LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 28. VELJAČE 2013. BROJ 71 / GODINA VIII. Ludbreški fašnik : Fašnički svati i povorka maškara Naselje Selnik: /str. 10./ Prodan dio društvenog Tribina o legalizaciji bespravnih objekata doma /str. 3./ KUD Anka Ošpuh: Program u spomen na tetu Miru /str. 12./ Podnesite zahtjev do 30. lipnja /str. 8.-9./ SPORT /str. 14-15./ Naši županijski nogometni prvoligaši uoči nastavka sezone Žene iz Centra svijeta: Kulturni život Ludbrežana u 20. stoljeću /str. 13./ Zadrugar želi finale kupa Sloga jača nego jesenas 2 A KT U A L N O Ludbreg pristupio ‘sporazumu europskih gradova’ Grad Ludbreg pristupio je tzv. ‘sporazumu gradonačelnika’ europskih gradova o smanjenju emisije CO2 povećanjem energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije. Inicijativa je to Europske komisije pokrenuta prije pet godina kako bi se lokalne i regionalne zajednice potakle u cilju smanjenja štetnih stakleničkih plinova provođenjem održive energetske politike EU. Prihvaćanjem sporazuma Grad Ludbreg će vjerojatno pojačati aktivnosti na smanjenju štetnih plinova i na unapređenju energetske učinkovitosti. -Ludbreg je već krenuo s projektima povećanja energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene u vlasništvu Grada, uvođenjem učinkovitije i neškodljive javne rasvjete, racionalne uporabe energije, te sustavnim planiranjem. Potpisom sporazuma naša će obveza biti izraditi referentni pregled emisija štetnih plinova kao temelj za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada od 2020. godine, njegova provedba, kontrola i praćenje njegove realizacije, a o tome izvještavati Europsku komisiju. Naravno, treba građane i javnost informirati o mogućnostima i prednostima korištenja energije na učinkovitiji način – kaže gradonačelnik Krobot. Gradonačelnik smatra da Ludbreg neće imati problema s realizacijom svojih obveza, već da Grad očekuju mnogo veći i složeniji projekti energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. -Sporazum nije problem jer se radi o zaštiti zraka. Mi u Ludbregu nemamo zagađivače, odnosno niti jedna naša proizvodna gospodarska tvrtke nije zagađivač zraka, pa su nam najveći problem ispušni plinovi automobila. Sve nas zajedno, međutim, mora zabrinuti onečišćenje zemlje i voda. Mislim tu na problem odlagališta otpada i pročistača otpadnih voda. Predugo se s tim čekalo i guralo pod tepih. Srećom, uskoro se kreće s ovim projektima, na vidiku je kvalitetna sanacija odlagališta u Meki koju preuzima Fond za zaštitu okoliša, a pred nama je uvođenje novog, suvremenog modela sakupljanja i razvrstavanja otpada. Zaštita Bednje je problem koji bi trebalo rješavati na razini cijele županije – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot. Inače, pristupanje sporazumu je neformalno i neobvezujuće, ali dosad ga je ipak već potpisalo oko 4.300 jedinica lokalne i regionalne samouprave zemalja Europske unije. 28. veljače 2013. Pripreme za radove na komunalnoj infrastrukturi Dogovori za radove od Ludbrega do Čukovca Zima je odužila, ali to ne znači da se Grad Ludbreg ne priprema za radove na komunalnoj infrastrukturi koji bi se trebali izvoditi u prvoj polovici ove godine i kasnije. No, poznato je da nas čekaju lokalni izbori, pa se će iz 'tehničkih' razloga ne mogu pripremati projekti za koje je nužna odluka Gradskog vijeća. -Za realizaciju nekih velikih projekata neophodne su odluke Gradskog vijeća. Ali, ono će raditi još samo oko mjesec dana i bit će raspušteno zbog približavanja lokalnih izbora. No, mogu potvrditi da se pripremaju određeni radovi na komunalnoj infrastrukturi. Imamo obećanje ŽUC-a Varaždin da će krenuti s gradnjom rotora u središtu grada na križanju Ulice Petra Zrinskog, Gupčeve i Nazorove ulice. Nadamo se da će prići pripremni radovima čim se stabiliziraju vremenske prilike. Građane u Frankopanskoj ulici mogu informirati da se intenzivno priprema dokumentacija za rekonstrukciju i modernizaciju njihove ulice. Projektant već radi na projektima, a poznato je da će u Frankopanskoj napraviti kanalizacijska mreža, biciklističkopješake staze, te nova asfaltna podloga. Također se rade i detaljni planovi uređenja Gospodarske zone 'Sjever'. U proljeće se napokon očekuje asfaltiranje preostale dionice lokalne ceste Slokovec–Globočec. Dvije veće akcije planiraju se u suradnji s mjesnim odborom Čukovca. Tako se već priprema potpisivanje ugovora za sufinanciranje radova na asfaltiranju ceste koja će spojiti naselje s predjelom Plješivica u vinogorju, te ceste prema pravoslavnom groblju. Isto tako u pripremi je i dokumentacija za radove na asfaltiranju odvojka Kranjčec u Vinogradima Ludbreškim. Osim ovog, radi se i na projektu uređenja ulice Lovački put u Ludbregu, te na uređenju ulica u naselju Bolfan - rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. U gradskoj upravi doznajemo da traju intenzivni razgovori i dogovori predstavnika Županijske uprave za ceste, Hrvatskih voda i Grada Ludbrega o nekoliko za Ludbreg vrlo važnih projekata na komunalnoj infrastrukturi. -Malo je prerano je govoriti o kojim je projektima riječ jer dogovori još uvijek traju. Jedna od tema je i Sigetec. Poznato je da mještani tamo skupljaju novac za gradnju kanalizacijske mreže, ali kako ući u radove ako je upitna njegova funkcija. Naime, kanalizacijsku mrežu trebalo bi spojiti na sustav odvodnje otpadnih voda kojeg nema, a radi se o projektu po mojoj procjeni vrijednom oko 35 milijuna kuna u koji bi se morale uključiti Hrvatske vode. Mišljenja sam da o tome treba otvoreno i iskreno razgovarati na predstojećoj godišnjoj skupštini naselja Sigetec. Istovremeno, državna cesta odnosno glavna ulica kroz Sigetec u katastrofalno je lošem stanju. Ako ne bude moguće raditi sustav odvodnje onda barem svakako treba prići rekonstrukciji prometnice bez izgradnje kanalizacijske mreže. Tamo je neophodno sanirati podlogu prometnice i postaviti fini sloj asfalta – kaže Božidar Hajsok. Zasigurno će se i narednih tjedana nastaviti razgovori s odgovornima u ŽUC-u i Hrvatskim vodama o mogućim projektima na gradnji komunalne infrastrukture na području Ludbrega. Kako će su ubuduće koristiti prostor u zgradi političkih stranaka Strankama naplata zakupa Zgradom političkih stranaka u Ludbregu ili kako je i danas još mnogi zovu 'zgrada komiteta' aludirajući pritom na nekadašnji politički sustav u bivšoj državi, već se punih 20 godina koriste političke stranke Grada i još neki korisnici. Objekt u Ulici Petra Zrinskog 33 u vlasništvu je Grada Ludbrega, ali njihovi korisnici ne plaćaju stanarinu za njezino korištenje. No, nakon što je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Ludbrega krajem veljače donijeta Odluka o davanju u zakup prostora u zgradi političkih stranaka i to će se promijeniti. Propisano je da odluku o davanju u zakup, te o načinu, uvjetima i vremenu zakupa donosi ludbreški gradonačelnik. Dakle, postupke raspolaganja poslovnim prostorom u zgradi svojom odlukom provodi gradonačelnik Mari- Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb ŽUC je najavio gradnju prometnog rotora na opasnom raskrižju u samom središtu grada Izgled s dvorišne strane jan Krobot. -Odluka o korištenju prostora s obvezama postojala je i ranije, no nije se primjenjivala, ugovori o najmu nisu potpisani i nije se plaćala najamnina. Ministarstvo uprave upozorilo je da zakon ne dopušta takvu donaciju političkim strankama kao što je korištenje prostora bez naplate prostora. Uostalom, kulturno-umjetničke, braniteljske i druge udruge koje koriste prostor u istočnoj zgradi dvorca Batthyany plaćaju ga iako raspolažu s manje novaca nego stranke. Bilo je i ranije pokušaja da se to riješi, a međustranačko vijeće dalo je primjedbe i prijedloge koji su dijelom usvojeni – kaže gradonačelnik Marijan Krobot. Dosadašnji korisnici ipak ne bi trebali ostati bez prostorija za rad. -Raspisat će se natječaj za dodjelu prostora, a dosadašnji korisnici imat će prednost. Prostor u zgradi i dalje će koristiti stranka koja ima vijećnika, te prema rezultatima izbora i vijećnici s nezavisne liste ako prihvate ponudu o zakupu odnosno ako potpišu ugovor. Ako bude dovoljno slobodnog prostora onda prostoriju može dobiti i stranka koja nema vijećnika ako prihvati uvjete o najmu. Visina zakupnine od 7 kn/ m2 utvrđena je kao i za sve druge udruge u gradu. No, kako sam i rekao, nema više besplatno niti iznimaka. Prostori koji će ostati prazni prema odredbama odluke dodijelit Zgradi u Ulici Petra Zrinskog bit će potrebna sanacija će se putem natječaja za rad udrugama sa sjedištem na području Grada, osim ako će radi obavljanja djelatnosti interes za taj prostor iskazati ustanove, institucije i neprofitne organizacije čija je isključiva djelatnost humanitarni rad i rad od općeg interesa za Ludbreg – kaže gradonačelnik Krobot. Korisnike prostora očekuju i drugi troškovi zbog korištenja prostora u zgradi u Ulici Petra Zrinskog. -Također će plaćati i paušalni iznos za režijske troškove grijanja, vode i struje i druge troškove razmjerno veličini korištene površine. Inače, imamo podatke za 2011. go- dinu kada su režijski troškovi i obveze prema domaru iznosili skoro 45.000 kuna. I održavanje je išlo na teret Grada. Sada možemo reći da je zgrada u vrlo lošem stanju i da joj je nužna hitna sanacija i obnova. I to temeljita od podruma do krovišta – kaže gradonačelnik Krobot. U zgradi je inače uređeno osam uredskih prostora, najmanji je površine 10-ak, a najveći 38 kvadratnih metara. Prema elaboratu, ukupna neto površina uredskog poslovnog prostora je 147 kvaratnih metara. Zgrada ima ukupnu neto površinu 442,5 kvadrata odnosno 226,6 kvadrata bez tavanskog prostora. A KT U A L N O 28. veljače 2013. Naselje Selnik 3 Prodan dio novog društvenog doma Velika stvar za naselje Selnik. Veći dio društvenog doma, novog, da ne bude zabune, Grad Ludbreg je u dogovoru s Mjesnim odborom Selnika prodao Pčelarskoj zadruzi Api-Cro koja tamo već nekoliko godina u unajmljenom dijelu uređuje prostor za punjenje i pakiranje meda. Naime, Grad je početkom godine raspisao natječaj za prodaju tog dijela doma, a zadruga se javila s ponudom. Gradski vijećnici upravo su ovih dana donijeli odluku o prodaji za 1,650.000 kuna. Zadruzi će biti priznata dosadašnja ulaganja u taj prostor koji je bio golih zidova, podrumski prostor trebalo je zatrpati i sanirati, a objekt nije imao niti uporabnu dozvolu. Prema stručnjaku za procjene, priznata su zadrugina ulaganja od 645.000 kuna, ali se iznos umanjuje za 375.00 kuna neplaćene zakupnine. U konačnici zadruga Api-Cro dužna je Gradu uplatiti kupoprodajni iznos 1,379.214 kuna. No, novac će se transferirati u MO Selnik. -To je korektno, ne treba zaboraviti da su društveni dom gradili žitelji Selnika sredstvima samodoprinosa, pa smo inzistirali da se sredstva od prodaje i moraju utrošiti na području našeg mjesnog odbora. Nekad su domovi bili potreba sela, ali danas i naš mali obnovljen stari društveni dom koristi se tek 3-4 puta na godinu. Zadovoljni smo što je sada sve konačno riješeno. Zadruzi pripada oko dvije trećine objekta, a jedna trećina objekta Selniku, točnije našem nogometnom klubu gdje upravo dovršavamo nove klupske prostorije, uvodimo grijanje, vodu. Bez brige, imamo kamo utrošiti novac – za uređenje ograda i okoliša, natkrivanje tribine uz igralište, napravit će se asfalt u ulicama koje su još neasfaltirane, u planu je zamjena postojeće za učinkovitu štedljivu javnu rasvjeta, pa rekonstrukcija kanalizacije, završetak uređenja groblja i druge akcije – rekao nam je Krešo Horvat, predsjednik VMO Selnik. Nekako nam se čini da je primjer prodaje društvenog doma u Selniku jedan od načina kako iskoristiti te objekte koje su financirali i podizali U Ludbregu održana infotočka programa JAKO Za bolji razvoj civilnog društva Predstavnici ludbreških udruga na skupu U suradnji s Gradom Ludbregom održana je Infotočka programa JAKO u Ludbregu odnosno predstavljanje programa regionalnog razvoja civilnog društva i lokalnih zajednica, te prezentacija o programima financiranim iz državnog proračuna za tekuću 2013. godinu. Okupljeni na ovom skupu mogli su doznati mnogo novih informacija, predstavljen je ujedno i novi jedinstven prijedlog obrasca za projektne prijedloge. Predstavljanju su prisustvovali članovi brojnih Udruga s područja Grada Ludbrega zainteresiranih za ovaj oblik osmišljavanja projekata, kako bi pokušali doći do sredstava koja se nude. -Smatram da je ovo odličan način financiranja udruga jer je u potpunosti transparentan, te one mogu kroz svoju djelatnost i aktivnosti napraviti LAG Izvor u 2013. godini Poznato je kako je u drugoj polovici prošle godine osnovana Lokalna razvojna akcija LAG Izvor sa sjedištem u Ludbregu, a okuplja članice iz 12 jedinica lokalne samouprave. U ovih nekoliko mjeseci od osnivanja, Upravi odbor LAG-a imenovao je radne grupe koje su izrađivale lokalnu razvoju strategiju svog područja, a izrađena je prema uputama Ministarstva poljoprivrede. Zapravo je donošenje 'Lokalne razvojne strategija' uvjet za prijavu na natječaje, a na temelju strategije LAG može dati pismo preporuke zainteresiranim prijaviteljima na IPARD program ako je njihov projekt u skladu sa strategijom. Ministarstvo poljopri- puno više. 