LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 28. V ELJAČE 2014. BROJ 82 / GODINA IX. Međunarodni Dan žena D. Bilić - V. Kajtazi Razgovor o romskim pitanjima Uspješne, kreativne, sposobne /str. 8.-9./ Edita Kutnjak-Zlatar Nadica Havaić /str. 3./ Ludbreško sunce Sunčeve zrake za štićenike /str. 5./ Humanitarna akcija Ludbreško srce /str. 11./ NOGOMET SPORT KOŠARKA /str. 6.-9./ /str. 14.-15./ Večer poezije Spomen na Božu Hlasteca /str. 13./ Start Podravine Grafičar korak do naslova 2 A KT U A L N O Dječje gradsko vijeće Gradski vijećnici zdušno su pozdravili realizaciju projekta i osnivanje Dječjeg gradskog vijeća Grada Ludbrega što su potvrdili jednoglasnom odlukom na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, kao institucionalnog okvira za ostvarivanje prava djece za aktivno sudjelovanje u životu Grada Ludbrega. Zamišljeno je da najmlađa populacija građana preko svojih dječjih vijećnika slobodno izražava svoja mišljenja, sudjeluje u postupku donošenja odluka kojima se podiže kvaliteta života, predlaže novine prema interesima djece. Dječje gradsko vijeće imat će cilj upoznati gradske vlasti s problemima i predlagati rješenja. U projekt će biti uključeni mladi građani od 4. do 8. razreda osnovne škole. –Grad smo koji se opredijelio da će brinuti o potrebama djece i mladih. Uz Dječje gradsko vijeće uvest ćemo djecu u svijet odraslih, imat će priliku sudjelovati u kreiranju odluka, postaviti pitanja. Smatram da je to dobar put da ih podučimo demokraciji jer svjedoci smo sve manje izlaznosti na izbore, posebno kod mladih, a nikad nije dobro da netko drugi odlučuje umjesto nas. Kroz ovaj projekt osluhnut ćemo i ideje djece, lakše realizirati dječja prava i tako, nadam se, utjecati na bolju budućnost lokalne zajednice – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Prije osnivanja potrebno je obaviti neophodne pripreme. Stoga je osnovan koordinacijski odbor za realizaciju i upravljanje projektom. Odbor će izraditi Statut kojim će se pobliže urediti sastav Dječjeg gradskog vijeća, način izbora vijećnika i njihov mandat, djelokrug rada i druge potrebne radnje, kao i odredbe o „dječjem gradonačelniku“. Nakon izrade dokumenta, o Statutu Dječjeg gradskog vijeća očitovat će se i Gradsko vijeće. Osnovnoškolci su već sada počeli razmišljati o mogućim prijedlozima, a posebno ih zanima kako će izgledati kampanja i izbori koje moraju provesti. Realizaciju projekta i pripreme na osnivanju Dječjeg gradskog vijeća Ludbrega vodit će Koordinacijski odbor u koji su imenovane Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika, zatim Kristina Stanko, ravnateljica Osnovne škole, Marija Dodlek, predsjednica Društva naša djeca Ludbreg, Iva Havaić Sakač novinarka iz Ludbrega i Mirjana Balažinec, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti i opće poslove u gradskoj upravi. Stručne poslove za Dječje vijeće obavljat će nadležni odsjek Grada u čijem su djelokrugu rada poslovi odgoja i obrazovanja. Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr [email protected] Tisak: Tiskara Zagreb 28. veljače 2014. Nova opasnost od poplava i odrona Ubrzano otapanje snijega i kiša u prvom dijelu veljače uzrokovali su brojne probleme na ludbreškom području. U Globočecu se u Cvjetnoj ulici izlio potok zbog blokiranih ispusta. U Kalničkoj ulici u Bolfanu došlo je do odrona i ulica je bila dijelom zatrpana zemljom. No, problemi su brzom intervencijom bili riješeni. Kritična mjesta obilazio je gradonačelnik Dubravko Bilić. –Intervenirali smo bagerom i voda počela otjecati, pa nije došlo do materijalne štete. Stalni nam je problem u Globočecu Izvorska ulica koja pri ovakvim nepogodama nije prohodna. U toj ulici problem čine neriješeni imovinsko-pravni odnosi oko zemljišta, pa ne možemo raditi na tuđem zemljištu. Ali, vjerujem da će se to brzo riješiti. U Kalničkoj ulici u Bolfanu očigledno je problem u kanalima na pojedinim mjestima, u kontaktu Gradonačelnik Dubravko Bilić na kritičnom mjestu u Cvjetnoj ulici u Globočecu smo s Hrvatskim vodama i vjerujem riješit ćemo taj problem dugoročno – rekao je gradonačelnik Bilić. Mještani Globočeca bili su zadovoljni brzom intervencijom u Cvjet- Obilne oborine osim poplavama prijetile su i odronima Ludbreg uvodi prometnog redara Ukoliko parkirate svog limenog ljubimca na nepredviđenom mjestu na području Ludbrega kaznu bi vam mogla napisati osoba koju grad dosad nije imao - prometni redar. Dužnost prometnog redara obavljat će Perica Horvat. Naime, Zakonom o sigurnosti prometa, gradovi i općine uređuju promet na svom području. Tako će prometni redar kontrolirati parkiranje po gradu na lokacijama za koje su ovlasti imali samo djelatnici Policijske postaje. Uvođenju prometnog redara cilj je da nesavjesni vozači ne ugrožavaju sigurnost drugih sudionika ili predstavljaju smetnju za promet ili kretanje pješaka čega je u Ludbregu bilo poprilično - parkiranja izvan obilježenih parkirališnih mjesta da bi se izbjeglo plaćanje. -Kontrolirat će zaustavljanje i parkiranje na nogostupima, pješačkim zonama i prijelazima, biciklističkim stovskom je u proteklom razdoblju izgrađen nasip tako da unatoč velikim količinama vode nisu stvoreni problemi, te se Bednja ubrzo vratila u svoje korito na području Hrastovskog i Kučana. Bednja se izlila kod Kučana Novi nasip kod Hrastovskog Ovlast kažnjavanja za nepropisno parkiranje P. Horvat, prometni redar Parkiranje na trgu ubuduće će koštati 300 kuna stazama, stajalištima gradskog prometa, ispred kolnih ulaza, mjestima rezerviranim za vozila opskrbe, ispred odlagališta otpada, vatrogasnim prilazima, križanjima. Za nepropisno parkiranje novčana kazna vozačima na licu mjesta je 300 kuna ili podizanje obaveznog prekršajnog naloga za vozače koji ne budu zatečeni na licu mjesta – kazao je Perica Horvat. Za nepropisno zaustavljanje ili parkiranje na mjestima rezerviranim za osobe s invaliditetom kazna je 700 kuna. Za obavljanje dužnosti prometnog redara Perica Horvat morao je proći stručno osposobljavanje. Prometni redar posjedovat će službe- nu iskaznicu i bit će odjeven u propisanu i prepoznatljivu odoru s natpisom – Grad Ludbreg - prometni redar. S obavljanjem ove odgovorne dužnosti koja će zasigurno utjecati na više reda na javnim gradskim površinama započet će kad stigne i neophodna suglasnost Policijske uprave varaždinske. Naravno, vozilo će se koristiti prvenstveno za potrebe dimnjačara, ali sigurno će poslužiti za transport svega što bude trebalo i u našim drugim djelatnostima – rekao je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'. Novo kombi-vozilo je marke VW transporter T 5, s dva sjedišta i velikim teretno-tovarnim prostorom. Investicija je vrijedna 70.000 kuna, a plaća se iz vlastitih prihoda Lukoma. Dimnjačarski kombi U skladu s razvojnom politikom tvrtke oko širenja djelatnosti i djelokruga obavljanja poslova, kao i kompletiranja voznog parka, gradska komunalna tvrtka 'Lukom' Ludbreg kupila je kombi vozilo kojim će se prvenstveno služiti djelatnici koji odnedavno obavljaju poslove dimnjačarske službe. -Investicija je bila planirana programom razvoja za ovu godinu. Od 1. veljače preuzeli smo dimnjačarsku službu i prve reakcije s terena su jako povoljne. Dimnjačarima treba vozilo kako bi prevozili svoju opremu i da mogu biti mobilni jer želimo dimnjačarsku službu, ali i neke noj ulici nakon dojave o opasnosti i bagerom je u dva navrata proširen kanal da bi voda mogla otjecati. Pratio se i vodostaj Bednje koja se 13. veljače izlila iz korita kod mosta u Hrastovskom i u Kučanu. No, u Hra- druge naše djelatnosti proširiti i na područje drugih, susjednih općina. Sva dimnjačarska oprema stane u kombi Mobilni dimnjačari Mladen i Tomislav Pripreme za Dan grada Središnja svečanost 19. ožujka Dan grada Ludbrega slavi se prema dokumentu pape Leona X datiranom 19. ožujka 1513. godine. Naime, svetom bulom, odnosno papinskim pismom, papa Leon X je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove zbog čega se više od šest stoljeća početkom svakog rujna hodočasti u naš Ludbreg. Svake se godine prigodnim programima obilježava Dan grada Ludbrega. U srijedu, 19. ožujka na sam Dan grada bit će održana sve- Međunarodna suradnja Slovenska metropola Ljubljana bila je početkom veljače domaćin prve skupštine međunarodne mreže gradova za održivi promet CIVINET Slovenija-Hrvatska. Radi se o mreži gradova i ustanova koje se bave održivim planiranjem i upravljanjem prometom. Cilj mreže je prijenos znanja i dobre prakse, te osmišljavanje zajedničkih projekata kojima će se financirati buduće aktivnosti prometne održivosti. Grad Ludbreg također je pristupio ovoj organizaciji i postao članom mreže. Tako je u radu skupštine sudjelovala i Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika Ludbrega. -Svrha mreže CIVINET je suradnja hrvatskih i slovenskih gradova u stvaranju uvjeta za održivi razvoj, bolju mobilnost ljudi u gradskim središtima, smanjivanje utjecaja klimatskih promjena čana sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Na proslavi Dana grada očekuju se brojni uzvanici i prijatelji našega Ludbrega. O aktivnostima Grada Ludberga proteklih mjeseci osvrt će dati gradonačelnik Dubravko Bilić, te Božica Makar predsjednica Gradskog vijeća. Središnji dio svečane sjednice bit će dodjela javnih priznanjaovogodišnjim dobitnicima. Javna priznanja uručit će se zaslužnim pojedincima, udrugama i tvrtkama koji su svojim djelovanjem pomogli u razvoju i promoviranju Ludbrega. Javna priznanja Grada Ludbrega ustanovljena su 2000. godine. Javna priznanja su Počasni građanin Grada Ludberga, Nagrada grada za životno djelo, Nagrada grada Ludbrega, Plaketa grada Ludbrega i Zahvalnica grada Ludbrega. Njihov izgled propisan je zasebnom odlukom, primje- u Župnoj crkvi. I ovogodišnju proslavu Dana grada, kao i prethodne, pratit će kulturno-umjetnički programi, a po prvi puta i je- Javna gradska priznanja Uz sjednicu Gradskog vijeća, na sam Dan grada koji se slavi baš na blagdan svetog Josipa služit će se i sveta misa bez jezičnih barijera – rekla je Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika. CIVINET Slovenija-Hrvatska ima zadaću osigurati visoku kvalitetu života građana, te očuvanje prirodnog okoliša. –Očekuju nas Vera Jadanić na skupu CIVINET-a u Ljubljani Ludbreg posjetio Veljko Kajtazi, sab. zastupnik Dio naselja Ludbrega čini, kako je poznato, i malo naselje uz Bednju gdje živi 70-ak žitelja romske nacionalnosti. Unatoč tome što su se u Ludbregu žitelji romske nacionalnosti puno bolje prilagodili nego u mnogim drugim sredinama ipak su obrazovanje i zapošljavanje Roma dugoročni problemi. No, sada postoji novi problem – legalizacija njihovih objekata. Gradonačelnik Ludbrega ujedno i saborski zastupnik Dubravko Bilić stoga je priredio sastanak radi legalizacije objekata Roma s područja Grada, te pozvao saborskog kolegu Veljka Kajtazija, saborskog zastupnika nacionalnih manjina. Sastanku su nazočili i predstavnici romske nacionalne manjine Grada. –Na našem području je 11 vlasnika objekata i upravna pristojba za podnošenje zahtjeva je riješena. Predstoji arhitektonska rice, Počasni građanin prima posebnu povelju s utisnutim grbom Ludbrega koju je osmislio Goran Petrač, ludbreški akademski slikar. dan sportski. Tako će u nedjelju 16. ožujka biti održana atletska utrka Centrum Mundi 2014. Ludbreg pristupio CIVINET-u i poboljšanje kvalitete zraka. CIVINET-u Slovenija-Hrvatska zasad je pristupilo preko 30 slovenskih i hrvatskih gradova i organizacija. To je najbrojnija CIVINET mreža od njih sedam koje povezuju područja nova znanja i iskustva na području energetske učinkovitosti i gradskog prometa povoljnijeg za okoliš i korisnike prometa. Umrežavanje i svi oblici povezivanja su dobrodošli za učinkovitije rješavanje prometnih problema, od razmjene iskustava, znanja i ideja do zajedničkog djelovanja i sinergije gradova. To će nam omogućiti bolje korištenje sredstava europskih fondova čemu posebno težimo – pojasnila je Vera Jadanić. Izuzev Ludbrega, u CIVINET mreži su i naši veliki gradovi poput Zagreba, Rijeke, te Dubrovnik, Zaprešić, Čazma, Samobor, IvanićGrad, te nama susjedni Koprivnica i Čakovec. Mreža CIVINET je uspostavljena i u drugim zemljama EU kao što su Francuska, Španjolska, Portugal, Italija, Velika Britanija, Irska i Nizozemska. Za legalizaciju u romskom naselju i geodetska podloga, pa smo u tom dijelu zatražili smo pomoć saborskog zastupnika nacionalnih manjina koji se našem pozivu rado odazvao – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Osim legalizacije, dotaknuta je i problematika značaja obrazovanja romske populacije. Za pohvalu je što mali ludbreški Romi većinom nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje, pokazuju želju za učenjem i da su motivirani. -Veliki je to pokazatelj i načina na koji svi zajedno radimo, ali i pokazatelj integriranosti romske nacionalne manjine u Ludbregu i smatram da u tom pogledu možemo biti na primjer drugim sredinama – poručio je gradonačelnik Bilić. Veljko Kajtazi najavio da će pomoći u aktivnostima oko legalizacije i u podizanju životnog standarda u naselju. Jedan od problema je neuređenost prila- 3 Ludbreg i EU A KT U A L N O 28. veljače 2014. D. Bilić i V. Kajtazi s predstavnicima ludbreških Roma znog puta do naselja. –Legalizacija je trenutni prioritet, ali najvažniji i uvijek aktualan je obrazovanje bez kojeg teško da možemo napraviti iskorake. Posebno sam sretan jer su razgovorima bili nazočni mladi ljudi, vrijeme je da uključimo mlade ljude koji su nositelji društva, da ih usmjerimo na pravi put i pomognemo im u ostvarivanju ciljeva – poručio je Veljko Kajtazi. Pohvalio je trud gradske uprave na stalnoj i kvalitetnoj suradnji s romskom manjinom. Ludbreg je prvi u Hrvatskoj i među rijetkim koji zapošljava Rome na javnim radovima u suradnji s HZZom, te pomaže oko legalizacije objekata u naselju. Grad Ludbreg otvorio je vrata europskih fondova. Projekt ‘Jačanje međugeneracijske pomoći u lokalnoj zajednici’ akronima ‘Medgen Borza’, vrijedan je 