1. No category

Zatraženo vraćanje suda u Ludbreg

LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
29. VELJAČE 2012.
BROJ 60 / GODINA VII.
Od -20 do +15 celzija
Vlč. Tihomir Kosec:
Ludbreg
od zime
do proljeća
/str. 8.-9./
Korizma i
ususret
Uskrsu
/str. 5./
‘Lukom’ Ludbreg:
Otvorena
blagajna u
prizemlju
/str. 2./
Zatraženo vraćanje
suda u Ludbreg
/str. 3./
Čelnici Grada i ludbreških općina: B. Hajsok, V. Zdelar (V. Bukovec), M. Horvat
(D. Martijanec), Z. Gizdavec (Sv. Đurđ), M. Krobot i D. Marković (M. Bukovec)
Podravina starta 3. ožujka
SPORT
/str. 14-15./
Zadrugar počinje 4. ožujka
Gradska knjižnica:
Posudite
knjigu i
vježbajte
/str. 13./
Podravina - Koprivnica
Zadrugar - Plitvica (G)
2
A KT U A L N O
Ludbreg i Ptuj
Ludbreg odnedavno ima još jednog grada-prijatelja i to iz Slovenije.
Česti susreti i druženja doveli su do
proširenja suradnje Ludbrega i Ptuja, pa je sredinom veljače u Ptuju
potpisana Povelja prijateljstva između Grada Ludbrega, Mestne občine
Ptuj, Društva za rimsko zgodovino in
kulturu Ptuj, Svet princev karnevala i
Udruge Črni maček ludbreški.
Zapravo je najčešće da su pri uspostavljanju ovakvih i sličnih međugradskih, pa i međunarodnih veza
najzaslužnije srodne udruge u tim
sredinama, ponekad i gospodarski
subjekti. U ovom slučaju krivci su
‘Črni maček ludbreški ‘ i ‘Svet princev karnevala’ iz Ptuja. Dakako, obje
udruge posebnu pozornost posvećuju običajima fašnika, karnevala.
Primjerice, Ptujčani su početkom
listopada bili atraktivni gosti ‘Jesenskog karnevala v centru sveta’. No,
to nije bio njihov prvi dolazak u naš
grad. I Ludbrežani su u nekoliko
navrata gostovali u Ptuju. Uz to,
Ludbreg i Ptuj članovi su Europske
federacije karnevalskih gradova.
Povelju prijateljstva s ludbreške strane su potpisali počasni predsjednik
‘Črnog mačka’ Stanislav Žnidarić, te
gradonačelnik Marijan Krobot:
-Možemo reći da Ludbreg zahvaljujući ovim udrugama koje dugo surađuju, a razvijaju i njeguju fašničke
običaje, na ovaj način proširuje svoju međunarodnu suradnju s našim
okružjem. A mogli bismo kao poveznicu uzeti i u povijesti jako važnu
staru rimsku cestu Osijek-LudbregPtuj koja je u to vrijeme bila jako važna prometnica i utjecala na razvoje
naših gradova. No, od novih prijatelja u Sloveniji dijeli nas tek 50-ak km,
pa je izvjesno da imamo dosta dodirnih točaka i bliskih interesa. Smatramo da s Ptujem možemo surađivati
posebice na projektima i programima vezanim uz turizam, vjerujem da
će biti interesa da se naši zajednički
projekti kandidiraju za sredstva iz
europskih fondova. No, treba razmisliti i o suradnji na drugim područjima. Primjerice, zašto ne bismo razgovarali o mogućnostima suradnje
na gospodarskom i kulturnom, pa i
sportskom planu. Vjerujem da bi suradnja mogla biti plodonosna – kaže
gradonačelnik Marijan Krobot.
Poveljom prijateljstva potpisnici
će se zalagati za daljnje jačanje prijateljskih odnosa, a posebno jačanje
zajedničkih aktivnosti i razmjene
iskustava na očuvanju kulturne baštine i običaja, kao i širenju prijateljstva i suradnje u interesu Ludbrega
i Ptuja, naših regija i naroda.
Ludbreška delegacija prigodom potpisivanja Povelje pratila je
manifestaciju ‘Fašnjak u Ptuju’ na
koju dolaze karnevalske skupine iz
raznih krajeva svijeta, a članovi ‘Črnog mačka ludbreškog’ uključili su
se u program karnevala prigodnim
nastupom.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Darko Skupnjak
Grafički urednik: Domagoj Sigur
Redakcija: Darko Skupnjak,
Branko Dijanošić, Željka Namesnik,
Marina Hižak, Ana Havaić,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
29. veljače 2012.
Ludbreška javna rasvjeta
Planovi za nastavak modernizacije
Procjene su da bi Ludbreg nakon modernizacije čitave mreže javne rasvjete trošio oko 50
posto energije manje nego sada i tako ostvarivao značajne uštede
Otkako su prošlog ljeta i jeseni u pojedinim dijelovima naselja
Ludbreg provedeni radovi na postavljanju nove, štedljive i ekološki
prihvatljive javne rasvjete već nakon
nekoliko mjeseci rada može se procijeniti koliko će ova investicija biti
isplativa u budućnosti. Podsjetimo,
tri zone u istočnom dijelu Ludbrega
sada imaju LED (Led Emmiting Diode) javnu rasvjetu - Gospodarska
zona Istok, Zona male privrede A i
B, dio Koprivničke ulice, te Stambeno-poslovna zona 'Centar Istok III'
s ulicom Lovački put. Dvadesetak
štedljivih svjetiljki od visokotlačnog
natrija postavljeno je i u Vinogradima Ludbreškim, Globočecu, Čukovcu i Bolfanu.
-Postavljeno je 100-tinjak novih
svjetiljki, od čega 80 LED i 20 od visokotlačnog natrija, a istovremeno
je iz sustava isključeno 30-ak starih
živinih svjetiljki. Dakle, sada imamo
više rasvjetnih tijela, ali je potrošnja
električne energije manja. U odnosu
na 2010. godinu, u 2011. godini potrošeno je 2.500 kwh energije manje
što zasad nije velika financijska ušteda ako uzmemo u obzir da je godišnja potrošnja 562349 kWh.
No, to nam pokazuje kolike bi
mogle biti uštede u gradskom prora-
Nove eko štedljive svjetiljke u Ulici Rudolfa Fizira
čunu kada se završi projekt modernizacije javne rasvjete u Ludbregu i
prigradskim naseljima. Naime, od
ukupno 1.340 svjetiljki javne rasvjete na čitavom našem području
još je njih gotovo 900 s klasičnom
tehnologijom živinih žarulja koje
troše više energije, a nemaju takvu
Gospodarska zona Istok s novim LED svjetiljkama
U 'Lukomu' građani lakše
obavljaju poslove
U prostorijama gradske komunalne tvrtke 'Lukom' u Koprivničkoj
ulici građani i svi korisnici usluga
odnedavno ne moraju obavljati uobičajene poslove na katu zgrade. Naime, odmah do ulaznih vrata uređen
je prostor za blagajnički ured gdje se
dvaput tjedno može obaviti sve što
je potrebno.
-Preuredili smo prostor nekadašnje garaže i tu smjestili blagajnu
tako da se građani, korisnici usluga,
više ne moraju penjati stepeništem
do ureda. Važno je pritom istaći da
k nama najčešće poslovno dolaze
umirovljenici, dakle, slabije pokretne osobe od kojih je mnogima
uspon stepenicama predstavljao
ozbiljan fizički napor. Odredili
smo u blagajni dva uredovna dana,
ponedjeljak, kao prvi radni dan
u tjednu, te srijedu kada po tradiciji najviše ljudi dolazi u Ludbreg
obavljati razne poslove. Smatram
da je zasad to dovoljno, a ako bude
trebalo možemo odrediti i više ure-
učinkovitost i nisu ekološke – otkrio nam je Darko Crnković koji je
u Upravnom odjelu za prostorno
uređenje, komunalne poslove i imovinu zadužen za projekte energetske
učinkovitosti.
U samom Ludbregu sve glavne
gradske ulice još su uvijek osvijetljene živinim žaruljama - Ulica Petra
Zrinskog, Frankopanska, Gajeva,
Jelačićeva, Stepinčeva ulica, uz cjelonoćni režim rada. S Fondom za
energetsku učinkovitost u tijeku su
pregovori o dopuni i izmjeni postojećeg projekta modernizacije javne
rasvjete kako bi se u Ludbregu zamijenile sve živine svjetiljke i postavile
ekološke i štedljive LED i natrijeve
svjetiljke. U tijeku je izrada energetske studije odnosno pregled cjelokupne javne rasvjete na području
Grada Ludbrega.
-Energetska studija je preduvjet
za doradu projekata. Plan je za ovu
godinu postaviti javnu rasvjetu tamo
gdje sada nedostaje, točnije u dijelu
Kuharićeve ulice, Ulici Rudolfa Fi-
zira i Bože Hlasteca, te na raskrižju
Ulice B. Hlasteca s državnom cestom D2 kod nadvožnjaka i dionici
državne ceste D2 uz Gospodarsku
zonu Istok. Drugi se dio odnosi na
nastavak zamjene postojećih živinih
s LED i natrijevim žaruljama. Kada
će se na području grada i prigradskih
naselja postojeće stare zamijeniti
štedljivim ekološkim žaruljama, procjene su da bi Grad Ludbreg trošio za
javnu rasvjetu oko 50 posto energije
manje nego sada – kaže Crnković.
Realna je procjena da bi Ludbreg
mogao ostvariti uštedu u potrošnji
javne rasvjete od 250.000–300.000
kWh godišnje.
Projekt gradnje
ekološke i štedljive javne rasvjete
Grad Ludbreg provodi zajedno s
Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iako Fond, doduše,
još nije izvršio svoj dio financijskih
obveza u dosad obavljenim poslovima zajedničkog projekta, ali prema
posljednjim informacijama uskoro
se iz Fonda mogu očekivati vrlo dobre vijesti i rješenje ovog problema.
Blagajna u prizemlju
Blagajna radi ponedjeljkom i srijedom od 8 do 12 sati
dovnih dana rada blagajne. Ljudi na
blagajni mogu obaviti sve što je potrebno, od plaćanja računa za korištenje naših usluga, mogu dobiti na
uvid stanje svojih kartica, obaviti
narudžbu, primjerice, kupiti vreću
za otpad i ostale poslove - kaže mr.
Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.
Radno vrijeme blagajne je svakog
ponedjeljka i srijede od 8 do 12 sati.
Jadranka Tkalec koja radi na blagajni
potvrdila nam je da najčešće dolaze
građani starije životne dobi.
-Po mojoj procjeni gotovo 80 posto su umirovljenici ti koji kod nas
obavljaju poslove za čitavu obitelj.
Većinom dolaze nakon što prime
mirovinu, pa je do desetog u mjesecu na blagajni poprilično prometno.
I jako su zadovoljni što se sada ne
moraju penjati stepenicama na kat
kao prije. Na blagajni mogu riješiti sve poslove oko korištenja naših
usluga, poput odvoza otpada, oko
groblja, kanalizacije, oko usluga
strojevima, podići razne dozvole
koje izdajemo, provjeriti stanje svojih obveza i slično. Na blagajni, osim
građana, možemo rješavati i iste
poslove za pravne osobe – rekla je
Jadranka Tkalec.
Inače, u dijelu nekadašnjeg gdje
je blagajna preuređen je i opremljen
prostor za novoformiranu ekipu za
obavljanje poslova održavanja javne
rasvjete.
A KT U A L N O
29. veljače 2012.
3
Grad Ludbreg i susjedne općine
Zatraženo vraćanje Stalne službe suda
Kako surađivati, koji su to projekti od zajedničkog interesa za
čitav ludbreški kraj i kako ih realizirati? O tome je bilo riječi na susretu nositelja izvršnih vlasti u svih
pet jedinica lokalne samouprave
ludbreškog kraja koji su se krajem
veljače sastali u prostorima gradske
uprave u Ludbregu. Gradonačelnik
Ludbrega Marijan Krobot sa suradnicima bio je domaćin načelnicima
susjednih općina, Darku Markoviću
iz Malog Bukovca, Vjekoslavu Zdelaru iz Velikog Bukovca, Marijanu
Horvatu iz Martijanca, a umjesto
spriječenog Marijana Lazara načelnika iz Svetog Đurđa bio je nazočan
njegov zamjenik Zlatko Gizdavec.
Sa susreta je pokrenuta, za građane
ludbreške regije vrlo važna inicijativa u cilju vraćanje Općinskog suda
u Ludbreg odnosno stalne službe
suda. Pismom su se obratili novom
ministru pravosuđa i zatražili da ih
primi kako bi mu prezentirali trenutačnu nerazumnu, pa i apsurdu
organizaciju pravne zaštite žitelja
ludbreške regije.
-Pokrećemo službenu inicijativu za povratak stalne službe suda
u Ludbreg. Naprasno ukidanje te
službe u Ludbregu iako je krajnji rok
za spajanje sudova tek 2019. godine,
ne koristi baš nikome. Općinski sud
Varaždin sada kaznene predmete
naših ljudi šalje u Križevce, a građanske u Ivanec. Osim izgubljenog
vremena to je po 100 km dug put u
oba smjera za građane Ludbrega, a
za žitelje s bukovečkog područja još
i više. Povećali su troškove ljudima
ovog kraja. Ne možemo se nikako
oteti dojmu da je u najmanju ruku
upitna ta navodna racionalizacija
Dogovor čelnika Grada Ludbrega i susjednih općina krajem veljače o zajedničkim interesima
zbog koje su nam ukinuli tu Službu
u Ludbregu. Jer uvjereni smo da se
djelatnicima suda moraju nadoknaditi troškovi pošto sada moraju
iz Varaždina na očevid, primjerice,
u Sveti Đurđ, Mali Bukovec ili bilo
koje mjesto našeg kraja. Nadamo se
–Imamo zajedničke interese,
puno dodirnih točaka. Neki zajednički projekti već su započeti, a
ima pitanja o kojima bismo trebali
više i bolje surađivati. Konkretno,
Ludbreg je ponudio da u susjednim
općinama poslove održavanja javne
Od Mađarske do Ludbrega
U Prelogu je krajem veljače potpisana izjava o partnerstvu gradova i općina
Zalaegerszeg, Prelog, Goričan, Donji
Kraljevec i Ludbreg. Ugovor je potpisan
radi zajedničkog rada u sklopu IPA-projekta o prekograničnoj suradnji Mađarske i Hrvatske na izgradnji biciklističke
staze u cilju povezivanja, suradnje i turističke promocije ovih područja.
Konkretno, ova suradnja trebala
bi sredstvima europskih fondova rezultirati izgradnjom biciklističke staze
od Zalaegerszega do Ludbrega dužine
Pripreme za obilježavanje 19.
ožujka - Dana grada Ludbrega
Bliži se još jedan 19. ožujka, datum kada se obilježava i slavi Dan
grada Ludbrega. Valja podsjetiti
da je Gradsko vijeće 1999. godine
proglasilo datum 19. ožujka Danom
grada prema papinskom pismu Leona X od 19. ožujka 1513. godine
kojim je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene krvi Isusove
zbog čega više od šest stoljeća vjer-
da će zajednička inicijativa za vraćanje stalne službe suda u Ludbreg
uroditi plodom – ističe gradonačelnik Krobot svoj i zajednički stav
načelnika susjednih općina.
