^OVJEK – TO SAM JA
1
1. [to je rezultat ~ovje~jega rada? Zaokru`i.
4. [to najradije radi{ s ~lanovima svoje obitelji ili
skrbnicima? Napi{i u krugove.
2. Po ~emu se razlikuju ova djeca?
[to im je zajedni~ko?
5. Kako ova djeca izra`avaju svoje misli i osje}aje?
a) Imaju sli~ne `elje.
b) Trebaju i}i u {kolu.
a) Po odje}i.
c) @ele se igrati.
b) Po boji ko`e.
d)
c) Po frizuri.
3. Kada se roditelji brinu
za svoju djecu?
Kada se djeca brinu
za svoje roditelje?
SVIRANJE
GLUMA
PLES
CRTANJE
ZDRAVLJE – RAZLOG ZA SLAVLJE
2
1. Svrstaj namirnice stavljaju}i "+" u odre|enu skupinu.
vo}e
meso
`itarice
povr}e
mlijeko i
mlije~ni
proizvodi
vo}e
ulje/
{e}er/sol
meso
`itarice
povr}e
mlijeko i
mlije~ni
proizvodi
jogurt
grah
riba
piletina
blitva
sol
{pageti
sjemenke
suncokreta
ulje
gro`|e
celer
2. [to mo`e biti sastavni dio zdravog sendvi~a?
Stavi "+" u odgovaraju}i kru`i}.
LIST ZELENE SALATE
NAMAZ OD MRKVE
NEMASNA PILETINA
NARESCI SLANINE
NAMAZ OD MASTI
PLODOVI MORA
KOLUTI]I ROTKVICE
ulje/
{e}er/sol
ZDRAVLJE – RAZLOG ZA SLAVLJE
3
3.a. [to ne pridonosi zdravlju organizma? Zaokru`i crte` i napi{i.
PRANJE RUKU
PREJEDANJE
PREJEDANJE SLATKI[IMA
4.a. Koju posebnu potrebu imaju neka djeca?
slabovidna osoba
jezik znakova
gluha osoba
nao~ale
slijepa osoba
invalidska kolica
dijete s te{ko}ama u kretanju
pas pomaga~
b. Pojasni jednu potrebu.
.
5. Kako se zove ova djevoj~ica?
TU[IRANJE
1
2
3
4
DUGOTRAJNO GLEDANJE
TELEVIZIJE
b. Koje od ovih simptoma mo`emo imati ako nismo posve zdravi:
imamo povi{enu temperaturu (tjelesnu temperaturu iznad 37˚C),
volimo tr~ati,
osje}amo se lo{e,
dobro smo raspolo`eni, puni vedrine,
osje}amo napetost ili bolove u podru~ju trbuha,
mu~i nas vrtoglavica ili slabost
imamo svrbe`, oteklinu ili crvenilo?
MOJE ^UDESNO TIJELO
4
4.a. Mozak proslje|uje informaciju koja putuje `ivcima do nogu.
Ozna~i redosljed primanja podra`aja koji putuje do mozga, a
mozak proslije|uje do organa.
1. Ozna~i na crte`u pojedine organe: SRCE, MI[I]I, KRVNE @ILE,
MOZAK, @IVCI i LE\NA MO@DINA.
ODLUKA O DIZANJU NOGE
MOZAK PROSLIJE\UJE @IVCIMA DO NOGE
NOGA SE POKRE]E
b.
OPA@ANJE CVIJETA
PODRA@AJ VIDNOG @IVCA
PUTOVANJE SLIKE U CENTAR VIDA U OKU
5. Tko ima opremu potrebnu za vo`nju biciklom?
2. Sve {to osje}amo, vidimo i ~ujemo dolazi iz
Naredbe iz mozga se prenose
do svih dijelova tijela.
3. Mozak pamti sve {to osjeti{ na ko`i.
Pred u~enicima su dva predmeta na~injena od istog materijala (npr.
kartonska kocka, kartonska piramida, itd.). Sjednite u krug. Predmete
dodajte jedno drugomu. Kad osjetite da ste dodirnuli isti predmet,
zapamtite taj osjet.
.
6. Rije{i ovu glavolomku. Tako }e{ pomo}i razvoju svoga mozga. Koji
od 6 ozna~enih likova nedostaje u dopunjaljci?
1
2
3
4
5
6
^UDESNI SVIJET OSJETILA
1. Ozna~i dijelove oka:
5
3. Kakav je zvuk? Odaberi to~an opis.
bjeloo~nica, kapak, {arenica, trepavice i dijelove uha, organ njuha.
brodske sirene
TUP – REZAK
automobilske trube
UGODAN – NEUGODAN
zvuk gitare
UGODAN – NEUGODAN
budilice
REZAK – MEKAN
4. U{i poma`u i u odr`avanju ravnote`e.
Ozna~ite crtu kredom u boji. Ra{irite ruke i kora~aju}i malim koracima
prije|ite crtu.
2. Ono {to vidimo mo`e u nama izazvati razli~ite osje}aje.
Promotri jednu po jednu fotografiju (kada promatra{ jednu, ostale
prekrij). Jednom rije~i opi{i osje}aj {to ga u tebi budi fotografija.
