Od 'reforme radnog zakonodavstva' prema 'transformaciji tržišta rada' mr.sc. Miljenko Cimeša, Društvo za organizacijsko učenje Hrvatske/ SoL Croatia Zagreb Studeni 2013 1 Sadržaj: Sažetak 1. Uvod .................................................................................................................................. 3 2. Reforme radnog zakonodavstva 2013. i 2002. ................................................................. 4 3. O stvarnoj prirodi realnosti tržišta rada ............................................................................. 7 3.1. Klasifikacija tipova i razina problema 3.2. Model ledenjaka 4. Transformacija sustava tržišta rada .................................................................................. 13 4.1. Iniciranje i okupljanje 4.2. Dubinsko istraživanje 4.3. Inovacijska radionica 4.4. Zajedničko kreiranje 4.5. Su-evolucija 5. Zaključna rasprava i preporuke ....................................................................................... 32 Sažetak Analize reformi radnog zakonodavstva u Hrvatskoj ukazala je na problem limitiranih sposobnosti u političkim, poslovnim i sindikalnim strukturama. Posljedično tome dosadašnje intervencije nisu omogućivale ostvarivanje suštinskih promjena u načinu funkcioniranja i pokazateljima tržišta rada u nas. Analiza stvarne prirode realnosti ukazala je na to da su sva suvremena društva suočena sa ekološkim, društvenim, ekonomskim i kulturalnim izazovima bez presedana. Suočavanje sa tim izazovima zahtijevati će iniciranje procesa transformacije tržišta rada. Primjena socijalne tehnologije „U procesa“ omogućila bi: transformaciju tržišta rada stvaranje mreže lidera iz sva tri sektora osobne promjene sudionika procesa. Zahvala Zahvaljujem kolegici Andreji Pavlović, kao i kolegama Petru Mandiću i Igoru Šangulinu za komentare na prethodnu verziju materijala. 2 „Naše probleme ne možemo riješiti s istim načinom razmišljanja kojim smo ih stvorili.“ Albert Einstein „Uspjeh neke intervencije ovisi o unutarnjim uvjetima osobe koja intervenira.“ Bill O'Brien 1. Uvod Više od 25 godina pratim funkcioniranje tržišta rada u nas, te posebno odnose poslodavaca i sindikata. Nažalost, dominantni trendovi nisu ohrabrujući. Broj nezaposlenih raste, a industrijski odnosi se ne unapređuju. Stoga već nekoliko godina pokušavam inicirati projekt koji bi omogućio promjenu tih trendova. Projekt se zasniva na pretpostavci da suradnja predstavnika državnih institucija, poslodavaca i sindikata predstavlja ključ rješavanja naših temeljnih ekonomskih problema. Inspiracija za ovakav pristup proistekla je kako iz istraživanja teorije i prakse vođenja dubokih organizacijskih i društvenih promjena, tako i iz osobnih iskustava. Teorija i praksa vođenja dubokih društvenih promjena (opis razina društvenih promjena nalazi se u drugom odjeljku) naglašava da „ljudi podržavaju samo one promjene u čijem su kreiranju sudjelovali“. Najvažnije osobno iskustvo o ovoj temi stekao sam krajem 80-tih godina tijekom studijskog putovanja u SAD-u (tema putovanja bila je utjecaj razvoja novih tehnologija i fleksibilnosti na tržište rada). Drugi dan po dolasku imao sam sastanak sa ravnateljem Odjela za suradnju menadžmenta i sindikata u Ministarstvu rada SAD. Najvažnija poruka koju sam tog dana čuo bila je: izrazito loši odnosi menadžmenta i sindikata predstavljali su jedan od ključnih razloga konkurentskog zaostajanja Amerike u odnosu na Japan. Sukladno tome, razvoj suradnje menadžmenta i sindikata predstavljao je jednu od ključnih dijelova programa unapređenja konkurentnosti SAD. U skladu s već spomenutom pretpostavkom, svrha ovog materijala je osvješćivanje o važnosti istinske suradnje predstavnika državnih institucija, poslodavaca i sindikata u Hrvatskoj. U prvom odjeljku opisuju se reforme radnog zakonodavstva u 2013. i 2002. godini. Tradicionalni pristup vođenju društvenih reformi u nas (kao i u svijetu) pokazao se neuspješnim. U osnovi tog neuspjeha leže limiti sposobnosti predstavnika državnih institucija, poslodavaca i sindikata da surađuju i zajednički sagledaju dublje razine realnosti tržišta rada. Stoga se u drugom odjeljku opisuju 4 razine realnosti tržišta rada. Na temelju uvida o dubljim razinama realnosti i njihovim obilježjima u trećem odjeljku prezentira se proces transformacije tržišta rada. U cilju približavanja čitateljima ovog inovativnog pristupa svaka faza procesa pored detaljnog opisa sadrži i primjere iz prakse, kao i izjave osoba koje su sudjelovale u procesu. Materijal završava zaključnim napomenama i preporukama. 