kurikulum dječjeg vrtića radost crikvenica

KURIKULUM
DJEČJEG VRTIĆA RADOST
CRIKVENICA
za pedagošku godinu 2014./2015.
Crikvenica, rujan 2014.
ŽUPANIJA: PRIMORSKO–GORANSKA
GRAD: CRIKVENICA
ADRESA: ŠETALIŠTE VLADIMIRA NAZORA 2/A, CRIKVENICA
E-MAIL: [email protected], [email protected]
URL: www.radost-crikvenica.hr
Telefon: 051/241-799
Faks: 051/242-480
Mob.: 098/426-020
Matični broj: 1133268
OIB: 15482136140
OSNIVAČ: GRAD CRIKVENICA
GODINA OSNIVANJA: 1994.
RAVNATELJICA: MARTINA MAGAŠ, magistra ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
PODRUŽNICE:
DRAMALJ: DRAMALJ 59, DRAMALJ, tel.: 051/787 107
JADRANOVO: VLADIMIRA NAZORA 5, JADRANOVO, mob.: 091/241-8001
SELCE: A. ANTIĆA 33, SELCE, tel. 051/764 632, mob.: 091/241-7996
Ustanova je upisana u Trgovački sud u Rijeci pod registarskim brojem (MBS) 040001199
dana 24. kolovoza 1995. godine.
2
 NAŠA MISIJA
Dječji vrtić Radost je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na području
Grada Crikvenice. Kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističkorazvojnom pristupu usmjereni smo razvoju dječjih potencijala, poštivanju dječjih prava i
uvažavanju individualnih potreba djece. Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji,
pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice.
 NAŠA VIZIJA
Vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruženju.
3
Sadržaj
1. KURIKULUM ...................................................................................................................... 5
1.1. O kurikulumu ................................................................................................................. 5
1.2. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost .................................................................................. 5
2. PROGRAMI .......................................................................................................................... 8
2.1. Redoviti programi .......................................................................................................... 8
2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja ............................................................................. 11
2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija ........................................... 12
2.4. Program predškole ....................................................................................................... 14
2.5. Programi za roditelje ................................................................................................... 16
2.5.1. Rastimo zajedno ..................................................................................................... 16
2.5.2. Rastimo zajedno Plus .............................................................................................. 18
2.6.2. Klub roditelja Rastimo zajedno .............................................................................. 19
2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu ........................................................................... 20
4
1. KURIKULUM
1.1. O kurikulumu
Razvoj kurikuluma i kvalitete odgojno-obrazovne prakse vrtića dugotrajan je proces
koji je rezultat zajedničkog promišljanja i rada svih koji u njemu sudjeluju. Razvoj odgojnoobrazovne prakse i kurikuluma vrtića događa se paralelno s razvojem novih vrijednosti,
razumijevanja i znanja odgajatelja i drugih djelatnika vrtića, za što im je potrebno osigurati
kontinuirani profesionalni razvoj. Kvalitetu i perspektivu razvoja odgojno-obrazovne prakse i
kurikuluma vrtića određuje i njegova „otvorenost“ prema van koja uključuje spremnost na
uspostavljanje suradničkih odnosa djelatnika s obiteljima djece, drugim vrtićima i ostalim
relevantnim institucijama te spremnost na povezivanje sa stručnjacima i svim važnim tijelima
lokalne zajednice. Svijest djelatnika vrtića o važnosti povezivanja sa širim društvenim
kontekstom posebno je važna kako bi vrtić mogao kvalitetno funkcionirati u sklopu šire
socijalne zajednice.
1.2. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost
Vrtić „Radost“ bazira svoj rad na suvremenom pristupu odgoju i obrazovanju koje
polazi od humanističko-pragmatističkog pristupa radu uvažavajući specifičnost ranog razvoja
djeteta, njegove karakteristike i zakonitosti kao cjelovitog i jedinstvenog bića. Sama činjenica
da smo svi različiti u pozitivnom kontekstu, omogućuje nam bolje razumijevanje jedni drugih
i prepoznavanje svih djetetovih predispozicija i kvaliteta.
