LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
29. OŽUJKA 2013.
BROJ 72 / GODINA VIII.
A. Kranjčec, Nagrada za životno djelo:
Ususret blagdanu:
Ljubav za
glazbu i prema
zavičaju
/str. 8./
Sretan i
blagoslovljen Dan grada Ludbrega19. ožujka
Uskrs
/str. 5./
Odaberi školu:
Prijave
za upise u
srednje škole
/str. 4./
Dodijeljena javna
priznanja
/str. 6.-9./
Uz Dan grada:
Zanimljivi
kulturni
programi
/str. 13./
2
A KT U A L N O
29. ožujka 2013.
Promjene oko odvoza otpada iz Ludbrega i Selnika
Dvije kante za sortiranje,
odvoz svaki drugi tjedan
Kućanstva u naseljima Ludbreg i
Selnik tijekom ožujka od djelatnika
'Lukoma' dobila su još jednu kantu
za odlaganje otpada. Podijeljeni su
i leci s uputama o sortiranju, odnosno odvajanju otpada. Dakle, počinje zbrinjavanje otpada na suvremeni način odvajanjem i odvozom
po vrsti materijala.
-Pritisnuti željom za daljnjim
razvojem i potrebama moramo sustavno krenuti sa suvremenim zbrinjavanjem otpada odnosno odvajanjem i odvozom prema vrsti. Kad
profunkcionira regionalno odlagalište, kamo će se odvoziti i komunalni otpad iz Grada, mi ćemo biti
pripravni na uvjete koji će vrijediti
na regionalnom odlagalištu o dovozu otpada odvojeno prema vrsti
L. Međimurec preuzima kantu
isto tak je dobil
još jednu kantu
od Varkoma. Mislim da bude sad
još bolje i da bude
manje otpada sve
posvud u prirodi.
Ovak bi se to moglo riješiti. Dobro
je i kaj je kanta
besplatna. Dečki,
Maskota komunalaca Otpremanje novih kanti po Ludbregu i Selniku
a kak budete praznili kante? – zadovoljno je pitala Ljuba Međimurec
potpisujući obrazac da je preuzela
'plavu' kantu.
Kante sa zelenim poklopcem pirnate tanjure, čaše, maramice,
odnosno stare kante praznit će salvete i drugi prljavi i masni paIza uskrsnih blagdana odvoz
se prvog i trećeg tjedna, a s pla- pir, celofan, staklo i staklenu amotpada iz naselja bit će prema
vim poklopcem drugog i četvrtog balažu.
istom rasporedu kao i dosad, ali
tjedna u mjesecu.
se iz Ludbrega i Selnika neće istoU kante sa zelenim poklopcem
U kante s plavim poklopcem odlaže se sav ostali komunalni otvremeno prazniti obje kante, već
se odlaže: sve vrste otpada od pad, ali ne i zemlja, kamenje, granaizmjence svaki drugi tjedan. Za
papira – stare novine, katalozi, đevinski otpad - pločice, cigle, kograđane je važno što su nove kante
bilježnice i ostali papirnati proi- madi betona, te životinjski ostaci i
besplatne.
zvodi, tetrapak, sitna kartonska lešine, granje, trava i vrući pepeo.
-'Lukom' od 2008. nije tražio poambalaža, veće kartonske kutije
većanje cijena usluga. Podsjećam
Zeleni otpad - trava, lišće, grakoje treba rastaviti i pripremiti uz nje i ostali vrtni otpad iz okućnica,
da je odluku o povećanju naših cikantu. U ‘plavu’ kantu idu i plastič- dvorišta i domaćinstva, besplatno
jena prije nekoliko mjeseci donijelo
ne boce od sokova, vode, mlijeka, će se primati tijekom cijele godiGradsko vijeće zbog umanjene tržulja, octa, zatim isprana ambalaža ne u Meki. Za odvoz takvog otpane vrijednosti nekretninama u zoni
tekućih sapuna, šampona i sred- da može se naručiti ‘Lukom’ koji
oko gradskog odlagališta i tu razliku
stava za čišćenje, te limenke i kon- će uslugu obaviti prema važećem
u cijeni 'Lukom' prebacuje Gradu.
zerve od hrane.
cjeniku.
Inače, kupili smo za Ludbreg i SelU kantu s plavim poklopcem
Staklena ambalaža odlaže se
nik 1.100 novih kanti, te 37 kontejnikako ne odlagati korištene pa- u zelene otoke - kontejnere.
nera koji su raspoređeni po Ludbregu i u prigradskim naseljima koja su
se javila jer smo sve pravne subjekte
u naseljima kontaktirali i pitali ima- oni najmlađi, da će se brzo stvoriti mr. Igor Franolić.
ju li takve potrebe. Smatram da će navika sortiranja otpada. Mislim da
Poslovni partner našem 'Lukose novim načinom zbrinjavanja gra- Ludbreg opet prednjači kao sredina mu' u ovom projektu je varaždinska
đani dodatno educirati, posebice čiji građani brinu o ekologiji – kaže tvrtka 'Univerzal'.
Što ide u plave i zelene kante
Za građane kante su besplatne
materijala. Otpad iz Ludbrega i Selnika više nećemo odvoziti na gradsko odlagalište u Meku nego izvan
Ludbrega. Dakle, u Meku ćemo sad
dovoziti manje otpada i odlagalište
će se dijelom rasteretiti. Zato će sanacija, kada do nje dođe, biti lakša.
Ovo je pilot-projekt na osnovu kojeg ćemo procijeniti koliko se otpada odvozi iz Selnika i Ludbrega,
te kakvi će biti troškovi. Moramo
pričekati da se stvore potrebni uvjeti, pa da takav način zbrinjavanja
otpada uvedemo u svim naseljima.
Vjerujem da bi kućanstva i u preostalim prigradskim naseljima mogla
do konca godine dobiti drugu katnu
za odvajanje otpada po materijalu
– kaže mr. Igor Franolić, direktor
'Lukoma'.
Gradske komunalce zatekli smo
kako dijele kante u Kačićevoj ulici.
-Ovo je odlično, treba nam još
jedna kanta. Ja već godinama ovaj
papirnati i slični otpad odvajam u
vreću. Moj znanac kod Varaždina
Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika
Naše gospodarstvo zaslužuje i više priznanja
U današnjim složenim i teškim
vremenima nije lako biti uspješan
gospodarstvenik. Stoga zamjenik
gradonačelnika Božidar Hajsok, koji
je u gradskoj upravi zadužen za gospodarstvo, a i sam je dugogodišnji
uspješni gospodarstvenik, nije krio
zadovoljstvo što su dobitnici javnih
priznanja u povodu Dana grada dvojica gospodarstvenika, Tomo Kranjčec i Zlatko Sova. Smatra da je to dokaz sposobnosti i odgovornosti ljudi
koji vode male ili veće tvrtke i obrte.
-Gospodarstvenici
Ludbrega
upornim marljivim radom bore se
na tržištu i u tome uspijevaju unatoč
složenim uvjetima poslovanja i bez
obzira na sve teškoće. Tomi Kranjčecu i Zlatku Sovi upućujem iskrene čestitke. Tomo je dugogodišnji uspješni
obrtnik, a Zlatko gospodarstvenik
koji se već sada kao vrlo mlad pokazao vrlo sposobnim. Nagrade su došle
u prave ruke. Ne želim ih imenovati,
ali odgovorno tvrdim da u Ludbregu
ima još vrlo sposobnih i uspješnih
gospodarstvenika koji zaslužuju priznanje – kaže Božidar Hajsok.
Smatra da je stanje u ludbreškom
gospodstvu ipak bolje nego se misli
ili želi prikazati.
-Često se puta iznose negativne
Zlatko Sova i Tomo Kranjčec
ocjene o našem gospodarstvu, a ja
uporno tvrdim da to nisu realne ocjene i da stanje nije tako crno kakvim
ga se želi prikazati. Jest, sada imamo
neizvjesnost oko našeg pogona varaždinskog 'Varteksa', ali unatoč višegodišnjoj krizi u Ludbregu ipak nije bilo
većeg otpuštanja. Ljudi koji vode firme
unatoč svemu isplaćuju plaće, doprinose, plaćaju poreze. Netko će možda reći da su plaće male, ali kako god
bile male one su ipak redovite. Znam
mnoge gradove i sredine koje se time
ne mogu pohvaliti. Zato nije pošteno
prema ludbreškim gospodarstvenicima kada se o njima iznose negativne
ocjene – ističe Božidar Hajsok
Smatra da u gradu postoji gospodarski potencijal.
-Najveći potencijal Ludbrega su
ljudi, kako vrijedni i stručni radnici,
tako i uporni, žilavi obrtnici i gospodarstvenici koji su očuvali radna mjesta. Čuli ste i podatak o rastu izvoza,
a i u drugim financijskim rezultatima
Ludbreg stoji bolje od mnogih u bližoj
i daljoj okolici. Sve to dokazuje da imamo stabilno gospodarstvo s velikim
potencijalima koji će se, uvjeren sam,
pokazati čim prilike budu bolje. Kao
dugogodišnji i smatram uspješni gospodarstvenik ponosan sam na ludbreško gospodarstvo – naglasio je Božidar
Hajsok, aktualni zamjenik gradonačelnika zadužen za gospodarstvo.
Opet o parkiranju
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Darko Skupnjak
Grafički urednik: Domagoj Sigur
Redakcija: Darko Skupnjak,
Branko Dijanošić, Željka Namesnik,
Marina Hižak, Ana Havaić,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
U Ulici Augusta Šenoe povremeno ima nezadovoljnih
stanjem na parkiralištima
što su iznijeli u Policijskoj
postaji i u gradskim uredima.
Izgleda da se tamo izbjegava plaćanje godišnje karte.
Vozila su često parkirana na
pločnicima, čak i na mjestu
za školski autobus.
Protest stanara, kako doznajemo, urodio je plodom
i ubrzo su nadležne službe
napravile reda i to svakako
zaslužuje pohvalu. Kazna
za parkiranje na pločniku je
300, a na zelenoj površini
500 kuna ili više od cijene
godišnje karte. Uočili smo da
u Šenoinoj ima dosta vozila s
oznakama drugih gradova, a
vlasnici se baš ne drže reda.
Pa nisu doma!
Drugi su nam izrazili nezadovoljstvo što Crtorad naplaćuje u Ludbregu skuplju
dnevnu kartu nego u Varaždinu! (dv)
Šenoina - automobili na mjestu označenom za školski autobus
A KT U A L N O
29. ožujka 2013.
Ludbreg je bio domaćin značajnog trodnevnog skupa
EU izbori
na području
Ludbrega
Za razvoj i bolje
životne uvjete u
ruralnim sredinama
Od 25. do 27. ožujka Ludbreg je
bio domaćin predstavnicima lokalnih razvojnih agencija Hrvatske i
nacionalne konferencije Hrvatske
mreže za ruralni razvoj (HMRR).
Gadonačelnik Marijan Krobot pozdravio je goste iz Hrvatske, ali i inozemstva i upoznao ih s poviješću i
aktualnim trenutkom Grada, dok je
zamjenik gradonačelnika Božidar
Hajsok, ujedno i predsjednik našeg
LAG-a Izvor, predstavio agenciju sa
članovima iz 12 općina i gradova šire
okolice. Tijekom trodnevnog rada
održana je izborna skupština udruge Hrvatska mreža za ruralni razvoj
kojoj je član i naš LAG. Ona se zalaže
za održiv razvoj ruralnih područja u
Hrvatskoj, a osnovana je prije sedam
godina. Danas ima 22 člana, udruga
za ruralni razvoj i LAG-ova. Cilj je
zajedničko djelovanje na poboljšanju uvjeta za razvoj i kvalitetan život
u ruralnim područjima.
Drugog radnog dana održana je
nacionalna konferencija "Što ruralni
prostori Hrvatske mogu očekivati u
programskom razdoblju do 2020.".
Konferenciju su pripremili HMRR
i ODRAZ-Održivi razvoj zajednice
u suradnji s našim LAG-om Izvor.
Cilj konferencije bio je razmotriti
budućnost naših ruralnih krajeva u
EU, položaj Hrvatske u odnosu na
europsku ruralnu politiku, te ulogu
civilnog društva u ruralnom razvoju.
Trodnevni događaj završio je
skupštinom našeg LAG-a Izvor.
–Izabrali smo i nove članove Upravnog odbora i potvrdili Lokalnu razvojnu strategiju. Nakon skupštine
LAG podnosi prijavu na natječaj
Ministarstva poljoprivrede za mjeru
'202'. Putem natječaja Ministarstvo
će odabrati 30 LAG-ova koji će primati značajnu financijsku potporu
za razne aktivnosti na provedbi lokalnih razvojnih strategija, za usavršavanje i edukaciju članova, izradu
promidžbenih materijala i druge za
troškove. Ako bude izabran naš LAG
znači da ćemo osigurati iz vanjskih
izvora plaću voditelja LAG-a, najam
ureda i režije, uredski materijal, nabavu opreme, usluge i druge troškove – rekao nam je Božidar Hajsok,
predsjednik LAG-a Izvor.
Ludbreg je bio uzoran domaćin
trodnevnog radnog skupa.
–Veliko je priznanje za Grad i naš
B. Hajsok i M. Krobot goste su upoznali s gradom i LAG-om Izvor
U Ludbregu su bili gosti iz cijele Hrvatske, pa i iz BIH
LAG što smo bili domaćini trodnevnog skupa. Očito smo već prepoznati
među članicama HMRR-a. Bila je to
prigoda da ostvarimo korisne kontakte i čujemo nove iskustva o mogućem ruralnom razvoj područja, te
kako do europskih fondova. Izlagači
po temama bili su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ELARD-a i
Ureda za udruge, što je sigurno bilo
jako korisno i edukativno – naglasio
je Božidar Hajsok.
Grad Ludbreg do lokalnih izbora
Primopredaja vlasti propisana je zakonom
Lokalni izbori u Hrvatskoj, kako
je najavljeno, bit će provedeni 19.
svibnja, a odluka Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora
očekuje se u prvoj polovici travnja.
Objavom odluke automatski se raspuštaju predstavnička tijela. Tako je
po svemu sudeći, sjednica Gradskog
vijeća Ludbrega održana 28. ožujka
bila posljednja u ovom sazivu.
Jedinica lokalne samouprave,
Grad Ludbreg i dalje će funkcionirati jer će tehničke poslove obavljati aktualni gradonačelnik Marijan
Krobot i njegov zamjenik Božidar
Hajsok.
-Mi ćemo raditi uobičajeno, kao
i gradski uredi i službe jer Grad
mora funkcionirati, gradske službe će obavljati redovite poslove, a
moramo građanima omogućiti da
obavljaju svoje potrebe u gradskim
uredima. No, naše ovlasti u tom prijelaznom razdoblju do izbora nove
izvršne vlasti i konstituiranja novog
saziva Gradskog vijeća nisu iste. Zakon o postupku primopredaje vlasti
točno propisuje što se može, a što
ne smije raditi do stupanja na dužnost nove izvršne vlasti – kaže gra-
donačelnik Marijan Krobot.