'Lumen' je kao udruga mladih naravno najviše zainteresiran za provođenje projekata unutar programa za mlade, a već je kao udruga vrlo aktivan unutar programa Europske komisije "Mladi na djelu", koji je ujedno i financijski najveći od spomenutih programa za mlade. Osim toga zainteresirani smo i za natječaje za razvoj civilnog društva, demokracije, kulture, suvremene umjetnosti, kao i za takozvane antidiskriminacijske projekte koji bi koristili razvoju cjelokupnog ludbreškog kraja – rekao je Igor Dobec, predsjednik Udruge mladih LUMEN iz Ludbrega. Program JAKO dio je Programa regionalnog razvoja civilnog društva i lokalnih zajednica u republici Hrvatskoj, a financira ga i provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. (ana havaić) Novi društveni dom u Selniku napokon će biti u punoj funkciji žitelji naselja, opremili velike kuhinje, uredili i ukrasili sale, navukli fasade dok se sad gotovo uopće ne koriste, a tako će biti i u buduće. Jer društveni domovi danas su uglavnom mrtvi kapital. -Društveni domovi nekad su zai- sta bili mjesta društvenih okupljanja u svakom selu. Zato su mještani u njih toliko ulagali, izgradili ih, uredili i opremili. Na području Grada imamo više društvenih domova koji su u vrlo dobrom stanju, ali i one koji su u jako lošem, u prvom redu Apa- tija koji vapi za obnovom, a posebno onaj u Bolfanu koji je predviđen za rušenje. No, sve ih veže isto – više nisu isplativi, njihovo održavanje samo je trošak. Stoga je primjer iz Selnika možda putokaz kako bi se prostor ili barem dio prostora društvenih domova mogao dobro iskoristiti. Možda bi trebalo preurediti te prostore i dati ih u najam za male gospodarske pogone, radionice ili još bolje prodati. To bi bilo idealno jer bi se tim sredstvima financiralo barem održavanje objekata. Siguran sam da će u Selniku znati korisno utrošiti sredstva od prodaje dijela društvenog doma za uređenje mjesne komunalne infrastrukture i drugih potreba žitelja – kazao je gradonačelnik Marijan Krobot. Grad Ludbreg može biti zadovoljan jer je riješen dugotrajni problem ovog objekta, VMO Selnika dobit će punu blagajnu, a zadruga će nadamo se uskoro dovršiti regionalnu punionicu meda, dakle, objekt namijenjen proizvodnji u kojem će možda i biti zapošljavanja, na svestrano zadovoljstvo. Pripreme za obilježavanje 19. ožujka - Dana grada Ludbrega Svečanost i prigodni programi Gradsko vijeće Ludbrega je 1999. godine proglasio 19. ožujka za Dan grada Ludbrega. Tako nam se polako bliži i 15. rođendan Ludbrega. Odluci da se baš taj datum odredi za Dan grada prethodila je tada dugotrajna, ali korektna i konstruktivna sveobuhvatna rasprava, te međustranačko usaglašavanje. Iako je bilo razmišljanja da se odrede kao Dan grada i neki drugi primjereni datumi iz ludbreške povijesti, ipak se odlučilo da Dan grada Ludbreg slavi prema dokumentu pape Leona X datiranom 19. ožujka 1513. godine. Naime, svetom bulom odnosno papinskim pismom, papa Leon X je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove zbog čega se više od šest stoljeća početkom svakog rujna hodočasti u naš Ludbreg. Svake se godine prigodnim programima obilježava Dan grada Ludbrega. Posebno će svečano biti na sam dan blagdana, u utorak, 19. ožujka za kada će predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Slavko Blagaj sazvati svečanu sjednicu kojoj će biti nazočni ovogodiš- nji laureati javnih priznanja, te mnogobrojni uzvanici, prijatelji Ludbrega. Igrom slučaja bit će to jedan od posljednjih događaja koji će okupiti nositelje izvršne i predstavničke vlasti Grada, pa će to biti lijepa prigoda da se svi prisjetimo na gotovo četiri godine njihova rada. Najsvečaniji trenutak ipak će biti dodjela javnih priznanja dobitnicima, zaslužnim pojedincima i udrugama koji su svojim djelovanjem pomogli u razvoju i promoviranju Ludbrega. -Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja predložilo je ovogodišnje nositelje najviših gradskih priznanja i prijedlog uputilo na usvajanje Gradskom vijeću. Mediji će nakon toga obavijestiti ludbrešku i širu javnost o ovogodišnjim dobitnicima – pojasnio nam je gradonačelnik Marijan Krobot. Nakon podjele održat će se i akademija na kojoj će, između ostalih, nastupiti i zbor ludbreške župe. Javna priznanja Grada Ludbrega ustanovljena su 2000. godine. Njihov izgled propisan je zasebnom odlukom. Počasni građanin Ludbrega prima posebnu povelju s utisnutim grbom Ludbrega koju je osmislio Goran Petrač, ludbreški akademski slikar. Nagrada za životno djelo je u obliku pisanog priznanja s kojom se dobije pozlaćena kovanica od srebra na kojoj je s jedne strane utisnut grb Ludbrega, a s druge strane reljef dvorca Batthyany, a dobiva se i zlatnik. Nagrada Grada Ludbrega je u obliku pisanog priznanja uz koju se uručuje i kovanica od srebra s utisnutim grbom Ludbrega i reljefom dvorca. Plaketa je pisano priznanja, uz koju dobitnik prima i metalne ploče s utisnutim grbom Ludbrega. Zahvalnica Grada je pisano priznanje. Izuzev svečane sjednice Gradskog vijeća kao središnjeg događaja obilježavanja Dana grada, priredit će se i nekoliko prigodnih kulturno-umjetničkih programa, a na Dan grada koji je pada na blagdan svetog Josipa služit će se i svečana sveta misa u ludbreškoj župnoj crkvi. Pred velikim izazovima vrede idućih dana tijekom ožujka, raspisuje natječaj u sklopu IPARDprograma mjere '202', a naš LAG Izvor ima velika očekivanja. -Na natječaju će biti izabrano 30 LAG-ova koji će biti priznati i primiti potporu u vrijednosti od najviše 450.000 kuna godišnje. LAG-ovima će se sufinancirati aktivnosti iz dva programa: 'Stjecanje vještina, animiranje stanovnika s područja LAG-a' što uključuje usavršavanje i edukaciju članova, izradu promidžbeni materijal, i organizaciju događaja, te iz programa 'Provedba lokalnih razvojnih strategija', što uključuje sredstva za zapošljavanje profesionalca odnosno njegovu plaću, najam ureda i režijske troškove, materijal, nabavu, pripreme i usluge. Nama je to jako važno jer ubrzo namjeravamo zaposliti osobu-profesionalca kao voditelja LAG-a. Želja nam je izboriti sredstva putem natječaja te tako osigurati uvjete koji će omogućiti ludbreškom uredu LAG-a kvalitetno praćenje svih natječaja koji se raspisuju, uspostaviti bolje komuniciranje i suradnju s udrugama, poduzetnicima, obrtnicima i drugim subjektima s ovog područja. Samo LAG-ovi koje odabere resorno ministarstvo moći će izdavati pismo preporuke prijaviteljima na IPARD-program. Naš LAG Izvor priprema sve potrebne dokumente koji bi se spremno prija- vio na natječaj– kaže Božidar Hajsok, predsjednik LAG-a Izvor, zamjenik gradonačelnika Ludbrega. Podsjetio je da su članovi LAG-a, dakle, i Grad Ludbreg, u protekle dvije godine sudjelovali u projektu 'Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj' u sklopu kojeg je održano više radionica, jedna i u Ludbregu, za edukaciju na pisanju projekata na natječaje za sredstva iz fondova Europske unije. Na radionicama su razvijene ideje za neke projekte koje će pomoći lakšoj i temeljitijoj prijavi na natječaj. -Namjera LAG-a je povezati 12 jedinica lokalne samouprave koje su osnivači zajedno s udrugama i poslovnim sektorom s ciljem bržeg razvoja našeg područja. Zadatak je provođenje lokalne razvojne strategije kako bi se postigao razvoj ruralnih prostora i unaprijedila kvaliteta života u ruralnim područjima. Za Ludbreg je veliko priznanje što ćemo uskoro biti domaćini okupljanju LAG-ova odnosno bit ćemo domaćini konferencije LAG-ova na nacionalnoj razini. Mislim da se Ludbreg očito ističe kao jak centar, a bit će nam to poticaj za predaniji daljnji rad – naglasio je Božidar Hajsok. Ludbreg će, naime, 20. i 21. ožujka biti domaćin nacionalnoj konferenciji lokalnih razvojnih agencija, te Hrvatskoj mreži za ruralni razvoj. 4 LOKALNI IZBORI 28. veljače 2013. Sporazum SDP-a i HNS-a HSLS predstavio kandidate za izvršnu vlast Sredinom veljače u Ludbregu su Koalicijski sporazum za predstojeće lokalne izbore potpisali ludbreški SDP i HNS. Kako je prije toga potpisan sporazum o suradnji ovih stanaka i na županijskoj razini, a prije skoro četiri godine njihova suradnja u Ludbregu je izborila izvršnu vlast, bilo je za očekivati nastavak suradnje. SDP daje kandidata za gradonačelnika, a HNS za zamjenika, dok će stranačke liste za Gradsko vijeće biti samostalne. Sporazum su potpisali ludbreški čelnici stranaka Dubravko Bilić iz Hrastovskoga, ujedno SDP-ov kandidat za gradonačelnika, te Vera Jadanić iz Sigeca, HNS-ova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika. Kandidati su se najprije kratko predstavili članstvu i medijima, a potom iznijeli svoju viziju razvoja Ludbrega. –Trenutačno radim u Zagrebu kao ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, ali vratit ću se u Ludbreg. Jer Ludbreški ogranak HSLS-a javnosti je predstavio kandidate za nositelje vlasti na budućim lokalnim izborima. Kandidat za gradonačelnika je Ivan Lončarić iz Vinograda Ludbreških, ekonomist u mirovini. Ludbrežanka Ružica Bačani kandidatkinja je za njegovu zamjenicu, ing. tekstila u mirovini koja je dugo vodila pogon ludbreškog Varteksa. Lončarić je dobro poznat u javnom i političkom životu Grada, već je bio gradonačelnik, te zamjenik gradonačelnika, predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća, član predsjedništva bivše Općine Ludbreg. -Želja mi je pomoći da u Ludbregu imamo bolje uvjete života i rada nego u drugim gradovima. Dugo nastojim da svi u politici razmišljamo ludbreški, da bude osigurana vertikala bez obzira na županijsku i državnu razinu, da uvijek preko jedne od glavnih stranaka može- Kandidati za izvršne funkcije Ivan Lončarić za gradonačelnika Dubravko Bilić i Vera Jadanić i Ružica Bačani za zamjenicu Vera Jadanić i Dubravko Bilić potpisuju sporazum u nazočnosti P. Štromara i ministra S. Hajdaš Dončića Ludbreg je najljepši grad u Hrvatskoj i želim učiniti sve da bude još ljepši, bolji i ugodniji za život. Smatram da sam dao značajan obol u razvoju Gradske knjižnice u kojoj sam bio ravnatelj, a ponosim se radom, istraživanjem i objavom materijala o Mladenu Kerstneru koji je zahvaljujući tome svrstan među velikane hrvatske književnosti. Za četverogodišnji mandat s mojom budućom zamjenicom i Za govornicom je Alen Kišić (SDP), prvi ludbreški kandidat za zamjenika župana suradnicima cilj je aktivirati poduzetničku zonu 'Sjever' kao jedan od najvećih projekata, te dovesti investitore koji će jamčiti otvaranje novih radnih mjesta, zatim otvoriti poduzetnički inkubator, konačno riješiti pitanje sanacije odlagališta 'Meka', te sustava odvodnje otpadnih voda. No, mnogo toga bit će moguće realizirati u vrlo kratkom roku od šest mjeseci, poput toga da građanima osiguramo besplatni internet, besplatne rekreacijske programe i niz drugih projekata i planova- kazao je Dubravko Bilić, između ostaloga. Ludbreg će prvi puta imati kandidata za zamjenika župana, to je Alen Kišić (SDP), koji se kratko obratio članstvu stranaka i novinarima, kao i Predrag Štromar HNS-ov kandidat za župana, te SDP-ov ministar Siniša Hajdaš Dončić koji je nazočio događaju. Ružica Bačani i Ivan Lončarić predstavili su se novinarima na presici krajem veljače mo pokucati na sva moguća vrata. To nam je potrebno jer proračun je mali, a razvoj grada definitivno vodi kroz vanjske izvore. Moje geslo je da ljudi čine stranke, a ne obratno. Najnoviji događaji pokazuju da neki razmišljaju usko stranački. Zato vjerujem da moje iskustvo i psihofizičke osobine mogu doprinijeti razvoju Ludbrega jer sam se kroz 40 godina javnog rada uvijek ponašao HSLS na presici: B. Gotić, R. Bačani, I. Lončarić, D. Kranjčec (žup. čelnik HSLS-a) i I. Havaić onako kako govorim, a ono što govorim to i radim. Želim mobilizirati ljude koji su se već dokazali svojim radom i rezultatima, a takvi će sutra bolje voditi Ludbreg – između ostalog je poručio Ivan Lončarić, kandidat HSLS-a za gradonačelnika Ludbrega. To znači da HSLS ide na izbore sa samostalnom listom za Gradsko vijeće Ludbrega. Lončarić i Bačani najavili su svoj program koji se temelji na ulaganju u sve dobi mlađih generacija, na pomoći poduzetništvu u stvaranju uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, na gradnji suvremene infrastrukture modernog grada, na razvijanju Ludbrega kao grada kulture, turizma i sporta, na stvaranju uvjeta poljoprivrednicima za dostojan rad, te vođenju skrbi o socijalnim potrebama građana Ludbrega. Nastavak suradnje SDP-a i HSU-a Opet zajedno na idućim izborima Ludbreški SDP i HSU opet će zajedno na lokalne izbore čime se nastavlja njihova suradnja. Kako je istaknuto prigodnom potpisivanja sporazuma o suradnji, ludbreški SDP i HSU očekuju potporu građana i novi mandat u vođenju grada. -Vežu nas isti ili vrlo slični pogledi na demokraciju, ljudska prava i slobode, cilj nam je socijalna i država pravde, što bolji i pravedniji položaj umirovljenika kroz zdravstveni mirovinski sustav. Na području Grada ima 2.455 korisnika mirovine. Želimo bolji životni standard umirovljenika i svih građana – kaže Tomo Filip, predsjednik HSU-a. Dubravko Bilić, predsjednik SDP-a posebno je naglasio: -Zahvaljujem HSU-u kao partneru, a ujedno i na njihovoj potpori mojoj kandidaturi za gradonačelnika. SDP želi da umirovljenici Ludbrega žive dostojanstveno, te da imaju primjerene prostore za svoja okupljanja. Sigurno je Žene na izborima - položaj žena u lokalnoj zajednici Zanimljivu tribinu tijekom veljače održao je Forum žena SDP-a gradske organizacije Ludbrega - Žene u lokalnim izborima - položaj žena u zajednici. O tome su govorile Nadica Jelaš, Melita Mulić i Dunja Špoljar, te Gordana Sobol koja je ujedno i predsjednica Foruma žena SDP-a Hrvatske. Ona je naglasila kako odredbu Zakona o ravnopravnosti spolova o kvoti od najmanje 40 posto žena na Potpis za partnerstvo – T. Filip (HSU) i D. Bilić (SDP) Imamo iste interese - kažu u HSU-u i SDP-u da ćemo u tome dati doprinos nastavkom projekta pružanja pomoći starijim i nemoćnima, a želimo osnovati dnevni svoje slobodno vrijeme – poručio je predsjednik SDP-a. Potporu sporazumu SDP-a i HSU-a dali su ista- centar s mnoštvom sadržaja za umirovljenike čime bi omogućili da na pravi način svakodnevno mogu koristiti knuti članovi ludbreškog SDP-a i HSU-a, aktualni gradonačelnik Marijan Krobot, Alen Kišić i Eduard Horvat. Za više žena na izbornim listama listama, stranke ne poštuju. -Zakon regulira sankcije za stranke koje ne ispunjavaju kvote, od državne do lokalne razine. No, Vlada je odlučila da se kažnjavanje stranaka odgodi. U saboru je tek 25 posto žena. Moj SDP prednjači, ali niti mi nemamo kvotu. Klub SDP ima 38 posto žena, ali su u sabor ušle kao zamjene za kolege koji su otišli u izvršnu vlast – rekla je Gordana Sobol. Ludbreg je dobar primjer, od 15 vijećnika pet je žena. -To je trećina vijećnika što je zadovoljavajuće, posebno me raduje što je najviše članica SDP-a, ali i ostalim strankama pohvala za takav pristup. Na svim razinama vlasti žene sudjeluju s manje od 20 posto, pa pozivam stranke da poštuju kvotu od 40 posto, ali i da žene budu visoko na listama i uđu u predstavničko tijelo. Imamo 110 općina u kojima nema niti jedne žene. Žena nema ni u izvršnoj vlasti. Na lokalnim razinama vrlo su rijetko u vodstvu stranaka i stoga im se teže probiti u izvršnu vlast – kazala je Sobol. Saborske zastupnice istakle su da nije dovoljno da se žene bave samo humanitarnim radom jer mogu puno pomoći u planiranju projekata, iznošenju zahtjeva koji će pomoći razvoju tih sredina, te da nikada nije kasno da se uključe u politiku. G. Sobol pozorno su slušali i stranački kolege PRIGODNO 28. veljače 2013. 