952.060,76 eura, a EU osigurava 85 posto ili 810.000 eura. Vodeći partner je Občina Loška dolina iz Slovenije, a partneri su gradovi Ludbreg i Prelog, Opčina Rečica ob Savinji, Inštitut Antona Trstenjaka za gerontologijo i medgenracijsko sožitje. Riječ je o projektu za građane treće životne dobi i bavi se potrebama unapređenja njihove kvalitete života, socijalizacijom, njihovom integracijom. Za Ludbreg će biti izdvojeno gotovo 70.000 eura. -Radi lakšeg postizanja društvene integracije i socijalizacije ciljnih skupina, namjera nam je organizirati aktivnosti kojima će se popuniti slobodno vrijeme korisnika te im olakšati svakodnevicu. Imamo Udrugu umirovljenika koja dobro djeluje, a zahvaljujući projektu s radom će započeti Dnevni centar za umirovljenike kako njihova druženja ne bi bila ograničena samo na jedan dan u tjednu. Provodit će se i kreativne radionice, moguća će biti i organizacija izleta i druženja s drugim sličnim udrugama – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Drugi projekt od kojeg će Ludbreg dobiti sredstva EU-fondova je ‘Zeleni krajolik’ vrijednosti 469.470 eura od čega EU daje 85 posto ili 400.000 eura. Vodeći partner je Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije–Kmetijsko gozdarski zavod Murska Sobota, a partneri su još Agencija Grada Čakovca, EUVITA Cluster, SLO-Institut za napredne tehnologije, Slovensko združenje za integrirano in ekološko pridelavo zelenjave. Grad Ludbreg će u projektu dobiti gotovo 55.000 eura. –Poljoprivreda je kod nas dio tradicijske vrijednosti. Nažalost zbog brojnih razloga sve je manje onih koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Da bi se postigao dugoročan razvoj, poljoprivredni proizvođači trebaju se povezati i zajednički nastupati na tržištu s ciljem razvoja lokalnih proizvoda i robnih marki koji će kvalitetom i cijenom biti prepoznatljivi i konkurentni na tržištu – istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić. Cilj je poboljšati organiziranost proizvođača i povećati prepoznatljivost lokalnih poljoprivrednih proizvoda i njihov razvoj da preko novih kanala i promocijskih aktivnosti i ludbreški poljoprivredni proizvodi lakše dođu na tržište. U projektu će se izraditi baza proizvođača i njihovih proizvoda, kao i baza kupaca Varaždinske županije, pa će se odabrati proizvođači koji ispunjavaju zakonske uvjete, a njihovi proizvodi će se promovirati putem zelenih točaka - na tržnicama u Ludbregu i Varaždinu. Ostalim proizvođačima pomoći će se izradom materijala i u edukaciji. Projekt zelene točke promovirat će se na sajmu u Ludbregu i u ostalim dijelovima Hrvatske, tiskanjem letaka, te izradom kataloga poljoprivrednih proizvođača. 4 A KT U A L N O Srednja škola Ludbreg Važna godina je za Srednju školu Ludbreg, jednu od najmlađih u Hrvatskoj. Predstojeći ljetni upisi trebali bi trasirati put budućnosti škole kojoj je osnivač Varaždinka županija, a osnovana je na inicijativu Grada Ludbrega čije su sve strukture dale bezrezervnu potporu tako važnom projektu za Ludbreg, čitav ludbreški kraj i njegovo stanovništvo. Začetak projekta Srednja škola Ludbreg bio je prije četiri kada su organizirana dislocirana odjeljenja Prve gimnazije Varaždin, a zatim se priključila i vinička škola. Krajnji cilj je gradnja nove školske zgrade suvremenog tipa za 400 do 500 srednjoškolaca za koju je pri kraju otkup zemljišta na lokaciji u neposrednom susjedstvu osnovnoškolske zgrade. Danas imamo samostalnu Srednju školu Ludbreg s nastavom u zgradi osnovne škole. Škola ima tri razreda – po jedno odjeljenje opće gimnazije i za bravarsko zanimanje, te jedno odjeljenje za pomoćna zanimanja kuhar-slastičar i vrtlar. Odjeljenja dislociranih škola iz ranijih godina ne ulaze u sastav ludbreške Srednje škole. Da bi škola zaživjela mora se povećati broj učenika. Za iduću školsku godinu već je zatražena suglasnost za upis novih odjeljenja za koja se smatra da će interesirati sadašnje osmaše, pa se svi nadamo da će se upisati u SŠ Ludbreg. U tom pravcu svoje je aktivnosti podredio novi vršitelj dužnosti ravnatelja Josip Zdelar: -Ludbreška osnovna škola mora nam biti baza za učenike naše srednje škole, ali ozbiljno računamo i osnovce iz nama najbližih škola Sveti Đurđ, Martijanec, Veliki Bukovec, Jalžabet, Rasinja, Šemovec, Varaždinske Toplice. U ovih osam škola godišnje u prosjeku 28. veljače 2014. Zatražen upis pet novih prvih razreda osme razrede godišnje završava oko 350 školaraca. To je vrlo dobar temelj za upis u našu Srednju školu. Obilazeći škole i poslodavce na širem području ludbreške regije, došli smo do zaključka da gospodarstvu i obrtništvu ovog kraja nedostaju određeni tipovi stručnih radnika odnosno zanimanja. Zato nam je želja da u idućoj školskoj godini, osim razreda opće gimnazije, omogućimo upis za zanimanje ekonomist što je također četverogodišnji program, te za zanimanja CNC operater za rad na strojevima, kombinirani razred kuhar/konobar/ pekar, te kombinirani razred pomoćni kuhar/slastičar i vrtlar koji su trogodišnji programi. Dakle, tražimo suglasnost za pet prvih razreda. Kod poslodavaca doznajemo da ta zanimanja imaju realnu mogućnost zapošljavanja nakon školovanja jer su to tražena zanimanja i izvan naše regije. Vrlo je važno da mladi znaju kako će mobilnost radne snage kod nas postajati sve veća. Sad kad smo ušli u Europsku uniju takvi školovani radnici mogu se zaposliti i na tržištu radne snage Europske unije – kaže Josip Zdelar. Županijski ured za školstvo odobrio je plan upisa za Srednju školu Ludbreg za iduću školsku godinu, a čeka se neophodna suglasnost Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta. - Školovanje u Ludbregu ima puno prednosti. To je dnevno 3-4 sata uštede vremena u odnosu na školovanje u drugim gradovima. Mladima to znači jako puno jer će dobiti više vremena za izvannastavne i fakultativne aktivnosti, a i za svoje osobne potrebe jer su mnogi u sportskim i drugim interesnim udrugama. Školovati se u Ludbregu njihovim obiteljima bit će značajna financijska Josip Zdelar, v.d. ravnatelja SŠ Ludbreg REPUBLIKA HRVATSKA VAR AŽDINSK A ŽUPANIJA GR AD LUDBREG Jedinstveni upravni odjel Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu U Ludbregu, 21. veljače 2014. god. Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama, Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega objavljuje JAVNI POZIV o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta Ovim pozivom obavještavanju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem na kojem je izvedena ceste, o započinjanju postupka izrade geodetskog elaborata za evidentiranja nerazvrstanih cesta. U k.o. Čukovec, u naselju Globočec, odvojak Izvorske ulice prema kipu sv. Vinka. Škola i grad Novi vršitelj dužnosti ravnatelja Srednje škole Ludbreg Josip Zdelar je Ludbrežanin, a rodom je iz obližnje Kapele. Na mjestu v.d. ravnatelja radi od kraja listopada prošle godine. Po struci je diplomirani inženjer grafičke tehnologije, a sada je na zadnjem semestru doktorskog studija na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je sedam godina predavač u Elektrostrojarskog školi Varaždin (MEC-u), kao voditelj Odjela grafike i multimedije, a radio je i kao asistent na Veleučilištu Varaždin, te četiri godine u privredi. Prvi gimnazijalci SŠ Ludbreg ušteda jer tu će učenici imati besplatnu školsku kuhinju, prijevoz. U tri-četiri godine koliko traju programi to je velika ušteda za svaku obitelj. Škola će osigurati moderne učionice, korištenje tablet–računala u nastavi, visoku kvalitetu predavanja, pojedinačni pristup svakom učeniku, obavljanje praktične nastave kod poslodavaca gdje se mogu učiti suvremene tehnologije. Posebno ističem da smo privukli u Ludbreg vrlo mlad profesorski kadar, ali s radnim iskustvom iz školstva, te da ću inzistirati na konstantnom usavršavanju nastavnika. Osigurat ćemo učenje stranih jezika kroz fakultativne predmete koji će se upisivati u završnu svjedodžbu. Smatram da se danas mladi moraju znati služiti primjerice, engleskim i njemačkim radi školovanja, a i zapošljavanja. Inzistiram da nastavnici i učenici škole sudjeluju u EU projektima – poručio je Josip Zdelar. Do buduće nove visoko sofisticirane zgrade srednje škole koja bi se gra- dila i sredstvima iz EU fondova, treba pričekati određeno vrijeme. Stoga je u planu da se Srednja škola Ludbreg privremeno useli u istočnu zgradu dvorca Batthyany, u prostor kojeg koriste udruge u prizemlju i na prvom katu. Dakako, taj prostor treba urediti prema zahtjevima pedagoškog standarda. -Prema projektu koji se još radi u prizemlju i na prvom katu bit će osam učionica, te četiri učionice koje se mogu pregraditi, zatim informatička radionica, zbornica, mala kantina, ekonomat, sanitarni čvor, dakle, sve ono što nalaže državni pedagoški standard za srednje škole – ističe Zdelar. Varaždinska županija, odnosno škola trebaju osigurati opremanje učionica i pratećeg prostora. Za očekivati je da će Grad Ludbreg na određeni način sudjelovati u sanaciji i adaptaciji prostora jer nakon iseljenja srednjoškolaca Ludbregu bi ostali novouređeni prostori istočne zgrade starog grada. Projekcija izgleda buduće učionice u zgradi starog grada Oznaka ceste: NC 3-087, označena u Popisu nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 78/2013.). Opis dionice ceste: cesta predstavlja odvojak Izvorske ulice, i to čkbr. 1897 u k.o. Čukovec, proteže se od raskrižja s cestom koja vodi do „Kuće sunca“ (NC 3-086), pa sve do kipa Sv. Vinka gdje se spaja s NC 3-076, a neevidentirani dionica ceste se proteže između čkbr. 1493/2 i 1483/4 u k.o. Čukovec. Datum započinjanja radova evidentiranja: 10. ožujka u 9 sati na licu mjesta. Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će: ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8. Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 13. ožujka 2014., u vremenu od 8:00 do 14:00 sati, u prostorijama Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8. U k.o. Čukovec, u naselju Globočec, odvojak Izvorske ulice J.Zdelar - privremeni prostor D.Bilić: Privremeno i nužno -Naprosto smo se morali odlučiti na idući korak, a to je preseljenje Srednje škole u druge, privremene prostorije u Ludbregu. Naime, u prostorijama Osnovne škole Ludbreg jednostavno nema više prostora za srednjoškolce. U zgradi stare škole prostori odgovaraju veličinom, a mi ćemo ih opremiti kako bi zadovoljavali standarde za izvođenje nastave. U dogovoru s udrugama uredit ćemo zgradu i radovi će početi vrlo brzo jer smo dobili prve novce, radi se o 160 tisuća kuna za zamjenu stolarije, a ide zamjena vanjskih prozora na cijeloj zgradi. Druga faza uključivat će uređenje fasade i uređenje unutrašnjosti prostorija tako da nakon što škola napusti zgradu, a vjerujem da će to biti u roku od dvije godine, ona ponovno postaje prostor udruga. No, i u te dvije godine u poslijepodnevnim satima, udruge će moći koristiti prostorije. Nikoga ne izbacujemo, nitko neće ostati bez prostorija, nego je potrebno samo malo strpljenja i organizacije. Radi se o prostoru u centru grada, tako da smatram da je ovo prilika da ga i uredimo na dobrobit i ponos svih u gradu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. prema „Kući Sunca“. Oznaka ceste: NC 3-086, označena u Popisu nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 78/2013.). Opis dionice ceste: cesta predstavlja odvojak Izvorske ulice prema „Kući Sunca“, i to čkbr. 1494 u k.o. Čukovec, proteže se od raskrižja s cestom koja vodi do kipa Sv. Vinka (NC 3-087) i završava kod „Kuće Sunca“. Datum započinjanja radova evidentiranja: 10. ožujka u 11,00 sati na licu mjesta. Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će: ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8. Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 13. ožujka u vremenu od 8_do 14 sati, u prostorijama Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ulica.Vladimira Nazora 8. Voditelj Odsjeka Darko Rak, mag. iur. P R I GSOUDS NR OE T 28. veljače 2014. Uz Svjetski dan bolesnika Na području Grada Ludberga djeluje više udruga čija je osnovna aktivnost briga o bolesnima, te pomoć u zadovoljavanju potreba bolesnika. Humanitarni rad tih udruga koje svojim plemenitim radom brinu o potrebama starih i bolesnih, velika je vrijednost svake lokalne zajednice. Kako bi zahvalili predstavnicima udruga i iskazali im poštovanje za njihov doprinos i skrb što bolesnima omogućuju da lakše prebrode zdravstvene tegobe gradonačelnik Dubravko Bilić i njegova zamjenica Vera Jadanić priredili su prigodni prijem u povodu Svjetskog dana bolesnika koji se obilježava 11. veljače. Susretu s gradskim dužnosnicima odazvali su se Ružica Zlatar, predsjednica „Ludbreškog sunca," Nada Kapusta, predsjednica Udruge „Narcisa – žene u borbi protiv raka dojke“, zatim Danica Gerić, predsjednica Kluba multiple skleroze Ludbreg u sklopu Društva multiple skleroze Varaždinske županije, Ivan Ja- Zahvala udrugama koje brinu o zdravlju građana gić, predsjednik Udruge tjelesnih invalida LIO Ludbreg i Ivan Kovačić, predsjednik Društva stomista Varaždin koje djeluje i na području Ludbrega. -Svojim plemenitim radom ljudi ovih udruga svakodnevno brinu o potrebama bolesnih. To nije nimalo jednostavno, iziskuje puno strpljenja i volje. Grad Ludbreg nastojat će i dalje biti od pomoći svima koji djeluju za druge, za one kojima je pomoć itekako potrebna – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Grad Ludbreg upravo ovih dana je financijski pomogao Klubu multiple skleroze koji ima 10 članica kako bi se omogućilo provođenje fizikalne terapije. Multipla skleroza je neizlječiva i progresivna bolest, a napredovanje bolesti se može zaustaviti jedino pomoću skupih lijekova i uz redovite fizikalne terapije. -Puno nam znači pomoć Grada Ludbrega jer s ovom bolešću živimo i problemi su prisutni svakod- Ludbreške udruge itekako pomažu bolesnicima Ludbreško sunce 'Ludbreško sunce' nakon kuće 'Sunčev sjaj' koja danas djeluje kao zajednica stanovanja za korisnike starije od 21 godine koji se