5. Otvorite dva ve}a ki{obrana. Okrenite
se prema ki{obranu i govorite u
otvoreni ki{obran. Drugi u~enik slu{a
kod drugog ki{obrana.
Opa`anja:
Zvuk se
odbija
od materijala
ne odbija
ki{obrana i usmjerava prema drugom.
Napi{i to~nu tvrdnju.
6. Izgovaraj glasove: S, R, ^, ], LJ.
Pri izgovoru prati gdje ti je jezik. Opi{i.
VODA KLADE VALJA…
6
1. Kako `iva bi}a unose vodu?
biljke
4.a. [to voda mo`e rastvarati? Pridru`i fotografiju i pripadaju}i naziv.
`ivotinje
ljudi
korijenom
pijenjem
uno{enjem hrane
plasti~ne boce
2. Kakve je {to boje, mirisa, okusa?
boja
kri{ka kruha
miris
vodene boje
okus
voda
plasti~an omot za tablete
mlijeko
sok
konzerve
3. Stavi u vodu kocku {e}era. [to se dogodilo?
Voda nakon nekoliko trenutaka postane
To se dogodilo zato {to se {e}er
.
u vodi.
b. Odaberi to~an odgovor
Voda rastapa minerale u vodi.
TO^NO – NETO^NO
Voda rastapa jestivu sol.
TO^NO – NETO^NO
Voda otapa kiseline.
TO^NO – NETO^NO
Voda otapa motorna ulja.
TO^NO – NETO^NO
VODA KLADE VALJA…
7
5. U kojem je stanju voda na crte`u: vodena para, ki{a, snijeg,
voda, oblak...
7. Pokus Je li voda ~ista?
MATERIJAL:
lijevak,
filtar-papir
staklena ~a{a
pove}alo
plasti~na boca s vodom iz potoka
POSTUPAK:
• Filtar-papir polo`i u lijevak. Lijevak stavi u ~a{u. Vodu iz boce
polako ulijevaj kroz lijevak.
• Razgrni filtar-papir. Pove}alom promotri je li {to ostalo na
papiru. Nacrtaj {to si opazio/opazila.
Opa`anja:
6. Spoji vrstu hrane s odgovaraju}im stanjem vode.
juha
ISPARAVA
sladoled
TOPI
voda
ZGU[NJAVA
`ele
VODA KLADE VALJA…
8
8. Za rast biljaka potrebna je voda. U vla`nim podru~jima rastu neke
od ovih biljaka:
Prona|i neke od njih i nacrtaj.
z
{irokolisni rogo
vodeni papar
9. Koja im je zajedni~ka osobina? Stavi znak "+" u odgovaraju}i
kvadrat
IZRAZITE SU ZELENE BOJE.
IMAJU VE]U POVR[INU LISTA.
SVIJETLOZELENE SU BOJE.
IMAJU MALENU POVR[INU LISTA.
puzavi `abnjak
mo~varna poto~nica
kovr~ava kiselica
RASTU I IZ VODE I U VODI.
RASTU SAMO U VODI.
TKO SE SKRIVA U TRAVI?
1. Slici pridru`i naziv travnatog podru~ja: travnjak, livada i pa{njak.
9
3. Na taj na~in u zemlju lak{e dolazi:
ZRAK
SUNCE
VODA
VJETAR
4. Tko se ~ime hrani?
SJEMENKE
KUKCI
DJETELINA
CVJETNI SOK
2.a. Pored odgovaraju}eg crte`a napi{i to~an naziv `ivotinje.
b. Tko rahli (usitnjuje) zemlju livade? Stavi znak "+".
MRAV
5. Koje su od ovih biljaka ljekovite? Spoji naziv biljke s pripadaju}im
fotografijama i opisom biljke.
vi
oliki listo .
Veliki src
e
il
`
`ene ic
imaju izra
ilica
kam
GUSJENICA
GUJAVICA
stolisn
Na visok
oj
stabljici
nalaze
se sitni c
vjeti}i.
ik
MI[
BUBAMARA
trputac
Krase je sitni mirisni
bijeli cvjeti}i sa `utim
tu~kom.
masla~ak
zito `utim
Biljka s izra li~astim
rje
cvatom i st
listovima.
TKO SE SKRIVA U TRAVI?
10
6. Koje prilagodbe pripadaju pojedinoj biljci ili `ivotinji? Pridru`i crtom.
Na prazne crte napi{i to~an naziv (krtica, masla~ak, trputac,
skakavac).
7. [to se na livadi ne smije ~initi? Pridru`i crte` pojedinoj tvrdnji.
Obrazlo`i barem jednu.
Zelena boja poput
trave {titi ga.
b
a
Sitno sjeme u obliku
padobran~i}a mo`e
daleko odletjeti
no{eno vjetrom.
Prednje noge imaju oblik
lopatice pa omogu}avaju
grabljenje zemlje.
c
BACATI GUME, SME]E
TRGATI CVIJE]E
Raste me|u niskom travom
pa mu {irok list omogu}ava
da dobije dovoljno Sun~eve
svjetlosti.
HVATATI LEPTIRE
SAKUPLJATI PTI^JA JAJA
d
TKO SE SKRIVA U TRAVI?