5 Križni put mladih Varaždinske biskupije 16. i 17. ožujka Župama koprivničkog kraja, od Reke do Močila Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije najavljuje tijekom ožujka tradicionalni Križni put mladih naše biskupije u povodu Uskrsa. Križni put je tradicionalna pučka pobožnost vjernika kroz povijest katoličke crkve kao priprava za najveći blagdan Uskrs. Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije priređuje križni put na koji odlaze mladi vjernici iz svih župa, pa i ludbreške, već 13-u godinu zaredom. Ovogodišnji Križni put naše biskupije bit će održan u subotu i nedjelju 16. i 17. ožujka pod motom 'Ne bude li vaša pravednost veća', te pod himnom 'Mesija'. Na križnom putu mladi će vjernici pohoditi istočno područje biskupije odnosno župe koprivničkog kraja. -Pred nama je novi Križni put mladih Varaždinske biskupije, ovoga puta u Koprivničkom dekanatu. Trasa prvog dana počinje u Reki i završava svetom misom u župi sv. Nikole u Koprivnici. Drugog dana nastavljamo iz Koprivnice i hodočašće završavamo u Močilama svetom misom koju će predvoditi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Malo nas snijeg ometa u obilasku trase, pa ne mogu točno reći dužinu, ali bit će do 50-ak km, detalje ćemo javiti nešto kasnije. Očekujemo opet od 700 do 800 sudionika, naravno, da se radujem i mojim dragim Ludbrežanima, očekujem da će se prijaviti u znatnom broju – kazao nam je donedavni vikar ludbreške župe vlč. Tihomir Kosec, sada predstojnik Ureda za pastoral mladih naše biskupije. Vlč. Kosec kaže da bi oni koji prvi puta namjeravaju na Križni put trebali proučiti letak s važnim informacijama kako se odjenuti, što ponijeti, te kako se ponašati na ovom duhovnom događaju i pripravi za slavlje Uskrsa. -Smisao dvodnevnog križnog puta je žrtva, od sudionika traži strpljivost, poniznost. Kroz Korizmu se svake godine pripremamo za proslavu Isusovog uskrsnuća, a postom, odricanjem, dobrim djelima i molitvom, nastojimo živjeti tako da nas to isto uskrsnuće čeka u budućnosti - kroz hodočašće, pješačenje, molitvu i razmišljanje, kroz žrtvu i ljubav, kroz zajedništvo i druženje – poručuje vlč. Kosec. Sve informacije oko prijava za sudjelovanje, kao i materijali za su- Vlč. Tihomir Kosec, donedavni vikar naše župe, a sada predstojnik Ureda za pastoral mladih biskupije dionike mogu se dobiti u župama. Letak o prijavama i sudjelovanju, kao i plakat u digitalnom će obliku biti objavljeni na našim stranicama Ureda za pastoral mladih. Prijave za sudjelovanje na Križnom putu mladih Varaždinske biskupije traju do 11. ožujka. Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima BIH Hrvatski Caritas sedmi put za redom, od 25. veljače do 3. ožujka, provodi Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Ove godine akcija se provodi uz slogan: «Vjera bez djela je mrtva» (Jak 2,25). Svrha je prikupiti konkretnu novčanu pomoć, a i poticati vjernike i ljude dobre volje na međusobno pomaganje, njegovanje dobrih odnosa, ostvarivanje zajedništva, te molitvu za potrebite. Osim novčanog priloga, tijekom korizmene akcije, vjernici mogu dati i duhovni prilog, sudjelujući u molitvenom hodu koji će se organizirati u župama i biskupijama u Hrvatskoj. Korizmena akcija Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini provodi se temeljem odluke Hrvatske biskupske konferencije. Prikupljenim sredstvima financirat će se projekti i programi u mrežu Caritasa iz područja socijalno-zdravstvene skrbi, obrazovanja, te pastoralni projekti župnih zajednica. U povodu Tjedna solidarnosti, naš biskup Josip Mrzljak koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog Caritasa uputio je Poslanicu: Vjera bez djela je mrtva (Jak 2,25) Dragi vjernici! Svi biskupi, članovi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, svake se godine redovito sastaju, razgovaraju i stvaraju planove za vjernike koji žive u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ili su raseljeni diljem svijeta. Na taj način biskupi očituju svoje jedinstvo, zajedništvo i nepodijeljenu ljubav prema hrvatskom narodu, ali i prema svakom čovjeku. Ove godine posebno se sjećamo prvog sarajevskog nadbiskupa Josipa Štadlera koji se prije 170 godina rodio u Slavonskom Brodu, studirao u Rimu, kao profesor radio u Zagrebu, ali je cijeloga sebe dao za Hrvate u Bosni kamo ga je Božja providnost poslala. Njegovo životno svjedočanstvo neka nam bude primjer ljubavi prema katoličkoj Crkvi i svom hrvatskom narodu gdje god živi. To isto zajedništvo želimo pre- Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak je i predsjednik Hrvatskog Caritasa nijeti na naše svećenike, redovnike, redovnice, na sve vjernike laike ali i sve ljude dobre volje. Stoga već po sedmi put organiziramo Tjedan solidarnosti u kojem na različite načine: molitvom, slavljenjem Euharistije, susretima po župama, želimo doprinijeti većem povezivanju i upoznavanju vjernika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Upravo kroz te susrete učimo vrednovati kulturu i običaje, stječemo nove prijatelje, otvaramo srca, razvijamo svijest za prepoznavanje teškoća u kojima žive naša braća i sestre u vjeri, prepoznajemo i vrednujemo napore koje katolička Crkva u Bosni i Hercegovini poduzima za očuvanje života Hrvata katolika u njihovoj domovini. Na taj način svjedočimo da prepoznajemo znakove vremena koji im narušavaju dostojanstvo života, volju, motive i snove za bolju budućnost njihove djece. Našoj braći i sestrama želimo reći: "Nisi sam!" i "U ovome smo zajedno!". Tim riječima razumijevanja, prihvaćanja i podrške želimo izraziti zahvalnost za brojne darove kojima Hrvati iz Bosne i Hercegovine obogaćuju nas u Hrvatskoj: za dar brojnih svećeničkih i redovničkih zvanja, za obogaćivanje svakodnevnim primjerima svjedočanstva žive vjere, koji pomažu da i naša vjera živi, za očuvanje katoličke vjere u Bosni i Hercegovini, za brojne obitelji koje pomlađuju hrvatsko nacionalno biće, za doprinos kulturi, znanosti, gospodarstvu. Kako bismo na konkretan i djelotvoran način pokazali da razumi- jemo i prepoznajemo probleme s kojima se svakodnevno susreću, da nam je iskreno stalo i da smo spremni pružiti ruku pomoćnicu molitvom i novčanim darom, već prema mogućnostima, na treću korizmenu nedjelju pokazujemo da živimo ono što vjerujemo. A što to vjerujemo? Ovo si pitanje na poseban način postavljamo u Godini vjere. Vjerujemo da su pred nama buduća dobra – nadamo im se, vjerujemo u ljubav koja se svjedoči konkretnim djelima, vjerujemo da nema zajednice vjernika bez bratskog zajedništva kojeg otkrivamo po braći i sestrama na našem životnom putu, vjerujemo da smo kao vjernici laici, po svojoj krsnoj milosti, sudionici proročke, svećeničke i kraljevske službe Isusa Krista, i da na izazove svakodnevnoga života trebamo odgovarati pošteno, ponizno i hrabro. Na taj način „Crkva – koja u vlastitom krilu obuhvaća grješnike te je u isti mah sveta i potrebna čišćenja – neprestano kroči putem pokore i obnove ... okrijepljena snagom uskrsnuloga Gospodina kako bi strpljivošću i ljubavlju savladala svoje unutrašnje i vanjske žalosti i teškoće te u svijetu vjerno, iako zasjenjeno, otkrivala njegovo otajstvo, sve dok se na kraju ne bude očitovalo u punom svjetlu“ (usp. Porta fidei 6). U vremenu priprave na Uskrs koje obilježavaju brojne društvene nepravde i krize, preispitujmo braćo svoj cjelokupni život i djela koja činimo. Neka nam to bude prilika da vratimo povjerenje jedni u druge da bi u svijet unosili neprolazne vrijednosti: zalaganje za dostojanstvo života, za pravdu, istinu i poštenje, za pomaganje bližnjima u potrebi – jednom riječju za caritas: djelotvornu kršćansku ljubav. To je naše životno poslanje koje nadahnjuje sve koje traže dobro svojih bližnjih. Neka nas u nastojanjima očuvanja jedinstva katoličke Crkve i hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, prati zagovor Marije, Majke Crkve. Ona neka ishodi bogatstvo blagoslova i milosti za naše pastire i cijelu Crkvu Božju koja živi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. † Josip Mrzljak predsjednik Hrvatskog Caritasa 6 PRIGODNO Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg: radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata sa područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje: N A T J E Č A J za dodjelu «Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2011/12. godinu» u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: 1. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole - gimnazije u iznosu od po 1.000 kuna, 2. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole sa četverogodišnjim trajanjem (sve osim gimnazije i strukovne ) – u iznosu od po 1.000,00 kuna, 3. dvije nagrade za najbolje učenike srednje strukovne škole u iznosu od po 1.000,00 kuna, 4. šest nagrada za najbolje redovne studente dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija u iznosu od po 1.500,00 kuna. 5. jedna nagrada za poslijediplomski studij (specijalistički, doktorski) u iznosu od 2.000,00 kuna. Pravo natjecati se za nagradu imaju učenici srednjih škola i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija te kandidati poslijediplomskog studija (doktorski, specijalistički) za prošlu akademsku godinu s prebivalištem ba području grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu. Natječaj je otvoren od dana objave do 10. ožujka 2013. godine. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2011/2012. akademske godine koju je kandidat završio. Popis dokumentacije za kandidate – učenike srednjih škola: a) preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2011/2012. b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju, javni nastupi, izložbe i dr.) c) materijalni status Popis dokumentacije za kandidate – studente a) preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2011/2012. b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja,objavljeni radovi, izložbe, javni nastupi i dr.) c) starost kandidata, d) uloženi napor u radu, e) dekanova nagrada, f ) rektorova nagrada Popis dokumentacije za kandidate – studente poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) a) starost kandidata do 28 godina – dokaz o starosti –preslika osobne iskaznice b) preslika ocjena poslijediplomskog studija c) popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2. a3), d) dekanova nagrada, e) rektorova nagrada Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 10 dana od dana zaključenja natječaja. Svaka osoba može dobiti samo jedanput nagradu iste kategorije. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada. Prijave se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 27 (Hotel Amalija). Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 042/811-433 ili 091 191 19 93 Rotary klub Ludbreg 28. veljače 2013. Rotary klub Ludbreg Pomoć u školovanju Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg upravo je raspisao natječaj za dodjelu novčanih nagrada učenicima i studentima čiji tekst možete pročitati na susjednim stupcima. Ludbreški rotarijanci počeli su s praksom nagrađivanja prije tri godine i ovo je četvrti put kako će nagraditi najbolje, a lani su dodijelili čak 12 nagrada studentima i učenicima ludbreškog kraja. Aktualni predsjednik Rotary kluba Ludbreg Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika, smatra da je potrebno pojasniti sljedeće: -Ima upita zašto dodjeljujemo nagrade za odlični uspjeh, te zašto se mogu javiti studenti i srednjoškolci izvan Grada Ludbrega. Odgovori su jednostavni. Radi se o natječaju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti našeg Rotary kluba što znači da je glavni kriterij po kojem se određuju dobitnici nagrada što bolje ocjene. Podržavamo izvrsnost i to je jedna od osnovnih aktivnosti našeg kluba. S radošću ističem da su iskustva iz prošlih godina pokazala da na našem širem području imamo niz mladih koji ostvaruju fenomenalne uspjehe u školovanju, pa i na najzahtjevnijim fakultetima. Na sve njih možemo i moramo biti ponosni, a red je da ih za taj uspjeh i nagradimo. Bilo bi još ljepše i idealno da se nakon Predsjednički lanac je prošlog lipnja Z. Geci predao B. Hajsoku završenog školovanja imaju prilike zaposliti na području ludbreške regije, pa da tu daju doprinos razvoju svoje sredine. Inače, možda će se okolnosti s vremenom popraviti, pa bude u budućnosti to i moguće. Nagrade dodjeljujemo i mladima s područja susjednih općina. Naš Rotary klub okuplja članove s područja Grada i okolnih općina, pa je onda i razumljivo da pomažemo mladima iz okolice. Cilj nam je da sve mlade u okolici stimuliramo i motiviramo za još bolje rezultate. No, RK Ludbreg će voditi brigu i o učenicima i studentima iz obitelji koji žive u S lanjske svečanosti dodjele nagrade mladim glazbenicma Uz praznik žena Međunarodni dan žena ili kraće Dan žena obilježava se 8. ožujka, a često ga nazivamo 8. mart. To je dan kada se žene, pripadnice ljepšeg spola, darivaju i slave te se prisjećamo postignuća žena u svijetu iz raznih područja. Dan žena u nekim je državama državni praznik, dok je u drugim državama čak i postojalo vrijeme kad se ni na jedan način nije obilježavao. Mnogi danas ne gledaju u prošlost, ali sama prošlost nije jedini razlog zašto ovaj spol – nježan, osjećajan i hrabar – zaslužuje svoj dan. Žene se dive svojim uspjesima i uspjesima drugih, ali istovremeno pronalaze greške i kritike. Bespomoćne su jedino ‘dok im se ne osuši lak na noktima’, izjavio je poznati filmski glumac Burt Reynolds. I mnogi su drugi muškarci iz svijeta slavnih nešto izrekli o nježnijem spolu kako bi izrazili divljenje ženama, ali postoje i oni muškarci koji žele dati do znanja da su sve žene iste, mada nisu ni svjesni da kraj sebe imaju ili će jednog dana imati najljepšu, najbolju i najposebniju. A najveći engleski književnik William Shakespeare na- pisao je: -O slabosti, ime ti je žena!’ Da bi svijet bez žena bio običan, shvatio je francuski književnik Victor Hugo, rekavši: -Kad ne bi bilo žena, dijamant bi bio običan kamen.’ Žene su uvijek bile pokretači svega, zbog njih su se vodili ratovi. I ljubav. Još jedan veliki francuski pisac Honore de Balzac kaže: -Kad nas ljube, žene nam opraštaju sve, čak i naše zločine. A kad nas ne ljube, ne opraštaju nam ništa. Čak ni naše vrline.’ Žene, ne zaboravite koliko ste jake i posebne, koliko je žena prošlo velike bitke i poraze, a ostale su ponosne i snažne. Zato ne zaboravite stihove pjesme američke pjevačice Alicie Keys: -I am a Superwoman, yes I am....’ Pa stavite pregaču, napravite ručak, slušajte pohvale, riješite sve papire u uredu, poslužite sve kupce u dućanu, poljubite dijete, pomozite susjedi, nahranite kućnog ljubimca i ptičice koje željno iščekuju proljeće da odjenemo šarene kreacije, da posadimo cvijeće u vrtu... I budite sretne jer vi ste - žena. Željka Namesnik skromnim životnim prilikama. Kroz niz akcija i aktivnosti na prikupljanju novčanih priloga, skupljamo novac i onda ga namijenimo za humanitarne ciljeve, kao što je i pomoć mladima u školovanju – kaže Božidar Hajsok. Vrlo brzo kreće i novi natječaj, ali ovaj će biti namijenjen studentima glazbe i učenicima glazbenih škola. -Podsjećamo da smo 2011. godine uz pomoć našeg proslavljenog tenora Tomislava Mužeka koji je za nas održao koncert, počeli s dodjelom novčanih iznosa za pomoć u školovanju budućim mladim glazbenicima ludbreške regije. Taj će natječaj biti raspisan tijekom travnja. Nagrade ćemo dijeliti na našoj redovitoj skupštini, pa ćemo mlade zamoliti da nam nešto i odsviraju na toj svečanosti i da se tako predstave kao budući glazbenici – rekao nam je Božidar Hajsok – predsjednik Rotary kluba Ludbreg koji će nakon godinu dana mandata, po običaju rotarijanaca, lanac predsjednika kluba predati novom predsjedniku Frani Dragojeviću. Kako je već dogovoreno, dodjela nagrada studentima i učenicima za izvrsnost prema ovom natječaju bit će u Ludbregu na Veliku subotu, 30. ožujka. Pohvala policiji i zaštitaru Javila nam se Ludbrežanka Vlasta Đaković sa zamolbom da pohvalimo rad ludbreških policajaca i zaštitara. Naime, živimo u takva vremena da su krađe imovine svakodnevna pojava što nam potvrđuju i dnevna izvješća Policijske uprave varaždinske koja uredno svakog dana stižu na naš e-mail. Vlasta je osobno bila žrtva jedne krađe koja se, na svu sreću, brzo otkrila i riješila bez posljedica. -Neimaština nije prirodna stvar, pa svaki dan čujemo o krađama. Meni je prije nekoliko dana u gradu ukraden bicikl što je koliko znam učestala pojava, a znamo da se jako malo ukradenih pronađe. Bicikli uglavnom nestanu i vlasnici ih više nikad ne vide. No, djelatnici ludbreške policijske postaje uz pomoć zaštitara Vaba banke brzo su pronašli kradljivca mog bicikla. Sigurna sam da su uz svoj naporni posao imali i druge teže slučajeve, ali za otprilike jedan i pol sat su pronašli počinitelja krađe i opet imam svoj bicikl. Dobili su dobru informaciju, ali da nisu prisebno i odmah reagirali nisam baš sigurna di bih opet vidjela svoj bicikl. Ovako zahvaljujem našim policajcima i zaštitaru koji je radio kod Vaba banke koji je pomogao u razrješenju slučaja krađe mog bicikla – ispričala nam je Vlasta. Bravo dečki! Lijep primjer učinkovitosti, ali i javne pohvale djelatnicima naše postaje i zaštitaru. 28. veljače 2013. PRIGODNO 7 Udruga Narcisa - žene u borbi protiv raka dojke Termografijom protiv bolesti Žene najčešće obolijevaju od karcinoma na dojci. No, boljom edukacijom, te redovitim pregledima i ranim otkrivanjem bolesti mogućnosti izlječenja su veće. Ludbreška udruga ‘Narcisa’ – žene u borbi protiv raka dojke baš je radi toga priredila iznimno posjećeno predavanje kako bi Ludbrežanke upoznala s termografijom, novom dijagnostičkom metodom kod bolesti dojke. Termografija je metoda koja može ukazati na probleme u dojci. Zbog svoje potpune neškodljivosti bezopasna je za zdravlje, preporučuje se kao metoda prvog izbora. S termografijom su žene Ludbrega i čitave okolice upoznali dr. Svetlana Antonini, dr. Željko Herceg i dr. Darko Kolarić. - Problem je sve veći, a nitko ne želi reći istinu - da mamografijom mnogo tumora ostaje neotkriveno. Zanima me samo zdravlje žena. Jednako tako, žene koje su u obitelji imale slučajeve raka dojke i imaju visok rizik za obolijevanje, uopće ne bi smjele na mamografiju jer taj uređaj zrači i stišće dojku, a time i moguće tumorsko tkivo. Termografska kamera otkriva i najsitnije promjene u organizmu. Najmanji tumor dojke koji imamo u evidenciji velik je samo dva milimetra. Mlade zdrave žene bi na preventivno snimanje trebale doći jedanput u dvije-tri godine, a one s visokim rizikom jedanput na godinu - rekla je radiologinja dr. Svetlana Antonini koja jedina u Hrvatskoj karcinome može otkriti uz pomoć ove vrlo efikasne i bezo- Akcija za kupnju sondi Dr. Svetlana Antonini sa ženama koje su u velikom broju došle na predavanje pasne metode -termografije. Cijena snimanja je 700 kuna, a nalazi se dobiju odmah. Mnoge građanke su na tribini iznijele svoje sumnje, mogle su dobiti savjet ili mišljenje o nedoumici ili problemu. -Smatram da je prevencija prvi i najvažniji korak i zadovoljna sam što su žene Ludbrega dobile svojevrsni oblik podrške. Ovakve tribine su vrlo korisne. Evo, danas sam saznala da samopregled dojki nije pouzdana metoda, već vrlo stresan doživljaj za ženu. Važno je paziti na prehranu, fizički se kretati. Žena mora znati što može učiniti sama, a što liječnik – rekla je Kutak za domaćice Povijest tjestenine zamršena je poput rezanaca na tanjuru. Postoji teorija da je stigla na Zapad s Markom Polom s njegovog putovanja iz Kine u 13. stoljeću. No, učenjaci se nikako ne slažu da ima kinesko podrijetlo, već ukazuju na dokaze o njenom mnogo ranijem postojanju na području Mediterana. Etruščanske zidne slike iz razdoblja 400 g p.n.e. pokazuju stolove pune brašna i jednostavna oruđa kojima se pripremala domaća tjestenina. Prije izvješća Marka Pola 1298. da stanovnici Kine jedu 'lasagne', bilježnik u Genovi je 1278. evidentirao sanduk makarona na jednom vojničkom posjedu. Naravno, tjestenina je najvjerojatnije postojala i u Kini i u Italiji mnogo prije putovanja Marka Pola, što znači da su je vjerojatno obje kulture neovisno razvile u svojem kulinarstvu. Talijani su dali doprinos tjestenini svojom kreativnošću kojom Tortelini spremni za kuhanje Dr. Darko Kolarić pokazuje kameru za termografiju jedna od posjetiteljica predavanja. Karcinom dojke kod žena vrlo je opasna bolest, ali je srećom i svijest o potrebi čestih kontrola sve jača. ‘Narcisa’ je pokrenula akciju ‘Za život uvijek ima nade’ kako bi prikupila sredstva za kupnju dviju sondi što bi ženama Ludbrega i okolice omogućile pregled dojki ultrazvukom u Ludbregu. Donacije se mogu uplatiti na račun Raiffeisen banke 24840081106225072 Priređuje se i zabava u povodu Dana žena u petak, 8. ožujka u restoranu Arabela. Prihod je također namijenjen kupnji sondi. Kotizacija iznosi 60 kuna, bit će organizirana tombola, a svirat će grupa 100 posto. Zainteresirane žene mogu se javiti na broj mobitela 098 399 585. Tako se i u ludbreškoj udruzi ‘Narcisa’ svakoga dana povećava broj članica koje dolaze i iz okolnih općina ludbreškog kraja. -Primarno se bavimo podizanjem svijesti o raku dojke, edukacijom i ranim otkrivanjem ove bolesti. Važno je da vodimo brigu svaka o sebi - rekla je Nada Kapusta, predsjednica Udruge. Žene zainteresirane da pristupe udruzi mogu samo nazvati i popuniti pristupnicu. A godišnja članarina zaista je simbolična i iznosi svega 30 kuna. Marina Hižak Njezino carstvo tjestenina su iz jednostavnog baznog recepta za tijesto stvorili na desetke raznih oblika tjestenine, od kojih poneki oblici podsjećaju na umjetnička djela. Danas, mnoge divne tjestenine održavaju ova dva puta evolucije. Iz Italije imamo špagete, fusile, rotelle, lasagne, fettuccine, makarone, tagliatelle, penne i slične, a iz Azije dolaze rižini štapići ili prozirni rezanci, wontoni, soba, ramen i somen. Raznovrsnost tjestenina koje možemo izabrati svakako je iznimno bogata. Na kraju krajeva, tjestenina je složeni ugljikohidrat, slavljena namirnica u suvremeno doba fitnessa i svijesti o zdravoj prehrani. Divno je što postoji toliko mnogo vrsta. No, postoji malo ograničenje kada zanemarimo veličinu i oblik tjestenine i pogledamo sastojke. Ipak, tjestenina je vrlo omiljena namirnica. Osobito je na cijeni domaća tjestenina. Kuhana ili zapečena, vrlo je hranjiva i lako probavljiva, a može se kombinirati s raznim namirnicama u vrlo različitim jelima. Prisjetimo se nekih starinskih, ali još uvijek aktualnih i ukusnih tjestenina kao što su domaći rezanci s makom, orasima ili kosanom mašću, nezaobilaznih mlinaca uz pečenje, juhica koje su najbolje s domaćim rezancima, također krpice sa zeljem, šiškrlini i knedli, ali i starinski kukuruzni gombaloci. Lijepo je prisjetiti se 'nekad bilo, sad se spominjalo, ali i današnja jela, ukoliko se malo usavrše, bit će ukusni obrok sa sjećanjem na neka prošla vremena. Tjestenina je zaista skoro savršena, namirnice su pristupačne, racionalna je tehnološka priprema, a na kraju jelo može biti primamljivo i okusom i mirisom. Zaista vrijedi pokušati izraditi domaću tjesteninu, ako vam možda prvi puta ne uspije nemojte odustajati, jer 'samo vježba čini majstora', pa stoga pokušajte ponovo. Umatanje nadjeva u tijesto i presavijanje Presavijanje i dobivanje konačnog oblika tortelina U skladu s našom temom u ovom broju predlažemo vam i recept za pripremu tjestenine: Domaći tortelini sa nadjevom od sira Sastojci za tijesto: 4 jaja, 4 žlice ulja, 400 grama brašna i malo soli. Priprema: Zamijesiti tijesto (jaja prethodno izraditi vilicom) i dobro ga izraditi. Neka malo počiva (staviti u plastičnu vrećicu), zatim tanko razvaljati, rezati kocke, na svaku staviti nadjev i raditi torteline. Sastojci za nadjev: 2o dag svježeg sira, 1 jaje, malo soli, žlica krušnih mrvica i po potrebi malo vrhnja. Priprema: Dobro izmiješati i razraditi nadjev štapnim mikserom ili sličnim pomagalom. Romantična povijest tjestenine Povijest tjestenine vezana je uz vitešku romansu Marka Pola i lijepe Kineskinje. Prema legendi, lijepa Kineskinja koja je brinula o izboru jela na dvoru Kublaj Kana, zaljubila se u naočitog svjetskog putnika Marka Pola i odala mu strogu čuvanu tajnu recepta za pripremu tjestenine. Riječ je bila o obloj tjestenini (špagetima) koje je Marko Polo obožavao. Bile te priče istinite ili ne, činjenica je da su Kinezi od davnine poznati kao vrhunski majstori tjestenine, ali Talijani su oni koji su proslavili naziv oble tjestenine spaghetti (u prijevodu vezice) diljem svijeta, te se Italija smatra domovinom špageta. Pripremila: Željka Namesnik 8 A KT U A L N O 28. veljače 2013. Pitanja i odgovori Na tribini je bilo mnogo upita, a izdvojili smo nekoliko na koje je odgovorio pomoćnik ministrice mag. Meštrić: svih do tada postojećih objekata? Odgovor: -Poslali smo zahtjev nadležnoj službi u Beograd i zatražili zračnu snimku koja se nalazi u vojnom arhivu. Vjerujemo da ćemo za dva tri-mjeseca dobiti tu snimku. Stanko Tomo iz Apatije: -Imam novu klijet napravljenu na starim temeljima veličine 6 x 8 metara. Trebam li je legalizirati i koliko će me to otprilike koštati? Odgovor: -Iako je nova klijet napravljena na temeljima stare treba je legalizirati. Morate platiti oko 500 kuna kazne, zatim dokumentaciju, papire geodetu i arhitektu koji su vam dali najpovoljniju ponudu, te vodni doprinos od oko 1.250 kn i oko 4.800 kn komunalne naknade. Vladimir Savić iz Bolfana: ' Određen broj ljudi zbog nedostatka novca neće legalizirati svoje objekte. Mogu li ih prodati?' Odgovor:-Nelegalizirane zgrade i dalje će se moći prodavati, ali će njihova cijena na tržištu zbog toga biti bitno niža. One zgrade koje imaju rješenje građevinske inspekcije o rušenju jer nisu mogle biti legalizirane ili ih vlasnici nisu legalizirali će se rušiti. Dražen Vađunec: Antun Hudak iz Svetog Petra: -Oni koji rade ujutro nemaju kada prikupiti sve te silne papire jer ni službenici u uredima ne znaju ljudima reći što točno treba napraviti. Nije li to prekratko vremensko razdoblje za legalizaciju? Odgovor: -Rok za podnošenje prijava je 30. 6. i svi koji do tada podnesu prijavu za legalizaciju moći će i kasnije prikupljati papire po ovom zakonu iako će od 1. srpnja vrijediti novi zakon o građenju usklađen s pravilima EU. Stjepan Borščak iz Sudovčine: -Znamo da se starost ucrtanih objekata može utvrditi uvidom u Povijesnom arhivu u Varaždinu, ali što je s vojnim snimkama iz 1968. koje bi najbolje mogle dokazati starost -U susjednim zemljama, primjerice Srbiji, problem legalizacije bespravne gradnje navodno je riješen na državni trošak priznavanjem postojećeg stanja, pa su njihovi građani oslobođeni muka oko prikupljanja papira i velikih troškova. Tim novcima građani će moći ući u nove građevinske investicije pa će država i lokalna samouprava svejedno doći do kapitala, ali na drugi način. Mislite li da mi zapravo građanima oduzimamo i ono malo novaca koje još imaju za legalizaciju objekata koji se već i sami polako urušavaju?' Odgovor: -Nisam upoznat sa stanjem u Srbiji, ali uskoro idemo u Podgoricu gdje ćemo vidjeti kako su oni to riješili, a i ostali u okruženju. Brojka od 100 tisuća zahtjeva dosad govori da je Zakon dobro napisan. Bitno smo smanjili postupak i broj potrebnih dokumenata. Očekujemo još puno zahtjeva u zadnji čas. Sve to nećemo moći riješiti u kratkom roku, ali bitno je podnijeti zahtjev do kraja lipnja. Najskuplji dio legalizacije je komunalna naknada, a plaća se prema kubičnim metrima korisne stambene površine. Izračunava se nakon što se dobije rješenje o izvedenom stanju. Naknada se može platiti u 6 mjesečnih rata, a gradsko vijeće može odlučiti i da se plaća na 30 rata, bez kamata – kaže Meštrić. Legalizacija nezakonito podignutih građ Podnesite zahtjev d Očito je da u ovom razdoblju za građane nema važnijeg od pripreme za legalizaciju nezakonito izgrađenih objekata. Izniman interes pokazali su Ludbrežani i žitelji okolnih naselja i općina dolaskom na tribinu 'Legalizacija bespravno sagrađenih objekata', te su dupkom ispunili veliku gradsku kino-dvoranu. Stoga smo i mi otvorili, eto, središnje stranice da pojasnimo temu i pomognemo građanima. Jer preostala su samo četiri mjeseca za prikupljanje potrebne dokumentacije (i novca) za podnošenje zahtjeva. Na ludbreškoj tribini bilo je i predstavnika pravnih osoba kako bi se podrobnije upoznali s novim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja mag. Danijel Meštrić svakako je bila kompetentna osoba da pojasni odredbe zakona koji je izazvao puno nedoumica, pa i nezadovoljstva. Građani su mogli saznati kako provjeriti je li njihova građevina legalna, što učiniti i kome se obratiti za pomoć za legalizaciju. -Ozakoniti se mogu sve zgrade koje se nalaze na digitalnoj ortofoto karti tzv. DOF-u prema zračnoj snimci napravljenoj sa stanjem 21. lipnja 2011. godine. To nisu samo kuće i vikendice, već i gospodarski