zbog svog invaliditeta ne mogu zaposliti niti njihove obitelji imaju uvjete da bi ih mogli dobro zbrinuti, krenulo je u realizaciju novog projekta odnosno u kupnju nove kuće za drugu stambenu zajednicu. Takvom vidu zbrinjavanja teži se u razvijenom svijetu, a Ludbreško sunce svojim je primjerom stambene zajednice u Globočecu pokazalo da prednjači u Hrvatskoj. Stoga ne čudi što je Ministarstvo socijalne politike zatražilo pomoć od Ludbreškog sunca. –Centar za rehabilitaciju Stančić je državna ustanova kod Dugog Sela u kojoj korisnici imaju nezadovoljavajuće uvjete za život u što sam Pročelje kuće u Frankopanskoj 5 nevno. Ovako nam se barem djelomično olakšava svakodnevica. Našim članicama omogućena je i elektroterapija koja im smanjuje bolove. Redovitom masažom i elektroterapijom ipak postižemo bolju pokretljivost, mobilnost i rad mišića. A i pomaže nam kod psihofizičkog zdravlja jer se nakon terapije ipak osjećamo bolje – rekla je Danica Gerić iz Kluba multiple skleroze. Svjetski dan bolesnika obilježava se od 1992. godine, a ustanovio ga je papa Ivan Pavao II. kako bi potaknuo ljude da pomažu u brizi i njezi oboljelih. Zahvaljujući radu udruga oboljeli više nisu više prepušteni samo sebi i obiteljima.. Predstavnici udruga koje djeluju na području Ludbrega izrazili su veliko zadovoljstvo što su dužnosnici Grada priredili susret i uputili zahvalu na njihovom djelovanju, te su izrazili nadu da će susreti u povodu Svjetskog dana bolesnika postati tradicionalni. Dubravko Bilić i Vera Jadanić s predstavnicima udruga Omogućena masaža bolesnih Članice udruge na pedijatriji u koprivničkoj bolnici Igračke za pedijatriju Udruga umirovljenika Ludbreg uključila se u obilježavanje Svjetskog dana bolesnika. Članovi su prikupili igračke i donirali ih Općoj bolnici u Koprivnici. Tamo je tijekom njihova posjeta i predaje donacije na odjelu pedijatrije boravilo 30-ak mališana. U Udruzi se nadaju da će doniranim igračkama mališanima olakšati boravak u bolnici. U Udruzi vjeruju kako će ovo postati redovita aktivnost jer smatraju da je potrebno društvo senzibilizirati za potrebe bolesnika u zdravstvenim ustanovama uz prigodne programe i akcije. Nova kuća za štićenike se sama uvjerila prilikom posjeta. U iduće dvije godine ustanova je dužna provesti regionalizaciju prema novim odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i usklađivanju sa normativima koje postavlja Europa. To znači da moraju primjereno smjestiti štićenike Centra što bliže lokalnoj zajednici ako je to moguće. Na području Koprivničkokriževačke i naše županije mi jedini imamo stambenu zajednicu, pa su nas zamolili da preuzmemo određeni broj štićenika Centra. Čak su mi predlagali da mi unajmimo stanove, ali nama to ne odgovara, pa smo se odlučili na kupnju još jedne kuće – rekla je Ružica Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca. Poduzetna predsjednica je poduzela konkretne korake. Nova stambena zajednica bit će u kući u Frankopanskoj ulici na broju 25 u Ludbregu –Kuća ima dva stana s kupaonicama i garsonijeru u potkrovlju, te je u potpunosti opremljena priključcima, čak i klima-uređajem, pa neće biti dodatnih znatnijih ulaganja. Ona potpuno odgovara potrebama stambene zajednice. Jednim dijelom je namještena i u dogovoru s vlasnikom ostaju nam kućanski aparati i drugi inventar, namještaj. Ima lijepu terasu, te prostrano dvorište u kojem je još jedan objekt kojeg ćemo oplemeniti primjerenim sadržajem, te ima velik povrtnjak. To su pretpostavke za kvalitetni smještaj uz pružanje podrške korisnicima da mogu živjeti što je moguće samostalnije. Za odrasle Ružica Zlatar uz kuću s dvorišne strane gdje su i dvije prostrane terase s teškoćama, stanovanje u zajednici predstavlja najbolju alternativu institucionalnom smještaju, tu se potiču svakodnevne aktivnosti, prilagođava individualnim potrebama korisnika, razvijaju njihove sposobnosti. Naši korisnici sudjeluju u raznim kulturnim događanjima, radionicama, uključuju se u radne aktivnosti, a istovremeno stvaramo obiteljski ugođaj. I sama najbolje razumijem opravdan strah roditelja jer svatko od nas strepi za budućnost djece. Projektom stambenih zajednica nastojimo štićenici- ma zamijeniti obiteljski dom – ističe Ružica Zlatar inače majka kćeri sa stopostotnim invaliditetom pa jako dobro zna koliko je važno takvim osobama omogućiti kvalitetan smještaj i skrb. Financijski je kupnja nove kuće zahtjevni projekt, pa nas je zanimalo kako će se on realizirati. -S vlasnicima kuće je potpisan predugovor, cijena je 100.000 eura. Ulazimo u kreditno zaduženje, a danas je hrabrost donijeti takvu odluku, no planiramo i razne akcije na prikupljanju sredstava. Vjerujem da će pomoći šira društvena zajednica, te brojni donatori i ljudi topla srca koji prate naš rad, projekte i daju nam podršku. Ministarstvo ne sudjeluje u kupnji kuće, ali će od 1. siječnja iduće godine preuzeti financiranje programa funkcioniranja nove stambene zajednice. Do toga će program financirati fondacija 'Soros' – pojasnila je Ružica Zlatar. To znači da bi uskoro trebala biti osigurana provedba programa života, rada, te sigurnost štićenika i osoblja u stambenoj zajednici 'Sunčeve zrake' Frankopanska, br. 25. 6 POLJOPRIVREDA Grad Ludbreg uveo novu subvenciju u stočarstvu Grad Ludbreg uveo je još jednu subvenciju za poljoprivrednike, a odnosi se na stočarstvo. Od prije nekoliko godina poljoprivrednici imaju mogućnost koristiti subvenciju za umjetno osjemenjivanje krava i junica od 100 kuna za pr vu oplodnju, a sada se potiče i razvoj svinjogojstva. Konkretno, Gradsko vijeće je donijelo odluku o subvencioniraju u svinjogojstvu za umjetno osjemenjivanje krmača u iznosu od 80 kuna za pr vu oplodnju. Grad će ovlaštenim veterinarima isplaćivati iznos subvencije po ispostavljenom računu, a oni su dužni cijenu osjemenjivanja umanjiti za iznos od 80 kuna. Pravo na subvenciju ostvaruju vlasnici krmača s prebivalištem na području Grada, te ako su krmače stacionirane na istom području. Odlukom će se utjecati na povećanje konkurentnosti proizvođača s područja Grada i potaknuti veći uzgoj svinja. Svinjogojstvo je tradicionalna stočarska proizvodnja u ovom dijelu Hr vatske i ludbreškom kraju. Na selu je nekad svako gospodarstvo imalo svinje da bi prehranilo obitelj, a na obradivim parce- Na gospodarstvu Ivana Trojaka Obitelj Trojak iz Bolfana, Ivan i Katica, među rijetkima su koji se danas intenzivno bave uzgojem svibnja. Ukupno imaju 60-ak komada svinja, od čega 10 krmača. Ivan je pozdravio uvođenje subvencije za osjemenjivanje krmača. -Krasna je to pomoć. Cijena usluga umjetne oplodnje je 160 kuna, pa budu se troškovi sad prepolovili. Meni je to još i više uštede jer je trebalo ići u Biškupec po materijal. Pretpostavljam da bude sad to u Ludbregu, pa budu i ti troškovi manji. Mi koji se intenzivno bavimo uzgojem svinja možemo biti zadovoljni jer se radi o lijepoj uštedi – kaže Ivan koji nas je poveo u obilazak imanja kojim šeću čak i patke, kokoši, pa i ovca s janjetom. Prizor koji je nekad bio uobičajen u dvorištima naših sela, a sada se rijetko vidi. -U mirovini smo, a bolje je da se bavimo nečim korisnim, nebrete stalno gledati u TV. Imamo vremena za sve obveze, nije to tak puno posla kak se čini. Svinje nahranimo ujutro i navečer, počisti im se, a jedanput na tjedan šrotamo kuruzu i miješamo dodatke tak da onda dajemo cijeli tjedan. Prije smo U boksovima je desetak krmača 28. veljače 2014. Prigoda za uzlet svinjogojstva lama proizvodilo se dovoljno stočne hrane. Višak uzgoja išao je na prodaju. Unatoč svim nedaćama i tome što su danas mnogi svinjci prazni svinjogojstvo u Varaždinskoj županija je još uvijek najrazvijenije, a 70 posto proizvodnje otpada na ludbreški kraj. Gradski vijećnik i ravnatelj Veterinarske stanice Ludbreg Nikola Vidaković smatra da bi uzgoj svinja opet morao doživjet uzlet, te je inicirao prijedlog o subvencioniranju oplodnje krmača. -Prijedlog sam najprije obrazložio i izložio gradonačelniku Dubravku Biliću i on je odmah bio za to da pomognemo ljudima. Subvencija za krmače je izravna pomoć. Gradonačelnikov je prijedlog podržalo Gradsko vijeće – kaže Nikola Vidaković. Njegovo je mišljenje da bi stočarstvo opet moglo na zelenu granu, ali da se trebaju stvoriti uvjeti na višoj razini. -Prije 10-ak godina imali smo uvoz nazimica, imali smo kvalitetne neraste i umjetnim osjemenjivanjem podigla se genetska kvaliteta uzgoja. Ciklus u uzgoju svinja nije dug, pa bismo brzo mogli dobiti rezultate. Subvencije koje smo sada donijeli su izravna pomoć uzgajivačima Grada Ludbrega, a imaju ih i općine Veliki i Mali Bukovec. Razgovarat ću s načelnicima u Svetom Đurđu i Martijancu da iznađu sredstva u proračunima kako bi i oni uveli subvencije. Uzgajivač mora imati sigurnost, konkretno treba mu osigurati plasman svinja i jamčiti korektnu cijenu, da ljudi znaju da to što rade ima smisla i korist. To nije posebno zahtjevna grana stočarstva, ljudi imaju parcele gdje mogu proizvoditi dovoljno stočne hrane, a kada proizvođač ima sigurnost oko plasmana i cijene, on će uložiti da podigne svinjce jer zna da ulaganje neće biti u prazno. – Ni svinjska kuga nije uništila svinjogojstvo. -Kuga je jako unazadila proizvodnju, ljudi su bili prisiljeni prodati oprasnice po 5 kuna za kg. To je bio velik udarac. Stanje se popravlja, nije na razini prije kuge, ali ide na bolje. Danas je najveći problem što nismo našli strateškog partnera koji bi otkupljivao tržne viškove, ljudi se snalaze kako znaju da bi prodali. U širem okružju ima 5-6 velikih prerađivača mesa, ali se badava svi trudi- Nikola Vidaković, ravnatelj VS Ludbreg i gradski viječnik mo da proradi sajam u Sigecu kad oni nisu pokazali interes za organizirani otkup svinja. Zato dolaze kupci s juga koji diktiraju cijene. Svinja je živa roba i kad prijeđe 25 kg težine teško će se prodati. U međuvremenu smo postali dio EU, pa naš sugovornik smatra da je to nova prilika za razvoj svinjogojstva. -Koliko mi je poznato ima interesa stranaca za uvoz naših živih svinja, ali treba ispuniti određene preduvjete najprije oko zdravstvene sigurnosti stoke. Po mojim saznanjima nešto se radi na tome. Ovome što radimo na lokalnoj razini trebamo priključiti županije i državu, resorno ministarstvo. Osigurati plasman i cijenu, to je najvažnije – kaže Nikola Vidaković. Subvencija je lijepa pomoć imali koze, a s njima je puno više posla – kaže Katica. Već se deset godina bave svinjogojstvom, pa dobro poznaju problematiku ove stočarske proizvodnje. -Najveći problem je plasman proizvodnje, dakle, prodaja. Nema organiziranog plasmana i slobodne prodaje, prepušteni smo sami sebi, snalazimo se kako znamo. Dolaze u sela pojedinačno razni kupci i diktiraju cijenu, nekad ti kažu da su odojci premali, drugi put preveliki i tak ruše cijenu nama koji se intenzivno bavimo uzgojem. Ja sam isplaniral da uvijek imam i bređe krmače i odojke raznih težina i više starosti, pa ne ide sve 'van' u isto vrijeme. Izlaz je u slobodnim stočnim sajmovima kakvi su bili nekad i znam da se čine napori da sajmište u Sigecu prodela kak spada. Ljudi su nekad znali dan i gde je sajam na širem području, pa nije bil problem prodati. Trebale bi se riješiti neke stvari na državnoj razini oko poticanja otvaranja stočnih sajmova i inspekcijom zaustaviti trgovinu na crno - smatra Ivan. Ova stočarska grana oduvijek je bila tradicija u našem Na farmi Ivan sa suprugom Katicom uzgaja šesdesetak svinja kraju, pa Ivana nisu pokolebali problemi u stočarstvu, a njegova farma 'preživjela' je i svinjsku kugu prije sedam godina. -Kod mene srećom nije bilo zaraženih svinja, ali se nije moglo prodati jer je bil zabranjen promet svinjama. Kad su počeli s interventnim otkupom onda su uzeli i moje. Vrijeme je za oporavak proizvodnje koja nije ni skupa ni previše zahtjevna. Ima poljoprivrednog zemljišta, pa tak i stočne hrane za svinje kukuru- Uzgoj se brižljivo planira za, ječma, posija stočnog brašna, kupujem samo dodatke hrani. Cijena je trenutno 17 kuna i to je donekle u redu, pokriješ troškove i nekaj sitno ostane. Ali, kad je 13-14, a i znalo je biti i 12 kuna, to nema smisla. Samo nas je trojica u Bolfanu koji se ozbiljnije bavimo uzgojem, tu i tamo još neko ima krmače. Nekad je bilo toga više, svaka kuća imala je par krmača za svoje potrebe i za prodaju, nije bilo kuće bez svinje – prisjetio se naš sugovornik. Na kraju je pohvalio rad ludbreških veterinara. -Stvarno se trude i to oko sajmišta i da se razvija stočarstvo. Kad ih trebam za 10 minuta su tu kod mene. Kažu mi da bude valjda obveza da se bređe krmače ne drže u boksovima kak kod mene, nego da sve se smjeste u veću prostoriju gdje budu se slobodno kretale i čekale da se oprase. Susretljivi su, pravi stručnjaci i trude se pomoći ljudima – poručio je Ivan. Uvijek imaju odojaka različitih težina OBIČAJI 28. veljače 2014. Fašniku ususret Pak su med nami fašinski dani … 7 Proglas: - ko je ancuga obrnul, a ko ni peneze vrnul, čega su direktori gladni, a radniki siti, za kaj se istina vu bokca vrgla, se nas obrnula i na pol ftrgla……… „Štikleci“, iliti šaljivi opis događanja ludbreških, od nekada su se pjevala, u duetu, tercetu ili više muških glasova. Tekst se, napisan u stihovima pjevao na neku poznatu i popularnu melodiju iz vremena nastanka „štikleca“, a poslije svakog otpjevanog događaja, obično je bio pjevan refren („Vrapci mi smo ptice male, Puni znanja a i šale, Svud i navek nas Vas ima, Nekomu bu vruče a nekomu zima“). Danas je to šaljivi prozni tekst na kajkavskom jeziku. Fašnički odbor prikupljao bi anegdote i šaljive događaje svojih sugrađana kroz proteklu godinu, a „vic-maheri“ sve to „pretočili vu štiklece“. U pravilu nitko nije bio pošteđen šaljivom objavom svoje nespretnosti. U cijelosti su se „štikleci“ otpjevali na poznatim ludbreškim fašničkim zabavama, a manji dio i javno na dan povorke svih maškara, pojedinačnih ili skupnih, koji su bili dio fašničkih svati, a sve skupa pod nazivom „Fašnički korzo“. Poslije budnice istog dana, „Fiškali“ ili „Kapitan“, vozili bi se u kočiji, zaustavili na tren u svakoj ulici grada, proči- tali dio iz „Vrapca“ i pozvali sve malo i veliko na Fašnički korzo. Na glavnom gradskom trgu, nakon spelavanja oko svati, svečano je objavljeno, da se uspjelo uhvatiti glavnoga krivca za sve kaj se Ludbrežanima loše događalo kroz proteklu godinu, a koji bude za sve to i odgovarao. U velikom šaljivom suđenju, glavnu su riječ vodili fiškali, kao tužitelj i branitelj, a konačnu osudu objavio je „veliki sudec“, „… pak se ima vužgati kakti coprnjak i fašnik, a njegov pepel vu Benju hititi, da ga voda odnese i da se nigdar več k nam ne vrne, …“. Fašnik je Ludbrežanima uvijek bio više od zabave i veselja. Nisu njime samo ispraćali zimu, nego ga čuvali kao dobri i dragi običaj, koji su svake godine jedva čekali, mladi mu se veselili, a posao oko organizacije koji nikad nije bio mali, ali je bio i posebna čast i ugled za svakog onog koji je u toj organizaciji sudjelovao. I dio iz velikog „Fašničkog proglasa“ govori o tome: “… gdo je ancuga obrnul, a ko ni peneze vrnul, čega su direktori gladni, a radniki siti, za kaj se istina vu bokca vrgla, se nas obrnula i na pol ftrgla, Fizirov “eroplan” 1928. godine Ludbreški fašnik bio je veliki događaj … a Fašnjak vam vu novem leti, samo zdravlja želi, da ste se dana koji su pred vami, znami, da ste mladi i veseli, siti i napiti, dobre vole, i vnoga leta ŽIVILI!