Vrtić „Radost“ provodi uz redovne cjelodnevne i poludnevne programe (10-satni i 5.5
satni) i program javnih potreba za djecu s teškoćama te program javih potreba predškole. Kao
podršku roditeljstvu provodimo programe rada s roditeljima.
Program obogaćen sadržajima katoličko-vjerskog programa se provodi u matičnom
objektu vrtića. U redoviti program integrirani su elementi katoličko-vjerskog odgoja kojim se
indirektno, kroz igru, u djetetu potiče ljubav prema istini, dobroti, životu. Tako se na spontan i
blag način, poštujući dječju prirodu, njeguje i duhovna dimenzija djeteta. Pažljivo osmišljeni
poticaji i aktivnosti uče dijete ljubiti i poštovati sebe i druge, ujedno ga odgajajući za
odgovornost prema sebi i drugima. Program provode posebno educirane odgojiteljice.
U podružnici Selce provode se elementi alternativnog programa Korak po korak.
Bitne odrednice programa Korak po korak koje odgojitelji unose u organizacijska rješenja
vrtića su: planiranje prostora i aktivnosti utemeljenih na čestom procjenjivanju i praćenju
razvoja djeteta, formiranju i dopunjavanju tzv. centara aktivnosti (kutića) kao preduvjeta
slobodnog djetetovog izbora aktivnosti. Specifičnost programa Korak po korak je što poseban
naglasak stavlja na važnost suradnje s obitelji i na uvođenje demokratskih vrijednosti u proces
odgoja i obrazovanja.
5
Program predškole je namijenjen djeci u godini pred polazak u školu, a provodi se
kao poseban program za djecu koja ne pohađaju vrtić, odnosno kao integrirani program za
djecu koja ga pohađaju. Program pomaže djetetu da razvije vještine potrebne za školu, stvori
radne navike i socijalizira se u skupini vršnjaka.
Planiranje sadržaja kurikuluma predškole temelji se na promatranju, slušanju i
dogovaranju s djecom pri čemu su interesi djece i njihove individualne i razvojne mogućnosti
najvažniji kriterij. Posebna pozornost usmjerava se utvrđivanju postojećeg iskustva, znanja i
razumijevanja djece te oblikovanju uvjeta za njihovo nadograđivanje. Djecu se kontinuirano
potiče na sudjelovanje, promišljanje i planiranje novih iskustava učenja s odgajateljem.
Odgojno-obrazovne aktivnosti temelje se na istraživanju, otkrivanju, promišljanju, rješavanju
problema i raspravi djeteta s drugom djecom i odgajateljem te korištenju različitih izvora
učenja. Djecu se potiče na izražavanje u sklopu različitih vrsta reprezentacija (crtanje,
slikanje, građenje, konstruiranje i sl.), koje im olakšavaju razumijevanje i integriranje
koncepata kojima se bave te korištenje simbola za izradu pisanih bilješki u njima svrhovitome
kontekstu. Izravne intervencije odgajatelja u odgojno-obrazovnim aktivnostima temelje se na
dobrom razumijevanju djece i smjera razvoja njihovih aktivnosti te promišljanju načina na
koji bi se svakom djetetu mogao osigurati prijelaz u zonu sljedećega razvoja.
Posebnu važnost u radu vrtića, ono što nas izgrađuje, obilježava i određuje unatrag 20
godina je inkluzija. Ona je osnovna premisa u radu programa s djecom s teškoćama u razvoju.
Uspješna inkluzija predstavlja osnovu za daljnju integraciju kroz cijeli život. Rad s djecom s
teškoćama i njihovim vršnjacima pomaže odgojiteljima da prepoznaju individualne
mogućnosti sve djece i specifične potrebe učenja. Inkluzija predstavlja refleksiju svega što se
događa u vrtiću i potvrđuje integriranost sustava jer rad s djecom s teškoćama i njihovim
vršnjacima pomaže odgojiteljima da prepoznaju individualne mogućnosti sve djece i
specifične potrebe učenja te razvijaju svoju sposobnost za individualno planiranje.