Važno je naglasiti da aktualni
gradonačelnik u prijelaznom razdoblju više ne smije donositi odluke o
imenovanjima iz svoje nadležnosti,
zatim zaključivati ugovore čija pojedinačna vrijednost nije veća od 0,5
posto proračuna, s time da ukupna
vrijednost svih ugovora ne smije
prelaziti 1/12 proračuna.
Gradonačelnik na odlasku svom
nasljedniku, što je također propisano zakonom, mora pripremiti tri
pisana izvješća – prvo o planiranim
projektima, mjerama i drugim ak-
tivnostima, drugo izvješće o započetim, a nedovršenim projektima i
mjerama, dok se treće izvješće odnosi na preuzete, a nepodmirenim
obveze Grada.
Novi Zakon o lokalnim izborima
propisuje da novoizabrani gradonačelnik i zamjenik preuzimaju dužnost prvog radnog dana koji slijedi
danu objave konačnih rezultata
provedenih lokalnih izbora. Ako
ćemo u Ludbregu imati dva izborna
kruga, za pretpostaviti je da će nova
izvršna vlast preuzeti vođenje Grada oko 5. lipnja.
Hrvatski sabor donio odluku
Poljančanke i Poljančani, dobrodošli!
Hrvatski sabor sredinom ožujka
usvojio je promjene Zakona o područjima županija, općina, gradova
prema kojoj je naselje Poljanec izdvojeno iz Općine Martijanec i postalo je
prigradsko naselje Grada Ludbrega.
Time je okončan dugotrajni postupak
kako bi se ispunila želja žitelja Poljanca koji su pred gotovo godinu dana
pokrenuli tu inicijativu i uputili je u
zakonsku proceduru. O prijedlogu
su se pozitivno očitovali Varaždinska
županija, te Općinsko vijeće Općine
Martijanec i Gradsko vijeće Ludbrega
krajem prošle godine. Prijedlog je u
saboru prošao na kraju jednoglasno.
-Poljančankama i Poljančanima
iskazujem dobrodošlicu među žitelje Grada Ludbrega. Možemo svi biti
zadovoljni što je okončan postupak.
Još uvijek postojeću vlast i onu koju će
Grad dobiti nakon izbora očekuju sada
rad i donošenje odluka na korekciji
Ulaz sa zapadne strane gdje sada počinje područje Grada Ludbrega
dokumenata. Primjerice, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća usvojene su izmjene statuta o komunalnom
doprinosu i komunalnoj naknadi, te
o primjeni prostorno-planske dokumentacije, to su odluke koje se dije-
lom ili u cijelosti odnose na Poljanec.
No, bit će potrebne još neke odluke,
sve do rebalansa proračuna, treba vidjeti što će biti s održavanjem groblja,
odvozom otpada i slično. Neke državne službe će redovito u okviru svojih
3
nadležnosti i službi uvesti ove promjene u svoje dokumente, primjerice, katastar, pa registar birača i druge. Samo
bih još želio poručiti da novo naselje
neće imati privilegija, da će kod svih
akcija žitelji imati iste uvjeti u realizaciji njihovih potreba kao što to vrijedi
za sva ostala prigradska naselja Ludbrega. Grad će im sigurno biti partner
koji će im omogućiti da zadovolje životne potrebe zbog koji su i pokrenuli
postupak pripajanja području Grada
Ludbrega – poručio je gradonačelnik
Marijan Krobot.
Dolazak naselja Poljanec u Grad
Ludbreg podržale su sve političke
stranke Grada Ludbrega koje trenutačno sudjeluju u radu Gradskog
vijeća. A novi građani u svibnju će
imati prigodu sudjelovati na lokalnim izborima u Gradu Ludbregu, te
birati novu izvršnu vlast i predstavnička tijela Grada.
Županijsko izborno povjerenstvo imenovalo je članove Gradskog izbornog povjerenstva Grada
Ludbrega koji će voditi brigu o
provođenju izbora hrvatskih predstavnika u europski parlament.
Naime, prije lokalnih izbora birači
Grada Ludbrega imat će prigode
birati predstavnike u Europski parlament, tijelo Europske unije čiji
član Hrvatska postaje 1. srpnja.
Izbori za EU parlament 14.
travnja bit će na 13 biračkih
mjesta (dva u Ludbregu), u 12
naselja, bez Poljanca. Poljančani
s biračkim pravom glasovat će
u sastavu Općine Martijanec jer
Zakon o promjeni granica općina
i gradova kojim je Poljanec ušao
u Grad Ludbreg još nije bio usvojen kada su bili raspisani izbori
za europski parlament. Objavom
u Narodnim novinama i nakon
roka stupanja na snagu tog zakona žitelji Poljanca postaju dio
biračkog tijela Grada Ludbrega.
Zadaća GIP-a je predlaganje
biračkih odbora koje imenuje
Županijsko izborno povjerenstvo. Predsjednik i zamjenik
predsjednika biračkih odbora
ne smiju biti članovi političkih
stranaka, dok ostale članove
predlažu stranke.
Birači će birati među 28 izbornih lista, a svaka će imati
po 12 kandidata. Izraz ‘glasački
listić’ baš neće biti primjeren jer
će biti puno veći od onih na koje
su birači navikli. Mandat u europskom parlamentu je pet godina, a sadašnjem je sazivu pri
kraju tako da ćemo izabrati zastupnike koji će tamo biti samo
godinu dana, do isteka mandata
sadašnjim zastupnicima.
Biračka mjesta 14. travnja bit
će otvorena od 7 do 19 sati.
4
A KT U A L N O
29. ožujka 2013.
DC, HDZ, HSS i HSP Ludbrega – koalicija ‘Za europski Ludbreg’
Igor Franolić i Vedran Zlatar, kandidati za izvršnu vlast
Ludbreški DC, HDZ, HSS
i HSP zajedno izlaze na lokalne izbore što su potvrdili
potpisom koalicijskog sporazuma o zajedničkoj izbornoj
listi, te zajedničkim kandidatima za izvršnu vlast Grada.
Kandidat četiriju stranaka
za gradonačelnika bit će Igor
Franolić (HDZ), a kandidat
za zamjenika gradonačelnika
Vedran Zlatar (HDZ). Oni su
se početkom ožujka predstavili javnosti. Igor Franolić je
magistar prometnih znanosti iz Ludbrega, već gotovo
desetak godina kao direktor
uspješno vodi gradsku komunalnu tvrtku 'Lukom'. Vedran
Zlatar iz Globočeca, dipl. ing.
šumarstva, radi u Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije kao viši inspektor Odjela Varaždin. Predsjednik je
Gradske organizacije HDZ-a
Ludbrega, gradski vijećnik.
-Naš izborni program temelji se na razvoju gospodarstva i poljoprivrede za koje
Ludbreg ima potencijale, na
razvoju turizma. Nužan je
rast gospodarstva otvaranjem
Stranačka članstva i simpatizeri na potpisivanju
sporazuma i predstavljanju kandidata
Mr. Igor Franolić i Vedran Zlatar obojica (HDZ), kandidati za novu izvršnu vlast Grada
Zajedno na izbore - DC (Ž. Špoljarić), HDZ (V. Zlatar
i I. Franolić), HSS (P. Skupnjak) i HSP (V. Vahtarić)
novih radnih mjesta. Poticanje obrta, malog i srednjeg
poduzetništva, te gospodarski
rast i zapošljavanje, namjeravamo ostvariti osnivanjem
Ludbreške razvojne agencije,
poduzetničke zone, te inkubacijskog centra za obrt i poduzetništvo. Želimo pomoći
umirovljenicima osnivanjem
zasebnog ureda za njih koji
će im pomoći u ostvarivanju
njihovih prava, ali osnovati i
mo i kroz projekte na Otoku
mladosti, te kroz ribolovni,
lovni i sportski turizam. Znanje i sposobnosti su najveće
vrijednosti i moramo se pobrinuti da ostaju u Ludbregu,
kroz projekt srednje škole,
stipendiranje, a najmlađima
omogućiti da imaju jednake
uvjete u kreativnom razvoju i
omogućiti ubrzano napredovanje darovitijih. Želja nam je
da potičemo sport i rekreaciju
ured za mlade jer su oni danas
u gradu prepušteni sami sebi.
Imamo velike potencijale u
turizmu, ali nam treba strategija razvoja turizma s novim
projektima kojima ćemo privući sredstva europskih fondova, te da Ludbreg postane
hodočasničko mjesto u koje
će svakodnevno stizati gosti,
a građanima moramo omogućiti da se pobrinu za njihov
smještaj. Razvoj turizma vidi-
kao glavne pokretače zdravlja. Ne želimo obećavati niti
vladati, nego želimo odgovorno upravljati Gradom, europskim Ludbregom – poručio
je mr. Igor Franolić kandidat
za gradonačelnika koalicije
DC, HDZ, HSS i HSP.
Koalicijski sporazum potpisali su stranački predsjednici
Željko Špoljarić (DC) Vedran
Zlatar (HDZ), Petar Skupnjak
(HSS) i Vanja Vahtarić (HSP).
Odaberi školu
Kampanja za upis učenika
u srednju školu pod nazivom
'Odaberi svoju školu' održana je u ludbreškoj sportskoj
dvorani već početkom ožujka, kao prvom gradu naše
županije. OŠ Ludbreg je bila
domaćin i za ostale s našeg
područja - Martijanec, Sveti Đurđ i V.Bukovec. Cilj je
predstavljanje srednjih škola i
njihovih programa učenicima
koji završavaju osme razrede.
-Tradicionalno, kampanju
počinjemo u Ludbregu. Vidjeli ste da je interes za ovu
vrstu informiranja velik. Oko
200 učenika i 100-tinjak roditelja mogli su dobiti potpunu
informaciju o mogućnostima
školovanja, novom načinu
upisa koji kreće od ove godine, stanju na tržištu rada, a i
mogućnosti nastavka školovanja na fakultetima – rekao
je Miroslav Huđek, pročelnik
Ureda za prosvjetu, kulturu i
sport Varaždinske županije.
Svaka od 16 srednjih škola
na području županije imala je
po 2 minute za predstavljanje,
govorili su njihovi ravnatelji, a
većina je imala pripremljene
DVD-ove. Županijski ured
za prosvjetu tiskao je brošuru
s upisnim programima svih
škola. U idućoj školskoj godini moći će se upisati 2598
učenika u 110 odjela, a učenici mogu birati između 50
zanimanja. Po prvi put su se
predstavile i dvije nove srednje škole, SŠ Ludbreg i SŠ Novi
Marof. Na kraju su se učenici
pojedinačno informirali na
punktovima škola i uzeli promidžbene materijale.
-Srednja škola Ludbreg radit će u dvosmjenskoj nastavi
kao samostalna ustanova koristeći prostorije OŠ Ludbreg.
Sljedećih godina će, nadamo
se, biti za nju sagrađena nova
zgrada. Sada će godine učenici moći upisati dva četverogodišnja smjera: program
opće gimnazije - 28 učenika,
te zanimanje poljoprivredni
tehničar opći – 24 učenika.
Također će biti upis u trogodišnje programe za tokara i
bravara - po 14 učenika, za
pomoćnog vrtlara - 8 učenika. Postoji i mogućnost upisa
za pomoćnog kuhara i pomoćnog slastičara za učenike
sa zdravstvenim teškoćama –
rekao je Davor Kosec, privremeni ravnatelj SŠ Ludbreg.
U Ludbregu smo dosad
imali model dislociranih
odjela s upisom u gimnazijske
i programe za poljoprivredna
zanimanja.
-Važno je istaknuti da je
županija osigurala dovoljno
Moj izbor
Helena Bukal (Sigetec):
-Odlična sam učenica s 5.0
i planiram upisati opću gimnaziju u Ludbregu, zajedno
s razrednom kolegicom Mihaelom Novosel iz Ludbrega.
Odabrala sam Ludbreg jer
neću morati rano ustajati,
neću puno vremena trošiti
na putovanje pa ću imati više
vremena za učenje i ostalo.-
Mama Dijana i osmašica
Helena
Roditelji i osmaši su obišli štandove škola
Davor Kosec, privremeni ravnatelj SŠ Ludbreg
mjesta za sve učenike koji
ove školske godine završavaju 8. razred. Sada će se po
prvi puta učenici prijavljivati
u Nacionalni informacijski
sustav prijava i upisa 'on line'
preko interneta već od 2.
travnja. Mogu se prijaviti za 5
škola i najviše 10 programa na
razini cijele Hrvatske. Normalno, oni s boljim uspjehom
će upisati atraktivnije programe. Upisi su u lipnju, također
putem interneta – pojasnio je
pročelnik Huđek.
Kampanju su posjetili
župan Predrag Štromar sa
suradnicima, gradonačelnik
Marijan Krobot, načelnici
susjednih općina i ravnatelji
tamošnjih škola i drugi.
Dražen Vađunec
Luka Virag (Ludbreg):
-Odličan sam učenik. Planiram upisati jezičnu gimnaziju u Varaždinu jer tog
smjera nema u Ludbregu.
S elementima vrednovanja
upoznala me razrednica Vesna Međimurec, učiteljica
fizike. Služim se računalom
i koristim Internet i neću
imati problema s e-prijavom i e-upisom.-
Luka s razrednicom Vesnom Međimurec
29. ožujka 2013.
Uskrsna poruka biskupa
mons. Josipa Mrzljaka
S novim nasljednikom sv.
Petra, vidljivim poglavarom
Katoličke Crkve, papom našim
Franjom idemo ususret vazmenim blagdanima. Njegov
predhodnik Benedikt XVI.
uveo nas je u Godinu vjere i u
apostolskom pismu Vrata vjere poručio nam je podsjećajući
nas na riječi II. Vatikanskog
sabora: „Crkva, koja u vlastitom krilu obuhvaća grješnike
te je u isti mah i sveta i potrebna čišćenja, neprestano
kroči putem pokore i obnove.
Crkva ’žurno ide naprijed
hodajući između progona
svijeta i utjeha Božjih, navješćujući križ i muku Gospodnju sve dok On ne dođe’ (usp
1Kor 11, 26). Ona je okrijepljena snagom uskrsnuloga
Gospodina kako bi strpljivošću i ljubavlju svladala unutrašnje i vanjske žalosti i teš-
U SK R S
Slušati riječ Božju
koće te u svijetu vjerno, iako
zasjenjeno, otkrivala njegovo
otajstvo sve dok se ono na
kraju ne bude očitovalo u
punom svjetlu“ (LG 8).
I mi se, braćo i sestre, uključujemo na taj put kojim Crkva
hoda kroz povijest dijeleći sa
svijetom i ljudima našega vremena radosti i nade, žalosti i
tjeskobe, posebno siromašnih i
obespravljenih. U našoj domovini mnoge obitelji i mnogi pojedinci ovih dana prolaze kroz
razne životne teškoće. Neki
ostaju bez zaposlenja, nekima
su uskraćene zaslužene plaće,
neki trpe zbog bolesti i starosti, neki proživljavaju obiteljske tragedije, roditelji strepe
nad budućnošću svoje djece i
pitaju se kakav odgoj dobivaju
u školi i društvu općenito. Možemo li prolaziti mimo njih i
ne vidjeti teškoće u kojima se
nalaze?! Što možemo učiniti? Jesmo li nemoćni u svemu
tome? Ovih dana molili smo u
časoslovu: „Dopusti Bože da
češćim slušanjem tvojih riječi provodimo ovo korizmeno
vrijeme, kako bismo Krista,
naš Vazam, što odanije počastili ovog Uskrsa“.
