se svijetli primjer mogao izdvojiti telekomunikacijski operator Bonbon. Izvrsnom komunikacijom
s fanovima i pratiteljima i vrhunskom
korisničkom službom preko društvenih
mreža (koja je preferirana u odnosu na
klasičnu korisničku službu) postigli su
izvrsne rezultate i pridobili mnogo novih
korisnika. Zanimljivi su bili trenutci na
Twitteru u kojima su javno pridobili neke
nove korisnike koji su do tada bili kod
konkurencije, sve zahvaljujući izvrsnoj
reakciji u trenutcima kad su se korisnici
žalili na usluge konkurentskih pružatelja
usluga.
Od ostalih tvrtki valja
izdvojiti Erste banku, koja
je otvorila i prvu virtualnu poslovnicu banke na
Facebooku i Kolektivu
koja je izgradila izvrsnu
zajednicu u svojim ranim
početcima, što joj je omogućilo da postane najveća stranica za grupnu
kupnju u Hrvatskoj.
Facebook.ong:
(Izvor Facebook)
190/10/2012 infoTrend 21
Facebook korisnici: (Izvor Facebook)
im najbolje pristupiti.
Ipak, ne mogu si sve tvrtke priuštiti angažiranje specijalizirane agencije te se odlučuju na upravljanje društvenim mrežama in-house. Kako bi im pomogli u tome,
donosimo nekoliko savjeta za što učinkovitije i kvalitetnije upravljanje profilima
na društvenim mrežama.
• Prije početka uvijek je dobro postaviti
ciljeve i planove. Najgora je opcija otvoriti
profile i fan stranice te nasumično stavljati objave i statuse, bez cilja i plana. Potrebno je točno odrediti što se želi postići
društvenim mrežama te tko je zadužen
za vođenje kampanje i tko je odgovoran
za rezultate. Ciljevi mogu biti povećanje
svijesti o tvrtki i njezinim proizvodima i
uslugama, povećanje prodaje, uspostavljanje korisničke službe...
• Društvene mreže imaju svoja pravila,
pisana i nepisana. Mnogi griješe što se pojave na društvenim mrežama i ponašaju se
kako oni žele, a da se ne potrude shvatiti
na koji način pristupiti korisnicima i ući
u konverzaciju. Potrebno je naučiti i pravila platforme koja se koristi, da se ne bi
dogodilo da vam društvena mreža izbriše
račune jer ste kršili pravila.
• Postoji vrlo mnogo društvenih mreža
koje možete iskoristiti za svoju kampanju
i nemoguće je kvalitetno biti prisutan na
svima. Potrebno je odabrati nekoliko kanala koji će se koristiti i držati se toga,
bez nepotrebnih lutanja i otvaranja računa na svakoj društvenoj mreži. Facebook
će koristiti gotovo svatko zbog velikoga
broja korisnika, Twitter neki (u Hrvatskoj
Twitter nije toliko rasprostranjen kao u
inozemstvu), Google+ rijetki, ali tu dolazi i Pinterest koji je izvrstan za određene
brendove. LinkedIn je izvrsna mreža za
one koji žele proširiti poslovna poznanstva i naći nove zaposlenike.
Cijela se priča oko društvenih mreža
vrti oko zajednice. Potrebno je izgraditi
22 infoTrend 190/10/2012
zajednicu postojećih
i mogućih korisnika i
oko njih graditi konverzaciju.
Nitko ne očekuje da budete prisutni
na društvenim mrežama od 0-24 (osim
ako niste telekom ili
slične tvrtke od kojih
se očekuje stalna dostupnost) i ne morate
odgovarati na svaki
upit unutar 5 minuta, ali
biste trebali svakodnevno pratiti događanja na vašim kanalima, objavljivati sadržaj
i odgovarati na upite.
Sve se više društvene mreže koriste kao
dio nekih većih marketinških kampanja.
I u Hrvatskoj je bilo nekoliko jako kvalitetnih primjera gdje su društvene mreže
bile dio neke veće kampanje, ili čak glavni
kanal kampanje gdje su ostali kanali samo
služili za promicanje društvenih mreža.
Što se sadržaja tiče, pravilo je da se ne
piše samo o sebi. Naravno, cilj je društvenih mreža promicanje tvrtke, ali nitko ne
želi čitati samo vijesti o tvrtki (za to može
koristiti druge kanale).
imaju činjenicu da ih je potrebno platiti.
U Hrvatskoj postoji nekoliko kvalitetnih
agencija koje nude usluge izradbe Facebook aplikacija i u tome imaju vrlo mnogo
iskustva. Te su agencije provele dva projekta koji pružaju klijentima Facebook
aplikacije za nagradne igre po vrlo niskim
cijenama (neke čak i besplatno): iStudijev
SocialPuzzle (http://www.socialpuzzle.
com) i Akcijin FenixApps (http://www.
fenixapps.com).
Cijene marketinških kampanja
na društvenim mrežama
Svatko može potpuno sam otvoriti službene kanale i sam voditi komunikaciju na
društvenim mrežama potpuno besplatno.
Postoji mnogo članaka i blogova u kojima
je opisano kako voditi zajednicu na društvenim mrežama (a dio njih opisali smo i u
ovome članku) i danas svatko može otvoriti
barem Facebook fan stranicu i započeti s
marketingom.
U slučaju da tvrtka želi prepustiti drugima da im vode taj dio marketinga, u Hrvatskoj postoji nekoliko kvalitetnih agencija
koje su se potpuno posvetile društvenim
mrežama i koje imaju iskustva u vođenju
Nagradne igre na Facebooku
Jedna od stvari koja je jako česta, a koja
se u mnogim slučajevima organizira vrlo
nespretno su nagradne igre, pogotovo na
Facebooku. Prema pravilima Facebooka,
koja moraju prihvatiti svi koji otvaraju
fan stranice, nije dopušteno organiziranje nagradnih igara i natječaja koristeći
bilo koju Facebook funkciju. Prema tomu,
nije dopušteno organizirati nagradne igre
“na lajkove”, u kojima je jedini uvjet broj
likeova na neki sadržaj, nagradne igre u
kojima je uvjet dijeljenje (share) sadržaja
ili nagradne igre koje koriste Facebook
komentare.
U slučaju organiziranja takvih nagradnih igara Facebook ima pravo izbrisati
cijelu fan stranicu tvrtke, što bi značilo
da tvrtka može izgubiti sve što je do tada
stvorila na Facebooku i morat će početi
ispočetka. Zbog toga treba biti jako pozoran i pridržavati se pravila.
Jedini način za organiziranje nagradnih
igara je koristeći Facebook aplikacije. Facebook aplikacije omogućavaju organiziranje mnogo kreativnijih nagradnih igara
i, između ostaloga, omogućavaju prikupljanje adresa e-pošte svih sudionika (što
nije moguće ako se nagradna igra organizira na Facebook zidu), ali kao nedostatak
Društvene mreže pojmovi:
(Izvor Social Media)
kampanja za mnoge klijente i mnoge industrije. Agencije su klijentu i fanovima na
raspolaganju 24 sata i prate najnovije trendove na društvenim mrežama, te klijentu
omogućavaju mnogo bolje rezultate i aktivnosti nego u slučaju da klijent sam vodi
marketing.
Naravno, postoje slučajevi kada je bolje
da se marketing i komunikacija na društvenim mrežama rade in-house. Što se cijena
tiče, kreću se otprilike od 3 do 7 tisuća kuna
mjesečno za usluge community managementa i ovise o potrebama i veličini klijenta. Uz to, potrebno je uložiti i određeni
budžet za Facebook oglase kako bi se svim
zainteresiranim korisnicima i mogućim
klijentima promovirala Facebook stranica
te, po želji, i izradba Facebook aplikacija.
STUDIJA SLUČAJA<
INTEGRIRANI IT SUSTAV ELEKTRODISTRIBUCIJSKOGA PODUZEĆA
Jedinstveno rješenje
u široj regiji
O pojedinostima toga velikog pothvata,
angažmanu tvrtke InfoDom i partnera, te
poslovnim potrebama, implementiranim
rješenjima i postignutim rezultatima,
razgovarali smo s Vlatkom Opačkom,
voditeljem projektnoga tima tvrtke InfoDom.
ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ
EPCG je nacionalna elektroenergetska
tvrtka koja osigurava zadovoljavanje potreba potrošača na svim naponskim razinama te sigurnu i stalnu isporuku električne energije stanovništvu Crne Gore.
U EPCG-u je prethodno postojala instalacija sustava koji nije zadovoljavao potrebe nakon restrukturiranja kompanije,
dolaska strateškoga partnera i značajnih
promjena propisa na području elektroprivrede. Sustav je pružao mali broj osnovnih
funkcionalnosti, pa je rješenje korišteno
ograničeno, uz mnogo problema.
Danas je EPCG tvrtka složene vlasničke
strukture (država Crna Gora 55%; međunarodna kompanija A2A sa sjedištem u
Italiji 43,7%; fizičke osobe 1,22%; Ostale
pravne osobe 0,07%) s nemalim poslovnim, organizacijskim, kadrovskim i usluž-
Za Elektroprivredu Crne Gore,
tvrtka InfoDom iz Zagreba implementirala je Oracleov poslovni sustav
aplikacija Oracle e-Business Suite,
koji pripada u sam svjetski vrh ERP
rješenja. Osim ERP rješenja, razvijen
je i implementiran sustav obračuna i
naplate električne energije (Billing)
i cijeli niz specifičnih rješenja. Strateški ulagač, talijanska tvrtka A2A,
odredio je implementaciju novoga
informacijskog sustava kao osnovnu
polugu preobrazbe tvrtke.
nim problemima:
Multiorganizacijska, dislocirana kompanija.
Korištenje nepovezanih, tehnološki
različitih sustava.
Nepravodoban pristup podatcima i
njihova neažurnost.
Neinformatizirani ili djelomično informatizirani poslovni procesi.
Nestandardizirani poslovni procesi u
različitim organizacijskim dijelovima.
190/10/2012 infoTrend 23
>STUDIJA SLUČAJA
Arhitektura integralnoga ERP rješenja
Raznovrsne djelatnosti velikoga broja
organizacijskih cjelina.
Potreba za uspostavom upravljanja
osnovnim zajedničkim podatcima (Master Data Management) zbog dotadašnje uporabe nestandardiziranih klasifikacija i šifrarnika.
Obračun i naplata na odvojenim sustavima, po regijama.
Česte promjene poslovnih procesa
zbog organizacijske tranzicije.
Nedovoljan broj IT osoblja s poznavanjem novih tehnologija.
EPCG je za IT podršku restrukturiranja tražila tvrtke s dokazanim iskustvom i
sposobnošću, tako da je konkurencija bila
ograničena samo na ozbiljne regionalne
kompanije (Oracle Consulting, Infodom,
IN2) koje su mogle isporučiti tako složena rješenja. Tender je osvojio InfoDom, a
presudni su bili dizajn ponuđenoga rješenja, stručnost, reference i cijena.
ERP rješenje koje je trebalo primijeniti, moralo je zadovoljavati sve djelatnosti
koje je obavljalo tri tisuće zaposlenih tvrtke EPCG:
proizvodnja električne energije,
distribucija električne energije,
opskrba električnom energijom,
kupoprodaja električne energije,
operator distribucijske mreže,
izgradnja i održavanje elektroenergetskih objekata,
projektiranje i nadzor.
Pritom se projektni tim suočio s više
ključnih problema:
Neprekidne organizacijske promjene
koje su u više navrata usporavale projekt
i diktirale promjene elemenata dizajna
novoga sustava. Usporedno su se s projektom dogodile dvije velike organizacijske promjene koje su znatno utjecale
na projekt implementacije.
Velik je stupanj decentralizacije u EPCG-u doveo do različitoga načina rada
u različitim dijelovima kompanije, te je
prvo bilo potrebno provesti standardi-
Iskustvo korisnika
Iskustvo partnera
“Istaknuo bih najvažnije koristi koje će
EPCG i njegovi korisnici imati od uvođenja
jednoga od najsuvremenijih softverskih
rješenja, a to su pravodobno i kvalitetno
odgovaranje na tržišne izazove, pristupanje
informacijama s bilo kojega mjesta u bilo
koje vrijeme, podrobno izvješćivanje u stvarnome vremenu.
Posebno bih istaknuo činjenicu da će nam taj sustav omogućiti pouzdanu osnovu za kvalitetnije planiranje i donošenje
strateških odluka, a samim tim i pružanje kvalitetnijih usluga
našim klijentima.”
Massimo Sala, financijski direktor EPCG-a u vrijeme
implementacije sustava.
”ERP je potpuno integrirano poslovno aplikativno rješenje koje omogućuje unaprjeđivanje
poslovanja tvrtke kroz cjelokupnu povezanost
svih organizacijskih jedinica i poslovnih procesa.
To integrirano rješenje omogućuje povećanje
djelotvornosti kompanije, sniženje troškova i kvalitetno upravljanje ključnim financijskim aktivnostima.
Korištenjem takvoga rješenja moguće je uspostaviti jedinstvene
poslovne procese za sve dijelove tvrtke, bolji uvid menadžmentu
u operacije te odgovarajuću kontrolu poslovanja. Zapravo je riječ
o svjetskome rješenju koje je kao stvoreno za velike sustave poput
EPCG-a”.
Claude Colaro, generalni direktor Oracle Srbija
24 infoTrend 190/10/2012
zaciju poslovnih procesa.
Potreba za uvođenjem projektne organizacije, podržane informacijskim
sustavom za cjelovito upravljanje projektima.
Tijekom provedbe projekta u trajanju
od 14 mjeseci, korištena je Oracle AIM
metodologija (Application Implementation Methodology). Trideset i dvoje savjetnika InfoDom Grupe u suradnji sa stotinu i
dvadeset djelatnika tvrtke EPCG osnovali
su projektne timove čijim je radom kompanija doživjela mnogobrojne poslovne i
tehnološke preobrazbe:
Objedinjenost svih poslovnih funkcija
tvrtke.
Racionalno upravljanje imovinom.
Kvalitetno upravljanje projektima i resursima kroz projektnu organizaciju.
Mogućnost mjerenja uspješnosti na bilo
kojoj razini (od tvrtke do pojedinca).
Pravodobne reakcije na promjene
unutar ili izvan tvrtke.
Obuhvaćanje brojnih poslovnih procesa koji do tada nisu bili informatički
podržani.
Standardizacija i unificiranje poslovnih procesa u Društvu.
Kvalitetni, ažurni, pouzdani, zaštićeni
i trenutačno dostupni podatci.
Mogućnost pristupa informacijama s
bilo kojega mjesta i u svako vrijeme.
Povećanje produktivnosti zaposlenika
na svim razinama i u svim funkcionalnim cjelinama.
Povećanje organizacijske discipline –
pravodobni tijek poslovne dokumentacije.
Brzo i iscrpno izvješćivanje na svim
organizacijskim razinama.
jednoga arhipelaga s mnoštvom otoka
dobio jedan veliki „kontinent“, a cijela je
priča završena uvođenjem Billing sustava,
čime je zaokružen cijeli poslovni proces.
Posljednje, no ne i najmanje važno - zahvaljujući znatno smanjenomu utrošku
rada na repetitivne poslove, velik je broj
zaposlenika oslobođen za rad na poslovima s dodanom vrijednošću.
Implementacija
sustava obračuna
i naplate (Billing)
potraživanja, tužbe i isključenja isporuke
električne energije. Taj je zahtjev tim bitniji jer je prijetila zastara većega dijela dugovanja kupaca, pa je vrijeme realizacije
novoga sustava bilo kritično.
Ponudu je za implementaciju predalo
više međunarodnih kompanija. Ponuda
konzorcija Infodom, DIGIT Beograd i
IN2 Zagreb potpuno je obuhvatila tražene
funkcionalnosti za EBS, Billing, upravljanje utuženjima kao i njihovu međusobnu
integraciju. Nositelj je konzorcija bio InfoDom. Implementacija je dovršena u rekordnih i nevjerojatnih 6 mjeseci, tjedan
dana prije ugovorenoga roka.
EPCG je imao Billing sustav razvijen
internim IT snagama. Taj sustav nije bio
razvijen suvremenim programskim alatima, pa je imao problema oko podržavanja
sve većega broja poslovnih transakcija.
Nije postojala fleksibilnost za prilagodbu čestim poslovnim promjenama ni mogućnost jednostavnoga dodavanja novih
funkcionalnosti. Svako je od distributivnih područja imalo svoju bazu podataka,
te je integracija i konsolidacija podataka
bila sve teža.
Uprava je kompanije procijenila da je
riječ o ključnome sustavu za poslovanje
(Core System) te da je potrebno izgraditi suvremen i robustan sustav kojim će
se unaprijediti sustav obračuna i naplate
potrošnje električne energije. Sustav je
morao biti integriran s EBS-om koji je
središnji i glavni IT sustav za sve financijske i poslovne procese. Dodatni su zahtjevi postavljeni i na obradbu nenaplaćenih
Billing rješenje trebalo je
zadovoljiti sljedeće zahtjeve:
• Konzistentnost podataka (kupci, adrese, organizacijske jedinice, zaposlenici,
rasporedi, računski plan).
• MDM (Master Data Management) za
matične podatke.
• Rješavanje poslovnoga procesa „Od
narudžbe kupca do naplate“ (Order-toCash).
• Konsolidirana financijska izvješća s
podatcima iz obaju sustava.
• Automatsko knjiženje svih poslovnih
događaja iz Billinga u e-Business Suite
Glavnu knjigu.
• Automatsko učitavanje i usklađivanje
izvoda na centralnome mjestu.
• Jedinstvena porezna knjiga.
• Predviđanje tijeka novca na svim računima kompanije (Cash Flow Management).
• Upravljanje utuženjima neplatiša i ne-
kontrola
potrošnje
Security kontrola
pristupa
klijenti
ugovaranje
snabdijevanja
poslovni
događaj
Rezultati primjene i
zadovoljstvo korisnika
EPCG je konačno dobio centralni sustav
za upravljanje svim poslovno-financijskim
podatcima. Izvješća se više ne pripremaju
danima, nego se informacije dobivaju u
stvarnome vremenu. Uz novu implementaciju (s potpuno novim dizajnom sustava)
i od prije postojećih financijskih i skladišno-nabavnih modula implementirani su i
Oracle Projekti, Oracle Nabavni Ugovori i
Oracle Ljudski resursi. Ostala su područja
tzv. manjih informacijskih otoka pokrila
Infodomove vlastite aplikacije za blagajničko poslovanje, putne naloge, dane kredite, upravljanje dokumentacijom i upravljanje sudskim postupcima. S time se od
Očitanja
Reklamacije
Elektroenergetski
objekti
Kontrola
potraživanja
Obračun
Accounts Payable
Accounts Receivable
Cash management
Rekapitulacija
Financijska
analitika
Naplata
Monitoring
Tarifni sistem
Utuženja
Interface
Billing sustava
Mjerni
uređaji
Arhitektura integralnoga Billing rješenja
190/10/2012 infoTrend 25
>STUDIJA
>STUDI
D JA
AS
SLUČAJA
LU
UČ
ČA
AJA
A
EPCG Funkcionalna arhitektura
ovlaštene potrošnje (uključujući dokumentacijski sustav).
• Obuhvatiti kompenzacije i integrirati s
potrebnim podatcima u salda-kontima
kupaca, dobavljača i financijama.
Usporedno je s tim projektom tekao
projekt implementacije daljinskoga upravljanja brojila (AMM – Automated Meter
Managament) koji je integriran s Billing
sustavom. EPCG je po broju instaliranih
uređaja za daljinsko upravljanje vodeća tvrtka u regiji, što joj znatno olakšava
nadzor nad mrežom u svim dijelovima
zemlje. Svi su do sada nabrojeni sustavi
morali biti povezani u jedinstvenu cjelinu,
tako da se podatci upisuju samo jednom
i prenose u sve druge povezane sustave.
Poslovni se procesi moraju odvijati tečno, kako korisnici ne bi osjetili prekide na
mjestima gdje su različiti IT sustavi povezani.
Billing i Oracle eBusiness Suite
sada su povezani u sljedećim
procesima:
• Razmjena matičnih podataka (kupci,
adrese, organizacijske jedinice, zaposlenici, rasporedi, računski plan).
26 infoTrend 190/10/2012
• Automatsko knjiženje u Oracle eBS-u.
• Konsolidirana izvješća s podatcima iz
svih sustava.
• Učitavanje bankovnih izvoda automatski u Oracle eBusiness Suit s automatskim zatvaranjem stavaka.
• Upravljanje utuženjima i neovlaštenom potrošnjom (uključujući dokumentacijski sustav - DMS).
• Prijeboji (kompenzacije) i drugi oblici zatvaranja potraživanja s partnerima
koji se javljaju i kao kupci i kao dobavljači.
Specifične aplikacije,
integracije i prilagodbe:
Kao što je spomenuto, razvijen je i cijeli
niz specifičnih aplikacija i modula, koje su
također integrirane u jedinstveni IT sustav EPCG:
• Poslovni moduli (Putni nalozi, Dati
krediti, Blagajničko poslovanje),
• Uredsko poslovanje i digitalna arhiva
dokumenata,
• Registri: Registar ugovora, Registar
projekata, Registar sudskih sporova
• Sustav za podršku korisnicima - Help
Desk.
Što ostvarenje toga projekta znači za
InfoDom – pitali smo na kraju Vlatka
Opačka.
Izvedbom je toga projekta InfoDom pokazao da može, zajedno s kvalitetnim partnerima, implementirati složeno softversko
rješenje u energetskome sektoru, jedinstveno u široj regiji. Taj integrirani sustav
uključuje Oracle eBusiness Suite, Billing i
AMM, kao i cijeli niz specifičnih rješenja.
Elektroprivreda Crne Gore uspostavom
je toga sustava stvorila uvjete za transformacijske izazove koji su pred njom:
osuvremenjivanje proizvodnje, smanjenje gubitaka električne energije u sustavu, liberalizaciju tržišta u dijelu opskrbne
djelatnosti, kao i korištenje naprednih
tehnologija, primjenu CRM (Customer
Relationship Management), BI (Business
Intelligence) i drugih.
Iskustvo stečeno na tome projektu, uz
dosadašnje reference (Nuklearna elektrana
Krško, Dalekovod, PlinaCRO, Odašiljači
i veze, Hrvatska elektroprivreda i drugi),
omogućit će InfoDomu da u sljedećim
projektima skrati vrijeme realizacije i znatno smanji rizike koje takve implementacije
nužno sa sobom nose.
STUDIJA SLUČAJA <
RAI ­­- RIJEČKI AKUSTIČNI INŽENJERING D.O.O.
Stručnjaci za život
bez buke
RAZGOVARAO: BORIS PLETIKOSA
TVRTKA RIJEČKI AKUSTIČKI INŽENJERING
ILI SKRAĆENO RAI više je od dva desetljeća
poznata u zemlji i inozemstvu po proizvodima i uslugama za zaštitu od buke i
vibracija. Često je bila pionir i prihvaćala
projekte kada su mnoge poznate svjetske
kompanije izjavljivale da to nije moguće.
Njezina osnivača i vlasnika, dipl.inž. Radivoja Bošnjakovića, posjetili smo u njegovu
uredu u Rijeci. Već smo se na ulazu našli u
dugačkome hodniku prepunom
priznanja odasvud iz svijeta, i Dipl. inž. Radivoje Bošnjaković:
maketa postrojenja na kojima Prije tri godine u Ženevi dobio
je RAI uspješno odradio zadani sam orden Vitez-inovator od
posao. I kancelarije su prepune Svjetske federacije saveza
slika nekih drugih postrojenja inovatora. Mnogo je još
– za neka smo od njih učili u nagrada, spomenimo i onu
školi da su ponos nacije i vrhu- Eureka iz Bruxellesa. Sada
nac graditeljskih pothvata. Tada sam u mirovini pa uglavnom
shvaćate da ste došli napisati 2-3 pomažem savjetima i idejama.
stranice teksta, a imate mogućnost napisati cijelu knjigu.
INFOTREND: Molimo Vas da nas ukratko upoznate s tvrtkom RAI i njezinom
djelatnosti.
RADIVOJE BOŠNJAKOVIĆ: Nakon završenoga studija strojarstva i ekonomije u
Ljubljani, počeo sam raditi u slovenskoj
Termiki, a potom u riječkome 3.maju, u
posebnome odjelu za suzbijanje buke. Na- Još su se za vrijeme socijalizma čudili
zašto nama treba tako skupa i moćna
ime, prije pedeset godina svi strojari na oprema s toliko memorije i matematičkim
brodovima zbog velike buke bili su naglu- koprocesorima. Nitko nije mogao shvatiti
hi i često su rano odlazili u mirovinu pa je da računalo uradi isti posao za dan kao
švedski sindikat zabranio svojim članovi- skupina od 20 inženjera za cijeli tjedan.
ma raditi u takvim uvjetima. S obzirom da
je u to doba 3.maj bio jedno od najboljih
i najjačih brodogradilišta u svijetu, zatraDanas se na fakultetu u Pragu,
ženo je da riješimo problem na novome
brodu koji se upravo gradio. Okupio sam upravo na primjeru riječke
ekipu od devetorice mladih inženjera i zaštite od buke, uči koje su sve
počeo tragati za rješenjem. Nije bilo knji- pogreške počinjene i kako ne
ga ni literature. Bili smo pioniri u tome, treba raditi akustičnu zaštitu
ali smo uspjeli. Toliko smo dobro odradili posao, da nismo buku smanjili samo u
strojarnici nego i na cijelome brodu pa je
na prvoj plovidbi kapetan bio zabrinut jer
nije više čuo buku motora i nije znao rade
li uopće.
Ali buka nije bila problem samo brodogradnje pa nakon nekoga vremena prelazim u GPZ Rijeka, gdje sam osnovao
odjel za borbu protiv buke, koji je radio
na mnogim projektima u različitim industrijskim postrojenjima, hidroelektranama, termoelektranama i drugdje gdje je
s time bilo problema. Odjel se 1998. izdvaja u posebnu tvrtku RAI. A tada smo
bili vodeći u svijetu u tome području.
Stvaranjem nove hrvatske države bili smo
prva tvrtka koja je privatizirana. Osniva
se i sestrinska tvrtka EKO-BROD koja je
proizvodila elemente i opremu, a potom i
RAI Slovenija, jer su se tamo radili najveći
projekti. �����������������������������
Danas������������������������
�����������������������
je���������������������
, �������������������
u������������������
�����������������
vremenima��������
�������
ekonomske������������������������������������
krize������������������������������
�����������������������������������
i����������������������������
�����������������������������
ga�������������������������
���������������������������
š������������������������
enja��������������������
brodogradnje�������
�������������������
i�����
������
dru����
gih grana proizvodnje, potreba za našim
proizvodima manja. Posebno su neke
političke odluke, poput kresanja sredstava
190/10/2012 infoTrend 27
> STUDIJA SLUČAJA
za prevenciju, ekologiju i zaštitu od buke,
i to ne samo u Hrvatskoj, uzrokovale smanjenje opsega našega poslovanja. Još nas
mnogo angažiraju za savjetovanje, mada
EKO-BROD i dalje uspješno proizvodi
plivajuće podove, obloge, zidove, stropove, vrata, prozore, prigušivače buke i sl.
INFOTREND:
Vaše usluge?
Na terenu njegova trokraka
antena s mikrofonima točno
locira sve izvore buke i predstavi
je na slici, a intenzitet jačine
buke iscrta u različitim bojama.
Komu ste dosad pružali
BOŠNJAKOVIĆ: Osim brodogradnje i industrije (željezare, postrojenja za dobivanje i preradu plina i nafte, električne energije...), opremali smo kazališta, sportske
dvorane i hotele, podigli zaštitu od buke
na autocestama kroz naselja i svagdje gdje
treba smanjiti buku i vibracije. Nekada se
mnogo radilo za Končar, Iskru, Đuru Đaković, vojsku… Radimo za velika postrojenja kao što su luke, ali radimo i za kafiće,
restorane, dvorane, hotele, kazališta, TV
studije.
Zanimljivo je da u Rijeci ne dobivamo
poslove iako smo vrhunski stručnjaci.
Primjerice, u Hrvatskoj, Sloveniji i Češkoj
opremili smo mnoge sportske dvorane i
kazališta, ali ne i u Rijeci. Nismo dobili ni
zaštitu od buke na riječkoj obilaznici (autocesta koja prolazi kroz grad), iako smo
dali upola jeftiniju ponudu od prihvaćene
i baš na takvim projektima imamo izvrsne
reference. Danas se na fakultetu u Pragu,
upravo na primjeru zaštite od buke izgrađene u Rijeci, uči koje su sve pogreške
počinjene i kako ne treba raditi akustičnu
zaštitu. Buka je smanjena za svega 3dB, a
mi smo nudili 15dB.
INFOTREND: Možete li nam opisati neke
od ostvarenih projekata?
BOŠNJAKOVIĆ: Do sada smo radili u 5 zemalja na 2500 objekata. Osim brodogradnje i industrije, teško bi bilo sve nabrojiti.
Uglavnom su to gigantska postrojenja,
spomenimo, primjerice, željezare Ravne,
Jesenice i Vitkovice. Često nudimo potpuno inovativna rješenja koja nikada do tada
nisu bila primijenjena – na žalost, mnoga
od njih nisu zaštićena patentima.
INFOTREND:
vate?
Neke su političke odluke,
poput kresanja sredstava
za ekologiju i zaštitu od
buke uzrokovale smanjenje
opsega našega poslovanja
INFOTREND: Koristite li se informatikom u svojem radu, kojom se opremom služite?
BOŠNJAKOVIĆ: Danas se bez računala ne može zamisliti rad.
Nekada smo danima radili proračune, probe, mjerili, pa opet