U inkluzivnom odgojno-obrazovnom sustavu ističe se holistički pristup koji uzima u
obzir sve, a ne samo odgojno-obrazovne potrebe djeteta, pritom nikoga posebno ne
izdvajajući. Takav sustav stvara uvjete za svu djecu, poštujući njihove individualne različitosti
i potrebe. Inkluzija teži promjeni cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava.
U rad programa uključen je tim stručnjaka: rehabilitator - odgajatelj, stručni tim vrtića
(pedagog, psiholog i medicinska sestra) te suradnici (liječnik, fizijatar) čime se otvara
mogućnost holističkog pristupa istraživanjem, socijalnom interakcijom, rehabilitacijskim
tretmanom. Prostor je strukturiran tako da omogućuje svoj djeci slobodan pristup. Program je
obogaćen DIR ®/Floortime ™ terapijskim pristupom u radu s djecom. To je model učenja
interakcije putem djetetovih prirodnih osjećaja i interesa koji omogućuju djetetu da izgradi
višu razinu socijalne, emocionalne i intelektualne sposobnosti.
Pridavanje važnosti posebnim potrebama djece i visok senzibilitet za prepoznavanje
različitosti doveli su do potrebe za formiranjem programa za rad s darovitom djecom. U planu
ove pedagoške godine je edukacija te izrada i verifikacija programa za rad s darovitom
6
djecom. U radu programa će sudjelovati odgajatelj-mentor Branka Cvija kao voditelj i
psiholog Marija Miškulin.
Kao kuća držimo do osnaživanja profesionalnih i osobnih kompetencija odgojnoobrazovnih djelatnika i svjesni smo važnosti cjeloživotnog učenja. Vođeni tom premisom
stručno usavršavanje djelatnika od neizmjerne nam je važnosti. Ove godine radit ćemo na
jačanju osobnih kompetencija i razvijanju refleksivne prakse, a poseban naglasak stavljajući
na vještinu dokumentiranja odgojno-obrazovnog rada (razvojne mape, projekti).
U planiranju kurikuluma posebno je važno pažljivo praćenje, promatranje i
razumijevanje djece, kao i dokumentiranje njihovih aktivnosti. Dokumentiranje i zajedničko
interpretiranje aktivnosti djece predstavlja podlogu za pripremu okruženja, primjerenih
odgojno-obrazovnih intervencija odgajatelja i usklađivanja njegova cjelokupnoga odgojnoobrazovnog rada s individualnim različitostima djece (različitim interesima, mogućnostima,
potrebama, predznanjem, stilovima učenja). Iako se na dokumentiranju procesa radi
kontinuirano posljednjih nekoliko godina to je proces koji se nadograđuje i razvija. Na pragu
toga bitna zadaća u ovoj pedagoškoj godini je kreiranje razvojnih mapa djece u svim
skupinama vrtića. Cilj uvođenja razvojnih mapa je individualizacija rada te bolje
razumijevanje potreba djece kao i jačanje poveznica između vrtića i obitelji.
Osim osnaživanja djelatnika s iskustvom važnost pridajemo i uvođenju pripravnika u
odgojno-obrazovni rad. Iz tog razloga se nametnula potreba za ciklusom predavanja
namijenjenih pripravnicima kako bi se poboljšala kvaliteta uvođenja ali i osnažilo pripravnike
za samostalni odgojno obrazovni rad. Ciklus edukacija provode stručni suradnici sukladno
svojoj domeni rada (psiholozi, pedagozi, ravnatelji) stvarajući okruženje u kojima su
pripravnici osjećaju slobodni provjeriti i nadopuniti svoja znanja.
Teme za pripravnike, akcijsko istraživanje, zajednička predavanja i radionice bili su
pilot projekti na početku umrežavanja s vrtićima u regiji (Cvrčak i mrav iz Triblja i Fijolica iz
Novog Vinodolskog). Iz početne suradnje uvidjeli smo višestruke koristi, od otvaranja vrata
vrtića drugima do uspostavljanja kvalitetnih odnosa s odgajateljima drugih ustanova i širenja
svojih znanja i kompetencija. Ovim načinom razvijamo kulturu dijaloga među djelatnicima i
fleksibilnost u prenošenju vlastitog iskustva i znanja drugima.