3 2. Reforme radnog zakonodavstva 2013. i 2002. godine Za najnoviju fazu reformi radnog zakonodavstva u nas moglo bi se kazati kako je započela 8.srpnja ove godine prezentacijom ministra Miranda Mrsića. Tom prilikom ministar Mrsić naveo je slijedeće razloge ... - Neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada „na crno” - Okolnostima neprilagođeni instituti kojima se štiti sigurnost radnika - Preduga procedura za brzu prilagodbu poslodavaca novonastalim okolnostima na tržištu - Gubitak ljudskog kapitala zbog preniske stope zaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti - Nedovoljna iskorištenost fleksibilnih oblika zapošljavanja kao što su rad u nepunom radnom vremenu, rad na izdvojenom mjestu rada itd. ... kao i očekivane rezultate izmjena Zakona o radu (ZoR): 1. Omogućiti poslodavcima bržu prilagodbu uvjetima na tržištu, 2. Očuvati radna mjesta, 3. Jačati sustav sigurnosti radnika i njegovu mobilnost na tržištu rada kroz reformu sustava otpremnina, 4. Omogućiti lakše zapošljavanje u nepunom radnom vremenu, radu na izdvojenom mjestu rada itd., 5. Osigurati pravnu sigurnost kroz jasne i primjenjive pravne norme, 6. Sadržajno rasteretiti Zakon o radu te ga učiniti jednostavnijim i razumljivijim, 7. Poticati ulaganje u ljudski kapital u cilju poticanja zapošljivosti radnika. U skladu sa 'Zakonom o procjeni učinaka propisa', Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je „Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu“1 u kojem se navode brojni problemi, kao i 17 (!) ciljeva koji bi se trebali ostvariti izmjenama Zakona. U svom očitovanju od 6.9. o.g. na „Nacrt...“ Savez samostalnih sindikata Hrvatske izražava protivljenje izmjenama Zakona ukazujući pritom na činjenicu da su „instituti koje predlagatelj u nacrtu dokumenta ...problematizira, komentirani samo s aspekta interesa poslodavca ... zanemarujući pritom potrebu da ih se komentira i s aspekta interesa radnika“. Pored toga Savez ukazuje na to da „predlagatelj... nije izradio cjelovite analitičke podloge koje se odnose na tržište rada... pa to omogućava proizvoljno tumačenje i korištenje bilo kojeg podatka“, kao i da „nisu izrađeni... izračuni utjecaja daljnje fleksibilizacije radnih odnosa na sustave socijalne sigurnosti (što će biti, primjerice, s obaveznim mirovinskim fondovima – i s I. i s II. stupom – za 30-40-50 godina?).“ 1 http://www.nhs.hr/aktivnosti/zor/ 4 Slično tome, u priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata stoji: „Sindikati su i do sada isticali kako smatraju da je Zakon o radu dobar, usklađen s relevantnom pravnom stečevinom te da je jedini problem što se isti ne primjenjuje.“2 Nasuprot tome, Hrvatske udruge poslodavaca 3 podržava predložene promjene te ističe: „Polazeći od koncepcija Europske unije o socijalno-tržišnom gospodarstvu i fleksigurnosti u predstojećim bi promjenama trebalo otkloniti sve one prepreke koje zahtjevnošću i dugotrajnošću postupaka poslodavcima nameću visoke troškove i tako ih onemogućavaju u novom zapošljavanju“. Netom naznačeni suprotstavljeni stavovi o izmjenama Zakona o radu izazivaju osjećaj već viđenog. Naime, početkom 2002. godine napravljeno je istraživanje „Socijalni dijalog u Hrvatskoj“. Informacije prikupljene tijekom tog istraživanja poslužile su kao podloga za pisanje studije slučaja „Izazovi vođenja društvenih reformi“. U studiji se navodi kako je „priča o fleksibilizaciji tržišta rada počela 23. listopada 2001. Tog dana, naime upućeno je «pismo namjera» Svjetskoj banci od strane Ministarstva financija Hrvatske. U pismu su «opisana glavna načela programa gospodarskih reformi u Hrvatskoj». Predloženi program strukturnih reformi sadrži 5 poglavlja: koordinacija i upravljanje u kreiranju ekonomske politike; fiskalna disciplina; tržišne institucije i konkurentnost gospodarstva; tržište rada; socijalna zaštita. ... U točki 43. pisma stoji « S tim ciljem Vlada će pripremiti prvi nacrt izmjena Zakona o radu... Vlada će se o nacrtu izmjena konzultirati sa socijalnim partnerima i tražiti njihovu potporu za predložene