No, bilo je i drugih važnim tema
za razgovor i dogovore.
rasvjete preuzme naš 'Lukom' koji je
sada tehnički i kadrovski opremljen
za te poslove, a poznato je da HEP
više ne smije raditi te poslove. Vjerujem da će susjedne općine prihvatiti
našu ponudu. Neki programi pokreću se preko Lokalne akcijske grupe
Podravina-Zagorje (LAG PODZAG). Primjerice, projekt uređenja biciklističke-turističke staze od
Mađarske preko Međimurja preko
susjednih općina do Ludbrega što
će doprinijeti povezivanju, suradnji
i turističkoj promociji naših područja. S tim, ali i drugim projektima koje
je moguće pripremiti i realizirati u
dogledno vrijeme zajedno možemo
konkurirati na natječajima za sredstva iz europskih fondova – rekao je
gradonačelnik Marijan Krobot.
Ludbreg i susjedne općine također već surađuju po pitanju osnivanja
srednje škole u Ludbregu, a smatra se
da ima prostora i za neke zajedničke
turističko-promotivne sadržaje, kao i
na drugim područjima djelovanja.
Izgled odlikovanja Grada Ludbrega propisan je Odlukom o javnim priznanjima. Jedino
Počasni građanin Ludbrega prima posebnu
povelju s utisnutim grbom Ludbrega koju je
osmislio autor Goran Petrač, ludbreški akademski slikar.
Gradonačelnik Krobot na potpisivanju izjave u Prelogu
je prednost što oni imaju dosta iskustva s radom na sličnim programima i
projektima – rekao je Marijan Krobot,
ludbreški gradonačelnik.
Svečanost i prigodni programi
nici hodočaste u Ludbreg. Godinu
dana kasnije ustanovljena su javna
priznanja, znak zahvale onima koji
su svojim djelovanjem pomogli u
razvoju i promoviranju Ludbrega.
Svečana sjednica Gradskog vijeća koju će njezin predsjednik Slavko Blagaj sazvati za ponedjeljak 19.
ožujka bit će središnji događaj obilježavanja Dana grada, a zasigurno
Javna priznanja
60-ak km s pratećom infrastrukturom,
te razradom turističke ponude, zajedničkih manifestacija i biciklističkih
izleta. Vrijednost projekta procjenjuje
se na oko jedan milijun kuna, a prijave
na projekt moraju se podnijeti do 12.
ožujka.
Potpisivanje je bitno za Grad Ludbreg radi povezivanja sa sredinama duž
trase planirane staze prije svega u turističkim, a kasnije nadam se i gospodarskim sadržajima. Mađari nude suradnju
i pomoć, a mi smo je prihvatili. Velika
će najsvečaniji trenutak biti dodjela
javnih priznanja dobitnicima, zaslužnim pojedincima i udrugama.
-Gradskom vijeću ćemo za iduću radnu sjednicu u prvoj polovici
ožujka proslijediti prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja
Grada Ludbrega, odluku o ovogodišnjim nositeljima najviših gradskih priznanja. Treba pričekati da
gradski vijećnici potvrde prijedlog
Povjerenstva, pa se nakon toga o
dobitnicima može obavijestiti ludbreška i šira javnost – pojasnio nam
je gradonačelnik Marijan Krobot.
Izuzev svečane sjednice Gradskog vijeća kao središnjeg događaja
obilježavanja Dana grada, priredit
će se i nekoliko prigodnih kulturno-umjetničkih programa. Kako
doznajemo u pripremi je izložba
fotografija uglednog mađarskog
fotografa Laszla Tama koji se istom
izložbom predstavio nedavno i u
Pečuhu. U pripremi je i promocija
knjige 'Šume Kalnika', autora dr.
Gabrijela Horvata, te još neki prigodni sadržaji. Na Dan grada služit
će se i svečana sveta misa ludbreškoj župnoj crkvi.
Evo kako izgledaju neka od javnih priznanja Grada Ludbrega
Nagrada za životno djelo je u obliku pisanog priznanja, te pozlaćene kovanice od
srebra, s jedne strane utisnut je grb Ludbrega, s druge strane reljef dvorca Batthyany, a
dobiva se i zlatnik.
Nagrada Grada Ludbrega dobiva se u
obliku pisanog priznanja te kovanice od srebra s utisnutim grbom Ludbrega i reljefom
dvorca Batthyany.
Plaketa se dobiva u obliku pisanog priznanja, te u obliku metalne ploče s utisnutim
grbom Ludbrega.
Sve kovanice izrađuju se u 'Ikomu' u Zagrebu.
Zahvalnica se dobiva u obliku pisanog
priznanja.
Uz sva priznanja u pisanom obliku dobitniku se uručuje i tekst odluke o dodjeli nagrade.
4
A KT U A L N O
29. veljače 2012.
Gradska organizacija SDP-a Ludbreg
Nezavisni
vijećnici u SDP-u
Gradska organizacija SDP-a
Ludbrega također se priprema za
iduću godinu kada nas očekuju
lokalni izbori, a posljednjim aktivnostima znatno je ojačala svoje pozicije. Naime, ovih je dana SDP-u
i formalno pristupilo više članova
s Nezavisne liste Grada Ludbrega,
a među njima i dvoje nezavisnih
vijećnika u Gradskome vijeću Ludbrega, Renata Potočnik i Krešimir
Šalig. Podsjetimo, Nezavisna lista
je na prošlim lokalnim i mjesnim
izborima ostvarenim rezultatima
postala važan politički čimbenik
Grada Ludbrega.
-Osim članova Nezavisne liste
u posljednjih nekoliko mjeseci u
stranku se učlanilo 20-ak mahom
mladih ljudi koji u SDP-u žele raditi
na razvoju grada i za bolji Ludbreg,
te su prepoznali naš rad na okupljanju novih mladih snaga u stranci.
Jako nam je drago što su i članovi
nezavisne liste prepoznali SDP kao
političku snagu unutar koje žele i
mogu djelovati. Dugo smo razgovarali, a imamo bliska uvjerenja i
slično razmišljamo što je prevagnulo pri njihovoj odluci. Radi se o
mladim i obrazovanim ljudima koji
donose nove ideje i kojima je stalo
da daju još veći doprinos u razvoju
grada i brinu za dobrobit njegovih
građana. SDP će uvijek biti otvoren
za sve kvalitetne vrijedne mlade ljude s novim idejama koji žele dobro
Ludbregu – rekao nam je prof. Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog
SDP-a.
Predsjednik SDP-a prof. Bilić s novim članovima K. Šaligom i R. Potočnik
S desna Renata Potočnik, predsjednik Dubravko Bilić, Krešimir Šalig i glasnogovornik Alen Kišić
Neminovno se sada mijenja i
politička slika Ludbrega jer SDP je
ovime ostvario prevlast u Gradskom
vijeću Ludbrega i sada ima najviše
odnosno šestero od 15 ukupno vijećnika.
-Nije nam bio prioritet promijeniti omjer snaga u Gradskom vijeću
niti raditi druge promjene u vijeću.
Ove aktivnosti provedene su u cilju priprema za lokalne izbore iduće godine, pa se nikako ne mogu
smatrati trgovinom ili kupovinom.
Vjerujem da SDP pokazuje da je
i dalje najjača politička opcija u
gradu. Jedini smo grad u županiji s
gradonačelnikom iz redova SDP-a.
Vodstvo naše stranke u Zagrebu
od nas očekuje da ponovimo taj
rezultat na idućim lokalnim izborima i podržava ove naše aktivnosti.
SDP će pred javnost s imenom svog
kandidata za budućeg gradonačelnika izaći tijekom jeseni - kaže prof.
Bilić.
Gradski vijećnici Renata Potočnik i Krešimir Šalig sada će
politički djelovati kao članovi
SDP-a i moći će, kažu, kvalitetnije
ostvarivati ideje i raditi za dobrobit
Ludbrega:
-Motiv našeg ulaska u SDP nije
inspiriran nikakvim osobnim ciljevima već isključivo željom da Ludbreg učinimo boljim gradom za
njegove građane. Kao neovisnima,
bilo nam je dosta teško djelovati.
Na zajedničkom sastanku s aktivnim članovima naše Nezavisne
liste, koje smo detaljno informirali
o našoj ideji, dobili smo podršku,
što nam je olakšalo donošenje ove
odluke. Iako je bilo učestalih poziva
i drugih, odlučili smo se za SDP u
kojem smo prepoznali partnera s
kojim bismo radili na poboljšanju
stanja u gradu. Ponosni smo što je
SDP iskazao tako veliko poštovanje
za naše dosadašnje rezultate i uvjeren sam da ćemo kao SDP-ovci postići još puno više. Zadovoljni smo
što je SDP prihvatio naš zahtjev da
se našim prijelazom ne narušava
sadašnje stanje u Gradskom vijeću odnosno ne mijenja se aktualni
predsjednik vijeća. Naš cilj i motiv
nije da nekoga rušimo, već da gradimo – kažu Renata Potočnik i Krešimir Šalig.
Nakon ovih promjena u sastavu
Gradskog vijeća SDP sada ima 6
vijećnika, HDZ 4, HNS 3, a HSS i
HSLS po jednog vijećnika.
Božidar Hajsok (HNS) o kandidaturi za gradonačelnika
'Spreman sam nastaviti rad na započetim projektima'
Vodstvo ludbreške podružnice
HNS-a, kako smo javili, već je iz
svojih redova imenovalo Božidara
Hajsoka kao kandidata za novog
gradonačelnika Ludbrega na lokalnim izborima 2013. godine. Kako
trenutačno obavlja funkciju zamjenika gradonačelnika smatramo da je
potrebno dati dodatna pojašnjenja
javnosti.
-Stvar je jednostavna. HNS je
pokrenuo aktivnosti oko isticanja
kandidata na lokalnim izborima
2013. godine. Kako sam trenutno
na funkciji zamjenika gradonačelnika, Predsjedništvo HNS-a našeg
grada dalo mi je mogućnost da
budem kandidat za gradonačelnika što sam prihvatio. I to iz više
razloga, a prije svega kao odgovoran zamjenik gradonačelniku Marijanu Krobotu koji po završetku
ovog mandata, prema priopćenju
gradskog SDP-a, definitivno odlazi u zasluženu mirovinu. Smatram
obvezom da gradska vlast podnese račun građanima po završetku
mandata, a koliko je bila uspješna
može se najobjektivnije provjeriti
kandidaturom za novi mandat i
potvrdom na izborima – kaže Božidar Hajsok.
O ukazanom povjerenju vodstva
HNS-a:
B. Hajsok, sadašnji zamjenik i kandidat za novog gradonačelnika
-HNS je stranka projekata, a moja
trenutna funkcija daje mogućnost
da se određeni projekti i realiziraju.
Uvjeren sam da ću opravdati povjerenje gradskog vodstva stranke, tim
više što mi kandidatura omogućava
da u okviru sadašnjih ovlasti maksimalno koristim poziciju koju sada
ima HNS i HNS-ovi dužnosnici u
županiji i državi.
Kandidatura meni osobno ne
znači ništa posebno. Ljudi koji
me poznaju znaju da nastojim sve
svoje obveze izvršiti maksimalno
odgovorno, tako ću i nastaviti.
Naravno, moje će aktivnosti sada
biti pod dodatnom lupom, ali to
će mi dati još više snage da sve što
će biti stavljeno pred mene učinim
najbolje što mogu. Uvjeren sam da
ću imati podršku svih u gradskim
službama jer samo uz njihovu pomoć mogu se uspješno realizirati
planirani projekti – ističe Božidar
Hajsok.
Smatra da isticanje kandidature neće imati negativan utjecaj na
suradnju s gradonačelnikom, te da
odnosi koalicijskih partnera HNS-a
i SDP-a u gradskom vijeću neće biti
ugroženi.
-Ovo može imati samo pozitivan
utjecaj na odnose između mene i
gradonačelnika jer sad je poznata
moja, a i namjera gradonačelnika
Marijana Krobota. Eto, ja sam se
izjasnio da sam spreman nastaviti
rad na projektima koje planiramo
do kraja sadašnjeg mandata. Siguran sam da gradonačelnik M. Kro-
bot ima puno povjerenje da ću ja,
ako mi građani ukažu povjerenje na
izborima, uspješno, brzo i efikasno
nastaviti na realizaciji sveg započetog u njegovom mandatu. Što se
tiče koalicije HNS-SDP nema baš
nikakvog razloga da se na bilo koji
način ugrozi. Pa mi smo u Ludbregu još prije tri godine prepoznali
Kukuriku koaliciju dok o tome nitko nije ni govorio. Siguran sam da
će naša koalicija opstati i na sljedećim izborima. Uvjeren sam u racionalne dogovore, oni zasigurno slijede jer velika je odgovornost pred
SDP-om i HNS-om. Sada imamo
izuzetnu priliku za pokretanje razvoja grada, više nemamo alibi izostanka vertikale prema županiji i
državi. Bila bi tragedija da naši mali
osobni interesi budu razlog blokiranju aktivnosti na bilo koji način.
Ako se to i kojim slučajem dogodi,
budite uvjereni da ja u tome neću
sudjelovati.
Siguran sam da do toga neće doći
jer sam uvjeren da su u gradskim
vodstvima SDP-a i HNS-a sposobni
i mudri ljudi koji znaju brzo prepoznati i efikasno riješiti sve eventualne probleme – poručio je Božidar
Hajsok, sadašnji zamjenik gradonačelnika i kandidat za budućeg gradonačelnika Ludbrega.
PRIGODNO
29. veljače 2012.
5
Korizma – vrijeme poziva za slavlje najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa
Imajmo povjerenja u Boga!
Jedan svećenik rekao je jednu
zanimljivu stvar: „Kada sam bio u
najjačoj tjelesnoj, duhovnoj i umnoj
kondiciji, obično sam tada najmanje i
najnekvalitetnije radio. Kada pak sam
bio na 'sto muka' i osjećao se da sam
'ništ-koristi' pa sam se u svojoj muci
utjecao Bogu, tada sam i ne znajući
puno dobra napravio, tj. Bog je preko
mene puno dobra napravio“.
Dragi čitatelji, dragi vjernici, ljudi
dobre volje i želje za istinom. Počelo je vrijeme korizme koja pozivom
na boravak u „pustinji“ u mnogima
izaziva asocijaciju pokore, mrtvenja, odricanja itd., bacajući zapravo
samo dio svjetla na istinu o korizmi.
Lijepo nam, stoga, kaže junak istoimene priče Mali princ, da ne čini
pustinju lijepom pijesak ili pješčane
dine nego spoznaja da se u toj pustinji krije izvor. Pustinja, u biblijskom
smislu, za svakog kršćanina predstavlja povratak na izvor – što konačno znači povratak Bogu. U tom
tonu i Vas pozivam da otkrivamo,
za ovo naše današnje vrijeme, bogatstvo korizme, sadržaj kojeg određuje Onaj koji je sam proboravio i
bio kušan četrdeset dana u pustinji,
kako bi njegovo djelovanje – za spasenje čovjeka – a onda i naše, bilo
moćno i plodonosno.
Nakon što ga je „Duh nagnao
u pustinju“, otkriva nam evanđelje
(Mk 1, 12-13) Isus „bijaše sa zvijerima, a anđeli mu služahu“… Ponekad
nam se doista čini da nas, kad živimo
u duhovnoj pustinji, tj. lišene osjećaja da je Bog prisutan, odasvud napa-