Odgojitelji prema svojim osobnim potrebama i preferencijama biraju ponuđena
stručna usavršavanja. Temeljem osvrta odgajatelja na rad u prethodnoj pedagoškoj godini
dogovaraju se teme posebnog stručnog interesa koje odražavaju tekuće potrebe i
problematiku. Odgojitelji mogu odabrati između raznih pedagoških, psiholoških ili
zdravstvenih tema.
Bitna pretpostavka ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu je kvalitetna
suradnja/partnerstvo s roditeljima. Nastojimo približiti vrtić obitelji kroz jačanje roditeljske
uloge i uključivanje roditelja u rad vrtića putem radionica za roditelje, „Dana otvorenih
vrata“, mogućnosti boravka u skupini djeteta, individualnih razgovora, ciklusa radionica
Rastimo zajedno, Rastimo zajedno plus i Kluba roditelja te savjetovališta za roditelje.
7
Program radionica za roditelje “Rastimo zajedno” provodi posebno educiran tim u
suradnji s UNICEF-om. Na radionicama se kroz predavanja i vježbe stječu znanja i vještine za
bolji odnos s djetetom, izmjenjuju se iskustva o rješavanju problema s djetetom te se kroz
druženje sa drugim roditeljima postaje sigurniji, jači, samopouzdaniji roditelj. Program
radionica „Rastimo zajedno plus“ je namijenjen roditeljima djece s teškoćama u razvoju u
dobi do osam godina života. Svrha programa je omogućiti protok informacija, znanja, vještina
i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču
osobni rast i razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta.
Roditeljima je dostupna usluga savjetovanja. Savjetovanje je interaktivan proces, koji
zahtijeva uključenost svih sudionika. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju ciljeve i
razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka. Problemi s kojima se roditelji javljaju za
savjetovanje su raznoliki, od razvojnih problema djece, obiteljskih odnosa, odgojnih dilema,
do podrške u donošenju važnih životnih odluka.
Cjelokupni rad u dječjem vrtiću „Radost“ je vođen bitnim zadacima koji se definiraju
na osnovi izvještaja odgajatelja u prethodnoj pedagoškoj godini. Bitni zadaci odražavaju
cjelokupnu tekuću problematiku i prioritetna područja razvoja dječjeg vrtića, te su sastavni
dio Godišnjeg plana i programa dječjeg vrtića „Radost“ za tekuću odgojno-obrazovnu godinu.
Prioritetna područja razvoja vrtića zajednički dogovaramo na Timu za kvalitetu koji je
oformljen u sklopu provođenja programa vrednovanja vrtića u suradnji s Nacionalnim
centrom za vanjsko vrednovanje a također su prilog Godišnjeg plana.
Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno – obrazovnim programima.
Kurikulum je dostupan na mrežnim stranicama vrtića.
2. PROGRAMI
2.1. Redoviti programi
Redoviti programi se provode u Crikvenici, Selcu, Dramlju i Jadranovu.
Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom
kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog
odgoja, što znači:
• pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi
razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu
• poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju
svoj rad
• učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno
okruženje
• poticanje partnerskog odnosa sa roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u
ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta
8
•
•
poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati
uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove)
kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i
stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika
rada sa djecom predškolske dobi
Ciljevi redovitih programa
Osiguranje dobrobiti za dijete; cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj
kompetencija.
Namjena programa
Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za
djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu. Nudimo cjelodnevne (10-satne) programe
koji počinju s radom u 6,30 sati, te poludnevne (5,5-satne) programe koji počinju s radom u
7,30, odnosno u 8,30 sati.
Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta na jasličke skupine (djeca od 1. do 3.
godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. do 5. godine i djeca u godini prije polaska u školu – 1
skupina). Dobno mješovite skupine omogućuju kvalitetnu socijalnu interakciju i suradničko
učenje djece različite dobi. Odgojno obrazovni rad u skupini djece u godini prije polaska u
školu temelji se na načelima i vrijednostima Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski
odgoj i obrazovanje.