objekti, silosi, bazeni, septičke jame pa čak i potporni zidovi. Ako je zgrada napravljena mimo prostornog plana može se ozakoniti prizemlje i potkrovlje, a uz dozvolu lokalne samouprave najviše do 4 kata – pojasnio je mag. Meštrić. Objekti su podijeljeni u 4 skupine. U prvoj su zahtjevne zgrade površine preko 400 kvadrata, kao i poljoprivredne zgrade preko 1.000 kvadrata. U toj skupini je oko 3 posto zgrada i njihova legalizacija košta najviše. U drugoj su skupini manje zahtjevne zgrade do 400 kvadrata i poljoprivredni objekti do 1.000 kvadrata, takvih je oko 12 posto. Treću skupinu čine osnovne zgrade do 100 kvarata, a takvih je oko 80 posto od ukupnog broja. U četvrtoj skupini su pomoćne zgrade u funkciji osnovne do 50 kvarata, kao što su garaže, spremišta i sl. Dobra vijest je da se te zgrade mogu zadržati ako je legalizirana osnovna zgrada i na njih se ne plaća komunalni i vodni doprinos već paušalna naknada od 500 kuna po zgradi. -Za legalizaciju starijih zgrada evidentiranih prije 15. veljače 1968. dovoljno je izvaditi uvjerenje o vremenu građenja u katastru i pribaviti geodetsku snimku. Ako zgrada nije ucrtana u katastru dva svjedoka mogu pismeno potvrditi starost objekta. Zakon predviđa i potrebu plaćanja kazne za sve nelegalne zgrade i to 4 kune po m³ korisnog prostora za prvih 300 m³, a za svaki sljedeći m³ se naplaćuje naknada od 10 kuna. Za poljoprivredne zgrade plaća se samo 30 posto ove naknade, a za zgrade napravljene u obalnom pojasu 70 m od mora plaća se čak 7 puta veći iznos. Postoji mogućnost plaćanja na rate, a za gotovinsko plaćanje se dobiva popust od 25 posto - rekao je mag. Meštrić. Zgradu može legalizirati i osoba koja nije njezin vlasnik jer se imovinski odnosi mogu rješavati nakon ozakonjenja. Objekti površine do 15 kvadrata, primjerice sušare za meso i nadstrešnice ne moraju se legalizirati. -Prvo je potrebno zatražiti besplatnu kopiju katastarskog plana, pribaviti tri primjerka geodetske snimke, zatim tri primjerka arhitek- Informacije iz prve ruke - V. Jadanić, D. Rak i D. Meštrić Ludbreška kino-dvorana ispunjena tonskog stanja i uvjerenje o statici zgrade. Tu je moguće puno uštedjeti jer ovlašteni geodeti i arhitekti imaju različite cijene i potrebno je izabrati najjeftinije. Izdavanje dozvole košta svega 70 kuna – kazao je gost tribine. Organizacija tribine bio je pun pogodak kojeg su zajednički priredili HNS, SDP i HSU. Dodatne informacije možete pronaći na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na adresi www.mgipu. hr kao i pozivom na besplatni info telefon MGIPU-a 0800 22 88 88. Pripremili: Dražen Vađunec, Ivan Filipašić, Darko Skupnjak Nepoznat je podatak o broju objekata za leg Ovo će vam pomoći kod legalizacije Što će se dogoditi nakon isteka rokova za predaju zahtjeva? Zakon nalaže da će svi zahtjevi predani iza rokova biti odbačeni, te nakon tog roka građevinska inspekcija postupa prema zakonu što uključuje i rušenje objekta. Alternativa rušenju objekta spominje se u smislu većih financijskih nameta na nelegalne objekte, no o tome će se znati tek kad se predstavi novi zakon o porezu na nekretnine. Kad legalizacija nije moguća? -kada je objekt izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, na području promet- nih, elektroničkih, komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina. -ako se objekt nalazi na površini javne i društvene namjene unutar građevinskih područja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu i groblja, -ako je na eksploatacijskom polju mineralne sirovine, -ako se zgrada nalazi unutar arheološkog nalazišta ili kulturno-povijesne zone registrirane kao kulturno dobro Odredbe Zakona ne odnose se na kamp-kućice, kontejnere i slično odnosno ako je objekt izgrađen na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja. Rokovi i dokumentacija Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za zgradu za koju je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva. Zahtjevna zgrada - podnositelj zahtjeva prilaže tri primjerka geodet- skog nacrta stvarnog stanja izrađenog i ovjerenog po ovlaštenom inženjeru geodezije odnosno kopije katastarskog plana ili izvoda iz katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana u katastru, tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt, izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitne zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti. Manje zahtjevna zgrada - podnositelj zahtjeva prilaže tri primjerka geodetskog nacrta stvarnog stanja izrađenog i ovjerenog po ovlaštenom ing. geodezije odnosno kopije kat. plana ako je zgrada evidentirana u katastru. Potrebna su i tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni ing. građevinarstva, potvrda nadležnog tijela ako je zgrada izgrađena unutar nalazišta ili slično, suglasnost „Hrvatskih voda“ i dokaz o ispunjavanju uvjeta za primjenu korektivnih koeficijenata za umanjenje naknade. Jednostavna i pomoćna zgrada Podnositelj zahtjeva prilaže tri đevina do 30. lipnja 9 A KT U A L N O 28. veljače 2013. Primjer okvirnog izračuna Komunalni doprinos u tablici izračunat je temeljem osnovnih parametara iz Odluke o komunalnom doprinosu. No, no postoje olakšice temeljem kojih se može komunalni doprinos umanjiti u određenom postotku ili ZONA m2 broj etaža m3 bruto prostor. etaže visine metara tlocrtna 3m uključeno - etaža površina potkrovlje od 3m+2m 2m visine potkrovlje 1.Ludbreg, Selnik 2. Sigetec, Slokovec, Globočec, Čukovec, Bolfan, Apatija, Hrastovsko, Kućan Ludbreški, Vinogradi Ludbreški a do posljednjeg mjesta 3. Segovina ga se osloboditi u cijelosti. Evo tablice primjera okvirnog izračuna doprinosa za glavne objekte na području Grada Ludbrega, uz napomenu da se za pomoćne objekte do 50 kvadrata ne plaća komunalni doprinos. prometnica Razina izgrađenosti: - asf.rub.sl. 15kn - asfalt 10 kn - šljunak 5 kn javna rasvjeta groblje Koef. zone ukupno Iznos komunalnog doprinosa (kn) - svi - u koliko je plaćaju ima 10 kn 5kn 50w 50 75 75 100 1 2 1 2 1 250,00 400,00 375,00 600,00 500,00 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 6.250,00 10.000,00 9.375,00 15.000,00 12.500,00 35 1 175,00 5 0 5 0,8 1.400,00 35 35 35 35 50 50 50 50 50 75 75 75 75 75 100 50 50 75 75 100 1 1 2 2 1 1 1 2 2 1 1 1 2 2 2 1 2 1 2 2 175,00 175,00 280,00 280,00 250,00 250,00 250,00 400,00 400,00 375,00 375,00 375,00 600,00 600,00 800,00 250,00 400,00 375,00 600,00 800,00 10 10 10 10 5 10 10 10 10 5 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 0 10 0 10 0 0 10 0 10 0 0 10 0 10 10 10 10 10 10 10 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 2.100,00 3.500,00 3.360,00 5.600,00 2.000,00 3.000,00 5.000,00 4.800,00 8.000,00 3.000,00 4.500,00 7.500,00 7.200,00 12.000,00 16.000,00 3.750,00 6.000,00 5.625,00 9.000,00 12.000,00 Formula za izračun: m3*(prometnica+javna rasvjeta+groblje)*koef. zone = komunalni doprinos Vodni doprinos: Izlaganje se slušalo pozorno, a bilo je i puno upita Primjeri okvirnih cijena vodnog doprinosa za objekte na području grada Ludbrega Komunalni doprinos u tablici izračunat je temeljem osnovnih parametara iz Odluke o komunalnom doprinosu. No, no postoje olakšice temeljem kojih se može komunalni doprinos umanjiti u određenom postotku ili galizaciju Više problema je u prigradskim naseljima nego u novogradnji primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni ing. građevinarstva, potvrdu nadležnog tijela ako je zgrada izgrađena unutar nalazišta, zone ili ako je registrirana kao kulturno dobro ili slično, suglasnost Hrvatskih voda i dokaz o ispunjavanju uvjeta za primjenu koeficijenata za umanjenje naknade. Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² prilažu se tri primjerka kopije kat. plana Malo o troškovima U trošak izrade dokumentacije ubrajaju se troškovi angažiranja ovlaštenog geodeta, ovlaštenog arhitekta, odnosno građevinara, naknada za zadržavanje nezakonite zgrade odnosno prvi obrok naknade obročne otplate, komunalni doprinos, vodni doprinos, biljezi, takse, potvrde i ovjere. Iznose naknade definirala je Vlada. Tako na našem području imamo primjer smanjenja naknade koja se vodila po prijašnjem zakonu s oko 14.000 kuna na oko 3.000 kuna za objekt od 150 m2 i bruto zapremine oko 500 m3. Naknada se temeljem zakona raspoređuje: 50 posto u državni proračun, 30 jedinici lokalne samouprave, a 20 županiji. m2 broj etaža tlocrtna površina etaže visine 3muključeno potkrovlje od 2m visine 35 35 35 50 50 50 75 75 75 100 100 100 150 150 150 200 200 200 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 Ludbreški uredi m3 bruto prostornih metara etaža 3m+2m potkrovlje 175,00 280,00 385,00 250,00 400,00 550,00 375,00 600,00 825,00 500,00 800,00 1.100,00 750,00 1.200,00 1.650,00 1.000,00 1.600,00 2.200,00 ga se osloboditi u cijelosti. Evo tablice primjera okvirnog izračuna doprinosa za glavne objekte na području Grada Ludbrega, uz napomenu da se za pomoćne objekte do 50 kvadrata ne plaća komunalni doprinos. vrsta građevine (kn/m3) poslovne građevine (15,75 kn) obiteljske kuće do 400m2 (7,50 kn) 2756,25 4410 6063,75 3937,5 6300 8662,5 5906,25 9450 12993,75 7875 12600 17325 11812,5 18900 25987,5 15750 25200 34650 1312,5 2100 2887,5 1875 3000 4125 2812,5 4500 6187,5 3750 6000 8250 5625 9000 12375 7500 12000 16500 ostale stambene građevine za stalno stanovanje (10,50kn) 1837,5 2940 4042,5 2625 4200 5775 3937,5 6300 8662,5 5250 8400 11550 7875 12600 17325 10500 16800 23100 stambene građevine za povremeno stanovanje (13,15 kn) proizvodne građevine (2,80 kn) 2301,3 3682 5062,8 3287,5 5260 7232,5 4931,3 7890 10849 6575 10520 14465 9862,5 15780 21698 13150 21040 28930 490,00 784,00 1.078,00 700,00 1.120,00 1.540,00 1.050,00 1.680,00 2.310,00 1.400,00 2.240,00 3.080,00 2.100,00 3.360,00 4.620,00 2.800,00 4.480,00 6.160,00 Izrade geodetskih izmjera i podloga radi ured Milana Mirčetića, dipl.ing.geod., ured ovlaštenog inženjera geodezije Nazorova 8. Radi izrade arhitektonske snimke izvedenog stanja objekta u Ludbregu se može obratiti uredima: Miroslav Premec, dipl.ing.arh., ured ovlaštenog arhitekta, Nazorova 6 i IB – Projekt, Viktora Fizira 7. 10 DOGAĐAJI Ludbreški fašnički svati Fašnička događanja koja su se nekoć u Ludbregu održavala u nedjelju, ali i u utorak na sam fašnik spojena su i održana u jednom danu. Bilo je to na fašničku nedjelju 10. veljače kada je održan 138. ludbreški fašnik. Zadržana je tradicija maskiranja i održavanja 'fašničkih svati', ali i poslana jasna poruka da se Grad i udruga 'Črni maček ludbreški' više orjentiraju na međunarodni jesenski karneval. Fašnička spelavanja započela su budnicom u ranim jutarnjim satima. Građane su na događaj 'podsjetili' bubnjari koji su se kamionetom provezli ulicama. Pri buđenju je pomogla i stara ručna sirena za uzbunjivanje, pa vatrogasna sirena na akumulator, a povremeno se oglašavao i top Črnog mačka. -Krenulo je nas 15 točno u 6 sati ujutro Palčijevim kamiončićem. Prošli smo gotovo svim gradskim ulicama. Kod kuće zamjenika gradonačelnika je bio lagani prigriz jer smo bili gladni. Doručak smo imali oko 11 sati u vinogradu kod Đure Jančića u Sigečaku – rekao je Siniša Kos koji je započeo, ali i završio pro- Mali maškari u publici 28. veljače 2013. Lijep broj posjetitelja na trgu unatoč lošem vremenu gram na trgu jer se prihvatio posla krvnika i spalio fašnika. Fašnička povorka formirana je u rano poslijepodne ispred sportske dvorane i uputila se prema središnjem trgu gdje je održan glavni program. Zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok predao je ključeve grada, podignuta je fašnička zastava i proglašena Fašnička republika. Duhoviti Zlatko Hrelja-Capa u odjeći zatvorenika s pozornice je predstavio i to pojedinačno, sudionike tradicionalne grupe 'Ludbreški fašnički svati'. U tim svatima sve je naopačke. Mladenka je visoka, privlačna i uredno našminkana. Jedini je problem što se u vjenčanici krije muška osoba, a mladenec je povučen, žgoljav, valjda najmanji muškarac kojeg su mogli pronaći. Klencarica je isto muškog roda, zavidne figure, a klencar je nepoželjan i pogađate ženska maskirana u muškarca. Tu su i roditelji mladenaca koji moraju dati blagoslov, Neobični kumovi, župnik, ali i stara baba koja se sa štapom, na klimavim nogama, pentra na pozornicu jer i ona ima 'nekaj za reći ili Impresivna svatovska povorka Mladenci u svečanom ruhu s ‘prikolicama’ otplesati bar prvu pesmu svotskoga plesa'. Nakon vjenčanja pročitan je 'Vrabec' kojim su na šaljiv način ukazani životni, gospodarski te drugi problemi i događaji kojih opet nije nedostajalo. Program je završen osudom fašnika, krivca za sve zlo, a kazna izvršena spaljivanjem. Ove godine vatrometa nije bilo, ali je bila tombola u kojoj su izvuče- Suđenje krivcu za sva zlodjela na tri tablet računala. -U vrijeme našeg fašnika 'Črni maček' je organizirao gostovanje Puhačkog orkestra Ludbrega na karnevalu u Ptuju u Sloveniji gdje je prodefiliralo čak 70 karnevalskih skupina. Naša delegacija bila je na prijamu. Grad je bio na nogama, feštalo se i zabavljalo jer na brige i probleme treba zaboraviti bar na je- dan dan. Kod nas je ljudi bilo manje, ali ja sam zadovoljan odazivom jer je bilo loše vrijeme i djeca iz vrtića nisu došla. Ipak, bilo je dosta pojedinačnih maski – rekao je Stanko Žnidarić, predsjednik 'Črnog mačka'. Naša udruga imala je proteklih dana niz gostovanja u zemlji i inozemstvu koja imaju za cilj dovesti što više kvalitetnih skupina na naš jesenski karneval: Čakovec, Nedelišće, Velika Gorica, Kutina, Brist, Senj, Šoštanj, Mozirje, Šabac, Leskovac, Vrnjačka Banja, Strumica. Početkom veljače sudjelovao je s grupom svojih članova na manifestaciji 'Maškarani Platak'. To je specifični snježni karneval koji se održava na nadmorskoj visini od 1.111 metara na Platku kod Rijeke i naši su tamo osvojili prvo mjesto. Dražen Vađunec Gledatelji i maškare budno su pratili program Fašnjačka Republika puni proračun Da je za vrijeme ludbreškog fašnjaka sve prošlo u pravom redu, pobrinuo se je gospodin poreznik koji je kontrolirao rad fašnjačkih ugostitelja i da li se promet korektno evidentira. Tako su svi ugostelji morali izdati račune bez iznimke za sva plaćanja. Nije bilo moguće poslovati ako se obveznici fiskalizacije nisu osigurali najmodernijim računalima s naprednim softverskim rješenjima. Tako se izbjegla pojava sive i crne ekonomije u Ludbregu za vrijeme vladanja maškara. U državni proračun se tako slilo dosta novaca poreznih obveznika koji su izdašno trošili na kupovinu odličnih vina iz ludbreškog vinogorja. Kada je gospodin poreznik pak malo ljenčario na poslu, prilegao da odmori umornu glavu i opusti teške noge te nije provjeravao da li se računi pravovremeno pojavljuju na ekranima računala porezne uprave, tada su ugostitelji točili vino bez računa. Slijevalo se i slijevalo, a ne u državnu blagajnu već iz bačava u čaše veselih Podravaca. U strahu od budućih kontrolora po goričkim kletima od strane kontrolora iz Europske unije koji će kontrolirati da li ima neprijavljenih nasada grožđa i neregistriranih vinskih boca, pokušalo se popiti čim više litara vina. Navodno će doći i do zabrane novih nasada grožđa. Stoga, ugasile su se Fašnjačka fiskalizacija u ludbreškim lokalima Sofisticirano punjenje proračuna kase, a kupice se brojile na starom računaru. Gostioničareva supruga radila je punom parom, a priskakali su joj u pomoć i ostali gosti u gostioni. Sve je dobro završilo i svi su bili dobre volje, uspjelo se sačuvati dosta vina od najezde budućih kontrola. A kako će biti kada dođu porezni inspektori, to će se još vidjeti. Ako im bude pasalo vino ludbreškog vinogorja, možda će popustiti na sitne propuste veselih gostioničara ili možda ipak u strogom europskom duhu istrenirati pravu nemilosrdnu poreznu disciplinu. (ah) TU OKO NAS 28. veljače 2013. 