daju, slikovito rečeno, razne „zvijeri“.
Na nama je, dakle, da sami otkrijemo
kome dopuštamo da nas proždire;
naime, onog što proždire naše vrijeme, naše srce, našu pamet i duh,
vrijeme pustinje nam može jako dobro pokazati, tj. anđeli nam to mogu
pokazati. Anđeo kao osobno biće,
Božji glasnik ili Božji glas (tj. Sv. pismo) u čovjeku, personificira s druge strane našu savjest koja posebno
u trenucima kušnje postaje pozorna
za ono što je Božje. Ali to razotkriva
i našu taštinu te nas, u nekom smislu
ponižava i čini slabim. No, u vremenu kušnje nismo napušteni kako najčešće osjećamo – zato kažemo da je
to kušnja(!), pustinja – dapače, Bog
je svojom pedagogijom tu na djelu.
Imajmo povjerenja u Boga! Ne uživati plodove koje nam nudi „zmija“
nije prvenstveno zabrana nego Božja
briga za čovjeka – da ne jede ono što
ga usmrćuje i da ojača svoje znanje o
Bogu po kojem onda raste i njegovo
povjerenje spram Boga. No, tko su,
ili tko mogu biti „zvijeri – zmije“ koje
spominje Markovo evanđelje (koje
se inače, čita u godini B). Crkveni
oci, koji su istovremeno bili i sveci i
znanstvenici, s prvih 4-5 kršćanskih
stoljeća ovako nas uče:
Naše želje, navike, potrebe na
koje smo navikli u nama su te zvijeri. Tako dugo dok ih hranimo, one se
u nama uopće ne bune. No uskratite
li im hranu, uskratite li trbuhu neku
izvrsnu deliciju, kavicu, čokoladicu,
sve ono na što smo se navikli da jednostavno imamo, uskratite li očima
Zajedno otkrijmo bogatstvo korizme – poručuje vlč. Kosec
neku seriju ili video-igricu, neke internetske stranice, vidjet ćete kako
će se u vama početi događati pobuna vaše volje. „A zašto to, zašto
bih se toga odrekao, koji je smisao
toga?“ i niz drugih pitanja. Zanimljivo!? Mašta nam tako proradi, postanemo tako kreativni u izmišljanju
razloga zašto je ipak dobro da se ne
lišavamo tih sitnica. U pitanju je, dakle, naša volja, naša ljudska volja (ili
bolje reći slabost), a ne Božja. I zato
nas Duh, a Duh je Bog, šalje u pustinju da bismo tu upoznali Božju volju, da bismo tu upoznali Boga koji
je ljubav. Zanimljiva je i sama riječ
volja. Od koje riječi dolazi riječ volja? Od riječi voljeti. Ne živi čovjek
samo od kruha, nego od volje Božje
koja je uopće htjela da budem, ja, ti,
mi..., naš pas, mačka, domaće životinje itd. Zato pustinja. Tu se vraćamo
na izvor, Bogu koji nas voli i poziva
da tu ljubav ponovo otkrijemo i odgovornim životom na nju odgovorimo. A riječ obraćenje ili obrat, koja
također dominira korizmom, znači
da trebamo napraviti kopernikanski
zaokret i shvatiti da nismo mi oni
oko kojih se svijet okreće i da sve
ovisi o nama, nego je to Bog koji
u crnilo naših očiju stavlja dugu o
kojoj ovisi i doslovce visi naš život.
To, naravno, iziskuje poveću hrabrost, korjenitu promjenu mišljenja, zaokret u smislu uporišta na
koje obično stavljamo svoje pouzdanje. Baš kao što je za sv. Petra
rečeno da je tek onda postao jak
kad je svoju slabost stavio s vjerom u Božju providnost.
Isus nakon što je za nas, u tijelu, pobijedio naš ljudski ego,
potpomognut doduše Božjim anđelima, i nakon što je
razotkrio đavolske smicalice vraća se u tzv. normalni
svijet ali sada oboružan
istinom te propovijeda
ono što je sam spoznao kao
bit, ono što je prevažno za
život: „Obratimo se i vjerujmo evanđelju“. Odricanje „da“
ali zbog spoznaje Krista i njegove
spasonosne volje za nas.
Tihomir Kosec, župni vikar
Vlč. Tihomir Kosec, župni vikar
Križni put mladih Varaždinske biskupije 24. i 25. ožujka
Hodočašće župama kroz Međimurje
Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije najavio je da
će ovogodišnji, a već 12. po redu
Križni put mladih naše biskupije
biti održan 24.i 25. ožujka. Održat će se pod motom 'Ustat ću i
poći……', te himnom 'Odlučio
sam slijediti Krista'.
Ovoga puta mladi vjernici
Varaždinske biskupije upoznavat će župe u Međimurju. Križni put krenut će u subotu 24.
ožujka ispred župne crkve u
Kotoribi, okupljanje učesnika
je do 7,30 sati. Mladi hodočasnici potom će krenuti put župa
Sveta Marija i Draškovec, a trasa
prvog dana završava u Prelogu
gdje će mladi noćiti u školskoj
športskoj dvorani OŠ Prelog.
Idućeg dana u nedjelju, 25.
ožujka Križni put nastavlja se
prema Orehovici i dalje prema
Čakovcu gdje završava u jednoj
od dvije čakovečke župe,
Župi svetog Antuna
Padovanskog u dijelu grada Čakovec-jug. Po dolasku učesnika
u župnoj će
crkvi s početkom između
18 i 19 sati
svečanu svetu misu služiti
mons. Josip Mrzljak,
varaždinski
biskup.
I ove godine poslove
organizacije i prijavljivanja već
rade animatori u župama. Rok za
prijave je 19. ožujka 2012. Doznajemo kako je već prijavljeno
više od 200 učesnika.
-Križni put je tradicionalna
pučka pobožnost naših vjernika kroz
povijest.
Po
lijepom odazivu mladih
naše biskupije svake
godine,
između
700 i 800
sudionika,
vidimo da
poruku ove
pučke pobožnosti primaju i
stari i mladi. A križni
put kroz hodočašće i pješačenje, kroz molitvu i razmišljanje, kroz žrtvu i ljubav, kroz zajedništvo i druženje želi poručiti
svakom vjerniku da nam je kroz
takav način i stil življenja, putovati i prema vječnosti. Kroz Korizmu se svake godine pripremamo
za proslavu Isusovog uskrsnuća
u povijesti, a postom, odricanjem, dobrim djelima i molitvom
nastojimo i učimo živjeti tako da
nas to isto uskrsnuće čeka u budućnosti - rekao nam je vlč. Damjan Koren, predstojnik. Ureda
za pastoral mladih Varaždinske
biskupije.
Dužina trase ovog križnog
puta je 45-50 kilometara koje
treba proći u dva dana. Podsjećamo one koji će sada prvi puta
biti učesnici da je misao dvodnevnog križnog puta žrtva, pa se
od sudionika traži strpljivost, poniznost, te bi bilo dobro da prouče letak s važnim informacijama
kako se odjenuti, što ponijeti i
kako se ponašati na ovom duhovnom događaju i pripravi za
slavlje Uskrsa. Letke imaju župe,
a detalji se mogu pročitati i na
web-stranici Ureda za pastoral
mladih Varaždinske biskupije.
Sve informacije oko prijava za
sudjelovanje možete dobiti u župama i kod župnih animatora. Za
ludbreški dekanat prijave prima
i Dubravka Červek, mobitel 098
138 11 49. Možete se prijaviti i
izravno Uredu za pastoral mladih
biskupije. Organizirat će se prijevoz do polazišta dakle u Kotoribi,
te za povratak iz Čakovca.
Organizatori su Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije, Planinarska udruga mladih
entuzijasta i Bratovština svetog
Ferdinanda.
6
B R A N I TEL J I
29. veljače 2012.
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Podružnica Ludbreg
Za objavu
registra
branitelja
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata podružnica
Ludbreg okuplja članstvo s područja
Grada Ludbreg i susjednih općina
ludbreškog kraja. U Udruzi je nakon promjena u ustroju organizacije
trenutačno u tijeku izdavanje novih
članskih iskaznica. Inače, radi se o
najbrojnijoj udruzi proizašloj iz Domovinskog rata.
-Član naše udruge može biti
svaki branitelj koji se po bilo kojoj
osnovi uključio u Domovinski rat.
Dakle, ako je s područja ludbreške
regije bilo više od 2.200 branitelja
mogli bismo imati toliko članova.
No, članstvo je dobrovoljno i ne
žele se svi upisati, a najviše nas je
bilo oko 800. Upravo se sada nakon
ovog ustroja radi na izdavanju novih
iskaznica, pa će se tako ažurirati popis članstva, napraviti nova evidencija. Godišnja članarina je 60 kuna,
a za novu iskaznicu treba 25 kuna.
Nažalost, kriza je očita i mnogima
je čak i to puno. A naša je zadaća
da članstvu pružimo pomoć kako
ostvariti određene pomoći, pa i socijalne. Radi se prije svega o tome
kako sa statusom branitelja ostvariti
pravo na jednokratnu, povremenu
ili stalnu financijsku pomoć. Takve
branitelje vodimo u našu pravnu
službu u Varaždin gdje ljudi dobiju
sve potrebne informacije o tome
kako dokazati imovinsko stanje i
upute što moraju napraviti, a mi im
iz Podružnice pomažemo u tome,
čak ih vozimo u Varaždin ili Zagreb.
Osim financijske pomoći koju članovi mogu dobiti ako žive u složenim materijalnim prilikama, možemo pomoći pri zapošljavanju jer je
zakonski regulirano da naši članovi
imaju prednost, a isto pomažemo
da se realizira i samozapošljavanje
članova, dakle, ako otvaraju obrt ili
slično. Lani je 16 članova zatražilo
našu pomoć kako bi ostvarili prava
koja ih pripadaju – pojasnio je Stjepan Nikolaus koji je na nedavnoj
izbornoj skupštini ponovno izabran
za predsjednika Podružnice.
U Središnji odbor UDVDR također su izabrani Zoran Dvorski koji
obavlja dužnost tajnika, te Vinko
Međimurec, Mladen Gača, Zdravko
Bačani, Tomica Međimurec i Mario
Petak, a u Nadzorni odbor izabrani
su Dragica Dvorski, Dražen Rak i
Mladen Balažinec. Također je izabran i Sud časti.
Upravo su povremena okupljanja, druženje i rekreacija važne
aktivnosti ove braniteljske udruge
koja ima sjedište u istočnoj zgradi
ludbreškog starog grada na drugome katu.
-Okupljamo se pri obilježavanju
značajnih datuma iz Domovinskog
rata i pogibijama suboraca, planiramo posjet bojišnicama i spomenobilježjima iz Domovinskog rata.
Naši članovi ne smiju se tjelesno
zapustiti. Primjerice, redovito priređujemo memorijalni malonogometni turnir u spomen na naše poginule
Jendrića i Petrikovskog. Važna su
Članovi udruge okupljeni na susretu u povodu skupštine
Stjepan Nikolaus i Zoran Dvorski, predsjednik i tajnik podružnice
nam i sportsko-rekreacijska natjecanja na županijskoj razini, a uspijevamo se plasirati i na državna natjecanja. Cilj je da što više budemo
skupa. Naš ured u Ludbregu radi srijedom od 14 do 16 sati, kada članovi
mogu obaviti sve što je potrebno, a
mogu i nazvati na brojeve 819-216 i
098/190-2766. Pozivam sve koji ispunjavaju uvjete da nam se pridruže
i kao članovi. Naše prostorije svima
su otvorene, doduše, trebamo je
malo dotjerati i nabaviti najnužniju
opremu. Za normalan rad nedostaje
nam telefon-telefax i računalo, a dobro bi nam došli kopirka, pisač – re-
kao je tajnik Zoran Dvorski.
U Podružnici će se primjereno
pripremiti za nove aktivnosti koje
očekuju braniteljske udruge.
-Najprije moram zahvaliti Gradu
Ludbregu i općinama Sveti Đurđ,
Donji Martijanec, Veliki Bukovec
i Mali Bukovec koji nam financijski pomažu u našem radu. A uvijek ima vlasnika tvrtki i obrtničkih
radnji koji nam pomognu kakvom
donacijom, pa i njima zahvaljujem.
Imat ćemo sigurno dosta novog posla. Naime, u izradi je novi Zakon
o hrvatskim braniteljima. Budemo
vidjeli kaj će nam donesti. Mi budemo sigurno s novostima i zakonskim promjenama upoznali svoje
članstvo. Ne smeta nas niti objava
registra branitelja. Podržavano, čak
štoviše, zalažemo se za njegovu
objavu – kaže Nikolaus.
Članove ludbreškog ogranka
posjetio je i Branko Družinić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice
Varaždinske županije koji nam je
potvrdio da se ludbreški ogranak
posebno ističe svojim aktivnostima.
Branitelje Vukovara '91. odlikovao predsjednik RH dr. Ivo Josipović
Orden Zasebnoj postrojbi PU Varaždinske
U povodu godišnjice vukovarske bitke i Dana sjećanja na žrtve
Vukovara predsjednik Republike
Hrvatske dr. Ivo Josipović odlikovao je Zasebnu postrojbu Policijske
uprave Varaždinske ordenom Reda
kneza Domagoja s ogrlicom. Poznato je da su među pripadnicima
postrojbe bili i tadašnji ludbreški
policajci koji su gotovo svi završili u
srpskim logorima, Josip Kanižaj je
poginuo, a Mladen Levak i danas se
još uvijek službeno vodi kao nestali
u pokušaju proboja iz opkoljenog
grada.
Repliku ovog visokog odlikovanja su članovi udruge 'Ludbreški
branitelji Vukovara 91.' dobili uoči
održavanja nedavne izvještajne
skupštine.
-Ovo je možda i najveće priznanje koje smo mogli dobiti,a dodjeljuje ga predsjednik Republike. Ponosni smo na ovo priznanje, ipak
nam je to neka naša zadovoljština
za sve ono što smo prošli u obrani
Vukovara i što su dečki doživjeli u
logorima. Mislim da je to i velika
stvari za Ludbreg, da se zna da su
i Ludbrežani dali svoj doprinos u
obrani Vukovara i u Domovinskom ratu. Dali smo napraviti repliku ordena i poklonili je Policijskoj postaji Ludbreg čiji smo bili
pripadnici kao branitelji – rekao
nam je Petar Franolić, predsjednik
udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 91.'
Upravo ovih zimskih dana
iz tiska je izašlo dopunjeno izdanje ujesen promovirane knjige 'Vukovar-Varaždin 1991.' u
kojoj su i pisana svjedočanstva
samih branitelja Vukovara, pripadnika Zasebne postrojbe PU
Varaždin.
-Prvih tisuću primjeraka brzo
je nestalo, dosta se toga poklonilo, ali i kupilo, pa se išlo u dopunjeno izdanje. Oni koji žele
knjigu mogu je naručiti, javiti se
udruzi ili kod mene osobno – poručio je Franolić.
Udruga će u narednom razdoblju i dalje djelovati na promociji
Domovinskog rata, na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara, posebice u spomen na Kanižaja i Levaka, a tim se povodom