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Skupina
“Cvjetići”
“Leptirići”
Radno
vrijeme
6,30 16,30
6,30 16,30
“Smokvice” 6,30 16,30
Početak ZavršeDjelatnik
rada
tak rada
1. 9.
31. 8.
Tina Zakarić
2014.
2015.
Marijana Smojver
Radno
mjesto
odgojitelj
Stručna
sprema
VŠS
odgojitelj
VSS
1. 9.
2014.
Lidija Medek
odgojitelj
VŠS
Mirna Vičić
odgojitelj
VŠS
Milojka Vičić
odgojitelj
VŠS
Ruža Rogić
odgojitelj
VŠS
1. 9.
2014.
31. 8.
2015.
31. 8.
2015.
9
“Loptice”
“Morske
zvjezdice”
6,30 16,30
6,30 16,30
1. 9.
2014.
1. 9.
2014.
31. 8.
2015.
31. 8.
2015.
Daniela Car Mohač odgojitelj
(zamjena: Vlatka
Pobor)
VŠS
Ružica Kujundžić
odgojitelj
VŠS
Maja Gržac
odgojitelj
VŠS
Silvija Domijan
odgojitelj
VŠS
“Slatkići”
7,30 13,00
1. 9.
2014.
31. 8.
2015.
Branka Cvija
odgojitelj
mentor
VŠS
“Tići”
8,30 14,00
7,30 13,00
1. 9.
2014.
1. 9.
2014.
31. 8.
2015.
31. 8.
2015.
Nevija Pavlić
odgojitelj
VŠS
Melita Car
odgojitelj
VŠS
6,30 16,30
1. 9.
2014.
31. 8.
2015.
Marina Drageljević odgojitelj
VŠS
Branka Mureta
odgojitelj
VŠS
Tatjana CarKolombo
Sandra Miculinić
odgojitelj
VŠS
odgojitelj
VŠS
Emanuela Švarc
odgojitelj
VŠS
Romana Naglić
odgojitelj
VŠS
Marijana Juretić
odgojitelj
VŠS
Sandra Erceg
odgojitelj
VŠS
Anna Crnčić
odgojitelj
VŠS
Ana Debelić
odgojitelj
VŠS
PO Selce
“Šareni
svijet”
PO Selce
“Delfini”
PO Selce
“Dudači”
6,30 16,30
PO Dramalj 6,30 “Školjkice” 16,30
PO
Jadranovo
“Ribice”
6,30 16,30
PO
Jadranovo
„Pčelice“
6,30 16,30
1. 9.
2014.
1. 9.
2014.
1. 9.
2014.
1. 9.
2014.
31. 8.
2015.
30.6.
2015.
30.6.
2015.
30.6.
2015.
Način realizacije
Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim
spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva
aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i stjecanje
znanja.
Bitni aspekti rada su:
- stvaranje poticajnog okruženja
- individualizirani pristup
10
poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti
dokumentiranje procesa učenja djece
razvojne mape djece
refleksije sa djecom i stručnjacima
predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje
novih rješenja
usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od
najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja
zdravih navika.
-
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja
Program obogaćen katoličko vjerskim sadržajima provodi se u Crikvenici.
Ciljevi programa
Cilj katoličkog vjerskog odgoja je odgajati religioznu dimenziju djeteta i oplemeniti
ju za jedine ljudske vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjera ljubav, nada i osobnost.
Program provode posebno educirane odgojiteljice koje su završile teološko-katehetsko
doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu
u Rijeci.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za
katoličko-vjerskim programom.
11
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Skupina
Cjelodnevna
“Prijatelji”
Radno
vrijeme
6,30 16,30
Početak
rada
1. 9.
2014.
ZavršeDjelatnik
tak rada
31. 8.
Ružica Šepac
2015.