“ Na kraju, ako ga ima, treba reći da su ludbreški fašniki u svom ismijavanju pojava ili upozoravanju na nepravilnosti, gotovo uvijek bili u pravu, u vremenu koje je to i pokazalo, „… gda bu Lubrežan po zraku kak eroplan letel, … gda bu grad po noči svetel i jeletriku dobil, … železnica koju bude marha po tračnicam vlekla, … za sto let gradcku vuru na placu, …“. Zato, hote sí skup znami, s popevkom, mužikom, dobrom volom, kak i lani! Piše: Mišo Gerić Ludbreški karneval 2. ožujka Udruga Črni maček ludbreški i ove godine organizira manifestaciju Ludbreški fašnik 2014. Manifestacija će se održati u nedjelju 2. ožujka, a započet će već u ranijim jutarnjim satima, budnicom ulicama grada. Drugi dio programa počinje u 13 sati kada će se maškare okupiti kod Gradske sportske dvorane i u 14 sati u povorci krenuti prema Trgu svetoga Trojstva gdje će im biti predani ključevi grada. Potom će slijedit predstavljanje maškara i tradicionalni fašnjanski svati, a zatim će se pročitati osuda, presuda i izvršiti kazna – spaljivanjem fašnika. Program će završiti čitanjem popularnog Vrapca koji će podsjetiti na sve važnije događaje 'v Ludbregu i šire' u zadnjih godinu dana. Ovogodišnji Ludbreški fašnik bit će 139. po redu čime se nastavlja vjerojatno najstarija ludbreška tradicija. Iz 80-ih – i on je opet optužen Fašnički krafni Vrijeme je fašnika, a miris koji se u to vrijeme širi našim domovima, ulicama i trgovima dolazi od najpopularnije fašničke slastica - krafne. Osim njih, pripremaju se, primjerice i fritule, koje su nešto popularnije na jugu naše zemlje. U vrijeme uoči početka korizme u svim gastronomskim tradicijama je razdoblje pripremanja, obilnog serviranja i pretjerane konzumacije masnom, slatkom i slanom hranom, posve suprotno razdoblju Uskrsa i korizme koje slijedi. U fašničke dane priprema se tradicijska hrana, pa će tako biti neizostavni čvarci, grah, repa, zelje, suho meso, kobasice, krvavice i ostala zimska hrana. Krafne, okrugle i posute šećerom ili pak ukrašene čokoladom, na svakom će stolu zauzeti posebno mjesto, a svakoj domaćici biti ponos. Prava krafna mora osim svog neodoljivog okusa imati “obruč” koji je krasi, što je dokaz da je uspjela baš onako kako treba. Koliku važnost imaju krafne od nekada, govori nam i zanimljivost da su nekad u imućnim obiteljima koje su imale svoje kuharice, za vrijeme fašnika gazdarice same pripremale krafne. Kako bi i vama krafne što bolje uspjele donosimo vam dva različita recepta, a vi odlučite koji ćete isprobati ove godine. Domaće krafne, ako i neće izgledati savršeno, bit će slađe i vrednije od onih kupljenih u trgovini. Krafne s jogurtom (Recept predlaže Ljerka Drahnik iz Vinograda Ludbreških) za dizano tijesto, dizati prije pečenja, a kod pečenja prvo pokriti posudu zatim ih okrenuti i više ne pokrivati. Naša čitateljica vam predlaže ovaj recept koji kako kaže “uvijek uspije”, pa evo ukoliko i nemate puno jaja možete napraviti fine i ukusne krafnice. Moje najdraže krafne (predlaže Željka Namesnik) Najdraže krafne Ž. Namesnik Krafne s jogurtom Sastojci: 1 kg glatkog brašna, 3 žlice ulja, 1 žlica soli (ili manje,po ukusu domaćice), 1 kvas, pola litre mlijeka, 1 prašak za pecivo, 1 jogurt, 2 jaja, 2 žlice šećera. Krafne zamijesiti na uobičajeni način Sastojci: 1 cijelo jaje, 8 žumanjaka, 10 dag ulja, 10 dag šećera, pola litre mlijeka, kilogram brašna za dizana tijesta, pola dcl ruma, 1 kvas, prstohvat soli, naribana limunova korica i vanilin šećer. Dizanje tijesta za krafne Priprema: U malo toplog mlijeka namočite kvas s malo šećera, kad se digne umijesite postepeno ostale sastojke i tijesto dobro rukom izradite, što znači mijesite dugo dok bude mjehurasto. Tijesto ostavite da se digne, zatim stavite na podlogu, lagano premijesite i razvaljate, te režite krafne okruglom modlicom ili većom čašom. Krafne još jednom stavite dizati prije pečenja. Pecite ih u dobro zagrijanom ulju ili masti, stavljate na ubrus da upiju suvišnu masnoću. Posipajte ih štab šećerom, punite marmeladom ili ih pak ukrasite čokoladnom glazurom. To je obiteljski recept po kojem su se krafne pripremala pripremale u prošlosti, a tradicija se nastavlja danas. Pripremila: Željka Namesnik 8 Č EST I T A M O 28. veljače 2014. U povodu 8. ožujka - Među na rod nog Da na žena Zbog žena su se vodili ratovi, zbog njih su ginuli ljudi. Ona je kroz prošlost uvijek bila najveće nadahnuće mnogim umjetnicima kista, pera, nota… Mnogi velikani izrekli su ili zapisali mudrosti o ženi poput one da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena. Ili da „muškarac radi ono što mora napraviti, a da žena mora napraviti ono sto on ne može.” Ili:-O slabosti, ime ti je žena! (W. Shakespeare) A pred nama je 8. ožujka - Međunarodni dan žena. Njegov je cilj da se podsjeti na dostignuća i borbu žena za svoja prava kroz povijest dugu više od stoljeća i pol borbe za ravnopravnost i jednakost s muškim spolom. Začeci borbe žena za ravnopravnost u društvu, obitelji i na radnom mjestu počeli su u SAD-u 1857. godine 8. ožujka kada su u New Yorku žene javno demonstrirale tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Iako je ta borba počela u zemlji koja se smatra domovinom demokracije, blagdan je nepravedno zapostavljen jer se povezivao s jednim drugim dijelom svijeta, nekadašnjim ‘istočnim blokom’ što, naravno, nije točno. Tako je bilo sve dok 1975. generalna skupština Ujedinjenih nacija nije donijela odluku da se 8. ožujka redovito obilježava kao Međunarodni dan žena. Žena je stoljećima bila osoba drugog reda. Zato je važno znati da prava koja danas imaju ženama nisu poklonjena, nego su se one kroz povijest za njih teško izborile. Iako je napravljeno mnogo na ravnopravnosti spolova niti danas u 21. stoljeću ne možemo svjedočiti potpunoj jednakosti spolova. Žene su još uvijek manje zastupljene u mnogim važnim procesima, zlostavljanje žena jedan je od najvećih globalnih problema, potplaćene su za obavljanje istog posla kao muškarci (najviše u SAD-u), a još i danas u nekim dijelovima svijeta ženama se uskraćuje obrazovanje. I tako unedogled. Žene čine više od polovice čovječanstva, a zauzimaju tek 20 posto mjesta u parlamentima diljem svijeta. Kod nas se njihova zastupljenost mora regulirati političkim odlukama. Mi u Ludbregu smo tu negdje, u Gradskom vijeću od 15 vijećnika imamo četiri žene među kojima predsjednicu Gradskog vijeća, a u izvršnoj vlasti zamjenicu gradonačelnika. Pred nama je dakle ožujak, prvi proljetni mjesec u godini. U ožujku je praznik Dan žena, ali i praznik našega grada Dan grada Ludbrega. Zato smo za ovu prigodu na radnom mjestu posjetili dvije uspješne Ludbrežanke, Nadicu Havaić i Editu KutnjakZlatar, koje su lani za svoj rad i djelovanje primile javno priznanje svoje sredine - Zahvalnicu grada Ludbrega. Na susjednim stupcima možete doznati još neke informacije i aktualnosti o nastojanjima za ravnopravnost spolova u našoj sredini, te o predstojećem druženju ljepšeg spola na svoj praznik. I nadamo se da muški dio populacije neće zaboraviti – iduće subote 8. ožujka je – Dan žena……. Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnateljica Gradske knjižnice Danas je takav ritam života da zbog raznih obveza nije lako spojiti obiteljski i profesionalni život. Edita Kutnjak-Zlatar, dugo godina radi u Gradskoj knjižnici i čitaonice 'Mladen Kerstner', a nepune dvije godine i v.d.ravnateljica je ove ustanove. Ona svojim primjerom pokazuje kako su žene uspješne zahvaljujući upornosti i dobroj organizaciji. Kako pravodobno i kvalitetno rješavati sve obveze? -Tri kćeri i suprug velika su mi potpora bez koje uopće ne bi bilo moguće zamisliti da sve stignem napraviti. Primjerice, suprug mi mnogo pomaže u raznim poslo- Rad u knjižnici - želja od malena Ženama u č Z a b av a na D an ž ena U spomen na žene koje su izašle na ulicu 1857. godine u New Yorku 8. ožujka i danas se diljem svijeta slavi Dan žena – simbol borbe protiv neravnopravnosti. Ove godine praznik pada baš u subotu. Foruma žena SDP-a Ludbreg svake godine za Dan žena priređuje zabavu s prigodnim programom za sve žene bez obzira na političku pripadnost ili apolitičnost. Zabava će ove godine biti u hotelu Crnković na sam Dan žena u subotu 8. ožujka s početkom u 18 i 30 sati. Cijena večere je 60 kuna, a u cijenu je uključeno i piće dobrodošlice. Za zabavni dio programa pobrinut će se gru- pa Kontrast, a održat će se i tradicionalna tombola. Ukoliko ste zainteresirane za sudjelovanje na zabavi, možete se javiti članicama Foruma žena SDP-a Ludbreg ili u Hotel Amalia Ludbreg na broj telefona: 042/810-810. Sretan Dan žena svim našim čitateljicama! Učinkovito rješavamo probleme vima kod kuće. Kad su cure bile još male bilo je mnogo teže jer je bilo više obveza, pomagati im u školskim zadaćama ili odvoditi ih na razne aktivnosti. Sada su već dovoljno velike i same brinu za svoje potrebe – pojasnila nam je Edita Kutnjak-Zlatar s kojom smo razgovarali na radnom mjestu u Gradskoj knjižnici. Pri tom je važno dobro organizirati radni dan i obveze. -Kod kuće smo napravili raspored da se točno zna tko što radi u kući, kuhinji. Ipak, ja na kraju moram podsjetiti ako netko nije napravio ono što smo dogovorili. Obveze se moraju izvršiti, a kad svi napravimo svoje onda je puno lakše. – Inicijator je i organizator brojnih aktivnosti knjižnice, a rukovođenje ustanovom donijelo joj je i dodatne obveze. -Radi se po potrebi ujutro i popodne, često puta navečer, poslova je mnogo. Uz nabavu i stručnu obradu knjižnične građe tu su i zahtjevni ravnateljski poslovi. Sve programe za djecu i odrasle treba i organizirati, pripremiti, pa sam mnogo puta angažirana gotovo cijeli dan. Ali, nije mi žao jer vidim da su ljudi zadovoljni s našim programima i zamjećujem mnogo mladih koji su kao djeca dolazili ovdje, a sada dovode svoju djecu na naše programe. Time pokazuju da su prenijeli svoju ljubav prema knjizi i prijateljstvu, što je i najveća zadaća knjižničara.Koliko se danas cijeni žena i njezin rad? -Po mom sudu žene su mnogo ravnopravnije nego prije, danas nije neobično ako su u zanimanjima za koje se smatralo da su isključivo muška, primjerice, u politici. Imamo primjera da u Ludbregu žene vode razne ustanove, osnovnu školu, vrtiće, i čine većinu članstva u raznim udrugama. Dakle, aktivne smo i dosta se uključujemo u razne pore života. Po rezultatima se vidi da smo sposobne, ističemo se kreativnošću i znamo efikasno rješavati probleme. Žene neće upasti u euforiju, ne može ih nešto zavesti, one će dati racionalno rješenje, kako na poslu tako i kod kuće. U obitelji najčešće su one te koje brinu o kućnim financijama. Sposobne su oko sebe okupiti ljude, pokrenuti aktivnosti. U knjižnici smo zadnjih godina okupili mlade i starije istih gledišta koji pomažu realizirati naše programe, uvijek su spremni Edita: “Žene su kreativnije od muškaraca” pomoći bez naknade. -Rad u knjižnici bio je njezin san od djetinjstva. -Dok sam bila mala dolazila sam u knjižicu i uživala sam u tom prostoru. Knjižničar je bio Mirko Gerić i ja sam oduvijek govorila da budem knjižničarka kad odrastem. Eto, to mi se i ostvarilo. Radim tu od 1988. godine i drago mi je da knjižnica 'živi' bez obzira na suvremene tehnologije i medije, e-knjige. K nama dolazi mnogo ljudi, stariji svrate u knjižnicu na „čašicu“ razgovora i znaju to cijeniti.Dan žena ipak je mali znak pažnje? -Od supruga i kćerki obično dobijem lijep buket cvijeća, i kolega na poslu pokloni cvijet. Lijepo je kad se sjete našeg praznika. Otići ću s prijateljicama pogledati kazališnu predstavu u Varaždin, bez ikakvog posebnog slavlja. Draže mi je svakodnevno popiti kavu i popričati s prijateljima, suradnicima i kolegama. Za svoj rad i djelovanje lani je na svečanosti Dana grada primila javno priznanje – Zahvalnicu grada Ludbrega. DAN ŽENA 28. veljače 2014. čast Osnovano Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Za ravnopravni status Gradsko vijeće Grada Ludbrega osnovalo je Povjerenstvo za ravnopravnost spolova koje će djelovati kao savjetodavno tijelo radi unapređivanja i promicanja ravnopravnosti spolova na području Grada. Ludbreg dosad nije imao posebno tijelo koje bi vodilo više brige o interesima i pravima žena, te djelovalo na suzbijanja diskriminacije i provedbi politike jednakih mogućnosti za oba spola. –Ovim potezom Ludbreg se pridružio brojnim gradovima koji već imaju osnovana povjerenstva koja bi trebala uvoditi načela ravnopravnosti u život gradova, te prepoznati primjere diskriminacije kojih uvjeren sam u našem gradu nema puno. Uzmimo za primjer političku scenu, imamo zamjenicu gradonačelnika i predsjednicu gradskog vijeća. Jasno, ovo Povjerenstvo vodit će