Nikad u povijesti čovjek
nije dnevno dobivao toliko
informacija, toliko riječi. Tiskani i elektronički mediji, a
i izravni sugovornici natječu
se tko će dati, ali i primiti više
informacija. Gdje je u svemu
tome Božja riječ?! Može li se
ona probiti kroz mnoštvo tako
privlačnih vijesti i informacija? Nije li često puta stavljena
u stranu, pa i od nas kršćana
uz ispriku „nemam vremena“? Zato je ova molitva koju
upravljamo Gospodinu, da
nam pomogne da nađemo
Mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup
vremena za slušanje njegove
riječi, itekako važna. Korizma
nas poziva na odricanje. Odri-
čemo se nečeg manje vrijednog i manje važnog da bismo
zadobili ono što je najvrjedni-
5
je. Riječ Božja nije samo slušanje ili čitanje, ona pretpostavlja
otvorenost uma i srca da nas ta
riječ prožme i postane stvarna
i djelotvorna u našemu životu.
Riječ Božja je i zahtjevna. Ona
nas ne mami tjelesnim užicima i jeftinim obećanjima.
Ona traži nošenje svagdanjeg
križa. Ona traži nasljedovanje
Učitelja, Isusa Krista. Ona nas
kroz smrt vodi u život. Uskrs
je radosna proslava života.
Proslava ovozemaljskog vremenitog života, ali i još više
vječnoga života u zajedništvu
s uskrslim Gospodinom. Pođimo, braćo i sestre, zajedno
tim putem jer ćemo na taj način počastiti Krista u proslavi
ovogodišnjeg Uskrsa.
Neka vam je svima sretan i
blagoslovljen Uskrs.
mons. Josip Mrzljak
varaždinski biskup
Biskup o papi Franji i ludbreškom svetištu
Nadbiskup Eterović dolazi na Svetu nedjelju
Biskup mons. Josip Mrzljak
uoči uskrsnih blagdana priredio
je susret s predstavnicima medija u Biskupskom ordinarijatu.
Pritom je predstavio svoju uskrsnu poruku, a bilo je riječi o još
nekoliko tema iz života Crkve.
Osvrnuo se i na izbor novog
pape Franje o čemu je biskup
Mrzljak, između ostalog, rekao:
-Novi papa je odabirom
imena naznačio da će biti drugačiji od svojih prethodnika.
Svaki papa unosi nešto svojega. Prijašnji je potaknuo da
promišljamo o sadržaju vjere
i proglasio Godinu vjere. Papa
Franjo nas je počeo poticati da
preispitamo na koji se način ta
vjera živi i ostvaruje u životu.
Mnoge smjernice Drugog vatikanskog sabora još nisu dovoljno zaživjele u životu Crkve,
te se željelo na tragu sabora
oživjeti i mjesnu Crkvu kako je
ona Božji narod i da svaki član
Crkve ima neku zadaću unutar
nje. Stoga smo u ovoj Godini
vjere pozornost stavili na susrete s laicima suradnicima u
župama - rekao je biskup Mrzljak koji smatra da su kardinali
pri izboru vjerojatno na umu
imali i to da novi papa dolazi
s kontinenta gdje živi 40 posto
katolika cijelog svijeta.
Može li izbor prvog pape
isusovca imati utjecaja i na budućnost Isusovog prošteništa u
Krijes na Veliku subotu u
Vinogradima Ludbreškim
Radionica u udruženju
Mons. Mrzljak i preč. Koprek na susretu s novinarima
Nikola Eterović, tajnik biskupske sinode, jedan od bližih su-
radnika pape Franje – kazao je
biskup Mrzljak.
Maja Vincetić-Novak radi uskrsne motive
Najmlađi radili pisanice za Uskrs
U 'Ludbreškom suncu'
uoči uskrsnih blagdana, kao
i nekoliko prethodnih godina, provodila se radionica
'Uskrsna pisanica'. U njihovu
izradu bili su uključeni svi korisnici, a mašti nije bilo kraja.
Obojano je i oslikano preko
3.000 pisanica koje su otkupili donatori s područja Ludbrega i Varaždina. Prikupljena sredstva koristit će se za
projekte 'Ludbreškog sunca'.
Likovno udruženje radionicu
pisanica oslikavanje u raznim
tehnikama priredilo je za djecu predškolskog i školskog
uzrasta. Radovi su izloženi u
hotelu 'Raj' do sredine trav-
Ludbregu.
-Teško je sada reći, mi smo
mala točkica na karti svijeta,
jedno od mnogih mjesta o kojima mora brinuti novi papa.
Ove godine imamo jubilej
500 godina otkako je Leon X
odobrio da se pobožnost Predragocjene Krvi Kristovi časti
u Ludbregu. Obilježit ćemo
obljetnicu tako što će iz Rima
doći na Svetu nedjelju i euharistiju predvoditi nadbiskup
nja. Radionicu pisanica za
svoje male sumještane organizirali su Vijeće mjesnog
odbora i Udruga 'Gornji grad'
Vinogradi Ludbreški. Odazvalo se 25 mališana koji su pod
vodstvom Elvire Štabi-Vidović oslikali 140 pisanica. One
će autorima poslužiti umjesto
listića za tombolu na programu paljenja uskrsnog krijesa
na Veliku subotu. Tradicija je
u Vinogradima Ludbreškim
da se na Veliku subotu priređuje veliki krijes s druženjem
mještana i svih koji žele doći.
Tako će biti i sada na Veliku
subotu kada program počinje oko 18 sati. (ih, mh)
Pisanice i na nojevim jajima
Proljetni i uskrsni motivi
vladaju domom naše ludbreške
umjetnice Maje Vincetić–Novak. Ona se bavi oslikavanjem
pisanica s kojih se smješkaju
zečići, pilići, kokice i razni
proljetni cvjetići. Kada vidite
njezine radove ostajete bez
daha, uživat će vaša duša i oči.
-Slikanjem se bavim već više
od 25 godina, izrađujem nakit, a uz to oslikavam staklene
kuglice za Božić i jaja u povodu Uskrsa – kaže nam naša
sugovornica. Njezine pisanice
su posebne.
-Oslikavam guščja, kokošja
i nojeva jaja. Kao što pretpostavljate najduže traje oslikavanje nojevih jaja jer su ona
najveća. Primjerice, za jedno
nojevo jaje potrebna su dva
dana izrade motiva koje izaberem – kaže Maja.
Završila je školu za dizajn,
a svoj talent naslijedila je od
majke koja se također bavila
slikanjem i oslikavanjem keramičkih predmeta. Članica je
Majine prekrasne pisanice
Likovnog udruženja iako nešto manje aktivna u posljednje vrijeme. Puno je radila na
oslikavanju proteklih dana
jer ima dosta vremena pošto
je trenutačno nezaposlena.
-Zaista uživam i s puno ljubavi oslikavam pisanice. Iako
me to jako veseli, nažalost to
iziskuje i prilično troškova
jer su boje dosta skupe. No,
i za ovaj Uskrs bit će dosta
pisanica za poklon meni dragim ljudima – dodaje Maja.
Šteta što u Ludbregu nema
organizirane prodaje ovakvih
i sličnih uskrsnih simbola
koje izrađuje ova samozatajna umjetnica, ali i drugi
umjetnici našeg kraja, pa da
građani mogu doći i kupiti.
Željka Namesnik
Sretan Uskrs
želi
Veselo i maštovito u Ludbreškom suncu Mališani Vinograda Ludbreških
Udruga umirovljenika i
starijih osoba Ludbreg
6
DAN GRADA
Gradonačelnik Ludbrega
Marijan Krobot
U obraćanju na svečanosti gradonačelnik Marijan Krobot govorio je
o naporima na realizaciji zacrtanih
programa razvoja. Između ostalog je
naglasio:
-Protekla godina bila jedna od najtežih u novijoj povijesti i svi zajedno
i pojedinačno osjećamo teret krize u
privatnom, društvenom ili poslovnom životu. Unatoč tome, možemo
reći da se ostvarivanje pojedinih
projekata i dalje realiziralo u dobroj
dinamici i da smo nastojali u skladu
s proračunskim mogućnostima olakšati život našim građanima – od onih
tek rođenih do umirovljenika. Puno
smo radili na izradi projekata, a za
one za koje smo posjedovali odgovarajuću dokumentaciju izvršena je
prijava na europske fondove.
Naš veliki problem – sanaciju
odlagališta otpada uspjeli smo dogovoriti i potpisati izjavu sa Fondom za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojom Fond preuzima obvezu
prijave sanacije na strukturne fondove, kao i ishođenje i financiranje po-
trebne dokumentacije. To je značajno rasterećenje za Grad jer bismo po
postojećem modelu trebali izdvojiti
preko 15 milijuna kuna.
Svi se pripremamo se za ulazak u
Europsku uniju i tu vidimo mogućnosti financiranja važnih projekata –
od infrastrukturnih do kulturnih, te
za realizaciju velikih projekata.
Mnogi projekti, planovi su pripremljeni ili su u završnim fazama
pripreme i nadam se da će novoizabrani dužnosnici znati prepoznati
sve ono dobro i kvalitetno što smo
do sada radili i zalagati se za daljnju
izgradnju infrastrukture, poticanje
poduzetništva, razvoj turizma, projekte u kulturi.
Pozivam da svi zajedno u okviru
svojih nadležnosti i mogućnosti pridonesemo razvoju Ludbrega, da nam
kod toga ne budu važna politička ili
druga opredjeljenja već želje i htijenje da nešto dobro učinimo za svoj
grad i ludbreški kraj.
Koristim priliku da našim gospodarstvenicima, obrtnicima zahvalim
na očuvanju radnih mjesta i na postignutim izvoznim rezultatima po
kojima su ludbreške tvrtke uspješnije
od mnogih u većim gradova u širem
okruženju. Lani su ostvarile izvoz
vrijedan 320 milijuna kuna ili 14,5
posto više u odnosu na 2011. godinu.
Ustanovama, udrugama, društvima
želim uspješan rad i nadalje doprinose promidžbi i ugledu našega Grada
u raznim prigodama – naglasio je
gradonačelnik Marijan Krobot.
Foto-prikaz o naporima na razvoju Grada
29. ožujka 2013.
Dodijeljena
javna priznanja
Četrnaestu godinu zaredom
Ludbreg je proslavio Dan grada.
Ludbreg svoj dan 19. ožujka slavi u
znak poštivanja stoljetne tradicije
na taj datum kada je 1513. godine
papa Leon X službeno proglasio
Ludbreg prošteništem Predragocjene krvi Isusove. Stoga je ova proslava održana u prigodi obilježavanja
500 godina proglašenja Ludbrega
prošteništem.
Počela je ujutro u župnoj crkvi
svetom misom za Dan grada.
Središnji dio proslave bila je svečana sjednica Gradskog vijeća. Brojne goste svečanosti pozdravili su
domaćini – potpredsjednik Gradskog vijeća Ivan Lončarić zamijenio
je spriječenog predsjednika Slavka
Blagaja, te gradonačelnik Marijan
Krobot. Oni su podsjetili za povijest
i sadašnjost Grada, na napore koji se
čine kako bi se građanima omogućili što bolji životni uvjeti, te na ono
na što se još može i treba napraviti.
Novina je bila što su se posjetitelji
informirali o dostignućima pomoću
foto-prezentacije, slikom i tekstom
o radovima na komunalnoj infrastrukturi u mjesnim odborima, na
gradskim objektima, u zaštiti spomeničke baštine, te na provođenju
projekata energetske učinkovitosti,
gospodarstva i poljoprivrede, osnivanju LAG-a, u društvenim djelatnostima, turizmu, osmišljavanju novih sadržaja, te razvoju postojećih.
Violinistica Dunja Bontek
Foto-prikaz je tehnički obradio Foto
color studio Novak.
Pozornost je ipak bila usmjerena
prema dobitnicima javnih priznanja,
čiji su rad i djelovanje dali izniman
doprinos ugledu i promociji Grada.
Odlikovanja su predali Ivan Lončarić i Marijan Krobot. O dobitnicima
više na susjednim stranicama.
Za vrhunski kulturno-umjetnički dio svečanosti zasluge pripadaju
MPZ Župe Presvetog Trojstva i violinistici Dunji Bontek. Zbor je pod
vodstvom Antuna Kranjčeca izveo
pjesme o Ludbregu i zavičaju Bože
Hlasteca, a i voditelja zbora.
Violinistica Dunja Bontek, studentica poslijediplomskog studija
Župni zbor pod vodstvom laureata Antuna Kranjčeca
Ovogodišnja proslava održana je to
glazbe u Grazu, oduševila je virtuoznom izvedbom djela Paganinija
i Brahmsa uz klavirsku pratnju mr.
Jasminke Bontek.
Svečanosti su bili nazočni saborski zastupnik Dragutin Glavina, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih
podataka Dubravko Bilić, voditelji
Hrvatskog restauratorskog zavoda,
predstavnici više županija, gradova
i općina, mađarskog Letenya, te uže
vodstvo Varaždinske županije.
S govornice se čestitkom obratio
župan Predrag Štromar, a posebno
je izrazio zadovoljstvo osnivanjem
ludbreške srednje škole, zajedničkim projektom županije i Grada.
Čestitke su stigle i telegramom,
a jedna kao video-zapis kojeg je
poslao predsjednik dr. Ivo Josipović. On je ranije potvrdio dolazak
na svečanost, ali je morao otkazati
dolazak pošto je isti dan bila i inauguracijska misa pape Franje kojoj je,
u znak poštovanja, nazočio hrvatski
predsjednik.
Foto: Miroslav Novak,
Darko Skupnjak
Plakete Grada Ludbrega
Osnovna škola Ludbreg začeci su vezani za župne škole,
a temelji pučkom obrazovanju stvoreni su u 19. st. Godine
1899. izgrađena je škola na trgu,
1921. otvorena je Viša pučka,
kasnije Građanska škola. Prije 50
godina, 1963. godine izgrađena
je školska zgrada na sadašnjoj
lokaciji, a zadnjom dogradnjom
omogućena je jednosmjenska
nastava. Škola ima 74 zaposlenika i 742 učenika.
Dobrovoljno vatrogasno
društvo Hrastovsko - osnovano je 1923. godine, slavi 90 godina rada. Neprekidno djeluje
kao jedna od stožernih udruga
u naselju u kojoj su brojni mještani njegovali tradiciju vatrogastva. Danas ima 30 aktivnih
odraslih i 25 članova dječjeg
uzrasta.
Športski nogometni klub
Gora Globočec - osnovan 1933.
i obilježava 80 godina rada. Uvijek je promovirao zdrav duh i
bio nositelj društvenog života,
posebice mladih Globočeca.