Adela Hennion
Radno
mjesto
odgojitelj
Stručna
sprema
VŠS
odgojitelj
VŠS
Način realizacije
•
•
situacijski spontano i nepredviđeno kada prati potrebe i osjećaje djeteta
planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane
Teme vjerskog odgoja kroz godinu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
doček i prihvaćanje djece
stvoreni svijet i stvorenja u njemu
došašće – radost Isusova dolaska na svijet
Isusovo djetinjstvo i život
otkrivanje tajne života
u susret uskrslome Isusu
majka
život kršćanske zajednice crkve
druge teme vjerskog sadržaja prema interesu djece
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija
Vrtić ostvaruje jedan program javnih potreba za djecu s teškoćama u objektu u
Crikvenici, u skupini „Smješkići“ u kojoj boravi 6 djece. Skupina poludnevnog programa
"Tići" i skupina djece s teškoćama "Smješkići" prostorno su i funkcionalno povezane, a
12
svojim radom u uvjetima inkluzije koja se postiže prilagodbom okruženja, timskim radom
stručnjaka različitih profila i suživotom dvije skupine djece različite dobi i potreba pridonose
prepoznatljivosti našeg vrtića.
Ciljevi programa
•
poticanje cjelokupnog razvoja djeteta s posebnim potrebama u uvjetima inkluzije
(stručni tim, odgojitelji)
•
sustavno kroz odgojno-obrazovne sadržaje i opću informiranost djelovati na
formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s teškoćama u
razvoju
Namjena programa
Program je namijenjen djeci s većim utjecajnim teškoćama u razvoju.
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Skupina
„Smješkići“
Radno
vrijeme
7,30 13,30
Djelatnik
Radno mjesto
Tea Petek
defektologodgajatelj
Maja
Rogać
(zamjena
Andrea Car)
fizioterapeut
(0,5),
pomoćni
djelatnik za
njegu pratnju i
skrb (0,5)
Stručna
sprema
VSS
Početak
rada
01.09.
2014.
Završetak
rada
31. 7. 2015.
SSS
(VŠS)
Način realizacije
U rad programa uključen je tim stručnjaka. Svakodnevno su u rad skupine uključeni
defektolog-odgajatelj, fizioterapeut, odgajatelj, stručni tim vrtića, a povremeno i vanjski
suradnici (liječnik pedijatar i fizijatar), čime se otvara mogućnost holističkog pristupa.
Inkluzija pruža djetetu s posebnim potrebama mogućnosti:
•
promatranja i oponašanja dobrih modela učenja te životnih interakcija s djecom
koja nemaju teškoća,
•
svoj djeci a naročito djetetu s teškoćama u razvoju kroz svakodnevne situacije i
planirane situacije učenja razvoj osobnih kompetencija.
13
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.4. Program predškole
Ciljevi programa
Osiguranje dobrobiti za dijete; cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj
kompetencija.
Namjena programa
Kurikulum predškole podrazumijeva odgojno-obrazovni rad s djecom koja su u godini
su prije polaska u školu. Program predškole integriran je u redoviti odgojno obrazovni
program, a za djecu koja nisu obuhvaćena programom vrtića organizira se u popodnevnim
satima. Kurikulum predškole djetetu treba osigurati prilike za stjecanje iskustava kvalitetnoga
institucijskoga predškolskog odgoja i obrazovanja.
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Radno vrijeme
15,00 - 17,30
Djelatnik
Struka
Str.
sprema
odgojitelj ili VŠS
učitelj
razredne
nastave
Početak
rada
Završetak
rada
2. 2.
2015.
30. 5.
2015.
Broj
radnih
sati
250 sati
Način realizacije
Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje
cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti,
izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.). U kurikulumu predškole
planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih
14
aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek
njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja.
U planiranju i oblikovanju kurikuluma predškole naglasak se stavlja na:
•
poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore
razvoju kompetencija, usklađene s individualnim posebnostima i razvojnim
karakteristikama svakog djeteta
•
prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje pridonose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju
djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitoga zdravlja
•
učenje koje treba biti nestandardizirani proces, a koji se događa u svrhovitome kontekstu u
sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema
•
poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i evaluaciju
vlastitog učenja te upravljanje tim procesom
•
stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i
razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i
grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama
•
kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje
istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti
•
upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezina
iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i produbljivanja njihova učenja
•
poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog
mišljenja te nesmetano planiranje, organiziranje i provedbu aktivnosti
•
razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događajima
•
razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturnoj i višejezičnoj međunarodnoj
zajednici
•
razvoj osobnih potencijala djece (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih i sl.)