ispočetka, a danas pomoću posebnih programa radimo simulacije. U početku smo se dovijali kako smo umjeli, kada su se
pojavila Spectrum i Comodore računala mi smo ih odmah počeli koristiti, ali smo ih morali „švercati“ u zemlju…
Još su se za vrijeme socijalizma čudili zašto nama treba tako
skupa i moćna oprema s toliko memorije i matematičkim koprocesorima. Nitko nije mogao shvatiti da računalo uradi isti
posao za dan kao skupina od 20 inženjera za cijeli tjedan. To je
uvijek bio veoma dobro plaćen posao i oprema nije bila nikada
problem.
Naš program Odeon za prostornu akustiku stoji 30.000 €,
a Lima za komunalnu buku 8000 €. Sam uređaj za snimanje
buke s 32 mikrofona i 36 kanala stoji 100.000 €. Na terenu njegova trokraka antena s mikrofonima točno locira sve izvore
buke, a intenzitet jačine buke iscrta u različitim bojama. Slično
kao da gledate sliku toplinske kamere. Često pronađemo da je
buka zapravo posljedica refleksije i da treba djelovati tamo gdje
28 infoTrend 190/10/2012
Kada konkurencija sazna da smo pozvani na natječaj, obično ne gubi vrijeme i
odustaje od nadmetanja jer smo oko 30%
jeftiniji i po rezultatima uvijek bolji od
onoga što nude drugi.
Najveći je posao bila željezara Jesenice,
gdje smo skinuli razinu buke elektrolučne peći s 137dB za cijelih 30 dB iako su
stručnjaci koncerna Krupp tvrdili da to
nije ni teoretski moguće. A jedan je susjed
željezare Jesenica, nakon što smo završili
s projektom, izjavio da prvi put čuje pjev
ptica.
Koliko ljudi sada zapošlja-
BOŠNJAKOVIĆ: Mi smo se usredotočili na
ono što drugi ne mogu, a to je dati rješenje, od tridesetak zaposlenih zadržali smo
desetak ključnih, a za neke poslove koristimo kooperante. Danas je i teško naći
ljude koji se potpuno predaju poslu. Mladi
imaju sve veći IQ, a sve se manje koriste
nitko ne očekuje.
Zahvaljujući proračunima i simulacijama danas možemo
napraviti koncertne dvorane savršene akustike, od nekada nezamislivih potpuno glatkih materijala, poput stakla i mramora.
To opet arhitektima otvara nove mogućnosti, a ujedno smanjuje cijenu gradnje i održavanja jer više nema mjesta gdje se
skupljaju kukci i prašina. CAD programi su nešto što također
svakodnevno koristimo, a bez Interneta, Windowsa i Officea
smo bespomoćni.
INFOTREND: Je li se proces implementacije te opreme i programa događao prema Vašemu očekivanju?
BOŠNJAKOVIĆ: Ovako skupa oprema i softver podrazumijevaju izobrazbu naših ljudi u trening centrima proizvođača.
Osim toga ja uvijek inzistiram da oni obave prva 2-3 mjerenja
sa svojim ljudima, kako bi naši ljudi stekli i iskustvo s terena.
Često se dogodi da nakon nekoliko godina te iste ljude koje
su izobražavali, neka strana kompanija uzme sebi i ponudi im
visoku plaću. Nama je žao kada se to dogodi, ali to je svakodnevica. Stoga se trudimo uvijek izobražavati mlade. Znanje se
u tvrtki mora dijeliti, ono nije vlasništvo pojedinca.
STUDIJA SLUČAJA <
mozgom, odgajaju se bez obveza i radnih
navika. Većina novih inženjera koji izlaze
s fakulteta imaju široko znanje, dobrim
dijelom zahvaljujući Internetu, ali često
nemaju sustav organizacije, odgovornosti, nisu proaktivni i ne znaju svoje znanje
iskoristiti. O tome sam čak napisao i neke
knjige jer bih rado svoja iskustva prenio
na druge.
po svijetu? Potencijali su golemi. EU nas
prvo treba zaštititi od naše mafije, jer to
očito sami ne možemo. Europa želi novo
tržište, ali ne s kupovnom moći od 300 €,
već od 3000 €. Stoga, dugoročno gledano, trebalo bi biti bolje. Obično se trebaju stvoriti uvjeti da 2-3 posto sposobnih
i uspješnih u nekome društvu pa da povuku naprijed ostatak. Tako je na zapadu.
S druge strane ulaskom u EU strašno se
mnogo toga odričemo. Pa čovjek i kada se
oženi mora se u kratkome vremenu mnogo toga odreći od staroga života.
INFOTREND: Vidim mnoge plakete i
zahvalnice na zidu. Izgleda da ste veliki
donator.
BOŠNJAKOVIĆ: Ja sam član Rotary kluba
Rijeka, te sam kroz njihove akcije uvijek
i ja sudjelovao. Uvijek sam se odazivao i
drugim dobrotvornim akcijama. Često su
to bili i poveći iznosi. Spomenimo samo
ekspediciju Hrvatska čigra, brodom oko
svijeta, za koju je izdvojeno 60.000 €.
INFOTREND: Gdje i kako ste se stručno
usavršavali i kako se to danas radi?
BOŠNJAKOVIĆ: Za prostornu akustiku
nije problem naći literaturu i toga je napretek. Za suzbijanje buke u
industrijskim je postrojenjima
INFOTREND: S obzirom na to
praktično nema. Čak se sma- Mladi imaju sve da ste se povukli u mirovinu,
tra poslovnom tajnom, gdje veći IQ, a sve se kakva budućnost čeka ovo
neke kompanije drže monopol.
poduzeće?
manje koriste
Kada sam ja počinjao, znanje
BOŠNJAKOVIĆ: To s čime se
sam stjecao zapažajući u prola- mozgom,
mi bavimo spada u domenu
zu, učeći od drugih i učeći na odgajaju se
visoke tehnologije. Posla će za
problemima. Neka su otkrića bez obveza i
nas uvijek biti. Tvrtku vodi kći
došla slučajno. Pomoću dječje radnih navika
i ona će nastaviti raditi i dalje.
igračke otkrio sam da se buka
višestruko povećava rezonancijom drugo- Volio bih pronaći mladoga inženjera ili
ga objekta. Tu smo osmislili poseban kon- više njih punih entuzijazma, spremnih da
cept, koji smo desetak godina uspješno me naslijede kao tehničko osoblje i meprimjenjivali. Kada smo bili na stručnome nadžeri. Neki su već tu, u koje vjerujem.
usavršavanju u Boeingu, pohvalili su se Spreman sam im prenijeti sve svoje znanje i
da razvijaju nov pristup upravo na tome iskustvo, veze i kontakte svuda po svijetu.
Ovo kroz što smo mi prošli i ovaj ured
konceptu. Nisu mogli vjerovati da mi to
dio
je povijesti ne samo jedne uspješne
koristimo desetak godina i da oni zapravo
tvrtke nego i jednoga grada i zemlje. Volio
trebaju doći učiti kod nas.
O svemu tomu pišem knjigu na en- bih kada bi ove slike, makete i priznanja
gleskome jeziku pa se nadam da će biti završili jednom u nekome muzeju. Šteta
stručni bestseller. Dosad sam izdao sedam je što Rijeka nije smogla snage osnovati
muzej posvećen torpedu u staroj tvornici
stručnih knjiga iz toga područja.
uz lansirnu testnu rampu. To je bila velika
inovacija svojega vremena, ali i mi smo
INFOTREND: Očekujete li buđenje ulabili inovatori. Poznatiji smo u svijetu nego
ganja u RH? Što očekujete od ulaska u kod nas.
EU? Veću konkurenciju ili novo tržište
U srcu smo Istre kod Buzeta u jednome
za Vas?
selu kupili nekoliko starih kuća, obnovili
BOŠNJAKOVIĆ: Ja očekujem ulagački ih i napravili apartmane. Danas se tamo
bum, ali i okrupnjavanje svega. Treba oba- odmaram sa svojom obitelji i prijateljima,
viti racionalizaciju svega, ne samo držav- ali i iznajmljujem drugima željnima mira
ne uprave. Racionalizaciju treba i Europa. i tišine. Pa ipak smo mi stručnjaci za život
Čemu 7000 ambasada europskih država bez buke.
Rad od kuće
POČETKOM MJESECA najavljene su izmjene Zakona o radu koji bi trebao zaživjeti
u drugoj polovici 2013. godine. U anketi
provedenoj na više od 600 ispitanika portal
MojPosao istražio je koje od tih mjera građani smatraju najkorisnijima.
Najviše ispitanika (33%) smatra da će
rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu. Kao najveću prednost rada od
kuće ispitanici ističu smanjenje troškova –
kako za poslodavce, tako i za posloprimce.
„Zašto ne? Uštedjeli bismo više na hrani,
gorivu i vremenu putovanja do posla i natrag“, komentira jedan od ispitanika, a drugi dodaje: „Smatram da se puno posla može
odraditi na računalu te putem maila proslijediti adresantu. Uštede za poslodavca su
veće jer ne mora osiguravati radno mjesto u
fizičkom smislu pa tu izostaju i svi troškovi
režija, namještaja, lokacije.“
Kao dodatnu prednost rada od kuće ispitanici navode i bolju koncentraciju u miru
vlastitog doma te više vremena za obitelj,
posebno kad su u pitanju majke: „Kada su
djeca npr. bolesna, mogu biti s njima kod
kuće i raditi. Dobit za majku, dijete i poslodavca“, komentira jedan od ispitanika.
‘Part time zapošljavanje’ (na pola radnog vremena) podržava 29% ispitanika.
„Otvorilo bi se više radnih mjesta jer bi na
mjesto jednog zaposlenika morala doći dva
i otvorila bi se mogućnost roditeljima male
djece da rade, primaju plaću, a istodobno
imaju više vremena za svoju djecu“, komentar je jednog ispitanika. Drugi pak smatraju
kako bi ‘part time zapošljavanje’ posebno
koristilo uslužnim djelatnostima i malim
obrtima jer bi omogućilo plaćanje zaposlenika po stvarnom učinku. „U pola radnog
vremena napravi se 90 posto posla“, smatra
jedan od ispitanika.
Jedinstveni ugovor o radu korisnim
smatra 17% ispitanika koji u tome prvenstveno vide priliku za jednakost. „Ne bih
se osjećala degradirano, kao s ugovorom
na određeno; svi me gledaju kao djelatnika
druge klase, kao da ništa ne vrijedim, iako
se trudim puno više od stalno zaposlenih“,
komentira jedna ispitanica.
Čak 15% ispitanika izjavilo je da ne zna
ništa o novom Zakonu o radu, ali izražavaju zabrinutost da on ‘sigurno neće biti
pisan u korist radnika’.
Za više informacija obratite se na:
Petra Rulek, Specijalist za promociju i
eksterne komunikacije
E-mail: [email protected],
tel. 01 6065 253
190/10/2012 infoTrend 29
>ICT i ENERGETIKA/II
Što to mudri rade s
pametnim mrežama?
PRIPREMILI DRAGO CMUK,
MLADEN PUŠKARIĆ I ŽELIMIR DELAČ
Dr.sc. Drago Cmuk, dipl.ing.el. i
Mladen Puškarić, dipl.ing.el., podaci objavljeni u prvom nastavku.
Želimir Delač, dipl.
ing.el., rukovoditelj je
službe informatike i telekomunikacija u Zagrebačkom holdingu, Podružnica
Vodoopskrba i odvodnja.
Diplomirao je na elektrotehničkom fakultetu u
Zagrebu. Voditelj je više
projekata strateški važnih
za podružnicu i Zagrebački holding
u cjelini, kao što su: povećanje energetske efikasnosti vodoopskrbnog
sustava, primjena obnovljivih izvora
energije, razvoj informatičkog sustava za naplatu UPN te vođenje i razvoju Projekta AWMR, kojim se želi na
uslužnom području podružnice uvesti napredna mreža za daljinsko očitanje vodomjera i sustav automatske
naplate vode.
U PROŠLOME SMO BROJU InfoTrenda
ukratko predstavili problematiku pretjerane potrošnje energije u EU-u i svijetu
te naveli nekoliko načina na koji EU i svijet planiraju to rješavati. Vidjeli smo potencijal koji je u ICT rješenjima da omoguće uštede u potrošnji električne energije
i drugih energenata. Brak iz interesa, kako
smo ga tada nazvali, obećavao je mnogo i
zvučio je sasvim poželjno za taj proračunati poslovni svijet. ICT je ušao u bogati
energetski sektor, a energetski je sektor
dobio snažnu infrastrukturu koja će uštedama isplatiti samu sebe – i još donijeti
neusporedivo unaprjeđenje sustava opskrbe i distribucije energenata. Jedino što
nedostaje opisanom scenariju je rečenica:
„I živjeli su sretno do kraja … Europske
Unije“. Naime, uvidjeli smo da upravo
EU koja strašno potencira ulazak ICT-a u
30 infoTrend 190/10/2012
Cijena neznanja
u neinformiranoj
implementaciji
naprednih ICT sustava
za uštedu energije.
„džepu“ - nego na papiru.
Kako da mjerenja ostanu pametna?
U načinu se provedbe projekata pametnih mjerenja nalazi i njihov najveći potencijal: ako se naprave dobro, onda osiguravaju dugoročnu i stalnu uštedu, odnosno
dobit dok u protivnome ostaju samo još
jedno loše ulaganje. Pogledajmo neke od
ključnih zahtjeva na takve sustave, kojima
se u praksi često ne predaje dovoljno pozornosti:
energetski sektor i od ICT-a u energetskome sektoru očekuje uštede koje ICT možIsplativost
da i neće tek tako lako moći ostvariti.
Opravdanost je ulaganja ključni paraJedino što nedostaje scenariju opisanom
u uvodu je rečenica: „I živjeli su sretno do metar kojim se treba voditi pri implemenkraja … Europske Unije“. Naime, uvidjeli taciji ICT rješenja u energetskome sektosmo da upravo EU koja strašno potencira ru. Izgleda banalno, no mnogi su projekti
ulazak ICT-a u energetski sektor i od ICT- vođeni trendovima i načelnim slaganjem
a u energetskome sektoru očekuje uštede s problematikom, a bez dovoljnoga ankoje ICT možda i neće tek tako lako moći gažmana stručnjaka koji analizom mogu
doći do vjerodostojnih poostvariti.
dataka. Tako se može sresti
ICT se u energetskome
ulaganje u pametna mjerila
sektoru nalazi na skliskome
– ali bez sustavnoga rješenja
terenu, jer, kako dosadašnje U Hrvatskoj su
za njihovo očitavanje, odrstatistike sugeriraju – obećava subvencionirani
žavanje ili konačnu primjeviše nego što može isporuči- ogromni projekti
ti. Pokazali smo da rješenje obnovljivih izvora nu izmjerenoga. Često će
se dogoditi i da ulaganja u
proturječja u kojem se ICT – s inozemnim
rješenje sadržavaju troškonašao leži u informacijama rješenjima.
ve koji višestruko nadilaze
– pouzdanim, izmjerenim Sredstva
moguće uštede na projekinformacijama o potrošnji i namijenjena
određenim uštedama koje bi poticanju domaćeg tu, obično zbog skupoga
rješenja. Dobar su primjer
ICT različitim energetskim
razvoja prelila su
troškovi prijenosa podasegmentima mogao osigurati. U takvim je informacija- se tako u industriju taka GPRS-om. Cijena od
ma ključ toga dugog i sretnog susjednih zemalja. nekoliko desetaka kuna po
mjerilu mjesečno izgleda
braka, zaključili smo tada, dodavši kako su takve informacije sve samo nevažna i općenito se tako i tretira, no za
ne lako dostupne. Dostupnost je takvih velike implementacije (roll out) od više tiinformacija osnovna zadaća sustava pa- suća komada ti se nevažni troškovi počnu
metnih (naprednih) mjerenja koji takve pretvarati u milijunske.
informacije trebaju staviti na raspolaganje
Strategija
onima koji mogu omogućiti promjenu, a
Kada se govori o strategiji, ona ima
onda i uštede. Tako pametna mjerenja po- više razina – od nacionalne i regionalne
staju ulaz u područje pametnih (napred- do europske i svjetske. Zadržimo li se u
nih) mreža - Smart Grids – a time i veli- okviru EU-a – tu je strategija definirana, i
kih, strateških energetskih ušteda. A složit to svakako na korist najvećih zemalja člaćete se kako uštede mnogo bolje zvuče u nica EU-a. Uz mudro postavljena mjerila
1
2
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Izvrsne
perspektive:
Hrvatski
izvoznici
softvera
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
eHrvatska
Igor Javor
ACTA:
Kraj, ili samo
kraj početka?
Izvršni direktor
mStart, Sektor za
koordinaciju IT
Društvene mreže:
Vrijeme community
managera
FACEBOOK:
Na vlastitu odgovornost
GOVERNMENT
Broj 190
10/2012
PRILOG
Studija slučaja:
Jedinstveno rješenje za
Elektroprivredu Crne Gore
Sve s
jednoga
mjesta
Započelo objedinjavanje procesa uvođenja informacijske
i komunikacijske tehnologije u javni sektor
Sve s jednoga
mjesta
Vlada je Republike Hrvatske osnovala Povjerenstvo
za koordinaciju informatizacije javnoga sektora
kako bi osigurala da se s jednoga mjesta koordinira
uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije
u javni sektor te stvore preduvjeti za brz i ujednačen
razvoj elektroničkih usluga
R
adnim je skupinama Povjerenstva povjereno ostvarenje
preduvjeta za razvoj sljedećih
elektroničkih usluga:
koordinacija i nadzor projekata
primjene informacijske i komunikacijske tehnologije;
prihvaćanje standarda za elektroničku komunikaciju;
uspostava zajedničke informacijske i komunikacijske infrastrukture;
uspostava jedinstvenoga sustava
za razmjenu podataka;
uspostava središnjega sustava za
identifikaciju i autentikaciju za pristup elektroničkim uslugama;
stvaranje pravnoga okvira za razvoj elektroničke uprave.
188 InfoTrend
Rješenja za korisnički
pristup
Projektni se zadatak radne skupine za standardizaciju rješenja za
korisnički pristup odnosi na izradbu prijedloga optimizacije sustava
za korisnički pristup u javnoj upravi
(web-sustavi, šalteri, pozivni centri)
koji mora sadržavati:
- konkretne mjere za unaprjeđenje
sustava Moja uprava u tehničkome, organizacijskome i sadržajnome smislu,
- mjere za pretvaranje sustava
Moja uprava u jedinstveno sučelje za
podršku komunikaciji s korisnicima
u svim komunikacijskim kanalima i
njihove optimizacije,
- mjere poboljšanja dostupnosti
elektroničkih usluga putem Interneta.
Posljedice koje donosi takav pristup jesu unificiranje web-sadržaja i
njihovih sustava podrške kako bi se
smanjili troškovi njihovoga održavanja, a istodobno omogućio izravan
rad na javnim sadržajima državne
uprave.
Po načelima elektroničke uprave
građanima se pružanje informacija i
usluga mora omogućiti kroz raznovrsne komunikacijske kanale (koji
ne bi trebali biti isključivo elektronički zbog razmjerno velikoga broja
građana koji se ne koriste informacijskim i komunikacijskim tehnologijama). Pri tome informacije moraju
biti strukturirane i isporučene na način koji potpuno osigurava jednostavan, razumljiv i slobodan pristup za
sve korisnike. Komunikacijski kanali
za korisnički pristup obuhvaćaju: Internet, televiziju, mobilnu telefoniju,
fiksnu telefoniju i šaltere. Informacije
koje se pružaju trebale bi biti strukturirane na isti način u svim komunikacijskim kanalima kako bi korisnici
javnih usluga imali jednaku kvalitetu
usluge bez obzira na to kojim komunikacijskim kanalom pristupaju, što
znači da bi informacije od strane tijela javne uprave trebale biti pripremljene i objavljene kroz jedinstveni
sustav koji je izgrađen za tu svrhu Moja uprava, a svoje vlastite resurse
eGOVERNMENT 1
GOVERNMENT
Započelo objedinjavanje procesa uvođenja informacijske
i komunikacijske tehnologije u javni sektor
za pristup javnim informacijama prilagoditi dogovorenim standardima.
Elektronički identitet i
autentikacija
Zadaća je radne skupine za elektronički identitet i autentikaciju osiguranje svih potrebnih uvjeta, kroz
pripremu pravnoga okvira te organizaciju i nadzor poslova na izgradnji
i uspostavi nacionalnoga sustava za
upravljanje elektroničkim identitetima i autentikaciju. Takav sustav treba
omogućiti da se svi korisnici sustava
umrežene uprave u Republici Hrvatskoj koriste jedinstvenim elektroničkim identitetom (eID) na nacionalnoj razini. Sustav treba omogućiti
uporabu različitih, postojećih i budućih elektroničkih vjerodajnica svih
prihvatljivih izdavatelja s kojima bi se
za tu svrhu trebali sklopiti odgovarajući sporazumi. Pri tome će sva tijela
javne vlasti, kao davatelji javnih usluga iz svoje ovlasti, dobiti pravo uporabe toga središnjeg sustava za autentikaciju svih korisnika koji budu
pristupali njihovim informatičkim
sustavima, aplikacijama, odnosno
elektroničkim uslugama. Za potrebe
omogućavanja pristupa i korištenja
pan-europskih usluga, sustav treba
preuzeti ulogu jedinstvene nacionalne točke STORK NCP za međusobno
priznavanje i korištenje elektroničkih
identiteta izdanih u zemljama članicama EU-a.
Uspješnom realizacijom toga projektnog zadatka:
nestat će potreba za usporednom uspostavom tih funkcija u pojedinim tijelima,
ubrzat će se razvoj i implementacija novih elektroničkih javnih
usluga u svim tijelima javne vlasti
(eID key enabler),
pojednostavnit će se procedure
identifikacije i autentikacije korisnika u pristupu javnim uslugama
za krajnje korisnike,
omogućit će se pristup i korištenje paneuropskih elektroničkih
usluga građanima i poslovnim subjektima u RH i obratno,
2 eGOVERNMENT
smanjit će se ukupni troškovi
razvoja, implementacije, operativnoga funkcioniranja i održavanja
IAA sastavnice u sustavu umrežene uprave.
Radna skupina trenutačno broji trideset i jednoga člana i u njezinu radu
sudjeluje petnaest pravnih subjekata
(dvanaest državnih tijela, ustanova i
agencija, dvije granske ICT udruge i
jedna akademska ustanova).
Infrastruktura
Povjerenstvo je za koordinaciju informatizacije javnoga sektora
osnovalo Radnu skupinu za infrastrukturu koja treba ispitati potrebe
i mogućnosti za povezivanje ili integriranje postojećih računalno-komunikacijskih mreža javnopravnih
tijela, pronaći učinkovite modele za
daljnje širenje tih mreža, omogućiti
širu primjenu mrežnih usluga, multimedijalnih usluga, te posredno i širu
dostupnost ostalih usluga javnopravnih tijela svojih korisnicima.
Aktivnosti radne skupine usmjerene su na četiri osnovna zadatka. Prvi
se zadatak tiče korištenja postojećih
svjetlovodnih komunikacijskih kapaciteta i infrastrukture kojima raspolažu trgovačka društva u većinskome vlasništvu Republike Hrvatske, a
na osnovi Odluke Vlade “o davanju
preporuke za izdvajanje i prijenos
na Republiku Hrvatsku elektroničkih komunikacijskih kapaciteta trgovačkih društava u većinskome vlasništvu Republike Hrvatske”. Drugi
se zadatak bavi mogućnostima i aspektima izgradnje i korištenja kabelske kanalizacije i izgradnje optičkih
mreža u gradovima, općinama i županijama za potrebe izgradnje računalno-komunikacijskih mreža javnopravnih tijela. Treći zadatak razmatra
povezivanje i integraciju mreža i resursa i/ili razmjenu prometa između
postojećih mreža javnopravnih tijela,
a četvrti povezivanje, integraciju, zajedničko korištenje ili razmjenu prometa multimedijalnih usluga razvijenih u okviru ustanova javnopravnih
tijela financiranih iz Državnoga pro-
računa. U svakome se od zadataka
razmatraju formalno-pravni, organizacijski i tehnički aspekti, te pronalaze rješenja u tim zadanim okvirima.
Domena se djelovanja Radne skupine za infrastrukturu svodi na izradbu niza preporuka čije će prihvaćanje
biti osnovom za daljnji razvoj računalno-komunikacijskih mreža javnopravnih tijela, te omogućiti širu
primjenu mrežnih usluga, multimedijalnih usluga, te posredno i širu dostupnost ostalih usluga javnopravnih
tijela svojim korisnicima.
Očekivani se rezultati aktivnosti
članova tima u okviru Radne skupine
za infrastrukturu mogu jednostavno
sažeti u dvije kategorije:
definirati niz konkretnih i praktičnih aktivnosti koje bi dovele do
optimizacije troškova, učinkovitijega upravljanja i iskorištenja postojećih resursa, te formiranja skalabilnoga modela za daljnji razvoj
mreža javnopravnih tijela,
izraditi niz preporuka i smjernica i pripremiti potrebne pravne
akte i odluke Vlade na osnovi kojih bi se omogućila provedba definiranih aktivnosti.
Preporuke aktivnosti i pravnih
akata za svaki od navedenih zadataka
radne skupine bit će osnovom za prijedloge projekata realizacije svih prepoznatih potrebnih aktivnosti.
Članovi se radne skupine sastaju
na periodičnoj osnovi, te je za svaki od sastanaka unaprijed dogovorena tema i ciljevi sastanka. Na osnovi razgovora članova skupine tijekom
sastanaka odabire se prijedlog rješenja razmatranoga pitanja kao osnova
za rješavanje postavljenih ciljeva i zadataka radne skupine.
Radna je skupina za infrastrukturu
počela s radom krajem svibnja, te je
kao prva tema odabran zadatak Jezgra. Članovi su radne skupine razmatrali okruženje u kojem se trenutačno nalaze računalno-komunikacijske
mreže tijela državne uprave, te obrazovnoga i znanstveno-istraživačkoga
sustava, kao i organizacijski i financijski model za primjenu Odluke Vlade
InfoTrend 190
GOVERNMENT
“o davanju preporuke za izdvajanje i
prijenos na Republiku Hrvatsku elektroničkih komunikacijskih kapaciteta trgovačkih društava u većinskome vlasništvu Republike Hrvatske”.
Predložen je model upravljanja i korištenja svjetlovodne komunikacijske
infrastrukture na osnovi kojega bi
bilo omogućeno korištenje postavljene svjetlovodne infrastrukture za potrebe mreža javnopravnih tijela.
Članove radne skupine čine predstavnici Ministarstva Uprave (MU),
Ministarstva pomorstva, prometa
i infrastrukture (MPPI), Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva pravosuđa (MP), Hrvatske agencije za poštu i elektroničke
komunikacije (HAKOM), Hrvatske akademske i istraživačke mreže
(CARNet), Sveučilišnoga računskog
centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE),
Odašiljača i veza (OiV), Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske
komore (HGK).
Definiranje područja i
tema za objedinjenu javnu
nabavu
Zadatak je radne skupine upravljati
procesima objedinjene javne nabave
u dijelu izradbe tehničkih specifikacija kao pomoć Državnomu uredu za
središnju javnu nabavu u dijelu nabave koja se odnosi na ICT.
Tri su osnovna cilja koja se pri
tome trebaju postići, od čega su dva
strogo javnonabavna:
190 InfoTrend
standardizacija zahtjeva za nabavom roba i usluga iz područja
ICT-a, a posljedično tomu i standardizaciju roba i usluga koje će se
nabavljati;
provedba nabave roba i usluga
iz područja ICT-a za potrebe tijela
državne uprave (obveznika središnje nabave);
uvođenje prakse središnje javne
nabave kao primjera najbolje prakse u postupcima javne nabave ICT
roba i usluga
Do sada su obavljene objedinjene nabave za usluge mobilne telefonije i usluge pristupa Internetu. (u
tim je dvjema kategorijama vrijednost nabavljenih usluga oko 11 milijuna kuna u odnosu na procijenjene
vrijednosti tzv. „street price“ koja je
iznosila oko 42 milijuna kuna).
Trenutačno je u tijeku nabava korisničkih računala i dijela računalne
opreme (pisači) čija procijenjena vrijednost iznosi 55 milijuna kuna, gdje
se također očekuju znatno niže cijene
u odnosu na „street price“.
Zanimljivost, složenost i izazov nabave u ICT-u je najizraženija u dijelu
koji se uopće ne odnosi na javnu nabavu, a to je standardizacija. Danas,
kada se iskorak razvoja tehnologije
mjeri u mjesecima, vrlo je teško specificirati i tehnički opisati nešto što će
se nabavljati za 24 mjeseca.
Gledano financijski, na sreću države, kriza je u gospodarstvu u tome segmentu donijela neke pozitivne pomake, tako da se u javnim nabavama
dostiže vrlo visok stupanj konkuren-
tnosti cijena, a kvaliteta se povećava
tako da za istu cijenu možete dobiti mnogo bolju uslugu i kvalitetniju
robu nego prije.
Područja nabave kojima će se baviti Radna skupina za definiranje područja i tema za objedinjenu javnu
nabavu definirana su Odlukom o nabavnim kategorijama (»Narodne novine«, broj 67/2012), i u dijelu koji