11
8. Ima vi{e vrsta djetelina.
crvena djetelina
poljska djetelina
9. Kada promatraju}i cvije}e na livadi prona|e{ neki od ovih cvjetova,
nacrtaj ih.
puzava djetelina
ro{i}ava svindu{a
travolika mi{jakinja
obi~ni ladole`
Prona|i na livadi pojedinu vrstu, ispre{aj je i zalijepi.
poljska krivi~ica
poljska metvica
ljekovita o~anica
pti~ja grahorica
@IVOT U [UMI
12
1. Kako se zove plod drveta ili {to se dobiva od kojeg drveta ili {umskih
samoniklih biljaka?
3. Dopuni re~enice nazivima biljaka:
RU@MARIN,
LOVOR,
KADULJA.
Kuhat }u ukusno varivo. U njega }u staviti mirisan tamnozelen, uzak list
.
Napravit }u ~aj koji poma`e kod bolesti zubi. Kuhat }u svijetlozelene listi}e
.
posute svijetlim dla~icama. To je
poslu`it }e za dobivanje kupke.
Mirisne gran~ice
4. Tko gdje boravi? Tko u kakvoj zajednici `ivi?
2. Pridru`i crte` lista i fotografiju debla pojedinom nazivu drveta.
KRDO
^OPOR
HRAST
DIVLJI KESTEN
BUKVA
BRLOG
DUPLJA
@IVOT U [UMI
13
1. Imenuj pojedinu vrstu vazdazelene biljke.
2. Otkrij cvije}e na drve}u. Koji od nacrtanih cvjetova pripada boru, a
koji smreki?
SMREKA
BOR
JELA
ALEPSKI BOR
DALMATINSKI BOR
ARI[
3. Nalijepi list jedne od vazdazelenih biljaka.
@IVOT U [UMI
14
4.a. U {umi na vla`nom tlu raste {umsko cvije}e. Zbog sjene koju ~ine
kro{nje drve}a nemaju velike i rasko{ne cvjetove. Ipak, isti~u se
svojom ljepotom.
jar~evac
puzava ~estoslavica
ciklama
planinska bahornica
jednocvjetna kru{~ica
obi~na repnica
b. Nacrtaj jedan {umski cvijet.
@IVOT U [UMI
15
5. Posadi drvo.
8. Otkrij ekoporuku tako {to }e{ u prazno polje napisati po~etno slovo
nacrtanog lista.
Potrebno: staklenka, debeo papir,
sjemenke, vata.
U staklenku stavi savijen papir. Na
vrh staklenke stavite vla`nu vatu.
Sjemenka }e nabubriti i iz nje }e
niknuti nova biljka – razvit }e se
sadnica drveta. Kada se sadnica
razvije, posadite je u okoli{u {kole.
Opa`anja:
9. [to se u {umi ne smije ~initi?
6. Na fotografiji je prikazano:
PO[UMLJAVANJE
10.
SADNJA DRVE]A
nekontrolirano sje}i drve}e
loviti `ivotinje u vrijeme lovostaja
ostavljati sme}e
Otisak lista
• Otpali list (ne trgaj list s grane) prisloni na glinamol.
• Preko lista prije|i oblom gran~icom. Pa`ljivo makni list.
U glinamolu }e ostati trag lista.
• Napravite izlo`bu li{}a. Ispod svakog otiska napi{ite naziv drveta
kojem pripada pojedini list.
SJE^A DRVE]A
7. Na fotografiji uo~i {umsku mahovinu, humus. Spoji crtom.
mahovina
humus
paliti vatra
DIJELOVI BILJKE
16
1. Dopuni re~enice rije~ima koje opisuju pojedinu stabljiku.
drvenasta
3. Ozna~i dijelove biljke.
so~no
meko
zeljasto
veliko
tvrdo
malo
Stabljika bukve je:
Stabljika jaglaca je:
4. Ozna~i dijelove biljke i cvijeta koje vidi{.
2. Kako se zove ~ija stabljika?
tu~ak
lukovica
Stabljika drveta je
.
vlat
Stabljika trave je
.
Stabljika luka je
.
stablo
latice
pra{nici
korijen
list
stabljika
DIJELOVI BILJKE
17
5. Gdje raste koja biljka?
lopo~
jagoda
bor
masla~ak
kru{ka
[UMA
[UMA
LIVADA
LIVADA
BARA
tulipan
BARA
NJIVA
NJIVA
POVRTNJAK
ru`a
paprika
POVRTNJAK
VO]NJAK
VO]NJAK
CVIJETNJAK
CVIJETNJAK
rogoz
tre{nja
cvjeta~a
kukuruz
listopadno
drvo
suncokret
djetelina
18
6.a. Pokus Sijemo sjemenke
Potrebno: balon, papir za izradu vjetrenja~e, ~a{a vode, posa|ena biljka,
sjemenke graha/p{enice/kukuruza i sl., tanjuri}i.
7. Mnoge biljke imaju `uti cvijet. Uo~i razliku u obliku cvijeta, latica
i cvata izme|u naoko gotovo istih. Oboji okvir fotografije onoga
cvijeta koji ti je poznat.
Postupak:
b. Koji crte` tanjuri}a odgovara pojedinom tanjuri}u?