planira prirediti i prigodne izložbe.
Udruga će, dakako, prigodno obilježiti i druge datume i godišnjice
iz Domovinskog rata, te državne i
vjerske blagdane. Članstvo će aktivno sudjelovati i u radu Udruge
logoraša srpskih logora Varaždinske županije, darivati djecu svojih
članova za blagdane, a u spomen
na datum povratka iz logora okupljanja će se održavati 10. dana
svakog mjeseca u svojoj prostoriji koju namjeravaju primjereno
opremiti.
Također će prikupljati građu,
kako se nadaju, za još jednu knjigu
i to u čast Ludbregu i njegovim braniteljima.
-Naša je želja da jednoga dana
svjetlo dana ugleda i knjiga o ulozi Ludbrega i sudjelovanju Ludbrežana u Domovinskom ratu.
Sigurno je da je to velik i sveobuhvatan posao na pripremama.
Eto, mi bismo dali svoj doprinos
prikupljanjem zapisa, dokumenata, fotografija, svega što možemo naći u vlastitoj dokumentaciji
– rekao je Petar Franolić, predsjednik Ludbreških branitelja Vukovara '91.
Petar Franolić s odrednom Red kneza Domagoja s ogrlicom
29. veljače 2012.
PRIGODNO
Prijedlog što pripremati za jelo tijekom korizme
Vrijeme je za ribe
Domaćice su u našem kraju oduvijek tijekom korizme kuhanje za obitelj
prilagođavale običajima, ali najčešće i
mogućnostima. Pripremalo se ono
što se imalo, ali i u skladu s običajima. Možda je upravo ovo korizmeno razdoblje idealno da promijenite
prehrambene navike, uvedete novine,
kušate nove namirnice. Ipak je danas
puno lakše doći do namirnica koje su
nekad u našem kraju bile nezamislive.
Donosimo vam i neke recepte koji će
biti zanimljivi upravo onima koji žele
uvesti u jelovnik što više ribe.
Hrvati su na samom dnu ljestvice
po konzumaciji ribe što je apsolutno
neprihvatljivo zbog morskog i riječnog bogatstva kojim raspolažemo.
Doduše, u Dalmaciji se konzumira
tek malo više ribe, ali još uvijek ispod prosjeka. U kontinentalnom
dijelu da i ne govorimo.
Šteta jer riba - bilo ona riječna ili
morska uz dobru pripremu pravi je
gastronomski užitak. A stručnjaci za
prehranu upozorit će vas da bi ribu
trebalo jesti i nekoliko puta tjedno,
morsku ili riječnu, svejedno. Primjerice, plavu ribu koja je jeftina, ukusna, zdrava i dostupna. Naša jadranska srdela ili skuša svakako bi bile na
prvom mjestu. Danas se mogu kupiti u obližnjim ribarnicama i trgovačkim centrima, pa je i to jedan od
razloga da je što češće pripremamo.
Skuša
Skuša se ubraja među najhranjivije vrste riba, to je plava riba izuzetnog okusa. Sadrži Omega 3 masne
kiseline, vitamine i minerale važne
za rad srca, a ima vrlo malo štetnih
zasićenih masti. Osim što su zdrave
za srce, skuše obiluju i drugim hranjivim tvarima. Sadrže više od 10
7
Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg:
radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata sa
područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ,
Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka
9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za
nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje:
N A T J E Č A J
za dodjelu „Godišnje nagrade za izvrsnost
Rotary kluba Ludbreg za 2011/12. godinu“ u
obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije:
Račići ili ‘kozice’ u umaku i rižom
posto preporučene dnevne količine
kalcija, te su dobar izvor vitamina D
koji pomaže u apsorpciji kalcija.
Predlažemo vam recept za pripremu skuša.
Priprema skuša je vrlo jednostavna. Očišćene i oprane ribe nasolite,
sitno nasjeckajte češnjak i peršinov
list, pomiješajte s još malo začina po
izboru i napunite unutrašnjost riba,
nauljite, ako vam je dostupno maslinovo ulje, bit će najbolje. Ribe poslažite na papir za pečenje u lim ili na
drvene štapiće (one od ražnjića) da
vam se ribe ne zalijepe. Ako u kući
imate majstora roštilja onda pripremu svakako prepustite njemu.
Uz ovu vrstu ribe kao prilog poslužite našu domaću krumpirovu
salatu s bučinim uljem ili slani kuhani krumpir.
Račići
Ribu jedemo premalo, a što tek
reći za plodove mora. Evo prijedloga
i za one koji vole jesti nešto riblje, a
da nema kosti. Iznenadit će vas ukusni repovi morskih račića - gamberi
ili kozice. Odličan su izvor Omega 3
masnih kiselina, obiluju vitaminom
B 12, te sadrže bogatstvo minerala, a
ujedno su važan izvor željeza. Uz to
su niskokalorična namirnica bogata
vrijednim nutrijentima te su idealni
za laganu prehranu.
Iznenadit će vas ukusni repovi
morskih račića, uvjereni smo da
ćete uživati u ovom jelu koje se koje
također priprema vrlo brzo i jednostavno.
Priprema: Na malo maslinovog
ulja stavite nasjeckani češnjak i nasjeckani peršinov list, dodajte račiće, dolijte s malo vode, po izboru malo bijelog
vina i na kraju dodajte nekoliko žlica
rajčice (koncentrat ili sl.) Začinite po
želji. Uz ukusne račiće odmah imate i
fini umak za preljev riže ili tjestenine
uz koju poslužujete račiće.
Pripremila: Željka Namesnik
1. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole - gimnazije u iznosu od po 1.000 kuna,
2. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole sa četverogodišnjim trajanjem (sve osim gimnazije i strukovne )
– u iznosu od po 1.000,00 kuna,
3. dvije nagrade za najbolje učenike srednje strukovne škole
u iznosu od po 1.000,00 kuna,
4. šest nagrada za najbolje redovne studente dodiplomskog,
diplomskog odnosno integriranog studija u iznosu od po
1.500 kuna.
Za nagradu se imaju pravo natjecati učenici srednjih škola
i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog odnosno integriranog studija za prošlu akademsku godinu s prebivalištem
na području grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ,
Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od
dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a
pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu.
Natječaj je otvoren od dana objave do 07. ožujka 2012. godine.
Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis
ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2010/2011. akademske godine koju je kandidat
završio.
Popis dokumentacije za kandidate – učenike srednjih škola:
a) preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2010/2011.
b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u
znanju,javni nastupi,izložbe i dr.)
c) materijalni status
Popis dokumentacije za kandidate – studente
a)preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku
godinu 2010/2011.
b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja,
objavljeni radovi,izložbe,javni nastupi i dr.)
c) starost kandidata,
d) uloženi napor u radu,
e) dekanova nagrada,
f ) rektorova nagrada
Skuša s nadjevom pripremljena za pećnicu
Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u
roku od 30 dana od dana zaključenja natječaja.
Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada.
Prijavitelji koji su ušli u uži krug bit će pozvani na dodjelu
nagrada, koje će biti uručene najboljim kandidatima.
Prijave se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond
za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 27
(Hotel Amalija).
Obavijesti se mogu dobiti na brojeve telefona 042/810-722
ili 042/811-433.
Rotary klub Ludbreg
8
ZIMA U LUDBREGU
29. veljače 2012.
Ludbreg od prave zime do proljeća
Od -20 do +15
Zadnjih godina prvi snijeg u
pravilu padne u studenome, a onda
povremeno čitavu zimu. No, zadnji
je studeni prošao bez snijega, nije
ga bilo niti u prosincu, čak niti u siječnju. Doduše, prve sitne pahulje
zabijelile su Ludbreg u nedjelju 29.
siječnja, stvorile tanki bijeli pokrivač. Bila je to najava prave zime – s
niskim temperaturama i obiljem snijega. Tako je i bilo. Dnevna temperatura zraka gotovo se tri tjedna kretala
oko 10 minusa, a ona noćna i rano
jutarnja živu u termometrima tjerala
je gotovo do brojke 20. Na susjednim
stupcima možete doznati kako se
Ludbreg borio sa čišćenjem snijega
s javnih površina. Naš novinar Dražen Vađunec lutao je gradom da bismo čuli kako su se građani othrvali
minusima i snježnom pokrivaču, a
i urednik je obišao važnije gradske
punktove. Doznali smo da su kašnjenja u javnom prijevozu bila zanemariva, tek poneka željeznička linija više
je kasnila. Autobusima snijeg nije
smetao, ali jest hladnoća:
-Linije su vozile normalno i autobusi praktički nisu kasnili. Veći
problem naši su vozači imali ujutro
Bednja se velikim dijelom zaledila između dva mosta
Središnji trg u zimskom ruhu, a hladno vrijeme i minusi u termometrima gra
jer zbog niskih temperatura bilo je
puno teže upaliti autobus. Dečki iz
'Lukoma' čiste kolodvor od snijega,
a to su radili na vrijeme i kvalitetno,
pa je sve funkcioniralo kako treba kaže nam Andrija Horvat, voditelj
-Nismo mi kaj oni u Dalmaciji.
Ovo je kod nas normalno, nekaj takvoga moglo je biti i u prosincu i u siječnju, ali nije neočekivano niti u veljači. Nekad smo do pojasa gazili sneg
kad smo išli u školu. Kod nas se ljudi
Lukomovci u čišćenju od snijega na autobusnom kolodvoru
Autobusnog kolodvora Ludbreg.
Građani Ludbrega i čitavog kraja, naravno, pripremili su se za zimu,
snijeg i led. S nevjericom su pratili
ono što se tada dešavalo u dalmatinskim gradovima.
Biserka Kušter vlasnica je kvalitetne lopate za snijeg
pripremiju za svaku zimu i nas nitko
ne pita niti treba zmisliti, tak je svake
zime. Lopata mora biti spremna –
kaže Biserka Kušter koju smo zatekli
s lopatom u Kuharićevoj ulici.
Građani odnosno vozači bili su
Parkirališta očišćenja i spremna za vozila
Gume, akumulatori i plinsko brojilo
Kad su se mnogi već poradovali
da će uštedjeti na grijanju zahladilo
je do debelih minusa. Brojčanici na
plinskim brojilima ubrzano su se
okretali, izbjegavao se pogled prema
njima da se vidi potrošnja. Suhi sitni
snijeg nošen jakim sjevernim vjetrom zavukao se kroz svaku pukotinu i svako dvorište. U Gundulićevoj
je vjetar nosio snijeg zbog blizine
polja više je nego drugdje i stvarao
zapuhe u dvorištima.
-Četiri do pet puta dnevno sam
čistil snijeg s pločnika i pred garažom. Nije mi teško, u mirovini sam
pa mi dobro dođe da se razgibam.
Ljudi su u zimi premalo tjelesno
aktivni, pa ručno čišćenje snijega
doprinosi zdravlju. Samo se treba
toplo obući, imati kapu i rukavice jer
vjetar je neugodan – rekao je Milan
Štefanec iz Gundulićeve.
Na cestama su dežurne službe
Dalibor kaže da su ljudi promijenili gume prije zime
Dubravko Koprek sa svojom ‘ralicom’
imale pune ruke posla. A vozači su
imali problema ako su zbog hladnoće zakazali akumulatori.
-Obično zima pokaže koji akumulator je ‘pri kraju’. Meni je ‘otišao’
prije par dana jer deset dana nisam
izlazil autom iz garaže. Kupil sam
novi od 65 Ah za 500 kuna. Valjda
ne treba održavanje i s trogodišnjom
garancijom su skuplji – kaže Vlado
Vukina, prodavač u ‘Frigu’.
Milan u borbi sa zapusima u dvorištu
sam sad opet četiri godine bez brige
– rekao je Milan.
Trgovci su trljali ruke.
-U veljači je prodaja akumulatora
porasla za 30 posto. Oni za stoje od
350 kuna do 1.200 kuna. Oni manje
poznatih firmi i s jednogodišnjom
garancijom su jeftiniji, a oni kojima
Djeca su uživala - Hana , Jakov, Nina-Antonia i Marko
Ralica od bojlera
Zanimalo nas je i kako su se vozači spremili za zimske uvjete.
-Većina, njih oko 80 posto
stavila je zimske gume još pred
zimu. To znamo po količini ljetnih guma koje su ostavili kod nas
na usluzi čuvanja. Samo par ljudi
došlo je montirati gume kad je
počel padati snijeg. Oko 20 posto
vozača nije stavilo zimske gume.
Jedni vjerojatno nemaju novce, a
drugi misle uštedjeti riskirajući
‘prometnu’ koja obično završava
materijalnom štetom, a ona je najčešće puno veća od cijene zimskih
guma – rekao je Dalibor Vrban,
vulkanizer.
U obilasku naišli smo na neobičnu ralicu koju pokreće freza. Odmah smo stali kod Dubravka Kopreka u Selniku.
-Izrezao sam stari veliki bojler
za vodu na pola i napravio ralicu
širine 90 cm. Montirao sam je na
‘frezu’ Honda F600 tako da se može
zakretati lijevo ili desno. Dvorište i
pločnik od 300 kvadrata očistim za
15-ak minuta. Uz nešto starog željeza jedini troškovi bili su za elektrode
i farbu za željezo. Za drugu zimu na
‘frezu’ planiram montirati čistač s
bacanjem snijega priključen na kardan – pojasnio je Dubravko.
Snijegu su se radovali jedino
klinci iako su čekali da omekša kako
bi radili grude i snjegoviće. Odrasli
su čekali da snijeg nestane što prije
jer s njim nestaju i nevolje.
Dražen Vađunec
29. veljače 2012.
Gradonačelnik
zadovoljan
ađane su otjerali u tople kuće i stanove
disciplinirani i prilagodili se zimskim
uvjetima. Evo dokaza - u najsnježnijem vikendu od 10. do 12. veljače na
prometnicama u Varaždinskoj županiji prometni policajci nisu napisali
niti jednu kazna zbog prevelike brzine što je jedinstveni slučaj, a od šest
lakših prometnih nezgoda niti jedna
nije bila na ludbreškom području!