spada pod ICT nabave, a to su područja:
5. RAČUNALA I RAČUNALNA
OPREMA
– korisnička računala
– pisači
– računalna oprema
6. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE
– usluge fiksne telefonije
– usluge mobilne telefonije
– usluge korištenja Interneta
– usluge prijenosa podataka
7.
TELEKOMUNIKACIJSKA
OPREMA
– oprema za mreže
– oprema TK usluge
15. LICENCE ZA KORIŠTENJE
SOFTVERA
– licence i licencni soft
Osnovni registri i
elektronička razmjena
podataka
Cilj je radne skupine za osnovne
registre odrediti pravne, organizacijske i tehničke preduvjete za ustrojbu,
održavanje i povezivanje osnovnih
registara.
Na prvome je sastanku Radne skupine održanomu u svibnju ove godine predstavljen i dogovoren opseg
rada radne skupine.
Na drugome je sastanku, održanomu u lipnju, prikazan prijedlog metaregistra, registra o sadržaju osnovnih registara, koji treba omogućiti što
lakše osmišljavanje novih elektroničkih usluga povezivanjem podataka
sadržanih u službenim evidencijama
državnoga i javnoga sektora. Raspravljen je sadržaj metaregistra na
osnovi zaprimljenih primjedbi članova Radne skupine.
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
Započelo objedinjavanje procesa uvođenja informacijske
i komunikacijske tehnologije u javni sektor
Projekt realiziran
radom Povjerenstva za
koordinaciju informatizacije
javnoga sektora
e-SocSkrb informacijski sustav i
njegova implementacija
Rad je Radne skupine potpomognut projektom “Support to the Introduction of Electronic Data Exchange Between Key Registers“ koji
je financiran Matra Flex programom
vlade Kraljevine Nizozemske.
Projekt ima 4 rezultata:
1. dokument koji određuje pravne,
organizacijske i tehničke zahtjeve
za ustrojbu i održavanje osnovnih
registara te daje prijedloge kako to
u stvarnosti realizirati,
2. �����������������������������
pregled različitih modela financiranja ustrojbe i održavanja
osnovnih registara uz prijedlog financiranja prihvatljivoga hrvatskim prilikama,
3. ��������������������������������
pregled sadržaja i funkcionalnosti metaregistara u Nizozemskoj,
Belgiji i Švedskoj, te prijedlog za
Hrvatsku,
4. analiza
����������������������������������
registara na kojima se zasniva registar birača s gore navedenih aspekata.
U drugome će se dijelu studenoga
održati radionica na kojoj će članovima Radne skupine savjetnici iz Nizozemske predstaviti različite načine kako se uređuju osnovni registri
te upozoriti na prednosti i nedostatke svakoga pristupa. Tako će se Radnoj skupini osigurati pregled rada
s osnovnim registrima u nekim zemljama Europske unije.
Članovi su radne skupine predstavnici državne uprave i javnih službi, te predstavnici ustanova koje pružaju ICT podršku, a u vlasništvu su
države, predstavnici privatnih tvrtki određenih od HUP-a i HGK-a, te
predstavnici akademske zajednice.
4 eGOVERNMENT
Sustav e-SocSkrb naručen je 2007.
od strane tadašnjega Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi, financiran kreditom Svjetske banke trebao
je objediniti u jedan informacijski
sustav sve poslove u svezi s tim državnim resorom. To je značilo da se
konačno na jednome mjestu prate
sva davanja države na području socijalne politike. No i nakon isteka ugovora sustav nije stavljen u funkciju
i nije proradio kako je trebalo. Novim je ustrojem ministarstava početkom 2012. sustav prešao u ovlast Ministarstva socijalne politike i mladih
(MSPM) koje je kao prioritet postavilo oživljavanje navedenoga projekta
i njegovu potpunu implementaciju.
Analizom je zatečenoga stanja projekta zaključeno da je za njegovu potpunu implementaciju potrebno dosta vremena, financijskih sredstava
i ljudskih resursa ako bi cjelokupan
rad obavilo Ministarstvo socijalne
politike i mladih, kako je to i uobičajeno u javnoj upravi da projekte
odrađuju u svakome segmentu u potpunosti ministarstva koja ih i nose, a
da u ostatku javne uprave ne potraže iskustva ili resurse koji im stoje na
raspolaganju.
Tim je projektom napravljen presedan i učinjeno je upravo to da je
posredstvom Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnoga sektora sagledan svaki dio projekta i poslovi koje je potrebno odraditi. Kroz
Povjerenstvo je uspostavljena međuresorna suradnja kroz nekoliko ministarstava i javnih ustanova i cijeli je
projekt priveden završnoj fazi implementacije uz pomoć nekoliko aktera.
Uz suradnju Ministarstva socijalne
politike i mladih, zatim Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva uprave, te Hrvatske akademske i istraživačke mreža - CARNet,
Porezne uprave i Fakulteta elektro-
tehnike i računarstva - FER napravljen je iskorak i presedan u realizaciji informatičkih projekata u državi.
Kako bi se cijeli projekt realizirao s
tolikim brojem sudionika bila je potrebna i posebna odluka Vlade Republike Hrvatske kojom je omogućila
svima da se uključe u njega u pojedinim segmentima. To je odluka “o
suradnji na poticanju primjene informacijske i komunikacijske tehnologije za potrebe Ministarstva socijalne
politike i mladih”.
Nastavljajući se na tu odluku, udomljavanje je cjelokupnoga sustava
SocSkrb obavio CARNet u svojem
podatkovnom centru, kao i spajanje svih udaljenih lokacija MSPM-a
na centralni sustav, sada u CARNetu.
Time su napravljene velike uštede u
državnome proračunu na uspostavi i
održavanju samoga sustava, a ujedno
je uvelike podignuta kvaliteta samoga sustava jer je implementiran kroz
CARNet mrežu u kojoj se već sada
nalazi cjelokupan znanstveno-obrazovni sustav.
S druge strane SocSkrb sustav je
preko Porezne uprave spojen na OIB
sustav i time je po prvi put omogućeno da centri socijalne skrbi imaju
saznanja i o vlasništvu nad pokretninama, dionicama, nekretninama i
drugim podatcima svojih korisnika.
Time se ostvaruje velika racionalizacija sredstava predviđenih za korisnike socijalne skrbi, ali i uvodi red u
njihovo distribuiranje.
Daljnja je namjera umrežavanje
sustava s ostalim informacijskim sustavima kako bi se omogućio što veći
broj informacija o korisnicima. S
druge će pak strane istodobno i podatci iz toga sustava biti dijeljeni kroz
OIB sustav drugim segmentima u državi kojima su oni nužni za dnevno
poslovanje, čime se i na drugoj strani rade uštede i pojednostavnjuju poslovni procesi.
Taj je projekt najbolji primjer koordiniranoga rada i sustavnoga pristupa
projektnomu radu na IT projektima
države koristeći se svim dostupnim
resursima, a koordiniran je od strane
Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javne uprave.
InfoTrend 190
Konferencija: Information Governance across Europe
DLM Forum
u Zagrebu
DLM (Données Lisibles par Machine – podatci
podobni za strojno čitanje) Forum održava 15.
i 16. Studenoga 2012. u Zagrebu svoj redoviti
polugodišnji sastanak članova i konferenciju pod
nazivom „Information Governance across Europe“.
Domaćin je toga sastanka i konferencije Hrvatski
državni arhiv.
N
a svojim skupovima DLM
Forum članovima i drugim
sudionicima pruža priliku za
razmjenu iskustava u razvoju politika i praktičnih rješenja u upravljanju
informacijskim i dokumentacijskim
resursima u javnome i privatnome
sektoru, s naglaskom na normama i
infrastrukturi u gospodarenju informacijama u Europskoj uniji. Na zagrebačkoj će se konferenciji posebno
predstaviti i raspraviti holistički pristup Foruma gospodarenju informacijama koji ističe strateške prednosti
i potrebu za integriranim pristupom
u upravljanju cjelinom informacija i
informacijskih procesa u organizaciji, koji objedinjuje sustave i područja
od upravljanja dokumentima, upravljanja sadržajem ili arhiviranja, do
upravljanja procesima, rizicima i informacijskom sigurnošću.
Poziv za prijavu izlaganja i upute
izlagačima objavljeni su na mrežnim
stranicama DLM Foruma i Hrvatskoga državnog arhiva. Pojedinosti o
programu i prijavi za sudjelovanje.
Što je DLM Forum?
DLM Forum osnovan je 1994. na
poticaj Europske komisije kao međusektorska skupina javnih i privat190 InfoTrend
nih organizacija zainteresiranih za
razvoj normi i elektroničkih sustava
za upravljanje informacijama i dokumentacijom koja nastaje u poslovanju. Nakon konferencije održane
u Barceloni 2002., do kada su ga vodile zemlje članice EU-a i Europska
komisija, Forum evoluira te postaje neovisno tijelo kojemu pristupaju
članovi javnoga i privatnoga sektora.
Ono sada uključuje javne i privatne
arhive, tijela državne uprave, sveučilišta i istraživačke institute, krajnje
korisnike, savjetnike, industrijske
udruge, pojedince, studente i druge
partnerske organizacije. DLM Forum
GOVERNMENT
stasao je u utjecajni europski centar
koji daje smjernice i postavlja standarde upravljanja informacijama.
Njegove su aktivnosti osim na Europu usmjerene i na blisku suradnju s
mnogim međunarodnim udrugama i
organizacijama diljem svijeta.
Što DLM Forum radi?
Osnovni je cilj DLM Foruma unaprijediti upravljanje informacijskim
resursima u javnome i privatnome
sektoru u EU-u i povećati njihovu
iskoristivost. Forum pri tome koristi
više oblika djelovanja:
strateško umrežavanje zainteresiranih organizacija i pojedinaca, radi
usklađenoga djelovanja na razvoj politika i normi te samoga sektora
transfer tehnologija i razmjena znanja (praćenje trendova, razvoj
normi, utjecaj na
donošenje propisa,
povezivanje onih
koji nude tehnologije s onima koji ih
trebaju, savjetovanje)
obrazovanje i
razvoj kompetencija (konferencije, seminari i radionice,
akreditacija programa usavršavanja)
razvoj normi i
smjernica u upravljanju informacijama i dokumentacijom
razvoj i održavanje okruženja za
certificiranje informacijskih sustava i
rješenja za upravljanje dokumentacijom.
MoReq2010.
Najpoznatiji je proizvod DLM Foruma svakako specifikacija MoReq:
specifikacija zahtjeva kojima trebaju udovoljavati informacijski sustavi
za upravljanje dokumentima. Prvu je
inačicu specifikacije objavila Europska komisija još 2001. Ta je inačica
specifikacije prevedena i na hrvatski
jezik.
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
ICT pripravnost za zaštitu kritične infrastrukture
Objektivne opasnosti
– subjektivna mjerila
Zaštita kritičnih infrastruktura sve više je prepoznata
kao područje potencijalno rastućih rizika.
PIŠE Haris Hamidović
Ubrzani razvoj tehnologija s jedne, te normativnoga okruženja u cjelini s druge strane, uvjetuju potrebu
za stalnim održavanjem i osvježavanjem specifikacije MoReq. Godine
2008. objavljena je inačica MoReq2,
sa znatno proširenim skupom funkcionalnih zahtjeva i specifikacija.
Trenutačna je inačica specifikacije,
MoReq2010 znatan zaokret u pristupu normiranju toga područja. MoReq2010 daje cjelovit, no modularan,
jednostavan i lako razumljiv skup
zahtjeva za dokumentacijski sustav
primjenljiv na različite informacije
i poslovne aktivnosti. On izbjegava
pristup u implementaciji rješenja za
upravljanje dokumentima tipa „jedna
mjera odgovara svima“ uspostavljajući umjesto toga definiciju općega skupa osnovnih usluga koje dijele mnoge
različite vrste dokumentacijskih sustava, no koje su ujedno modularne i
prilagodljive tako da dopuštaju da ih
se ugradi u visokospecijalizirane i namjenske aplikacije koje se prije možda i nije smatralo dokumentacijskim
sustavima.
Specifikacija MoReq2010 prevedena je u cijelosti na hrvatski jezik. Taj
je prijevod (nastao u suradnji Hrvatskoga državnog arhiva i bivšega Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku) trenutačno jedini koji je prošao
postupak validacije od strane DLM
Foruma te se može koristiti kao vjerodostojan i autoriziran tekst norme.
Tekst je prijevoda dostupan na http://
www.arhiv.hr.
6 eGOVERNMENT
N
euspjeh u funkcioniranju osnovnih podržavajućih sustava našega društva kao što su
energija, transport, životne potrepštine
poput hrane i vode, financijski i zdravstveni sustav - da spomenemo samo
neke - sadržava potencijal masovnoga
štetnog utjecaja na:
dobrobit stanovništva i okoliša,
funkcioniranje industrije i ekonomije,
slobodu i sposobnost vlada da djeluju.
Zaštita kritične infrastrukture (Critical Infrastructure Protection - CIP) jedan je od ključnih prioriteta Europske
unije. Kritična infrastruktura (Critical
Infrastructure - CI) definira se kao skup
koji čine imovina, sustavi ili usluge što
podržavaju privredni, politički i društveni život u državi, a čije djelomično
ili potpuno ugrožavanje može prouzročiti ljudske gubitke, ugroziti nacionalnu sigurnost i funkcioniranje privrede, odnosno može ozbiljno ugroziti dio
zajednice ili cijelu državnu zajednicu.
Osim toga, definira se i Europska kritična infrastruktura (European Critical
Infrastructures - ECI) kao ona kritična infrastruktura u državama članicama čiji prekid ili uništenje može imati znatan utjecaj na barem dvije države
članice.
Za podršku potrebama osiguranja
dostupnosti, pouzdanosti i održivosti
ključnih infrastruktura Europska je komisija započela Europski program za
zaštitu kritične infrastrukture (Europe-
an Programme on Critical Infrastructure Protection - EPCIP) s naglaskom na
identifikaciji i imenovanju ECI infrastruktura, kao i procjeni potreba za poboljšanje njezine zaštite.
Bez europskoga pristupa razumijevanju donošenja odluka koje se bave rizicima Europske kritične infrastrukture,
kvantificiranje je rizika takvih poremećaja teško. Donositelji odluka iz privatnoga sektora neće imati ni primjerene
informacije ni motivaciju za poduzimanje ulaganja koja su više nego opravdana sa stajališta sustava kao cjeline.
Usporedno s EPCIP-om razvija se
i Strategija za sigurno informacijsko
društvo, ističući da sigurnost i otpornost informacijsko-komunikacijskih
mreža potencijalno doprinosi EPCIPu.
Iako korištenje ICT infrastruktura pruža mnoge poslovne mogućnosti
i povećava funkcionalne sposobnosti,
velik porast broja međusobno povezanih uređaja i protoka informacija također povećava ranjivost drugih kritičnih
infrastruktura prilikom izlaganja cyber
prijetnjama i kvarova IKT infrastrukture. Kao posljedica toga, infrastrukture i sustavi u Europi i drugdje postaju
sve krhkiji i mogu pasti brže nego ikada prije i to kao posljedica velikih tehnoloških kolapsa ICT infrastrukture ili
sustava.
Što obuhvaća kritična
infrastruktura
Prvo europsko tumačenje onoga što
može obuhvaćati kritična infrastruktura pruža priopćenje COM (2004) 702
InfoTrend 190
Osnovne potrebe društva
GOVERNMENT
su obuhvaćene
Kritičkim društvenim funkcijama
„Zaštita kritične infrastrukture u borbi
protiv terorizma”, prihvaćeno 20. listopada 2004. Prema njemu kritična infrastruktura može uključivati sljedeće:
Energetska postrojenja i mreže
(npr. električne energije, nafte i plina, skladišta i rafinerije, prijenosni i
distribucijski sustavi)
Informacijsko-komunikacijske tehnologije (npr. telekomunikacije, sustavi odašiljanja, softver, hardver i
mreže, uključujući i Internet)
Financije (npr. bankarstvo, vrijednosni papiri i ulaganja)
Zdravstvo (npr. bolnice, zdravstvena zaštita i objekti za opskrbu krvlju,
laboratoriji i proizvodnja farmaceutskih proizvoda, službe traganja i spašavanja, hitne službe)
Hranu (npr. sigurnost, sredstva
pro­izvodnje, veleprodajna distribucija i prehrambena industrija)
Vodu (npr. brane, rezervoari, prerada i mreže)
Transport (npr. zračne luke, luke,
intermodalni objekti, mreže željezničkoga i javnoga prijevoza, sustavi
upravljanja prometom)
Proizvodnju, skladištenje i prijevoz
opasnih tvari (npr. kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala)
Vladu (npr. kritični servisi, objekti,
informacijske mreže, imovina i ključni nacionalni spomenici i lokacije).
Različiti pristupi za
utvrđivanje kritične
infrastrukture
Booz and Company inventura postojećih mehanizama zaštite kritične
infrastrukture u zemljama EU-a, upozorava na razlike u pristupu i mjerilima
Planiraj
Uradi
Djeluj
Provjeri
Slika 2. Životni ciklus
upravljanja rizicima
190 InfoTrend
koje ovise o
Infrastrukturama
koje se procjenjuju
prema kriterijima
Pouzdanost Alternativne čvrste veze
koje čine osnovu za
odlučivanje da li su
Kritične
Nekritične
Slika 1. Primjer procesa identificiranja
kritične nacionalne infrastrukture
Bez europskoga pristupa razumijevanju donošenja odluka koje
se bave rizicima Europske kritične infrastrukture, kvantificiranje je rizika
takvih poremećaja teško. Donositelji
odluka iz privatnoga sektora neće imati ni primjerene informacije niti motivaciju za poduzimanje ulaganja koja
su, sa stajališta sustava kao cjeline, više
nego opravdana.
koje različite države članice EU-a koriste za identificiranje kritične nacionalne infrastrukture. Konkretno, “polazne
točke” analize znatno se razlikuju. Na
primjer, neke države članice započinju
određivanjem koje su to osnovne usluge koje društvo treba za svoje funkcioniranje, te koje infrastrukture podržavaju te usluge (slika 1). Drugi započinju
identificiranjem ključne infrastrukture
u svakome sektoru, a zatim procjenjuju
utjecaj na društvo koji bi se zbio u slučaju njihovoga pada. Treći pak započinju identificiranjem ključnih operatora
u svakome kritičnom sektoru, a zatim
prepuštaju operatorima odrediti koje
su infrastrukture kritične za stalnu isporuku njihovih usluga.
Planiraj - Odredi opseg CI i procijeni povezane prijetnje, ranjivosti
Uradi - Implementiraj i uspostavi kontrole
za smanjenje rizika
Provjeri - Procijeni učinkovitost kontrola i
ispitaj mehanizam odgovora
Djeluj - Poduzmi korektivne i preventivne
mjere za poboljšanje ukupne zaštite
Nakon sužavanja kompletnoga asortimana infrastruktura do uže liste „potencijalno kritičnih” infrastruktura,
mjerila koja se koriste kako bi se dala
konačna ocjena o „kritičnosti” pojedinih infrastruktura također se razlikuju.
Dok neke države članice navode specifična, objektivna mjerila kao što su
financijski gubitak ili broj stanovnika
na koje može biti utjecaja, druge se
države oslanjaju na više subjektivna
mjerila koja se zasnivaju na stručnim
mišljenjima viših članova vladinih
agencija i privatnih operatora odgovornih za pojedini sektor.
Bez obzira na razlike u procesu određivanja kritične nacionalne infrastrukture, proces je upravljanja rizicima tih
infrastruktura (jednom kada su identificirane) općenito u skladu s najboljim
međunarodnim praksama životnoga ciklusa upravljanja rizicima, preporučenoga i normama kao što su BS
25999-1:2006 (Upravljanje kontinuitetom poslovanja) i ISO/IEC 27001:2005
(Upravljanje informacijskom sigurnošću) (slika 2).
Nacionalna strategija
za zaštitu kritične
infrastrukture
Booz and Company analiza je pokazala i da se odluke oko određivanja
kritičnih sektora i/ili usluga, kao i odgovornosti odgovarajućih ministarstava za te sektore/usluge na državnoj
razini, uglavnom definiraju kroz zakone, uredbe itd., koje donose nacionalne vlade.
Kod mnogih kritičnih infrastruktura
koje se danas nalaze u vlasništvu i njima upravlja privatni sektor, vladine su
agencije prilagodile svoj stil odnosa s
tim operatorima iz regulatornoga položaja u pristup „uzajamna korist“. Nakon što se odgovornost za neki sektor
dodijeli određenomu ministarstvu, to
ministarstvo uglavnom lakše prihvaća,
za taj sektor specifične „smjernice“ za
rad s operatorima (slika 3).
U većini se slučajeva središnja agencija usredotočuje na ukupnu koordinaciju CIP aktivnosti, dok pojedina
ministarstva nose sektor specifične odgovornosti. Spomenuta studija navodi
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
ICT pripravnost
za zaštitu kritične
infrastrukture
da su samo dvije države članice imale
nacionalne agencije s naglaskom isključivo na CIP-u (Velika Britanija - CPNI,
Španjolska - CNPIC), dok je 45% nacionalnih agencija s naglaskom na CIP-u
bilo pod okriljem Ministarstva unutarnjih poslova ili slične agencije za nacionalnu sigurnost.
Općenito, istraživanje je pokazalo da
je najčešći organizacijski model zasnovan na središnjoj agenciji koja predsjedava radnom skupinom čiji su članovi
iz različitih ministarstava.
Plan sigurnosti operatora
ECI infrastrukture
Direktivom 2008/114/EC od država
članica se zahtijeva da procijene postoji
li za svu ECI infrastrukturu, koja se nalazi na njihovom teritoriju Plan sigurnosti operatorâ (Operator Security Plan
- OSP) ili su uspostavljene druge ekvivalentne mjere usmjerene na rješavanje
sigurnosnih pitanja.
Plan sigurnosti operatora kao minimum treba uključivati:
1. identifikaciju značajne imovine
2. provedbu analize rizika na osnovi
scenarija glavnih prijetnji, ranjivosti
svake imovine i mogućega utjecaja
3. identifikaciju, izbor i postavljanje
prioriteta protumjera i postupaka s
razlikovanjem između:
- Stalnih mjera sigurnosti, koje identificiraju nužna sigurnosna ulaganja
i sredstva za koja je bitno da budu
u funkciji cijelo vrijeme. To će poglavlje sadržavati podatke o općim
mjerama kao što su tehničke mjere
(uključujući i implementaciju mjera
za detekciju, nadzor pristupa, mjera
zaštite i sprječavanja); organizacijske
mjere (uključujući postupke za upozorenja i upravljanje krizom), nadzor
i provjeru mjera, komunikaciju, podizanje svijesti i izobrazbu, kao i sigurnost informacijskih sustava.
- Postupnih mjera sigurnosti koje se
mogu aktivirati u skladu s različitim
razinama rizika i prijetnji.
ICT pripravnost
Povećana ovisnost širokoga skupa
europskih infrastruktura o umreženim
informacijskim sustavima rezultira ranjivostima kritičnih poslovnih i druš8 eGOVERNMENT
Vodeća
agencija
Lista kritičnih sektora / servisa
Ministarstvo
komunikacija
Ministarstvo
transporta
Ministarstvo
energetike
Ministarstvo...
Sektor
specifične
smjernice
Sektor
specifične
smjernice
Sektor
specifične
smjernice
Sektor
specifične
smjernice
Operatori
komunikacija
Operatori u
transportu
Operatori u
energetici
Operatori...
Ažuriranje
upravljanja
rizicima
Ažuriranje
upravljanja
rizicima
Ažuriranje
upravljanja
rizicima
Ažuriranje
upravljanja
rizicima
Slika 3. Primjer nacionalne strategije za zaštitu kritične infrastrukture
Iskorištavaju
Prijetnje
Ranjivosti
Povećavaju
Povećavaju
Štite od
Zaštitne mjere
Izlažu
Umanjuju
Rizici
Imovina
Zadovoljeni su sa
Posjeduje
Povećavaju
Zahtjevi zaštite
Povećavaju
Vrijednosti
(ovisno o potencijalnim
učincima za poslovanje)
Slika 4. Odnos između elementa sigurnosti. Slika prikazuje odnos između elementa sigurnosti
nerijetko povezanih s upravljanjem rizicima. Radi jasnoće samo su glavni odnosi prikazani.
tvenih procesa od slučajnih ili zlonamjernih kvarova IT sustava i mreža.
Tijekom godina informacijske i komunikacijske tehnologije postale su sastavni dio mnogih aktivnosti kojih su
elementi kritične infrastrukture u svim
organizacijskim sektorima, bilo javnim, privatnim ili dobrovoljnim.
Sigurnost je informacijskih sustava
multidimenzionalni problem koji se
može promatrati iz različitih aspekata. Kako bi se pravilno odredila i provodila globalna i dosljedna strategija i
politika IT sigurnosti organizacije, treba uzeti u obzir sva bitna gledišta. Norma ISO/IEC 13335 (Upravljanje ICT
sigurnošću) navodi kako je IT imovina potencijalno predmet brojnih prijetnji. Zbirka se prijetnji tijekom vreme-
na stalno mijenja i samo je djelomično
poznata.
Neke zaštitne mjere mogu biti djelotvorne u smanjenju rizika povezanih s
višestrukim prijetnjama i/ili višestrukim ranjivostima. Katkada je nekoliko
mjera zaštite potrebno kako bi se smanjili pre­ostali rizici na prihvatljivu razinu. U nekim slučajevima kada se rizik
smatra prihvatljivim, mjere se zaštite ne
provode čak i ako su prijetnje prisutne.
U drugim slučajevima ranjivosti mogu
postojati, ali možda nema poznatih prijetnji koje ih mogu iskoristiti. Zaštitne
se mjere mogu provoditi radi nadzora prijetnji iz okruženja kako bi se osiguralo da se ne razvijaju prijetnje koje
mogu iskoristiti ranjivosti.
InfoTrend 188
projekata potrebno je
angažirati stručnjake, i
neprestano se informirati. Zaista, za primjenu pametnih mjerenja
treba mnogo informacija… i stanovita doza
pameti.
Sustav
U EU-u postoji težnja nazivanja naprednih (pametnih) mreža
i mjernih sustava kao i
samih mjerila – inteligentnim. Unatoč neprikladnosti odabranoga
izraza (umjetna inteligencija u užem smislu zapravo ne postoji)
postoje mnoge zgodne
stvari koje napredna
mjerenja mogu napraviti za vas. Mogu otkriti
i spriječiti krađu, prekomjernu potrošnju,
mogu vas informirati
o navikama korisnika pa čak i predviđati
potrošnju. No sve to
zapravo ne služi ničemu
– bez primjerenoga i
Poznavanje tehnologije
usklađenoga
poslovnog
sustava. Pametno
to jest informiranost
Taj problem najviše dolazi do izražaja gospodarenje energijom mora uključivati
pri izboru tehnologije. Naime, u područ- pametan sustav. Sustav ugradnje, očitaju mjerenja stvari se ne mijenjaju velikom nja, održavanja, planiranja, upravljanja
brzinom. S druge strane, izvori podataka promjenama, sustav analize tih podataka,
o potrošnji (brojila, senzori i sl). već go- sustav izobrazbi, informiranja i poticanja
krajnjih korisnika i mnogi drugi.
dinama rade na sličnim
Svi ti sustavi nisu pametni sami po
načelima. Na takvoj
sebi, upravo suprotno. No uz znasu tradiciji izrađeni
cijeli sustavi, koji su U načinu provedbe tan trud uključenih ti sustavi mogu
biti pametno osmišljeni i ključan
mahom neisplativi, a nalazi se najveći
su preduvjet za ostvarenje ušteda i
s njima i komunika- potencijal
cijska rješenja sličnih pametnih mjerenja: brz povrat uloženih sredstava.
performansi.
Danas ako se naprave
Uključenost korisnika
možemo biti svjedoci dobro, osiguravaju
Iako se uključenost korisnika
implementacije
nenavodila prije kao važna, ovdje
dugoročnu i
djelotvornih sustava
je ona zasebno navedena iz dvaju
koji zahtijevaju znatne stabilnu uštedu,
razloga. Prvi je taj što korisnici
građevinske i strojar- u protivnom
nisu dio „vlastitoga“ sustava ulagaske radove za ugradnju ostaju samo loša