Športski nogometni klub
Mladost Sigetec – osnovan
1933. i slavi 80 rođendan. Uvijek
je bio okosnica okupljanja mladih, a često se isticao iznimnim
ostvarenjima, te bio i ostao perjanica sporta na našem području.
Športsko ribolovno društvo
Ludbreg – osnovano je 1933.
i slavi 80. rođendan. Gospodari vodama, štiti i obnavlja riblji
fond, ima uspješne natjecatelje. Kadetkinje do 14 godina su
državne prvakinje u sportskom
ribolovu.
Košarkaški klub Grafičar
Ludbreg - osnovan je 1973. i
obilježava 40 godina djelovanja,
postao je županijski nositelj košarke. U zadnjih 20 godina spon-
Dobitnici Nagrada i Zahvalnica Grada Ludbrega
zorira ga tvrtka Grafičar. U klubu
pod stručnim vodstvom vježba
danas nekoliko uzrasta.
Shito ryu karate do klub Zen
Ludbreg - osnovan 1983. i slavi
30. rođendan. Okuplja pokloni-
ke ove vještine koji su ostvarili
puno uspjeha na državnim i međunarodnim natjecanjima.
29. ožujka 2013.
DAN GRADA
7
Ivan Lončarić, potpredsjednik
Gradskog vijeća
očno na datum proglašenja Ludbrega prošteništem prije 500 godina
Brojni gosti odazvali su se proslavi Dana grada
U odsutnosti Slavka Blagaja,
predsjednika Gradskog vijeća, njegove obveze na svečanosti preuzeo
je prvi potpredsjednik Gradskog
vijeća Ivan Lončarić. U govoru je,
između ostalog, naglasio:
-Danas slavimo dan našeg Grada u kojem djelujemo i moramo
djelovati na poboljšanju uvjeta života i rada naših građana.
Istina, ne uspijevamo uvijek
kako bi željeli, ali upornošću, znanjem i sposobnošću moramo postići više da Ludbreg ne zaostaje za
drugim sredinama.
Gradsko vijeće Ludbrega sastavljeno je od vijećnika iz različitih političkih stranaka. Gradski vijećnici
nisu i ne trebaju biti protivnici već
suparnici i takmičari koji se trude
da daju što veći doprinos razvoju
našega grada, ne gledajući pri tome
svoje uske stranačke interese već
dobrobit svih naših građana.
Želio bih da u Ludbregu razmišljamo ludbreški, u Varaždinu
varaždinski, oni su Splitu splitski,
u Zagrebu zagrebački, a svi zajed-
no hrvatski. Voljeti svoje ne znači
mrziti tuđe.
Ludbreg je grad sa preko 8.600
stanovnika, od davnina smješten
na ključnim komunikacijskim
pravcima od zapada prema istoku. Glavna prometnica prolazila
je od Petovie (današnjeg Ptuja) do
Murse ili današnjeg Osijeka kroz
rimsku Ioviu – današnji Ludbreg.
Prema povijesnim podacima, već u
srednjem vijeku postao je tranzitni,
obrtnički, kulturni i obrazovni centar ovog dijela Podravine.
Čudo pretvorbe vina u Krv
Kristovu priznato je Bulom Pape
Leona X od 19. ožujka 1513. godine. U znak poštivanja višestoljetne
tradicije 19. ožujka proglašen je
Danom grada, a danas je posebna
prigoda jer je 500 godina od toga
priznanja.
Na osnovu toga Ludbreg se
mora razvijati u turističkom smjeru. No, mora se razvijati i u gospodarskom i u kulturnom. Imamo
potencijala u marljivim ljudima. Ne
smije se dogoditi da dobar dio građana posao traži van grada. Nova
radna mjesta moraju se otvarati u
našem gradu, a za to ima prostora.
Rezultatima koji su postignuti u
proteklom razdoblju ne možemo
biti zadovoljni, oni mogu i moraju
biti veći. Mi sadašnji vijećnici čiji je
mandat pri kraju, a i izvršna vlast
morali smo dati veći doprinos.
Naši građani to zaslužuju – poručio je Ivan Lončarić, potpredsjednik Gradskog vijeća.
Gotovo svi dobitnici priznanja ispred zgrade Pučkog učilišta
Nagrada Grada Ludbrega
Tomo Kranjčec, Ludbreg
Zlatko Sova, Sigetec
Tomo Kranjčec (63) stolarski je zanat izučio u Ludbregu kod majstora Slavka
Kranjčeca, a zatim je radio
u Opremi, te kod kuće u
stolarskoj radionici, kao
sporednu djelatnost. Obrt
Stolariju Kranjčec otvorio je 1992. godine. Obim
poslovanja se neprestano
povećavao, pa je izgradio
novi poslovni prostor u
Zoni Zapad od 2.000 kvadrata u kojem radi 13-ero
zaposlenih.
Obrt prodaje opremu Tomo Kranjčec, dugogodišnji uspješni ludbreški obrtnik
za ugostiteljsko-turističke
prostore, urede, škole, vr- njegovim radionicama niz Često je sponzor i donator
tiće, bavi se izradom unu- naučnika osposobljeno je u Ludbregu i šire. Poduzetnički duh prenio je i na
tarnje građevne stolarije, za zanimanje stolar.
Uz posao bio je druš- kćeri, jedna se pridružila
kao i opremanjem stanova
po narudžbama. Izvozi i na tveno aktivan, pa je jedan radnom timu Stolarije, a
zahtjevno švedsko, sloven- od osnivača udruge Kana- druga je žena-obrtnica u
sko i austrijsko tržište. U rinac i rukometnog kluba. struci.
Zlatko Sova (43) kao strojarski tehničar u struci počeo
je raditi po povratku iz Domovinskog rata, u Sigecu i
Zagrebu gdje je uz rad završio usavršavanje za montažu
industrijskih postrojenja. Na
radu u Njemačkoj nastavio je
s usavršavanjem i dobio certifikate za procese montaže
industrijskih postrojenja. Radio je u više europskih država
kao rukovoditelj i poslovođa
montaža. Otvorio obrt koji
posluje i danas. Usporedo
se zaposlio u tvrtki ‘Vidović
Commerce’ kao tehnički direktor, voditelj i manadžer ispostave tvrtke u Düsseldorfu.
S partnerom Mladenom Vidovićem osnovao je InoxmontVS u Ludbregu s Ispostavom
u Düsseldorfu za montažu
dijelova i postrojenja, silosa,
Zlatko Sova, čije tvrtke i obrt rade širom svijeta
transporta, raznih dijelova
postrojenja u kemijskoj, prehrambenoj, automobilskoj
industriji, elektranama, spalionicama, uređajima za pročišćavanje i drugim sustavima.
Obrt Cjevovod-ZS, Vidović-
commerce i Inoxmont-VS
danas imaju 150 radnika, a
trenutačno su na radilištima
u Europi i Urugvaju.
Aktivan je u društvenom,
političkom i sportskom životu Sigeca.
8
DAN GRADA
29. ožujka 2013.
Antun Kranjčec, dobitnik Nagrade za životno djelo
Ljubav
prema glazbi
i zavičaju
Svečanost u povodu Dana grada
završila je nastupom Zbora župe
Presvetog Trojstva pjesmom 'Moj
Ludbreg' za koju je tekst i glazbu
napisao voditelj zbora Antun Kranjčec (71) dobitnik Nagrade grada za
životno djelo.
Antun Kranjčec - dirigent,
skladatelj, pedagog, Ludbrežanin.
-Ovo priznanje znači mi jako
puno. Znate onu biblijsku, da je teško biti prorok u svom mjestu jer da
se uvijek nekako više cijeni strani
čovjek nego domaći. To je najviše
priznanje koje Grad dodjeljuje svojim žiteljima i zato mi je to najdraža
nagrada. Znači da je netko prepoznao moj trud i rad u našoj životnoj
sredini – rekao je s puno emocija
laureat Antun Kranjčec.
U obiteljskoj kući u Ulici bana
Jelačića u jednoj sobi su klavir i sintisajzer. Jer glazba je njegov život.
-U glazbu sam se zaljubio još u
djetinjstvu, a ta ljubav traje do danas. Sklonost prema glazbi i talent
vjerojatno je u meni od najranijih
dana. Počelo je u osnovnoj školi.
Đuro Lončarić mi je bio nastavnik
i osnovao je tamburaški orkestar, pa
sam se uključio mada sam bio tek 4.
razred, svirao sam bisernicu. Izgleda
da sam se već tu više isticao od starijih učenika. Ljubav prema glazbi
se toliko razvila da nisam niti pomišljao na školovanje za neko drugo
zvanje osim za ono povezano s glazbom. Upisao sam srednju glazbenu
u Varaždinu i po završetku, a tada se
moglo odmah zaposliti kao učitelj sa
srednjom, zaposlio se u Požegi kao
nastavnik glazbenog odgoja u školi
jer su mi oni dali stipendiju za školovanje.Kaže da je samo dvije godine života proveo izvan rodnog Ludbrega,
po jednu u vojsci i jednu u Požegi. A
onda natrag doma - u Ludbreg.
-U Zagrebu je bio sastanak pedagoga na kojem su razgovarali tadašnji direktor ludbreške škole August
Petrač i kolega iz Požege koji me
jako nahvalio. I gospodin Petrač me
odlučio dovesti u našu školu. Pa sam
bio i domaći dečko. Počeo sam radi-
ti 1966., a diplomirao na Pedagoškoj
akademiji u Čakovcu.–
Rad u prosvjeti s djecom bila
mu je životna želja.
-Od početka školovanja želio sam
raditi s djecom u razredu. To me
strahovito veselilo. Zaista sam uvijek
s puno veselja i entuzijazma odlazio
na nastavu i to me nikad ne bi zasitilo.
Imao sam pjevački zbor, tamburaški
sastav, harmonikaše, s učenicima odlazio na festivale u Zlatar, Krapinu.
Odgojio sam puno generacija. Među
njima i Tomislava Mužeka, danas
slavnog tenora kojeg sam vodio na
festival u Krapinu i na određeni ga
način usmjerio da se posveti glazbi
kao zvanju. Ponosan sam na svoj rad
u prosvjeti dug 30-ak godina.
U školi su me više zamorili odnosi, sastanci, mrcvarenja, problemi. I
1993. odlazim iz prosvjete i idućih
sedam godina zaposlen sam doma
u maloj firmi. U mirovini sam od
2000. godine.Više od tri desetljeća uz njegovo se ime veže povijest ludbreških
pjevačkih zborova.
-Počelo je 1980. s KUD-om 'Anka
Ošpuh' u kojem sam bio dirigent
ženskog zbora. S njima sam radio
10 godina i bili smo vrlo uspješni.
Onda smo 1990. osnovali Mješoviti
pjevački zbor 'Podravina'. Uz mene
je pri osnivanju važnu ulogu imao
pokojni Ivo Rešetar, on je dao inicijativu, a ja okupio svoje bivše pjevače iz zborova. Prvi put uključili smo
nekoliko muškaraca, kasnije i povećali broj muških glasova. Odlično
smo radili i bili smo čak na tri republičke smotre. Otišao sam iz zbora
2001. zbog zdravstvenih problema.
Tad sam zaista mislio da više neću
raditi sa zborovima i više se posvetiti obitelji, možda i komponiranju.
Međutim, zdravlje se poslije popravilo, a već sam od ranije pomagao
župnom zboru koji me pozvao. Sad
sam već više od 10 godina voditelj
našeg Mješovitog pjevačkog zbora
župe Presvetog Trojstva.Od malog zbora s rijetkim nastupima, zbor je povećao članstvo, postao iznimno uspješan, a
Dobitnik Nagrade za životno djelo sa suprugom Vesnom
Antun je najčešće u radnoj sobi okružen klavirom i sintisajzerom
- To je najviše priznanje Grada i zato mi je najdraže - kaže Antun
brojim nastupima i aktivnostima
pravi je promotor Ludbrega.
-Utrostručili smo članstvo, sada
nas je 35-40 članova, osjetno smo
podigli kvalitetu pjevanja, a pjevamo četveroglasno. Godišnje imamo
po 40-ak nastupa, od Ludbrega do
festivala u Varaždinu i Koprivnici, gostovanja širom Hrvatske, ali i
van granica jer smo u više navrata
gostovali u Mađarskoj i Sloveniji. Upravo smo izdali deveti CD i
tako od zaborava spasili 200-tinjak
pjesama. Jako je zahtjevan rad ako
želite da CD ima visoku kvalitetu,
to je oko godinu dana rada. Eto, sad
smo nastupili u povodu Dana grada,
pa na Cvjetnicu, gotovo svaki dan
nastupamo u Velikom tjednu uoči
Uskrsa. U kolovozu smo domaćini
susretu crkvenih zborova. Želi nam
doći još više zborova, ali financijski
je to teško organizirati. Potom dolaze nastupi uz Svetu nedjelju i tako
sve do božićnog koncerta. Puno nastupamo i tijekom misa jer pjevamo
10 četveroglasnih misa što je u velik
broj, pravi pothvat.Sam je komponirao dvije mise,
a otkriva još jednu ljubav.
-Jednu sam misu komponirao
u čast Presvete Krvi, a drugu u čast
Presvetog Trojstva zbog imena naše
župe. Ljudi su ih dosta lijepo prihvatili i puno ih izvodimo. A druga ljubav su mi Ludbreg, zavičaj, domovina. Znam da se to odražava u mom
stvaralaštvu jer gotovo sve pjesme
koje sam skladao posvećene su zavičajnim motivima. Jer tu su Bednja,
Filisberg, Drava, gorice i srce zaigra,
pa ne treba puno da iz toga izađe
glazba. Ta ljubav povezuje našeg pjesnika Božu Hlasteca i mene, pa onda
nije čudno što sam uglazbio njegove
stihove o zavičaju. A uglazbio sam
i riječi pokojnog šogora mada je on
bio više posvećen Zagorju.
Komponiranje je strast. Sudjelovao sam na tri festivala s 21 skladbom. Komponirao sam više od 20
skladbi za zborove. Mogu se pohvaliti da sam dobio i dvije nagrade za
zborske skladbe. Skladanjem sam
se onako usput počeo baviti još tijekom srednje škole, a kad sam bio
nastavnik ponekad sam napisao
pjesmu za tamburaše ili zbor ako za
neke programe nismo imali nešto
prigodno. To se s vremenom samo
nadograđivalo.Nasmijao se objašnjavajući razlike u vođenju odraslog i dječjeg
zbora.
-Župnom zboru često put kažem 'Tak ste kak mala deca'. Kad su
na probama i nastupima zaborave
na svakodnevne brige, opuste se i
ponekad su malo djetinjasti, pa ih
opomenem 'Djeco, smirite se!' Rad s
odraslima je specifičan. Četveroglasno pjevanje lakše je raditi s mješovitim nego sa ženskim zborom mada
se pjeva troglasno i četveroglasno.
Lakše je zbog podjele glasova. Rad s
dječjim zborom je posebna ljubav.-
I danas je prepun obveza i svakodnevno uz glazbu.