brigu o položaju i zastupljenosti žena u brojnim područjima, primjerice, zdravstvenoj zaštiti, brizi o djeci, odgoju i obrazovanju. Članovi Povjerenstva moći će utjecati na donošenje odluka, a nadam se i potaknuti one koji možda imaju osjećaj Nada Havaić, 'teta' u vrtiću Radost već 35 godina Vjerojatno bismo teško pronašli osobu koju ona ne poznaje ili tko ne poznaje nju - 'tetu Nadicu'. Nada Havaić će 1. svibnja, napuniti 35 godina staža odgajateljice u gradskom vrtiću 'Radost' gdje radi od 1979. godine. Prije toga još je odradila i tri godine u vrtiću u Koprivnici. -Imam dojam da poznajem skoro sve. Djecu u vrtić dovode ili dođu po njih roditelji, pa bake, djedovi, a prošlo je toliko generacija! Nerijetko mi se na ulici jave i oni koji bar kratko vrijeme bili u vrtiću. Sad već u grupi imam djecu roditelja koji su također bili 'moji'. Napamet mi pada, primjerice, obitelj Vađon iz koje su i roditelji i njihova djeca svi bili kod mene. I još me oslovljavaju 'teta', i roditelji i djeca – kaže nam naša sugovornica. Za rad s najmlađim naraštajima lani je odlikovana Zahvalnicom grada Ludberga, javnim priznanjem koje se dodjeljuje zasluž- Za mnoge bila i ostala “teta” 9 da su neravnopravni da o tome i glasno progovore – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega je Ivana Pomahač, zamjenik je Branko Dobec, a članovi Nada Špoljarić, Brankica Kovaček, Jelena Pintar, Mirjana Kovačić, Ružica Bačani, Sanja Stručić, Dubravko Busija, Ruža Biškup i Mirjana Balažinec. -Usprkos tome što su žene danas obrazovanije i prisutnije u društvenom i javnom životu, kao probleme ističem Ivana Pomahač, prof. engleskog podzastupljenost žena u političkim strankama i na položajima odlučivanja, činjenicu da su žene i dalje manje plaćene za isti posao od svojih muških kolega te velik broj žena koje u teškim uvjetima rade u radno intenzivnim i slabo plaćenim zanimanjima, često ne primaju redovitu plaću i u slučaju trudnoće ovise o milosti i nemilosti poslodavaca. U našem kraju velik broj žena radi u prehrambenoj i tekstilnoj industriji te trgovini te su time ranije navedeni problemi još i izraženiji. Kao poseban problem navela bi i “dvostruku opterećenost” žena koje moraju uskladiti brigu o obitelji i domaćinstvu s često mukotrpnim poslom i radnim vremenom u nekoliko smjena. Nužno je osmisliti akcije, društvene mjere i strategije za ostvarivanje i promoviranje jednakih mogućnosti žena i muškaraca, te ostvariti uvjete za partnerski odnos između žena i muškaraca. Grad Ludbreg prepoznao je našu inicijativu te vjerujem kako će Povjerenstvo uz pomoć udruga civilnog društva, članova političkih stranaka i šire zainteresirane zajednice u ovom mandatnom razdoblju ostvariti svoj plan i program rada – rekla nam je Ivana Pomahač, predsjednica Povjerenstva. Zadaci Povjerenstva su provedba Zakona o ravnopravnosti spolova i Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini. Povjerenstvo će donijeti vlastiti program rada u cilju promicanja ravnopravnosti spolova u političkim strankama Grada, pripremati razne oblike edukacije građana, surađivati s gradskim tijelima koja se bave civilnim društvom radi bolje međusobne informiranosti o programima unapređenja zaštite prava žena i podizanja standarda ljudskih prava, te s gradonačelnikom u cilju provođenja zadataka i edukacije, obilježavanju datuma važnih za prava žena i drugih prigoda. Dakako, očekuje se i suradnja s Uredom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Hrvatske, te Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Varaždinske županije i drugih gradova. Veliki pušlek zvončića nim građanima u povodu Dana grada. Bili smo kod nje u vrtiću….. -S kolegicom brinem o grupu od 23 trogodišnjaka, mijenjamo se po smjenama, jedna radi od 6 do 12, a druga od 10 do 16 sati, tako da smo skupa kad ima je najviše posla. Ujutro ih dočekam, malo se poigraju, onda je doručak, nakon toga su likovne, glazbene aktivnosti, pjevamo, pričamo ili imamo kreativnu radionicu, baš sad smo radili maske za fašnik. Zatim izađemo u dvorište na zrak, pa je ručak i spavanje. Poslije je još užina i igra, a roditelji dolaze po djecu između od 15 do 16 dati. – Kroz radni vijek prošla je sve faze razvoja vrtića. -Kad sam počela raditi imali smo 75 polaznika u dvije grupe, tek dvije prostorije, kuhinju i sanitarni čvor, te veliko dvorište s voćkama. Baš tad je bio gospodarski procvat Ludbrega i puno je puno mladih stručnjaka izvana dolazilo u grad, pa je bio velik interes za vrtić koji je tada u gradu bio jedini. Imali smo relativno dobre uvjete rada, grupe su bile velike, ali smo se prilagođavali potrebama.Zamijetila je neke promjene. -Promjena je u pristupu radu, potrebama, roditelji više inzistiraju na vrtiću radi socijalizacije i gledaju na to kao na pripremu za školu, a nekad je više upisa bilo jer roditelji nisu imali djecu gdje ostaviti dok su na poslu. Sada imamo puno više pomagala, didaktičkog materijala. Kod djece su se promijenile okolnosti u kojima žive, ali jedino su oni uvijek isti - iskreni, pošteni, nevini. Ali, bojim se da im stvaramo prevelike obveze, da djeca danas prerano odrastaju.Nikad na poslu ili zbog posla nije doživjela neugodnosti. Ako zdravlje posluži i ovu će jasličku generaciju dovesti do škole -Zapravo imam jako dobra iskustva. Roditelji nam povjeravaju svoje najveće blago - djecu. Pritom su vrlo razumni, pa nikad nije bilo problema. Ipak je najljepše biti s djecom, oni vas tako mogu oduševiti, ugodno iznenaditi, jako je puno lijepih trenutaka. I u Koprivnici i Ludbregu kod mene su bila djeca koja su poznati i priznati ljudi u društvu, u struci, od znanstvenika do sportaša.Nada iznosi svoja zapažanja o ženama. -Danas rade još više nego prije, imaju previše obveza i više su angažirane, uz sve obiteljske obveze. Nisu ravnopravne kad mlađu ženu poslodavac ne želi zaposliti ako namjerava roditi, a to baš nije u skladu s natalitetnom politikom o kojoj se toliko priča. Cijeli život radim s kolegicama, a mislim da i muškarac sasvim korektno može raditi ovaj posao, možda bi mu bio problem jasličke dobi što je ženama prirođeno. No, snašli bi se oni. Međutim, zapazila sam kod naših grupa da curice sada postaju dominantne kako su nekad bili dečki. Čini se da je život utječe na ovu promjenu.Dan žena za nju je uvijek bio posebno bogat, ali - radni dan. -Nekad su Danu žena pridavalo više pozornosti, ali nama u vrtiću to je bio naporan radni dan. Uvijek smo imali priredbu za mame, pa se trebalo pripremiti i uvježbati, pa smo se sve dobro naradile. Moji me doma razvesele nekom sitnicom za praznik. Ostao mi je u posebnom sjećanju Dan žena prije 10-ak godina. K nama je na igraonicu dolazio Matija, potpuno slijep dječak. Unatoč tome on je dolazio s puno radosti, bio je jako drag i odan, uključivao se u sve što smo radili. Mene je prihvatio i prepoznavao me po glasu čak i kad smo se kasnije susretali. Na Dan žena donio je veliki pušlek zvončića i veli mi: -Teta Nadica, to sam ti ja nabral za tebe. Bio je iz Martinića, a već dugo nisam ništa čula o njemu.Vjeruje da će na radnom mjestu dočekati 50. rođendan vrtića. –Osnovan je 1966. i za dvije godine bude 50 godina. Imam uvjete za privremenu, ali još mi nedostaje godina staža do pune mirovine. Ako bude zdravlja htjela bih raditi još tri godine jer svaka generacija od jasličke dobi od izlaska tu je pet godina, pa se nadam i ovu generaciju 'dopelati' do škole. Zadovoljna sam na poslu, krasan smo kolektiv i ugodno je raditi, pa da bar tako ostane i idućih 50 godina – rekla nam je teta Nada. 10 DOGAĐAJI Pčelarsko društvo Ludbreg Med je oduvijek jedan od najboljih prijatelja u životu čovjeka, lijek koji se koristi kod raznih bolesti, daje snagu i zdravlje. Ludbreški pčelari svjesni su ne samo uloge meda, već i propolisa, matične mliječi, peludnog praha. No da bismo uživali u tom velikom daru prirode, potrebno je puno truda vrijednih pčelara. Ludbreško Pčelarsko društvo okuplja gotovo stotinu članova s područja cijele bivše općine Ludbreg. Iako je godina iza nas, a i početak 2014. sudeći po vremenskim uvjetima bila zbunjujuća pčelari ističu da većeg razloga za paniku nema. –Nema javljanja o većim gubicima, osim onih uobičajenih od otprilike pet posto – kazao je Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg, na nedavnoj godišnjoj skupštini održanoj u Malom Bukovcu i tada najavio planove za ovu godinu. -Nadam se da ćemo Mnoštvo proizvoda od meda 28. veljače 2014. Po s j e t s a j m u u Au s t r i j i se više uključiti u manifestacije na ludbreškom području kako bi se lokalno stanovništvo upoznalo s našim radom, ali i proizvodima. Također, u planu su i predavanja u vrtićima i školama s ciljem popularizacije kvalitetnih i zdravih mednih proizvoda. Uz predavanja bit će tu i prezentacija proizvoda, a i radionice u sklopu kojih će djeca na temu meda i mednih proizvoda crtati i slikati– kazao je Krešo Piljak. Hrvatsko pčelarstvo u vrhu je europskog pčelarstva, slažu se naši lokalni pčelari, kod nas su i zahtjevi koji se pred njih stavljaju čak i puno rigorozniji od onih u drugim zemljama. Vođeni željom da upoznaju kako to funkcionira u Austriji, ludbreški su pčelari posljednju subotu veljače iskoristili za posjet stručnom pčelarskom sajmu održanom u Grazu. Bila je to prilika da vide i upoznaju se s novite- Naši pčelari sa zanimanjem su razgledali sajam tima na tržištu i principima rada. Prigodom posjeta Austriji naše pčelare posebno se dojmio posjet austrijskom kolegi Antonu Neberu u mjestu St. Lorenzen im Murztal. Tu Na imanju kolege pčelara kušala su se pića Jedinstveni upravni odjel Odsjek za prostorno uređenje, kom. djelatnosti i imovinu Ludbreg, 20. veljače 2014. K. Piljak razgledao je izloške Projektima do povrata sredstava Udruga cvjećara ludbreške regije postala je 'punoljetna' napunivši 18 godina. U registru članova upisana su 104 cvjećara od kojih se znatan dio okupio u Ludbregu tijekom veljače. Razlog je bila redovita skupština u radnom dijelu. U prigodnom dijelu dodjela priznanja u akciji 'Cvjetni raj ludbreške regije'. Posebno priznanje primila je Marija Busija, koja je kao tajnica 13 godina nesebično doprinosila uspjesima i radu, a naslijedila ju je Ivana Matijašec. Mnoštvo je planova. Primjerice, nova Međunarodna izložba i sajam cvijeća 'Flora Centrum Mundi' bit će od 2. do 4. svibnja na glavnom ludbreškom trgu. Ona je organizacijski, a i financijski zahtjevni projekt od 70-ak tisuća kuna. -Od Ministarstva poljoprivrede lani smo za organizaciju izložbe dobili 45.000 kuna jer za svakog izlagača dobivamo 350 kuna povrata sredstava. Od Grada Ludbrega dobili smo 15.000 kuna, a ostalo su naša sredstva. Vanjski i strani izlagači ne plaćaju placovinu već samo članovi naše Udruge i to 700 kuna za prostor ispod šatora, te 200 kuna ako izlažu na štandu izvan velikog šatora – pojasnio je troškove Saša Jerković, predsjednik udruge. Udruga planira i niz drugih aktivnosti. Ostvarili smo 78.175 kuna viška prihoda koji će se koristiti za nove aktivnosti. I dalje ćemo vršiti promociju Udruge putem interneta, uključivati članove u REPUBLIKA HRVATSKA VAR AŽDINSK A Ž UPANIJA GR AD LUDBREG se kušao njegov med s kavom, kakaom, divljom trešnjom, lavandom i drugim dodacima. Bilo je tu i raznih mednih pića. Uz kušaonicu, med i ostali proizvodi mogli su se i kupiti. A austrijske cijene? – Ima tu meda od 2,50 eura. Prava sitnica reklo bi se, no kad shvatite da se radi o količini od samo 50 grama više baš i nije tako. Ludbreški su pčelari, kao i općenito hrvatski, spremno dočekali ulazak u Europsku uniju. Nadajmo se da će sada kada se prometovanje i prodaja meda u zemlje Europe odvija nesmetano i Europska unija biti spremna za naše pčelare te da će se povećati i izvoz meda hrvatskih, dakako, i ludbreških pčelara. Na temelju članka 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom Jedinstveni upravni odjel Grada Ludbrega, Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu, objavljuje PRETHODNU RASPRAVU o izradi nacrta plana gospodarenja otpadom Grada Ludbrega za razdoblje od 2013.-2019.godine. Nacrt Plana gospodarenja otpadom objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Nacrt Plana će biti objavljen na Priznanje Mariji Busija, dugogodišnjoj tajnici udruge edukacije o održivoj uporabi pesticida, organizirati stručna predavanja, sudjelovati na sajmovima cvijeća širom Hrvatske, organizirati izlete – rekla je Valerija Pokos, dopredsjednica Udruge. Naši cvjećari na tržnicama imaju puno problema s inspekcijama zbog različitog tumačenja propisa. -Nas se na tržnicama tretira kao i zatvorene trgovine cvijećem, a mi imamo primarni oblik prodaje. Pojedini inspektori traže čak 10 popratnih papira, npr. potvrdu o minimalnim tehničkim uvjetima, popis bilja iz kombija, potvrdu o upisu u upisnik proizvođača bilja itd. Ove godine cvjećari će po prvi put moći konkurirati za povrat 75 posto uloženih sredstava u projekte Ministarstva poljoprivrede. Sredstva bi se povukla iz EU fondova kao posljedica uključivanja u mjere održivog ruralnog razvoja što je samo nastavak IPARD programa – zaključio je Saša. Udruga je i lani organizirala akciju 'Cvjetni raj ludbreške regije'. U konkurenciji je bilo 40 prijavljenih cvjećara koji kreativnost i ljubav prema cvijeću iskazuju na svojim balkonima i okućnicama. Priznanje za najljepši balkon s prvoklasnim primjerima cvjetnih vrsta primila je Marijana Mraz iz Dubovice. Za cvjetni raj oko kuće priznanje je primila Anica Kralj- Kocijan, a najljepši kamenjar ocjenjivačka komisija zapazila je kod Štefanije Namjesnik u Svetom Petru. Oni koji se nadaju da im cvjećarstvo može biti izvor prihoda mogu se javiti Udruzi cvjećara ludbreške regije koja će im pomoći ili zatražiti informacije u Odsjeku za poduzetništvo koji je od veljače dostupan građanima. Skupu je bila nazočna Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika Grada Ludbrega te drugi brojni gosti i poslovni partneri. Dražen Vađunec službenom portalu Grada Ludbrega www.ludbreg.hr, a ujedno će biti dostupan javnosti na uvid u Odsjeku za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu, Trg sv. Trojstva 14 u Ludbregu, svakog radnog dana od 8-13 sati. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja u vezi Nacrta Plana mogu se dostaviti u pismenom obliku Odsjeku za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada, Ludbreg, Trg sv. Trojstva 14, razdoblju od 1.ožujka do 1.travnja 2014. godine. Osoba za kontakt: Perica Horvat, bacc.admin.publ. S A S V I H ST R A N A 28. veljače 2014. MK Crazyhill Riders i Tentorium Humanitarna akcija Ludbreško srce Kako bi u ovo neizvjesno vrijeme pomogli obiteljima sa šireg ludbreškog područja koje žive u zaista teškim socijalnim prilikama, ludbreški je Moto klub Crazyhill Riders pokrenuo veliku humanitarnu akciju. Pridružila im se i tvrtka Tentorium iz Selnika. Cilj akcije bio je prikupiti hranu, higijenske i druge potrepštine neophodne svakom domaćinstvu, te odjeću i obuću. Nekoliko dana trajalo je prikupljanje donacija. Vrijedni i uporni članovi udruge smjestili su se pred ulazima trgovačkih centara. Mnogi su građani nakon kupovine odvojili barem jedan artikl iz svoje košare i stavili je u veliku košaru s natpisom 'Ludbreško srce' za donacije. -Puno ljudi stavi u našu košaru šećer, brašno, ulje, grickalice, nešto za higijenu. Jako smo zadovoljni odazivom građana – kazali su Ivana i Tihomir koji su dežurali kod Plodina. Isto tako je bilo i u Mercatoru. -Dežuramo po jedan, ja sam malo prije došel na smjenu i ostajem do 18 sati. Ljudi su se odazvali čak i iznad naših očekivanja. Je, dobili smo pohvale – spremno nam je rekao Nikola koji je primao i čestitke za akciju. Nastavak akcije bio je u prostorijama udruge kamo su građani donosili odjeću. -Pogledajte koliko je tu vreća s odjećom, nešto je još vani, sortiramo predmete za djecu, te za odrasle – ističu članovi kojima su pomagale njihove djevojke i supruge Simbolički je akcija 'Ludbreško srce' završila na dan ljubavi, Valentinovo, kada su članovi transportnim vozilima Tentoriuma dovezli donacije do onih kojima je trebala pomoć. -Tentorium i udruga motorista već dugo lijepo surađuju, skupa smo radili neke akcije, pa smo se uključili i u ovu koja je na većoj ra- Ivana i Tihomir primili su bezbroj donacija u Plodinama zini. Našim kamionom i velikim kombijem dostavljamo pomoć koju smo skupili. Najveća nam je nagrada ako ljudi kojima smo pomogli budu zadovoljni – kaže nam Dragan Barbarić, vlasnik Tentoriuma. Organizatori su o svojoj akciji informirali Grad Ludbreg i općine našeg kraja gdje su dobili podatke o obiteljima koje nužno trebaju pomoć kako bi ona stigla u prave ruke. S njima smo bili na predaji donacije u Selniku. -Ja sam Pero Krainović, živim sam s dvojicom sinova, jedan je u prvom srednje , a drugi u sedmom razredu. Nažalost, supruga je oboljela i smještena je u jednu ustanovu. Za djecu od Centra dobijem 1.500 kuna i to su mi jedina redovita primanja. Ali se snalazim, pa ponekad dobijem neki posao da nešto zaradim. Jako mi puno znači ova pomoć, zapravo i da dobijem malo meni znači jako puno, a ova donacija je velika. Više bude za sinove. Svaka čast dečkima i hvala im na ovo- I Nikoli su mnogi predali artikl za košaru Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg: radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata sa područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje: NATJEČAJ za dodjelu «Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2012/13. godinu» u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: • • • • • dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole gimnazije u iznosu od po 1.000 kuna, dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole sa četverogodišnjim trajanjem (sve osim gimnazije i strukovne ) – u iznosu od po 1.000,00 kuna, dvije nagrade za najbolje učenike srednje strukovne škole u iznosu od po 1.000,00 kuna, šest nagrada za najbolje redovne studenta dodiplomskog,diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija u iznosu od po 1.500,00 kuna. jedna nagrada za poslijediplomski studij (specijalistički, doktorski) u iznosu od 2.000,00 kuna, me - kaže naš sugovornik Pero. Ulicu dalje još jedna mlada obitelj kojoj je bila potrebna pomoć. Mario Matak i supruga trenutačno su u potrazi za poslom, plaćaju najamninu, režije i brinu o kćerkici Anamariji (5) koja zbog bolesti barem jednom mjesečno mora u Zagreb na Rebro. Mario se nada zaposlenju ovih dana, kaže nam da mu pomažu prijatelji i rodbina, a ističe: -Nekad sam bio situaciji kada sam ja pomagao drugima. Nažalost okolnosti su se drastično primijenile. Ova pomoć jako puno znači mojoj obitelji, hvala svim donatorima i dečkima koji su ovo organizirali – kaže Mario. Kamioni Tentoriuma nastavili su put do drugih širom regije kako bi predali prikupljene donacije. Članovima ludbreškog Moto kluba Crazyhill Riders ništa nije teško, pa i Valentinovo provesti u humanitarnom djelovanju. -Svi članovi dali su si truda i odvojili svoje vrijeme da ovu višednevnu akciju na najljepši način završimo na Valentinovo. Nas je 20-ak članova, ali i sami ste vidjeli da nam pomažu žene i djevojke. Udruga djeluje 16 godina, odlazimo na susrete koje rade srodne udruge širom Hrvatske, pa i van u inozemstvo, družimo se, imamo i drugih aktivnosti. Humanitarne akcije radimo već duže vrijeme. I sami organiziramo susret motorista i onda uvijek nešto izdvojimo za humanitarnu pomoć. Nažalost, motoristi stradavaju , ali mi smo uvijek tu i priskočimo u pomoć njihovim obiteljima. Želimo pomoći i drugim obiteljima, a posebice djeci. Mi već godinama darujemo i udrugu Ludbreško sunce kad god možemo. Ova akcija vjerojatno je dosad najveća – kaže Marijan Pomahač, predsjednik Moto kluba Crazyhill Riders.. Ova akcija bila je izvrsno organizirana i realizirana. I još jednom pokazala kako je veliko ludbreško srce. Marijan Pomahač, predsjednik udruge motorista te dodjelu nagrada Rotary kluba Ludbreg za 2012/13. godinu u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: • • nagrada za učenike srednjih muzičkih škola nagrada za studente muzičkih akademija Pravo natjecati se za nagradu imaju učenici srednjih škola i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija te kandidati poslijediplomskog studija (doktorski, specijalistički) za prošlu akademsku godinu s prebivalištem s područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu. Natječaj je otvoren od dana objave do 20. ožujka 2014. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2012/2013. akademske godine koju je kandidat završio. Popis dokumentacije za – učenike srednjih škola: • preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2012/2013. • uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju,javni nastupi,izložbe i dr.) • životopis • Popis dokumentacije za kandidate – studente 11 Hvala svima -U akciji Ludbreško srce prikupljeno je više od 2 tone hrane, kućnih i higijenskih potrepština. Pored toga prikupljeno je isto toliko odjeće i obuće za oba spola i sve uzraste. Planirali smo donirati 10 najugroženijih obitelji s područja Ludbrega, ali donaciju je na kraju primilo 13 obitelji. Zahvaljujemo ljudima velikog srca koji su svojim prilozima uvelike doprinijeli da akcija bude više nego uspješna. Zahvaljujemo i gradonačelniku Ludbrega koji je bezuvjetno stao iza nas i podržao akciju. Također zahvaljujemo načelnicima općina Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec jer su također pomogli u ostvarenju našeg plemenitog cilja. Zahvaljujemo i Crkvi koja je prepoznala akciju i sama pomogla u provedbi – poručuje tajnik udruge Mijo Lovrić - Harry, u ime MK Crazyhill Riders. Dragan Barbarić i Mijo Lovrić–Harry • • • • • • • • • • • • preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2012/2013. dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja,objavljeni radovi,izložbe,javni nastupi i dr.) starost kandidata, životopis dekanova nagrada, rektorova nagrada Popis dokumentacije za kandidate – studente poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) starost kandidata do 28 godina – dokaz o starosti –preslika osobne iskaznice preslika ocjena poslijediplomskog studija popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2. a3), dekanova nagrada, rektorova nagrada Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 20 dana od dana zaključenja natječaja. Svaka osoba može dobiti samo jedanput nagradu iste kategorije. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada. Prijave se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 27 (Hotel Amalija). Obavijesti na tel. 042/811-433 ili 091 19 11 993 Rotary klub Ludbreg 12 K U LT U R A KUD Anka Ošpuh ostvario lijep uspjeh Zima bogata aktivnostima u Kulturno-umjetničkom društvu "Anka Ošpuh" Ludbreg. Kako smo već javljali, plesna skupina Crazy Hill najprije je na natječaj u projektu "Uhvati korak" emisije Školski sat Hrvatske radio televizije sa svojom koreografijom "Sončece" stekla pravo nastupa u finalnoj emisiji. I u međuvremenu naši KUD-ovci u Ludbreg su donijeli trofej 'Krila' kojeg dodjeljuje HRT. Podsjetimo, propozicije su tražile izvedbu koreografije koja će glazbeno, plesno, scenski i kostimografski uspješno povezati plesne korake folklornog i modernog plesa. Tako se još jednom je dokazalo da u manjim sredinama ima onih koji rade predano, marljivo i na visokoj razini. Kako nam kažu u KUD-u koreografija "Sončece" koju je skupina osmislila pod vodstvom Ane Katalenić i Ivane Kapusta, ispunila je sve zahtjeve strogog ocjenjvačkog suda. Pretpostavljamo da je poludnevni boravak u studiju 7 HRT-a na snimanju emisije, uz brojne kamere i svjetlosne efekte za članove plesne skupine bilo posebno i dosad nedoživljeno iskustvo. Dakako, njihov uspjeh je lijepa promocija Ludbrega koji pokazuje kako se uspješno radi i djeluje u malim sredinama. Ove zime je KUD u suradnji s OŠ Ludbreg pokrenuo i vrlo vri- ZB Art 28. veljače 2014. Za izvedbu 'Sončeca' osvojili 'Krila' Plesna skupina u garderobi studija na HTV jednu aktivnost - radionicu sviranja i upoznavanja s tamburaškim instrumentima. Cilj radionice je da mladim naraštajima približi i popularizira tradicionalna hrvatska glazbala. Radionica ima 30-ak mladih polaznika, a održava se u prostorijama škole u čijem je i pro- Program ‘………za tetu Miru’ gramu vannastavnih aktivnosti, a vođenje je na volonterskoj osnovi. Bogatu veljaču na kraju je začinilo i nešto posebno emotivno - Memorijalni koncert "...za tetu Miru". Ovo je deveta godina otkako se KUD cjelovečernjim koncertom prisjeća svoje dugogodišnje čla- nice, predsjednice, inicijatorice mnogobrojnih aktivnosti KUD-a Mirjane Bošnjak-Krobot. Gosti programa održanog u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta bili su folkloraši iz Križevaca. To je bio tek dio zimskih aktivnosti KUD-a. A zima još nije završila…. Dio programa izveli su i gosti Pisac i glazbenik Vrijedne i zanimljive kulturne događaje pod zajedničkim nazivom 'Ludbreg petkom' poklonici umjetnosti i kulture mogli su pratiti tijekom veljače. Podsjetimo, u sklopu programa svakog petka se u Ludbregu priređuju zanimljivi kulturni programi u organizaciji gradskih ustanova i udruga, ali i gostiju u suradnji s Gradom Ludbregom. Tako se pisac i glazbenik Vlado Mihaljević Kantor, profesor na Graditeljskoj školi u Čakovcu, predstavio Ludbrežanima knjigom 'Zemlja s vodama zagrljena'. Priču o temeljnim pitanjima života, prirode i sklada čovjeka s okolinom pojasnila je Lidija Novosel, a sam autor predstavljanje knjige pratio uz gitaru is međimurskim pjesmama. Mihaljević djeluje kako bi se sačuvalo "Kajkavsko narječje" kajkavsko narječje, pa je izdao i glazbenu antologiju međimurskokajkavskih pjesama. Autor je, između ostalog, i pisac monografija o općina i župi Mala Subotica. Organizator programa bila je u Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner. V. Mihaljević i L. Novosel Nova izložba u ludbreškoj galeriji Domaće, šumske, divlje životinje motivi su umjetničkih djela, nove tematske izložbe pod nazivom 'Životinjski svijet' koju poklonici slikarstva mogu vidjeti u Galeriji ZB Art u Ludbregu. Izložena su čak 44 rada ukupno 22 autora, a to su: Ivan Antolić, Mladen Augustinčić, Branko Bahunek, Jakob Baranašić, Štefanija Baranašić, Zlatko Baranašić, Vladimir Bašić – Šoto, Mersad Berber, Snježana Božić, Branko Budimir, Zorka Forko, Milan Frčko, Jakov Hoti, Petra Jug, Mladen Legin, Dragutin Mikec, Luj Pintarić, Đurđa Pušić, Nikola Run, Stanko Sabol-Stado, Fahrudin Šadić i Robert Wrana. Život životinja je bogat i pun boja i oblika stavljen na podlo- Otvorena je druga ovogodišnja izložba u galeriji gu svog postojanja, pa su autori koristili tehnike ulja na platnu, ulja na lesonitu, kartonu, dekorit, akvarel, pastel, kombiniranu i još neke tehnike. Izlo- Kaliopama pljesak Ženski vokalni sastav Kaliope iz Ivanca podarile su Ludbregu i Ludbrežanima prekrasan koncert u povodu Valentinova. Sastav je za klavirom pratio Ivan Juren. U Kaliopama pjeva sedam ivanečkih djevojaka zaljubljenih u glazbu. Sastav uvježbava i u njemu pjeva Ela Canjuga, istovremeno polaznica ivanečke gimnazije i Srednje Kaliope na koncertu u dvorcu Batthyany žene su također i skulpture od sadre i dekorita, zidni tanjuri od dekorita, kao i medaljoni od keramike. Izložbu je predstavio Zlatko glazbene škole Varaždin. Kaliope njeguju repertoar duhovnog karaktera, evergreene, te domaću glazbu i posebice kajkavsko narječje i zagorski melos. Nastupile su na koncertima i festivalima u Krapini, Zagrebu, Varaždinu, pa u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji. Štefanija i Zlatko Baranašić na otvaranju izložbe Baranašić. Galerija ZB Art Zlatka i Štefanije Baranašić i ovu izložbu poklanja u povodu 15 obljetnice djelovanja ove ludbreške galerije otvorene početkom rujna 1999. godine. No, prije toga ZB ART je još 20 godina djelovao u kulturnom životu Splita, Zagreba, Varaždina, Čakovca. Ludbreg petkom Svi koji su zainteresirani da im se program objavi pod imenom Ludbreg petkom – mogu se javiti u Pučko otvoreno učilište D. Novak Ludbreg koje će pomoći oko izrade