11 Robert Kranjčec, novi ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg 'Sve više ljudi treba našu pomoć' -U radu poštujem 7 osnovnih načela - humanost, nepristranost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost, pa moja politička pripadnost SDP-u nema utjecaja na profesionalni rad – kaže Kranjčec Robert Kranjčec iz Ludbrega početkom godine je i službeno počeo obavljati četverogodišnji mandat kao novi ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Time bi se napokon na duži rok trebalo riješiti profesionalno radno mjesto u Gradskom društvu koje je ostalo upražnjeno odlaskom u mirovinu dugogodišnjeg ravnatelja Stanka Horvata nakon kojeg su, do ovog izbora Kranjčeca, poslove obavljali obnašatelji dužnosti. Ukratko se predstavite našim čitateljima. -Rođen sam 28. svibnja 1972. godine u Varaždinu. Diplomirao sam 1997. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i stekao zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike. Nakon završetka studija vratio sam se u Ludbreg gdje živim i radim.Je li izazov preuzeti Gradsko društvo s obzirom na njegove izuzetne rezultate u prošlosti i visoke standarde djelovanja? -Naravno da jest. No, ja uopće ne sumnjam da ću te standarde i održati. Vjerujem da kao nova i svježa snaga mogu postići rezultate koji će se moći mjeriti s rezultatima u najboljim godinama djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.U kakvom ste stanju zatekli Gradsko društvo Crvenog križa? -Gradsko društvo zatekao sam u solidnom stanju, ali izazovi koji su pred nama iziskivati će dosta truda i napora da se sadašnje stanje održi. Društvo je ostvarilo dobre rezultate i po pitanju prikupljanja i podjele humanitarne pomoći, što se tiče dobrovoljnog darivanja krvi, tijekom 2012 otkazane su nam od strane Transfuzije Varaždin dvije akcije darivanja zbog, kako nam je bilo obrazloženo, smanjenih potreba za krvi što ipak nije dobro jer je potrebno i dalje održavati tradiciju ovog humanog čina, a nikad se ne zna kome će i u kojem će trenutku ova vrijedna tekućina zatrebati. Društvo i dalje provodi programe 'Pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama', te je moja intencija da se program proširi na cijelo područje koje pokriva Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg. Prošle je godine uz Grad Ludbreg program 'Pomoći u kući' uveden i na području Općine Sveti Đurđ, te se upravo od 1. veljače ove godine osim u Gradu i Općini Sveti Đurđ, program počeli provoditi i na području Općine Mali Bukovec. Također su završeni dogovori i u Martijancu tako da ćemo uskoro i na području Općine Martijanec krenuti s tim programom.Kako gledate na budući rad Gradskog društva Crvenog križa? -Prije svega, čeka nas reformiranje Interventnog tima Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg pošto je u protekle dvije godine došlo do bitnih promjena po pitanju članova u timu. Također ćemo i po ostalim općinama formirati ekipe prve pomoći u sklopu Interventnog tima. Osim toga, namjeravamo širiti suradnju i s ostalim udrugama na području grada i županije koje se, među ostalim, bave i humanitar- Robert Kranjčec dobio je prvi četverogodišnji mandat za vođenje udruge s najvećim brojem članova nim radom. U pripremi su još neke akcije i planovi, ali o tome ću biti konkretniji kada vidim na kakav bi se način mogla zatvoriti financijska konstrukcija za te projekte. Poznato je da 1. srpnja ulazimo u Europsku uniju tako da naša krovna institucija, Hrvatski Crveni križ, ima planove da pripomogne gradskim društvima u povlačenju sredstava iz fondova EU. No, o tome ćemo ipak moći konkretnije razgovarati, kako sam naglasio, kroz koji mjesec.Može li unatoč gospodarskim i društvenim kretanjima Gradsko društvo uspješno ispunjavati osnovnu zadaću – humanitarni rad? -S obzirom na situaciju koju ste spomenuli moram reći da Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg ima sve više upita oko mogućnosti za dodjelom svih vrsta pomoći socijalno ugroženom stanovništvu s područja ludbreške regije. Jedinice lokalne samouprave imaju zakonsku obvezu plaćanja 0,7 posto od izvornih proračunskih prihoda za potrebe Crvenog križa. No, taj novac jed- nostavno nije dovoljan da bi Crveni križ ispunjavao sve svoje obveze koje ima, a njih nije malo. Osim toga, iz nekih jedinica lokalne samouprave sredstva stižu neredovito i u manjim iznosima od ugovorenih. Nadam se da će se i to poboljšati jer nam je to jako bitno za pružanje primjerene pomoći socijalno ugroženim osobama s tih područja. Stoga i ovim putem apeliram na sve ljude dobre volje koji su u mogućnosti donirati odjeću, hranu, kućne potrepštine, namještaj i drugo, da donacije donesu u Gradsko društvo Crvenog križa. Nažalost, moram reći da je puno više potreba za dodjelom pomoći nego što trenutačno možemo izvršiti.Bilo je reakcija radi Vašeg aktivnog političkog angažmana. Hoćete li i dalje ćete biti aktivni, možda zamrznuti status? -Gradski sam vijećnik izabran s liste SDP-a, a mandat nas vijećnika uskoro završava točnije raspisivanjem lokalnih izbora i vrlo vjerojatno više neću ulaziti u Gradsko vijeće. Što se pak tiče zamrzavanja članstva, i u drugim se javnim ustanovama i poduzećima koje su u vlasništvu Grada, a napominjem da Gradsko društvo Crvenog križa nije ustanova osnovana od strane Grada već humanitarna udruga koja se sufinancira od strane svih jedinica lokalne samouprave s područja bivše općine Ludbreg, na čelnim mjestima nalaze politički i stranački aktivne osobe koje nisu zamrzavale članstvo u svojim strankama. Kao ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg u svojem se poslu vodim sa sedam osnovnih načela Crvenog križa - humanost, nepristranost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost, tako da u obavljanju radnih zadaća ravnatelja moja politička opredijeljenost nema utjecaja. Osim toga, smatram da se političkim djelovanjem može pomoći u radu Crvenog križa. Prvenstveno tu mislim na osiguravanje materijalne i financijske pomoći za pomaganje ugroženim osobama, kao i nalaženje drugih vidova pomoći koje su nužne za rad Gradskog društva.I predsjednik Gradskog druš- Donacija meda za starije i nemoćne Pčelarsko društvo Ludbreg doniralo je Gradskom društvu Crvenog križa med koji je ostao s izložbe održane krajem prošle godine. Predsjednik Pčelarskog društva Krešo Piljak istaknuo je da žele pomoći starijim i nemoćnim osobama s područja Grada Ludbrega da u ove hladne dane pomoću ovakvog prirodnog i domaćeg meda steknu prijeko potreban imunitet od virusnih oboljenja koja su trenutno prisutna na našem području. Društvo je donaciju predalo korisnicima programa Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama. (žn) Robert Kranjčec i Krešo Piljak na primopredaji donacije tva mr. Igor Franolić aktivan je u drugoj političkoj opciji. Može li to utjecati na međusobnu suradnju ? -Igor i ja smo prije svega kolege tako da na naš odnos ne utječe politička pripadnost. Dugo se poznajemo i izvrsno surađujemo već nekoliko godina. Ovim angažmanom u Crvenom križu samo smo proširili našu obostranu suradnju koju imamo od ranije. Osim toga, vjerujem da obojica možemo iskoristiti svoje političku aktivnosti za dobrobit našeg Gradskog društva Crvenog križa.Koje su aktivnosti predviđene za ožujak? -Od većih aktivnosti u ožujku najznačajnije je natjecanje podmlatka i mladeži Crvenog križa u pružanju prve pomoći koje će biti održano 16. ožujka u prostorima Osnovne školi Sveti Đurđ. Tijekom ožujka također ćemo organizirati tečajeve prve pomoći na području općina Mali Bukovec i Sveti Đurđ u sklopu formiranja ekipa prve pomoći Interventnog tima Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Nastavlja se dobrovoljno darivanje krvi, pa će nova akcija biti organizirana u Martijancu 26. ožujka za darivatelje iz većine naselja općine Martijanec, kao i darivatelje s cijele ludbreške regije kojima zbog obaveza odgovora darivati krv krajem ožujka.Valja na kraju podsjetiti kako rad u Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg nije nimalo jednostavan i nosi veliku odgovornost. Naime, Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg je najmasovnija udruga sa sjedištem u Ludbregu koja broji oko 5.800 članova što je 30 posto žitelja ludbreške regije. U sklopu Gradskog društva djeluje 40 mjesnih društava s naseljima, te organizacije podmlatka u sve četiri škole ludbreškog kraja. Ima oko 3.000 aktivista, oko 2.000 mladih i 1.153 registriranih darivatelja krvi. 12 K U LT U R A 'Žene iz Centra svijeta' iliti našega dragoga Ludbrega Bakina hiža, mjesto je ili bolje reći mali etno-muzej Ludbrega, prepun kulturne baštine našega kraja, starih slika, starog namještaja, stare odjeće, ručnoga rada i drugih eksponata o kojima brinu članice udruge 'Žene iz Centra svijeta'. Već punih šest godina s velikom ljubavlju i predanošću ne samo da se skupljaju pojedini stari predmeti i ručni radovi, već tu ljubav prenose u organiziranim radionicama i na mlađi naraštaj. Dakako, gotovo uvijek sudjeluju na svim važnim događanjima tijekom godine u gradu. Zimske godišnje skupštine Ela Gerić (92) 28. veljače 2013. Stare ludbreške glumačke družine u svim udrugama uglavnom su vrlo slične, podnose se i čitaju uobičajeni monotoni izvještaji, usvajaju planovi za budući rad. No, Udruga 'Žene iz Centra svijeta' pokazuje na jedinstven način kako s tim uobičajenih izvještajima takve skupštine mogu biti iznimno zanimljive ako se na vrlo sadržajan način prezentira neki sadržaj vezan za naš Ludbreg. Članice udruge i na taj način, ne samo da iskazuju ljubav prema rodnome kraju, nego obnavljaju sjećanja na drage stare poznate Ludbrežane, građane zaslužne za razvoj čitavog kraja bilo da je riječ o gospodarstvu ili kulturi. Tako su za ovogodišnju, šestu skupštinu po redu, u prepunoj dvorani vijećnice Pučkog otvorenog učilišta, za prvu točku dnevnog reda pripremile: 'Kulturni život Ludbrežana s početka 20. stoljeća' - glumačke družine. Ludbreg se može ponositi što je imao svoje 'velikane', zaslužne i posebne ljude koji su svojim djelovanjem izravno ili neizravno, moralno i financijski pomagali, te nesebičnim radom obilježili povijest Ludbrega, udahnuli Udruga pokazala kako skupštine mogu biti jako zanimljive mu posebnost i dušu, ne sluteći kakvo će bogatstvo ostaviti u nasljeđe i zadužiti time buduće naraštaje. Dovoljno je nabrojiti imena kao što je Ludva Vrančić, Viktor Fizir, bračni par Šambarek, Francika Švenda, Štefica Mađarić, Kata Kišić, Ivica Panić, Franjo Kos, Stjepan Kancijan i mnogi drugi. U 'Igrokazima Marije Winter' objavljena je jedna od najstarijih fotografija glumačke družine još iz davne 1922. godine. Okupljeni u gradskoj vijećnici imali su prigode vidjeti i mnoge druge fotografije ludbreških glumačkih družina, redom po godinama sve do 50-ih. A tada se povratkom našeg Ludbrežanina Mladena Kerstnera, glumačka djelatnost organizirala, obogatila i ozbiljnije počela radom što se potom pretvorilo u pravo 'Amatersko kazalište Ludbreg'. Dolaskom Mladena Kerstnera to je bilo pravo kazalište, s pravim ku- lisama zahvaljujući učitelju Stjepanu Triplatu. Ansambl je gostovao i sudjelovao na natjecanjima amaterskih kazališta Hrvatske. Primjerice, Amatersko kazalište Ludbreg je s predstavom 'Slučaj Forester' na natjecanju u Hvaru 1957. godine osvojilo prvu nagradu. Uz Mladena, veliki su doprinos radu kazališta dali Dragutin Novak, Mirko Prokeš, Željko Vindakijević, Rade Milanović, Vera Runjak, Ela i Joža Gerić, i drugi. Prema sjećanju Ludbrežanke Ele Gerić, danas navršenih 92 godine života, u Ludbregu su oduvijek postojale dramske družine, uglavnom pod vodstvom učitelja. Uz obilježavanje prigodnih datuma, blagdana i održavanje raznih posebnih događanja, poput skupština vatrogasaca, obrtnika, žena i drugih udruga, obavezno se uvijek izvodila i dramska predstava. No, osim glumaca nastupale su i plesne skupine, pjevački zbor i folkloraši. Prava je šteta što skupštini nisu prisustvovale Kata Šimegi, Slavica Zagorc, Štefica Žnidarić i Ljubica Tkalec koje bi zasigurno zajedno s Elom Gerić podijelile sjećanja na dane kada su bile dio tih glumačkih i drugih družina, vrlo bogate, lijepe i interesantne 'kazališne povijesti' našeg dragog Ludbrega. Zahvalnost tim zaslužnim i divnim ljudima bila bi da se pomnije istraži povijest kazališnog amaterizma u Ludbregu, možda objavi i kao prigodna tiskovina. Bila bi to velika vrijednost i doprinos bogatoj povijesti Ludbrega. Pripremila: Irena Perić Iz obiteljskih albuma Irene Perić: Iz 1938. - gđa Graber, Slava Zagorc, Ela Hodjar-Gerić, Kata Kišić, Rozika Novak, gđa Veršić, Ljerka Hodjar-Polonić 1941. – dolje: F. Šambarek, Marija Kišić, ?, Marija Horvat i J. Plesna skupina ansambla, nastup za SilveSnimljeno 1939. - Marija Fotak, Slavica Dobrić, Ela Gerić, gore: I. Potočki, Vlado Fotak, Ivo Kovačić, Stevo Banek, strovo 1940. - -Marija Kemec, Štefica Žnidarić, Gerić, Ljerka Hodjar, Marija Novak, Marija Tekeli Stjepan Kancijan, Valter Leiner, A. Potočki i V. Šambarek Ela Gerić, Marija Dobec, Ruža Dobec (Rajh), učiteljica---, iza Katica Topličan i Micika Perin Priče za laku noć u ožujku 6. ožujka - Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik Huseinović – Poljski miš i gradski miš 13. ožujka - Lyman Frank Baum: Čarobnjak iz Oza 20. ožujka - Zlatokosa i tri medvjeda 27. ožujka - Višnja Stahuljak: Bijeli zec – igrokaz kazališne družine Trio V Kulturno-umjetnički program u Udruzi umirovljenika Valentinovo među starijima Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’ Ludbreg. Udruga umirovljenika regije Ludbreg poznata je po mnogobrojnim aktivnostima, ali i organizacijom zanimljivih programa zajedničkih susreta, druženja, ljetovanja svojih članova. A za Valentinovo je vodstvo udruge priredilo pravi mali tulum ili party, kako hoćete, svojim članovima. Upriličilo je pravi plesnjak za 70-ak svojih članova i tom prigodom darivalo parove koji su se sprijateljili posjećujući redovito prostorije udruge i tako uljepšali svoj život. Program su upotpunile prigodnim recitacijama članice Đurđa Kokanović i Vlatka Fotak. Ljubav je stvarnost, važno je koliko je duga i koliko je dobra. -Unatoč godinama slavimo ljubav. U nama kuca jedno veliko srce koje smo kroz život i radni vijek poklonili našem gradu, hvala svima koji su nas se sjetili, ne samo na ovaj prigodni dan, već tijekom čitave godine. A mi nismo umirovljeni kad se radi o ugodnom druženju i ljubavi – rekla je Anica Henezi. U Udruzi su svoje nove bolje polovice našli: Ljubica Modrić i Franjo Petrin, Katica Čurila i Ivan Kuzmić, Josipa Lilek i Slavko Kovaček, Ivanka Antolek i Ivan Orlović, Anica Henezi i Stjepan Bobnjarić, Nada Zember i Juras Toni. Umirovljenici su ponovno dokazali kako godine nisu važne. Važno je ostati mlad u srcu, a godine i tako nitko ne može zaustaviti. (mh) 28. veljače 2013. KUD Anka Ošpuh održao memorijalni koncert K U LT U R A U spomen na tetu Miru Dalmatinski ples ludbreškog folklora Baranjski ples Članovi KUD-a ‘Anka Ošpuh’, mnogi sadašnji, a još više onih starijih i bivših, zauvijek će se sjećati tete Mire. Mirjane Bošnjak–Krobot, dugogodišnje predsjednice KUD-a. Uvijek vedre, spremne na razgovor, na šalu. I autor ovih redaka znao se, davno prije uz dim cigarete, s njom upustiti u rasprave o raznim temama, otkačene, poluozbiljne i vrlo ozbiljne. Ali je nosila je na mlade, s jedne na drugu generaciju. U više navrata bila je predsjednica KUD-a, te je svojim neumornim radom i velikim žarom ostavila iza sebe dubok trag jer se KUD podigao na visoku razinu kvalitete zbog koje su ga pozivali na gostovanja širom Europe. Kako joj se najljepše zahvaliti nego plesom, pjesmom, druženjem, prekrasnim nastupom. Osmu godinu zaredom posljednjih dana veljače KUD je izveo cjelovečernji program ‘…..za tetu Miru’. -Još prije 8 godina usuglasili smo se, uz brojne druge članove koji su kroz 30-ak godina vodili društvo, da Mirjana Bošnjak-Krobot zasigurno nosi najveće zasluge za razvoj našeg KUD-a. Njena dugogodišnja aktivnost u kulturnom amaterizmu zacrtala je pravi smjer razvoja društva koji slijedimo još i danas. Tako je zaživjela ideja da svake godine u znak sjećanja i kao zahvalu, održimo memorijalni koncert za sve uvijek završilo na folkloru, pjesmi, plesu, na KUD-u. Mirjana Bošnjak je tri desetljeća prekratkog života poklonila kulturno-umjetničkom amaterizmu u Ludbregu – od dramske grupe u starom ‘Razvitku’, bila je suosnivačica, potom u KUD-a ‘Anka Ošpuh’, vodila folklornu, dramsku, ritmičku sekciju. Svoju ljubav prema kulturnom amaterizmu, narodnoj baštini i folkloru pre- Članovi obitelji Krobot na pozornici i u publici Radionica stripa u RC Ludbreg našu ‘tetu Miru’ i na taj način pokažemo da i dalje slijedimo ideje koje smo dobili u nasljeđe. Gosti memorijalnog koncerta su, kad god je to moguće, prijateljska društva s kojima smo surađivali u vrijeme kada je vodila KUD. Tako osvježavamo prijateljstva, družimo se i obnavljamo uspomene. Ponosni smo što svaki naš memorijalni koncert uvijek privuče brojnu ludbrešku publiku. To je znak da trud i zalaganje Mirjane Bošnjak nije bilo samo za interes našeg KUD-a nego je njen nesebični rad ostavio trag u široj zajednici – rekao nam je Aleksandar Horvat, aktualni predsjednik KUD-a. Trebali li uopće naglasiti da su izvođači opet oduševili publiku koja je lijepo napunila kino-dvoranu Pučkog učilišta, a nastupili su: veliki folklorni ansambl s tamburašima, plesne skupine, vokalna skupina ‘Pajdašice’ s ‘Pajdašima’, te gosti programa KUD ‘Ferdo Rusan’ iz Virja. Poznato je da su Ludbreg i slovenski Ptuj odnedavno gradovi prijatelji, a veže ih i druga tradicija njegovanja fašnika i karnevala. Ptujski je posebno poznat izvan granica 'dežele'. Na njihovom Kurentovanju u deset je dana održano vjerovali ili ne, čak 137 raznih programa – izložbi, koncerata, zabava, priredbi koje je vidjelo više od 30.000 posjetitelja. Ptujčani već 140 godina od prve karnevalske povorke. Središnji događaj 'Kurentovanja na Ptuju 2013.' bila je povorka maškara, tradicija stara 140 godina. Predstavilo se više od 4.000 maškara iz Slovenije, Hrvatske, Belgije, Srbije, Makedonije, Grčke i Njemačke. Naravno, bili su tu i predstavnici 'Črnog mačka ludbreškog', a svoj doprinos bučnoj povorci po prvi je puta dao i Puhački orkestar Grada Ludbrega. –Odazvali smo se pozivu domaćima i odjeveni u plašteve i kaše svirali u povorci kroz cijeli Ptuj koji je doista bio krcat maškarama i gledateljima. Povorka se kretala od njihovog kolodvora, prema centru, zatim kroz središte grada do glavnog trga, a trajala je više sati. Svirali smo uglavnom koračnice i skladbe koje je moguće svirati u hodu. Osjećaj je bio fenomenalan, publika nas je odlično prihvatila, a domaćini vrlo gostoljubivo Miro Vađunec Puhački orkestar grada Ludbrega u Ptuju Ludbreški 'pihalci' na kurentovanju Ludbreški orkestar pred početak mimohoda Uspješno su odradili višesatni pohod kroz Ptuj primili. Doživljaj sudjelovanja na Kuretnovanju u Ptuju bio je prekrasan, bili smo impresi- onirani mi stariji, a kamoli ne mladi članovi Orkestra. Možda nam je bilo malo naporno, ali 13 je bilo jako puno zadovoljstva. Povorka je nakon 5 km hoda i svirke došla do ogromnog šatora u starom gradu gdje je bio domjenak i druženje svih učesnika. Domaćini su nas zaista vrhunski počastili, kao da tamo nema krize. Zadovoljni smo nastupom i izletom koji će nam ostati u dugom sjećanju- rekao nam je mr. Marko Prepelić, voditelj našeg Puhačkog orkestra. U Ptuju je nastupilo 30ak članova Puhačkog orkestra Ludbrega koji su obavili cjelodnevni program od 12 do 17 sati. Srećom, Ptuj nije daleko od Ludbrega, pa su se umorni ludbreški 'pihalci' u večernjim satima vratili kući. U Restauratorskom centru Ludbreg u dvorcu Batthyany idućih će dana biti održana višednevna radionica pod nazivom Stripaonica" na kojoj će sudjelovati učenici United World Colleges iz Mostara i Duina iz Italije, kao i nekolicina hrvatskih srednjoškolaca. Radionica će bit održana od 2. do 7. ožujka, a mladi će se upoznati s restauriranjem i izradom stripa na temu zaštite kulture baštine. Sudionici će kroz formu stripa, kao popularnim suvremenom medijem, istražiti načine na koje se kulturna baština danas promišlja i razvija, te kako se ostvaruje suvremeni i umjetnički izražaj. Kroz predavanja, praktične radionice i multimedijalne projekcije mladi će suvremenim modernim pristupom učiti o kulturnoj baštini i njezinoj zaštiti, upoznati se pritom s restauratorskom tehnikama, materijalima i postupcima, te dobiti uvid u restauratorske radove i obnovu kulturne baštine u ludbreškom Restauratorskom centru. Organizatori radionice su UWC Hrvatska, Društvo za zaštitu i razvoj baštine i Hrvatski restauratorski zavod Zagreb. Završen novi književni natječaj Javilo se 50-ak autora sa 160 radova Treću godinu zaredom Radio Ludbreg organizirao je i proveo književni natječaj za najbolji prozni i pjesnički rad autora-amatera. Ova akcija Radio Ludbrega lijepa je inicijativa da se potaknu oni koji se amaterski bave pisanjem pjesama i proznih radova. Pored toga, natječaj daje svoj doprinos očuvanju i njegovanju kajkavskog narječja jer su autori svoje književne uratke pisali isključivo na kajkavštini. Natječaj je završen tijekom veljače, a autori su poslali 137 pjesama i 23 prozna rada. Svoje radove poslalo je točno 47 autora s područja Varaždinske, Koprivničkokriževačke, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, pa bismo mogli reći s područja cijele sjeverozapadne Hrvatske. Devetoro autora poslalo je radove književne vrste, pjesme i prozu. Radio Ludbreg je proteklih dana zaključno do 1. ožujka realizirao posebne emisije u kojima se bira najbolja pjesma po izboru slušatelja, a završna emisija bit će na programu u subotu 2. ožujka u 13,30 sati. Pored toga, u posebnim emi- sijama svake srijede počev od 13. ožujka na valovima radija bit će predstavljeni sudionici ovogodišnjeg natječaja i njihov amaterski književni rad. Osim što će se odabrati najbolja pjesma po izboru slušatelja, najbolje pjesničke i prozne radove proglasit će i oformljeni Ocjenjivački stručni sud. Svi autori ponajboljih radova biti će prigodno novčano nagrađeni, a nagrada očekuje i autora najbolje pjesme po izboru slušatelja Radio Ludbrega. Radio Ludbreg priprema i prigodnu svečanost na kojoj će proglasiti najbolje radove i autore, te im uručiti zaslužene simbolične nagrade. Svi radovi pristigli na treći književni natječaj bit će objavljeni u posebnom Zborniku koji će iz tiska izaći krajem ove godine. Podsjetimo, nedavno je iz tiska izašao i Zbornik s radovima na drugom natječaju u kojem je na 164 stranice objavljeno stotinjak pjesničkih i više desetaka proznih radova, životopisi 40-ak autora, kao i CD s 31 snimkom pjesničkih radova po izboru samih autora. Novi Zbornik može se nabaviti u redakciji Radio Ludbrega. Kakva promidžba Ludbrega! Velika promidžba Ludbrega, a zapravo bez potrošenog novca. Naime, u Hrastovskom je lani drugu godinu zaredom održan pravi rock-spektakl ‘Rock Beer Fest’. Kako je poznato tada je kod nas gostovala i svjetska atrakcija ‘Mystery’ iz Australije. Jedan od pokrovitelja tog događaja bio je i Grad Ludbreg. Tako je mlade australske metalce tom je prigodom primio gradonačelnik Marijan Krobot, razgledali su znamenitosti Ludbrega i posjetili štićenike ‘Ludbreškog Sunca’, te bili oduševljeni našim gradom i domaćinima. Svjetski poznate metalca tada je u Ludbregu pratila i filmska ekipa koja je snimila dokumentarac o Ludbregu! Taj video uradak ujedno je dio “World tour Rockumentaryja” koji prati njihovu svjetsku turneju. Eto, malo pokroviteljstva, a za uzvrat velika promidžba Ludbrega. 14 SP O R T 28. veljače 2013. Skupština Gradskog nogometnog kluba 'Podravina' Cilj – pehar za kup vratiti u Ludbreg Članovi skupštine Podravine okupili su se snježnog petka krajem veljače na redovitoj godišnjoj skupštini. Bila je to prigoda da se 'protrese' rad u prošloj godini, ali i da se članovi upoznaju s planovima za ovu godinu. Predsjednik Ervin Horvat iskazao je zadovoljstvo postignutim rezultatima u prošloj godini. Posebno je naglasio kako brojne klupske kategorije imaju osigurane terene za redovito vježbanje, treniranje i odigravanje utakmica, opskrbljenost svih momčadi sa sportskom opremom na doličnoj je razini, a i s putovanjima dosad nije bilo problema jer za gostovanja svih klupskih kategorija autobus je uvijek bio osiguran. -U ova teška vremena to zaista nije malo. Što se prve ekipe tiče pred nju je postavljen cilj osvajanja Županijskog kupa, te ako je moguće da se ozbiljno uključimo u borbu za osvajanje naslova prvaka III. HNL sjever – kaže Ervin Horvat, predsjednik kluba. 'Simpatični ciljevi' s kojima se mora složiti i prvi strateg Ludbrežana Damir Maretić. No, kaže neće biti nimalo lako. -Potrudit ćemo se to i ostvariti iako neće biti lako. S pripremnim E. Hovrat i s članovima - razgovori nogometni nakon skupštine Mnogo bivših igrača i danas su članovi skupštine kluba razdobljem kao i svi treneri ne mogu biti zadovoljan, snijeg nam je uradio mnogo problema. Igrali smo uglavnom s jakim protivnicima i dosta sam miksao momčad, tražio najbolja rješenja. Vidjet ćemo, možda se u posljednjem obrambenom redu i pojačamo (moguć povratak mladog Draguljića, izdanka nogometne škole Podravine – op.p.). Sve u svemu u drugi dio ulazimo s optimizmom – najavljuje trener Podravine, Damir Maretić. utjecaja na natjecateljske planove. Primjerice, predsjednik Horvat i dopredsjednik Mladen Henec najavili su da će se u slučaju osvajanja prvenstva Treće hrvatske lige sjever Podravina uključiti u kvalifikacije za drugoligašku konkurenciju. No, ako se one uspješno rezultatski prebrode Podravina će vjerojatno odbiti odlazak u drugu hrvatsku ligu. –Druga liga znatno je zahtjevnija u financijskom smislu, a zbog prekra- Kriza, recesija, kako god hoćete okarakterizirati općepoznatu situaciju u društvu, uvijek se prelama i na sportu. Na skupštini se stoga moglo čuti da će se klupski proračun u ovoj godini opet malo skresati, za otprilike 10 posto. To znači da bi u ovoj godini Podravina sve svoje obveze morala ispunjavati s raspoloživih 650.000 kuna. No, kažu 'šefovi' kluba to bi trebalo biti dovoljno za sve što su zacrtali. Međutim, sigurno je da to ima janja sustava natjecanja u hrvatskom nogometu Druga liga kvalitetom bi bila (pre)jaka za nas - kažu u vodstvu kluba. No, vidjet ćemo. Poželimo našim plavim bluzama puno sreće u drugom dijelu prvenstva i možebitnim kvalifikacijama. A onda tko zna? Možda i nas pogodi neki meteorčić, pa prodajom njegovih dijelova skupimo sredstva za viši rang. Neven Jerbić Saborski zastupnik primio ludbreške karatiste Marko Hranić, Sharon Sinković i vodstvo kluba u Hrvatskom saboru Dvoje mladih ludbreških karatista Marko Hranić i Sharon Sinković bili su dio izaslanstva Shito Ryu Karate Do saveza Hrvatske koje se u Saboru sastalo sa zastupnikom Veljkom Kajtazijem. Izaslanstvo je predvodio tehnički direktor Bogdan Lipić, a razlog posjeta bio je traženje potpore u rješavanju statusa Shito Ryu Karate Do saveza te upoznavanje s poteškoćama s kojima se u svome radu susreću. Radi se o karate tehnici koja nije priznata olimpijska disciplina te Savez svoj status nije uspio riješiti preko Hrvatskog olimpijskog odbora. Stoga ne dobivaju novčanu pomoć bilo na državnoj ili lokalnoj razini te se dugi niz godina samofinanciraju. Savez se također samostalno skrbi i za dvoje mladih ludbreških karatista koji postižu zapažene rezultate na natjecanjima. Uz potporu za odlazak hrvatske reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Japanu u rujnu ove godine, financijska bi sredstva pomogla za