Samo 10-ak dana kasnije kao da
Grad Ludbreg je tijekom hladnoća i najobilnijeg snijega funkcionirao normalno, čistile su se
javne površine.
-Zadovoljan sam kako se grad
čistio i što nije bilo većih problema.
Uostalom, u veljači snijeg i hladnoća nas ne smiju iznenaditi. Pohvale
'Lukomu' na dobroj organizaciji i
odgovornom izvršavanju obveza.
Čujem da su i u prigradskim naseljima dobro obavili posao ljudi
koje su mjesni odbori zadužili za
čišćenje ulica. I većina građana i
tvrtki korektno je odradila obveze
čišćenja snijega sa svojih površina. No, uvijek ima pojedinaca koji
zakažu, onih koji misle da bi netko
drugi morao očistiti snijeg umjesto
njih. Nadam se da će ubuduće oni
odraditi obvezu jer se više ne smiju
tolerirati njihovi propusti. Bilo bi
dobro dogovoriti i da se pomogne
pri čišćenju kod staračkih domaćinstava gdje su ljudi nemoćni i
bolesni, pa ne mogu sami očistiti
snijeg. Ako bude novog snijega
uvjeren sam da neće biti nikakvih
problema – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot.
nismo imali ciču zimu i snijeg. Došli
smo s -20 na +10, 15 celzija. Klimatsko proljeće počinje 1. ožujka, a kalendarski tek za tri tjedna. Meteorolozi kažu da treba pripaziti jer zima
možda još nije rekla - doviđenja.
ZIMA U LUDBREGU
Bez kazni za građane
U Ludbregu je Odlukom o komunalnom redu propisana obveza
čišćenja snijega ispred stambenih i
poslovnih prostora.
-Pravne i fizičke osobe, vlasnici
objekata i zemljišta dužni su organizirati ili sami očistiti snijeg i led uz prometne površine s nogostupa u cijeloj
dužini zemljišta. I nogostup posipati
solju, sipinom ili drugim materijalom
koji otapa led – podsjeća Petar Horvat, komunalni redar Ludbrega.
Kazne su za pravne osobe 2.500
kuna, a za građane 500 kuna. Dakle, bolje se prihvatiti lopate i
malo se razgibati.
-Građani su poštivali odluku, a
'Lukom' je odlično čistio. Bilo je 10-ak
zaboravnih, ali su ljudi očistili nakon
upozorenja. Kazne nismo pisali jer danas je za svakog puno 500 kuna. No,
ako ubuduće neće reagirati na opomenu, morat ćemo kažnjavati. Nije
Za iduću zimu i 'bacač snijega'
Onaj očekivani i najavljeni hladno-snježni udar u prvoj polovici
veljače u JKP 'Lukom' Ludbreg spremno su dočekali.
-Naši ljudi dežuraju danonoćno, a kada noću i pada snijeg već u
5 ujutro izlazimo na čišćenje. Zapravo, u gradu čistimo od snijega
sve ulice izuzev onih 10-ak koje su
u nadležnosti Poduzeća za ceste
Varaždin, Ispostave Ludbreg. Uz to
čistimo prilaze parkiralištima i prolaze između ulica, te groblje.
Postoje prioriteti i najprije se
čiste prilazne ceste prema Vatrogasnom domu, Policijskoj postaji,
Domu zdravlja, školi i prema sva tri
vrtića, te prilazne ceste prema autobusnom i željezničkom kolodvoru.
To je osnovno – pojašnjava nam mr.
Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.
Kada su obilnije snježne oborine
teško je spriječiti da kolnici ne ostanu pod snježnim pokrivačem.
Dežurstva 24 sata
-To ovisi o količini oborina. Nama
je najvažnije da osiguramo prohodnost, a čim se vrijeme smiri radimo na
proširenju prometnica. Dvije ekipe sa
strojevima uvijek dežuraju i 24 sata su
‘Lukomovi’ strojevi na čišćenju trga
u pripravnosti. Izlazi se kada napada
više od 5 cm snijega. Prije smo čekali
da zapadne više, ali onda je teže kvalitetno i brzo čistiti. Zato sada izlazimo
prije, pa se lakše i brže čisti. Moram
naglasiti da su naši djelatnici ozbiljno i odgovorno pristupili čišćenju,
kad pada danonoćno su na čišćenju.
Uz preraspodjelu radnog vremena,
dobru organizaciju i stalnu kontrolu
stanja, cilj je što brže ukloniti snijeg
s površina. Vjerujem da u tome uspijevamo, pa nemamo nekih ozbiljnih
pritužbi – ističe mr. Franolić.
Frankopanska - Dejan Novosel i Marijan Pomahač s lopatama
bilo očišćeno pred par praznih objekata jer vlasnici žive drugdje. Njih smo
pismeno upozorili - kaže Horvat.
Važno – zabranjeno je parkiranje
Čisti nogostup i u Ulici Petra Zrinskog
JKP 'Lukom' Ludbreg
Zimska služba za 'Lukom' je dodatni napor zbog premalo ljudi.
-Preraspodjelom radnog vremena
za zimsku službu odredili smo desetoricu djelatnika. To je premalo s obzirom za broj kilometara i kvadrata
s kojih čistimo snijeg. Ali, bez obzira
na zimske uvjete ne možemo prebaciti više ljudi zbog redovitih poslova.
Primjerice, odvoz otpada je svaki dan,
sprovodi. Možete samo zamisliti kako
je mukotrpan i dugotrajan posao kopanja na groblju kada je zemlja smrznuta. Zato za čišćenje snijega gdje god je
‘Lukomov’ traktor u čišćenju Selnika
na kolnicima i nogostupima kada
pada snijeg da se ne smeta u čišćenju.
Stanari zgrada dužni su očistiti dvorišta da se može obaviti odvoz otpada.
Neočišćeno - vlasnik opomenut
Tko gdje čisti snijeg?
'Lukom' ima obvezu čišćenja snijega s većine javnih gradskih površina.
Kamionom čiste ulice: Petra Krešimira, Kačićevu, Mihanovićevu, Zagorsku, Šenoinu, V. Fizira, Varaždinsku,
Braće Radića, Zagrebačku, Nazorovu,
Gundulićevu do pruge, Štrosmajerovu, Kerstnerovu, Nemčićevu, Kalničku, Galovićevu, Sajmišnu, Pavleka
Miškine, Ujevićevu, Franje Tuđmana,
Krležinu uključujući i autobusni kolodvor, Kratku ulicu, Kardinala Kuharića, Gospodarsku, Ljudevita Vrančića,
Teslinu, zatim Trg slobode, parkiralište kod zgrade POS-a i Selnik.
'Lukomov' traktor s daskom koristi
se za čišćenja snijega u Školskoj i s nogostupa u Kačićevoj do groblja, s parkirališta, te kod zgrade Pučkog učilišta
i pošte, te u Gupčevoj, Marulićevoj, s
nogostupa u Ulici bana Jelačića od
mosta do kružnog toka, s obje strane
nogostupa u Gupčevoj, obje strane
nogostupa i čitavu R. Fizira, pa u ulicama Lovački put, Rapska, Bednjanska i
odvojak Henec, Odvojak Vinogradska,
Preloška, Gundulićeva preko pruge,
Matoševa, cesta do odlagališta otpada, odvojak Gajeve kod Veterinarske
stanice, parkiralište kod Doma zdrav-
moguće koristimo strojeve – kamion,
traktor i stroj sa četkom. Naručili smo i
tzv. bacač snijega, htjeli smo ga još prije zime, ali na tržištu su se nudili samo
najskuplji modeli, a ne možemo se razbacivati novcem. Naručili smo jeftiniji,
ali jednako učinkovit. Bacač snijega je
vrlo koristan posebice za čišćenje nogostupa, prilaza pješačkim prijelazima,
parkirališta, što se dosad radilo ručno!
S njim ćemo čistiti kvalitetnije i građani će biti još zadovoljniji.-
Čiste i u Selniku
Mr. Franolić uz strojeve za čišćenje
9
Da ne bi bilo zabune, 'Lukom' čisti snijeg i s nekih površina koje nisu
u njegovoj nadležnosti, a za te je poslove plaćen.
lja, zgrade Policijske postaje i Vatrogasnog doma, zatim u Zagorskoj oko
dvorane, Ulici hrvatskih branitelja Domovinskog rata, parkirališta u Šenoinoj, kod 'Mercatora' i pekarnice preko
puta, Kratkoj, parkirališta u Krležinoj
ulici, te put u Podgorici.
Djelatnici 'Lukoma' imaju i obvezu ručno, dakle, lopatama čistiti
snijeg na Trgu sv. Trojstva, parkiralištu kod pošte, s nogostupa kod
gradskih ureda, zatim s prolaza u Šenoinu, Zagrebačku i Petra Zrinskog,
oko župne crkve, na stajalištima
autobusa, u Kačićevoj nogostup do
škole, prijelaze preko pruge, zatim
nogostupe na Trgu slobode, rotore
u Koprivničkoj, Jelačićevoj, Kuharićevoj i Gospodarskoj ulici, te sa svih
pješačkih prijelaza u gradu, a moraju
od snijega očistiti i staze na groblju.
Poduzeće za ceste Varaždin
odgovorno je za uklanjanje snijega u slijedećim gradskim ulicama:
Gajevoj, Jelačićevoj, Koprivničkoj,
Frankopanskoj, Petra Zrinskog, Lisinskog, Gupčevoj, Stepinčevoj, R.
Fizira, Vinogradskoj, Kolodvorskoj,
Prigorskoj i u ulici koja spaja Frankopansku i Gajevu.
-Još u studenom su neki naručili
da čistimo snijeg s njihovih površina.
'Crtoradu' čistimo sva parkirališta gdje
oni imaju naplatu, pa za 'Mercator' i
nekoliko obrtničkih radnji također čistimo snijeg s njihovih parkirališta. 'Lukom' naplaćuje te usluge, pa ipak tako
namirimo dio troškova naše zimske
službe. Već tri godine čistimo snijeg i
u Selniku. Njihov mjesni odbor očito je
zadovoljan kako mi radimo, pa su nas
angažirali i za ovu zimu, na obostrano
zadovoljstvo – kaže mr. Franolić.
'Lukom' je naručio i potrebne količine soli i sitnog šljunka za borbu
protiv poledice na gradskim cestama. Inače, nedostaje mu prostor za
skladištenje većih količina soli.
10
DOGAĐAJI
29. veljače 2012.
Ludbreški karneval
Fašnički
svati i mali
maškari
Tradicionalna fašnička spelavanja pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i u organizaciji 'Črnog mačka ludbreškog' održana
su na fašničku nedjelju 19. veljače.
Počela su budnicom. Građane
su probudili bubnjari koji su se
kamionetom provezli gradskim
ulicama, a buđenju su pripomogle stara ručna sirena i petarde.
Dečki su bili gladni jer nisu stigli
doručkovati, pa im je u želucima
počelo kruliti. Zahvalni su građanima koji su ih častili špekom i gemištima što je pomoglo da izdrže
dva sata neprestanog lupanja po
bubnjevima, činelama i kravljem
zvonu.
Fašnička povorka u pratnji Puhačkog orkestra Grada Ludbrega
krenula je od sportske dvorane i prije 14 sati stigla na središnji trg gdje je
održan glavni program. Prvo su predani ključevi grada, dizanjem zastave proglašena je Fašnička republika
i predstavile su se grupe maski. Pročitao se i 'vrabec' kojim su na šaljiv
način ukazani životni, gospodarski
Na fašniku uglavnom su maske nosila djeca
Vesele maškare
drugi problemi i događaji unatrag
godinu dana. Program je završen
osudom Fašnika, glavnog krivca za
sve te negativne događaje i njegovim spaljivanjem. Održan je i mali
vatromet, recesijski i po danu.
-Lijepo mi gledati vatromet, ali
ne po danu. Ako treba došao bih na
trg još jednom po mraku – rekao je
Krešo Vinković.
-Volim gledati vatromet, ali ga
financijske situacije nije trebalo niti
biti, čak ni u recesijskom obliku – rekla je Štefica Kranjčec.
Udruga Črni maček ludbreški
ove godine sudjelovala je na nizu
raciji europskih karnevala.
Naravno, to doprinosi daljnjoj
suradnji udruga, razmjeni iskustava na području očuvanja kulturne
baštine i običaja jer običaje naših
predaka vrijedi sačuvati za potomke.
-Imamo obećanje da će na jesen
u Ludbreg stići grupa plesačica iz
Brazila, te s Karipskog otočja koje je
ove godine domaćin Međunarodnog kongresa karnevalista – najavio
je Stanko.
Članovi Črnog mačka gostovat
će još na karnevalima u slovenskom
Mozirju, bugarskom Pernavu, bo-
Dolazak konjskih zaprega s maškarama iz Hrastovskog
karnevala u zemlji i inozemstvu. Bili
su u Ivancu, Čakovcu, Koprivnici,
Kutini, Samoboru, Velikoj Gorici,
Matuljima, Crikvenici, slovenskom
Ptuju i makedonskoj Strumici.
-Gostovali smo u Sloveniji i Makedoniji i potpisati dvije Povelje
o prijateljstvu s gradovima u inozemstvu koji imaju fašničke udruge
međunarodnog karaktera ili ih planiraju imati. Tada ćemo imati pravo
dobiti sredstva koja ovisno o projektima od 50 i 100 tisuća eura godišnje
iz Fonda za očuvanje kulturne baštine EU – rekao je Stanko Žnidarić,
jedan od hrvatskih članova u Fede-
Princ Boris Draganić preuzeo je gradski ključ
sansko-hercegovačkoj Čapljini, te
srpskim gradovima Šapcu, Vranju i
Leskovcu. U kolovozu se ide ponovno u Ptuj na 'Rimske igre'.
-Grad Ludbreg i 'Črni maček
ludbreški' su unatoč recesiji održali
tradiciju fašnika i ceremonije 'fašničkih svati'. Lijepo vrijeme privuklo je dosta ljudi, ali je maskiranih
pojedinaca i skupina bilo vrlo malo.
Ipak, vidi se da je naša preokupacija Drugi međunarodni jesenski
karneval u listopadu. Očekujemo
tada mnoštvo maškara - poručio je
Božidar Pajnić.
Dražen Vađunec
Ugodno vrijeme privuklo je na trgu dosta znatiželjnika
Bomboni, Snježne kraljice i Spužva
Bob Skockani
Umirovljenice-mažoretkinje
Mažoretkinje kao atrakcija
Ludbreška Udruga umirovljenika poznata je i po
tome kako svome članstvu
zna održati vedar duh. Dramskoj i recitatorskoj sekciji
koje djeluju unutar Udruge,
početkom godine pridružena je i jedna nova. Radi se o
mažoretkinjama koje marljivo vježbaju svakog tjedna,
a prvo predstavljanje imale
su u Udruzi povodom Valentinova i fašnika. Tako su
mažoretkinje Udruge umirovljenika priredile zabavan
program za sve umirovljenike, te su otplesale koreografiju sa štapovima.
Novu atrakciju Udruge
umirovljenika, sekciju mažoretkinja koja djeluje unutar
Udruge čine: Marija Bobanović, Sofija Filipović, Ana
Horvat, Nada Kapusta, Đurđa
Kokanović, Marija Kovačić i
Katica Namjesnik. (mh)
Mališani ludbreškog vrtića
'Radost' na fašničkoj nedjelji
stigli su na trg maskirani. Djevojčice starije skupine bile su
Snježne kraljice.
–Ovo su izradile su naše
odgojiteljice. I mi smo malo
pomagale dok su one radile,
a sašiti ih baš i nije bilo lako.
Sviđa mi se i volim maškare.
Drago mi je i što danas recitiram – ispričala nam je Lorena
Kovaček.
Dječaci su bili obučeni kao
njihov omiljeni lik iz crtanog
filma – Spužva Bob Skockani. ‘Bombončice’ iz srednje skupine