•
prihvaćanje i poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim
umjetničkim područjima i izražajnim medijima
•
poticanje djece na poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine
•
razvoj socijalnih kompetencija djece osiguravanjem sigurnih i podržavajućih kontekstualnih
uvjeta koji omogućuju privikavanje na izvanobiteljski i institucijski kontekst, potiču kulturu
komunikacije, zajedničkog življenja i ophođenja, razvoj socijalno-emocionalnih veza s
vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad – dogovaranje i
podjela uloga, preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje i postupke prema sebi,
drugima i okruženju itd.
•
poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog okruženja za njihov život,
odgoj i učenje.
15
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.5. Programi za roditelje
2.5.1. Rastimo zajedno
Program je razvijen u okviru UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i poticajno
roditeljstvo ("Prve tri su najvažnije") s ciljem osnaživanja suradnika u predškolskim
ustanovama za pružanje podrške roditeljima u najboljem interesu djece. Program
konceptualno-programski vode prof. dr. Ninoslava Pećnik i prof. Branka Starc, dok je
logističko-organizacijska podrška osigurana iz Ureda UNICEF-a. U cijelosti se provodi u
suradnji s Odsjekom za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje.
Ciljevi programa
Glavni cilj programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu
roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje
žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; bolje upoznaju
sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se
upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o
roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).
Namjena programa
Svrha programa radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ jest omogućiti protok
informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih
roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta.
Program
Voditelji
Rastimo
zajedno
Sandra Erceg
Tatjana Car-
Vrijeme rada i Broj roditelja
trajanje
programa
11 radionica za do 20
roditelje u
16
Kolombo
Marija Miškulin
trajanju od dva
sata
Način realizacije
Radionice u trajanju 2 sata. Teme radionica:
1. Roditelji 21. stoljeća
2. Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta
3. Roditeljski ciljevi
4. Sva naša djeca i kako ih volimo
5. Slušanje-vještina roditeljstva
6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe
7. Postavljanje granica
8. Biramo i kreiramo rješenja
9. Još želim znati
10. Biti roditelj: utjecaj i izbori
11. Završetak i novi početak
Na radionicama roditelji s voditeljicama i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o
načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na
koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge moguće načine.
Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i
djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).
Uz to, preispituju se vrijednosti u podlozi vlastitog roditeljstva, uči o potrebama djece
i roditelja i načinima njihovog zadovoljavanja, vježbaju komunikacijske vještine i odgovara
na druga pitanja za koja roditelji izraze interes.
Predavanjima i vježbama stječu se znanja i vještine koje roditeljima koriste u odnosu s
djetetom.
Razgovorom se izmjenjuju iskustva o rješavanju problema s djetetom.
Druženjem se postaje sigurniji, samopouzdaniji, zadovoljniji.
Način vrednovanja
•
upitnici i evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa
radionica
•
evaluacija voditelja radionica nakon svake provedene radionice
17
2.5.2. Rastimo zajedno Plus
Ciljevi programa
Svrha Programa radionica s roditeljima „Rastimo zajedno Plus“ je omogućiti protok
informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih
roditeljskih odgovornosti te promiču osobni rast i razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta.
Namjena programa
Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno Plus” namijenjen je roditeljima
djece s teškoćama u razvoju u dobi do osam godina života. Glavni cilj Programa radionica je
stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s voditeljicama radionica i s drugim
roditeljima:
•
razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo,
•
upoznaju bolje sebe kao roditelja i
•
prepoznaju učinkovite načine kako se nositi s dodatnim opterećenjima pod kojima
žive,
•
kao i načine na koje se odnose prema svom djetetu te
• doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu.
Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o razvojno poticajnoj interakciji
roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta i roditelja.