ča koji je mnogo lakše nadzirati.
mjerne opreme, traže investicija.
Drugi je taj što je uključenost krajse skupa mjerila i još
njih korisnika nešto što može biti
skuplja povlačenja kablova preko velikih ključna prepreka u tome da sustav zaista
zgrada i distribuiranih objekata, a potrage zaživi, ali jednako tako i njegova ključna
za boljim, inovativnim rješenjima nema snaga. Tu je potrebno razumjeti probleme
dovoljno. Takvih rješenja ima, dostupna kao što su dinamika prihvaćanja inovacisu, a nerijetko i dokazana u velikim im- ja i dokazane pristupe rješavanju takvih
plementacijama. Pri pokretanju takvih problema. Korisnike treba informirati,
4
upravo će te zemlje, nekim slučajem, imati
prikladna rješenja za zadovoljavanje tih
mjerila. Kad ih drugi dosegnu – ljestvica
se podiže. Uzmimo na primjer problem
solarnih panela. Njemačka je bila najveće
svjetsko tržište solarnih panela s instaliranih 24,7 GW u 2011. godini (oko trećine
svjetskoga tržišta). Međutim, povećana
je konkurencija s kineskoga tržišta prisilila Njemačku vladu smanjiti poticaje na
solarne panele do 20 % i stavila ograničenje na njihovo uvođenje na 52 GW, javio
je Reuters krajem srpnja. S druge strane,
na hrvatskome su se tržištu donedavno
subvencionirali golemi projekti obnovljivih izvora – s inozemnim rješenjima, i
tako su se prelijevala sredstva namijenjena poticanju domaćega razvoja u industriju susjednih zemalja. To se stanje tek
nedavno počelo mijenjati. Kada govorimo o pametnim mjerenjima, stvar je vrlo
slična. Domaća su rješenja podcijenjena i
nedostaje znanja koje bi ih vrjednovalo,
poticaja koji bi omogućili njihov brži razvoj i projekata koji bi omogućili znatnija
ulaganja. Ukratko: nedostaje strategije.
Taj se nedostatak lako može obiti o glavu
ulagaču, osobito ako je strategija o kojoj je
riječ – nacionalna.
3
5
190/10/2012 infoTrend 31
>ICT i ENERGETIKA/II
Slika 1. Struktura vodomjera za uslužno
područje Grada Zagreba
poticati, uključiti i osigurati im podršku,
a onda biti spreman čekati na smanjenje
otpora i početi sve iznova.
Sagledajmo tu problematiku na primijenjenome slučaju. Naime, softverski alati i
suvremena, prilagodljiva komunikacijska
rješenja mogu zaista olakšati stvari ulagačima – od malih korisnika pa sve do velikih komunalnih poduzeća i ministarstava.
Na primjeru AWMR sustava (Automated
Water Meter Reading) u Zagrebačkome
holdingu, podružnici Vodoopskrba i odvodnja. Na jednome će se takvom primjeru istaknuti upravo stvarni problemi koji
se pojavljuju pri implementaciji ICT rješenja u hrvatskim poduzećima te ključna
svojstva AMI sustava koja mogu činiti razliku između uspjeha i neuspjeha. Nakon
toga predstavit ćemo podrobnije Končar
MARS (Measurement and Automated
Reading Software) primijenjen u integraciji AMI sustava s naplatom VIO UPN
(Ugovaranje, prodaja i naplata). MARS se
zapravo može nazvati srcem Končar AMI
(Automated Metering Infrastructure) sustava korištenoga i dokazanoga u pilotprojektu VIO AWMR
doopskrbe i odvodnje. Od ukupnoga bro- i vode, a napravljen je tako da prikuplja
ja vodomjera 42.735 je impulsnoga tipa signale putem dviju linija. M-BUS ima
(25%), koji se nalaze u sustavu daljinskoga hijerarhijski sustav (Slika 2.) s komunikacijom nadziranom od centralne jedinice
očitanja.
(master). Na centralnu se jedinicu uspoZa navedeni je broj vodomjera u 2011.
redno putem dvožilnoga komunikacijobavljeno 520.000 očitanja. Uz prosječskog kabela priključuje
ni broj očitača vodomjera
više pomoćnih jedinica
(49) svaki je vodomjer u
(slave), a takva jedinica
prosjeku očitan oko 3 puta
može prikupljene podatSvjedoci smo
tijekom godine. Sustav
ke slati prema središnjeočitanja potrošnje vode u
implementacije
mu naplatnom sustavu
VIO trenutačno se zasniva
neefikasnih sustava
(Billing sustav). To mogu
na tehnologiji tradicionalkoji zahtijevaju
noga tzv. Očnoga očitanja,
značajne građevinske biti različiti modemi,
GSM/GPRS
uređaji,
uglavnom preko klasičnih
i strojarske radove
ADSL veze i sl. Postoje i
volumetričkih vodomjera
za ugradnju mjerne
mogućnosti da se podatci
(jedino mlazni ili višemlaopreme, traže se
o potrošnji vode iz data
zni), a manji dio preko
skupa mjerila i još
loggera prikupe obiladaljinskoga sustava AMR
skuplja povlačenja
skom očitača s ručnim
(M-bus).
antenskim
uređajima
Kod tehnologije očnoga kablova preko
(walk by) ili daljinski puočitanja na koju se za sada velikih zgrada
tem vozila (drive by).
oslanja većina sustava očita- i distribuiranih
Prema analizi koja je
nja, u VIO stanje potrošnje objekata.
napravljena u tablici 1.
na vodomjerima očitava se
može se zaključiti da
za svako mjerno mjesto pojedinačno u duljim vremenskim razdo- postojeći M-BUS sustav trenutačno ne
bljima (prosječno tri puta godišnje), pa funkcionira na zadovoljavajući način. Od
je tako potrebno provoditi procjene kod ukupnoga broja impulsnih vodomjera
izračuna naplate. Takav je sustav često koji se nalaze u tome sustavu, a koji su
puta netočan te je podložan prigovorima ugrađeni na području Grada Zagreba, tek
od strane kupaca. S druge strane sustav njih 13% potpuno zadovoljava zahtjeve
nije automatiziran i traži velik broj očitača pouzdanoga očitanja. Zbog toga se na tim
lokacijama provode klasična ručna očivodomjera.
tanja. Osnovni su razlozi za takvo stanje
Analiza postojećega
uglavnom loša kvaliteta impulsnih vodoAMR sustava (M-bus)
mjera te loše održavanje cijeloga M-BUS
Postojeći sustav daljinskoga očitanja u sustava (koja su prema sadašnjim praviliVIO zasniva se na tehnologiji M-BUS sa- ma u obvezi investitora/korisnika).
birnice. Ta je sabirnica posebno razvijena
U tablici 2. predstavljena je analiza raza sustave očitanja potrošnje plina, struje zličitih tehnologija koje se primjenjuju u
Studija slučaja: AWMR VIO
Na uslužnome se području Grada Zagreba u sustavu očitanja Podružnice Vodoopskrbe i odvodnje (VIO) nalazi ukupno 170.000 različitih tipova vodomjera
s oko 360.000 registriranih potrošača vo32 infoTrend 190/10/2012
Slika 2. M-BUS, Principijelna shema i načini prijenosa podataka o potrošnji u podatkovni centar
Tehnologija/
karakteristike
Cijena
instalacije i
održavanja
Cijena
očitanja
Lokalna
bežična
mreža (LAN)
Dalekometna
bežična mreža
(WAN)
Web
billing
(e-UPN)
Kućna
mreža
(HAN)
Napredni
alarmi: curenje,
puknuća..
M-bus
8
9
9
8
8
8
8
napredni Billing sustav, sustav automatske dostave računa preko e-UPN-a
(vlastiti web-portal za naplatu i praćenje
potrošnje vode www.vio.hr),
mjerenje stvarne potrošnje on-line
omogućena realizacija lokalne HAN
mreže za povezivanje s kućnim pametnim uređajima (uređaji za nadzor i kontrolu potrošnje vode),
mogućnost povezivanja s ostalim pametnim mrežama (struja, plin, toplina).
GSM/GPRS
9
8
9
9
9
8
8
Pilot-projekt AWMR VIO
Wireless
9
9
9
8
8
8
8
Walk/drive by
9
8
9
8
8
8
8
ULP
9
9
-
9
9
-
-
ZigBee /
802.15.4
9
9
9
-
9
9
9
9
9
9
9
8 ne zadovoljava, - ne ulazi u razmatranje
9
9
9
M-BUS sustav
UKUPNO
Lokacije
Vodomjeri
%
100%
1.013
42.735
Zadovoljava
220
5.475
13%
Ne zadovoljava
793
37.260
87%
Tablica 1. Analiza funkcionalnosti M-BUS-a (postojeći AMR) na području Grada Zagreba
AWMR VIO
9zadovoljava,
Tablica 2.
sustavu daljinskoga očitanja vodomjera
u odnosu na poželjne značajke napredne
AWMR mreže, koja se trenutačno razvija
i za koju je u podružnici VIO započet pilot-projekt. Iz navedene je tablice vidljivo
da postojeće tehnologije (M-BUS, GSM/
GPRS, Wireless, walk/drive by) ne mogu
ispuniti sve zahtjevnosti AWMR-a.
Zbog toga je bilo potrebno u razvoj
uključiti nove tehnologije: ULP i ZigBee/802.15.4, koje se pokazuju odgovarajuće, a osobito u svezi s ispunjavanjem
uvjeta za uspostavu slobodne dalekometne mreže WAN (wide area network),
kućne mreže HAN (home area network),
indikaciju naprednih alarma (curenje
vode, kvarovi, ugradnja vodomjera…) te
konačno za automatsko povezivanje sa sustavom naplate VIO UPN i web-portalom
Moj VIO (e-UPN) na kojem registrirani
kupci mogu vidjeti svoju stvarnu potrošnju i stanje naplate (www.vio.hr).
sustav opremljen pametnim vodomjerima sa ZigBee/802.15.4 dvosmjernom komunikacijom,
prijenos podataka od vodomjera do naplatnoga sustava UPN preko vlastite fiksne mreže,
omogućeni napredni alarmi: curenje
vode, puknuća, neovlaštena izgradnja vodomjera...,
omogućena povezanost s informatičkim
sustavom ISGE (informatički sustav za
gospodarenje energijom),
Razvoj napredne AWMR mreže za daljinsko očitanje vodomjera zasniva se na
rješenju prikazanomu na slici 4. Osnovno je načelo toga koncepta upotreba besplatnih radijskih mreža za komunikaciju
koje omogućavaju znatne uštede pri instalaciji i izostanak fiksnih troškova (kao
kod GPRS-a), te automatsko povezivanje
pametnih vodomjera s naplatnim sustavom VIO te da se registriranim kupcima
omogući nadzor potrošnje i naplate vode
preko web-portala.
Pilot-projekt AWMR uspješno je završen na odabranim lokacijama u zapadnome dijelu Grada Zagreba. Na tim su
lokacijama ugrađeni impulsni vodomjeri
na koje su spojeni registratori sa ZigBee/
802.15.4 radijskom mrežom na 868 MHz.
Registratori su bežično povezani s koncentratorima (e-node) koji rade na dalekometnoj mreži ULP 2,4 GHz (jedna
pristupna točka pokriva cijelu gradsku
četvrt). Obje mreže rade u slobodnome
Tijek razvoja očitanja potrošnje vode
Tijek je razvoja tehnologije očitanja potrošnje vode prikazan na slici 3. iz koje se
vidi razvoj tehnologije u nekoliko faza: od
tradicionalnoga “očnog” očitanja, daljinskoga očitanja preko klasičnoga M-BUS-a
pa sve do naprednoga rješenja AWMR.
Ciljani bi se sustav daljinskoga očitanja
potrošnje vode AWMR trebao zasnivati na naprednoj mreži AMI sa sljedećim
značajkama:
Slika 3. Tijek razvoja tehnologije očitanja potrošnje vode i drugih energenata
190/10/2012 infoTrend 33
>ICT i ENERGETIKA/II
ISM pojasu.
Koncentratori su preko pristupnih točaka (AP - access point) povezani sa središnjom antenom (gatewayom), gdje se svi
podatci prosljeđuju na središnji server za
obradbu očitanja potrošnje vode (Končar
MARS). Nakon obradbe podatci se dovode putem zaštićenoga linka do naplatnoga
sustava VIO UPN. Podatci koji su dovedeni u naplatni sustav pripremaju se za korisnički portal i automatsku izradbu računa. Svi računi i sva potrošnja vode koja je
dobivena kroz AWMR mrežu dostupna je
registriranim kupcima preko portala Moj
VIO na adresi www.vio.hr
Opisani je sustav služio kao dobro optimiziran, isplativ sustav koji ima potencijal strateški zadovoljiti potrebe VIO-a.
U nastavku ćemo opisati aplikaciju Končar MARS, njezina ključna svojstva i primjenu aplikacije u sustavu AWMR VIO.
Pokušat ćemo ilustrirati kako arhitektura
i napredne mogućnosti sustava Končar
MARS omogućavaju rješavanje stvarnih
problema i što jednostavniju primjenu
načela navedenih na početku članka.
tem kojega Končar MARS može
dohvaćati mjerne podatke izveden
kao zaseban servis, pri čemu svaki
servis koristi jedinstveno MARS
sučelje. Takva arhitektura sustava
omogućuje vrlo brzu nadogradnju
i proširenje na druge tehnologije.
Tako je MARS poslužitelj zapravo
most između najrazličitijih izvora
podataka i korisničke aplikacije
za obradbu i vizualizaciju mjernih
podataka.
Što to znači za korisnika? Proces
je prikupljanja podataka na određeni način skriven od krajnjega
korisnika. Krajnjemu je korisniku
vidljiv zapravo samo interaktivni
klijentski dio aplikacije, kojemu
se pristupa korištenjem običnoga
Slika 4. AWMR
internetskog preglednika. To je
mreža za daljinsko
ujedno i jedna od najbitnijih znaočitanje vodomjera
– povezivanje
čajki Končar MARS sustava – donaplatnog sustava s
stupnost podataka s bilo kojega ravodomjerima
čunala koje ima pristup Internetu.
Prilikom prijave na sustav, koriKončar MARS sastoji se od poslužiteljsniku se pruža cijela paleta alata s kojima
skoga i klijentskoga dijela. Inteligentno
može analizirati sustav i njime upravljaosmišljena arhitektura poslužitelja omoti. Brojne funkcionalnosti koje Končar
gućuje prikupljanje podataka sa širokoga
MARS aplikacija omogućuje, grupirane su
raspona različitih uređaja, korištenjem rapo različitim modulima. Moduli se mogu
zličitih komunikacijskih tehnologija. Konpodijeliti na tri osnovne skupine funkcičar MARS podržava brojne komunikacijonalnosti koje bi mogle zanimati različite
ske tehnologije i protokole, među kojima
tipove korisnika.
se posebno ističu ULP, Ethernet, GPRS,
Prva skupina modula odnosi se na fiRS232, RS485. Svaki je od protokola pu-
Končar AMI - pogled s MARSA
Končar MARS centralni je dio Končar
AMI sustava i njegova je programska okosnica. Riječ je o softveru kojemu je osnovni cilj prikupiti i pohraniti mjerne podatke te omogućiti njihovu kasniju obradbu i
prikaz. Njegovo je korisničko sučelje prikazano na slikama 5. i 6.
34 infoTrend 190/10/2012
Slika 5. Korisničko sučelje Končar MARS web-aplikacije – naslovna stranica. Na njoj se prikazuju
logičke skupine uređaja, karta s lokacijama mjerila, uvidom u potrošnju i trenutačno stanje alarma.
Geeks on a
Plane
Slika 6. LiveView modul Končar MARS aplikacije omogućuje praćenje potrošnje energenata u
stvarnome vremenu i optimizaciju vršne potrošnje.
zičke elemente sustava: brojila, mjerače, alati osnova sustava za održavanje sustava
senzore, trafostanice i sl. te na kvalitetu AWMR i znatno ga olakšavaju.
komunikacijske veze s tim uređajima.
Nadalje, pilot je pokazao kako je isplaOsnovni su moduli u toj skupini
tivost rješenja povećana s
Modul za prikupljanje podataka
mogućnošću implemente Modul za integritet podatatacije u Cloudu, čime je
ka. U Modulu za prikupljanje, Uključenost
olakšano održavanje i
stvarni fizički izvori podataka krajnjih korisnika
smanjeni troškovi. In(brojila, senzori i sl.) integriraju može biti ključna
tegracija je s naplatom
se u sustav. Modul za integritet prepreka, ali i
omogućila veće zadovoljpodataka brine za to da se ko- ključan preduvjet
stvo krajnjega korisnika
risnike pravodobno informira o da sustav
i dodatne uštede za VIO,
problemima koji mogu nastati zaista zaživi, i
ali i svako drugo komuprilikom mjerenja ili dohvata
nalno ili slično poduzeće
postane njegova
mjernoga podatka.
koje ga primijeni.
Druga skupina modula od- ključna snaga.
Prema svemu opisanosi se na logičko grupiranje i
nom očito je kako Končar
vizualizaciju podataka. U toj se
MARS, sa svojim brojnim
skupini modula nalaze Modul za logič- mogućnostima, podržava pristup koji
ko upravljanje koji omogućuje korisniku smo opisali na početku. Podrškom za rastrukturiranje elemenata sustava prema zličite suvremene komunikacijske tehnoželjenoj logičkoj hijerarhiji i mjerilima logije omogućava povećanu isplativost, ali
(npr. fizička lokacija, vlasnik opreme i sl.). i otvorenost za primjenu komunikacijski
Osim navedenoga modula, tu su Modul za različitijih rješenja (nema zapreke za dovizualizaciju podataka i Izvještajni modul bro strateško planiranje). Intuitivnim i
te LiveView modul koji se koristi kada grafički privlačnim sučeljem te prikladje mjernu veličinu potrebno prikazati u nom segmentacijom korisnika olakšano
stvarnome vremenu.
je njihovo uključivanje u sustav, a brojni
Treća skupina modula su moduli ad- će sustavski alati osigurati prikladnu platministrativne prirode – Modul za uprav- formu za integraciju u napredne sustave
ljanje korisnicima, Modul za izradbu automatskih mjerenja – baš poput VIO
predložaka te Modul za pregled događaja AWMR-a.
u sustavu. Korištenjem suvremenih alata
Za kraj, slobodno se vratimo pitanju s
i tehnologija, Končar MARS omogućuje početka ovog članka. Svatko tko razmisli
i geografski prikaz mjernih lokacija, što brzo će shvatiti da nema osobite pameti
pruža brzo i intuitivno snalaženje pri ve- u „pametnim mrežama“ – pametan je tek
ćem broju mjernih elemenata. Takvi su onaj tko ih koristi mudro!
Jedan od najistaknutijih američkih startup
akceleratora 500 Startups, organizira turneju Geeks on a Plane
na kojoj investitori
obilaze gradove diljem
svijeta i sastaju se s lokalnim gospodarstve- Goran Duškić
nicima, poduzetnicima
i odabranim startup
tvrtkama s kojima
istražuju mogućnosti
zajedničkih projekata. Za domaće startup
tvrtke glavni je cilj pridobivanje investicija,
predstavljanje velikim
svjetskim ulagačima
u tehnološke tvrtke i
stjecanje bitnih konEdi Budimilić
kata.
U Zagrebu se, na konferenciji Geeks
on a Plane predstavilo 20 tehnoloških
startupova zainteresiranim američkim
i zapadnoeuropskim investitorima, a
američkog investitora Davea McClurea,
osnivača poslovnog inkubatora 500
Startups, oduševila je WhoAPI tražilica
projekt tvrtke Pametni upiti d.o.o.,
stanara Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci.
WhoAPI tražilica koja koristi tehnološke informacije o web stranicama, globalno je orijentirana na dostavljanje iscrpnih informacija o više od 200 milijuna
domena. Primjeri takvih informacija su
zauzetost, informacije o vlasniku domena, datum registracije i isteka, razni podaci o poslužitelju na koji je smještena
domena, vrijednost domene, izvještaji o
tržištu domena i mnoge druge informacije.
Nagrada od pedeset tisuća dolara, koliko 500 Startups namjerava investirati
osigurat će WhoAPI timu sredstva za
daljnji razvoj proizvoda. Suosnivači Goran Duškić i Edi Budimilić i još tri njihova suradnika odlaze u Silicijsku dolinu,
a nakon tri mjeseca vraćaju se u Znanstveno-tehnologijski park u Rijeci. Cilj
odlaska je edukacija, pronalaženje novih
partnera i klijenata te osiguranje novih
investicija. (VP)
190/10/2012 infoTrend 35
Što je točno ROI (Return On Investment)?
Koliko je mjerljiv ROI društvenih mreža?
Je li ROI jedini pokazatelj uspješnosti marketinške kampanje?
Koje alate koristiti za praćenje ROI-a u svojoj tvrtci?
Posjetite i saznajte odgovore na ta i druga pitanja na nadolazećoj edukativnoj konferenciji!
15. - 17. 11. 2012.
Zagreb, Hypo Centar
„Web::Strategija 15 - Gdje mi je ROI?“
„Web::Strategija 15 - Gdje mi je ROI?“ velika edukativna konferencija i nezaobilazno mjesto marketinških, PR i web
stručnjaka, najavljuje temu ROI (Return On Investment), čija se primjena i metrika bazira na online strategijama. U
današnje doba pojačanih digitalnih promotivnih aktivnosti - praćenje, mjerenje i izračunavanje povrata investicije je od
izrazite važnosti. Na Web::Strategiji 15 pokazat ćemo kako brendovi mjere ROI - kako ga definiraju u svojim strateškim
planovima, kako taktički provode aktivnosti na digitalnim kanalima te kako mjere uspješnost.
Iz programa izdvajamo:
•
•
•
•
•
•
mjerenje ROI-a društvenih mreža
social loyalty program
monetizacija smartphone aplikacija
ROI e-mail marketinga
eyetracking i usability testing
te mnoge druge zanimljive teme.
Sudionici 1. dana konferencije ostvaruju popust na 2. i 3. dan konferencije, na radionice i seminare Web::Edukacije
u VMD zgradi:
• „Online Marketing ROI u turizmu“ (5. šk. sati) - Nikola Jellačić
• „Izmjerite ROI pomoću Google Analyticsa“ (5. šk. sati) - Damir Podhorski
Prijavite se što prije na konferenciju putem kontakt obrasca na službenim stranicama konferencije gdje možete
provjeriti i aktualne cijene.
www.WebStrategija.com/15
Konferenciju podržavaju:
ICT
I SUDSKA
PRAKSA
Zaštita domenskih imena
U
prošlome smo broju ukratko prikazali
tijek postupka pred
domaćim arbitražnim tijelom
ovlaštenim za sporove oko domenskoga imena u nacionalnoj
vršnoj .hr domeni.
Kazali smo da će odluka arbitra ovisiti o (ne)ispunjenju
određenih kumulativnih uvjeta određenih pravilima o arbitražnome postupku. Ukratko
ćemo ponoviti te uvjete. Prema
trenutačnim pravilima, arbitar
može odlučiti o oduzimanju
neke .hr domene ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) da je
ime domene isto ili u velikoj
mjeri slično nekomu imenu
na koje treća osoba ima pravo
(npr. pravo na zaštićeno ime
ili znak); 2) zbog zbunjujućega
učinka istovjetnosti ili velikoga
stupnja sličnosti imena postoji
opravdana opasnost da će znatan broj osoba biti doveden u
zabludu; 3) da korisnik domene nema pravo ili legitiman interes za korištenje domene takvoga naziva; 4) da je korisnik
domene registrirao domenu i/
ili da je koristi suprotno načelu
savjesnosti i poštenja.
U deset godina arbitražne
prakse pojavilo se nekoliko
zanimljivih slučajeva u kojima
se moglo provjeriti djelovanje
navedenih pravila. Ti slučajevi
primjereno ilustriraju pojave u
praksi registracije i korištenja
domena unutar nacionalne .hr
domene.
Jedan od prvih slučajeva koji
je došao pred arbitražno tijelo
slučaj je vezan uz domensko
ime posao.hr. U tome slučaju,
podnositelj zahtjeva bila je domaća tvrtka Tau On-Line d.o.o.,
dok je korisnik domene u pitanju bila tvrtka Olympic International d.o.o., obje iz Zagreba.
Podnositelj zahtjeva započeo je
postupak putem zastupnika te
tražio „provođenje arbitražnog
Zanimljive odluke
arbitraže u pogledu
domaćih .hr
domenskih imena
PRIPREMIO:
TIHOMIR
KATULIĆ
postupka za poddomenu posao.
hr i njeno deaktiviranje”.
Podnositelj je u svojem zahtjevu naveo da je ime domena
posao.hr “gotovo istovjetno i/ili
krajnje zbunjujuće slično imenu
poddomene moj-posao.hr odnosno krajnje zbunjujuće slično
žigu „Moj Posao“, koji pripada
podnositelju zahtjeva. Podnositelj je također naveo kako
korisnik sporne domene nema
pravo ni legitimni interes za
korištenje poddomene takvoga
naziva te da je korisnik domene istu registrirao i koristi je
suprotno načelu savjesnosti i
poštenja.
U obrazloženju svojih zahtjeva, podnositelj je istaknuo da
su imena domena moj-posao.
hr i posao.hr vrlo slična i ne
sadržavaju “bitno distinktivnu” riječ koja bi imena dome-
Korisnik je domene u pitana jasno razlikovala. Ističe da
je sadržaj web-stranice www. nju odgovorio na navode podposao.hr “gotovo istovjetan” nositelja zahtjeva na sljedeći
sadržaju njegove web-stranice način. U svojem odgovoru kowww.moj-posao.hr. Nadalje, risnik domene navodi da smapodnositelj navodi da korisnik tra da ne postoje pretpostavke
domene posao.hr nema ni pra- za započinjanje arbitražnoga
vo ni legitiman interes za kori- postupka zbog razloga jer
štenje domene takvoga naziva, “nisu kumulativno ispunjeni
što obrazlaže već navedenom uvjeti predviđeni člankom 1.
činjenicom da je nositelj prava Arbitražnih pravila”.
na žig “moj posao”. Konačno,
U opširnome je odgovoru
podnositelj tvrkorisnik
oddi da je korisnik
govorio na sve
domene posao.
navode podnohr istu registri- U deset godina
sitelja zahtjeva.
rao i koristi je arbitražne prakse
Smatrajući nessuprotno načelu pojavilo se nekoliko pornim da je
savjesnosti i po- zanimljivih
žig „Moj posao“
štenja što obrazlapodnositeljev,
že tvrdnjom da je slučajeva koji
korisnik ospokorisnik preuzeo primjereno
rava navod da je
osobne podatke ilustriraju pojave u
imenom domekorisnika podno- praksi registracije i ne posao.hr taj
sitelja zahtjeva te korištenja domena
žig povrijeđen,
je posjetiteljima
da
unutar nacionalne smatrajući
svoje web-stranice
je za procjenu
omogućio bespla- .hr domene.
o povredi važna
tan pristup podatriječ „Moj“ koja
cima koje podnositelj zahtjeva čini distinktivan element prenaplaćuje, a u cilju stjecanja ma korisnikovoj domeni.
koristi na koje nema pravo te
Nadalje, korisnik posao.
zaključuje da je domena posao. hr domene osporava navode
hr. registrirana s prvenstvenom podnositelja da nema legitisvrhom ometanja poslovanja man interes, dokazujući to
podnositelja zahtjeva i privla- svojom djelatnošću koja se sačenja korisnika suprotno nače- stoji u pružanju usluga istražilima savjesnosti i poštenja.
vanja i korištenja informacija
i znanja o gospodarstvu koju
otprije pruža kroz jedan drugi
projekt, a djelatnost vezana za
domenu posao.hr predstavlja
nadgradnju. Konačno, korisnik smatra da nije dokazana
ni tvrdnja da je domensko ime
registrirano i koristi se u zloj
vjeri.
U sljedećem nastavku prikazat ćemo kako je arbitar
utvrdio činjenično stanje iz
navoda podnositelja i korisnika, te koju je odluku donio s
obzirom na pravila postupka i
prije navedene kriterije.
190/10/2012 infoTrend 37
>MOBILNI UREĐAJI
RESPONSIVE WEB DESIGN ZA BOLJE KORISNIČKO ISKUSTVO PUTEM MOBILNIH UREĐAJA.
Veliki problemi
malih zaslona
PIŠE TONI PODMANICKI
Autor Toni Podmanicki rođen je, živi i radi
u Osijeku kao programer
na razvoju web-aplikacija u Zavodu za informatiku. Upravo završava
poslijediplomski studij
Marketing posebnih područja na Ekonomskome fakultetu u Osijeku.
Aktivan je član zajednice Microsoft
Community i ima Microsoft Certified
Technology Specialist certifikat. Svoja
znanja i iskustva iz područja informatike i marketinga kroz predavanja i
članke prenosi zainteresiranima.
KORISNICI MOGU S RAZLIČITIM UREĐAJIMA
pristupiti našim web-stranicama i webaplikacijama. Danas postoje web-preglednici u gotovo svakome mobitelu i mobilni
se uređaji koriste za pristup Internetu sve
više. Osim mobitela za surfanje se koriste tableti, igraće konzole, a nije šala ako
kažemo kako će im se uskoro pridružiti
hladnjaci, pećnice i ostali kućanski aparati.
Nedavno je tvrtka Samsung na tržište
izbacila hladnjak koji u sebi ima ugrađen
LCD ekran dijagonale 8 inča, s mogućnošću povezivanja na Internet putem bežične mreže. Mobilni uređaji s različitim
veličinama zaslona u našoj web-analitici
postaju sve brojniji. Uzmemo li globalnu
analitiku StatCounter Global Stats (http://
gs.statcounter.com) za posljednje tri godine, od rujna 2009. do rujna 2012. te usporedimo li pristup stolnih računala s mobilnim uređajima, dolazimo do rezultata
koji pokazuje znatan pad pristupa stolnih
računala u odnosu na mobitele. U rujnu
su 2009. stolna računala brojila 98,88%,
38 infoTrend 190/10/2012
Bez obzira na vrstu
i veličinu zaslona
uređaja putem kojih
korisnici pristupaju
web-stranicama,
nužno im je pružiti
što bolje korisničko
iskustvo. Ugodno