nastavak rada Saveza i njegovih natjecatelja, sudjelovanje na međunarodnim seminarima i usavršavanjima, licenciranje sudaca i trenera te odlazak na međunarodna prvenstva. Inače, saborski zastupnik Veljko Kajtazi i sam se uspješno bavio karateom te je rado primio goste iz Ludbrega i saslušao više o njihovim odličnim rezultatima. (ih) RK 'Ludbreg MB' KK Grafičar Ludbreg uoči završnice sezone Rukometaši u nove pobjede U top formi za završne okršaje Početkom ove godine RK Ludbreg dobio je novog predsjednika. Dugogodišnjeg predsjednika Krunoslava Kosira naslijedio je Lino Zmaić, poznati uspješni ludbreški rukometaš koji je igrao i u prvoligašima u Varaždinu, Osijeku i Koprivnici. Evo njegovih prvih opservacija. -Preuzeo sam klub koji ima prepoznatljivost, ima dugu i bogatu tradiciju. Prva momčad je OK, a pogotovo nas veseli rad u mlađim kategorijama. Nažalost, klub je napustio trener kadeta Nenad Novosel koji ih je uspješno vodio. Nadam se da će njegov nasljednik Zadravec biti kao Povratnici Žnidarić i Petrošanec trener isto tako uspješan. Ovakvo obiteljsko blago ne smijemo ‘zatraja- iz užeg vrha i prava je šteta vodeti’ – naglašava Zmaić. će ekipe imaju preveliku bodovnu Prva momčad ludbreškog ruko- prednost. No nakon slijedećih primetnog kluba u drugom dijelu sezo- prema jurišat ćemo na naslov 3. HRL ne osjetno je pojačana. U klub su se iz sjever. Vrijeme je za velike ambicije, varaždinskog Varteksa vratili brzono- da svima pokažemo zube i kako dogo krilo Elvin Petrošanec, te 35-godiš- bre rukometaše ima Ludbreg – nanji Emerson Žnidarić, prava legenda javljuje Žnidarić. županijskog rukometa. S time u sklaPo svemu sudeći, ludbreški momdu su i klupske ambicije: čadski sport ‘širi svoja krila’ jer k na-S povratnicima Emersonom i El- slovu prvaka jurišaju nogometaši, kovinom mislim da smo po kvaliteti pri šarkaši, pa sada eto i rukometaši. Bit samom vrhu 3. HRL sjever. Nažalost, ćemo ponosni Ludbrežani, vjerujte! N. Jerbić malo se previše zaostaje za onim Košarkaši Grafičara i u drugom dijelu sezone nastavljaju sa sjajnim ostvarenjima u A 2 ligi sjever. Kulminacija dobrih igara bila je u derbiju 18.kola kada je u Čakovcu istoimeni lider svladan s 90-80. Bila je to posebna utakmica. U prvom prvenstvenom ogledu ovih ekipa pobijedila je ekipa Čakovca s uvjerljivih 33 razlike, 57-90. U ovaj ogled domaći su ušli u nešto lošijoj formi nego u prvom dijelu sezone, a Ludbrežani brojne utakmice igraju bez bolesnog prvog centra Maria Mede Novaka. Utakmica je otišla u pot- puno neočekivanom smjeru. Do poluvremena bilo je 17 razlike, a u 27. minuti na semaforu je zasjalo 68:41!!! Tada je sijevnula trica Poljaka koja nije upisana. Dakle došlo se „pred vrata raja“. Ipak domaćin je u teškoj situaciji iskoristio probleme Ludbrežana s prekršajima, smanjio na podnošljivih deset, te s parketa otišao s ipak manje tuge. Posebno je indikativna situacija bila u 32. minuti kada je trener domaćih Kovačić rekao kod 26 razlike svojem igraču Biševcu da ne srlja. Očito se Me- đimurcima uvukao strah u kosti. Do kraja ove sezone,već sada možemo reći izuzetno uspješne, ludbreški košarkaši igraju protiv Bjelovara i Međimurja na svojem parketu, a gostuju kod križevačkog Radnika. S popriličnom sigurnošću može se napisati da će bodovi ostati u ludbreškom košarkaškom trezoru. Vodeći Čakovec s pobjedom više igra protiv Vindije, Ivančice i Međimurja. Ako će igrati kao protiv Ludbrežana šanse ima.. Koja bi to samo fešta bila! Neven Jerbić SP O R T 28. veljače 2013. Zadrugar i Sloga uoči nastavka 1. lige ŽNS-a Već za desetak dana najavljen je početak proljetnog dijela sezone u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi Varaždin. Predstavnici Grada Ludbrega u ovom stupnju natjecanja su Zadrugar iz Hrastovskoga i Sloga iz Kako stvari stoje Zadrugar će imati sedam tjedana priprema. Igrači iz Hrastovskog odigrali su samo dvije, protiv Čakovca 0:2 i s Razvitkom 3:3. Očito je da momčad neće imati potreban broj pripremnih utakmica zbog previsokog snijega. Iz kluba je otišao Robert Namjesnik koji je primio unosnu ponudu nekad velikog Varteksa, a Denis Balažinec se u srednjim 20-ima zasitio nogometom. Zadrugar je, međutim, ojačan za odličnog bočno-veznog igrača Gorana Klekara–Figa koji iza sebe ima uspješne sezone u Podravini, Razvitku i u Kotoribi. Sada već dugogodišnji klupski predsjednik Antonio Štefanek, popularni Antonius rekao nam je nešto o očekivanjima: -Očekujemo pomak na ljestvici među tri-četiri najbolje, a za nešto više odnosno sam vrh možda je bodovna razlika prevelika. U drugom dijelu imat ćemo i još veću interak- Pripreme na bijelom pokrivaču Slokovca. Prisjetimo se, Zadrugar je jesen završio na 7. mjestu s 25 osvojenih bodova, dok je Sloga iz Slokovca 9. s 21 bodom iz sedam pobjeda što znači da Slokovčane remiji ne zanimaju. Zadrugar Hrastovsko Naravno, moguće je da vodstvo natjecanja ne donese odluku o kasnijem startu prvenstva. Jer istini za volju, koliko god treneri vole snijeg tijekom priprema da bi se igrači fizički što bolje pripremili za prvenstvenu sezonu, snijega je ipak previše i predugo da bi se momčadi optimalno tehničko-taktički pripremile za drugi dio sezone. U prvom smislu riječi bile su to 'bijele pripreme' za predstojeću nogometnu sezonu. Posjetili smo krajem veljače treninge Zadrugara i Slogu, kako bismo vas izvijestili o tome kako su zadovoljni s pripremama i s kakvim nadama ulaze u proljetni dio nogometne sezone. Kauboji žele u finale kupa Siniša Fajt, novi trener Zadrugara ciju s navijačima, bit će to lijepo iznenađenje. Mnogo očekujemo u Županijskom kupu. Kako bi lijepo bilo ući u finale i da se tu sretnemo s Podravinom i tako dokažemo da se najbolji nogomet u Županiji igra u Ludbregu i Hrastovskom. Pa onda nek pobjedi bolji – vrlo jasno kaže Antonio. Dakako, poklonici nogometa ludbreškog kraja navijaju za takav rasplet i oglede kakve smo pratili u Pazinu, pa protiv Dinama, pa gostovanja u Slunju… S kaubojima u nove avanture. Fajter Fajt Damir Piljak i Marko Šegović 15 Kao bomba odjeknula je informacija da je mjesto trenera Zadrugara koje je dugo obnašao Damir Nizanje krugova oko snježnog terena u Hrastovskom Sačer preuzeo Siniša Fajt. To je bilo najveće iznenađenje prijelaznog roka. Poznato je kako je Fajt koji je već godinama jedan od najboljih nogometaša ovog kraja, a zbog teške ozljede koju je doživio prošle jeseni počeo razmišljati o trenerskom poslu. Prvi zalogaj itekako mu je velik: -Zadrugar je jedan od najboljih županijskih klubova i svakako sam počašćen da je Štefanek mene odabrao za trenera. Vjerujem da ću opravdati povjerenje. Inače, usprkos teškoj ozljedi nisam odustao od igranja. Ma igrat ću ja k'o Havaić do pedesete, nogomet mi nikad neće dosaditi. Usput će trenirati Zadrugar, saslušati i ostale trenere, kao što su Piljak i Šegović koji treniraju juniore – kaže Siniša. Iako je Fajt poznat kao nogometni šeret koji na treninzima baš i nije davao 101 posto, njegovi igrači kažu da su sada kao rijetko kada žestoko trenirali: -Od njih moramo napraviti strojeve koji će mljeti sve pred sobom. Cilj nam je plasman u finale Županijskog kupa, mislim da s Plitvicom u polufinalu nećemo imati proble- ma. Pa onda s Podravinom nadam se susret u Ludbregu pred 2.000 gledatelja. Eh, koja bi to bila fešta! – kaže strateg Zadrugara. Siniša Fajt – novo trenersko ime pod nogometnim nebom našeg kraja. Želimo da mu početak trenerske karijere bude obilježen velikim uspjehom. Zadrugar će u prvom kolu nastavka na gostovanje u Babinec, a prva domaća utakmica odmah će biti i derbi, dvoboj protiv mušterije Novog Marofa. Pripremio: Neven Jerbić Sloga Slokovec Jači za iskustvo Momčad Sloge, novak u prvoligaškom županijskom društvu. Momčad je spoj nekolicine vrlo mladih nadarenih igrača, te iskustva s prekaljenim igračima od kojih su gotovo svi nekad bili važne karike u igri Podravine – Damir Vađunec, Davor Matijašec, Igor Prebegović, Neven Gerić, Miro Piškor, Mario Piškor, a i vratar Mario Kivač. U Slokovcu su umjereno zadovoljni plasmanom na polovici prvenstva, ali se nadaju u proljeće boljem. -Polovica igrača nikad nije igrala županijski rang i zato smo 2-3 utakmice izgubili iako smo ih 'igrom dobili', po svemu trebali uzeti barem još 6 bodova. Vjerujem da su naši mlađi igrači tijekom jeseni dobili neophodno iskustvo, pa se nadam da ćemo u nastavku imati manje nepotrebnih propusta koji ujesen nisu bili rijetkost – kaže Mario Piškor, trener Sloge. U klubu tijekom zime gotovo da i nije bilo promjena, a unatoč snježnoj zimi, momčad će spremno dočekati nastavak. -Raspored rada bio je u ritmu otprilike ovako - dva treninga, pa za vikend po dvije pripremne utakmice. Odigrat ćemo 10-ak pripremnih susreta. Novost u momčadi je Ivan Požgaj koji nam je došao iz Bukovčana krajem jeseni, pa praktički nije još imao prilike dati svoj doprinos, ali sada ga spremamo i bit će nam od velike pomoći. On će rasteretiti naše glavne igrače u veznom redu. Zbog iskustva koje smo dobili i ovog pojačanja, te uz solidno odrađene pripreme očekujem da malo popravimo plasman. Bio bih zadovoljan plasmanom između šestog i osmog mjesta, znači čvrsta sredina – kaže trener Sloge od kojeg se također očekuje po potrebi da pomogne u zadnjem redu obrane Slokovčana. Na tom putu momčad će svakako predvoditi prekaljenim asovima Sloge kao što su Matijašec, Vađunec, Prebegović, Gerić i drugi. No, tu su i mladi lavovi, prije svega, Grabrovec, Rak, Havaić koji su se već dokazali kvalitetom, a sigurno mogu dati još snažniji impuls u nastavku sezone. Sve bi to moralo jamčiti zajamče dobre nastupe u drugom dijelu i kvalitetnu prezentaciju nogometa ludbreške regije. Inače, Sloga je unatoč popriličnoj snježnog podlozi snijegu odigrala čak sedam pripremnih susreta što je vrlo značajno na sjecanju fizičke pripreme. Slogu na startu drugog dijela u 16. kolu očekuje odmah najteži suparnik, gostovanje kod jesenskog prvaka Zelengaja iz Kučana Donjeg, a u 17. kolu će 17. ožujka u Slokovcu dočekati fenjeraša Nedeljanca. Damir Vađunec i Igor Prebegović predvodit će momčad i u proljeće Sloga je dobila pripremni ogled u Martijancu (2:0) Mario Piškor, trener Sloge Neven Gerić u snježnoj akciji 16 28. veljače 2013. Ludbreška tvrtka Inoxmont-VS u Urugvaju ŠALJITE FOTKE! Foto rubrika za čitatelje Naši grade najveću papirnicu na svijetu Tipičan prizor s urugvajskih ulica Radnici ludbreškog poduzeća Inoxmont-VS d.o.o. više od pola godine rade u Urugvaju na gradnji jedne od najvećih papirnica na svijetu. Lokacija tvornice je blizu Conchillasa na obali najvećeg estuarija na svijetu koji nastaje spajanjem ušća rijeka Paraná i Rio de la Plata u Atlantski ocean. Kako kažu u tvrtki, biti će to jedna od najmodernijih tvornica za preradu i proizvodnju celuloze, imat će vlastitu termoelektranu za napajanje energijom koju će pokretati ostaci bio-mase koja nastaje preradom celuloze. Kako je živjeti i raditi u ovoj maloj južnoameričkoj državi? -Uvjeti na radilištu su dobri, a razlika u standardu života Urugvaja i Hrvatske je jako velika. Tu je niski standard, a cijene dosta visoke. Asortiman proizvoda u trgovinama je skroman, može se kupiti samo ono najosnovnije, kao što su hrana, piće i osnovne higijenske potrepštine. Za ilustraciju, čaj se kupuje po komadu u malim filter vrećicama, a stari fićo stoji oko 4.000 U S D ! Unatoč Darko je sada na odmoru između smjena Snježne motive fotografija u Vinogradima Ludbreškim i okolici za ovaj broj poslali su Saša Petrinić, magistar informatike, zatim Tomica Letina, ludbreški majstor i fotografski zanesenjak koji je Vinogorje u snijegu (Saša Petrinić) inače snimio cijeli album sniježnih fotki. A treću, ovu jedinstvenu fotografiju poslao nam je Miroslav Vađunec. Ako ste snimili dore fotografije pošaljite, a mi ćemo ih rado objaviti. Naš mail glasi: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Zima na Bednji (Tomica Letina) I naravno, egzotična vegetacija neimaštini, ljudi su jako pristupačni i srdačni – javio nam je Ludbrežanin Darko Struški, na privremenom radu u Urugvaju. U Urugvaju je sada ljeto. -Temperature dosežu 40 stupnjeva. Radi se puno, a nešto slobodnog vremena koje radnici imaju uglavnom provode u ribolovu, kupanju ili sportskim igrama. Urugvajci pak u slobodno vrijeme imaju običaj ispijanja čaja mate spravljenog od mješavina suhih trava koje preliju vrućom vodom. Čaj je dosta gorak, ali ga ne zaslađuju dodatno. Inače, zemlja je pretežno nizinska, stalno pušu vjetrovi, a na svakom koraku mogu se vidjeti stada goveda u paši – kaže Struški. Ludbreški ‘Inoxmont-VS’ kao d.o.o. posluje od 2008. godine, a u vlasništvu je Mladena Vidovića i Zlatka Sove. Ima podružnicu i u Njemačkoj, te poduzeće u Sloveniji. Zajedno sa sestrinskim poduzećima zapošljava više od 150 radnika. Tvrtka je i dosad radila u mnogim zemljama, pa i ‘s druge strane svijeta’. -Tvrtka je specijalizirana za montažu industrijskih cjevovoda u termoelektranama, nuklearnim elektrana- ma, energanama, kemijskoj industriji, papirnicama, spalionicama otpada, automobilskoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Osim u Urugvaju, trenutno radimo na sličnim projektima u Njemačkoj i Nizozemskoj. Na kapitalnim projektima radili smo u Australiji i Indiji, a u Europi u Velikoj Britaniji, Portugalu, Francuskoj, Švedskoj i drugim zemljama. Zapošljavamo mlade ljude nakon završene škole koje dodatno školujemo i osposobljavamo u našoj radionici u Sigecu. Nakon toga odlaze na rad na projektima diljem svijeta. Inače, baš radimo projektnu dokumentaciju za novi proizvodno-uslužni objekt bruto površine 3.600 m2 u Sigecu, na povećanju broja zaposlenih, kao i na daljnjem razvoju i povećanju proizvodnih kapaciteta, namjera nam je ulagati u školovanje sadašnjih i budućih zaposlenika prema visokim standardima za obavljanje poslova u gradnji cjevovoda u postrojenjima – ističe Mladen Vidović, direktor tvrtke Inoxmont-VS. A radnicima u Urugvaj poslat ćemo – Ludbreške novine. Uskrsni broj - čestitke Novi, 72. broj Ludbreških novina iz tiska izlazi na Veliki petak, 29. ožujka. Obavještavamo tvrtke, obrtničke radnje, udruge, ustanove i druge zainteresirane da ćemo dio prostora na stranicama osigurati za njihove uskrsne čestitke. Narudžbe za čestitke koje možemo izraditi prema vašim željama i zahtjevima primamo zaključno do 22. ožujka. Možete nas nazvati na broj (042) 306131 ili doći osobno u Pučko učilište, Trg sv. Trojstva 19. Stari grad u zimsko predvečerje (Miro Vađunec)
© Copyright 2024 Paperzz