-Dobro mi je kao Spužva
Bob Skockani. Super se zabavljamo na maškarama. Maškare
bi trebale biti više put jer nikad
se ne zna kak je biti u kostimu
nekog drugog – kaže Ivan Matijević.
Srednja skupina polaznika
bila je odjevena u ljubičaste
i zelene bombone. Skupine
maškara iz gradskog vrtića
predstavile su se plesnim koreografijama i prigodnim recitacijama. Bilo je tu i bubamara,
kauboja i drugih raznih i čudnih likova. (ah)
Ivan Matijević
Lorena Kovaček
DOGAĐAJI
29. veljače 2012.
11
Humanitarni koncert 'Ludbreškog Sunca'
Za štićenike s ljubavlju
Inicijativu KUD-a 'Juraj Lončarić' iz Hrženice da pokloni koncert
štićenicima 'Ludbreškog Sunca'
predsjednica Udruge Ružica Zlatar
pretvorila je u događaj za sjećanje.
Tako je uz Valentinovo održan još
jedan humanitarni koncert 'Nek živi
ljubav'. Objedinjeni nastup KUD-a
i gosta večeri Mirka Švende-Žige s
prodajnom izložbom kolača pokazao se punim pogotkom. Pučko učilište bilo je prepuno posjetitelja koji
su dolaskom pomogli ovu humanitarnu akciju.
-Večeras se pjevalo i sviralo za
one koji to nikada neće, ali zato postoje prijatelji koji to čine za njih.
Mi, roditelji bolesne djece imamo
samo jednu želju, ali ona se nikad
neće ostvariti. Svi vi ste naša snaga,
hrabrost i podrška u ostvarenju ciljeva za podizanje kvalitete življenja
naše djece – poručila je Ruža Zlatar,
predsjednica udruge.
Najprije su zasvirali sastavi
mandolina i tamburica KUD-a pod
palicom prof. Dragutina Korena.
Uslijedio je nastup Žige za koji je nagrađen burnim pljeskom. Žiga je za
kraj je na gitari izveo 'O sveta Marijo
moli za nas'. Roditelji su bili ganuti:
-'Ludbreško Sunce' našoj obitelji
znači život jer je Ana tu našla drugi
dom. Jako voli biti tamo i družiti se s
drugima, raditi u likovnoj i keramičkoj radionici. Zahvalna sam teti Ružici na njezinoj snazi i upornosti. Nama
roditeljima to puno znači – rekla je
Đurđica Brzeska, Anina majka.
Dakako, program je ostavio veliki dojam na štićenike.
Antun Pokos:
-Rado sam na koncertima naše
udruge. Uvijek bude jako veselo, a
Žiga je pravi zabavljač. Volim radionicu keramike, a pripremam i tkaninu
za tkalački stan, pomažem odmetati
snijeg. Osjećam se korisnim.-
Ružica Zlatar, predsjednica Ludbreškog Sunca
Pomoć za 'Sunčev sjaj' i
štićenike - srednjoškolce
Izvođači na koncertu - Žiga i KUD Juraj Lončarić
Ana s majkom Đurđicom Brzeska
Antun Pokos
Iva Kelek:
-Volim pjevati i plesati, bilo mi
je lijepo. Upoznam i nove prijatelje.
Na koncertu sam s prijateljicom Danijelom u ime Udruge izvođačima
uručila cvijeće i zahvalnice.Mirjana Kovačić:
-Bilo jako lijepo. I u 'Sunčevom
sjaju' znamo zaplesati. Imamo liniju i slušamo muziku. Najviše mi se
sviđaju novi prijatelji s kojima živim,
družimo se svaki dan i stalno nešto
radimo.-
Još jedan program 'Ludbreškog
Sunca' je uspio. Predsjednica Udruge na kraju je bila ozarena lica.
-Koncert je bio iznad očekivanja.
Toga ne bi bilo da nema plemenitih
ljudi, a i naše velike volje i ljubavi jer
naš rad je težak i zahtjevan. Davati
sebe sa srcem, dušom, ljubavlju, nije
mala stvar. Sva srca kucala su jednako, kucala su za našu djecu i to je dokaz da smo na pravom putu – poručila je vidno uzbuđena Ružica Zlatar.
Marina Hižak
-Humanitarni koncert s prodajnim izložbama kolača i suvenira donio nam je oko 12.000 kuna. Sredstva
ćemo koristiti za dva naša projekta.
Kuća 'Sunčev sjaj' zasad je pilot-projekt koji je odobren pri Ministarstvu
zdravlja i socijalne skrbi, ali još čekamo da se to potvrdi i ugovorom o financiranju. Zbog toga kuća sada radi
smanjenim kapacitetom, smješteno
je tek troje štićenika, a prostor i odobrenje Ministarstva dobili smo za
osmero stanara. Zato zasad sami uz
pomoć donacija financiramo troškove kuće. Dio sredstava s koncerta ide
i za pokriće troškova školovanja na-
ših štićenika-srednjoškolaca za zanimanje pomoćni vrtlar kojeg škola iz
Vinice provodi u Ludbregu. Udruga
je dijelom sama financirala nabavu
knjiga, a plaćamo troškove prehrane,
prakse, prijevoza i druge troškove.
Daljnja realizacija projekata kuće
'Sunčev sjaj' i školovanja srednjoškolaca ostaju jako važne aktivnosti u
ovoj godini. No, isto tako želja mi je
da zadržimo već ranije registrirane
projekte Male škole za djecu s teškoćama u razvoju, zatim poludnevni i
dnevni boravak , kao i kabinet logopeda – kazala je Ružica Zlatar, predsjednica 'Ludbreškog Sunca'.
Za prodajnu izložbu pripremilo se mnoštvo kolača
Vrijedne ruke u radionicama
Biserka Kutnjak, Iva Kelek i Danijela Arnoš
Brojni posjetitelji su dolaskom pomogli akciju
Žiga
podravski
Posebni gost humanitarnog koncerta bio je Mirko Švenda, mnogima
poznatiji kao Žiga međimurski. Redovito se odaziva pozivima Ružice
Zlatar da pomogne svojim nastupom.
Tako je već treći puta gostovao na humanitarnom koncertu u Ludbregu.
-Rado se odazivam na humanitarne koncerte 'Ludbreškog Sunca'. Bio
sam i na prijašnjem koncertu koji je
krajem listopada prošle godine održan u sportskoj dvorani, a vjerujem
da ću imati još prilika humanitarno
djelovati. Mladim štićenicima zaista
je potrebna pomoć. Pomagati ljudima
zaista je predivan osjećaj. Bolje je 100
puta pomoći nego jedanput tražiti
pomoć. Mi zdravi smo tu da pomo-
Mirko Švenda-Žiga s Majom Amadori i Anom Brzeska
gnemo bolesnima. Jer tko zna možda
bude jednog dana pomoć i nama potrebna – kaže popularni Žiga.
Ludbrežani vole njegove pjesme,
pa je 400-tinjak ljudi u dvorani pjevalo zajedno s njim. Štićenici ga jednostavno obožavaju, pa ga neki od
njih od milja zovu 'Žiga podravski'.
-Večeras se sviralo za one koji ne
mogu svirati jer su bolesni, a upravo
sada obilježavamo 11. veljače, Dan
bolesnih. Vjera, molitva i nada nas
drži da ustrajemo – rekla je Ruža
Zlatar prilikom zahvale izvođačima
i posjetiteljima koncerta.
Dražen Vađunec
'Ludbreško sunce' priredilo je
uz koncert i prodajne izložbe kolača i rukotvorina. Unatoč invaliditetu većina štićenika uključila
se u tri radionice u kojima se vrlo
uspješno rade unikatne rukotvorine. Radionicu keramike vodi Štefanija Baranašić koja kaže da se njeni
'keramičari' vesele svakom koraku
prema napretku, a uspjeh jednog
djeteta je uspjeh cijele grupe. Najviše vole raditi likove životinja,
cvjetove i ukrase za božićno drvce.
U radionici ručnog tkanja uglavnom su muški štićenici. Prodavali
su se ručno izrađeni tepisi po 50
kuna, te pletene ženske torbice po
cijeni od 100 kuna.
-Za tkalačkim stanom najviše
vremena provodi Ivan (47), uživa
mijenjajući podloške i lupajući tkalačkim brdom. Materijal smo nabavljali u MTČ-u. No, tvrtka je propala,
pa ćemo naći novog opskrbljivača –
rekla je Biserka Kutnjak, voditeljica
radionice i članica glavnog odbora
'Ludbreškog Sunca'.
Likovnu radionicu vodi akademski slikar Goran Petrač, a
najviše veselja polaznicima predstavlja izrada čestitki u grafičkoj
I oni su pomogli, kupili kolače
- Valentina i Patrik Vrban
tehnici 'monotipija'. Čestitke također imaju obilježje unikatnosti jer se s matrice na staklu ili na
keramičkoj pločici može napraviti
samo jedan otisak.
-Novost je da u kući 'Sunčev sjaj'
imamo radionicu izrade nakita. Nakit ručno izrađuju tri štićenice koje
su tamo na cjelodnevnom boravku,
a pomažu im tri naše djelatnice –
rekla je Biserka.
Kada kapacitet kuće 'Sunčev sjaj'
bude potpuno popunjen sigurno je
da će u radionici novi parovi ruku
pomoći da se radi što više i što raznovrsniji predmeti. (dv)
12
Z A N I ML J I V O ST I
29. veljače 2012.
Vremeplov Uspomene na prošla vremena
Stari Ludbreg u riječi i slici
Ludbreška knjižnica i čitaonica
bila je premala za sve zainteresirane da vrate sjećanja ili se upoznaju
sa starim Ludbregom. Na ideju za
osmišljavanje večeri došla je knjižničarka Edita Kutnjak-Zlatar koju
je inspirirao razgovor s bakom, a
Ludbrežanka u najboljim godinama
Vlasta Kudrna pomogla je u ostvarenju. I tako je nastala projekcija slika i priča 'Stari Ludbreg u riječi i slici'. Okupilo se mnoštvo starijih, ali i
mlađih Ludbrežana koji su došli čuti
priču o prošlim vremenima.
-Prije je u obiteljima zajedno živjelo
više generacija, a bake su pričale djeci.
Danas je to rijetkost. Htjele smo ovim
okupljanjem postići da se ljudi imaju
gdje sastati i pričati, da kroz fotografiju netko ispriča priču. Drago nam je
da se toliko ljudi okupilo, to je znak
da smo postigli ono što smo zamislili–
rekla nam je Edita Kutnjak-Zlatar.
Te zimske večeri u Gradskoj
knjižnici naši su se sugrađani sa
sjetom prisjećali vizura starog Ludbreg, kuća koje su nestale, lica kakva
su nekad bila, krošnji stabala kojih
više nema.
-Željeli smo se prisjetiti kako je
to bilo nekad, a ova večer je ustvari
pilot-program koji će nas usmjeriti za daljnju organizaciju i možda
tematske večeri kroz koje ćemo
prolaziti – rekla je Vlasta Kudrna.
Slike su izazvale reakcije, otvorile priče o starim ludbreškim zanatima koje
su ugasili vrijeme i suvremeni način
života – a bili su u Ludbregu užari,
postolari, limari-špengleri, popravlja-
Kazivanje s projekcijom slika pobudilo je veliki interes
Vlasta Kudrna, suorganizatorica programa
Program su pratili posjetitelji gotovo svih generacija
či kišobrana i drugi. Feliks Pignar pričao je o doktoru Mihovilu Peričiću
koji je godinama liječio i vodio brigu
o stanovnicima Ludbrega i šire ludbreške regije – od poroda, brige o zubima do suzbijanja teških i zaraznih
bolesti, pa do posljednjih dana.
-Želja mi je bila da dođe barem
'Elemental' u Ludbregu
Iznimno popularni zagrebački hiphop bend 'Elemental' po prvi puta će
nastupiti pred svojim mladih poklonicima u Ludbregu u
subotu 3. ožujka. Posjetiteljima, posebice
ljubiteljima hip–hopa i
urbane glazbe, jamči se
dobar provod uz bend
koji iza sebe ima pet albuma specifičnog stila i
prepoznatljivih tekstova te odličnu
Mirelu Priselac Remi, jednu od najboljih ženskih vokala u Hrvatskoj.
Uoči nastupa 'Elementala' kao
predgrupa nastupit će 'Medo & Fody',
mlada grupa iz Čakovca, a program
će upotpuniti i domaće
ludbreške snage - MC
Toma.
Program će biti održan u prostoru diskoteke
'Stars'. Karte se mogu
nabaviti na dan koncerta
na ulazu u diskoteku, a
u pretprodaji u kafićima
'Enigma' i 'Peoples Bar' u Ludbregu. Cijena ulaznice je 40 kuna.
15-ak ljudi koji će zajedno imati
više od 1000 godina. A odazvalo ih
se puno više od te brojke. Zamislite
koliko je to samo znanja i iskustva
bilo ove večeri na ovom mjestu –
istaknula je Vlasta Kudrna.
Slike pričaju da je Ludbreg oduvijek bio grad što se uočava kroz
Uz 8. ožujak
Dan žena
Dragutin Poje, negdašnji urar,
najstariji žitelj Ludbrega
fotografije starih zgrada, ustanova,
građanskih kuća kakve su nekad
bile, obrta koji su djelovali, dok pogled na stari Ludbreg iz zraka otkriva mnoštvo predivnih krovova
prekrivenih crijepom što je u doba
kada su nastale te slike bilo tipično
za gradske sredine.
Programu je prisustvovao i Dragutin Poje, najstariji Ludbrežanin.
-Kada gledam stare slike, prisjećam
se tih vremena, točno se mogu prisjetiti gdje je što bilo. Ali lica; lica
manje pamtim, ona više izblijede
kroz godine i ne mogu prepoznati
sve osobe sa slika – rekao nam je
najstariji Ludbrežanin.
Vjerojatno ovo nije bio posljednji program o starom Ludbregu.
Organizatori pozivaju sugrađane
da donesu u knjižnicu stare slike i
materijale koji će se obraditi i vratiti
vlasnicima, a poslužiti će za buduće
susrete i nove priče o Ludbregu kakav je nekad bio.
Ana Havaić
Prijavite se za zabavu!
Već punih dvanaest godina
u Ludbregu se priređuje zabava
povodom Međunarodnog dana
žena, praznika kojeg desetljećima
službeno obilježavaju Ujedinjeni
narodi. Podsjećamo, na taj datum
1857. godine u New Yorku su žene
zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno protestirale zbog loših
radnih uvjeta i niskih plaća. Međunarodni praznik žena danas obilježavaju u svijetu mnoge organizacije, a nastoje izboriti da postane
državnim praznikom u zemljama
gdje to još nije. Lijepa tradicija odr-
žava se u organizaciji Foruma žena
ludbreške organizacije SDP-a. No,
ne radi se o stranačkom događaju
već o susretu zainteresiranih žena
da se druže na dan kada se obilježava njihov praznik bez obzira jesu
li politički opredijeljene i aktivne
ili ih politika uopće ne zanima.
Tako će ove godine 10. ožujka biti
organizirana zabava žena u dvorani hotela 'Amalia', a priprema se
i vrlo zanimljiv program druženja.
Tako će učesnice zabave zasigurno uživati u modnoj revija frizura
i šminke frizersko-kozmetičkog sa-
lona 'BTS' iz Ludbrega. Pored toga,
djevojke će nositi i kolekciju odjeće za predstojeću sezonu proljećeljeto modnog butika 'Hellino' kao
i sportsku kolekciju trgovine 'Ibis'.
Ulaznica za zabavu iznosi 60 kuna
u što je uključen aperitiv, večera i
naravno dobra glazba. Zainteresirani za dolazak, bez obzira na spol,
mogu se javiti Đurđi Kokanović na