`abnjak ljuti}
Priredite nekoliko tanjuri}a i na njih stavite:
– samo sjemenke
– sjemenke koje }emo redovito vla`iti
– sjemenke sa zemljom, ali bez vla`enja
– sjemenke sa zemljom uz redovito
vla`enje.
b
jesenski lavlji zu
livadna kozja
masla~ak
1. Sjemenke su suhe, ne}e proklijati.
2. Nakon nekoliko dana po~ele su se pojavljivati klice.
3. Nema klica.
4. Najbolje uspijeva.
puzavi `abnja
k
poljski osjak
gu{~arski peto
prst
bradica
KAKO @IVE @IVOTINJE?
1. Kako se tko hrani? Pored biljojeda stavi zeleni
plus, a pored mesojeda crveni plus.
19
3. Gdje sve `ive ove `ivotinje?
[UMA
SVINJAC
TOR
KOKO[INJAC
BARA
[TALA
LIVADA
2. ^iji su ovo tragovi?
MORE
KAKO @IVE @IVOTINJE?
20
4. Ispod svakog crte`a napi{i od ~ega je napravljeno ono {to je na
njemu prikazano.
vuna •
mlijeko
•
ko`a
•
meso
•
perje
•
jaja
5. Koliko dugo `ivi pojedina `ivotinja? Dopuni re~enice
odgovaraju}om rije~i: tjedan, godina, dan.
Muha `ivi 3 _____________.
Leptir `ivi 1 _____________.
Lisica `ivi 8 _____________.
Slon `ivi 75 ______________.
KAKO @IVE @IVOTINJE?
21
6. Odredi to~an redoslijed lanaca prehrane redaju}i redne brojeve.
{i{arka
crvenda}
mi{
sova
jagoda
trava
srna
vuk
trava
zmija
mi{
orao
smu|
~aplja
zmija
lopo~
`aba
kukac
7. U kojem su odnosu ove biljke i `ivotnje? Sa`eto pojasni.
SVIJET OKO NAS
22
1. U odgovaraju}i redak i stupac tablice stavi znak "+" ispod
`ivotnih uvjeta potrebnih navedenim biljkama i `ivotinjama.
SVJETLOST
VODA
3. Promjena kojega `ivotnog uvjeta mo`e utjecati na pojedino `ivo
bi}e? Pojasni pojedini utjecaj.
ZRAK
{i{mi{
@IVOTNI UVJETI
UTJECAJ
suncokret
poplava
na polje p{enice u srpnju
leptir
ki{a
na gredice povr}a u prolje}e
su{a
na povrtnice
izmjena god. doba
na sjemenke biljaka
jak vjetar
na plodove vo}aka
mraz
na pupove vo}aka
krtica
riba
dijete
2. Koja je osobina `ivih bi}a prikazana na crte`u?
razmno`avanje
hranjenje
rast
umiranje
disanje
DOBAR
LO[
SVIJET OKO NAS
23
4. Kako se `iva i ne`iva priroda mo`e za{tititi od pojedinih
prenagla{enih ljudskih djelovanja? Pridru`i crte` odgovaraju}em
tekstu. U prazne pravokutnike nacrtaj znak koji nedostaje.
kr~enje {uma
lov
za{tita `ivotinja
gradnjom
za{titnih mre`a
5. Od kojih su tvari sa~injeni ovi predmeti?
stablo
tlo
gradnja autocesta
papir
celuloza
tlo
stroga zabrana lova u
vrijeme podizanja mladih
tkanina
pamuk
tlo
po{umljavanje
staklo
pijesak
stijene
~elik, aluminij,
stijene (ruda~a)
UVJETI @IVOTA – SUNCE
24
1. Kako izgleda masla~ak u pojedino doba dana? Rije{i zadatak
pridru`uju}i pojedini crte` odgovaraju}em nazivu doba dana.
NO]
JUTRO
PODNE
2. U podne su sjene
.
POSLIJEPODNE
najkra}e
najdulje
.
Ljeti su sjene
najdulje
najkra}e
3. Za pravilan rast i razvoj djece potreban je vitamin
A
B
C
On se stvara u tijelu pod utjecajem
D
Sun~eve svjetlosti.
.
4. Pove`i predmete s njihovom sjenom.
UVJETI @IVOTA – SUNCE
25
5. U koje doba dana padaju ove sjene:
prijepodne, podne, poslijepodne?
Djevoj~ica se ma`e za{titnom kremom.
Djevoj~ica se ne ma`e za{titnom kremom.
6. Kako je dobro pona{ati se za jaka sunca?
Kapa {titi dje~akovu glavu.
Kapa ne {titi dje~akovu glavu.
Djevoj~ica se sun~a u podne.
Djevoj~ica se sun~a oko 5.
UVJETI @IVOTA – TLO
26
1. Kojim je redoslijedom nastajalo tlo? Ispred rije~i stavi
odgovaraju}i redni broj.
3. Na kojem tlu rastu ove biljke?
CRVENICA
PIJESAK
STIJENE
CRNICA
KAMENJE
PJESKOVITO
KAMEN^I]I
4. Koje su `ivotinje korisne pri razgradnji dijelova uginulih `ivih bi}a
(li{}e, plodovi, druge `ivotinje i dr.)?
2. Zaokru`i to~an odgovor.
BILJKE RASTU IZ TLA.
Da – Ne.