korisničko iskustvo
povećava konverziju
web-stranica i obratno,
loše je korisničko
iskustvo smanjuje.
dok je postotak mobilnih uređaja za pristup web-stranicama bio samo 1,12%, a u
rujnu 2012. udio je stolnih računala pao
na 88,22% u odnosu na 11,78% koji čine
mobilni uređaji.
Različiti pristupi
istom problemu
Postoje različiti pristupi rješavanju
problema pružanja boljega korisničkog
iskustva korisnicima koji pristupaju webstranicama s uređajima manjih ili većih
zaslona od onih što smo do sada podrazumijevali uobičajenima. Kada su u pitanju mobilni uređaji, imamo nekoliko
mogućih rješenja. Prvo i za sada najčešće
je da po tome pitanju ne učinimo apsolutno ništa, odnosno ne radimo prilagodbu
web-stranica za mobilne uređaje nego ih
ostavimo takvima kakve jesu.
Drugo je rješenje da radimo nativne
mobilne aplikacije, svojstvene operativnomu sustavu uređaja. Rješenje može biti
Hladnjak Samsung RF4289HARS s
ugrađenim LCD ekranom dijagonale 8 inča i s
mogućnošću povezivanja na Internet.
i da radimo posebne stranice za mobilne
uređaje pa da korisnike koji s njima pristupaju preusmjeravamo na njih. Ono
rješenje koje se u posljednje vrijeme sve
više koristi i o kojem se sve češće govori je
Responsive Web Design. Riječ je o pristupu izradbi web-stranica u cilju prilagodbe
platformi, veličini i orijentaciji korisničkoga zaslona.
Prikazujemo li korisnicima sa zaslonima manjih dimenzija web-stranice dizajnirane isključivo za stolna i prijenosna računala razlučivosti zaslona 1024 x 768 px
(piksela) ili više, može nam se dogoditi da
im ne pružamo dovoljno dobro korisničko iskustvo. Takve stranice na mobilnim
uređajima obično budu cjelokupno umanjene da bi stale u korisnički zaslon, pa
korisnici moraju zumirati, štipati i klizati
po zaslonu kako bi pročitali sadržaj. Takvo neugodno korisničko iskustvo može
uzrokovati smanjenu konverziju. Katkad
nije potrebno raditi optimizaciju ili se
redizajn za mobilne uređaje ne isplati pa
web-stranice ostavljamo onakvima kakve
su napravljene za stolna računala.
Najbolje korisničko iskustvo na mobilnim uređajima možemo postići izradbom
nativnih aplikacija, no često nemamo potrebu ni mogućnosti raditi nativne aplikacije za mobilne uređaje. Iako su prednosti
nativnih aplikacija mnogobrojne, potrebno je raditi programiranje za različite
Ilustracija web-stranice rađene Responsive Web Design pristupom prikazane na stolnome
računalu i mobilnome uređaju.
operativne sustave kao što su Android,
iOs ili WindowsPhone, a zatim svaki put
iznova treba prolaziti proceduru odobrenja u prodavaonicama mobilnih aplikacija
(Google Play Store, App Store ili Windows
Phone Store), čak i kad je riječ o minimalnim nadogradnjama. Sadržaj unutar nativnih aplikacija ne možemo pronaći na
Googleu, Bingu i drugim tražilicama ako
su rađene isključivo kao takve. Naravno,
web-stranice i nativne aplikacije mogu
egzistirati usporedno, nije nužno da dođe
do potpune zamjene, pa tako web-stranice
mogu biti prilagođene za pristup mobilnim uređajima dok za određene operativne sustave imamo razvijene ili tek razvijamo nativne aplikacije.
Osim izradbe nativnih aplikacija, uo-
bičajeno je rješenje za korisnike mobilnih
uređaja napraviti posebne web-stranice kako bi im se pružilo bolje korisničko iskustvo. Takve posebne web-stranice
imaju svoje prednosti jer ih možemo optimizirati kako korisnici mobilnih uređaja
ne bi morali učitavati velike HTML, CSS
i JavaScript dokumente i slike uz sadržaj
namijenjen stolnim računalima.
Uobičajena je praksa preusmjeravanje
korisnika na drugu web-adresu (URL)
gdje se nalazi dodatna web-stranica, a
obično je riječ o poddomenama (primjerice http://m.example.com ili http://mobile.
example.com). Nedostatci su toga pristupa održavanje web-stranica i njihove izmjene na dvama mjestima. U tome slučaju
treba biti oprezan jer postoji opasnost od
100%
80%
60%
40%
20%
2
n2
Ju
01
n2
01
2
1
01
Ja
No
v2
1
n2
Ju
01
n2
Ja
01
1
0
01
No
v2
01
n2
Ju
Ja
n2
01
0
0
0%
Graf s rezultatima globalne analitike StatCounter Global Stats za razdoblje od rujna 2009. do
rujna 2012. desktop, mobile
slabijega rangiranja na tražilicama zbog
dupliciranoga sadržaja. Jedan URL je bolja opcija za Page Rank, Page Authority i
općenito kada je optimizacija za tražilice
(Search Engine Optimization) u pitanju.
Problem koji se javlja s različitim webadresama je i lošije korisničko iskustvo
pri dijeljenju linkova, lajkanju i tvitanju na
društvenim mrežama kada povratni link
vodi na mobilnu stranicu, a otvara ga, primjerice, korisnik stolnoga računala.
Za Responsive Web Design karakteristična je fleksibilnost sadržaja i izgled koji
se prilagođava korisničkomu zaslonu. Taj
se pristup ne koristi samo za manje zaslone, nego je često i rješenje za prikaz na
iznimno velikim zaslonima. Značajka je
i samo jedan HTML ili programski kod,
a održavanje je tada jednostavnije. Webstranice ne dupliciramo nego su one na
istoj adresi. Optimizacija je za tražilice u
tome slučaju jednostavnija, a i sam Google je u tome kontekstu preporučio korištenje Responsive Web Designa.
Pozitivan utjecaj koji Responsive Web
Design ima na SEO je složen, ali samo
ako uzmemo u obzir najvažnije stvari koje
utječu na Page Rank, vidimo da nam je
sadržaj ostao unikatan, dolazni su linkovi
usmjereni samo na jednu stranicu i korisnici preporučuju uvijek tu jednu te istu
stranicu s određenim sadržajem. Dio SEO
vrijednosti koje bi se gubile na alternativnim mobilnim solucijama očuvan je upravo konzistentnim URL-om.
Praćenje je web-analitike također jednostavnije jer se cijeli promet za web-stranicu nalazi na jednome mjestu. U Google
Analytics je po želji moguće kreirati dodatne segmente za praćenje ako ne želimo
da tableti budu pod “Mobile” segmentom
kao što je postavljeno. Na koncu, za prilagodbu različitim zaslonima koristimo
HTML, CSS i tehnologije koje su našim
web dizajnerima dobro poznate. Oni ne
moraju učiti nove programske jezike, a mi
zato ne trebamo angažirati nove djelatnike.
Koji pristup za pružanje boljega korisničkog iskustva odabrati, važan je dio
strategije koji se nameće prilikom izradbe
web-stranica i realnih ciljeva koje želimo
postići. Ako, primjerice, želimo za određeni postotak povećati stupanj konverzije u
segmentu korisnika koji pristupaju određenim web-stranicama putem mobilnih
uređaja, potrebno je ocijeniti isplativost
ulaganja u redizajn s obzirom na broj i ponašanje tih korisnika. Naravno, pri tome
190/10/2012 infoTrend 39
>MOBILNI UREĐAJI
>INTERNET
treba imati u vidu sve veći porast broja korisnika mobilnih uređaja. Generalno, ako
web-stranice za korisnike stolnih računala
i mobitela imaju potpuno različite ciljeve, bolje je ići na izradbu posebnih webstranica za mobilne uređaje nego koristiti
Responsive Web Design. To je, primjerice,
slučaj kada je u pitanju nekakva kampanja
koja se odnosi samo na segment korisnika
mobilnih uređaja.
nje širine zaslona, sadržaj se slaže prema
cjelinama jedan ispod drugoga i prema
važnosti. Ono što je važnije ide na vrh,
a manje važno prema dolje. Stilovi za različite dimenzije zaslona zadaju se putem
CSS Media queries deklaracija čije je specifikacije zadala organizacija koja se brine
o web-standardima pod imenom World
Wide Web Consortium ili jednostavno
W3C na čelu s Timom Berners-Leeom,
čovjekom koji je izumio World Wide Web.
Kako započeti s Responsive
Ti su standardi nadogradnja Media type
Web Designom
deklaracije u CSS 2.1 koje su nam pružale
Sadržaj se web-stranica na manjem za- mogućnost da zadajemo različite stilove
slonu prilagođava na način da se izmijeni ovisno o tipu medija. Primjerice, do sada
veličina fonta i slika. Također se mijenja je putem njih bilo moguće zadati da izgled
izgled i raspored navigacije i drugih ele- web-stranice na zaslonima bude drugačiji
menata na stranici. Uz to je potrebno ra- nego u ispisu putem pisača.
diti i općenite prilagodbe touch okruženju
Nakon uvođenja novih Media queries
koje, primjerice, ne poznaje stanje
deklaracija u CSS 3 verprelaska kursora preko linka (hoziji imamo mogućnost
ver). Prilagodbama se postiže bo- Koji pristup
zadavanja posebnih stilja čitljivost teksta i vidljivost slika,
lova ovisno o svojstvima
za pružanje
te olakšava navigacija. Potreba za
zaslona kao što su njegova
zumiranjem i štipanjem se gubi, boljega
širina, visina, maksimalna
a ukupni je korisnički doživljaj korisničkog
širina, maksimalna visina,
znatno unaprijeđen. Ne preporu- iskustva
orijentacija i tako dalje.
čuje se izostavljanje dijelova sadr- odabrati, važan
One su okosnica Responžaja za korisnike mobilnih uređaja je dio strategije
sive Web Designa. CSS
nego samo izmjena njihova izgle- koji se nameće
specifikacije nastavljaju se
da i rasporeda. Vrlo je važno raditi prilikom izradbe nadograđivati, pa s najnooptimizaciju slika i cjelokupnoga web-stranica i
vijim Media query listekoda same web-stranice, uključu- realnih ciljeva
ners API specifikacijama
jući HTML, CSS i JavaScript, kako koje želimo
možemo još bolje upravbi se one brže učitavale. Primjere postići.
ljati sadržajem web straniweb-stranica rađene Responsive
ca prikazujući, primjerice,
Web Design pristupom za različite
slike različite razlučivosti
veličine zaslona možemo vidjeti na web- za različite veličine zaslona.
adresi http://mediaqueri.es/popular/.
Za početak rada na izradbi i redizajni- Sazrio za primjenu
Responsive Web Design je još u uzletu
ranju postojećih web-stranica Responsii
svakodnevno
se pronalaze nova rješeve Web Design pristupom preporučljivo
je koristiti već gotova i provjerena fra- nja i tehnike za usavršavanje toga pristumework rješenja koja sadržavaju potrebne pa, međutim dovoljno je sazrio da ga se
HTML i CSS dokumente. Oni su većinom bez problema može početi primjenjivati.
pod open source licencom i objedinjuju HTML i CSS standardi koji prate taj priznanja i iskustva vrhunskih web dizajne- stup neprestano se razvijaju i podrška je
ra iz cijeloga svijeta. Osim toga ispitani web-preglednika sve bolja, zapravo većina
su na velikome broju različitih uređaja i koju nalazimo na mobilnim uređajima izpreglednika, čime se smanjuje mogućnost vrsno podržava HTML5 i CSS3 standarpogrešaka. Najpoznatiji su Zurb Founda- de. Treba napomenuti da je lakše krenuti
tion Framework, Twitter Bootstrap, Skele- iz početka i uz pomoć gotovih framework
rješenja napraviti Responsive Web Desiton, i 320 and Up.
Osnova koja web-stranice čini prila- gn stranice, nego redizajnirati postojeće.
godljivima i svrstava ih u Responsive Web Pružanje je boljega korisničkog iskustva
Design zasniva se najčešće na prilagodlji- korisnicima mobilnih uređaja već danas
voj mreži stupaca u koju se raspoređuje postalo nužda i upravo taj pristup rješenju
sadržaj. On se ovisno o veličini zaslona toga problema u većini se slučajeva namepreslaguje. Kada su u pitanju uređaji ma- će kao najbolji.
40 infoTrend 190/10/2012
PIŠE TONI PODMANICKI
DANAS, KADA JE FACEBOOK probio
magičnu brojku od milijardu korisnika (i
kada svaki sedmi Zemljanin ima svoj profil na toj mreži!), možemo sa sigurnošću
ustvrditi da nije riječ o tek prolaznome fenomenu koji će za razmjerno kratko vrijeme utonuti u zaborav. Možemo se sporiti
oko činjenice je li riječ o generalno pozitivnoj ili negativnoj pojavi, ali izvjesno
je da će se Facebook zadržati na sceni još
dugi niz godina.
Izlazak je na burzu trebao biti novi korak u razvoju te društvene mreže, ali cijena dionice koja od početne javne ponude
gotovo da i nije zabilježila pozitivan predznak na kraju dana, nagovješćuje crne
oblake na horizontu i vjerojatno neizbježne promjene na rukovodećim položajima.
No vratimo se na početak priče.
Izlazak na burzu
Nakon izlaska na burzu, stvari se i nisu
događale baš onako kako bi Mark (i ostali
dioničari) željeli. Od javne početne ponude, cijena dionice gotovo da i nije zabilježila pozitivan predznak na kraju dana
što je jasan znak da nešto ne funkcionira.
Cijena je od 38$ USD po dionici na dan
početne javne ponude vjerojatno bila prenapuhana, ali postaje sve očitije da dosadašnji princip rada nije nešto što će podići
cijenu te dionice.
ICT INDUSTRIJA<
FACEBOOK KAO IZLAZ IZ ANONIMNOSTI
Na vlastitu
odgovornost
Na Internetu ne postoji anonimnost. Bez obzira
na to s koliko se vatrozidova ogradili, kroz koliko
proxyja prolazili do neke web-stranice, uvijek
vas se može pronaći. Jedino je pitanje kolikim
sredstvima raspolaže onaj koji vas želi pronaći.
S cijenom dionice od 38 dolara te pro- diti da su stariji od 13 godina. Za to se ne
cijenjenom vrijednošću kompanije od traži nikakav dokaz, već se osobi „vjeruje
104 milijarde dolara, izlazak Facebooka na riječ“. Zahvaljujući tako liberalnoj poje bio najskuplji izlazak jedne tvrtke na litici, smatra se da danas oko 7,5 milijuna
burzu u povijesti SAD-a. Tržišna se ka- djece ispod 13 godina ima svoje profile na
pitalizacija u samo nekoliko mjeseci is- toj mreži od čega je vjerojatno njih 5 milipuhala na 40 milijardi dolara.
juna mlađe i od 10
Zuckerbergu nitko ne može
godina.
osporiti iznimnu viziju tijekom
Kada govorimo o
Zavarani
dosadašnjega razvoja tvrtke, ali
Facebooku, govoprividom
očito da su visoke korporativne
rimo o razmjerno
sigurnosti, na
sfere područje u kojem se traži i
novome konceptu
nešto više od jasne vizije i instinčije pune posljedice
webu često
kta. Sve su glasnije špekulacije
na društvo još nisu
radimo ono što
da bi se Zuckerberg mogao poistražene do kraja.
nikada ne bismo
vući i kormilo prepustiti nekom
Međutim, već se i
iskusnijem jer je samo pitanje
u ovome kratkom
u stvarnom
vremena kada će ulagači izgubiti
vremenskom razživotu.
strpljenje i preplašeni gubitkom
doblju mogu izvevrijednosti Facebookovih diosti neki zaključci
nica otići negdje drugdje, a sa
i možda napraviti
sobom odnijeti i svoj novac. U današnjem predviđanja utjecaja te društvene mreže
svijetu ekstrema, jedan je pravi potez po- (i društvenih mreža općenito) na razvoj
treban da kompaniju lansira u zvijezde, ali različitih generacija korisnika.
jednako je tako i jedan pogrešan dovoljan
Po jednome istraživanju, tu mrežu svada je surva u ponor – već mnogo puta vi- kodnevno posjećuje 50% aktivnih Facebookovih korisnika koji na mreži provedu
đen scenarij.
u prosjeku 23 minute dnevno. Možda ne
Odgoj djece po
zvuči mnogo, ali to znači da takva osoba
Facebookovoj metodi
mjesečno provede 11,5 sati na FacebooIako je riječ o otvorenoj mreži, jedan od ku. Sigurno je da će bilo koji medij koji
uvjeta koji korisnici moraju zadovoljiti da čovjeka toliko okupira kroz dulje vremenbi joj pristupili jest njihova dob. Naime, sko razdoblje na njem ostaviti trag. Ako je
prilikom otvaranja naloga moraju potvr- riječ o adolescentima i osobama koje tek
oblikuju svoju osobnost, cijela je stvar dodatno pojačana.
Oprezno s količinom!
Jedna od najčešće zabilježenih nuspojava korištenja Facebooka je depresija koja
je po toj društvenoj mreži dobila i
Privatnost ispred
praktičnosti
UDID identifikator je jedinstveni alfanumerički niz koji definira neki uređaj s iOS
operativnim sustavom. Sam po sebi, taj
identifikator ne otkriva mnogo, ali kada se
s njim u bazu podataka povežu neki drugi
podatci kao što su prijavni podatci različitih društvenih mreža, UDID može biti
ozbiljan problem po pitanju povjerljivosti
osobnih podataka jer može otkriti identitet osobe koja koristi uređaj i njegove navike. Upravo je zbog toga razloga Apple
odlučio da će od iOS inačice 5.1 odbijati
sve aplikacije koje će prikupljati taj podatak. Razvojni su inženjeri opravdavali prikupljanje toga podatka povećanjem praktičnosti u korištenju mobilnih aplikacija za
krajnjega korisnika. Naime, kada u svojoj
bazi povežu određeni UDID s personaliziranim postavkama neke svoje aplikacije
i kada korisnik reinstalira tu aplikaciju,
njezine se prethodno definirane postavke
(povezane u bazi podataka s tim UDIDem) automatski primjenjuju, a da ih korisnik ne mora ponovno konfigurirati.
190/10/2012 infoTrend 41
>INTERNET
Kao i kod lijeka, doza određuje hoće li ta
mreža na nas djelovati pozitivno ili negativno.
svoj klinički naziv – Facebook depresija.
Intenzivnost je online svijeta jedan od
glavnih uzroka toga poremećaja. Naime,
osoba koja ima velik broj Facebookovih
„prijatelja“, teško može pratiti sve promjene koje te osobe unose. Uz navedeno,
ljudi u Facebookove albume najčešće postavljaju „sretne fotografije“. Fotografije s
putovanja, različitih zabava, vjenčanja i
sl. Na takvim su fotografijama svi sretni
i nasmijani. Kod osobe koja nije osobito
zadovoljna svojim životom, slike poznanika koji žive (na izgled) savršeni život,
mogu dodatno pojačati nezadovoljstvo
koje često kulminira i kliničkom slikom
depresije.
Ne koristite nadzorni softver da bi
svojega juniora nadzirali ili mu ograničili pristup Facebooku ili nekom drugom web-sajtu. Za većinu će djece to biti
samo manja prepreka koju će razmjerno
lako zaobići. Prednost uvijek dajte razgovoru o prihvatljivoj i neprihvatljivoj
upotrebi tehnologije.
Socijalna je zabrinutost (anksioznost)
još jedan poremećaj koji često prati ovisnike o Facebooku. To je svojevrsno
proturječje jer dok osoba u online svijetu ima pozamašan broj „prijatelja“ i vrlo
zanimljiv socijalni život, u stvarnosti je
često riječ o iznimno introvertiranoj i sramežljivoj osobi koja jako teško ostvaruje
socijalni kontakt. Takve se osobe često
osjećaju vrlo dobro povezane s drugima
(jer prate sve njihove objave), dok se istodobno na dubljoj razini osjećaju iznimno
otuđenima i osamljenima.
Barem ste jednom čuli za slučaj kada je
netko kreirao (lažni) nalog u nečije ime
i na njemu objavio različite kompromitirajuće informacije (najčešće o seksualnoj
opredijeljenosti te osobe). To je samo jedan od načina cyberbullyinga koji se provodi pomoću Facebooka. Takvi slučajevi
gotovo redovito imaju rasplet na sudu, a
42 infoTrend 190/10/2012
Razgovor s profesionalcem:
Marko Kvesić
nerijetko završavaju i tragično.
Kod tinejdžera koji mnogo vremena
provode na Facebooku, primijećena je još
jedna negativna osobina – narcisoidnost.
Pitanje, na koje su brojne studije pokušale
odgovoriti, samo se nameće: je li za razvoj te odlike kriv Facebook ili je jednostavno riječ o tome da mreže takvoga tipa
jednostavno privlače narcisoidne ljude.
Ono što je karakteristično za takve osobe
jest da često oko sebe privlače golem broj
„prijatelja“ (od kojih većinu i ne poznaju),
a njihovi su profili redovito dotjerani do
najsitnijih pojedinosti.
Ako se pametno koristi, Facebook nam
može olakšati komunikaciju s našim bližnjima i praćenje događaja u njihovim
životima. Za razliku od starijih metoda
komunikacije (e-pošta, telefon...) ipak je
riječ o mnogo interaktivnijem mediju.
Vrlo često uz ovisnost o Facebooku
ide i ovisnost o videoigrama. Osobe s
takvom ovisnošću redovito ostvaruju
lošije rezultate u školi (ili na poslu) te
su podložnije psihosomatskim zdravstvenim problemima.
Prihvaćanje i socijalni kontakt s vršnjacima su iznimno važni za uredan razvoj
adolescenata. Teško da socijalni kontakt
koji osobe ostvaruju kroz online svijet
može zamijeniti „pravu stvar“, to jest stvarnu interakciju. Ograničite vrijeme
Nastavak na 44. stranici
Teorije poput one da i CIA financira Facebook
radi praćenja aktivnosti njima zanimljivih
osoba, vjerojatno bi našle prostora u emisijama kao što je „Na rubu znanosti“. Ili ipak...?
U IT se
isplati
ulagati
Uza sve (potencijalno) negativne strane
Facebooka, valja istaknuti i jednu iznimno
pozitivnu - mogućnost upotrebe te mreže
u komunikaciji s klijentima. O tome koliko
su hrvatske tvrtke svjesne potencijala toga
komunikacijskog kanala i koliko ga zapravo
koriste te koliko u Hrvatskoj ima stručnjaka
ili tvrtki koje su sposobne provesti dobru
kampanju na Facebooku, porazgovarali
smo s gospodinom Markom Kvesićem iz
tvrtke Gotraffic. Marko Kvesić je iskusni internetski marketinški specijalist, a tijekom
je svoje karijere vodio na desetke kampanja
i za domaće i za strane tvrtke u kojima je
klijentima pomagao poboljšati poslovanje
i osnažiti brand koristeći različite tehnike
internetskoga marketinga.
INFOTREND: Internetsko je oglašavanje dosta širok pojam. Na što točno mislimo kada govorimo o takvome obliku
marketinga? Na koje se sve načine medij
poput Interneta može iskoristiti za oglašavanje?
MARKO KVESIĆ: Slažem se kada kažete
da je internetsko oglašavanje dosta širok
pojam jer postoje zaista brojne tehnike internetskoga marketinga od kojih je svaka
specifična i zahtijeva poseban pristup. Kada
govorimo o internetskome marketingu,
govorimo o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i Interneta u svrhu
oglašavanja. Najpoznatije su tehnike internetskoga marketinga SEO-a (Search Engine
Optimization), tj. optimizacija stranice za
pretraživače, PPC (Pay-Per-Click) oglašavanja gdje se oglasi prikazuju na web-stranicama i pretraživačima (primjer je Google
AdWords ili E-target), E-mail marketing te
sve popularniji marketing putem društvenih mreža (poput Facebooka, Twittera, LinkedIna, Google+, Pinteresta itd.).
Uvijek je pitanje što želite postići svojom
internetskom marketinškom kampanjom.
Želite li povećati prodaju i dovesti nove klijente, želite li povećati svijest o svojem proizvodu, želite li osnažiti svoj brand, želite li
povećati zajednicu svojih kupaca i ojačati
odnos s njima – sve je to moguće koristeći
tehnike internetskoga marketinga na pravi
način.
Portret: Marko Kvesić
Dani kada je tvrtka mogla poslovati bez
barem minimalnoga prisustva na Internetu
su davna prošlost. Čini se da one tvrtke koje
dobro posluju više ulažu u IT tehnologije
(pa tako i u internetski marketing) od onih
koje se bore ostati na površini.
INFOTREND: Ulažu li u internetski marketing tvrtke koje su ionako uspješne
pa si to mogu i financijski priuštiti ili su
tvrtke uspješne upravo zbog ulaganja u
različite internetske marketinške strategije?
MARKO KVESIĆ: Rekao bih da je uspješna
tvrtka ona tvrtka koja ima jasnu strategiju i
viziju što želi postići i kako to postići, a internetski marketing je samo jedan kanal koji
tvrtku može učiniti uspješnijom. U internetski marketing ulažu one tvrtke koje prepoznaju golem potencijal i snagu Interneta te
one tvrtke koje su svjesne da su njihovi kupci upravo na Internetu i žele ih dosegnuti.
Snaga je internetskoga marketinga upravo
u tome da je moguće vrlo precizno doći do
ciljanoga kupca, a uz to, to je mnogo jeftiniji
oblik oglašavanja u odnosu na tradicionalni
marketing. Da bi koristili neki oblik internetskoga marketinga, ne morate biti velika
tvrtka s golemim budžetima za oglašavanje. I male ili srednje velike tvrtke mogu uz
pravoga partnera iskoristiti puni potencijal
internetskoga marketinga.
INFOTREND: Našem se upravljačkomu
osoblju često zamjera poslovna kratkovidnost i nesklonost uvođenju novih
tehnologija u poslovanje. Koliko su hrvatski menadžeri skloni uložiti u dobro
pripremljenu internetsku kampanju?
Mogu li se rezultati internetske kampanje precizno verificirati, tj. izmjeriti?
MARKO KVESIĆ: Mislim da se i taj trend
ubrzano mijenja te da donositelji odluka
sve više shvaćaju velike prednosti i snagu
oglašavanja na Internetu. Tomu svjedoči
stalan rast ulaganja u taj oblik oglašavanja
iako to još uvijek nije na razini na kojoj bi
moglo biti. U ovo vrijeme teške ekonomske
krize upravo se ulaganje u oglašavanje na
Internetu nameće kao logično rješenje zbog
toga što je potrebno znati gdje ide svaka
uložena kuna i kakve je rezultate donijela.
Tu je snaga i učinkovitost internetskoga
marketinga jer je moguće iznimno precizno
mjeriti sve rezultate kampanja. U svakome
se trenutku zna koliko je prodajâ ostvareno
putem Interneta, koliko je puta vaš oglas
prikazan, koliko je puta klikan, gdje se korisnik kretao na stranici i ostalo.
INFOTREND: Facebook, Twitter i ostale
društvene mreže se zbog golemoga broja svojih članova nameću kao iznimno
moćni marketinški mehanizmi. Što bi po
vama bile osnovne premise kojima bi se
morale voditi tvrtke koje žele ostvariti
(pozitivno) prisustvo na takvim mrežama? Može li takvu kampanju voditi bilo
koji zaposlenik ili je bolje angažirati
stručnjaka?
MARKO KVESIĆ: Facebookov profil ima
oko 1,4 milijuna Hrvata, što je i te kako veliko tržište i moćan marketinški mehanizam.
Zbog navedenoga je potrebno razraditi jasnu strategiju kako iskoristiti taj golemi potencijal. Većina ljudi promatra marketing na
Facebooku kao običnu fan-stranicu i pisanje
statusa koji će korisnici „lajkati“, no Facebook je mnogo više od toga. Na fan-stranicu
možete gledati kao i na web-stranicu jer je
moguće kreirati posebno dizajnirane aplikacije koje biste imali i na web-stranici, što
znači da cijelo poslovanje na Internetu možete zasnivati samo na Facebooku. Izbjegnite ozbiljnu poslovnu komunikaciju sa svojim
obožavateljima (fanovima) i komunicirajte s
njima na prisniji način. Nasmijavajte ih, potičite na interakciju i komunikaciju te objavljujte sadržaj koji im daje vrijednost. Nemojte Facebook koristiti samo kao kanal za
prodaju i na silu prodavati, nego razmišljajte
koji je to sadržaj koji je zanimljiv, zabavan i
koji daje vrijednost vašemu ciljanom kupcu.
Za Facebook je kampanju u svakome slučaju bolje angažirati stručnjaka koji će znati
napraviti kvalitetnu strategiju prisutnosti na
društvenim mrežama. Potreban je stručnjak
koji će tvrtki pomoći izraditi kvalitetnu fanstranicu, povećati broj obožavatelja, poboljšati interakciju s njima, ojačati odnos branda sa zajednicom, znati ostvariti virtualni
potencijal Facebooka te u konačnici povećati prodaju. Također je bitno istaknuti jednu stvar, a to je da stručnjak mora provesti
mnogo vremena kako bi savršeno shvatio
proizvod ili uslugu za koju se radi kampanja,