i tiskanja pozivnica za taj program, izrade prigodnog plakata ili nekog drugog tiskanog materijala (katalog, programska knjižica i sl.). Učilište će pomoći i oko oglašavanja programa putem Radio Ludbrega prema dogovoru s organizatorom programa.Svi koji su zainteresirani mogu dostaviti naziv programa, mjesto i vrijeme održavanja u Učilište osobno ili pak putem e-maila na [email protected] Za ostale dogovore oko izrade i tiskanja pozivnica i drugog materijala dođite osobno u Učilište gdje će se sve definirati. Svi programi bit će objavljeni na portalu grada Ludbrega, a također će biti poslani svim medijima na objavu. Do sada su dogovoreni ovi kulturni programi koji će se odvijati tijekom mjeseca ožujka i travnja: • • • • • • • • Ož u ja k 7. ožujka – Poštene žene – kazališna predstava (knjižnica) 14. ožujka – promocija Zbornika radova književnog natječaja Radio Ludbrega 21.ožujka – Dječja kazališna predstava 28. ožujka – Orfej - počeci grčke kulture, predavanje Tr av anj 4.travnja – gitaristički recital 11.travnja–slobodan termin 18.travnja – Svečanosti vatre, predavanje - Knjižnica 25. travnja – slobodan termin K U LT LTURA 28. veljače 2014. Večer poezije u spomen Boži Hlastecu Ove zime ponovno je priređena večer poezije i sjećanja na našeg poznatog kajkavskog pjesnika Ludbrežanina Božu Hlasteca. Program pod nazivom "Dok zvezde trepeču" bila je večer poezije u organizaciji Gradske knjižnice "Mladen Kerstner", kroz program je vodila Zdenka Moslavac, a stihove su kazivali Ksenija Mihin, Snježana Hranić, Aleksandar Horvat, Mirna Kosec, Lea Par, Hrvoje Novota, Filip Matijević i Filip Bajsić. Glazbeni gosti bili su tamburaši KUD-a Anka Ošpuh Ludbreg. Posebni doživljaj večeri bio je čuti uglazbljene Hlastecove stihove koje je, kao što je poznato, uglazbio Antun Kranjčec, koji kaže: „njegova svaka pjesma je zapravo jedna priča." Uglazbljene pjesme čuli smo u izvedbi Ksenije Mihin. Jedna od posebnosti ove večeri bila je predaja rukopisa Bože Hlasteca koje je darovnim ugovorom poklonila njegova kćerka Jasminka Hlastec-Funda. Iako se bilo teško odvojiti od očevih rukopisa, Jasminka je sretna jer će očeva zbirka imati počasno mjesto u knjižnici. Večer posvećena Boži Hlastecu bila je izuzetno emotivna, baš kao i njegova poezija satkana od emocija i lijepih sjećanja. Božo Hlastec rođen je u Ludbregu, kao najstarije dijete obitelji Hlastec. Djetinjstvo Nova igraonica za djecu Ludbreški mališani dobili su novi, lijepo uređen prostor za okupljanje, igru i druženje. U sklopu Dječjeg odjela Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner otvorila je igraonicu u prostoriji koju je ustupilo Pučko otvoreno učilište Dragutin Novak. Riječ je o jednoj od nekadašnjih učionica Osnovne glazbene škole u prizemlju zgrade. Veći dio glazbene škole premješten je u zgradu bivšeg suda. -Zahvaljujem ravnatelju Pučkog učilišta mr. Branku Dijanošiću na razumijevanju i što nam je ustupio prostoriju za korištenje. Gradska knjižnica je unatrag pet- Književni natječaj Radio Ludbrega Tijekom veljače završilo je primanje radova za 4. po redu, Književni natječaj Radio Ludbrega za najbolji prozni i pjesnički rad. Na natječaj se javio veliki broj autora iz raznih krajeva. Naime, radove je prijavilo 63-je autora odnosno više nego u prethodnim natječajima. Osim što će najbolje radove s novog, četvrtog književnog natječaja izabrati stručni ocjenjivačkog sud, najbolju pjesmu opet će birati i slušatelji lokanog radija. Radio Ludbreg će od ponedjeljka, 3. ožujka, emitirati emisije književnog natječaja u kojima će se birati najbolja pjesma po izboru slušatelja. Emisije će se emitirati svakodnevno od 13,15 sati, a finalna emisija je 12. ožujka. Proglašenje rezultata natječaja "Dok zvezde trepeču" 13 Za mene si cvela (Božo Hlastec) Mi smo se sreli na stezi stari, Kod mesec hital je tenje, Za bregom luče, kak da ne mari, Za senco de sejnamo senje. A unda da više ne mogel zdržati Osvetlil je senco do kraja, Jalnuš večni, štel je zeznati Kemo se vrata otpirajo raja. Podsjetnik na najplodnijeg ludbreškog pjesnika Puna vijećnica na večeri poezije u spomen na Hlasteca je dijelio s bratom Ivicom i sestrom Vericom Hlastec, a kada prolazite Frankopanskom ulicom u Ludbre- gu uvijek se sjetite da je u ovoj ulici rođen i djetinjstvo proveo ludbreški pjesnik. Božo je u Ludbregu završio šest godina osjetno proširila broj programa za djecu, kao što su pričaonice i igraonice, pa na Dječjem odjelu više nemamo prostora da bismo zadovoljili svim potrebama. Djeca u pratnji odrasle osobe mogu doći svakog popodneva, a četvrtkom popodne i subotom ujutro s djecom će biti volonter pošto mi nemamo zaposlenu osobu koja bi stalno bila s djecom. Nabavili smo mnoštvo novih i vrlo kvalitetnih igračaka i raznih društvenih igara, mogu crtati, čitati i igrati se i družiti, a prostorija je topla i ugodna za boravak. Igraonica je posebno primjerena djeci koja nisu u programu vrtića – kaže Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnateljica. Gradska knjižnica je prostor površine 25 kvadratnih metara Ti si se samo jakše previla, Kak da si zgreti me štela, Videl sam v jočima, srečna si bila, Te noći za mene si cvela. građansku, a srednju tehničku školu u Zagrebu. Po zanimanju je bio građevinski tehničar, a od 1952. godine živio je i radio u Samoboru. Još od đačkih dana pisao je pjesme na kajkavskom, a počeo ih je objavljivati relativno kasno. Ne govori se uzalud da je bio najpoznatiji i najplodniji podravski pjesnik, objavio je 5 zbirki pjesama "Stari poti", "Zvezde nad Sanoborom", "Podravske senje", "Na zemli tragi" i "Lubavne popevke". Objavljivao je i u" Samoborskim novinama", "Kaju", "Kajkavskom kalendaru i drugdje. Nekoliko pjesama je nagrađeno na smotrama kajkavskog pjesništva, a zastupljen je i u više antologija i zbornika kajkavskog pjesništva. Desetak njegovih pjesama je uglazbljeno. Većina pjesama koje je Božo sanirala, uredila i lijepo opremila dječjim namještajem, može se sjediti na podu na jastučićima i na tapisonu. Gradska knjižnica ovime sigurno ide ukorak sa suvremenim standardima. Prostor za najmlađe korisnike Knjižnice uređen je i opremljen uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Grada Ludbrega. Hlastec napisao bile su vezane uz zavičaj, prijatelje, prirodu, a napisao je i mnoge ljubavne pjesme. Posljednju zbirku pjesama objavio 1989. godine pod naslovom "Lubavne popevke“. U zbirki je sa stotinjak ljubavnih pjesama dokazao da je pjesnik ljubavi i neposredne zanesenosti. Hlastec je oduvijek bio izrazit lirik, koji profinjeno i upečatljivo intimno osjeća zavičaj i svoje djetinjstvo u njemu, pa je u ovoj zbirci ovaj sentimentalni i senzibilni pjesnik ugođaja i uspjelih rima posegnuo za vječnom temom - ljubavi - dakako ponajprije prema ženi. Večer poezije u spomen na Božu Hlasteca bio je i prvi program u sklopu 'Ludbrega petkom'. Željka Namesnik Priče za laku noć u ožujku Na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' u ožujku će se čitati ove priče za laku noć: • 5. ožujka – Jana Bauer: Strašna vila u groznoj šumi • 12. ožujka – Walt Disney: Golijat drugi • 19. ožujka – Marijana Jelić: Coprnica Dragica • 26. ožujka – Walt Disney: Hrabri krojač Priče se čitaju svake srijede u 19 sati. Gosti i dužnosnici Grada na otvaranju bit će 14. ožujka u 19 sati u vijećnici POU Dragutin Novak Ludbreg, s predstavljanjem Zbornika radova s prošlogodišnjeg natječaja. Zbornik na 162 stranice objavljuje radove 47 autora s njihovim fotografijama i biografijama, a sadrži i nosač zvuka s interpretacijama pjesama samih autora. Program prigodom otvaranja igraonice Uspjeh učenika ludbreške glazbene škole Učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg pri Pučkom otvorenom učilištu ‘Dragutin Novak’ ostvarili su zapažen uspjeh na međuškolskom natjecanju ‘Mladi Padovec’ koje je krajem veljače održano u Osnovnoj glazbenoj školi “Ivan Padovec” u Novom Marofu. U konkurenciji od 158 natjecatelja, podijeljenih u tri kategorije prema razrednim odjelima, odnosno dobnim skupinama, Marta Mihin, učenica flaute, pod mentorstvom učitelja Slobodana Vađunca, osvojila je 2. nagradu u trećoj kategoriji predviđenoj za učenike 5. i 6. razreda osnovne glazbene škole. U istoj kategoriji nastupili su i učenici pod mentorstvom profesora Marka Prepelića, te je učenik trombona, Lovro Povijač L. Povijač, I. Paska, F. Martinković i S. Glavak osvojio 2.nagradu, a učenik trube, Sven Glavak, treću nagradu. U drugoj kategoriji, predviđenoj za učenike 3. i 4. razreda osnovne glazbene škole, učenik trube, Filip Martinković, osvojio je 2. nagradu, a Ivan Paska, također učenik trube 3. nagradu. Ovo je vrijedan uspjeh učenika naše škole koji od nedavno nastavu pohađaju u prostorijama bivšeg suda.. Flautistica Marta Mihin 14 SP O R T 28. veljače 2014. U povodu Dana grada priređuje se Ulična utrka Centrum Mundi At let i ka se opet v raća u g rad Stariji čitatelji, ljubitelji sporta, sjećaju se atletske utrke u povodu prvog oslobođenja Ludbrega, a održavala se u pravilu zadnje subote rujna. Zadnje izdanje Utrke oslobođenja 3. listopad održano je prije 26 godina, dakle, 1988. godine. Žene i djeca tada su trčali dionicu PoljanecLudbreg, veterani od Martijanca do Ludbrega, a seniorska utrka startala je kod spomenika Plamen revolucije u Šemovcu, a nakon 17 km cilj je bio na stadionu Podravine. Posljednji pobjednik utrke bio još uvijek aktivni atletičar Josip Lacković iz Ivanca. Zadnji pobjednik 'stare utrke' slovi i kao jedan od favorita na utrci „Centrum mundi“ koja će se ulicama Grada održati 16.ožujka u povodu obilježavanja Dana grada Ludbrega. Utrka će se trčati ludbreškim ulicama, glavna utrka je 7000 metara, utrka građana rekreativaca 2500 metara i utrka učenika osnovnih škola 1400 metara , a prolazit će se centrom grada. Start utrke na Trgu Sve- GNK Podravina Ludbreg Nogometaši Podravine nakon priprema od mjesec i pol kreću 1.ožujka s drugim dijelom prvenstva u Trećoj hrvatskoj nogometnoj ligi sjever. Pripreme standardno nisu imale željeni tijek, naravno, uobičajeno su na njih utjecale vremenske nepogode. Odigrano je više prijateljskih pripremnih utakmica, na početku kad je bilo više 'miksanja' u momčadi bilo je i poraza unatoč dobroj igri i otporu od drugoligaša Zeline i trećeligaša Varaždina. Nakon toga uslijedila je niska pobjeda protiv Poleta, Croatie, Nedelišća, kao i u „generalki“ protiv Mladosti u Molvama. Vrijedi istaći da su sve utakmice uslijed čuvanja glavnog terena odigrane u gostima. Velika je to boljka ludbreškog trećeligaša čiji smo rad pratili na treningu. Zoran Kastel: -Vidite gdje treniramo, na pomoćnom terenu. Kaljuža ne dozvoljava ozbiljan rad. I onda zbog toga nastaju problemi. Dečki u pripremama zaigraju na umjetnoj travi i tamo se oduševljeni uvjetima razlete terenom, a onda se ovdje vraćaju u surovu realnost. Zato sam organizirao i poneku prijateljsku utakmicu na normalnom terenu da se dečki priviknu na uvjete koji nas čekaju na početku prvenstva – kaže strateg Podravine. Težak raspored Raspored zaista ne ide na ruke. U prva četiri kola Podravina mora na Podravina o budućnosti Planovi, ambicije, organizacija – o tome je bilo riječi na skupštini ludbreškog nogometnog trećeligaša Podravine krajem veljače. Primjerice, poznato je da na gradskom stadionu nedostaju semafor i reflektori, ponovno je potaknuto pitanje potrebe gradnje pomoćnog igrališta. Vidi se to uvijek kada se želi sačuvati podloga na glavnom terenu, kao što je baš sada bilo i u ovom zimskom pripremnom razdoblju. Predsjed- Tihomir Cenko, Dubravko Bilić i Željko Vincek nakon presice malo su se ‘rastrčali’ tog Trojstva je u 14 sati, dok će trka učenika započeti ranije, u 13 sati. Svi sudionici mogu se prijaviti online ili jednostavno doći na start gdje će im biti uručen i startni broj. O trci ludbreški gra- donačelnik Dubravko Bilić kaže: -Ludbreg je sportski, pa tako i atletski grad. Još uvijek nemamo klub, no imamo sjajne atletičare. Buduću olimpijku Saru Kolak, olimpijca Željka Vinceka, ma- log Munku u bacanju kugle i još nekoliko talentiranih atletičara. Imamo prekrasan pehar za najboljeg, a nadamo se stotinjak trkača u glavnoj utrci, dvjestotinjak u utrci građana i mnoštvu djece. Bit će tu i prigodan program pa vjerujem da će trg biti pun u ovoj trci koja je nastavak bogate tradicije koja je prekinuta prije više od 20 godina – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić. Nama se nekako posebno zanimljivom čini utrka građana. Bit će tu zanimljivo vidjeti zasigurno mnogo bivših i sadašnjih sportaša koji će malo i porazgovarati tijekom utrke o svojim sjajnim epizodama. Naravno bit će tu za svaki slučaj i medicinska služba. Utrku organizira Grad Ludbreg u suradnji s POU Dragutin Novak, Turističkom zajednicom grada Ludbrega, te Osnovnom školom Ludbreg i Srednjom školom Ludbreg. Velika logistička i organizacijska pomoć bit će dva poznata ludbreška atletičara, hrvatski reprezentativac na 400 metara Željko Vincek i maratonac Tihomir Cenko. Ludbreška utrka ulicama u povodu Dana grada posebno je najavljena na konferenciji za novinare. Neven Jerbić Ambicije unatoč svim nedaćama čak tri gostovanja ili u prvih osam ima samo tri domaće utakmice. Protivnici kod kuće su Mladost iz Ždralova, Međimurje i Koprivnica. Kao da nije moglo teže: -U pravu ste, raspored nas zaista nije mazio. Uz to, prva tri kola igrat ćemo bez trenutno ozlijeđenog Miljenka Mumleka. No, procjenjujem da nam je forma u usponu. Neki pojedinci, kao što su Holi, Kosec, Kukec digli su se u odnosu na prvi dio prvenstva što budi optimizam. Ući ćemo muški u drugi dio prvenstva, naravno, dat ću što više prigoda i mladim igračima koji to zasluže kroz predani i koncentrirani rad, pa vjerujem da ćemo biti uspješni – ističe trener Kastel. A to kad se kaže „biti uspješni“ prema Upravi znači konačno osvajanje Županijskog kupa i plasman pri vrhu prvenstvene ljestvice. Već od prvog kola i gostovanja kod Rudara u Murskom Središću nadamo se ostvarenju zacrtanog. Nakon Rudara, dočekuje se Mladost iz Ždralova, pa gostovanja na