MI[EVI
KRTICE
MO@EMO LI BEZ TLA IMATI HRANU?
Da – Ne.
JESU LI SVA TLA JEDNAKO PLODNA?
Da – Ne.
STONOGE
GUJAVICE
KUKCI
UVJETI @IVOTA – ZRAK
27
1. Za {to nam je potreban zrak?
6. Promotri grafikon. Poredaj po mjestima temperaturu od najvi{e
do najni`e.
disanje
gorenje
sviranje
jedrenje
rad vjetrenja~e
2. Koji je sastojak zraka najva`niji?
kisik
du{ik
uglji~ni dioksid
Promotri fotografije pa zaklju~i kakav je vjetar s obzirom na ja~inu
prikazan na fotografijama.
3. Tko obnavlja kisik u zraku?
biljke
`ivotinje
ne`iva priroda
4. Kako dugo ~ovjek mo`e `ivjeti bez zraka?
8. Kako se zove za{titni omota~ oko zemlje?
zrak
ozon
trombon
Vrlo kratko, nekoliko sekundi.
9. Kako ga mo`emo {tititi?
Vrlo dugo, nekoliko minuta.
5. Meteorolozi prate promjene u:
KUPOVANJEM PROIZVODA NA POTISNIK
KUPOVANJEM PROIZVODA NA PUMPICU
zra~nom
omota~u – atmosferi,
STAVLJANJEM PRO^I[]IVA^A NA DIMNJAKE
zra~nom
omota~u – stratosferi,
KORI[TENJEM BENZINA SA ZELENOM OZNAKOM
NESTAVLJENJEM PRO^I[]IVA^A NA DIMNJAKE
KORI[TENJEM BILO KOJE VRSTE BENZINA
^OVJEK I OKOLI[
28
1. Od ~ega se dobivaju ovi proizvodi?
Pridru`i odgovaraju}u skupinu.
Kupovati proizvode s oznakom recikliranog materijala.
Kupovati proizvode bez obzira na oznaku recikliranog materijala.
BILJKE
@IVOTINJE
FOSILNA GORIVA
MINERALI,
RUDA^E
Na ro|endanima koristiti metalni pribor za jelo i kerami~ke tanjure.
Na ro|endanima koristiti plasti~ni pribor za jelo i plasti~ne tanjure.
Odje}u koju ne trebate baciti u sme}e.
Odje}u koju ne trebate dati organizacijama koje poma`u siroma{nima.
benzin
staklen
i proizv
odi
i
izvod
i pro
i~n
plast
drvni p
sinteti~na
roizvod
odje}a
i
kerami~ko posu|e
metalni proizv
odi
vuneni proizvod
vo}e i povr}e
beni proiz
ni proizvodi
i
ko`ni proizvodi
prehram
vodi
papir
2. Kako se ekolo{ki pona{ati? Oboji odgovaraju}i kvadrati}.
3. Ova osmosmjerka sadr`i 35 pojmova za za{titu i unaprje|ivanje okoli{a
poredanih vodoravno, okomito i dijagonalno, ~itanih unaprijed i unazad.
Prona|ite pojmove i zaokru`ite sva slova koja im pripadaju. Preostat }e
12 slobodnih slova, koja redom upi{ite u kvadrati}e ispod osmosmjerke.
Dobit }ete kona~no rje{enje.
O
L
K
A
T
S
M
I
N
E
R
A
L
I
S
S
O
A
M
O
R
A
E
R
E
C
I
M
M
U
D
I
N
E
I
V
R
O
NJ
I
S
O
K
I
L
J
]
T
P
I
G
M
A
N
T
D
O
S
A
K
E
N
J
A
R
T
R
O
S
A
N
R
G
N
I
L
P
O
J
T
R
O
S
A
N
R
G
N
I
L
P
O
J
T
I
I
A
P
T
U
A
E
K
C
@
G
A
S
L
L
NJ
T
E
S
L
K
M
Z
I
A
O
O
K
A
D
O
Uvijek ispisivati papir s obje strane.
J
E
I
O
I
A
V
N
A
P
I
P
A
N
Uvijek ispisivati papir s jedne strane.
N
R
[
L
K
G
O
L
D
M
C
S
R
[
E
^
T
O
R
A
T
I
O
O
E
V
G
O
Hranu kupovati u ve}im pakiranjima.
R
I
E
G
O
\
I
S
V
K
R
S
Z
R
Hranu kupovati u manjim pakiranjima.
E
K
LJ
I
B
E
NJ
O
R
T
T
I
A
T
Sendvi~ umatati u aluminijsku foliju.
Sendvi~ nositi u jednoj kutiji.
O
L
T
J
I
NJ
E
F
D
E
D
U
R
O
K
Z
R
A
K
E
O
A
D
A
R
E
R
P
BILJKE,
DOM, DRVO,
EKOLOGIJA,
ENERGIJA,
FOSILNA GORIVA,
KANTA,
KOMPOST,
LIM, LIST,
MIKROBI,
MINERALI, MORE,
ODLAGALI[TE,
OTPAD, PAPIR,
PLIN, PRERADA,
RAZGRADNJA,
RECIKLIRANJE,
RUDE,
SPALIONICA,
STAKLO, TLO,
VRT, @IVOTINJE.