tko je ciljani kupac kojemu se obraćaju, što
točno radi konkurencija itd. Rekao bih da je
uspješna kampanja na Facebooku rezultat
kvalitetne suradnje stručnjaka i klijenta.
INFOTREND: Nedavno smo bili svjedoci PR skandala kada je u javnost procurila informacija o negativnoj kampanji
koju je Facebook (uz pomoć goleme PR
tvrtke Burson-Marsteller) proveo protiv
svojega izravnog konkurenta, Googleove društvene mreže Google+. Koliko su
takvi potezi česti u korporacijskim sučeljavanjima i koje je vaše mišljenje o takvim metodama?
MARKO KVESIĆ: Mislim da postoje bolje
i prihvatljivije PR kampanje od upravo spomenute. Smatram da Google+ još uvijek
nije toliko opasan konkurent Facebooku da
bi morao posezati za takvim potezima.
INFOTREND: Za kraj, recite nam riječdvije o budućim strategijama internetskoga marketinga. Naziru li se na horizontu novi trendovi i u tome području?
MARKO KVESIĆ: Trend su društvene mreže i sadržaj. Korisnici su u središtu pozornosti kao nikad prije. Oglašivači moraju biti što
precizniji i relevantniji prema korisnicima.
Google sve više pozornosti pridaje vrhunskomu sadržaju, blogovima i društvenim
mrežama. Usredotočite se na kvalitetan
sadržaj i blogove koji daju vrijednost korisnicima, koji su pisani za ljude, a ne za pretraživače.
Kod Google AdWordsa je usredotočenost
u relevantnosti, što znači da vaš oglas mora
dati odgovor na korisnikov upit i odvesti ga
na pravu stranicu koja govori o rješenju koje
traži. Što ste relevantniji, Google vas više
voli i plaćate manje cijene klika. Društvene
su mreže sve popularnije - posebice Facebook. Gledajte kako da povećate interakciju na
svojoj fan-stranici kako bi vas Facebook preferirao i prikazivao vaš sadržaj korisnicima.
Uložite vrijeme u analitiku. To je trend. Već
smo rekli kako je sve mjerljivo i iskoristite
tu veliku prednost internetskoga marketinga kako biste optimizirali svoje kampanje
za maksimalne rezultate. Ispitajte, pratite,
mjerite i optimizirajte.
>INTERNET
Kada lovac postane lovina
Početkom je rujna do javnosti došla vijest kako je s prijenosnoga računala jednog FBI
agenta otuđena datoteka koja
je sadržavala oko 12 milijuna
UDID identifikatora. Odgovornost je za taj „pothvat“ preuzela hakerska skupina AntiSec, a
kao izvor te datoteke naveli su
ni manje ni više nego prijenosno računalo agenta Christophera K. Stangla.
Navedeni je agent postao
poznat u krugovima koji se
bave računalnom sigurnošću
nakon videosnimke (objavljene
na Facebooku) na kojoj poziva
osobe koje su prakticirale ili još
prakticiraju različite aspekte računalne sigurnosti, da pristupe
FBI-u te da svoje vještine upotrijebe u suzbijanju različitih
cyber-prijestupa.
Nedugo nakon što je ta vijest
puštena u javnost i nakon što
je FBI (očekivano) opovrgnuo
da su ikakvi podatci otuđeni
s nekoga računala u njihovu
vlasništvu, cijela je priča dobila neočekivani zaokret. Naime,
sigurnosni analitičar David
Schuetz iz savjetničke kuće
Intrepidus group je na osnovi
uzorka objavljene baze došao
do zaključka da ista pripada
(ili je pripadala) publicističkoj
tvrtki BlueToad. Navedena se
tvrtka bavi prodajom mobilnih aplikacija (za iOS i Android
platforme) tako da je logično
da su na svojim poslužiteljima
Cristopher K. Stangl, agent
FBI-a s čijega je prijenosnika
navodno otuđena sporna datoteka s UDID identifikatorima.
čuvali takvu bazu UDID identifikatora. CEO tvrtke BlueToad je
priznao da su imali sigurnosni
incident te da popis Appleovih
UDID identifikatora potječe s
njihovih poslužitelja.
Taj incident otvara već bezbroj puta postavljeno pitanje
sigurnosti osobnih podataka.
Komu sve Apple i slične mega-
kompanije
prosljeđuju
naše osobne podatke?
Kako se naši
podatci koriste i tko sve ima uvid u njih?
AntiSec tvrdi da je naziv otuđene datoteke bio NCFTA_iOS_
devices_intel.csv. NCFTA, što je
akronim National Cyber-Forensics & Training Alliance korporacije. Navedena (neprofitna)
korporacija okuplja međunarodni tim stručnjaka zainteresiranih za razvoj informatičke sigurnosti. NCFTA ima ugovore s
drugim tvrtkama i ustanovama
kao što su FBI, Microsoft, sveučilište Carnegie Mellon i sličnim
subjektima koji se najčešće nalaze na prvoj liniji obrane od
cyber-napada.
Koliko god da smo obučeni
u otkrivanju cyber-kriminala, činjenica je da nam često
treba pomoć tvrtki iz tehnološkoga sektora da bismo na
vrijeme otkrili različite malverzacije i napade izvedene
na Mreži
(Dan Larkin, jedan od
osnivača NCFTA organizacije)
Iz svih raspoloživih podataka
vezanih za taj slučaj, sigurno
je samo jedno. Netko od umiješanih subjekata ne govori
istinu. Je li to hakerska skupina
AntiSec ili BlueToad koji se posipa pepelom zbog ukradenih
podataka – nije toliko ni bitno.
Informacije koje su dospjele do
javnosti u svezi s tim slučajem
u najmanju su ruku proturječne, a prava je istina vjerojatno
negdje između verzija kojih
se drže AntiSec i BlueToad. U
vjerodostojnost ukradenih (i
objavljenih) podataka možemo
biti poprilično sigurni tako da je
pouka priče samo jedna – potpuna sigurnost i anonimnost
na webu je čisti privid. Dok god
vaše podatke sakupljaju različite megakompanije (prečesto
i bez vašega znanja) kojima su
vaši podatci samo roba kojom
će možda već sutra trgovati,
online privatnost ne postoji.
Nastavak sa 42. stranice
koje provodite (vi ili vaše dijete) na društvenim mrežama. Planirajte kada ćete i
koliko minuta dnevno provjeravati svoj
online profil i pridržavajte se plana. Posljednje, ali ne i najmanje važno, održavajte ravnotežu između vašega stvarnog i
online života te uvijek budite svjesni granice između to dvoje.
Koliko su moji podatci sigurni?
Na Internetu ne postoji anonimnost.
Bez obzira na to s koliko se vatrozidova
ogradili, kroz koliko proxyja prolazili
do nekoga web-sajta, uvijek vas se može
pronaći. Jedino je pitanje kolikim sredstvima raspolaže onaj koji vas želi pronaći. Iako je anonimnost na webu utopija, mnogi ljudi ohrabreni prividom
anonimnosti, u (prividnoj) sigurnosti
svoje sobe, na webu rade ono što u stvarnome životu nikada ne bi.
44 infoTrend 190/10/2012
Slična je „hrabrost“ primijećena i kod ranjivosti te aplikacije (ili poslužiteljskoga
Facebookovih korisnika koji na svo- softvera), vaši su osobni podatci često dojim profilima ili na zidovima prijatelja stupni bilo kome tko ima dovoljno znaostavljaju poruke koje uživo nikada ne bi nja, resursa i vremena da do njih dođe.
Facebook svaki dan spriječi od 250
izrekli. Generalni je savjet da nikada na
do 600 tisuća (!) pokušaja
svoj Facebook profil
hakiranja svoje web-apline postavljate bilo kaAko ste na Facebook
kacije. Hakerska skupina
kav kompromitirajući
postavili određeni
Anonymus ne podržava
materijal (bilo po vas
napade na tu društvenu
ili po nekoga vašeg
sadržaj, nema
mrežu.
prijatelja) bez obzira
odustajanja - jednom
Problemi koji se najčešće
na to što ste ograničili
učitani sadržaj je
vezuju uz Facebook su zapristup do njega. Sve
(gotovo) nemoguće
štita online privatnosti, sise svodi na to da se
ukloniti.
gurnost djece na toj mreži
digitalni sadržaj koji
te vrlo čest govor mržnje.
učitavate (fotografije,
Različite se vladine
filmovi, komentari i
agencije često oslanjaju na
sl.) pohranjuje na tvrdi
disk nekoga poslužitelja i stavlja na raspo- Facebook (i ostale društvene mreže) da bi
laganje nekakvoj web-aplikaciji koja ima istražile zločine, prikupile dokaze i slično.
dvojbene sigurnosne mehanizme. Zbog Te agencije imaju pravo pristupa i onim
Istraživanje:
Posao, mobiteli
i mailovi
Not so gay friendly. Nakon što
je Facebookovo vodstvo odbilo
uvesti treći spol kao opciju prilikom kreiranja korisničkoga
naloga, nepalski gay aktivist
Sunil Babu Pant je iz prosvjeda
uklonio svoj profil s te mreže.
Sa 101 godinom, Florence Detlor je najstarija
korisnica Facebooka
profilima koji nisu javno dostupni čak i u
slučaju da ne postoji opravdana sumnja
da bi oni mogli sadržavati njima potrebne
informacije.
Ako imate Facebook nalog, na njega ste
postavili određeni sadržaj i nakon nekoga
vremena želite taj sadržaj ukloniti, razmislite ponovno. Naime, jednom učitani
sadržaj je (gotovo) nemoguće ukloniti
(!). Svaki komentar, svaki like, sve vaše
fotografije i ostali sadržaji čuvaju se neodređeno vrijeme na Facebookovim poslužiteljima čak i kada ih uklonite s vašega
profila. Činjenica da se navedenomu sadržaju više ne može prići kroz standardno
Facebookovo sučelje ni u kojem slučaju
ne znači da taj sadržaj nije tu negdje i da
samo čeka da izroni u najnepovoljnijem
momentu za vas.
Deaktivirati ili isključiti?
Ako je ovaj tekst bio kap koja je prelila
čašu i želite zatvoriti svoj Facebook nalog,
na raspolaganju imate dvije opcije. Prva
je opcija deaktivacija naloga. Tako će vaša
vremenska linija (vaš potpuni profil) biti
uklonjen s Facebookova servisa te vas
nitko neće moći pronaći kroz tu mrežu.
Sav će sadržaj i dalje ostati na Facebookovim serverima (neodređeno vrijeme)
tako da u slučaju da poželite reaktivirati
svoj account, to možete razmjerno lako
izvesti.
Poruke i objave na tuđim zidovima će
ostati, ali vaše će ime biti zasjenjeno (i na
njega se neće moći kliknuti) jer je vaš profil sada neaktivan.
Kada odaberete opciju za deaktivaciju,
Facebook će izvući još jednoga asa iz rukava. Naime, nakon što kliknete na opciju
za deaktivaciju naloga, Facebook će vam
prikazati slike nekih vaših prijatelja uz
notifikaciju kako ćete im nedostajati.
Srcedrapajući prizor koji donekle podsjeća na scenu iz filma „2001: Odiseja
u svemiru“ gdje računalo H.A.L. 9000
moli astronauta Davea da ga ne isključuje (znamo kako je to završilo).
Opcija broj dva je potpuno uklanjanje
Facebookova profila. To se izvodi pomoću Facebookova help deska, a nalog se
ne briše odmah, nego je dodano razdoblje od 14 dana tijekom kojih se korisnik
može predomisliti i svoj nalog ostaviti
na životu. Sve što treba napraviti je logirati se tijekom toga razdoblja čime će se
uklanjanje automatski zaustaviti.
Gotovo propali projekti poput Google+ društvene mreže jasno govore da
čak ni veliki igrači poput Googlea ne
mogu parirati Facebooku na tome području. Masovnost Facebookova članstva toj mreži jamči dug i stabilan život.
Zašto bi se itko prijavljivao na Google+
ili MySpace ako su svi njegovi prijatelji
na Facebooku? Upravo zahvaljujući toj
masovnosti članstva, Facebook si dopušta i ono što mu inače ne bi prošlo s
aspekta privatnosti osobnih podataka.
Mnogi stručnjaci za online sigurnost
traže da Facebook bude više opt-in, a
manje opt-out mreža. To u načelu znači da bi nakon učitavanja svi podatci po
zadanosti (defaultu) trebali biti zaštićeni
te da bi samo njihov pravi vlasnik trebao
odlučiti što će dati javnosti na uvid. Kako
sada stvari stoje, Facebook je tipični optout sustav što znači da su po zadanosti
sve informacije dane na uvid javnosti,
a korisnici se sami moraju pobrinuti za
sigurnosne postavke svojih naloga i njihovih sadržaja.
Poslovni mobitel nakon radnog vremena
zvoni čak 88% ispitanika. Najviše ih zove nadređeni (75%), zatim kolege (67%), a njih 36%
treba klijent. Osim što pozivi dolaze u slobodno vrijeme tijekom tjedna, 25% prima pozive
i vikendom, dok mobitel ‘prekine’ godišnji
odmor 27% ispitanika. Najčešći razlog iznenadnom pozivu od naređenog je učinjena
pogreška, odnosno problem koji treba hitno
riješiti (82%). Pozivi zbog dodatnog posla su
na drugom mjestu (58%), a slijede pozivi zbog
nove poslovne ideje ili prijedloga (40%).
Poslovni mailovi izvan radnog vremena
rjeđi su od poziva - 77% ispitanika zaprimi poslovni mail u svoje privatno vrijeme.
Pošiljatelji su u većini slučajeva nadređeni
(65%), zatim kolege (61%) i poslovni partneri
(41%). Iako mailovi u slobodno vrijeme stižu
manjem broju ispitanika, dolaze češće tijekom godišnjih odmora (35%).
Nadređeni paze da pozivi budu u razumno
doba dana (do 22 sata navečer), no kada se
radi o mailovima situacija je drugačija. Ispitanici navode da su znali primiti poslovni
mail u razdoblju od ponoći do jutra.Iako nisu
dužni odmah odgovoriti, većina ispitanika
(72%) na poslovne pozive i mailove pristigle izvan radnog vremena odgovara čim
ih uoči. Odgovaranje kada dođu na posao
(14%) i odgovaranje s vremenskim odmakom
(14%) prakticira podjednaki broj ispitanika.
Oni koji ne odgovore odmah, najčešće
koriste izgovor da nisu vidjeli primljeni mail
odnosno propušteni poziv (65%). Trećina ispitanika (30%) priznaje da nema ispriku, a 5%
ih se koristiti drugim izgovorima. Iako je to
njihovo slobodno vrijeme, grizodušje nakon
ignoriranja poziva ili maila od nadređenog
osjeća skoro polovica ispitanika (49%). Također, od ispitanika koji na poziv ili mail nisu
odmah odgovorili, njih 42% dobilo je ‘bukvicu’ od nadređenog.
Većina ispitanika (65%) nije pokušala dati
svom nadređenom do znanja da mailovi i pozivi u slobodno vrijeme nisu dobrodošli. Svega 8% se direktno obratilo svom šefu, dok ga
je 27% ispitanika suptilno upozorilo da nije u
redu što ih zove van radnog vremena.
Iako nerado primaju pozive i mailove od
nadređenih, ispitanici znaju i samoinicijativno slati mailove u privatno vrijeme. Najviše
ispitanika ima naviku slanja mailova samo
kada je nužno (88%) ili poslije posla (71%).
Za više informacija obratite se na:
Petra Rulek, Specijalist za promociju
i eksterne komunikacije
E-mail: [email protected],
tel. 01 6065 253
190/10/2012 infoTrend 45
> OSVRT
SmartCard 2012
To nije priča
zbog priče
RAZGOVARALA: ANA MIŠIĆ
INFOTREND: Tvrtka CASE d.o.o. kojoj
ste na čelu, i ove je godine organizirala
konferenciju SmartCard o strukturi i
primjeni čip kartica u Hrvatskoj. Mo�
lim vas da nam kažete što vas je, prije
dvanaestak godina, potaklo da u svoju
obrazovnu djelatnost uvedete tada novu
tehnologiju.
ANTE POLONIJO: U to su vrijeme banke
imale problema s magnetskim karticama
pa su bile spremne zamijeniti ih takozvanom EMV tehnologijom koju su promovirali Visa, MasterCard i u ono vrijeme
Eurocard. Procijenili smo da ta tehnologija ima budućnost to više što je bilo predviđeno da će se na istoj kartici nalaziti četiri
aplikacije.
Započeli smo vrlo rano, gotovo prije
vremena, jer u Hrvatskoj još i nije bilo čip
kartica. Bila je to neka budućnost, sve je
izgledalo dosta obećavajuće, a ipak malo
neizvjesno. A onda su, u proteklih deset
godina, sve naše banke prodane, a s obzirom na to da su morale zamijeniti kartice,
odlučile su se za novu tehnologiju – za čip
kartice. Naša je konferencija time postala
vrlo aktualna i opravdana. EMV kartice
udomaćile su se u Europi, a u Americi ih
tek sad uvode.
INFOTREND: Po čemu se kartice danas
razlikuju od onih prezentiranih na prvoj
SmartCard konferenciji? Možete li nam
ispričati svoju viziju daljnjega razvoja
i uloge pametnih kartica u životu poje�
dinca i društva?
POLONIJO: Kao mnogo svestranija zamjena za gotov novac, pametne su kartice
unijele fantastične promjene, pogotovo u
bankarsko i općenito financijsko poslovanje, ali i u život građana. Sada se mnogo
govori o tome da svijet prelazi na bezgoto46 infoTrend 190/10/2012
vinsko plaćanje. U nekim zemljama bezgotovinsko plaćanje prevladava u više od
80 posto platnoga prometa.
Mnogo je razloga za plaćanje karticama
i budućnost im je osigurana. Tko će sve
izdavati kartice i kako, to je druga priča.
Na okruglome je stolu naše konferencije
kolega iz HT–a rekao da oni vide problem
u kovanicama koje se koriste pretežno za
mala plaćanja, novine, prijevoz, cigarete
i tako dalje. Tvrtke koje rade sa sitnim
novcem moraju ga brojiti, nositi, predavati i opet podizati za drugi dan, što je vrlo
skup proces pa i tu kartica ima svoju budućnost.
Kod nas to još uvijek nije uvedeno,
malo koji kiosk pruža mogućnost plaćanja
karticom. U malim se zemljama kao što je
naša novosti uvode znatno sporije nego u
velikim sredinama gdje je to isplativije.
INFOTREND: Osim maloga broja kori�
snika, koje su glavne prepreke razvoju
kartičnoga poslovanja u Hrvatskoj?
POLONIJO: Često je kočnica u nerazumijevanju. Plaćanje je parkiranja putem
SMS-a prihvaćeno trenutačno jer su ljudi odmah uvidjeli korist i praktičnost te
novosti. Tu su našli svoj interes i banka i
parkiralište i pošta koja naplaćuje impulse. Riječ je o win-win situaciji u kojoj svi
imaju koristi.
Bankomati su se također brzo uhodali,
ljudi su već zaboravili grozne redove u
banci. A evo, na Konferenciji smo saznali
da i POS strahovito raste, ali tu ima i negativnosti. U trgovini, na blagajni, poredano
je pet POS-ova od pet različitih banaka.
Isti je slučaj i s bankomatima. Riječ je o
golemoj neracionalnosti jer tehnologija
omogućava objedinjenje tih funkcija.
INFOTREND: SmartCard konferenci�
ja okupila je velik broj sudionika. Kako
ocjenjujete aktualnost i kvalitetu sadrža�
ja ovogodišnjih predavanja, radionica,
Predavači su ponudili
vrlo zanimljive teme.
Prezentirali su projekte
koji se kod nas rade,
koji su napravljeni,
koji su uspjeli, ali ne
uvijek i u Hrvatskoj.
O ovogodišnjoj
SmartCard konferenciji
razgovaramo
s osnivačem i
organizatorom
Antom Polonijom.
seminara i okrugloga stola u odnosu na
prošlogodišnju konferenciju?
POLONIJO: S obzirom na krizu, bojali
smo se da će biti manje sudionika nego
lani. A dogodilo se suprotno jer su neke
teme izazvale posebnu pozornost. Primjerice, kao velika novost prezentirani su
bankomati koji su ujedno i mjenjačnice, a
vi znate kakve drame u vezi s time nastaju
u turističkoj sezoni.
Pozornost privlači i plaćanje cestarine
ENC-om, što je zapravo elektronički novčanik u koji uložite novac i trošite dok ga
ima. U zapadnoj je Europi dosta u modi i
plaćanje prijevoza karticama. A i kod nas
to imaju Pula, Osijek i Zagreb, ali to su još
izolirani slučajevi. Osim toga ako koristite
vozila različitih prijevoznika, trebali biste
sve plaćati jednom karticom, a sustav bi
trebao izračunati koliko kojemu prijevo-
tehnologije koje su u najavi ili već kreću,
drugoga su dana na redu bili standardi,
smjernice koje se odnose na poslovanje,
kako bi se nešto što bolje napravilo. Svi ti
naši projekti u biti moraju biti usuglašeni
s projektima EU-a. Europska je zajednica već odavno poduprla mnoge projekte
- najprije je zacrtala smjer razvoja pa podržala pilot-projekte, a sada se ti projekti
već uvode.
A mi? Mi ćemo se, s našim šarolikim
razvojem – malo ovamo malo onamo –
vrlo teško uklopiti. Primjerice, kada k
nama dođe čovjek iz Europske unije, bio
to Francuz ili Nijemac, on ima europsku
zdravstvenu iskaznicu i mi je moramo prihvatiti jer Europska unija to traži. Jesmo li
svjesni da ćemo, kada uđemo u Europsku
uniju, morati imati sve u elektroničkome
obliku kao i oni? Dosad smo odmahivali
rukom i govorili: „ma baš nas briga, kada
zniku pripada vašega novca. No kod nas ćemo mi u Europsku uniju?“. E sada, kad se
svelo����������������������������������
���������������������������������������
na�������������������������������
���������������������������������
nekakvih����������������������
������������������������������
devet����������������
���������������������
mjeseci��������
���������������
, odjed������
se o svemu previše filozofira, svatko oče- to����������������������������������������
�����������������
je���������������
��������������
prekratko�����
����
vri�
kuje da će biti izigran pa je takvu suradnju nom su svi u panici: „to������������������
jeme,
pa
što
ćemo
sada?“.
teško ostvariti.
Po mojem mišljenju i to je�������������
���������������
jedan�������
������������
od����
������
ra���
INFOTREND: Možete li nam naznačiti
zašto ove��������������������������
�����������������������������
godine�������������������
�������������������������
vlada�������������
������������������
ve����������
������������
će zanimaključne teme konferencije i upozoriti na zloga������������������������������������
nje za Konferenciju jer sada svi istražuju
najbitnije autore i izlaganja?
što to Europska unija ima, kako to kod
POLONIJO: Bilo je dosta kvalitetnih predavanja i domaćih i stranih koje su ljudi njih funkcionira, što moraju napraviti da
pozorno slušali iz jednostavnoga razloga bi se prilagodili, koliko to stoji i tako dajer govore o novostima ili iskustvima, a lje. Zato i ti strani predavači trljaju ruke
neke smo predavače pozvali jer dolaze iz jer se njima također pruža nova prilika za
branše ili tvrtki koje su nam zanimljive. posao. I banke i trgovci i ostali morat će
Htjeli smo, primjerice, saznati što će biti s nešto potrošiti na prilagodbu Europi.
INFOTREND: Na okruglome smo stolu
novom hrvatskom osobnom iskaznicom,
imali priliku čuti sumnji�
ali to je obavijeno velom
čave izjave o uvođenju be�
tajne kao što je to nekada
skontaktne kartice. Jedan
bilo s plaćanjem cestarina Mnogo se govori o
ili uslugama zagrebačkoga tome da svijet prelazi je sudionik čak primijetio
da ako neki vide NFC kao
ZET-a.
na bezgotovinsko
svijetlo u tunelu, moraju
Predavači su na Smart plaćanje. U nekim
Cardu ponudili vrlo zgod- zemljama prevladava se zapitati nije li to svije�
tlo vlaka koji im dolazi u
ne i aktualne teme. To nisu
u
više
od
80
posto
susret.
bile priče radi priča. Preplatnoga
prometa.
POLONIJO: Najlakše je
zentirali su projekte koji su
napravljeni, a koji su djelotvorni. Tvrtka izdati nove kartice. No ova koju sada svi
AKD koja proizvodi kartice i svake godi- imamo u džepu stoji 3 eura, a ona s NFCne kod nas prezentira dva ili tri svoja pro- om recimo 6 eura. E sada, ako morate
�������������������������������
milijun������������������������
�����������������������
kartica����������������
���������������
ili������������
�����������
devet������
�����
milijekta, pohvalila se svojom zdravstvenom zamijeniti��������������������������������
koliko������������������������������
������������������������������������
ih���������������������������
�����������������������������
ima�����������������������
��������������������������
u���������������������
����������������������
Hrvatskoj�����������
��������������������
, to�������
���������
su����
������
ve���
iskaznicom koja je prihvaćena u Makedo- juna�������������������������������������
liki
novci,
a
treba
uložiti
i
u
POS-ove
koji
niji, ali ne i u Hrvatskoj. Ondje su je uveli
neki stranci. Ima tu različitih paradoksa. mogu čitati NFC signal. Banke će ući u to
Ili su naše tvrtke skupe ili se njima ne daje ulaganje ako znaju da će od toga imati kopovjerenje. Naši predavači iznose svoje risti, a treba imati na umu da to u Europi
projekte koji su se pokazali uspješnima, nije baš lako prihvaćeno, da treba neke
navike mijenjati, da treba neke ljude priuali u Hrvatskoj baš i ne prolaze.
Ako Konferenciju analiziramo po da- čiti, da se mora ljudima to približiti. Pa se
nima, prvi su dan predstavljane nove započinje s malim plaćanjima u kioscima,
u lokalnome prijevozu i malim trgovinama jer tu je najlakše dokazati praktičnost
NFC-a. A to kod nas znači i prilagodbu
oko 100 tisuća POS-ova koliko ih ima u
Hrvatskoj. Ulaganja su velika, a povrat
upitan. Zato NFC za sada teško prolazi i
u Europi.
INFOTREND: Mijenja��������������������
li�����������������
�������������������
se��������������
����������������
tijekom
�������������
godi�
na sastav publike koja prati SmartCard?
U kom smislu – strukovno, generacijski,
po spolu ili interesima?
POLONIJO: U početku, kada se govorilo
o elektroničkome potpisu, pa o zakonu o
zaštiti sigurnosti, onda je to bila jedna publika, a sada kada se sve više govori o iskustvima, o gotovim projektima, onda se tu
već pojavljuje neka druga publika, osim
one prijašnje pojavljuje se i nova. Publika
bira uvijek po temama i ako mi uvedemo
neku novu temu, onda će se naći i odgovarajuća publika. Primjerice, prije dvije-tri
godine dosta se govorilo o zdravstvu, bile
su te e-uputnice, pa e-doktor, pa e-recept,
pa smo mi imali tu temu i onda je, naravno, dio publike bio iz zdravstva.
Obično nam dolaze visoko rangirani
ljudi iz različitih tvrtki, direktori razvoja
ili netko tko se bavi implementacijom.
Bilo je i visokopozicioniranih ljudi iz banaka, ali to je uvijek neka određena prigoda ili prilika. A treba voditi računa o tome
da ni troškovi sudjelovanja nisu mali – to
je put, trodnevni boravak, smještaj, kotizacija. Sada se gleda na svaku kunu. Ove
smo godine imali 210 sudionika, a 2008.
kada su se uvodile kartice, SmartCardu je
nazočilo 300 ljudi.
INFOTREND: Imate li već danas viziju
sadržaja 14. SmartCard konferencije i
promjena koje želite unijeti na osnovi
ovogodišnjih iskustava?
POLONIJO: To je zaista teško reći. Ima
tehnologija koje se najavljuju i koje se
nude već i na ovoj konferenciji, ali trebamo vidjeti hoće li to biti prihvatljivo. Treba procijeniti jesu li zaista korisne ili samo
zanimljive.
No vjerojatno ste zamijetili da ove godine nismo imali seminare, a oni su uvijek
pratili naše konferencije. Ljudima je to postalo preskupo, zamorno, tempo je na ovoj
Konferenciji bio dosta oštar... Osim toga,
sudionici teško plaćaju i osnovnu kotizaciju, iako je u odnosu na strane konferencije
vrlo mala. Tjedan dana prije SmartCarda
vrlo je slična konferencija u Portorožu
imala kotizacije u iznosu od 1000 eura,
dok je naša bila četverostruko manja.
190/10/2012 infoTrend 47
>OSVRT
WEEKEND MEDIA FESTIVAL
Bum se tek
očekuje
Tradicionalno već petu godinu medijski i
marketinški stručnjaci kraj rujna rezerviraju za
Weekend Media Festival u Rovinju. Ovogodišnji
se Weekend održao od 20. do 23. rujna 2012. i
privukao je 4000 stručnjaka, 500 akreditiranih
novinara, preko 100 predavača i panelista
koji su razmjenjivali iskustva i znanja.
PIŠE BORIS PLETIKOSA
Iako je riječ o skupu stručnjaka za marketing i medije, sve je veća poveznica s
novim tehnologijama, informatikom, posebno u području Interneta i društvenih
mreža. Razlog je tomu da korisnici na