broj telefona 306-527 ili mobitela
099 414 5993. Zanimljiv program
sa zabavom uz Dan žena održat će
se 10. ožujka s početkom u 18 sati.
(mh)
Žene iz centra svijeta
Sajmovi i izleti
I 'Žene iz centra svijeta' podsjetile
su Ludbreg kakav je bio nekad i Ludbrežana kojih više nema, sugrađana
koji su bili važni za društveni i gospodarski život nekadašnjeg Ludbrega.
-Prikupili smo mnoštvo slika starih Ludbrežana - od Kerstnera koji
su bili ključni između dva rata, preko Ludve Vrančića, te mlađih koji bi
danas imali 90, 100 godina, a imali
su obrte ili su bili liječnici, učitelji
– rekla je Franciska Schubert, predsjednica 'Žena iz centra svijeta'.
Taj su program prezentirale na redovitoj skupštini krajem veljače gdje
su podsjetile i na svoje protekle aktivnosti. No, mnogo toga novog članice
pripremaju za naredno razdoblje.
-Već se pripremamo za skoro sudjelovanje na sajmu 'Expo' u Opatiji
Iz bakine hiže koju su osmislile i opremile članice udruge
gdje ćemo predstaviti svoj rad i proizvode. Također ćemo sudjelovati i
na sajmovima u Gudovcu i Nedelišću – kaže na predsjednica.
Članice udruge već planiraju i
nekoliko zanimljivih izleta, sigurno
u mađarski Pečuh, te u Opatiju, Pulu
i Rovinj.(mh)
29. veljače 2012.
K U LT U R A
13
KUD 'Anka Ošpuh' priredio memorijalni koncert
Plesom i pjesmom podsjetili na tetu Miru
Lijepu tradiciju održava KUD
'Anka Ošpuh'. Već je sedmu godinu zaredom prigodnim programom podsjetio na prerano
preminulu dugogodišnju predsjednicu, Mirjanu Bošnjak–Krobot, kako su je svi zvali, tetu Miru.
Mirjana je gotovo tri desetljeća
života poklonila kulturno-umjetničkom amaterizmu u Ludbregu – najprije od dramske grupe
u starom 'Razvitku', potom u
KUD-u 'Anka Ošpuh' kojemu
je suosnivačica i gdje je vodila
dramsku, ritmičku, folklornu sekciju. U više navrata bila je i predsjednica KUD-a. Pod njezinim su
vodstvom folklorna i tamburaška
sekcija proputovale zbog nastupa
cijelu bivšu državu, pa Francusku,
Njemačku, Mađarsku, Češku, Austriju, Italiju.
Svoju ljubav prema kulturnom
amaterizmu prenosila je na mlade,
mnoge je 'zarazila' pjesmom i plesom, društvom. Iza sebe ostavila je
neizbrisiv pečat – ljubav prema pjesmi i plesu, prema narodnoj baštini,
Vokalna skupina Pajdašice
Izvođači
KUD-ovci su izveli splet plesova Hrvatskog zagorja
folkloru, važnosti druženja koja se u
KUD-u prenosi s generacije na generaciju i zbog toga na svoju ostavštinu može biti samo ponosna.
Članovi KUD-a, mnogi sadašnji i bivši, stoga će se zauvijek sjećati Mire, njezinog osmjeha, šala,
razgovora, druženja i neumornog
Atraktivni bunjevački plesovi
Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner'
Poklonite knjigu i - vježbajte
Tijekom veljače u Gradskoj knjižnici i čitaonici 'Mladen Kerstner'
počeo je zanimljiv program namijenjen zainteresiranim umirovljenicima. Za one koji svrate u knjižnicu
svakog ponedjeljka u 10 sati očekuje
30-ak minuta laganih gimnastičkih
vježbi. Voditeljica programa je Katarina Zagorc koja kaže da su u Knjižnici oduševljeno prihvatili njezin
prijedlog i pomogli u organizaciji
druženja starijih uz gimnastiku svakog ponedjeljka.
–Redovito vježbanje je iznimno
korisno za zdravlje starijih ljudi.
Osobno sam imala problema s kičmom, prošla nekoliko radionica
vježbi i to mi je jako puno pomoglo.
Tako svoja iskustva sada prenosim
drugima, da ljudi budu zdraviji.
Nisu to nikakve teške vježbe već
jednostavne vježbe istezanja prilagođene ljudima starije životne
dobi koje se lako izvode, radimo
vježbe za određene dijelove tijela,
preventivne vježbe protiv osteoporoze i druge vježbe prema njihovim
interesima. Naravno, nije dovoljno
vježbati tek svakog ponedjeljka u
knjižnici, vježbanje mora postati
redovito svakoga dana ili barem
triput tjedno. I nakon nekog vremena pozitivni učinci po zdravlje
bit će zaista veliki, a ljudi će se i
puno bolje osjećati. Zato pozivam
zainteresirane da nam se pridruže
svakog ponedjeljka u 10 sati, bit će
Memorijalni koncert 'Za tetu
Miru' znak sjećanja na dugogodišnju predsjednicu društva održan
je krajem veljače u velikoj dvorani
Pučkog otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' u Ludbregu pred punim
gledalištem koje je velikim pljeskom nagradilo brojne izvođače.
Na pozornici su nastupili veliki
folklorni ansambl, tamburaški sastav, vokalna skupina 'Pajdašice',
plesne skupine ritmike. Gost programa bio je mladi Neven Stipčić,
polaznik Glazbene radionice koju
vodi Zdenka Knapić pri Društvu
'Naša djeca' iz Varaždina. Bio je to
još jedan lijepa kulturno-umjetnička večer koju je KUD poklonio
građanima.
djelovanja. Kako je pred nama i
Dan grada Ludbrega podsjetimo
da je Mirjana Bošnjak–Krobot i
dobitnica javnog priznanja Grada
Ludbrega za sve što je napravila
u kulturnom amaterizmu grada i
prenijela svoj entuzijazam mladim
generacijama.
Brojni gledatelji uživali su u programu KUD-ovaca
POGLEDAJTE U KINU LUDBREG
4. ožujka: Engleska pita (komedija, 97 min)
Uloge: James Buckley, Blake Harrison, Joe Thomas, Simon Bird
Četvorica prijatelja odlaze na godišnji odmor u Grčku. Svaki od njih je
poseban. Britanska inačica kultne Američke pite snimljena prema istoimenoj i vrlo popularnoj britanskoj seriji gdje je film bio veliki kino hit.
11. ožujka: Martovske ide (politička drama, 100 min)
Uloge: George Clooney, Ryan Gosling, Ph. Seymour Marisa Tomei
Stephen Meyers je glasnogovornik guvernera Mikea Morrisa u kampanji za
njegovu predsjedničku nominaciju Demokratske stranke. Njegov kolega
glasnogovornik iz suparničkog tabora ponudi mu posao u svom timu.
18. ožujka: Strankinja (drama, 120 min)
Uloge: Sibel Kekilli, Nizam Schiller
Nezadovoljna brakom u Istambulu, Umay zajedno s petogodišnjim sinom bježi
svojoj obitelji u Berlin. Umjesto razumijevanja, njemačko-turska obitelj puna
predrasuda inzistira da se vrati mužu, pa čak i njezina sina odluči vratiti ocu.
25. ožujka: Naša majka (ratna drama, 130 min)
Vježbanje starijih u knjižnici svakog ponedjeljka u 10 sati
im jako korisno. Usput je i zabavno
jer nakon vježbanja ovdje u knjižnici imamo i druženje uz čaj, možemo čitati knjige, dnevni tisak ili
jednostavno razgovarati - poručuje
Katarina.
Osim programa lagane gimnastike i druženja, Gradska knjižnica
je za umirovljenike uvela ovih dana
novi sadržaj. Svakog četvrtka obilaze jedan od domova za starije i nemoćne osobe i tamo se korisnicima
čitaju knjige. Prvi dojmovi i za ovaj
program su iznimno povoljni.
Gradska knjižnica je, pored toga,
pokrenula i projekt 'Knjiga u šetnji'.
Zamišljen je tako da građani donesu
od kuće u knjižnicu vlastite knjige
ako im više nisu potrebne. Svaka
će donirana knjiga dobiti oznaku
i poruku za buduće čitatelje jer će
nakon toga biti stavljena na prometnim mjestima, primjerice, Domu
zdravlja, autobusnom i željezničkom kolodvoru i sličnim mjestima.
Time će se građanima omogućiti da
čitanjem knjige prikraćuju vrijeme
u čekaonicama i sličnim mjestima.
Gradska knjižnica uz pomoć građana koji će donirati knjige tako nastavlja aktivnosti na popularizaciji
čitanja i knjige.
Uloge: Lubna Azabal, Mélissa Désormeaux-Poulin
Kanađanka libanonskog porijekla umire i u oporuci ostavlja pisma svojoj
djeci, blizancima. Pismo blizance odvodi u potragu, te moraju otputovati u majčin Libanon i potom otkrivaju njezinu zagonetnu prošlost.
Filmovi se prikazuju svake nedjelje u 18 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.
Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’
Priče za laku noć u ožujku
7. ožujka - Ana Pula Jelić: Djevojčica i knjiga
14. ožujka - Sabina Koželj Horvat: Plamičak traži ognjište
21. ožujka - Rozalija Ovčar: Korjenčica
28. ožujka - Braća Grimm: Ivan Željezni
Priče za laku noć čitaju se na Dječjem odjelu svake srijede u 19 sati.
14
SP O R T
29. veljače 2012.
David Stančin, ‘Mladi rukometaš’
Živa vatra na krilu
Gledajući utakmice dvanaestogodišnjaka na ludbreškom turniru
‘Centrum mundi’ u društvu s Darkom Struškim, predsjednikom ‘Mladog rukometaša’, pozornost nam je u
našoj ekipi skrenuo malac na krilu.
Dečko je preuzimao punu odgovornost za igru svoje ekipe, vrlo često je
u tome bio i uspješan.
‘Tko ti je taj?’ – upitasmo Struškog koji objasni:
-To ti je unuk učiteljice-cvećarke
Biserke, znaš Stančinke. Mali je živa
vatra, more igrati na oba krila, a čak
je još i godinu mlađi od drugih u
ekipi – kaže Struški.
Radi se o Davidu Stančinu rođenom 24. lipnja 2001., učeniku
OŠ Ludbreg. Razrednica mu je
Anica Radiković, a i njemu je
prosjek ocjena 5,0.
-Visok sam 135 cm i imam
32 kilograma. Kak to kaj se bavim rukometom? Pa, igral sam
nogomet u Podravini, ali tam
treneri nisu prepoznali moj talent. Mislim da mi je u rukometu
bolje – mudro je komentirao David.
Rekli smo, riječ je o all-round
igraču od kojeg se još može dosta
očekivati. Tko zna što je nogomet
izgubio, jer vidimo što je rukomet
dobio. Davide, nebo ti je granica!
(nj)
Učesnici turnira, ekipe starijeg godišta
'Mladi rukometaš' priredio novi 'Centrum Mundi'
Mali, a tako veliki turnir
David Stančin, krilo
Marin Kišić, ‘Mladi rukometaš’
Kišić III
U 'sedmoricu veličanstvenih'
turnira Centrum mundi u kategoriji igrača do 14 godina na poziciju
srednjeg vanjskog uvršten je Marin
Kišić, član RK 'Ludbreg MB' odnosno iz Udruge 'Mladi rukometaš'.
Poznato vam je prezime? Da, riječ je
o trećem izdanku loze rukometaša
Kišića, u kojoj su uspješne nastupe
osamdesetih i devedesetih bilježili
njegov otac Saša i striko Alen koji,
usput rečeno, za nećaka kaže da je
'mali za nas svemirski brod!'
Marin uskoro slavi rođendan, 4. ožujka (čestitamo). Rođen je 1998.godine, a učenik
je OŠ Sveti Đurđ i to s prosjekom 5.0 (Ah, Kišić ko
Kišić – op. a.). Visok je
168 cm, a težak 54 kg.
Odlične predispozicije za daljnji razvoj.
Razmišlja vrlo zrelo
za svoju mladost:
-Moj
rukometni uzor je, naravno,
Ivano Balić. Nadam
se da će odigrati
još bolje na idućim natjecanjima.
Naši kauboji nisu
me oduševili na Europskom prvenstvu u
Srbiji, osim Alilovića. Morat će bolje na Olimpijskim
igrama u Londonu da bih ja
bio zadovoljan – kritički se Marin osvrnuo za nastupe hrvatske
reprezentacije.
Kroz rukometnu karijeru
vodi ga uspješno trener Damir
Špikić. Ambiciozan je i svoju
rukometnu budućnost vidi u varaždinskom prvoligašu. Želimo da mu
se to ostvari i nadamo se da će mu
Posljednjih šest godina
Ludbreg je u svijetu rukometa
poznat po organizaciji turnira za
dječake, mlade rukometne nade.
Udruga 'Mladi rukometaš' zaista se
iznimno potrudi pri organizaciji, pa
je i šesto izdanje turnira imalo međunarodni predznak. I to unatoč
najhladnijem i najsnježnijem mogućem terminu u kojem je održan
turnir. Doduše, snijegom zametene
i zaleđene ceste uzele su svoj danak,
pa svi prijavljeni sastavi ipak nisu
krenuli za neizvjestan put prema
Ludbregu prvog dana turnira. No,
organizatori su malo 'pretumbali'
skupine i turnir nije ništa izgubio na
zanimljivosti i draži.
Bilo je napetih utakmica pa i sedmeraca
Stariji dječaci
to biti tek odskočna daska za veliku
rukometnu karijeru.
Neven Jerbić
U subotu 4. veljače na parket ludbreške dvorane izašle su četiri ekipe
starijeg godišta, igrači rođeni 1998.
godine i mlađi. Bilo je vrlo zanimljivih utakmica, a na kraju je pobjednički pehar odnio varaždinski 'Varteks di Caprio' koji je u finalu dobio
'Zagreb CO'. Treći je bio ormoški 'Jeruzalem', a RK 'Ludbreg MB' pripalo
je četvrto mjesto. Mladi Ludbrežani
odigrali su neriješeno s odličnim
Slovencima, ali zbog slabije gol-razlike ostali su četvrti. Izabrana je i
najbolja sedmorka turnira u kojoj je
na poziciji srednjeg vanjskog izabran
Marin Kišić, nadareni ludbreški rukometaš. Najbolji igrač turnira bio
je Leo Gotić iz varaždinskih redova.
Mlađi dječaci
U nedjelju, 5. veljače odigran
je turnir dvanaestogodišnjaka
ili onih koji su na putu prema
toj brojci, dakle, ekipe igrača
rođenih 2000. godine i mla-
Marin Kišić, srednji vanjski
Dogovor kako do pobjede
đih. Došlo je osam klubova, gotovo
svi prijavljeni izuzev 'Ivanića'. No,
domaćini su brzo reagirali i pozvali
'Trnovec' kako bi imali parni broj i
Trnovčani su se sa zadovoljstvom
pojavili na parketu ludbreške dvorane. Turnir je osvojio 'Viro' iz Virovitice, ispred Varteks di Capria iz
Varaždina, treće mjesto osvojio je
'Jeruzalem' iz Ormoža, a 'Zagreb CO'
bio je četvrti. Potom slijede 'Info star'
iz Čakovca, pa 'Prelog', na sedmom
mjestu 'Ludbreg MB', dok su Trnov-
Mnoštvo malih rukometaša, učesnika turnira mlađeg godišta
čani bili osmi. U najboljoj sedmorki
na golu bi bio Denis Munka iz RK
Ludbreg MB. Najbolji igrač turnira
je Leis Noa Zečević iz Virovitice.
Valja istaći da je turnir pozivnog
karaktera, pa se moglo pozvati i
okupiti još niz kvalitetnih ekipa. No,
prostor i vrijeme ne dozvoljavaju
tako nešto. Šteta da ovog puta nije