RAVNICA DOKLE POGLED SE@E
29
1. Promotri crte` pa otkrij nazive pojedinih dijelova reljefa: mo~vare,
nizine, topli izvor vode, izvor nafte.
3. [to se iz ~ega dobiva?
krupica
bra{no
kruh
palenta
^uje se kreket `aba.
Izmjenjuju se polja, njive, pa{njaci.
njoki
sjemenke
U blizini su poznate toplice.
U daljini se nazire toranj, naftna bu{otina.
konzervirani
kukuruz
kokice
~ips
2. Rije{i ovu dopunjaljku pomo}u crte`a.
ulje
1
2
4. U koju bi ko{aricu stavio/stavila koje vo}e?
3
2
1
4
3
4
KO
SLAT
O
KISEL
RAVNICA DOKLE POGLED SE@E
30
5. [to ti treba da bi posadio/posadila p{enicu?
[to ti treba da bi preradio/preradila p{enicu?
[to ti treba da bi bio/bila turisti~ki djelatnik?
SIJANJE P[ENICE
PRERADA P[ENICE
7. Ozna~i na crte`u dijelove seoskog dvori{ta u ravnici:
TURISTI^KI DJELATNIK
6. Ozna~i pojedini dio plana:
most
rijeka
cesta
{uma
nizina
SJENIK
KU]A
STAJA
DVORI[TE
PERADARNIK
KUKURUZI[TE
POVRTNJAK
RAVNICA DOKLE POGLED SE@E
8.a.
31
9. Dopuni re~enice turisti~kog vodi~a nizinskim zavi~ajem.
Na zemljovidu upi{i nazive gradova.
Na podru~ju grada-heroja je poznato nalazi{te
.
Najzna~ajniji nalaz iz tog vremena jest skulptura
golubice, poznata pod nazivom
Virovitica
.
Po crvenoj
poznata je katedrala
Sv. Petra zvana jo{ i
.
Da bi se stanovnici za{titili od napada Turaka, na
podru~ju dana{njega Slavonskog Broda nastala je
.
I Osijek ima utvrdu koja se zove
10. Nastavi bojiti slavonski vez kao {to je zapo~eto.
b.
U Podravini se nalazi grad poznat po dvorcima –
.
Grad na Savi, koja je u ovom dijelu plovna, sredi{te Posavine je
.
Raskri`je brojnih `eljezni~kih putova je u
.
.
S BRJE@ULJKA NA BRJE@ULJAK
1. Ozna~i na crte`u: BRJE@ULJAK, GORU, UDOLINU,
POTOK, VINOGORJE, JEZERO.
32
3. Imenuj proizvode od vo}a. Ozna~i jesu li slatki ili kiseli. Spoji s
vo}em od kojeg se proizvode
2. Promotri zemljovid pa otkrij nazive pojedinih dijelova reljefa.
4. [to se dobiva iz kukuruza?
S BRJE@ULJKA NA BRJE@ULJAK
33
6. Ozna~i na crte`u dijelove dvorca: konju{nica, vite{ka soba, podrum,
kuhinja, oru`arnica...
5. [to ti treba da bi posadio/posadila vinovu lozu?
[to ti treba da bi preradio/preradila gro`|e?
[to ti treba da bi bio/bila turisti~ki djelatnik?
SADNJA VINOGRADA
PRERADA GRO@\A
TURISTI^KI DJELATNIK
sjeme
vi
plodo
ba~va
tje{tilica
dvorac
gnojivo
hotel
nje vo}a
{kare za reza
ko{evi
staklenke
S BRJE@ULJKA NA BRJE@ULJAK
34
8. Dopuni.
7. Na zemljovidu upi{i nazive gradova.
Vara`din krase predivne barokne
.
Krapina je staro naselje poznato po nalazi{tu
Dvorac
.
nalazi se u na vrhu jednog brje`uljka.
Na rubu Karlovca nalazi
se srednjovjekovni grad
.
Veliki
poznat je po legendi o Veroniki
Desini}koj.
9. Nastavi bojiti {estinski vez kao {to je zapo~eto.
KRAPINA
VARA@DIN
KARLOVAC
BJELOVAR
POGLEDAJ GORE – VIDI GORE!
1. Promotri fotografiju pa otkrij nazive pojedinih dijelova reljefa.
Izlet je bio iznimno zanimljiv. Prolazili smo zelenim PROPLANCIMA.
Po~eli smo se penjati. Uspinjali smo se kroz LISTOPADNU, pa MJE[OVITU
[UMU. Mosti}em smo pre{li preko RIJEKE PONORNICE. S desne strane vidio se
ulaz u SPILJU.
35
2. Ozna~i na zemljovidu smje{taj i napi{i nazive visokih planina.
JZ
SZ
JZ
JZ
S
Velebit
Dinara
Velika Kapela
Mala Kapela
Risnjak
3.a. Kakvo je vrijeme prikazano na fotografiji?
Zaokru`i oznake koje smatra{ to~nima.
5 °C
25 °C
b. Napi{i opis vremena.
POGLEDAJ GORE – VIDI GORE!
4. [to se dobiva iz drveta?
36
5. [to ti treba da bi posadio/posadila kupus?
[to ti treba da bi preradio/preradila kupus?
[to ti treba da bi bio/bila turisti~ki djelatnik?