Internetu provode preko 30% svojega vremena, dok oglašivači za taj medij izdvajaju
svega 8% svojih budžeta za oglašavanje.
Mnogi brendovi kod nas nisu još prihvatili Internet kao svoj medij za oglase.
To govori da se u budućnosti u tome segmentu tek očekuje bum i da će se pojaviti
tisuće novih inovativnih aplikacija za promidžbu, što će IT industriji dati novi zalet.
Mnogi mladi programeri upravo u tome
vide svoju poslovnu budućnost. Nove tehnologije, gadgeti poput pametnih telefona
i tableta, društvene mreže s viralnim sadržajem postaju dio integriranih marketinških kampanja. I, slobodno možemo reći,
svi su online. Ako netko nije, već dobrano
kasni. Na Facebooku je već 70 posto internetskih korisnika, a u velikoj je mjeri
prihvaćen i QR kod kao novo sredstvo
promidžbe.
48 infoTrend 190/10/2012
Oglašavanje na Internetu u Hrvatskoj je
lani naraslo čak za 131 posto, ali to je ipak
još uvijek vrlo mali udio ovog tržišnog segmenta. Razmotrimo neke od uspješnih
projekata vezanih za informatiku i Internet.
Kako je Istra postala
društvena regija?
Kako
društvene
mreže mogu utjecati na pozicioniranje
regije, prezentirali su
Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije sa
svojim timom u prezentaciji Kako je Istra
postala
„društvena“
regija. Dvije trećine
korisnika
Facebooka dijeli pojedinosti
sa svojih putovanja, i
ažurira statuse dok su
na odmoru, samo su
neki od podataka koje
je iznio Karol Karpinski iz Facebooka. Taj
je podatak zasigurno
utjecao da čelne osobe istarskoga turizma
započnu s izradbom digitalne strategije. Neki su od njezinih elemenata razvoj
destinacijskoga internetskog portala na
sedam jezika, kampanje, blogovi te socijalni mediji. Kako bi potaknuli turiste da
što više dijele sadržaja, nastoji se osigurati
što veća pokrivenost wi-fi signalom. Da
korisnici sve više prepoznaju digitalne
kampanje, dokaz
je da je stranica
Visit Istra u samo
4 mjeseca prikupila 33.000 fanova na Facebooku
i 500 sljedbenika
na Twitteru.
Nove tehnologije,
gadgeti poput
pametnih
telefona i tableta,
društvene
mreže s viralnim
sadržajem postaju
dio integriranih
marketinških
kampanja.
Print vs.
Digital
Vječna dvojba
između printa i
online bila je tema
i ovoga Weekenda, a Arno Laeven
u svojem je predavanju Inovacija
u medijima: gdje
pronaći
novac!
zaključio da je nužna integracija. Laeven
ističe kako je iPad donio revoluciju za izdavače jer nudi interaktivne mogućnosti
poput dodira i zvuka s mogućnošću linkova, te da to treba iskoristiti. Stoga se očekuje da se tiskani mediji prilagode novim
mogućnostima i ponude svojim čitateljima više. Predviđa kako će cijena tiska rasti
sve više i više te kako će print biti samo za
premium sadržaj, dok će online biti masovni medij. Već je i učinjen prvi korak.
Glavni urednici listova Finance iz Slovenije, Business.hr iz Hrvatske, Oslobođenja
iz Bosne i Hercegovine, Novoga magazina
iz Srbije, Vijesti iz Crne Gore te Kapitala
iz Makedonije potpisali su ugovor o suradnji i lansiranju medijskoga projekta
Biznis plus, kojim će na jednu platformu
integrirati sve poslovne informacije iz zemalja regije.
Nagrada za prvo godišnje
izvješće u Hrvatskoj na iPadu
Jedna od vodećih inovativnih marketinških agencija Bruketa&Žinić OM redovito osvaja nagrade za najuspješnije
uratke. Ove su godine nagrađeni za godišnje izvješće Adris grupe s kampanjom U
dobrim rukama. Prilikom dodira, topline
dlanova izvješće otkriva zelene floralne
dijelove, metaforički prikazujući kako
ruke mogu postići što god požele. Digitalna je inačica izvješća prilagođena za
iPad, što je prvi primjer u Hrvatskoj. iPad
platforma omogućuje jednostavniju distribuciju, veću razinu interakcije te osvježivanje podataka i nakon objave. Budući
da u tiskanome izdanju izvješća čitatelj
obavlja interakciju toplinom svojih ruku
(dodirom), isto je načelo primijenjeno i u
iPad inačici.
Prvi Google AdWords
Premier u Hrvatskoj
U sklopu petoga Weekend Media Festivala Hrvatski je Telekom najavio strateški sporazum s Googleom, čime je postao
prvi Google AdWords Premier partner u
Hrvatskoj. Kao Google AdWords Premier
partner omogućit će obrtnicima te malim
i srednjim poslovnim korisnicima oglašavanje na Googleu po načelu ključ u ruke,
gdje će HT upravljati online kampanjama
korisnika i osigurati njihovu učinkovitost putem stalne optimizacije. Ne zaboravimo da tportal.hr bilježi 13 milijuna
posjeta tjedno.
Ostala zbivanja
Najveći su interes izazvali novi formati, poput Hard Talka, u kojem su gosti bili
predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil
Tedeschi, te veterani regionalne medijske
scene Goran Milić i Aleksandar Tijanić.
Njihova je rasprava privukla toliko ljudi
da se u velikoj dvorani Weekenda tražio
stolac više.
Rasprava je bila posvećena kriznomu
komuniciranju, a zaključak je bio da o
krizama treba razmišljati prije nego što
se dogode jer je priprema majka svakoga
uspjeha u upravljanju krizom. Na panelu
je o stanju novinarstva rečeno da novinarstvo nikada nije bilo produktivnije nego
danas, proizvodnja sadržaja i konkurencija veće su nego ikada, kao i broj platformi
na kojima se taj sadržaj objavljuje.
Sadržajna je bila i panelna rasprava o
budućnosti Hrvatske i regije, u kojoj su
sudjelovali prvi potpredsjednik hrvatske
Vlade Radimir Čačić i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić. Razgovaralo se
i o TV rejtingu i sportskim sponzorstvima, a predstavljeno je i globalno tržište internetskih igrica te inovacije u medijima.
Na Weekendu je održana i 13. konferen190/10/2012 infoTrend 49
>OSVRT
Istraživanje: MEDIJI I NOVE TEHNOLOGIJE
Na Weekend Media Festivalu 2012 prezentirano je i istraživanje koje je provela
agencija Mediascope Europe, o ponašanju potrošača na europskom medijskom
prostoru. Istraživanjem je obuhvaćeno 28 zemalja, a prvi put bila je uključena i
Hrvatska. Glavni cilj ove studije je bio prikazati različite navike potrošača širom Europe i Hrvatske te usporediti njihove sličnosti i razlike. Naglasak je stavljen na medijske promjene, na nastajanje i razvijanje online medija i praćenje videa, socijalnih
medija s posebnim osvrtom na Internet-trgovine. Istraživanje je obavljeno u veljači
ove godine.
Koje medije i koliko koristimo?
Ako promatramo ukupnu odraslu populaciju Hrvatske od 3,8 milijuna ljudi, onda
možemo zaključiti da je 64% ili 2,8 milijuna Hrvata online. Oni provedu na Internetu 15,1 sat tjedno. Gotovo isti podatci vrijede i u zemljama EU, s tim da se kod nas
još i danas više sluša radio, a manje čitaju časopisi. Možda razlog ipak treba tražiti
u slabijoj kupovnoj moći Hrvata.
Koje medije i koliko koristimo u EU i Hrvatskoj?
sati tjedno/%
TV
Online
Radio
Novine
Časopisi
HR
17,5/99%
15,1/64%
15,5/81%
4,4/66%
3,5/35%
EU
16,8/95%
14,8/65%
12,7/64%
4,6/62%
4,0/48%
Kojim uređajima se spajamo na Internet?
Pomoću računala na Internet se spaja 2,4 milijuna Hrvata. No, računalo već nekoliko godina nije i jedina mogućnost da budete online. Sve više se koriste mobilni
uređaji. Mobilnim telefonom se spaja 800.000 Hrvata, tabletima 200.000, dok se
60.000 priključuje pomoću igraćih konzola. Vidimo da je u EU dvostruko više onih
koji se spajaju prijenosnim uređajima, a da pada broj onih koji se spajaju stolnim
računalima. Opet kupovna moć, jer i kod nas bi svatko volio imati iPad.
Kako se spajamo kod kuće?
cija za odnose s javnošću HUOJ-a. Weekend Media Festival zatvoren je regionalnom revijom najboljih reklamnih agencija
BalCannes. Publika je imala priliku vidjeti
25 najboljih od 101 prijavljene kreativne
kampanje iz 52 agencije iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Kampanje koje su
proglašene najboljima i nagrađene često
su bile integrirane marketinške kampanje
koje su koristile moć novih tehnologija,
društvenih mreža i oslanjale se na viralni „buzz“. I nemojte misliti da se tamo
samo radilo. Osmišljen je iznimno bogat i
zanimljiv zabavni program s mnogim gostima, koji su duboko u noć držali budnima
sudionike konferencije.
50 infoTrend 190/10/2012
sati tjedno/%
Stolno
računalo
Prijenosno
računalo
Netbook
Tablet
e-čitač
HR
75%
57%
14%
4%
2%
EU
62%
56%
14%
9%
6%
Mobilni Internet
Pojava iPhonea i poslije cijele generacije pametnih telefona rezultirala da 32% Hrvata i 44% EU-građana ima takav uređaj stalno kod sebe pa stoga mnogi mogu
biti uvijek i svugdje - online. Nažalost, tarife mobilnih operatera u Hrvatskoj za te
usluge su bezobrazno visoke pa je spajanje na Internet takvim uređajima mnogima nedostupno. Stoga se mobilnim uređajima uglavnom spajamo preko wireless
mreža na koje naletimo u gradu, kafiću, na poslu ili kod kuće. Osim za razgovore ti
pametni mobilni uređaji služe za prijem e-maila i kontakte preko društvenih mreža.
Mnogi ih koriste kako bi se zabavili ili bili informirani, a neki i za online-kupovanje.
Što se sve radi u tim trenucima promatramo u razdoblju od jednog tjedna.
Komunikacija
sati tjedno/%
Slanje i
primanje
e-mailova
HR
EU
30%
37%
Korištenje
privatne
društvene
mreže
28%
29%
Korištenje
službene
društvene
mreže
6%
13%
Internet kao medij za komuniciranje
Pojavom Interneta komunikacija među njegovim korisnicima doživjela pravi bum.
Čak 98% komunicira putem e-maila, dok ih 85% koristi društvene mreže. Po raznim
forumima je 72% korisnika, dok se slanjem poruka služi njih 82%. Novi model je komunikacija na društvenim mrežama. Gledaju se fotografije, komentiraju događaji,
formiraju se razne grupe istomišljenika i obožavatelja. Ne samo da se može lajkati
i dati podrška nekome brandu, stranici... već se mogu osnovati i grupe za bojkot,
prosvjede i sve se to odvija munjevitom brzinom. Svojedobno je najveću revoluciju
napravio Skype sa svojim besplatnim razgovorima s poslovnim partnerima, prijateljima i rodbinom širom svijeta. VOIP telefonija je također doprinijela drastičnom
padu cijena međunarodnih razgovora i omogućila češće kontakte, naprimjer, s ujakom u Australiji dok se nekad sve svodilo na jedno pismo i čestitku za Božić.
ICT INDUSTRIJA<
Internet-trgovina
U početku je kupnja putem Interneta izazivala strah za sigurnost plaćanja i
isporuku plaćene robe. Mnogi su željeli vidjeti boju, opipati materijal, probati
veličinu. Ipak prednosti kupnje u online-trgovinama su daleko veće negoli
moguće zlouporabe, što se ponekad i dogodi. Za svaki proizvod možete saznati mnogo više tehničkih detalja, vidjeti komentare drugih, a često i cijena
zna biti niža. Globalno tržište omogućava kupnju izvan granica matične zemlje pa se često kupuje ono što nije moguće naći kod nas. U Hrvatskoj 98% korisnika želi kupovati putem Interneta usprkos strahu. Ipak, kupovalo ih je 80%,
a samo 9% online-kupnje se odvija među hrvatskim Internet-korisnicima. Oni
koji kupuju putem Interneta potrošili su u promatranih 6 mjeseci po 227 € što
je naspram 544 € u EU više negoli upola manje. Prosječan broj kupnji bio
je 7 dok ih je u EU bilo 13.
Najpopularniji proizvodi kupljeni online
sati
tjedno/%
Odjeća
za koncerte,
Elektro- Odmor Koz- Kartekazalište
Knjige i modni Putne
i
karte
nika
metika
dodaci
festivale
HR
33%
24%
17%
17%
13%
11%
17%
EU
43%
38%
34%
32%
28%
26%
25%
Najposjećenije stranice
Neke Internet-stranice korisnici posjećuju svaki dan, a neke po potrebi jednom ili više puta mjesečno. Pogledajmo one koje se svakodnevno gledaju i koliko. Očigledno je da u današnjoj besparici Hrvati radije čitaju novosti po portalima negoli da kupuju dnevne novine, ali su i veći poklonici
društvenih mreža nego što su EU-građani.
Posjet stranica
sati
tjedno/%
Društvene
mreže
Novosti
Video
Bankarstvo i
financije
Hobi
Sport
Forumi
Posao
Glazba
Lokalne
informacije
HR
54%
60%
37%
13%
16%
16%
19%
15%
13%
14%
EU
43%
40%
18%
16%
15%
12%
11%
11%
10%
9%
Što radimo dok smo online?
Televizija kao najgledaniji medij postupno se integrira na Internet. Prednost gledanja programa putem Interneta jest da to možeš kad god želiš,
bez potrebe snimanja ili trčanja pred mali ekran u točno određeno vrijeme. Čak 15% Hrvata gleda TV dok surfa ili u prosjeku provede 2,6 sati tjedno
koristeći oba medija istodobno. Internet pomaže u upravljanju životnim stilom kod 86% Hrvata i kod 81% EU-građana. Njih 52% (EU 46%) bolje
upravlja financijama, a svega 30% Hrvata koristi Internet za rezervaciju hotela i godišnjih odmora, dok je u Europi ta brojka znatno veća i iznosi 43%.
Kako bi ostvarili kontakt s prijateljima i rodbinom 78% Hrvata koristi Internet, dok EU-građani zaostaju sa 63%. Ono što najviše zanima marketing
stručnjake jest da 53% (EU 51%) misli kako im Internet pomaže odabrati bolji proizvod ili uslugu, a 38% Hrvata i EU-građana je zainteresirano za
povezivanje u društvene mreže.
Što provjeravamo na Internetu prije odluke o kupnji?
sati
tjedno/%
Putne
karte
Elektroniku
Putovanja
Mobilne
telefone
i ponudu
operatera
Financijske
usluge
Automobile
Odjeću i
modne
dodatke
Osiguranja
Kozmetika
Proizvodi
za zdravlje
Uređenje
doma
HR
45%
62%
44%
66%
45%
48%
34%
30%
30%
41%
36%
EU
57%
57%
53%
50%
47%
44%
41%
39%
35%
35%
35%
Internet i zabava
Neosporna je činjenica da je Internet doživio takav brz i strelovit rast nudeći obilje zabave na jednostavan i jeftin način. Zabavu nalaze sve dobne
skupine od djece do starijih osoba. Na stranu zaštita autorskih prava, koja se često kršila ili se još krši. Ali, prilagodili su se i proizvođači zabave pa
je sad mnogo lakše kupiti jednu pjesmu koja vam se sviđa, negoli ranije cijeli album na gramofonskoj ploči, kazeti ili CD-u. Osim toga portali poput
You Tubea su omogućili da svatko stavi svoje uratke, koji postaju dostupni milijunima ljudi u trenu. Često je riječ o vrlo smiješnim, ali ima i vrlo
ozbiljnih uradaka, stoga ne čudi da je gledanje videoclipova najzabavnije.
Zabavni sadržaji
sati tjedno/%
Gledanje
video
clipova
Slušanje
radija
Slušanje
glazbe
online
Gledanje
filmova
Gledanje
TV-a
online
Gledanje
događaja
uživo
Preuzimanje
glazbe
Korištenja
Pay TV-a
Preuzimanje
video
clipova
Preuzimanje
filmova
Preuzimanje TV
programa
Podcasting
HR
92%
68%
68%
69%
51%
59%
58%
36%
67%
61%
47%
55%
EU
81%
67%
66%
66%
60%
59%
57%
54%
52%
51%
46%
43%
Zabava/informacije
Internet-trgovina
sati
tjedno/%
Surfanje
pomoću
pretraživača
Preuzimanje
ili slušanje
glazbe
Mobitel
kao
tražilica
Preuzimanje ili
korištenje
aplikacija
Preuzimanje ili
igranje
igara
Gledanje
filmova,
TV-a ili
video
clipova
Preuzimanje
filmova,
TV ili video
clipova
HR
28%
19%
17%
17%
13%
7%
4%
EU
33%
28%
27%
23%
19%
16%
16%
sati
tjedno/%
Gledanje
oglašavanja
na Internetu
Onlinekupnja
putem
pretraživača
Onlinekupnja
putem
aplikacije
HR
10%
6%
5%
EU
17%
11%
9%
190/10/2012 infoTrend 51
>ICT vijesti
>TELEKOMUNIKACIJE
Srbija
Prefiks
Prosvjedna nota glavnomu tajniku ITU-a. Potpred-
sjednik Vlade Republike Srbije
i ministar spoljne i unutrašnje
trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić uputio je prosvjednu
notu glavnomu tajniku Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) Hamadunu Tureu
povodom rezolucije kosovske
skupštine kojom se zahtijeva da
se međunarodni prefiks Srbije
(381) koji koriste fiksna i mobilna telefonija na Kosovu i Metohiji zamijeni međunarodnim
prefiksom Albanije (355). Ljajić
je u prosvjednoj noti istaknuo
da je spomenuta rezolucija gruba zloupotreba međunarodnih
sporazuma i standardâ, a posebno relevantnih rezolucija i
preporuka Međunarodne unije
za telekomunikacije.
Napredak
e-Uprave
Srbija na 51. mjestu u
razvoju e-Uprave. Ujedinjeni
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
su narodi objavili rezultate najnovijega istraživanja o razvoju
e-Uprave u svijetu. Prema izvješću koje je objavljeno 1. ožujka
2012. Srbija je napredovala čak
za 30 pozicija i dostigla 51. mjesto na svjetskoj rang-listi od 190
zemalja. Time je Srbija svrstana
među tri zemlje u svijetu koje
su ostvarile najveći napredak
u e-Upravi u proteklim dvjema
godinama. Za ostvareni su napredak posebno zaslužni uspjesi u razvoju i primjeni portala
www.euprava.gov.rs. koji ima
oko 300 elektroničkih servisa za
građane i pravne osobe.
Tesla
Obilježen Dan nauke i
dan rođenja Nikole Tesle.
U Beogradu je 11. srpnja 2012.
obilježena 156. godišnjica od
rođenja Nikole Tesle. U galeriji
“O3one” od 9. do 13. srpnja 2012.
bila je otvorena izložba “Teslina
vizija Interneta”. U Muzeju nauke i tehnike održana je tribina
“Nikola Tesla i 21. vek”. Prof. dr.
Božidar Radenković s FON-a
Sigurnost Balkana
Borba protiv računalnoga kriminala. Predsjednik
Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica
Dačić založio se 13. rujna 2012.
u Sarajevu za unaprjeđenje
međunarodne i regionalne suradnje u suprotstavljanju svim
oblicima visokotehnološkoga
kriminala.
Dačić je, obraćajući se sudionicima međunarodne konferencije
“Sigurnost Balkana, tehnologija i obrazovanje – izazovi u svijetu kibernetičke infrastrukture”, naveo da se najnovije informacijske i telekomunikacijske tehnologije sve više koriste i u počinjenju kaznenih djela i u međusobnoj komunikaciji između članova
kriminalnih skupina. Prema njegovim je riječima u posljednjih
pet godina u Srbiji otkriveno 4570 kaznenih djela visokotehnološkoga kriminala, među kojima je 59 kaznenih djela protiv
sigurnosti računalnih podataka. Elektronička se komunikacija
upotrebljava kako bi se ugovorila kupoprodaja narkotika i oružja,
trgovina ljudima i sl. On je naveo da je u Srbiji u okviru Službe za
borbu protiv organizovanog kriminala osnovano Odeljenje za
borbu protiv visokotehnološkog kriminala
52 infoTrend 190/10/2012
održao je predavanje “Nikola Tesla i savremene telekomunikacije”, a dr. Petar Kočović prikazao
je prezentaciju “Šta bi bilo da
nije bilo Nikole Tesle?”.
PayPal
PayPal stiže u Srbiju 2013.
Srbija je uklonila sve formalne
prepreke da PayPal, sustav online plaćanja, dođe u Srbiju i
očekuje se da će se od sljedeće
godine jednostavno i lako kupovati internetskim putem. Priopćeno je da su Narodna banka
Srbije i Ministarstvo finansija
otklonili sve pravne prepreke za
primjenu PayPala u Srbiji.
INFOFEST 2012.
INFOFEST 2012. održava
se u Miločeru od 30. rujna do
6. listopada 2012. Za nastup na
Infofestu 2012. među prvima su
se već prijavili: Oracle, Ericsson
Nikola Tesla, Čikom, Embassy
Techzones, Univerzitet Meditiran…. U okviru Infofesta 2012.
održat će se, kao prethodne
godine, e-Savjetovanje poštanskih uprava regije. Organizatori
Infofesta su: Ministarstvo za informaciono društvo Crne Gore
i Agencija Biznis Link iz Beograda. Više informacija na stranici
www.infofest.com.
Ćirilična
domena
Počela je slobodna registracija naziva .СРБ domena. Od 1. kolovoza 2012.
u 12.00 sati započela je slobodna registracija .СРБ ćirilične
internetske domene, najavio je Registar nacionalnog internet
domena Srbije (RNIDS). Pravo
registracije sada imaju svi, bez
obzira na to imaju li već registriran .rs domenu ili ne. Trenutačno ima registriranih oko
7.500 .СРБ domena. Ćirilična
nacionalna domena Srbije .СРБ
је jedina internetska domena
na svijetu u kojoj se sve adrese
sajtova pišu onako kako se i izgovaraju.
Novinarsko
znanje
Novinari dobro poznaju mogućnosti društvenih
mreža. Prof. dr. Miroljub Ra-
dojković s Fakulteta političkih
nauka u Beogradu predstavio
je rezultate ankete među 260
novinara. Anketa je pokazala
da najveći broj novinara dobro
poznaje mogućnosti Interneta i
društvenih mreža. Ali, novinari
u 50 posto slučajeva prije svega
kao izvor informiranja koriste
osobe koje su kompetentne govoriti o određenoj temi. Uporaba je Interneta tek na petome
mjestu. Istaknuto je da Internet i
društvene mreže onemogućuju
da se javnosti uskrate informacije i da korisnici twitera mogu
objaviti vijest prije svih drugih,
ali se postavlja i pitanje o njihovoj pouzdanosti.
Imenovanja
Imenovan Stefan Lazarević. Vlada je Republike Srbije
30. kolovoza 2012. imenovala
Stefana Lazarevića za državnoga tajnika za elektronske komunikacije, informaciono društvo i
poštanski saobraćaj u Ministarstvu za unutrašnju i spoljnu trgovinu i telekomunikacije. Stefan Lazarević je diplomirao na
Elektrotehničkome fakultetu u
Beogradu i prije je bio savjetnik
u Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo i
u Ministarstvu za finansije.
Pravo na
informacije
“Ako si srednjoškolac/srednjoškolka?” Na sajtu www.
poverenik.rs otvorena je stranica “Ako si srednjoškolac/
srednjoškolka, tebi je namenjen ovaj sajt!” Na sajtu se
kaže: Ovde možeš da saznaš
o jednom pravu koje imaš, a
možda i ne znaš da ga imaš!
To je tvoje pravo da pitaš za
informacije koje su od javnog
Zaštita intelektualnoga
vlasništva
Nužna učinkovita borba protiv piratstva i krivotvorenja.
Ministar prosvete i nauke u Vladi Republike Srbije prof. dr. Žarko Obradović ocijenio je da je zaštita intelektualnoga vlasništva
imperativ, imajući u vidu činjenicu da o znanju ovisi i privredna
konkurentnost zemlje.
Ministar je upozorio na to da dobar sustav zaštite potiče stvaralaštvo i privlači ulaganja, zbog čega je nužna učinkovita borba
protiv piratstva i krivotvorenja. Šef Delegacije Europske unije u
Srbiji Vensan Deger rekao je da se Unija snažno zalaže za zaštitu
intelektualnoga vlasništva, koje je osnova za kreativnost i inovacije, kao i ključ za otvaranje radnih mjesta. EU je pomogla Srbiji
znatno unaprijediti sustav zaštite intelektualnoga vlasništva, što
nije bitno samo za proces integracije Srbije u EU, nego će donijeti
i osjetnu korist privredi i građanima, upozorio je Deger.
značaja, da saznaš podatke
koje poseduje ili kontroliše
neka državna institucija, a koji
su značajni za tebe, za tvoje
vršnjake i vršnjakinje ili za sve
druge ljude. Objavljivanjem
te stranice na sajtu Poverenika
afirmira se pravo na informacije
i pridonosi razvoju svijesti kod
mladih ljudi o pravu da budu
informirani.
Provjera
nekretnina
Provjerite na sajtu tko je
pravi vlasnik stana. Novi in-
ternetski servis Republičkog geodetskog zavoda Srbije (RGZ),
nudi građanima mogućnost
da saznaju tko je pravi vlasnik
stana. Servis ”KnWeb” nudi pretraživanje iz centralne baze podataka katastra nepokretnosti
Srbije i javno je dostupan na
adresi http://katastar.rgz.gov.rs/
KnWeb. Za pretraživanje je potrebno da građanin zna sljedeće
podatke: ime općine, ime katastarske općine i broj katastarske
parcele ili mora znati adresu i
kućni broj nekretnine za koju
je zainteresiran. Na osnovi tih
podataka može se saznati ime,
prezime i adresa vlasnika nekretnine.
Balkanska
informatička
olimpijada
Šest učenika iz Srbije
osvojilo brončane medalje.
Na dvadesetoj Balkanskoj informatičkoj olimpijadi (BIO),
koja je od 16. do 19. kolovoza
2012. održana u Beogradu,
šestero je učenika iz Srbije
osvojilo brončane medalje,
priopćilo je Društvo matematičara Srbije. U službenoj
su konkurenciji sudjelovale
ekipe Bosne i Hercegovine,
Bugarske, Grčke, Cipra, Makedonije, Rumunjske, Srbije,
Turske i Crne Gore. Brončane
medalje iz “A ekipe” Srbije
osvojili su Boris Grubić i Demjan Grubić, obojica učenici
Gimnazije „Jovan Jovanović
Zmaj” iz Novoga Sada, i Marko Stošić, učenik Gimnazije
„Stevan Sremac” iz Niša. Iz “B
ekipe”, brončanu su medalju
osvojili Marko Baković, učenik
Prve Kragujevačke Gimnazije, Dimitrije Erdeljan, učenik
Gimnazije „Jovan Jovanović
Zmaj” iz Novoga Sada, i Predrag Milosavljević, učenik
Gimnazije „Stevan Sremac” iz
Niša.
Najveći
Počinje najveći regionalni internetski festival. “Web
Fest .ME 2012.” je festival posvećen promociji internetskoga
sadržaja i kvalitete radova na
globalnoj digitalnoj mreži, a nastalih u regiji.
Festival ima tri ključna dijela:
natjecanja za najbolji Web sajt/
Web projekt, Web Fest .ME konferencije koja se održava 20. i
21. rujna 2012. u Budvi i WebUp .ME natjecanja za najbolji regionalni start-up čiji pobjednik
dobiva priliku predstaviti se na
“TechCrunch Disrupt-u 2013”.
Svečana ceremonija zatvaranja,
tijekom koje će biti dodijeljene
Web Fest statuete i proglašeni
pobjednici, bit će održana 15.
studenoga 2012. u Beogradu.
Najbolji
na svijetu
zije u Beogradu Teodor von
Burg osvojio je četvrtu zlatnu
medalju na Međunarodnoj
matematičkoj olimpijadi koja
je od 4. do 16. srpnja 2012.
održana u Argentini. On je
time postao najbolji natjecatelj svih vremena, objavljeno
je na internetskome sajtu Matematičke gimnazije.
Osvajanjem četvrte zlatne
medalje, uz jednu broncu i
jedno srebro, s ukupno šest
odličja, von Burg je postao
najbolji natjecatelj svih vremena. Poslije završene osnovne, nastavio je školovanje
u Matematičkoj gimnaziji u
Beogradu, gdje je ove godine
i maturirao. Teodor von Burg
odlazi ove jeseni na studij u
Oxford.
Mobilno
poslovanje
Sve je više novih servisa
i mogućnosti za mobilno
poslovanje. U Srbiji se koristi
oko 9 milijuna mobilnih telefona od kojih je čak oko 500.000
pametnih telefona s raznovrsnim mogućnostima za mobilno poslovanje. “Telekom Srbija” je nedavno uveo mobilno
plaćanje za objedinjenu naplatu komunalnih usluga u Nišu i
Elektrodistribuciji Beograd i s
Bancom Intesa počeo prve NFC
(Near Field Communication)
transakcije plaćanja. Asseco SEE
razvio je aplikacije za mBankarstvo, mPlaćanje i mUpravu. Klijenti mogu od Porezne uprave,
preko mobilnoga telefona dobiti stanje svojih poreznih obveza, ugovoriti podizanje osobne
iskaznice u MUP-u i sl.
Adobe na
jugoistoku
Teodor von Burg
Teodor von Burg najbolji
matematičar na matematičkim olimpijadama. Maturant Matematičke gimna-
Extreme postao “Adobe
Gold Resseler”. Beogradska
tvrtka Extreme je prva tvrtka u
regiji jugoistočne Europe koja
je stekla status “Adobe Gold
Reseller”. Taj status, koji se
190/10/2012 infoTrend 53
>ICT vijesti
BiH
PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ
odobrava izravno iz kompanije
Adobe, predstavlja kompetenciju određene tvrtke da se bavi
prezentacijom i prodajom Adobe softvera. Da bi tvrtka dobila