nastupio RK 'Karlovac' jer ima sjajne mlade igrače, ali se nadamo da
ćemo ih vidjeti na idućem, sedmom
izdanju turnira. Centrum Mundi
još jednom je pokazao odličnu organizaciju ludbreških rukometnih
djelatnika predvođenih neumornim
predsjednikom udruge Darkom
Struškim koji je sa svojim trenerima
odradio još jednu sjajnu prezentaciju našeg grada. Turnir je održan pod
pokroviteljstvom Grada Ludbrega
čiji su predstavnici, zamjenik gradonačelnik Božidar Hajsok i pročelnik
Alen Sabol zajedno s poznatijim
ludbreškim rukometašem Emersonom Žnidarićem otvarali i zatvarali
turnir. Ponovilo se!
Neven Jerbić
SP O R T
29. veljače 2012.
Zima skrojila nogometni raspored
Podravina starta u subotu 3. ožujka
Na startu sezone Podravina u Ludbregu dočekuje momčad vodeće Koprivnice
Šest su se tjedana nogometaši
'Podravine' pripremali za drugi dio
sezone u 3. HNL sjever koji je prvobitno najavljen za 25. veljače. Nemamo više želje dokučiti pravi razlog
tako ranog početka prvenstva, ali se
prst sudbine pokazao mudrijim od
nogometnih moćnika. Zima, snijeg,
hladnoća otjerale su privremeno
nogometaše s vanjskih terena u dvorane i start sezone pomaknut je za
tjedan dana. I to drugim proljetnim
kolom ili 17. kolom. To znači da ludbreški nogometaši neće prvenstvo
otvoriti protiv Poleta u gostima u
Pribislavcu, nego će Podravina u prvom službenom nastupu u subotu 3.
ožujka na svom stadionu dočekati
lidera 'Koprivnicu', vodeću momčad lige i kandidata za prvaka. Ona
'preskočena' utakmica 16. kola u Pribislavcu igrat će se na Praznik rada
1. svibnja.
Podravina je u pripremnom
razdoblju odigrala pet prijateljskih
utakmica, među kojima i onu protiv
Na treningu, u prvom planu trener Lađević i Boris Kosir
prvoligaša 'Varaždina'. Ludbrežani
su u tom dvoboju imali inicijativu
tijekom većeg dijela susreta, ali je
realizacija bila na strani prvoligaša
(0:2). Iako su pripreme dosta poremetile vremenske nepogode, mora
se priznati da dečki izgledaju bolje
nego jesenas. Trener Branko Lađe-
Kapetan Damir Vađunec spreman za sezonu
vić lagano je pohvatao konce, novaci
u ekipi 'Trio S' - Stubić, Slunjski i Simon daju sve više. Čini se da bismo
se imali pravo nadati boljim proljetnim igrama. Trenutno su Ludbrežani u sredini ljestvice što je plasman
kojeg zasigurno navijački puk nije
očekivao.
Cilj je popraviti blijedi jesenski dojam
-Mislim da će proljeće biti u znaku Podravine. Vratit ćemo se među
najbolje, na pozicije na kojima je nominalno drugom županijskom klubu
i mjesto. Većina klubova s vrha ljestvice, a to su Koprivnica, Bjelovar i
Slatina dolaze nam u goste i oni će se
uvjeriti u našu kvalitetu – ne skriva
optimizam tvrdi klupski tajnik Vitomir Namjesnik kojeg je nedavno
ŽNS Varaždin kooptirao u sastav Izvršnog odbora što je veliko priznanje
za Podravinu i samog Namjesnika
čiji su rad prepoznali u Varaždinu.
Podravina, nažalost, kao da ne
može bez ozljeda ključnih igrača.
Tako je u generalki u Koprivnici,
radost pobjede (3:1) i još više bolje
igre na utakmicu protiv Croatie iz
Grabrovnice pomutila teška ozljeda Mladena Vađunca. Kao strijelac,
važna karika i jedan od ponajboljih
susret je prerano završio slomljenim
gležnjem i oštećenim ligamentima.
Nesretni Mladen odmah nakon
utakmice operiran je u koprivničkoj
bolnici. Nakon uspješne operacije
sada je pred Mladenom duže razdoblje oporavka i njegov nastup u drugom dijelu sezone je upitan.
Dan uoči prvenstvenog starta,
dakle, za petak 2. ožujka, sazvana je
izborna skupština kluba. Doznajemo
kako se šuška da bi moglo doći do rotacije u samom vrhu vodstva kluba.
No vidjet ćemo. U svakom slučaju 'plavim bluzama' držimo palčeve za bolje
proljeće koje će vratiti mnogobrojne
navijače na tribinu gradskog stadiona.
Neven Jerbić
Zadrugar u nedjelju 4. ožujka starta u sezonu
U Hrastovskom gostuje
Plitvica (G)
Županijski prvoligaši već su trebali otvoriti drugi dio sezone, prvo
kolo nastavka ili 16. kolo prvobitno
je bilo planirano za 26. veljače, ali
je vodstvo natjecanja, naravno, bilo
primorano pomaknuti prvenstveni
start za tjedan dana. Zato sezona
starta 4. ožujka, jedno kolo igrat će
se u travnju usred tjedna, a završit će
3. lipnja.
'Zadrugari' su naporno radili
kako bi se što bolje pripremili za
novu sezonu. Doduše, trener Damir
Sačer morao je prilagoditi ritam treninga vremenskim prilikama. Primjerice, nakon što je zima popustila,
zadrugari su radili praktički svakodnevno, a posljednjeg vikenda veljače
čak su imali dvostruki program pripremnih utakmica, u subotu s Plitvicom iz Selnika (2:1), a dan kasnije s
ludbreškom Podravinom (0:3).
-Radili smo u obje ludbreške
dvorane i vani na pomoćnom ma-
15
Lige Nogometnog
središta Ludbreg
'Prvoligaši'
kreću 11.
ožujka
Druge nedjelje ožujka
započet će drugi dio prvenstva u Prvoj ligi Nogometnog središta Ludbreg. Kao
i u višim rangovima nogometnog natjecanja i ovdje
sezona počinje ranije nego
obično, zapravo nikad ranije.
Već smo na susjednim stupcima pokušali dokučiti zašto
je tako. Eto, gotovo i najniži
stupanj natjecanja mora se
prilagoditi nečijim interesima. Dakako, nitko i ne pita
klubove gdje su i kako trenirali. Ili kako je trenirati vani
na -10, pa onda igrači završe
kod liječnika. Sezona će početi deset dana prije kraja
kalendarske zime, a završit
će prve nedjelje lipnja, tri
tjedna prije početka ljeta!
Dakle, u ligama Nogometnog središta Ludbreg
nema odgode prvenstva
koje počinje 11. ožujka.
Borba za prvaka vodit će se
između jesenskog prvaka
Sloge iz Slokovca, Razvitka
iz Čićkovine i Mladosti iz
Sigeca, a ta tri kluba dijeli
tek četiri boda. Podravac iz
Sesveta također bi se mogao umiješati jer njegov
zaostatak od šest bodova
nije nenadoknadiv. Gotovo
svi ostali morat će se pobrinuti da zadrže ligaški status, svakako će najteže biti
Lunjkovcu, Gori iz Globočeca, pa Ajaxu iz Komarnice,
a bit će još ugroženih. Već
prvo kolo nastavka donosi
derbi sa začelja jer u Komarnici igraju Ajax i Gora iz
Globočeca.
ŽNS je donio odluku da
će narednih godina Prva
ludbreška liga i dalje imati
14 klubova, pa će stoga uvijek ispasti samo posljednje
plasirani klub.
Druga liga NSL – 25. ožujka
Visok odaziv na treninge igrača Zadrugara
Damir Sačer, trener Zadrugara
lom, premalom terenu, čak i u društvenom domu. Hladnoća i snijeg
sigurno da su nam malo poremetili
planove. Fizički smo sigurno spremni za sezonu, ali to što nismo mogli na glavni teren sigurno da utječe
na tehničko-taktički dio priprema.
Eto, tek smo sada prošlog vikenda na
ovim utakmicama prvi puta bili na
Zadrugar (plavi) i Podravina u pripremnoj utakmici
velikom terenu. To ćemo popraviti
u hodu koliko se može – kaže nam
Damir Sačer, trener 'Zadrugara'.
Želja je da se što bolje pripremi
za nastavak nogometne sezone u
kojoj momčad očekuju veliki izazovi. Natjecateljski ciljevi 'Zadrugara'
nisu tajna.
-Prvi i osnovni cilj je plasman u
finale kupa. Poznato je da se dva polufinalna dvoboja igraju u prvoj polovici svibnja, a suparnik nam je isti
kao i sada na otvaranju sezone – Plitvica iz Gojanca. Želja je da ostvarimo i ponovimo uspjeh od prije dvije
godine kada smo ušli u finale. Smatram da za to imamo dovoljno kvalitete i još ćemo se dobro pripremiti.
Biti u vrhu ljestvice cilj nam je i u prvenstvu, odnosno što bolji plasman.
Ne treba se opterećivati utrkom za
naslovom. Naime, procjenjujemo u
klubu da bi nam odlazak u viši rang
natjecanja sada bio preveliki financijski teret. Ipak se radi o značajnim
sredstvima koja bi trebalo osigurati
što je u ovim kriznim vremenima
jako teško ostvarivo. Dakle, u prvom
redu cilj je ulazak u finale kupa – realno procjenjuje Antonio Štefanek,
predsjednik 'Zadrugara.
Momčad iz Hrastovskoga prezimila je na visokom četvrtom mjestu
s 31 bodom, zaostaje tek za vodećom
Dubravkom iz Turčina (38), drugim
Novim Marofom (37), dok samo bod
više od Zadrugara ima Zelengaj iz
Kučana Donjeg. Najbliži pratitelji na
ljestvici su Polet iz Cestice i Rudar '47
iz Ladanja Donjeg.
U 'Zadrugaru' su uvjereni da posjeduju kvalitetu za ostvarivanje ciljeva. U zimskom prijelaznom roku
već po običaju u klubu nema većih
kadrovskih promjena. Svakako da
je pojačanje povratak Roberta Namjesnika iz Podravine, a u kadru je
opet i Daniel Novak koji se oporavio
nakon teške ozljede. S prvotimcima
radi i nekolicina juniora Klub je napustio samo Fumić.
Utakmica 16. kola Prve županijske lige u Hrastovskom između
Zadrugara i Plitvice iz Gojanca na
rasporedu je u nedjelju 4. ožujka s
početkom u 14,30 sati.
Ludbreški drugoligaši, za
razliku od svih ostalih liga,
nemaju toliko problema
oko priprema iz jednostavnog razloga što njima sezona počinje u ipak primjerenijem terminu, 25. ožujka.
Doduše, i to je ranije nego
obično. Na ljestvici vodi Dinamo iz Apatije s 22 boda
ispred Novakovca s 19 bodova. To su glavni suparnici
za prvaka i selidbu 'gore'.
Pratitelji se nadaju da će dostići vodeće, ali je to realno
ipak teško očekivati. Primjerice, treći Poljoprivrednik iz
Kapele ima 15 s utakmicom
više, a Dinamo '01 iz Vrbanovca 13 bodova također s
utakmicom više u odnosu
na vodeći dvojac.
I u ovoj ligi sezona će završiti 3. lipnja.
A onda će klubovi imati
poduži dvomjesečni ljetni
odmor kako bi kolektivno otputovali na europsko prvenstvo u Poljsku i
Ukrajinu!!!
16
29. veljače 2012.
ŠALJITE FOTKE!
Foto
rubrika za
čitatelje
Za ovaj broj u rubrici
fotografija kojima su autori
naši čitatelji, odabrali smo
po dvije snježne i one bez
bijelog pokrivača baš kao
što nas je i podarila priroda
ove prevrtljive veljače.
‘Snježne’ motive fotografija u svojim Vinogradima Ludbreškim i njegovoj
okolici pronašao je Saša
Petrinić. Evo još i dvije lijepe fotke koje je prije snijega
snimio Tomica Letina, ludbreški majstor fotografije i
fotografski zanesenjak.
Očekujemo od vas dragi
čitatelji, nove dobre, lijepe,
zanimljive fotografije, neobične motive.
Ako ste snimili takve
fotografije pošaljite nam, a
mi ćemo ih objaviti u ovoj
foto-rubrici. Šaljite ih na naš
e-mail:
ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Zima u vinogradu (Saša Petrinić)
Zimska idila (Saša Petrinić)
Ludbreški krovovi (Tomica Letina)
Panorama Ludbrega (Tomica Letina)
Klizanje i hokej na ribnjaku
Na zaleđenom jezeru
ribnjaka kod mlina i Otoka
mladosti zatekli smo Ivana
Vađona i njegovog šestogodišnjeg sina Bornu. Dečki su
na klizaljkama čistili 30 cm
visoki snijeg s isto toliko centimetara debelog leda.
-Pripremamo klizalište za
malobrojne Ludbrežane koji
posjeduju klizaljke. Prije 20ak godina na ribnjaku nas je
bilo oko 150. Točnije, 1988.
su učitelji Franciska Schubert i Tomica Letina kao instruktori napravili pravi bum
s klizanjem. Ludbrežani su
tada pokupovali sve klizaljke
napravljene u tadašnjem 'VIKO-u'. Danas ih većina ljudi
živi neaktivno, uglavnom uz
TV i kompjuter. Istina, prije
tri godine nas se ovdje okupilo 30-ak i igrali smo hokej.
Jedni na klizaljkama, a drugi
su igrali u čizmama. Led je
bio samo na sredini, pa smo
morali nabaviti dasku za improvizirani most do leda. Evo,
sada je led posvuda i nema
opasnosti da pak završi u vodi
Ivan na klizaljkama
Ivan Vađon sa sinom Bornom
Stanka Vađunec i mali Martin
– rekao je Ivan.
Mnogi iz Jelačićeve i Vinogradske ulice kojima vrtovi
gledaju na ribnjak običavaju
doći na klizanje i sanjkanje.
Među njima i Stanka Vađunec, vučna služba za sina
Martina na sanjkama.
-Svake godine dolazimo
na sanjkanje kada se zaledi.
Sjećam se da je prije tri godine bila dobra fešta na ledu jer
se okupilo dosta ljudi. Grijali
smo se toplim čajem i kuhanim vinom, a bilo je i kobasica – prisjeća se Stanka.
Dok su odrasli s djecom
uživali u zimskim radostima
na zaleđenom ribnjaku vaš je
novinar brzo odmaglio ugledavši napuknuće leda. Klizači
su uvjeravali da to nije opasno
i da je blizu obale, pa je voda
ispod leda plitka. Ali, ne treba
riskirati jer nije nimalo ugodno
biti mokar na -10. (dv)

 Download  Report
Ludbreske_novine_71

Ludbreske_novine_71

Ludbreske_novine_79

Ludbreske_novine_79

Vrijeme ne ide u prilog

Vrijeme ne ide u prilog

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

Priznanja za humanost

Priznanja za humanost

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

Broj 82, veljača 2014

Broj 82, veljača 2014

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Ludbreske_novine_72

Ludbreske_novine_72

Broj 90, listopad 2014

Broj 90, listopad 2014

Novi prijatelji Ludbrega

Novi prijatelji Ludbrega

Broj 86, lipanj 2014

Broj 86, lipanj 2014

Vincekovo u ludbreškom vinogorju

Vincekovo u ludbreškom vinogorju

Ludbreske_novine_73

Ludbreske_novine_73

- IVANIĆ GRAD 2020 -Velikim koracima naprijed u 21

- IVANIĆ GRAD 2020 -Velikim koracima naprijed u 21

GRAD LUDBREG

GRAD LUDBREG

Preuzmi - Husqvarna

Preuzmi - Husqvarna

Paperzz.com

Your Paperzz

© Copyright 2024 Paperzz