-Dok me zdravlje donekle služi
ne mislim stati jer me toliko privlači
da ne mogu bez skladanja, vođenja
zbora, bez glazbe. I kad sam rekao
da više neću, samo me nešto vuklo
naprijed i poticalo da radim dalje, da
moram i mogu jer nisam još dao sve
što bih još mogao. Učim cijeli život,
nikad nemate tako loš zbor da vi od
njega i on od vas, nešto ne nauči,
pa makar i to što se ne smije raditi.
Sad imam veliko iskustvo koje bolje
mogu prenijeti na pjevače nego u
mlađim godinama.Također ga raduje kvalitetan
rad Osnovne glazbene škole pri
Pučkom učilištu u čijim je počecima 'imao svoje prste'.
-Bio sam tamo prvi nastavnik
na poziv gospodina Drage Novaka,
čovjeka po kojem ime nosi Pučko
učilište. On je pokrenuo osnivanje
glazbene škola, prvi sam počeo raditi, pa je došla gospodična Mira,
kasnije Marijan Horvatić. Ovo kako
se danas radi u glazbenoj školi mi je
jako drago. To je fantastično, oko 120
talentirane djece koji rade pod vodstvom stručnjaka, profesora glazbe.
Čak su osnovali i odličan zbor. Da
budem neskroman, možda i ja u
svemu tome imam malo zasluga kao
prvi predavač. Naobrazba i usmjeravanje mladih je jako važno. Evo primjer – našem baritonu Željku Zaplatiću pred kojim je lijepa budućnost
nisam bio nastavnik. No, on je rano
došao u zbor, a kad sam vidio njegov
talent inzistirao sam kod roditelja da
ga usmjere u glazbeno školovanje.
Na sreću su me poslušali.Mada je umirovljenik ima malo
slobodnog vremena. Voli šah i nekad
je imao stalne šahovske dvoboje.
-To su bili Drago Novak, Feri
Jemrić i Željko Šalig. Utvaram si da
sam bio dobar šahist, šteta što danas
nema više tih druženja uz šahovsku
ploču.
I na kraju o obitelji.
-Sve što sam postigao u životu ne
bi bilo moguće napraviti bez velikog
razumijevanja supruge i ostatka obitelji. Shvaćali su me i podržavali. Supruga Vesna pjevala je u sva tri 'moja'
zbora. I često je kritičar, kaže što joj
se sviđa, a što ne. Ponekad je i poslušam – otkrio je Antun Kranjčec.
DAN GRADA
29. ožujka 2013.
9
Nikola Novosel, Počasni građanin Ludbrega
‘Ludbrežan u dijaspori u Križevcima’
sestra Štefica i sad živi u Ludbregu.
Imam žive još dve sestre, Vera je u
Varaždinu i Nada u Koprivnici. U
Križevcima sam više od 40 let, ali
sam ostal vezan za Ludbreg i često
dolazim. Čak se Križevčani srdiju
dok im velim da sam ja ‘Ludbrežan u
dijaspori u Križevcima’ – duhovito
je prokomentirao Nikola.
Kako je onda završio u Križevcima?
-Htel sam upisati glazbenu školu
i išel sam pitat za stipendiju. ‘Kakva
glazbena – evo ti stipendija za poljoprivrednu’- rekli su mi u upravi
kotara. I tak sam prvi put završil u
Križevcima u školi, srednji poljoprivredni. Prvo radno mesto sam dobil
u poljoprivrednoj zadrugi u Hrženici, a onda se osnoval kombinat
Bednja i delal sam tam četiri godine.
Pak sam dobil stipendiju, za studij
poljoprivrede, posle sam magistriral, skoro i doktoriral. Drugi put i za
stalno sam u Križevcima od 1970.
jer sam dobil posla u Poljoprivrednom centru. U penziju sam odišel
2007. godine.Objavio je više stručnih i znanstvenih radova, ali se time ne hvali. Odakle ta sklonost humoru,
šali, satiri, predstavi?
-Nije mi to od Boga nego
od roda. Svi iz familije, kak
se veli, malo smo vudreni za
to. I mama je bila vrhunski
pjevač u crkvi. Za sebe velim da sam po zanimanju
agronom i pučki zabavljač. Kajkavski humor i
satiru obožavam, to je
nekaj posebno. Istina
Bog, od toga je bilo i
koristi.Čudna je i priča
kako je završio kao
glumac u ‘Gruntovčanima’?
-Svi misle da je
Nikola i danas često navrati do Ludbrega
to bilo prek veze
Većina naših građana zna Nikolu
Novosela (72) kao voditelja zabavnih programa u Ludbregu. Šalama
i duhovitim dosjetkama nerijetko
i sad pomaže da turobna vremena
lakše prebrodimo. I na svečanosti,
mada je bio zadužen da zahvali u
ime svih dobitnika priznanja, nije
bilo sve po ‘po protokolu’. Ispričao je
par anegdota i šala, poklonio dvorani opuštenije ozračje, nasmijao goste. Kako sam kaže – lakše je rasplakati, a puno teže nasmijati ljude.
Agronom po struci, magistar
zagrebačkog poljoprivrednog fakulteta, živi u Križevcima od 1970.
godine. No, on se u Ludbregu baš i
ne smatra gostom i kaže da je Ludbrežanin.
-Otac mi je rodom iz Selnika,
mama iz Čukovca, a bake i djedi isto
iz Selnika i Čukovca, te Sigeca i goric.
Živel sam tu cijelo djetinjstvo, završil
osnovnu školu. Bil sam deveto, najmlađe dete u
obitelji,
Nikoli se za doprinos u promociji Ludbrega Grad odužio dodjelom povelje Počasnog građanina
zbog Mladena Kerstnera, ali se varaju. Legendarni Drago Bahun s televizije bil je određen za pomoćnog
režisera ‘Gruntovčana’ i zadužen za
likove. Rodom je iz jednog sela kraj
Križevci, pa nam je puno pomagal
pri ‘Velikom križevačkom spravišću’. Tak je mislil da sam ja idealni za
jedan Kerstnerov lik i otpelal me k
režiseru Kreši Goliku u Zagreb. Kod
njega doma dali su mi čitati tekst.
Golik veli Bahunu: ‘To nije to!’ Mene
sram kaj bi v zemlju propal. A Golik
onda: ‘Ali, riješili smo mi nešto drugo’. Oni su mene planirali za odbornika Matulu, a Golik je u meni videl
Tunu Pišpeka. Golik je vrhunski
režiser, uostalom njegov ‘Tko pjeva
zlo ne misli’ je broj 1 našeg filma. Na
snimanju sam poslušal samo njega,
kaj mi je rekel to sam delal. Dojmovi
o tome su jedinstveni. Poslije su došli ‘Dirigenti i mužikaši’ i druge uloge
na filmu i TV.Velika ljubav mu je zborsko
pjevanje.
-U zagrebačkom zboru ‘Ivan Goran Kovačić’ pjeval sam punih 40
godina. U Zagreb sam putoval i na
probe. Pjevanje mi je bilo jedini pravi hobi. Pri grkokatoličkoj biskupiji u
Križevcima osnovali smo katedralni
zbor i tu sam pjeval tak dugo dok me
zdravlje bolje služilo.Dobitnik je mnogih priznanja i
nagrada.
-Dobil sam priznanje od županije
i Grada Križevaca, prije i jedno ludbreško. Prije par mjeseci predsjednik Josipović me odlikoval Redom
Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Ovo priznanje Ludbrega me
iznenadilo, ali mi je izuzetno drago.
Počasni građanin po meni ne mora
biti rodom domaći, ali moraš nekaj
napraviti i dati za taj grad, kraj. Ne-
kaj sam valjda napravil za Ludbreg,
pomogel mu u promociji, a navek se
da i više. Ludbreg ima potencijala da
još bolje razvije programe u kulturi,
zabavi. I trebal bi. Velika je stvar kaj
je pokrenut i očuvan Dan Centra
svijeta. Ima tu i drugih događanja
koja su vredna. To treba očuvati.Bio je član humanitarnih i
drugih udruga, a dugogodišnji je
SDP-ovac. Na kraju smo doznali i
odakle mu nadimak – Miško.
-Ostal mi je iz mlađih dana ‘glumačke karijere’. U školi u Križevcima
glumil sam u komadu gde su glavni
likovi bili Francek i Miško. Eh, ja
sam bil taj drugi. Na studiju su se
studenti iz Križevci zmislili predstave i šalili se. I tak sam ostal Miško.
Posvud me tak zovu, a Nikola sam
samo v Ludbregu – kazao je Nikola
Novosel-Miško, Počasni građanin
Ludbrega.
Dobitnici Zahvalnica Grada Ludbrega
Nadica Havaić (Ludbreg) - za
neprekidnih 35 godina rada kao
odgajateljica u vrtiću 'Radost' i
izniman doprinos u predškolskom
odgoju i obrazovanju.
Edita Kutnjak-Zlatar (Ludbreg) - za pokretanje i organizaciju
brojnih programa i aktivnosti za
djecu i odrasle u Gradskoj knjižnici
gdje je trenutno vršiteljica dužnosti ravnatelja
Nenad Novosel (Ludbreg)
– rukometni trener i sportski pedagog za uspjeh s ludbreškim kadetima koje je uveo u prvoligaško
društvo što je povijesni uspjeh RK
'Ludbreg-MB'.
Martin Moslavac (Ludbreg)
- umirovljenik, za rad u mlinu nekadašnje Bednje gdje je obnašao
najviše rukovodeće poslove, za
djelovanje u Pčelarskom društvu i
rad u pčelarstvu.
Marijan Horvat (Ludbreg) – za
više od 100 darivanja krvi, kao i za
doprinos u promociji ove humanitarne djelatnosti za što je primio visoka
priznanja Hrvatskog Crvenog križa.
Tihomir Bendelja (Hrženica)
- član Ludbreških mažoretkinja i
Twirling kluba, za osvojenih niz
državnih, europskih i svjetskih medalja pod obilježjima Grada Ludbrega.
Matija Vrbanić (Selnik) - jedan
od osnivača Udruge uzgajivača
malih životinja Kanarinac, za svoj
uzgoj osvojio je puno medalja na
izložbama na kojima je i sam međunarodni sudac
Štefanija Horvatić (Ludbreg)
– za rad u Udruzi umirovljenika
i u Mjesnom društvu Crvenog
križa, skrb za starije i nemoćne,
a djeluje i na očuvanju kulturne
baštine.
Marijan Kovačić, (Vinogradi
Ludbreški) posmrtno – jedan od
osnivača teniskog kluba i pokretač
raznih teniskih programa, branitelj
Domovinskog rata, ratni vojni invalid. Iznenada preminuo 1. veljače.
Antonio Štefanek (Hrastovsko) – za dugogodišnje vođenje
ŠNK Zadrugar, rad u ostalim udrugama, te na promociji Grada kroz
međunarodni rock-koncert koji je i
humanitarnog karaktera.
Milka Kučeković (Čukovec) –
za dugogodišnje djelovanje kao
Dobitnici Zahvalnica Grada Ludbrega
darivatelj krvi i aktivistica Crvenog
križa, te predstavljanje srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega u
tri mandata.
Stjepan Triplat (Ludbreg) doktor veterinarske medicine, već
dulje od 20 godina predano i stručno radi u struci, a građani ludbreškog kraja iznimno cijene njegov
rad.
Slavica Petrović (Ludbreg) najstarija članica Mješovitog pjevačkog zbora Podravina za više
od 35 godina bavljenja zborskim
pjevanjem i promociju kulture pjevanja i zbora.
Slavo Međimurec (Apatija) za dugogodišnji rad u Transportu i
Lukomu, te u udrugama udrugama
u Apatiji gdje uživa veliko poštovanje i ugled mještana.
Velimir Kolak (Ludbreg)- za
35 godina rada najprije u djelatnosti automehaničarskih usluga,
a potom i uslugama građevinskim strojevima, autopraonice i
vulkanizacije.
Goran Horvat (Selnik) – za
rad u MVO i udrugama u Selniku gdje je dao velik doprinos razvoju i gradnji sportske i druge
infrastrukture u naselju, bio je inicijator mnogih aktivnosti.
Pekara Beny (Ludbreg, vlasnik
Nok Kajtazi) – za dugogodišnje
svakodnevno darivanje pekarskih
proizvoda 'Ludbreškom suncu' i
donacije drugima, te prigodom raznih gradskih manifestacija.
10
DOGAĐAJI
29. ožujka 2013.
Tržnica – važan dio kulture i tradicije
Vladavina okusa i mirisa
Tržnice su poznate kao prvi
i najizravniji način ponude i
prodaje hrane poljoprivrednika, što je kupcima oduvijek
pružalo velik izbor domaćih
proizvoda i sigurnost uporabe
namirnica. Stoga, tržnica se
smatra posebnim dijelom kulture, tradicije i nasljeđa. Nema
ljepšeg osjećaja nego namirnice
za obrok potražiti kod 'kumice
na placu', a vazu na stolu ukrasiti mirisnim cvijećem, koje su
marljivo i s ljubavlju njegovale
i zalijevale žene iz našeg kraja.
Upravo zbog toga je ludbreška
Gradska tržnica postala članica Udruge hrvatskih tržnica s
ciljem prodaje domaćih proizvoda, kao jedna od 30 tržnica
u našim gradovima.
-Na ludbreškoj tržnici stalnih je 20-ak proizvođača. Želja
je potaći svijest građana da od
domaćih proizvođača kupuju
domaće proizvode. Želimo
uključiti nove proizvođače koji
možda nisu koristili tržnicu -
Domaći sir i vrhnje - odličan izbor
Uskrsni
stol
kaže Sanja Stručić, voditeljica
Tržnice.
Kako bi se tržnica još više
približila kupcima, organizirat
će se razna događanja korisna
posjetiteljima, a neka će biti i
humanitarnog karaktera.
Povodom Uskrsa, točnije
30. ožujka na Veliku subotu,
ponuda će biti bogatija i prilagođena blagdanu, pa će se
predstaviti proizvođači hrena,
meda, jaja, prgica i ostalog sira,
bučinog ulja, domaćih kola-
Bogat izbor povrća uoči Uskrsa s obveznim hrenom
Slatki kutak
Narodna poslovica glasi:
-Daj ti Bog uskrsni doručak,
božićni ručak i fašničku večeru cijelo ljeto'. Ona nam
zapravo govori o našim tradicionalnim običajima. Iako
ne smijemo i nećemo zaboraviti na najvažniju dimenziju Uskrsa koja nas treba
voditi, a to je ljubav, vjera
i nada, običaj je da za tako
važan blagdan pripremamo
i poseban svečani uskrsni
stol. Za blagdan Uskrsa to
je posebno važno jer se na
blagdanski stol stavlja najbolje što kuća ima. Postoji
niz tradicionalnih slastica
koje se pripremaju za uskrsne blagdane. Podsjećamo
na jedan starinski recept naših kuhinja za uskrsni stol, ali
nudimo vam i jedan novijeg
doba. Pripreme su vrlo jednostavne, a kolači su ukusni
i zasigurno ćete ukućane i
goste razveseliti ovim poslasticama za blagdane.
ča, mladog luka, zelene salate
i ostalog povrća, kao i raznih
ukrasa, uključujući i cvijeće.