Program
Voditelji
Vrijeme rada i
trajanje programa
Broj roditelja
Rastimo
zajedno Plus
Tea Petek
Marija Miškulin
11 radionica za
do 20
roditelje u trajanju od
dva sata
Način realizacije
Program radionica s roditeljima djece s teškoćama u razvoju „Rastimo zajedno Plus“
sastoji se od jedanaest dvosatnih konceptualno i tematski povezanih radionica koje provode
posebno educirani voditeljski timovi stručnjaka za podršku ranom razvoju.
•
Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban
•
Između očekivanja i prilagodbe
•
Četiri stupa roditeljstva
•
Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi
•
Sva naša djeca i kako ih volimo
18
•
Slušanje – važna vještina roditeljstva
•
Kako dijete uči o svijetu oko sebe?
•
Granice: zašto i kako?
•
Roditeljske odgovornosti
•
Biti roditelj: utjecaji i izbori
•
Završetak i novi početak
Način vrednovanja
•
upitnici i evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa
radionica
•
evaluacija voditelja radionica nakon svake provedene radionice
2.5.3. Klub roditelja Rastimo zajedno
Ciljevi programa
Nastavak poticajnog i osnažujućeg druženja za roditelje koji su završili program
Rastimo zajedno kroz teme vezane uz roditeljstvo. Druženje i upoznavanje cijele obitelji
Rastimo zajedno.
Namjena programa
Nakon završenog ciklusa omogućiti nastavak protoka informacija, znanja, vještina i
podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču
rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta
Program
Voditelji
Klub roditelja Rastimo
zajedno
Tea Petek
Marija Miškulin
Vrijeme rada i
trajanje
programa
2 radionice
/susreta za
roditelje u
trajanju 2 sata
Broj roditelja
koji se odazovu iz
svih dosadašnjih
generacija
Način realizacije
Nakon završenog ciklusa održati dvije radionice za sve roditelje koji su završili
program Rastimo zajedno.
19
Način vrednovanja
Evaluacijske liste voditelja nakon održanih radionica.
2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu
Psihološko savjetovalište za roditelje
Savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima.
Ciljevi
Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju
individualne ciljeve i razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka.
Namjena
Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost.
Savjetovalište za
roditelje
Voditelj
Vrijeme rada i Broj roditelja
trajanje
Marija Miškulin
Savjetovalište
djeluje cijele
ped. god.,
prema potrebi
roditelja
Individualno
savjetovanje
Način realizacije
Savjetovanje je individualno u dogovoreni termin. Teme s kojima se roditelji mogu
javiti psihologu su raznolike: neke se tiču razvojnih problema djece, neke se odnose na
odgojne dileme, dio tema se odnosi na životne gubitke, rastave, donošenje važnih životnih
odluka.
Način vrednovanja
•
broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine
20
Zdravstveno savjetovalište za roditelje
Zdravstveno savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima
u zdravstvenim temama.
Ciljevi
Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima u rješavanju zdravstvenih poteškoća djeteta i
dilema roditelja.
Namjena
Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost.
Zdravstveno
savjetovalište za
roditelje
Voditelj
Vrijeme rada i
trajanje
Broj roditelja
Ivna Ružić
Savjetovalište djeluje
cijele ped. god., svaki
dan od 8 do 15 sati
Individualno
savjetovanje
Način realizacije
Savjetovalište je otvoreno svaki radni dan u terminu od 8 do 15 sati ili po najavi. Teme
s kojima se roditelji mogu javiti su alergije, prehrambene navike, higijenske navike i razne
druge teme.
Način vrednovanja
•
broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine
Na temelju čl. 39. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br.
10/97, 107/07 i 94/13) i čl. 55. Statuta Dječjeg vrtića RADOST, Odgojiteljsko vijeće je na
sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST za
pedagošku godinu 2014./15.
Ravnateljica:
Martina Magaš
21
Na temelju čl. 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i čl. 40. Statuta
Dječjeg vrtića RADOST, Upravno vijeće Dječjeg vrtića RADOST je na 40. sjednici održanoj
25. rujna 2014. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST
za pedagošku godinu 2014./15.
KLASA: 601-02/14-01/19
URBROJ: 2107/01-09/02-14-1
Crikvenica, 25. rujna 2014.
Predsjednik Upravnog vijeća:
Vladimir Domijan
22