SADNJA KUPUSA
PRERADA KUPUSA
TURISTI^KI DJELATNIK
POGLEDAJ GORE – VIDI GORE!
5. Promotri jelo prikazano na fotografiji.
Prou~i fotografiju pa zaklju~i koja su jela pripravljena.
37
7. Na zemljovidu upi{i nazive gradova.
KUHANI KUPUS
KUHANA BLITVA
KUHANI GRAH
KRUH OD BIJELOG BRA[NA
KRUH OD KUKURUZNOG BRA[NA
6. Ozna~i na crte`u dijelove gorskog zavi~aja: Lika, Gorski kotar.
U sredi{tu Gorskoga kotara nalaze se
Najve}e naselje u Gorskom kotaru je
Uz rijeku Dobru nalazi se
.
.
.
8. Dopuni re~enice turisti~kog vodi~a gorskim zavi~ajem.
Knezovi Frankopani sagradili su u gorskom
zavi~aju mnogo
.
Ostaci grada Modru{a nalaze se u
. U Peru{i}u je
.
MORE NA[E PLAVETNO
38
1. Pro{li smo pored ZALJEVA, manjeg ZATONA.
Obi{li smo OTOK neobi~nog oblika. Pro{li smo i KANALOM izme|u
OBALE i POLUOTOKA.
3.a. Ozna~i rijeke koje uviru u Jadransko more.
Promotri zemljovid pa svrstaj pojedine nazive u odgovaraju}u
skupinu.
Sinj
Imotski
Bol
Makarska
Vis
Vis
Makarska
mjesto na otoku
Sinj
mjesto na obali
Bol
mjesto u zale|u
Imotski
b. Gdje trajekt pristaje na putu od Splita do Visa?
2. Zaokru`i nazive najve}ih otoka u Jadranu.
Bra~
I`
Krk
Hvar
Rab
Molat
a) na otoku Rabu
b) na otoku Hvaru
c) na otoku Bra~u
39
4. Svrstaj morske stanovnike u njihovu skupinu.
plava riba
5. [to se dobiva iz maslina, a {to od lavande?
bijela riba
meku{ci
trilja
arbun
srdele
kova~
zubatac
lignja
salpa
pic
lubin
orada
fratar
MORE NA[E PLAVETNO
40
6. [to ti treba da bi posadio/posadila maslinu?
[to ti treba da bi preradio/preradila masline?
[to ti treba da bi bio/bila turisti~ki djelatnik?
SADNJA
PRERADA
7. Za {to slu`i koje plovilo?
TURISTI^KI DJELATNIK
DOLAZAK HRVATA
41
5. Ozna~i na crte`u kako su se zvale dvije hrvatske dr`ave.
1. Crte` prikazuje:
a
dolazak Hrvata
b
II. svjetski rat
c
dolazak Venecije
2. Hrvati su se naselili:
od Drave do mora
od Mure do mora
od Save do mora
3. Promotri crte` pa zaklju~i kojom su se djelatno{}u po~eli baviti
Hrvati u novoj postojbini?
6. Oboji ime vladara koji se borio protiv Franaka koji `ele zaposjesti
hrvatska podru~ja.
BORNA
LJUDEVIT POSAVSKI
VI[ESLAV
7. Hrvati su doselili prije:
1 300 god.
4. Hrvati su po~eli primati
vjeru.
1 000 god.
2 500 god.
8. TUMA^ENJE IMENA HRVAT:
• onaj koji ima puno zemlje, oklopnik ili branitelj
• onaj koji ima prijatelja
• onaj koji se hrva
• Sun~ev glasnik.
Koje se zna~enje tebi svi|a?
HRVATSKI VLADARI
42
4. Tomislav je u
1. Hrvati su se u IX. st. sukobili s:
st. ujedinio
Hrvatsku
TURSKOM
BUGARSKOM
FRANA^KOM
VENECIJOM
5. U vrijeme vladavine kojega vladara Hrvatska je izgledala kao na
prvom pa na drugom crte`u?
2. Najpoznatiji spomenik iz vremena hrvatskih vladara:
KRSTIONICA KNEZA MUCIMIRA
KRSTIONICA KNEZA VI[ESLAVA
KRSTIONICA KNEZA BRANIMIRA
5. Simboli kraljevske vlast bili su: kruna, `ezlo i ma~.
6. Dovr{i hrvatski pleter.
3. Pove`i hrvatske vladare redom kojim su vladali:
MISLAV
TRPIMIR
DOMAGOJ
BRANIMIR
i
HRVATSKI VLADARI
43
1. Kojom su bitkom Hrvati izgubili samostalnost 1097.?
.
4. Razvijanjem kojih djelatnosti kralj Bela IV. poti~e rast slobodnih
kraljevih gradova?
rat
obrt
2. [to je oznaka plemi}kog sloja stanovni{tva, a {to kmetova?
opera
trgovina
Sloj stanovni{tva koji posjeduje zemlju.
PLEMI]I
KMETOVI
5. U 15. st. Hrvatskoj je zaprijetila opasnost od:
Sloj stanovni{tva koji obr|uje zemlju.
PLEMI]I
KMETOVI
TURAKA
BIZANTA
AUSTRIJE
Sloj stanovni{tva koji posjeduje utvrde i dvorce.