Posjetitelji će moći uživati
u degustiranju tih domaćih
proizvoda i vina, a degustacija
će biti od 9-13 sati. Posebna
događanja organizirat će se
i nakon blagdana. Tako će se
na Međunarodni dan zdravlja
posjetiteljima na tržnici omogućiti mjerenje šećera u krvi
uz prigodnu prodaju narcisa,
čiji će prilog ići u humanitarne
Biskupski kruh
(starinski recept)
Sastojci i priprema: miješajte 5 cijelih jaja s 30 dag
šećera na pari ili na sasvim
laganoj vatri. Kad se smjesa
zgusne maknite s vatre i dodajte 30 dag brašna, naribanu koricu limuna i naranče,
šaku narezanih oraha, 1 šaku
grožđica, 1 štangicu naribane ili rastopljene čokolade, te
1 prašak za pecivo. Kalup namažite margarinom i pobrašnite. Ulijte tijesto i pecite oko
45 minuta na laganoj vatri.
Čokoladni kuglof
(noviji recept)
Sastojci za tijesto: 20 dag
čokolade za kuhanje, 10 dag
brašna, 15 dag šećera u prahu,
6 jaja, 7,5 dag maslaca ili mar-
Domaća ponuda na tržnici – bučino ulje
svrhe. Također će se održati
Dani jagoda, pa Dani mladoga krumpira i slična prigodna
događanja vezana uz sezonsku
ponudu proizvoda.
Željka Namesnik
Uskoro će ponuda biti još bogatija –kažu prodavači
garina, 1 vrećica suhog kvasca, 3 žlice ruma, malo soli.
Priprema: na pari otopite čokoladu, prelijte je u
zdjelu i još toploj dodajte
7,5 dag omekšanog maslaca, šećer u prahu i pjenasto izradite. Dodajte jedan
po jedan žumanjak stalno
miješajući. Pomiješajte 10
dag brašna s kvascem i
dodajte smjesi. Posebno
istucite bjelanjke s malo
soli u čvrsti snijeg. U smjesu dodavati postupno žlicu
po žlicu bjelanjle uz lagano
miješanje kuhačom. Kalup
premažite
margarinom,
pobrašnite i ulijte smjesu.
Pecite u dobro zagrijanoj
pećnici najprije 5 minuta
na 190 C, a potom još 35
minuta na 180 C. Po želji,
kolač ukrasite tučenim slatkim vrhnjem ili posipajte
šećerom u prahu.
Pripremila: Željka Namesnik
Katica Sačer ponovno predsjednica
Udruga umirovljenika i
starijih osoba Ludbreg koja
osim ludbreških okuplja i
umirovljenike iz Općine Sveti Đurđ održala je redovitu
izvještajno-izbornu skupštinu. Udruga broji više od 600
članova, te je iza Gradskog
društva Crvenog križa druga
po brojnosti. Na novi mandat
od 4 godine za predsjednicu
je izabrana Katarina Sačer iz
Ludbrega koja je ovu zahtjevnu dužnost veoma uspješno
obavljala i proteklih 6 godina.
Skupština je usvojila uobičajene izvještaje za proteklu
godinu i program rada za
naredno razdoblje. Skupštinu su posjetili predstavnici
Umirovljenike je pozdravio ministar Mrsić
gradskog SDP-a, a iznenadio
je dolazak gostiju iz Zagreba
– ministra Mrsića i saborskog
zastupnika Habeka. (dv)
29. ožujka 2013.
Za život uvijek ima nade
U Hrvatskoj se 23. ožujka
obilježava Dan narcisa kada se
na trgovima u 30-ak gradova
prodaje žuto proljetno cvijeće
koje je simbol života - narcise. U
Ludbregu je drugu godinu zaredom akciju podržala Udruga
žena u borbi protiv raka dojke
‘Narcisa’ Ludbreg na čijem je
čelu Nada Kapusta.
-Udruga je osnovana prije
godinu dana, a već ima 130 članica, ali i petoricu muškaraca.
Unatoč lošem vremenu i besparici odaziv građana za kupnju
‘Ludbreške narcise’ će novac od prodaje dati zaza kupnju sonde za pregled dojke
I muškarci su kupovali
narcisa bio je jako dobar. Dosad
smo prikupili oko trećine sredstava potrebnih za sondu ultrazvučnog aparata za pregled dojke od ukupno 4.000 eura koliko
košta. Aparat je puno skuplji,
a kupit će ga dr. Lukić, te će se
na njega namjestiti sonda koju
ćemo mi donirati kada skupimo
cijeli iznos. Tada žene iz našeg
Mjesno društvo
Crvenog križa Ludbreg
U mjesnim društvima Crvenog križa u sklopu Gradskog društva održavaju se godišnje skupštine na kojima se
uručuju zahvalnice višestrukim darivateljima krvi. Tako
je bilo i u najvećem, Mjesnom
društvu Crvenog križa Ludbreg kada su nedavno priznanja i zahvalnice primili
članovi koji su krv darivali od
10 do 40 puta.
Za 40 darivanja dobitnici
priznanja su: Dejan Bobnjarić, Domagoj Busija, Zdravko
Horvat, Zlatko Jantol, Miljenko Miklošić i Velimir Špikić.
Za 30 Stjepan Triplat i Anka
Šolaja, za 25 darivanja Katica
Horvat, dok su Mirjana Blažević, Smiljana Herag, Ružica
Jalšić, Branko Kranjčec, Mile
Simev i Dražen Šagi primili
zahvalnice za 20 darivanja.
Zahvalnicu za 10 darivanja
kraja neće dugo čekati na red za
pregled ili putovati u druge gradove, a smanjit će se i cijena participacije koja je trenutno 250
kuna. Ako skupimo više novaca
ostatak ćemo donirati za jednu
širu akciju na kupnji linearnog
akceleratora za liječenje oboljelih od raka – rekla je Nada.
Danom narcisa želi se podići
svijest o potrebi preventivnih
pregleda dojki jer onaj karcinom
koji je otkriven na vrijeme može
biti izlječiv. Tumor na dojkama
se može pojaviti već u kasnim
tinejdžerskim godinama, a posebno nakon 50 godine života.
Zato, odazovite se na preventivne preglede i uključite u udrugu
‘Narcisa’. (dv)
Priznanja darivateljima
Zahvalnica i za Melitu
dobila je Melita Bačani. 'Poticajnu' zahvalnicu za prvo
darivanje primili su Vedran
Kušter, Dario Posavec i Siniša
Stanojlović. Pohvalno je što
se u akcije uključuju mladi,
pogotovo mlade žene jer ih
ima malo i teže se odlučuju na
ulazak u obitelj darivatelja.
-Četiri sam godine darivateljica, suprug je i dulje, pa mi
je on bio poticaj i uzor da se
i ja uključim. Kada napunim
dozu osjećam se puna energije. Ponekad ljudi počnu s
darivanjem tek kad se nešto
loše dogodi u njihovoj obitelji. Treba više mladih, ne trebaju se bojati. Darivanju bi se
trebao priključiti svaki zdrav
mladi čovjek. Važno i ovakvo
zajedničko druženje darivatelja – poručila je Melita Bačani, dobitnica priznanja za
10 darivanja.
U vodstvu Mjesnog društva zadovoljni su odazivom
svog članstva na akcije darivanja.
-Ludbreg je bio među prvima u Hrvatskoj koji je za-
počeo, organizirao i razvio
ovu djelatnost. To možemo
zahvaliti dobrovoljnim darivateljima i mnogobrojnim
aktivistima našeg Gradskog
društva, njegovim djelatnicima. Mi u Mjesnom društvu
želimo povećati članstvo i
broj darivatelja, s još više mladih - rekla je Ljerka Henec,
predsjednica Mjesnog društva Ludbreg.
Uz usvajanja izvješća o
radu i financijskom poslovanju za prošlu, na skupštini je
usvojen plan rada za ovu godinu.
Skupštine mjesnih društava odvijale su se tijekom zime
u čitavom ludbreškom kraju
i u većini naselja su održane
zajedno sa skupštinama ostalih udruga i vijeća mjesnih
odbora.
Marina Hižak
Ludbrežani u Strumici
Veseli Ludbrežani spremni za povorku
Tisuće ljubitelja maskenbala sredinom ožujka posjetilo je
makedonski grad Strumicu
koji je važna točka na svjetskoj
karti karnevalskih gradova. U
trodnevnoj avanturi sudjelovalo je 30-ak Ludbrežana koji
su nosili kostime Asterixa i
Obelixa, bile su tu galsko-ludbreške ljepotice i ljubavni par
Kleopatra i Cezar. Tako su
posjetitelji upoznali Ludbrežane, članove 'Črnog mačka
ludbreškog' koji su se pridružili skupinama iz Turske, Slovenije, Bugarske, Srbije, te domaćim skupinama. Karneval
u Strumici ima tradiciju dugu
3,5 stoljeća i domaćini žive za
taj događaj kojemu je, eto, i
Ludbreg dao doprinos. Simpatični Makedonci jesenas su
oduševili posjetitelje ludbreškog Jesenskog karnevala, pa je
Ludbreg sada uzvratio posjet
Strumici.
TU OKO NAS
11
Rotary klub Ludbreg
Novčane nagrade za
studente i učenike
Rotary club Ludbreg
proveo je natječaj radi
nagrađivanja
najboljih
srednjoškolaca i studenata
Grada Ludbrega, te općina
Martijanec, Sveti Đurđ, Mali
Bukovec i Veliki Bukovec.
-Na prijedlog Komisije
za provedbu natječaja za
izvrsnost Rotary klub je odlučio o nagrađivanju sedmero studenata i četvero
učenika srednjih škola u
četiri kategorije za uspjeh
u školovanju u 2011/2012.
školskoj, odnosno akademskoj godini. Podržavamo i nagrađujemo izvrsnost, pa su bolje ocjene
kandidata na natječaju bile
glavni kriterij pri donošenju odluke. Možemo biti
radosni što je i ovaj natječaj pokazao, a to je četvrta
godina zaredom otkako ga
provodimo, da ludbreška
regija ima niz mladih koji
uzornim marljivim radom i
talentom zaslužuju nagrade. A ono što čine u školovanju nisu na ponos samo
svojim obiteljima već i cijeloj našoj sredini – prokomentirao je Božidar Hajsok,
predsjednik Rotary kluba.
U kategoriji poslijediplomskog studija nagrada će se
dodijeliti Mateji Crnković iz
Ludbrega, studentici Prav-
nog fakulteta u Zagrebu.
Kod redovitih studenata
dodiplomskih, diplomskih,
stručnih odnosno integriranih studija nagradit će
se Tea Car iz Ludbrega, studentica Grafičkog fakulteta
u Zagrebu, Mateja Jelaković
iz Sigeca, studentica zagrebačkog Filozofskog fakulteta, zatim Marta Kiš iz Karlovca, studentica PMF-a, Nives
Kranjec, iz Ludbrega, studentica Sveučilišta u Zadru,
Nikolina Nemec, iz Sv.Petra,
studentica Hrvatskih studija u Zagrebu i Petra Sačer iz Sesveta, studentica
Geotehničkog
fakulteta.
U kategoriji učenika srednjih škola nagrade će se
dodijeliti Nikoli Šalgaju iz
Obrankovca i Ivani Kladić
iz Vinograda Ludbreških,
učenicima Gimnazije Varaždin. U posljednjoj kategoriji učenika srednjih
škola sa četverogodišnjim
trajanjem, osim gimnazije
i strukovne, nagradit će se
Robi Špoljarić iz Sudovčine i Anamarija Jelaković iz
Sigeca, učenici Gospodarske škole Varaždin. Rotary
klub Ludbreg će nagrade
predati na prigodnoj svečanosti na Veliku subotu,
30. ožujka u hotelu 'Amalia'
u 16 sati.
12
K U LT U R A
29. ožujka 2013.
Pjesme o ženama
Bezbroj je stihova i glazbenih djela napisano o ženama i ljubavi koje su nepresušno vrelo nadahnuća.
Gradska knjižnica 'Mladen
Kerstner' prigodno nas je
podsjetila na to na glazbeno-poetskoj večeri na praznik, Dan žena, 8. ožujka.
Gost večeri Vlado Mihaljević Kantor, poznati svestrani međimurski umjetnik,
uz gitaru je otpjevao i niz općepoznatih pjesama mnogih
autora o ženama i ljubavi.
-Ženstvenost ima puno
lica, a jedno od njih je i
ljubav koja je vječita inspiracija – kazala je Zdenka
Moslavac koja je vodila kroz
program.
Stihove su čitali Snježana Hranić, Ksenija Mihin,
Čitanje prekrasnih stihova o ženama i ljubavi
Zdenka Moslavac, Aleksandar Horvat i Edita KutnjakZlatar. Žene i ljubav kao
tema poezije i glazbe, te su
se večeri kroz mnoštvo stihova i pjesama, što sretnih a
što tužnih, još jednom usadili u srca posjetitelja.
U znak sjećanja na romantičnu večer glazbe i poezije, gost i organizator programa svim posjetiteljima
Na sam praznik 8. ožujka žene su proslavile svoj dan uz pjesme i stihove
podijelili su pjesme s potpisom autora i mali poklon
- cvijet šafrana napravljen
od papira iz kreativne radionice Knjižnice. Svečana
dvorana dvorca Batthyany
bila je primjereno okružje
za nezaboravnu večer romantike. (ah)
Izložba u čast grada Još o ludbreškim kazališnim družinama
Likovno udruženje Ludbreg u sklopu proslave Dana
grada postavilo je izložbu slika s motivima grada. Izložene
slike nastale su na likovnim
kolonijama koje su se organizirale u povodu proslave
Dana grada. Izloženo je 14 slika, ulja na platnu, a autori su:
Željko Breka iz Donje Stubice, Drago Cvijetić iz Zaboka,
Marija i Ivan Čukelj iz Stubičkih Toplica, Nataša Ivanuša iz
Poljanca, Radmilo Mihajlović
iz Gornje Stubice, te Zoran
Miljković iz Varaždina.
Izložba se može razgledati
u hotelu 'Amalia'.(mh)
Hvar 1957. - Ludbreg dobio nagradu za ‘Slučaj Forester’
Ludbreg na slikama
Priče za laku noć u travnju
3. travnja - Janosch: Hodi, idemo naći blago
10. travnja - S. Lovrenčić i S. Lukić: Vendolin iz
Krojačke ulice
17. travnja - Rozalija Ovčar: Korjenčica
24. travnja - Tri čarobne priče (perzijska priča)
Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati na Dječjem
odjelu Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’ Ludbreg.
Zanimljiv tekst o ovoj temi imali
smo u prošlom broju, pa evo i malog
dodatka. Donosimo fotografiju Amaterskog kazališta Ludbreg koja je s
predstavom 'Slučaj Forester' osvojila
prvu nagradu na natjecanju kazališnih
Kazališni amateri Ludbrega iz 1942. godine
amatera u Hvaru 1957. godine. S lijeva
su Željko Vindakijević, Rade Milanović,
Mirko Prokeš, Drago Novak, Mladen
Kerstner, Neda Uhitil–Kerstner, Josip
Gerić, Ela Gerić i Vera Runjak. U prošlom broju potkrala nam se greška u
potpisu fotografije. Na drugoj fotografiji iz 1942. je postava na kojoj su: Vera
Kemec (Jalšić), Zlata Magić, Draga Hrešć (Kišić), Anica Kolak (Petrač), Dragica
Gerić (Ružić), Štefica Hrešć, iza Micika
Novak i Ela Hodjar (Gerić).