teškom terenu u Virovitici i Kotoribi. U petom kolu dolazi Međimurje, u šestom se gostuje u Grabrovnici, u sedmom dočekuje Koprivnica, a u osmom gostuje u Svetom Martinu na Muri. Neće biti dosadno, plave bluze isučite sablje i u lov na bodove. Dakako, i na županijski kup! Neven Jerbić Podravina niti jedan pripremni meč nije odigrala na svom stadionu Trenira se oštro i predano Svakodnevno se trenira na pomoćom terenu Ref lek t or i, s em a for…, a buduć a nov a l i g a? nik Mladen Henec u podužem je govoru izvijestio skupštinare Podravine o rezultatima ove uprave i kluba u proteklih desetak godina. Istaknuto je i da će se dodatno pojačati komunikacija svih trenera odnosno organizacija u klupskoj školi nogometa, te pratiti rad u osnovnim školama ludbreškog kraja kako bi imali u klubu detaljniji uvid u sportske potencijale osnovnoškolaca čitave regije. Klub još namjerava dugoročnije riješiti i pitanje klupskog domara. Prihodi u 2013. godini bili su oko 735.000 kuna, a takvi su otprilike bili i rashodi. Od toga je izravno preko Zajednice sportskih udruga Grada Ludbrega stiglo 170.000 kuna, a ostali prihodi su iz raznih izvora donacija tvrtki, pojedinaca, te vlastiti prihod ostvareni prodajom ulaznica, pića, suvenira i drugo. Za 2014. godinu uprava planira pet posto manje prihode nego lani, odnosno prihode u visini 694.000 kuna iako postoji mogućnost igranja u budućoj novoj i kvalitetnijoj Trećoj ligi u kojoj bi troškovi bili veći nego u sadašnjoj ligi. Hrvatski nogometni savez izgleda ne odustaje od reorganizacije sustava natjecanja i formiranja kvalitetom boljih liga, ali bi to značilo i veće obveze za sudionike tog natjecanja. A prvenstvo u postojećoj Trećoj hrvatskoj ligi sjever je pred vratima i kreće u subotu 1. ožujka. Podravini najprije slijedi neugodno gostovanje kod Rudara u Murskom Središću. Prva utakmica na svom stadionu u nastavku sezone odmah donosi derbi. Pred domaćim navijačima suparnik će biti Mladost iz Ždralova, a utakmica se Podravina igra na Dan žena 8.ožujka. SP O R T 28. veljače 2014. Mogući protivnici Kako nam je nezamislivo da bi rasplet prvenstva za naše košarkaše završio negativno i da će prokockati ovo što je gotovo sigurno, moramo se dotaknuti kvalifikacije za najviši rang Foto: Davor Krleža Podrška u Virju fenomenalnih i brojnih navijača iz Ludbrega Iz Virja – velika pobjeda koja vjerojatno znači i naslov Pobjedi u derbiju nazdravilo se i u autobusu na povratku hrvatske košarke. Kvalifikacije su na rasporedu u travnju i bit će vrlo naporne. Najprije se u prvom krugu u osam kola susreću prvaci svih pet A-2 liga. Nakon toga prvoplasirani odlazi izravno u A-1 ligu, dok drugoplasirani igra dodatne kvalifikacije protiv posljednje ekipe. U ovom trenutku čini nam se da bi to mogao biti KK Slavonski Brod. U nama najbližoj A-2 ligi centar pred naslovom je KK Gorica i ima značajnu prednost ispred KK Dubrava. Ta ista Gorica dobila je naš postoji šansa za obje pobjede. U A 2 ligi Jug vodi KK Kaštela koju stručnjaci smatraju vjerojatno najjačom ekipom kvalifikacija. Na centarskim pozicijama igraju bivši juniorski reprezentativci Bender i mlađi Žižić, donedavno je tu igrao i Damir Rančić, bivši reprezentativac koji je našao angažman u talijanskoj Firenzi. Ekipu vodi Stipe Bralić, donedavni izbornik ženske reprezentacije Hrvatske. Velika snaga pod košem, pravi ispit za naše centre. U A-2 ligi Zapad za na- Uoči nastavka sezone u 1. Županijskoj ligi ŽNS-a Već za desetak dana najavljen je početak proljetnog dijela sezone u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi Varaždin. Predstavnici Grada Ludbrega u ovom stupnju natjecanja su Zadrugar iz Hrastovskoga, Sloga iz Slokovca i Plitvica iz Selnika i odlično ili barem vrlo dobro su završili prošlu jesen i mirno otišli na zimski odmor. Nekima zima baš i nije donijela mir u kući i najburnije je bilo u Zadrugaru iz Hrastovskoga gdje su se susreli s mogućim odlascima važnih igrača. Pred odlaskom je bio odlični napadač Peharda, te legendarni bivši kapetan Podravine Boris Kosir. No, prema posljednjim informacijama koje smo dobili iz kluba uoči zaključenja, čini se da će dvojac na kraju ipak ostati u Hrastovskom, a to znači da Zadrugar ostaje u utrci za najviši plasman, pa i za naslov. Podsjetimo, jesen je završio s istim brojem bodova kao i jesenski prvak iz Gojanca. Jedino je potvrđen odlazak vratara Damira Piljaka u Prelog. No, trener Željko Vađunec ipak u uvodnim kolima neće imati na raspolaganju sve igrače zbog odrađivanja kazni, a i popriličan je broj onih kojima prijeti treći karton. Plitvicu iz Selnika pomalo je iznenadio nenadani odlazak uspješnog trenera Slobodana Sudeca. No, bilo je to usred zime, pa je bilo dovoljno vremena da agilna uprava pod vodstvom predsjednika Kreše Horvata Foto: Davor Krleža Košarkaši Grafičara vrlo su blizu veličanstvenom nikad ostvarenom cilju - osvajanju naslova prvaka A-2 lige sjever. Još su samo četiri kola do kraja, a Ludbrežani do kraja imaju pravo čak i na jedan kiks. U završnici najprije se igra u gostima kod ekipe s dna ljestvice KK Koprivnica. Zatim je na redu možda posljednja velika prepreka kada na domaćem parketu dolazi gost KK Međimurje, ekipa koja je našoj družbi nanijela jedini prvenstveni poraz. Bit će to zaista lijepa prigoda za uzvrat i vraćanje dugova. U pretposljednjem kolu slijedi gostovanje u Varaždinu, dakle, županijski derbi protiv KK Vindija. Ako sve bude kako treba tamo će se uz veliku podršku naših navijača proslaviti naslov prvaka! U posljednjem kolu, nadamo se u revijalnom susretu, u Ludbregu gostuje Mladost iz Đurđevca. Ovakav prilično komotan interijer događanja inicirala je pobjeda u derbiju prvenstva u Virju protiv Podravca. Kakva li je to bila utakmica!! Oko 500 gledatelja natiskalo se u virovsku Arenu. Među njima čak oko 200 naših, većinom pristiglih autobusima. Napunila su se čak tri autobusa, a neki su stigli automobilima. Utakmica neizvjesna do kraja, navijačko nadglasavanje, izravan prijenos na valovima naše lokalne radio stanice koji je digao na noge cijeli ludbreški kraj. Fešta nakon toga bila je fantastična, mnogim igračima još nedoživljena. Tri autobusa ušla su u Ludbreg, trubeći, digli sve žitelje na noge - nek pozdrave šampione. Fešta je potrajala do jutra, uz popularnog DJ B-a. Još četiri koraka do svetog grala! Foto: Davor Krleža KK Grafičar Ludbreg 15 klub u kupu sa 40 razlike, ali Grafičar je tada igrao bez Poljaka i Manuela Novaka, dvojca koji će na našu veliku sreću sasvim sigurno igrati kvalifikacije. Objektivno u Ludbregu bi moglo biti frke, a u Gorici dosta teško. U A-2 ligi Istok KK Borovo je u prednosti pred gradskim rivalom KK Vukovar. Ekipu vodi legendarni Damir Voloder, bard slavonske košarke, a jedan od glavnih igrača je Bekavac, stari poznanik naših košarkaša jer je bivši član KK Čakovec. Objektivno, Početak 9. ožujka Sa zadnjeg jesenskog kola Zadrugara (plavi) protiv Zelengaja obavi dobar posao i dovede još jedno uspješno domaće trenersko ime – Nevenka Blagaja. Vidjet ćemo koliko će te promjene utjecati na igre i rezultate ovih naših predstavnika u drugom dijelu sezone. -Momčad su napustili Sabolić i Slunjski, ali kako su oni igrali vrlo malo ili gotovo ništa tijekom jeseni to se neće osjetiti. A došao je Mihael Prstec iz Tuhovca, polivalentni kvalitetni igrač i on je zaista pojačanje. Zapravo je možda najveći problem što imamo jednog vratara. Trenutno je važno da se igrači što prije priviknu na mene, moj način rada i novine koje uvodim u igru. Promijenio sam sustav igre i radimo na tome da ga dečki što bolje usvoje. Nemamo nikakav imperativ ni pritiska od uprave, ali naša je želja da radimo na stvaranju momčadi koja bi mogla duže ostati na okupu, da u kupu ode- mo što dalje, a u prvenstvu ostvarimo plasman u prvih šest. Znam da bude teško, ali naporno radimo i vjerujemo da će nam se to vratiti jer vjerujemo u sebe i svoje mogućnosti. Osobno bih jako želio da to uspije Zadrugaru i Slogi jer je jako važno i za Plitvicu i za ludbreški nogomet u cjelini – poručio je Nevenko Blagaj, trener Plitvice iz Selnika. Sloga iz Slokovca proljeće dočekuje manje-više bez većih promjena, za razliku od jeseni kadar se povećava za reaktivirane Marka Makara i Borisa Gložinića koji su se uključili u rad i stavili na raspolaganje treneru Mariu Piškoru. Zapravo ima jedna novost – Sloga će domaće utakmice na svom terenu u Slokovcu u proljetnom dijelu igrati u terminu subotom popodne. Lani su nogometni klubovi u veljači i ožujku imali velikih problema zbog količine snijega koja je često padala i ometala pripreme, posebice odigravanje pripremnih utakmica jer su tereni više bili primjereniji zimskim sportovima, prisjetimo se da je sezona počela sa zakašnjenjem od mjesec dana u odnosu na prvobitni plan. Sada snijega gotovo da i nije bilo, barem dosad, ali je bilo dosta kiše što ipak utječe na pripreme. Za samo desetak dana najavljen je početak proljetnog dijela, točnije 9. ožujka na rasporedu je 16. kolo odnosno prvo kolo proljetnog dijela sezone. Naravno, ako se u međuvremenu 'ne probudi' zima kao lani kada je glavnina snježnih oborina pala u veljači i ožujku. Kraj sezone planiran je za 8. lipnja. Nogometna vlast očito inzistira da se prvenstvena natjecanja završe u prvom dijelu lipnja jer kao što znamo, tada počinje Brazil- svjetsko nogometno prvenstvo. Zato će se sasvim sigurno jedno prvenstveno kolo slov se bore Riječani KK Škrljevo i KK Stoja iz Pule. Najvjerojatnije možemo računati na pobjedu kod kuće, ako se poklopi možda i u gostima. Objektivno u ovom sastavu možemo računati na 3-4 pobjede. Za drugo mjesto u kvalifikacijama trebat još barem jedna pobjeda. Vidjet ćemo još kako će se posložiti kockice. Kako bilo da bilo bit će to osam utakmica koje će ući u anale ludbreške košarke. Košarkaši hvala vam na prekrasnom poklonu. Neven Jerbić igrati i u tjednu, ali i na Praznik rada, 1. svibnja. Dakle, ako ne bude vremenskih neprilika, za desetak dana opet smo s nogometnom loptom i u društvu naša tri županijska prvoligaša koji žele ostvariti plasman u gornjoj polovici ljestvice i ostvariti mogućnost igranja u budućoj Četvrtoj ligi sjever. A na startu sva tri moraju na gostovanja - Zadrugar je gost Poleta iz Cestice, Plitvica iz Selnika putuje u Beletinec domaćoj Bednji, a slokovečka Sloga mora na noge jesenskom prvaku Plitvici u Gojanec. Proljeće je i termin završnice kup-natjecanja, utakmice polufinala županijskog kupa na rasporedu su 14. i 28. svibnja. Podsjećamo, u polufinalu je ludbreška Podravina koja će se za finale (14.lipnja) boriti s Nedeljancem. Polufinale kupa NS Ludbreg igrat će se 7. i 21. svibnja, a finale je na rasporedu 15. lipnja. Nakon uspješne jeseni u Selniku očekuju uspješno proljeće 16 F O T O R EP O R T A Ž A 28. veljače 2014. Neobičnost u Ulici bana Jelačića u Ludbregu Starine u izlogu Kad smo nazvali javio se ljubazni sredovječni glas: 'Dobar dan, Dražen Drahnik na telefonu!' Čovjek nas je preduhitrio s predstavljanjem i teško je povjerovati da se zapravo radi o samcu koji živi u velikoj kući naslijeđenoj od mame Zdenke. -Već 32 godine radim u Grafičaru u offset tisku na lakiranju ranije otisnutog papira. Zdravlje me još uvijek dobro služi, sestra Vlatka više nije među živima, a stariji brat Krunoslav ima obitelj i živi u svojoj kući isto u Ludbregu. Mog oca Vladimira poznaje većina Ludbrežana jer je radio u trgovini elektromaterijala u sklopu obiteljske kuće, a pošto je brzo govorio ljudi su ga od milja zvali Manko-Manko. Otac je zajedno sa šegrtom Ivanom JantolomHermanom i trgovcem Mladenom Rakom prvi u Ludbregu prodavao televizore i bijelu tehniku. Ulica bana Jelačića nekad je bila najfrekventnija ulica u Ludbregu jer su tu radili Švenda, Potočki, Frančić i drugi. Danas je to 'mrtva ulica' – rekao je naš sugovornik. U tom poslovnom prostoru kojeg pokušava iznajmiti, Dražen čuva djedovinu: knjige, gramofonske ploče, šivače mašine, gitare i ostale starine. Kad smo stigli na razgovor na starom gramofonu je svirala singlica s Melodija Jadrana iz 1963. godine. -Ploče su sestrine i to mi je uspomena na nju kroz pjesme koje je slušala. U kolekciji posjedujem i 20 ploča koje datiraju između dva svjetska rata. Radi se o klasičnoj glazbi te o koračnicama koje se mogu čuti samo na starinskom gramofonu koji radi na 78 o/min. i to uz puno pucketanja i šumova – pojasnio je Dražen. Zanimljiv je naziv britanske tvrtke koja je 30-ih godina proizvela ploče: 'Edison Bell Penkala Record'. Stariji od tih ploča je tjednik 'Svijet' koji je 1929. godine izlazio u Zagrebu. -Posjedujem sva 52 broja tih novina i evo u broju od 14. rujna piše da Naslovnica ‘Svijeta’ s kraja 20-ih je te 1929. godine na pučkoj zabavi Hrvatskog Sokola za miss Ludbrega bila izabrana Sofija Ivanek. Ipak najstariji eksponat među izloženim starinama je odlično očuvana knjiga Kristof Kolumbo i otkriće Amerike iz 1892. godine koju je napisao Juraj Carić. Većina starina je baština moje djedovine, a dio su mi posudili prijatelji kako bi izlog bio bogatiji – rekao je Dražen. Među starijim eksponatima je i šivača mašina 'Vesta' iz 1935. godine njegove bake Rozalije Carević. -Moj pradjed Ivan Carević bio je poznati ludbreški mljekar. Imao je mljekaru u Čukovcu, a Ludbrežani pričaju da je od njega zanat učio i Antun Bohnec. Iako nije bio liječnik znao je pomoći ljudima i životinjama na prirodan način liječeći travama. Djed Ljudevit Carević nastavio je pradjedovim stopama i sve do 2. svjetskog rata imao je mljekaru u Globočecu – pojasnio je Dražen. Dražen starine ne prodaje već s njima prebire po uspomenama iz minulih vremena. Imate li slobodnog vremena, navratite neko poslijepodne na čašicu razgovora te obogatite i sebi i njemu slobodno vrijeme. Dražen Vađunec Dražen nam pokazuje omote starih ploča Sofija Ivanek - miss Ludbrega 1929. u “Svijetu” Omoti ploča kojih će se sjetiti mnogi Eksponati uz Draženove zbirke Dražen čuva šivaći stroj ‘Vesta’ iz 1935. godine svoje bake Rozalije Carević Tjednik Svijet iz 1929. Draženov izlog sa starim eksponatima
© Copyright 2024 Paperzz