PLEMI]I
KMETOVI
3. Na crte`u ozna~i gdje `ive plemi}i, a gdje kmetovi.
6. 1527. Hrvatska ulazi u sastav Austro-ugarske Monarhije da bi
.
7. U bitki kod Siska poraz su do`ivjeli
8. Napi{i svoje ime slovima glagoljice.
.
HRVATSKI VLADARI
44
1. Poredaj bitke na lenti vremena.
3. U 18. st. u Habsbur{koj monarhiji poznata su 2 vladara koji su
upravljali Hrvatskom.
• 1593. bitka kod Siska
• 1527. bitka na Moha~kom polju
• 1566. bitka kod Sigeta
• 1493. bitka na Krbavskom polju
XV. st
EZIJA
MARIJA TER
MARIJA
XVI. st
FRANJO
IVANA
JOSIP
IVAN
2. Hrvati su za vladavine Habsburgovaca bili zadovoljni svojim
polo`ajem.
DA
NE
Kmetovi su u XVI. st. bili zadovoljni svojim polo`ajem.
DA
4. Hrvatski narodni preporod nastao je da bi Hrvati o~uvali
.
5. ^ime su sve Hrvati nastojali o~uvati jezik i kulturu?
NE
Tiskaju se knjige na hrvatskom jeziku.
Zrinski i Frankopani se bune protiv vladavine Habsburgovaca.
DA
NE
Stvara se jedinstveni hrvatski pravopis.
Ne budi se svijest o pripadnosti jednom narodu.
SVJETSKI RATOVI
45
1. 19
. zapo~eo je
svjetski rat.
19
. zapo~eo je
svjetski rat
4. Pridru`i sljede}e tvrdnje odgovaraju}oj sli~ici. Drugi svjetski rat
pokrenule su fa{isti~ke zemlje ugro`avaju}i sljede}a prava:
PRAVO NA @IVOT
PRAVO NA KULTURU I JEZIK
2. Tko je protiv koga ratovao u 1. svjetskom ratu?
arhija
a Mon
garsk
ustro-U
PRAVO NA SLOBODNO IZRA@AVANJE
PRIPADNOSTI POJEDINOM NARODU
Njema~ka
A
PRAVO NA SLOBODNO IZRA@AVANJE
MI[LJENJA
Fran
c
uska
Velika Britanija
SAD
PRAVO NA SLOBODU VJEROISPOVIJESTI
3. Tko je protiv koga ratovao u 2. svjetskom ratu?
ka
Br
Velika
Italija
avez
Sovjetski S
n
Japa
SAD
i
Hrvati su na kraju Drugoga svjetskog rata bili na
itanija
Njema~
5. U Drugom svjetskom ratu Hrvati se bore na dvije strane:
ska
u
Franc
.
strani pobjednika
strani pora`enih
.
HRVATSKA SAMOSTALNA DR@AVA
46
2. U neovisnoj domovini R Hrvatskoj postoje manje jedinice – `upanije.
Na zemljovidu oboji svoju `upaniju. Napi{i njezin naziv i naziv
`upanijskoga sredi{ta. To isto u~ini s barem jo{ jednom `upanijom.
1. Pove`i povijesne ~injenice to~nim redoslijedom.
Nakon
progla{
en
Srbije i
Crne Go je neovisnosti
R
re na H
rvatsku H dolazi do na
.
pada
zavisnost
roglasio ne
st RH.
i suvereno
je p
91. Sabor
Godine 19
Prvi slobodni dr`avni izbori odr`ani su 1990.
3. Na odgovaraju}e mjesto na zemljovidu napi{i nazive pojedinih
reljefnih cjelina na{e domovine Hrvatske.
1989. do{lo je
do sloma kom
unisti~ke vlasti
Savezu, {to je
u Sovjetskom
utjecalo na os
tale komunisti~
ke vlasti.
|a okupirana
U Domovin
atska osloba
skome ratu Hrv
podru~ja.
PUTUJEMO HRVATSKOM
47
4. Tramvaj prolazi glavnim gradom RH, Zagrebom,
Trgom bana Josipa Jela~i}a.
1. Velebit se nalazi u gorskome zavi~aju.
DA
NE
DA
NE
5. Crkva sv. Donata nalazi se u Zadru
2. Gu{terica se sun~a na kr{u u nizinskom zavi~aju.
DA
DA
NE
NE
6. Na fotografiji je jedrenjak.
DA
NE
3. Ovo je vinograd brje`uljkastoga zavi~aja.
DA
NE
7. Ru`marin je ljekovita biljka
koja raste prete`ito
u primorskome zavi~aju.
DA
NE
PUTUJEMO HRVATSKOM
48
11. [ipak je samonikla, ljekovita biljka.
8. U Gorkom kotaru nalazi se mno{tvo dvoraca
plemenita{a Frankopana.
DA
DA
NE
NE
12. Obala na fotografiji je muljevita.
DA
NE
9. Katedrala sv. Petra nalazi se u \akovu.
DA
NE
13. Na fotografiji je prikazan poluotok.
DA
NE
10. Gorske rijeke su brze i pune slapova.
DA
NE
14. Morska obala prete`ito je kr{evita.
DA
NE
© Copyright 2024 Paperzz