Ususret 3. Dječjim folklornim susretima u Centru svijeta
Mali folkloraši dolaze 13. travnja
KUD Anka Ošpuh treću
godinu zaredom priređuje
Dječje folklorne susrete u
Centru svijeta, smotru najmlađih koji njeguju ples i pjesmu. U Ludbreg stiže 5 grupa
malih folkloraša, od naših
najbližih susjeda iz Martijanca do Slavonije.
-Prvu smotru organizirali
smo po uzoru na naše folklorne susrete odraslih kako
bismo najmlađima dali priliku da se druže s vršnjacima iz
drugih dijelova Hrvatske koji
se bave sličnim aktivnostima i
da pokažu što znaju. Iako naš
mali folklor sudjeluje na dječjim smotrama drugih društava, biti domaćin smotre je
sasvim novo iskustvo. Nadam
se da smotrom doprinosimo
nastojanju da djeca iz našeg
KUD-a kroz igru, ples i pjesmu od najmlađe dobi zavole folklor. Pozivamo građane
Ludbrega i okolice da se, kao
i svaki put, odazovu u što ve-
ćem broju kako bi mališanima
dali podršku za njihov trud rekao je Aleksandar Horvat,
predsjednik KUD-a.
Inače, 30-ak članova dječjih folklornih grupa našeg
KUD-a je krajem ožujka sudjelovalo na smotri dječjeg
folklora u Cestici s koreografijom 'Križevo u Slavoniji',
kojom se kroz dječje pjesme i
ples pokazuju običaji i želje za
dobrim urodom žita i zdravljem.
-Djeca se jako trude, pa je
ova smotra prilika da i izvan
Ludbrega pokažu što znaju. Oni jako vole pozornicu,
ali se vole družiti i putovati.
Koristim priliku da zahvalim
svim roditeljima na podršci rekla je Maša Horvat, jedna
od voditeljica dječjih grupa
folklora.
Dječji susreti u Centru svijeta priređuju se 13. travnja u
dvorani Pučkog otvorenog
učilišta u Ludbregu u 17 sati.
29. ožujka 2013.
Gradska knjižnica u
povodu Dana grada
Izuzetno zanimljiv program u
povodu proslave i obilježavanja
Dana Ludbrega priredila je Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen
Kerstner' – predavanje pod nazivom 'Stari Ludbrežani s Trga Svetog Trojstva'.
Predavanje je pripremila suradnica Knjižnice Ludbrežanka Vlasta
Kudrna. Za taj se događaj studiozno
pripremila i obavila opsežno istraživanje listajući dostupnu dokumentaciju, usmenom predajom i drugim
metodama kako bi vjerodostojno
predstavila stari Ludbreg.
-Ljudi obično trg doživljavaju
kao središnji prostor svoje životne
sredine. Tako je i s našim trgom.
Nekad su tu bile male, duge kuće
zbog tako oblikovanih parcela koje
su se prostirale uzduž dvorišta. To
su bile kuće obitelji Milhofer, kasnije
Ružić i Havaić, zatim Hrešćeva kuća
(navodno izgrađena na temeljima
Crkve sv. Ivana), pa kuća šnajdera
Dolovskog i supruge mu Sabine. Lauscheva kuća bila je na uglu s istočne strane. Nasuprot je bio stambeni
objekt u vlasništvu crkve namijenjen za iznajmljivanje, a taj novac za
izdržavanje svećenika. Kasnije je to
bila zgrada policije. Južnu stranu
zatvarala je kuća obitelji Somogji,
najmlađi sin Zvonimir imao je nadimak Bur, otac Velikog i Malog, kako
su mu zvali sinove, bio je poznat po
svojoj luli – ispričala je Vlasta.
A kako je bilo u nastavku južne
Stari Ludbrežani s trga
Početak programa najavljen je uz pratnju bubnjeva
Predavačica Vlasta Kudrna
strane.
–U nastavku je bio hotel 'K orlu',
kupuje ga Viktor Fizir i imenuje 'K
crnom orlu'. Zatim je bila kuća Weinrebe, tu je danas pivnica, pa župna
crkva, a preko puta kuća koju je dao
izgraditi župnik Matija Crnković za
časne sestre. Nasuprot pivnice je bila
kuća obitelji Kerstner, dom našeg
književnika. Kešnerovi kako su ih
zvali Ludbrežani, bili su vlasnici ciglane i poznati licitari – priča Kudrna.
Zapadni dio trga zatvarale su
obiteljske kuće i male uslužne obrtničke radnje.
-Susjedi Kešnerovima bili su
Grossovi, kasnije kupuju kuću Žnidarići, pa obitelj Kancijan. Do njih je
bila brijačnica Ivice Panića, a odmah
pored pekara Čavec. Kod njihove
susjede učiteljice Marije Fizir slabiji učenici polazili su dodatne sate
U Ludbregu gostovali Hrvati iz Pečuha
Kazališna predstava mađarskih Hrvata
Proslavu rođendana Ludbrega
uveličali su Hrvati iz mađarskog dijela Baranje. Iz Pečuha je u Ludbreg
stiglo njih osmero i dopremilo scenu
i garderobu za kazališnu predstavu
'Državni lopov' Fadila Hadžića.
-Mađarska je naša domovina, ali
smo jako uzbuđeni svaki put kad dođemo u Hrvatsku. Putovali smo više
od tri sata, a došli smo iz petog po veličini grada u Mađarskoj s oko 150.000
stanovnika. Znate za Franca Liszta,
najpoznatijeg mađarskog skladatelja
i pijanista svih vremena, koji je volio
stvarati u Pečuhu, pa je njegov kip postavljen na balkonu biskupske palače
– rekao je Rafael Arčon, voditelj delegacije Hrvatskog kazališta Pečuh.
Stipan Đurić je Hrvat iz Santova
u Mađarskoj blizu granice s Hrvatskom, Goran Smoljanović je Hrvat
iz Bjelovara na magisteriju glume
u Osijeku, a Rafael Arčon je Mađar
rodom iz vojvođanskog Sombora i
živi u Pečuhu.
Hadžić je autor više od 50 kazališnih komedija i spada među najizvođenije hrvatske komediografe.
'Državni lopov' već je izveden više
od 260 puta, a u njemu su ruglu
izvrgnute društvene negativnosti,
osobito korupcija. Autor ne nudi
rješenja već računa na svijest publike da prepozna negativnosti i bori
se protiv njih. Hrvatsko kazalište
Pečuh premijeru 'Državnog lopova'
imalo je prije godinu dana i već ju je
izvelo 16 puta. Priča je to o dvojici
zatvorenika, jedan je sitni lopov i ženidbeni varalica, a drugi 'državni lopov' povlašten čak i u zatvoru. Treći
lik je ne odviše bistar dobroćudni
čuvar koji mašta o unapređenju. Redatelj predstave je Stipan Filaković,
rekviziter Jozo Kovačević, a garderobijerka Katica Bunjevac.
Slijeva Stipan Đurić, Rafael Arčon i Goran Smoljanović na ludbreškoj pozornici
O Pečuhu i Hrvatima
Pečuh je smješten na obroncima planine Meček. U vinorodnom kraju
gdje se proizvode nadaleko poznata vina, uz većinsko mađarsko stanovništvo, Hrvati žive u suživotu s još 7 nacionalnih manjina. Imaju svoju
opću školu i gimnaziju koje obje nose ime našeg najpoznatijeg književnika Miroslava Krleže, a u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku. U
gradu sveučilišta, kulture i turizma posebnost je ograda iza crkve sv. Petra
na kojoj su ‘zaključane ljubavi’ gdje na zaključanim lokotima pišu imena
parova iz studentskih dana kao simbol njihove neraskidive ljubavi.
Hrvati iz Pečuha i Ludbreg već nekoliko godina surađuju na polju kulture, pa je Puhački orkestar Ludbrega u nekoliko navrata gostovao u tom
mađarskom gradu i okolici.
-Ubrzo nakon početka osjetio
sam da se publika uživljava u komediju. Glumcima je tada lakše jer publika aktivno sudjeluje. Istina, jednoj
gospođi je zazvonio mobitel, pa se
nadvikivala s nama kada se javila na
poziv. Tu sam imao malo problema s
tekstom jer smo bili bez šaptača, ali
sam se dobro izvukao. Odlično sam
se osjećao, a pljesak publike na kraju
je najbolja nagrada za glumce – rekao je Goran Smoljanović, u predstavi varalica Kiki Puškar.
Šteta što dvorana nije bila puna
iako je ulaz bio besplatan, jer prisutni su uživali i dugotrajnim pljeskom
na kraju pozvali glumce na ponovni
izlazak. Oni koji nisu došli, propustili su izvanredan kazališni događaj.
Dražen Vađunec
K U LT U R A
13
U knjižnici je postavljena izložba fotografija starih Ludbrežana
učenja gradiva. Do njezine kuće su
radnje - krojački obrt Edo Perin i
Franjo Grabušnik. Knjižaru i malu
tiskaru držao je Somogji. Adolfa
Zorjana s trga pamtimo po elegantnom hodu sa štapom. Dalje su bili
mesari Koder, kući iza prvi vlasnici
bila je obitelj Kollaj, a kasnije Marija Dragić koja je kuću prodala
fotografu Bogadiju. Do njih je bio
slastičar Stjepan Burić, te obitelj
Crljenica koja je držala ugostiteljski
objekt. Nasuprot, na mjestu današnje pošte i banke, bila je osnovna
škola, građevina sa stanom u kojem
su živjeli ravnatelji Miškulin, Strašek i Bedenic – kazala je Vlasta.
Trg se formalno proteže i na dio
koji obuhvaća dvorac Batthya-
ny i zgradu današnjeg učilišta.
-Između dvorca i današnje zgrade
Učilišta gdje je danas cesta prema
mostu bio je vatrogasni dom, važno
okupljalište. Vatrogasne zabave su
bile jako popularne. Imale su stroga
pravila ponašanja – kaže Kudrna.
Predavačica je na kraju podsjetila na
još dva stara 'stanovnika' trga.
-To su Jokin dud kod slastičarnice i lipa usred trga.Lipu je 1925. godine posadio
sokolaš Vid Veršić kako bi obilježili
1.000 godina hrvatskog kraljevstva.
Inače, u Gradskoj knjižnici može
se vidjeti i vrlo zanimljiva izložba
fotografija o starim Ludbrežanima i
Ludbregu.
Ana Havaić
Izložba slika velikih majstora
Obilježavanju Dana grada Ludbrega doprinos je dala udruga
‘Artum’ u Galeriji ZB Art. Poklonici
umjetnosti u prostorima galerije
mogu vidjeti izložbu ‘Ozračje vremena’ s 18 slika. Riječ je o uljima na
platnu, staklu, lesonitu i crijepu, te
akvarelima, dekoritu, bakropisu, crtežima, pirografiji i sadri, a motivi su
uglavnom iz seoske svakodnevnice.
Dio radova pripada naivnom slikarstvu. Također su izložene i dvije skulpture. Radi se o djelima iz privatne
zbirke Zlatka Baranašića, vlasnika
galerije koji je i postavio izložbu.
-Poklonicima umjetnosti htjeli smo približiti slikarstvo koje je
nekad visoko kotiralo, da ne ode
u zaborav. Želja je da se i podsjeti
na umjetnike koji su obilježili razdoblje hrvatske naive - rekli su Štefanija i Zlatko Baranašić.
Predstavljena su djela Jakoba
Baranašića, Josipa Generalića, Radovana Grgeca, Dragutina Mikeca,
Željka Streleca, Zvonka Šverića i
Zlatka Tušeka, umjetnika koji su
zauzeli važno mjesto u našem sli-
SRETAN I
Zlatko i Štefanija Baranašić
karstvu. Za ovu prigodu galerija
je dekorirana starim predmetima
koji daju posebno ozračje prošlih
vremena, pa uz djela stoje preša,
muljača, vile, stare grede, cigle,
struganjke, tikve.
Pokrovitelji su Hrvatski svjetski
Sabor, Turistička zajednica grada
i Grad Ludbreg. Izuzetan likovni
događaj valja svakako pogledati u
galeriji do 13. travnja. (mh)
BLAGOSLOVLJEN
USKRS
14
SP O R T
Slabiji start Podravine
u nastavak prvenstva
Vrlo brzo od početka prvenstva,
nakon samo dva odigrana susreta
Ludbrežani postaju sve udaljeniji od čela ljestvice Treće hrvatske
nogometne lige sjever na kojem su
'Mladost' iz Ždralova i 'Međimurje'
Nakon odgode prvog kola drugog
dijela prvenstva koje su 'plave bluze“
trebale igrati u Ivancu i povratka na
mjesto predsjednika Mladena Heneca, prvi je ogled bio protiv starog
suparnika 'Nedelišća'. Na svom su
stadionu Ludbrežani odigrali 2:2
ne iskoristivši čak dva igrača više u
polju. U drugom ogledu poraženi
29. ožujka 2013.
Sve dalje od samog vrha
su, pomalo neočekivano u Virovitici protiv mlađahnog domaćina s
3:0. Iako krcati kvalitetnim igračima u vezi - Mumlek, Slunjski, Hojski- Ludbrežani su imali tek rijetke
prigode. Domaćin je čekao u bloku,
odlično iskakao iz njega te iz polukontri i kontri sijao paniku u dezorganiziranoj obrani ludbreškog sastava. Dojma smo da itekako nedostaje
jedan britki branič koji bi unio malo
živosti među obrambene igrače koji
su svi odreda znalci, ali u nekim žešćim utakmicama treba pokazati
i malo više 'krvi'. U Virovitici smo
kod domaćina koji želi biti najbolji
klub u njihovoj županiji, a na najboljem su putu prema tome, primijetili
nekoliko vrlo zanimljivih igrača sve
odreda mladići s dvadesetak godina
na plećima.
Ludbrežani za vodećima sada
zaostaju već pet odnosno sedam
bodova i bit će to teško dostižno s
obzirom na raspored u nastavku sezone. Nadajmo se ipak da će majstor
Mumlek i društvo posložiti redove
te razveseliti brojne pristalice nogometa u našem kraju.
Neven Jerbić
Strijelci uoči županijskog prvenstva
Skosi, streljački klub osoba s invaliditetom iz Ludbrega priprema
se za odlazak na prvenstvo Varaždinske županije u gađanju zračnom
puškom koje će biti održano tijekom
travnja u Varaždinu. Ludbreški strijelci pripremat će se za natjecanje
na kojem očekuju dobre rezultate,
na streljani u Velikom Bukovcu, jedinom objektu u ludbreškoj regiji
namijenjenom za vježbanje gađanja
zračnom puškom. Dobro je poslužilo u cilju priprema i sudjelovanje na
memorijalnom natjecanju u Varaždinu u spomen na poznatog Dragutina Cajzeka. Naš klub imao je tamo
dvije ekipe, prva postava u sastavu
Darko Ratković, Zvonko Pokos i
Zvonko Vukina bila je treća, a druga postava za koju su gađali Zdenko
Lacić, Stjepan Hižak i Milan Katana
zauzela je šesto mjesto. Nedavno je
završena i županijska liga za veterane u gađanju zračnom puškom u
kojoj su Ludbrežanima ovog puta
izmakla odličja, pehari i medalje.