“Adobe Gold Reseller” status
potrebno je da udovolji nizu
mjerila koja se odnose prvenstveno na stručnost zaposlenih,
a potom i na povijest dobroga
poslovanja, odnosa s klijentima
i njihovoga zadovoljstva.
A7
Kompanija „ED“ je razvila
i proizvodi uređaj „A7“. Do-
maći elektronički uređaj „A7“ je
potpun „embedded“ i istodobno industrijski PC sa snažnim
Intel ATOM procesorom od 1,1
i 1,6 GHz. “A7” je projektiran u
PLC maniri, ali za razliku od njega, on je PC kompatibilan sustav
sa znatno većom procesorskom
snagom koji ima VGA, USB, izolirane RS-232 i RS-485 portove, gigabitni Eternet, fleš diskove, i operativni sustav po izboru korisnika. Taj proizvod nudi korisniku veliku procesorsku snagu,
modularnost i napredne performanse za projekte koje je teško
ili nemoguće riješiti s PLC sustavima. „A7“ se prodaje u Srbiji, ali
najviše u svijetu.
Bankarski procesi
Asseco SEE Beograd u
Albaniji. Asseco SEE Beograd i
banka Societe Generale bank u
Albaniji su u procesu uspješne
implementacije projekta sustava za upravljanje dokumentacijom. Projekt se zasniva na prilagodbi i implementaciji rješenja
ASEBA Business Process Suite
(ASEBA BPS), koje je razvijeno
na platformi EMC Documentum, a koje omogućava poboljšanu učinkovitost u bankarskim
procesima.
Rješenje ASEBA BPS je proizvedeno u Srbiji, implementirano u pet banaka u regiji i u
procesu je dobivanja međunarodnoga certifikata tvrtke EMC.
54 infoTrend 190/10/2012
Ministar
sigurnosti
BiH, Sadik
Ahmetović
Sigurnost Balkana
Međunarodna konferencija ”Sigurnost Balkana, tehnologija i obrazovanje – izazovi u svijetu kibernetičke infrastrukture“. Ministri unutarnjih poslova država zapadnoga Balkana
sastali su se u Sarajevu kako bi razmotrili aspekte borbe protiv računalnoga kriminala, posebno mogućnosti međusobne suradnje u
tome području.
Stručni savjetnik Ministarstva sigurnosti BiH pri Odjelu za
borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije Tomislav Ćurić
kazao je za Deutsche Welle da je računalni kriminal u BiH prepoznat kao ozbiljna prijetnja. „Organizirane kriminalne grupe
sve više koriste mogućnosti novih tehnologija za međusobno
komuniciranje. Analize i podaci Ministarstva sigurnosti BiH govore da su najčešći pojavni oblici računalnoga kriminala ucjene
i iznude, a česte mete su internetski portali privatnih firmi“, kaže
Ćurić. U porastu su i spomenute prijevare posredstvom Interneta,
zloupotrebe kreditnih kartica, bežičnih (wireless) internetskih
mreža, različitih društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera i
dječja pornografija.
Računalni kriminal ugrožava i pojedince i pravne osobe te
javne i privatne kompanije, medijske kuće itd. Žrtve su i vladine
ustanove, a napadi su tako istančani da mogu ugroziti i najsigurnije sustave. Primarni bi zadatak zajednice, odnosno ovlaštenih
ustanova, trebao biti preventivno djelovanje kako bi se stopa
računalnoga kriminala svela na što manju mjeru, no Ćurić tvrdi da
se u BiH do sada uglavnom djelovalo represivno.
Žene i djevojke u
ICT-u
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH upriličena je kon-
ferencija za medije povodom
obilježavanja 17. svibnja - Svjetskoga dana telekomunikacija i
informacionog društva koji se
ove godine obilježava pod temom ”Žene i djevojke u ICT-u”.
Predsjednik je Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Bruno Bojić podsjetio
da se Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva
obilježava 17. svibnja, na dan
dr. Nadžida Sarić,
rukovoditeljica sektora za
regulaciju tržišta RAK-a
kada je 1865. potpisana prva
Međunarodna telegrafska konvencija i osnovana Međunarod-
na telekomunikacijska unija
(ITU). On je rekao da su usluge
telekomunikacijskih sustava u
samome vrhu potreba suvremenoga čovjeka. Bosna i Hercegovina je još uvijek na niskoj razini
informacijske pismenosti, što je
uvjetovano nizom čimbenika
koji ograničavaju bosansko-hercegovačko društvo. Statistika
pokazuje da se u našoj zemlji
za informacijske tehnologije
po glavi stanovnika izdvaja oko
24 dolara, što je daleko ispod
zemalja regije, koje izdvajaju između 50 i 60 dolara u prosjeku.
Temom ”Žene i djevojke u informacionoj i komunikacionoj
tehnologiji ICT -u”, kako je istaknuto na konferenciji, nastoji se
razbiti društvene stereotipe o IT
zaposlenjima kao tradicionalno
muškim zanimanjima te donijeti preporuke za djelovanje kako
bi se povećao broj djevojaka i
žena koje se odlučuju za karijeru
u IT-u. Istaknuto je da žene moraju prepoznati važnost cjeloživotnoga obrazovanja i usavršavanja u pogledu ICT vještina,
ali i činjenicu da se ICT osoblje
u kriznim vremenima pokazalo
kao iznimno traženo i kvalitetno
plaćeno.
Više od 70 zemalja u svijetu,
članica Međunarodne unije za
telekomunikacije (ITU), obilježava ovu godišnjicu kako bi
upozorili na značaj animiranja i
uključivanja djevojaka i žena u
sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Tim je povodom dr. Nadžida
Sarić, rukovoditeljica sektora
za regulaciju tržišta RAK-a, istaknula da iako ICT sektor nije
pod izravnom ingerencijom te
ustanove, Agencija podržava
suradnju sa svim relevantnim
ustanovama, univerzitetima i
kompanijama u Bosni i Hercegovini u započinjanju inicijative
uključivanja djevojaka i žena u
rastući ICT sektor. Ideja o poticanju djevojaka i žena za ICT
zanimanja znači dati ženama
mogućnost bolje plaćenoga
posla, ali i ekonomsku snagu i
samostalnost.
Neograničeni
potencijal
U sklopu globalne inicijative „Unlimited potential“, čiji je cilj da do 2015. dopre
do sljedeće milijarde ljudi, koja
kombinira suvremenu tehnologiju i stvaranje jakih partnerstava
s vladama, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama, obrazovnim ustanovama
i partnerima, Microsoft BiH dokazuje svoju veliku posvećenost
stvaranju društvenih i ekonomskih uvjeta za uključivanje osoba
iz srednjega i najnižega dijela
svjetske ekonomske piramide u
društvo putem širenja računalne pismenosti, priopćili su iz ove
kompanije.
Tako je za nepunih 5 godina,
Microsoft BiH donirao ukupno
iznos od skoro 1 milijun američkih dolara u softveru i novčanim
sredstvima.
Udruženju za organizacioni
razvoj i istraživanje „RODA“ u navedenome je razdoblju uručena
ukupna novčana donacija u iznosu od 125,796.00 američkih dolara za projekte koji su unaprijedili
vještine potrebne za zapošljavanje ljudi sa Zavoda za zapošljavanje. Socijalno ugrožene skupine u
Kantonu Sarajevo, točnije nezaposleni iz tih kategorija društva
mogli su unaprijediti vještine poput učenja stranoga jezika, rad na
računalu i socijalne vještine.
Direktorica je Microsofta BiH,
gospođa Lejla Zukić – Krivdić, o
posvećenosti Microsofta BiH društveno odgovornomu djelovanju
izjavila: „Veliko nam je zadovoljstvo što smo od 2008. godine u
mogućnosti da uključimo Bosnu
i Hercegovinu u globalnu inicijativu Microsofta – Neograničeni
potencijal - i zajedno s organizacijama iz nevladinog sektora podržavamo njihov rad i potrebu za
korištenjem najnovijih softverskih
rješenja u obavljanju njihovih zadataka. Ono što je jako bitno da iz
godine u godinu značajno povećavamo broj naših donacija u BiH,
širimo našu saradnju sa nevladinim sektorom i time doprinosimo
njihovom efikasnijem radu putem
korištenja savremenih softverskih
rješenja. ”
Stoga nisu ništa manje bitne ni
donacije uručene u softveru čija je
ukupna vrijednost u razdoblju od
četiri godine iznosila 828,206.00
amerčkih dolara, a samo u prethodnih dvanaest mjeseci sljedeće
su organizacije dobile donacije
Microsoftovih softvera u vrijednosti od 283,8976.00 američkih dolara: Centar za edukaciju mladih,
Centar za IT razvoj - Infoars, Nada
i dom za djecu u BiH, NVO Posavina bez mina, U.G. Hasta-HanaMesudija, Međunarodna komisija
za nestale osobe i humanitarna
organizacija VESTA.
FIT Coding
Windows Phone
natjecanje
Microsoft je ove godine
podržao četvrto Coding
Challenge natjecanje u or-
ganizaciji Fakulteta za informacijske tehnologije (FIT) u Mostaru, kroz podršku za natjecanje u
kategoriji razvoja Windows Phone aplikacija. Po prvi su se put
ove godine na natjecanje mogli
prijaviti i studenti s bilo kojega
drugog univerziteta pa je samim
tim privuklo veliki broj sudionika
Dr. sc. Suad Kasapović,
voditelj Centra
Direktorica Microsofta BiH,
Lejla Zukić – Krivdić
u svim kategorijama, a osobito u
Windows Phone kategoriji.
Sigurnost Balkana, tehnologija
i obrazovanje – izazovi u svijetu
kibernetičke infrastrukture“.
„Kroz FIT Coding Challenge takmičenje studenti su pokazali veliko zanimanje za razvoj aplikacija
na Windows Phone platformi te
nas raduje činjenica da smo kao
rezultat takmičenja dobili 15 zanimljivih aplikacija koje će svoje
mjesto naći ne samo na telefonima korisnika u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu. Microsoft BiH
i u budućnosti planira da podrži
ovakva takmičenja te dodatno
uloži u promociju Windows Phone platforme“, izjavila je Lejla Zukić-Krivdić, direktorica Microsofta
BiH.
Prezentacija
novih
softverskih
modula
Zaposlenici Centra za osiguranje kvaliteta i internu
evaluaciju Univerziteta u Tuzli održali su prezentaciju softver-
skih modula: Elektronička prijava ispita, E-nastava i Dodatne mogućnosti modula Studentska služba. Novi su moduli namijenjeni
za podršku studentima, nastavnomu procesu i studentskim službama Univerziteta u Tuzli.
Dr. sc. Suad Kasapović, voditelj Centra, istaknuo je da je taj jedinstveni centralizirani autentifikacijski sustav nastao kao rezultat
jednoipolgodišnjega rada tima Centra, te dodao da je taj projekt
potpuno izveden s vlastitim snagama Univerziteta. U sustav su
uneseni podatci za oko 12 000 studenata Bolonjaca, koji su akademske 2008./09. prvi put upisani na Univerzitet.
Za prve tri nagrade pobrinula
se kompanija Nokia, a podršku
su natjecanju pružili Microsoftovi
partneri Telerik i Pluralsight. Prvo
je mjesto osvojio student FIT-a
Mostar, Semin Alkić, s aplikacijom
Have2See. Aplikacija omogućava
pregled popularnih turističkih
odredišta širom svijeta korištenjem „Augmented Reality“, odnosno kroz pronalazak obližnjih
odredišta, mogućnost pregleda
slika, komentara, davanja recenzija, izdvajanja omiljenih lokacija
itd.
MSCommunity
Damir Dizdarević,
MSCommunity country leader
U sarajevskome hotelu
Bristol održana je prva MSCom-
munity konferencija u BiH, kojom
se ujedno proslavlja pet godina
postojanja MSCommunitya u Bosni i Hercegovini. Prvotno namijenjena razmjeni znanja i iskustava između svih onih koji primarno
koriste Microsoftu orijentirane
tehnologije, ali i IT tehnologije
generalno, na području Bosne i
Hercegovine, MS Community (zajednica) osnovana je u rujnu 2007.
u Sarajevu od strane nekoliko IT
stručnjaka i entuzijasta, a uz podršku Microsofta BiH. Od tada do
danas, osnovano je više ogranaka
MSCommunity-a u Banjoj Luci,
Bihaću, Bijeljini, Mostaru i Tuzli.
Zajednice se bave IT temama općega značaja s usredotočenošću
na Microsoftove tehnologije. U
prethodnih pet godina za članove
MSCommunity zajednice održano je više desetaka predavanja
od strane IT stručnjaka iz zemlje
i inozemstva, te su omogućeni
besplatni seminari, posjeti konferencijama i lakši pristup stručnoj
literaturi.
190/10/2012 infoTrend 55
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
UREDSKA DIPLOMACIJA
Kako šefa učiniti
svojim saveznikom
PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER
KAD RAZMIŠLJAMO ILI GOVORIMO o svo-
jim pretpostavljenima, često je to obojeno negativnim tonovima. Istina, šefovi su
samo ljudi i imaju mane kao i svi, no njihove mane uočavamo lakše, a vrline smo
skloni previdjeti. Uglavnom ih doživljavamo kao gnjavatore kojima je misija čekati
da pogriješimo, kao naše prirodne neprijatelje, a zaboravljamo da je nadzor zaposlenika dio njihova posla, kao i kritike
koje im katkad moraju uputiti.
Moraju li zaposlenici i šefovi doista
imati odnos poput Toma i Jerryja u crtanome filmu ili može biti i drukčije? Svi bi
sudionici radnoga procesa trebali imati
zajednički cilj – dobro obaviti posao, ali i
izgraditi dobre međuljudske odnose koji
se zasnivaju na suradnji jer su oni jedan
od preduvjeta uspjeha u radu.
Loš odnos s pretpostavljenim dovodi
do brojnih komplikacija poput napetosti,
čestih nesporazuma i nepotrebnih sukoba, manje radne učinkovitosti i koječega
drugoga, zbog čega je mudrije imati šefa
na svojoj strani.
Dodvoravanje
je kratkoročno
rješenje...
Cilj ovoga priloga nije promicati brza
rješenja, poput dodvoravanja pretpostavljenima jer ono sigurno neće donijeti
uspjeh ili će on biti kratkoga vijeka, a ni
preporučiti da se pod svaku cijenu sprijateljite sa šefom. Namjera je potaknuti vas
da razmislite kako ostvariti kvalitetniji
odnos s pretpostavljenim. Malo uloženoga truda može donijeti višestruku korist,
od uvažavanja, podrške šefa u neugodnim
ili teškim situacijama pa sve do povoljnije
56 infoTrend 190/10/2012
Koja je vaša prva asocijacija na spomen
šefa? Tiranin, karijerist, nesposobnjaković,
gnjavator…? Jeste li ikad razmišljali o šefu
kao o razredniku u školi, kapetanu broda
ili treneru sportske momčadi, pokušali ga
vidjeti kao osobu s kojom dijelite svoje radne
ciljeve, koja nije nužno vaš neprijatelj?
situacije u slučajevima kad se odlučuje o
plaći ili otpuštanju viška zaposlenih.
Svi međuljudski odnosi uključuju najmanje dvije strane pa bi bilo iluzorno
govoriti o tome da je moguće potpuno
promijeniti odnos bez sudjelovanja druge
strane.
Međutim, ako uložimo određeni trud,
odnos se može barem donekle popraviti.
Dakako da za kvalitetne odnose treba više
vremena, ali se isplati uložiti ga.
Umjetnost
prilagodbe
Za početak, svi bismo trebali biti svjesni
činjenice da ne možemo mijenjati druge
ljude, nego samo vlastito ponašanje i vlastiti pogled na druge. Trebalo bi prihvatiti
činjenicu da je i šef samo čovjek, da ima
dobre i loše strane, kao i svi ostali. Pri tome
ne bismo trebali biti prekritični i stalno
razmišljati o manama, nego se prisjetiti i
situacija u kojima je pretpostavljeni po-
Za dobar odnos važno je saznati
što je toj osobi važno, kakva
su joj očekivanja i interesi
kazao svoju dobru stranu. Katkada bismo
trebali sagledati prilike iz perspektive šefa,
uzimajući u obzir njegovu odgovornost i
pritiske kojima je izložen. Također bismo
trebali biti svjesni da je šef tu da nas podupire, ali i da primi kritike za pogreške koje
sami činimo, te da je odgovoran za organizaciju i uvjete rada. Svaki posao izgleda
lakši kad ga gledamo sa strane, ali priča
postaje sasvim drukčija ako ga se sami
primimo.
Za razvijanje dobrih odnosa važno je
upoznati drugu osobu – saznati što je
toj osobi važno, što voli, a što ne, kakva
su joj očekivanja i interesi. U razgovoru
s pretpostavljenim i njegovim suradnicima može se saznati kako pretpostavljeni
želi da se posao obavi (primjerice, je li
mu važnija brzina u poslu ili temeljitost,
voli li više sažeta ili opširnija izvješća…),
kako najlakše doći do njega ako imamo
problem (na početku ili na kraju radnoga
dana, u uredu ili tijekom stanke…) i prilagoditi se tomu.
Ako smo u prilici često komunicirati s
pretpostavljenim i ako je to prihvatljivo
u našoj radnoj sredini, dobro je pronaći i
zajedničke teme nevezane uz posao (npr.
glazbu, sport, hobije), jer je dokazano da
su nam simpatičniji ljudi koji su nam po
nečem slični i da s njima lakše komuniciramo.
ZAPITAJTE SE: Imate li dobar odnos sa svojim
pretpostavljenim? Jeste li spremni učiniti ono
što možete kako biste ga poboljšali? Pročitajte
pozorno sljedeće tvrdnje i procijenite koje od
njih vrijede za vas:
1. Uživam u ogovaranju svojega šefa. TOČNO NETOČNO
2. Jedva čekam da moj šef pogriješi. TOČNO NETOČNO
3. Čekam da mi šef dodijeli posao. TOČNO NETOČNO
4. Nemam potrebu obavijestiti šefa o rezultatima svojega rada. TOČNO NETOČNO
5. Ne vidim razlog zašto bih se trudio poboljšati odnos s pretpostavljenim. TOČNO NETOČNO
6. Kad ne dobijem ono što želim, podmećem šefu. TOČNO NETOČNO
ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ
7. Kad pogriješim i šef me upozori, nastojim krivnju prebaciti na njega ili kolege. TOČNO NETOČNO
8. Nisam spreman javno podržati svojega šefa. TOČNO NETOČNO
9. Ponosim se kad „spustim“ ili odbrusim svojemu šefu. TOČNO NETOČNO
10. Odnos sa šefom mi uopće nije važan. TOČNO NETOČNO
11. Sretan sam kad šefu mogu pokazati da sam bolji ili sposobniji od njega.
Svoj ugled valja graditi radom i stručnošću. Šefu je dobro dati to znanja da smo
mu na raspolaganju kad nas zatreba i to
pokazati na djelu. Kad nas zaduži nekim
poslom, treba ga obaviti na vrijeme i u
cijelosti, tako da ne mora ispravljati naše
pogreške ili dovršavati posao. Na radnome nam mjestu nisu svi uvijek simpatični,
a tako ni svi zaposlenici nisu simpatični
svojim pretpostavljenima. Osobnu naklonost ne možemo zadobiti silom, ali je već
vrlo mnogo ako nas šef cijeni kao vrijednoga i pouzdanoga radnika.
Samozatajnost
nije produktivna
Šefa bismo trebali upoznati sa svojim
zamislima. Dobro je ugraditi ih u šefove
prijedloge i obratno, šefove ideje u naše
poslove. Možda će se dogoditi da šef pokupi naše zasluge, što nije toliko loše ako
za uzvrat dobijemo njegovu naklonost i,
naravno, ako se to ne događa često.
Loše vijesti se brzo šire, pa šef vjerojatno
saznaje brže i više o problemima nego o
tome da se posao odvija dobro (to se često
TOČNO NETOČNO
12. Dobro se snalazim na poslu i bez šefove potpore. TOČNO NETOČNO
13. Nije mi važno što moj pretpostavljeni misli o tome kako obavljam posao. TOČNO NETOČNO
14. Ako iskrsne problem, ne obavješćujem šefa, nego ga nastojim prikriti.
Po čemu nas cijene?
Rezultati: Što ste više
zaokruživali „TOČNO“, to
Vam je manje stalo do
dobroga odnosa s pretpostavljenim i manje ste
spremni uložiti napor da
biste ga popravili.
Od 0 do 4 odgovora
„točno“: Vjerojatno nemate većih problema u
komunikaciji sa svojim
šefom, ali ima dosta toga
što možete učiniti kako
bi se ona poboljšala, u
čemu vam mogu pomoći savjeti koje donosimo
u tekstu.
Od 5 do 9 odgovora
„točno“: Sudeći prema vašim odgovorima,
ubrajate se
u prgave zaposlenike koji će
iskoristiti svaku priliku
da iskru rasplamsaju u
požar. Možda tada osjećate neku neobičnu
vrstu zadovoljstva, ali
dugoročno narušavate
dobre odnose na radnome mjestu. Nikad nije
kasno da nešto pokušate
promijeniti.
Od 10 do 14 odgovora
„točno“: Vi doista niste
podrazumijeva samo po sebi). Zaposlenik
bi trebao pronaći način upoznati pretpostavljenoga sa svojim radom i rezultatima,
iznijeti svoje ideje i iskustva na sastancima
i pokazati inicijativu. Ne bismo smjeli če-
Ugled valja graditi radom i
stručnošću, biti na raspolaganju
kad zatreba i to pokazati na djelu
TOČNO NETOČNO
zaposlenik koji poštuje
svojega pretpostavljenoga, a niste odabrali ni
dobar način komuniciranja s njim. Možda ste
za sve probleme skloni
okriviti svojega šefa, ali
komunikacija uključuje dvije strane od kojih
možete utjecati samo na
jednu – na sebe. Stoga
se potrudite učiniti sve
što možete kako biste
popravili odnose na radnome mjestu i osjećali se
bolje.
kati da nas šef podsjeća na nešto što je dio
našega redovnog posla.
Lojalnost nije
servilnost
Pokažimo poštovanje prema šefu i budimo uljudni, otvoreni i pošteni u komunikaciji s njim. Umjesto da ga kritiziramo
iza leđa, iskreno bismo mu trebali reći što
190/10/2012 infoTrend 57
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
mislimo o određenoj temi, čak i kad se ne
slažemo s njim, ali tako da budemo dobronamjerni i pristojni. Pretpostavljenomu
možemo (i trebamo) pokazati lojalnost, a
da pri tome ne moramo biti servilni. Ako
smo zadovoljni nekim potezom svojega
šefa ili nas je zadivio (primjerice, načinom
rješavanja nekoga problema), ne trebamo
se ustručavati to i pokazati, ali pri tome
trebamo biti iskreni i imati mjeru. Ponašamo li se tako i prema ostalim kolegama,
neće nas smatrati ulizicom. Uostalom, lijepa riječ može svakoga barem malo oraspoložiti.
bro je dati do znanja što
spada u djelokrug našega
rada, da imamo posao za
čije smo obavljanje odgovorni i da ne možemo
preuzeti dodatne obveze
za koje nismo ovlašteni, a
niti dodatnu odgovornost.
Ne bismo smjeli pasti u napast da ogovaramo šefa pred drugima i zbijamo šale
na njegov račun. Tu nije riječ samo o pitanju pristojnosti, nego postoji velika vjerojatnost da se to sazna. Jednako tako ne
smijemo ogovarati druge pred šefom jer
ističući tuđe slabosti kod pametnoga šefa
nećemo zaraditi dodatne bodove, ali ćemo
otkriti štošta o sebi. Trebamo biti upoznati
sa svojim pravima i otvoreno i pristojno
mu dati do znanja kad ih on krši.
A kada se pojave
problemi...
U kriznim je situacijama pretpostavljeni prva osoba koju treba obavijestiti što se
događa i što poduzimamo da bi problem
bio riješen. Ni u kojem slučaju ne smijemo
dopustiti da šef čuje ono što smo mu mi
trebali reći od drugih zaposlenika.
Ako problem treba riješiti na višoj razini, svakako trebamo poštovati hijerarhiju
i prepustiti to pretpostavljenom. S druge
strane, šefa ne treba opterećivati manjim
poteškoćama koje su dio naše radne rutine i koje možemo rješavati samostalno.
Ako dođe do
sukoba...
Konfliktnim situacijama treba pristupati pozorno. Događa se da se zaposlenici
sukobe s pretpostavljenim. Kad dođe do
sukoba, u redu je braniti svoj stav ako
imamo dokaze, ali svakako treba pokazati poštovanje prema šefu i ne dovoditi u pitanje njegov autoritet. Važno ga
je upoznati s argumentima i pustiti da
donese konačnu odluku. Sukobe pred
drugim osobama treba izbjegavati jer
ćemo izazvati ili pojačati šefovu ljutnju.
U nazočnosti drugih mudrije je povući
se, a raspravu nastaviti drugom prilikom
i hladne glave. U konfliktnim situacijama
treba tražiti konstruktivna rješenja i ne
rješavati ih pritiscima, manipulacijom ili
emocionalnim ucjenama. Ti načini mogu
dovesti do željenoga cilja, ali trajno naru-
Ako šef pokupi naše zasluge,
to i nije toliko loše ako
se ne događa često
58 infoTrend 190/10/2012
Osobnu naklonost ne možemo
zadobiti silom, ali je već vrlo
mnogo ako nas šef cijeni kao
vrijednoga i pouzdanoga radnika
Na braniku
svojih prava...
Dobro je razmotriti i zakonske mogućnosti zaštite svojih prava. U svakome slučaju trebali bismo zadržati samokontrolu
šavaju međuljudske odnose. Ako nismo i probleme u komunikaciji sa šefom ne
izravno uključeni u sukob, dobro je ostati bismo trebali odmah razglasiti po cijeloneutralan ili pokušati ponuditi konstruk- me poduzeću jer će se situacija dodatno
tivno ili kompromisno rješenje.
pogoršati (osim u slučajevima kad šef krši
Kada pogriješimo, trebamo odmah pri- prava svih zaposlenika – tada nije loše
znati pogrešku i ispričati se. Šefu bismo razviti zajedničku strategiju). Dobro je
trebali dati do znanja da smo izvukli po- učlaniti se u sindikat ili potražiti pravnu
uku i da činimo sve što možemo da ispra- pomoć. U svakome slučaju trebali bismo
vimo pogrešku i izbjegnemo ili smanjimo voditi podrobne bilješke o svojim radnim
štetu. Ne bismo smjeli tražiti
zaduženjima i obavljenim
izgovore, krivca među koleposlovima, kao i o razgogama ili pak kriviti pretpo- Ne možemo mijenjati vorima s pretpostavljenim
stavljenoga za svoju pogreš- druge, ali možemo
jer će nam u slučaju potrebe
ku.
vlastito ponašanje
pomoći da rekonstruiramo
Kad se pojavi problem, i pogled na druge
pojedine situacije.
važno je biti usmjeren na
Na kraju, treba napomenjegovo rješavanje, a ne na traženje kriv- nuti da je svaki međuljudski odnos jedinca, kritiziranje ili prazna obećanja. Treba stven i da nema univerzalnoga naputka
djelovati, a analize ostaviti za kasnije. Kad kako ga poboljšati. Većina naših odnosa
pogriješi šef, trebamo postupati s mnogo može se usporediti s plesnim koracima –
takta. Najlošije je osramotiti ga pred dru- malo idemo naprijed, malo natrag, a dio
gim zaposlenicima, a šef će sigurno cijeni- vremena provodimo tapkajući u mjestu.
ti ako mu diskretno ukažemo na pogreš- Najvažnije je biti spreman na promjenu,
ku, pomognemo da se ona otkloni i to ne razmišljati o tome što možemo učiniti
komentiramo s ostalim zaposlenicima.
kako bismo išli naprijed.
Nadamo se da će vam naši prijedlozi
biti poticaj da nakon godišnjega odmora, s možda malo manje stresa i nervoze,
Dobro je postaviti granice odmah u po- razmislite o tome kako si boravak na radčetku. Neki šefovi u početku nađu save- nome mjestu učiniti ugodnijim i kako da
znike među zaposlenicima pa pokušavaju šef ne bude samo mrska figura u vašem
na njih prebaciti dio svojega posla ili svoje životu, nego osoba na vašoj strani (i vi na
odgovornosti. Kako bismo to izbjegli, do- njegovoj).
Miljenici i protivnici
Međunarodne
poslovne konferencije
u Zagrebu
2nd aviation Business arena 2012
21. i 22. studeni 2012., Zagreb
icT investment arena 2012
studeni 2012, Beograd | prosinac 2012, Zagreb
Organizator
YOur business intelligence
and netwOrk partner
www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]
EUROPSKA KONFERENCIJA O
POSLOVNIM PROCESIMA
European Business Process Conference
17. i 18. listopada 2012. / 17th & 18th October 2012 The Regent Esplanade Hotel Zagreb
POKROVITELJI:
ORGANIZATORI:

Pročitajte... - Recro

veleučilište u rijeci utjecaj društvenih mreža na e

null

BILTEN Vježbeničkih tvrtki - Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

Poslovna inteligencija

ICT - Infotrend

HRVATSKI

Kraj alibi menadžmenta

IT rekonstrukcija industrije zdravlja

Kvalitetni kontakt beskontaktnih mjerenja

Mapa procesa 2

IT konačno strateška industrija

Poslovni plan 2_spremnici - Green Jobs for Green Food

Dobro došli u svijet interneta

Tema broja: ICT rješenja za uspješnije poslovanje

Više - CROPOS

Trendovi u IT industriji

Metod de rješava anja prob lema pom moću raču unara

materijal

Uticaj ideologije na istraživanje klasno