Predsjednik kluba Milan Katana
kaže da su slabiji rezultati ipak bili
očekivani:
-Česti snijeg na cestama kroz
zimu onemogućio je redovitije odlaske na trening u Veliki Bukovec. A
i u streljanu je prodrla voda, tak da
smo imali puno manje treninga od
planiranih, pa se to odrazilo na sla-
Podravina je neočekivano posrnula u Virovitici
Uz Dan grada odigrana futsal
utakmica Hrvatska-Mađarska
Spektakl na parketu
Darko Ratković
Milan Katana
bije rezultate. Eh, kad bi imali streljanu tu u Ludbregu trenirali bi sigurno
svaki drugi dan. Nadam se da bude
ideja o streljani u Ludbregu zaživjela
jednog dana, a mislim da gradnja takvog objekta i nije tako veliki trošak.
Sad se trudimo nadoknaditi propušteno da budemo što spremniji i u
boljoj formi na županijskom prvenstvu – kaže Milan Katana.
U županijskoj ligi u gađanju zračnom puškom za veterane natjecanje
se odvijalo u dvije dobne skupne.
Među strijelcima do 60 godina Ratković je zauzeo 4. mjesto, Hižak 8, a
Lacić je bio 12. Među starijima od 60
godina naši su u poretku zauzeli od
4. do 8. mjesta, najuspješniji je bio
Pokos, pa Vukina, Potočnik i Kata-
na, dok je Stjepan Markovčić bio 9.
-Liga traje ukupno osam kola,
počinje u studenome i završava sredinom ožujka. Ekipno je prva ekipa
Pokos, Ratković i Vukina zauzela 4.,
a druga ekipa Hižak, Lacić i Katana 5. mjesto. Šteta što je Ratkoviću
izmaklo postolje za par pogođenih
krugova, samo četiri do trećeg i šest
do drugog mjesta. Moram pohvaliti
Stjepana Hižaka zbog očitog napretka. Osim nas šestorice u dvije ekipe
u pojedinačnoj konkurenciji sudjelovali su Stjepan Markovčić i Franjo
Potočnik koji su također bili solidni
– kaže Katana.
Pobjednik županijske lige je varaždinski Željezničar ispred MIIV-a
Varaždin, te dviju ludbreških ekipa.
Hrvatska futsal reprezentacija
u drugoj polovici ožujka u Ludbregu se četiri dana pripremala
za sudjelovanje u kvalifikacijama
za Euro 2014. kojemu je domaćin
Belgija, dok će naši kvalifikacije
igrati u Španjolskoj. Niz treninga u
ludbreškoj dvorani dalo je mnogo
odgovora i sigurno koristilo izborniku Mati Stankoviću, a kruna ludbreških priprema bila je prijateljska utakmica futsal reprezentacija
Hrvatske i Mađarske, odigrana u
sklopu proslave Dana grada.
-Odlično nam je protekao boravak u vašem lijepom gradu, kao
i prošli puta jer znate da tu nismo
prvi put. Odradili smo niz treninga, nažalost bez ponajboljih igrača Marinovića i Despotovića koji
imaju obveze u svojim klubovima
u Kuvajtu odnosno Poljskoj. Ekipa nam je vrlo mlada i agresivna
što su mogli osjetiti i naši sportski
prijatelji Mađari. Naravno, tu ima
mjesta za poboljšanje. Kvalifikacije su u španjolskom Alicanteu,
a osim nas igraju domaćin Španjolska, te Makedonija i Švedska.
Nadam se da posljednji susret sa
Španjolskom koja je svjetska velesila neće ništa odlučivati. Šve-
đane bi onoliko koliko smo vidjeli
trebali svladati, a brinu nas Makedonci koji igraju vrlo kvalitetno –
otkrio nam je izbornik Stanković.
Prvoplasirana reprezentacija iz
kvalifikacija odlazi izravno na
EURO, u Belgiju, a drugoplasirana će put u Belgiju imati prigode
ostvariti kroz još jedan dodatni
krug kvalifikacija. Dvoboj Hrvatske i Mađarske završio je bez pobjednika 2:2, a dvostruki strijelac
za naše bio je Franco Jelovčić.
Bio je to lijep sportski poklon
Ludbregu u povodu Dana grada
jer su poklonici futsala imali prigode vidjeti pravi spektakl, a na
tribini je bilo oko 350 gledatelja.
Na adresu uprave Podravine i Grada Ludbrega stiglo je niz lijepih
riječi zahvale na gostoprimstvu i
na organizaciji boravka naše futsal reprezentacije, te same međunarodne utakmice. Nadamo se
da će naša reprezentacija ostvariti
odlazak na EURO, a da će u tome
zasluge dijelom biti i na Ludbregu
koji se i ovom prigodnom iskazao
kao pravi domaćin i omogućio
gostima boravak i uspješan rad u
Ludbregu. Neven Jerbić
SP O R T
29. ožujka 2013.
KK 'Grafičar' uspješno završio sezonu
15
Vilim Poljak, košarkaš 'Grafičara' i trener u klubu
Želimo u prvu ligu
Vodstvo kluba osiguralo i ovu nezaboravnu fotografiju za uspomenu: Grafičar-Cedevita
Košarkašima čestitala 'Cedevita'
Košarka i Ludbreg zajedno su već
40 godina. A već punih 20 godina
klub nosi ime ludbreške tvrtke 'Grafičar' koji kao sponzor dva desetljeća daje svoj doprinos razvoju kluba
i košarke u gradu. Za takav jubilej
poklonicima kraljice igara vodstvo
'Grafičara' darovalo je spektakl, gostovanje KK 'Cedevita' u Ludbregu,
ponajboljeg hrvatskog kluba što je
bio samo šlag na tortu uspješne sezone ludbreškog kluba. Gledatelji
su do vrha napunili tribunu gradske športske dvorane što u brojci
znači oko 1.000 ljubitelja košarke.
Oni su pak napravili fenomenalno
ozračje, bila je tu i bubnjarska sekcija kojoj su se pridružili i članovi
'Črnog mačka' što je doprinijelo da
to bude pravi košarkaški praznik.
Spektakl je garniran tombolom, te
već prepoznatljivom 'Time-out zonom' u kojoj se okupljaju prijatelji
košarke i podsjećaju na lijepu košarkašku prošlost, a uvjereni smo da to
znači i svjetlu budućnost. Rezultat
utakmice bio je potpuno u drugom
planu, dakako, hrvatski ovogodišnji
euroligaš lako je dobio sa 123:70.
Za KK 'Grafičar' ovo je bila sezona
za pamćenje. Treće mjesto u netom
završenoj A-2 hrvatskoj ligi ne dočarava ni približno sve ono što se
događalo u Ludbregu s košarkom
i oko košarke. Podsjetnik - na početku sezone odigran je pripremni
turnir na kojem je u finalu Grafičar
tek u finišu pokleknuo u susretu sa
slovenskim 'Radencima', zatim kao
nagradu za dobre igre u hrvatskom
kupu u Ludbregu je gostovao osječki
prvoligaš 'Sokol',a ne zaboravimo još
jedan spektakl – gostovanje mlade
hrvatske reprezentacije predvođene
Dariom Šarićem, najboljim mladim
igračem Europe u Ludbregu. Sve
to višestruko je povećalo interes za
košarku u gradu i okolici, rad škole
košarke kluba počeo je davati rezultate, a tiskan je i reprezentativan
časopis 'Trica'.
Vodstvo kluba je na ovom antologijskom susretu sa 'Cedevitom'
dobilo niz pohvala za promociju i
popularizaciju košarke, a i službeno priznanje Košarkaškog saveza
Varaždinske županije za doprinos
razvoju košarke na području regije
koje je preuzeo Franjo Beser, predsjednik KK 'Grafičar'.
Najbolji igrač 'Grafičara' u netom
završenoj sezoni, po našem sudu, bio je
Vilim Poljak – Poljo. U ludbreškoj momčadi jedan je od onih s visokim 'košarkaškim pedigreom'. Vilim (23) počeo je
igrati kao 10-godišnji dječarac u školi košarke u Varaždinu kod pokojnog Seada
Žunića, čovjeka koji je po dolasku iz Tuzle u Varaždinu, u relativno kratkom vremenu odgojio niz kvalitetnih košarkaša.
(Autor ovih redaka mora se pohvaliti da
je s njim radio u tadašnjem prvoligašu
MIV-u). Tako je pod vodstvom 'Žune'
osvojio broncu na državnom klupskom
prvenstvu što je bio izniman uspjeh.
Brzo je uočena Vilimova nadarenost, te
su ga najveći hrvatski stručnjaci s 15 godina pozvali u kadetsku reprezentaciju u
kojoj je bio na europskom natjecanju na
Kreti u Grčkoj. Njegove igre dopale su se
ljudima iz 'Cedevite' i prelazi u klub gdje
radi kod trenera Srećka Medvedeca.
-Osvojili smo s drugom ekipom jaku
B-1 ligu, a onda i A-2 ligu Centar. Bio
sam i kapetan, igrao sa sadašnjim prvotimcima Buvom i Rogićem, a osvojio
sam i srebro na državnom prvenstvu –
otkrio nam je Vilim.
Potom je niz godina bio oslonac varaždinske 'Vindije', a sa čakovečkim 'Međimurjem' igrao je kvalifikacije za A-1
ligu. S tako sjajnim referencama skrasio
se u Ludbregu.
-Tu mi je zasad odlično. Ljudi oko
kluba, a najviše Siniša Beser imaju zdrave ciljeve za koje vjerujem da možemo
ispuniti dobrim radom i zalaganjem.
I klinci su se zainteresirali za košarku,
okupili smo njih 80-ak, a rad s jednim
od uzrasta povjeren je i meni što mi je
čast. Kad smo kod treninga pohvalio bih
Dražena Cesara, trenera koji je s nama
Vilim Poljak
seniorima ostvario odlične rezultate i
ima velike zasluge za preporod ludbreške košarke. Vratili smo ljude na tribine –
zadovoljno će Vilim.
U izboru Radio Ludbrega bio je
proglašen drugim sportašem grada, a
prepun je motiva i sportskih ciljeva za
nastavak dokazivanja:
-Želja mi je da iduće sezone igramo
kvalifikacije za A-1 ligu, a za dvije godine
želim da se u Ludbregu igraju utakmice
prve lige! – ističe Vilim, pun samopouzdanja i visokih ciljeva, s ambicijama igrača kakve traži ludbreška košarka.
Prateći klub kroz sezonu zamijetili
smo da Vilim nije ravnodušnim ostavio
ljepši spol koji ga je ocijenio kao jednog
od najzgodnijih i proglasio 'traženom
robom'.
Pripremio: Neven Jerbić
16
29. ožujka 2013.
Foto rubrika za čitatelje
Zima nas nije napustila niti
u posljednjem tjednu ožujka,
ali bilo je i ‘sezonskih’ fotografija. Autori fotografija su Saša
Petrinić iz Vinograda Ludbreških koji je motive šume i fazana
pronašao u svom okružju, te
Verica Busija iz Ludbrega koja je
početkom ožujka snimila prve
ŠALJITE FOTKE!
visibabe niknule u živici pokraj
kuće. Pred nama je ipak toplije vrijeme i bujanje vegetacije,
buđenje prirode. To je krasna
prilika za zanimljive i neobične
fotografije za našu rubriku. Šaljite ih na naš e-mail:
ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Šuma u Močvaru na kraju zime (Saša Petrinić)
Fazan u vinogradu (Saša Petrinić)
Grm visibaba (Verica Busija)
Šminka za ljepši
i prirodni izgled
Dolaskom kalendarskog, valjda će doći i ono pravo proljeće, toplo s puno sunca. A tada
ćemo biti izloženiji pogledima.
Ženama će biti važno da znaju
što im može pomoći u ljepšem
izgledu. Evo savjeta kako na licu
istaći ono najljepše, a potražili
smo ih u ludbreškom kozmetičko-frizerskom salonu 'BTS'.
-Poznavanje svog lica glavni je uvjet da na pravilan način
istaknemo ljepotu, a sakrijemo
nedostatke. Najviše se to odnosi na boju puti, prema njoj se
određuje boja pudera i korektora – savjetuje Ksenija Baranašić,
vlasnica salona.
Što treba znati i činiti?
-Bitno je odabrati korektor
koji ne smije biti svjetliji ili tamniji od prirodne boje kože.
Prije nanošenja korektora do-
Ovako to lijepo izgleda,
kao Tina
Ksenija pokazuje pravilno šminkanje na Tini Novak
bro je na kožu staviti malo hidratantne kreme nakon koje
se slobodno razmaže puder.
Treba paziti da se dobro rasporedi kako se ne bi vidjela razlika
između prirodne boje kože i
boje pudera. Mnoge žene misle kako znaju nanijeti šminku,
a zapravo cijelo vrijeme griješe, kaže Ksenija i nastavlja:
-Večernja šminka treba biti
intenzivnija od dnevne, postoje i pravila kojih se treba pridržavati – tekući puder je uvečer
neizostavan jer licu daje svježinu i blistavost, oči trebaju biti
upadljivije, najbolje su tamnije
nijanse sa svjetlucavim prijelazima. Na sredinu kapka nanesemo sivu nijansu sjenila, pa
krećemo prema obrvama. Duž
oka na donji kapak stavimo
roza nijansu, a uz rub oka ide
svjetlucavo sjenilo. Uz donji rub
oka povučemo liniju crnom ili
smeđom olovkom. Na trepavice stavimo maskaru.
Obraze zarumenimo roza
bojom, olovkom iscrtamo rub
usana i zatim stavimo sjajilo.Stručnjaci kažu da će ovog
proljeća prevladavati žive boje
na kapcima, nijanse roze, bež,
ljubičaste i zelene, ovisno o prilici radi li se o dnevnom ili večernjem make-upu.
-Šminka je najbolji prijatelj
sve dok je dobre kvalitete i nanesena prema osobinama lica,
boji kose i dobi osobe. Ljudi
nisu rođeni s istim crtama lica,
tonovima kože, osobnostima,
pa svima ne odgovara isti stil
šminkanja ili vrsta šminke –
kaže Ksenija, vlasnica BTS-a.
Marina Hižak

Grad Ludbreg Obavijest o objavi javnog poziva na podnošenje

Zatraženo vraćanje suda u Ludbreg

Ludbreske_novine_79

Vrijeme ne ide u prilog

Broj 90, listopad 2014

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Novi prijatelji Ludbrega

Broj 84, travanj-svibanj 2014

Ludbreske_novine_71

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

LN 93 - Učilište Ludbreg

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

Vincekovo u ludbreškom vinogorju

GRAD LUDBREG