promjene...» “. Nakon što su informacija o pismu namjere 'procurile' u javnost nastale su brojne reakcije. U nastavku se navode dvije izjave koje su izražavale dominantno raspoloženje: Neutralni promatrač (NP): «Vlada je potpisala nešto prije nego što je krenula u ovaj postupak. Oni su se prvo trebali konzultirati sa socijalnim partnerima do kuda se može ići i provesti ovaj postupak (konzultacija – op. CM) prije nego što nešto potpišu.» Predstavnik sindikata (PS) «Trebalo je sjesti prije listopada. Ako je to neko od nas tražio onda je to trebala biti zajednička obaveza. Onda taj projekt nosimo zajedno. Mi do sada nikada nismo imali zajednički projekt. U pravilu se radi o jednostranoj ideji koja se morala pošto-poto provesti..» Sukladno točki 43. iz pisma namjera na narednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) usvojen je zaključak prema kojem se „zadužuju sindikalne središnjice i HUP da u roku 2 3 http://www.radno-pravo.hr/broj.cfm?id=90#297 http://www.radno-pravo.hr/broj.cfm?id=90#297 5 od 15 dana dostave GSV početne inicijative i prijedloge ... o izmjenama i dopunama Zakona o radu“. U nastavku studije navodi se kako su se „Paralelno sa procesom priprema izmjena Zakona o radu na socijalnoj sceni odvijale i neke druge aktivnosti. Najvažnija od njih odnosila se na zaključivanje sporazuma «Partnerstvo za razvoj». U preambuli tog dokumenta navodi se: «Svjesni ozbiljnosti gospodarskih i socijalnih prilika koje zahtijevaju preuzimanje pune odgovornosti svih socijalnih i političkih snaga kako bi svojim primjerom pomogli mobilizaciji svih društvenih skupina i ljudskih potencijala u Republici Hrvatskoj zalažemo se za punu afirmaciju načela tripartizma i postizanja konsenzusa na nacionalnoj razini o najvažnijim gospodarskim i socijalnim pitanjima». U točki 13. zajedničkih ciljeva navodi se: «Uspostavljanje mehanizama i instrumenata efikasnijeg radnog sudstva i fleksibilizacije radnih odnosa sukladno standardima unutar EU, te ratifikacija odgovarajućih konvencija»“. Nakon potpisivanja Sporazuma u javnosti su se pojavile različite interpretacije njegovih odredbi. Prema mišljenju nekih analitičara do toga je došlo zbog nedovoljnih rasprava prije zaključivanja Sporazuma. U prilog toj tezi govori i ocjena vodećeg stručnjaka za radno pravo: «U raspravama o promjenama radnog zakonodavstva često je spominjana fleksibilnost tržišta rada, radnih odnosa, zapošljavanja, otpuštanja. Sporazum 'Partnerstvo za razvoj', potpisan na tripartitnoj razini, također upućuje na fleksibilizaciju radnih odnosa. Rasprava između socijalnih partnera, međutim, pokazala je kako svaki od njih različito tumači taj pojam – sindikati primarno zastupaju potrebu uvođenja funkcionalne fleksibilnosti, a Vlada Republike Hrvatske i poslodavci primarno su se fokusirali na numeričku fleksibilnost, prilagođivanje broja zaposlenih stvarnim potrebama poslodavaca uz smanjivanje troškova kroz skraćene otkazne rokove i umanjene otpremnine». Nedugo nakon potpisivanja Sporazuma objavljene su 'Teze za izmjenu Zakona o radu'. Ova činjenica utjecala je na istupanje SSSH iz Sporazuma. U obrazloženju te odluke navedeno je : «Partnerstvom nas se pokušalo prevariti u vezi izmjena ZOR-a. U posljednjih godinu dana tvrdili su nam da nema nikakvog službenog prijedloga izmjena. Sada se pokazuje da to nije istina, nego da je ponovno riječ o kupovini vremena kako bi nas doveli pred svršeni čin.» Na povišene tonove sindikalnih čelnika reagirali su predstavnici Vlade RH: «U istupu SSSH iz socijalnog sporazuma Partnerstvo za razvoj vidljiv je strah od odgovornosti u razgovorima o socijalnom zakonodavstvu, a sve što je u istupu predočeno kao argument potpuno je neutemeljeno, nema veze sa istinom i alibi je za nesudjelovanje u razgovorima....» 6 U cilju pridobivanja podrške javnosti 27. 4. 2002. Vlada je organizirala jednodnevni seminar za novinare na temu fleksibilnosti tržišta rada. U svom nastupu na tom skupu premijer Račan upozorio je kako je «počela nesmiljena bitka za konkurentnost hrvatskog gospodarstva», te da se «Hrvatska suočava sa ozbiljnim limitima sposobnosti za reforme u svojoj političkoj, poslovnoj i sindikalnoj strukturi (naglasio CM)» .... Usporedba reformskih procesa u 2002. i 2013. godini upućuje na zaključak o tome da je Hrvatska doista suočena sa limitima sposobnosti za vođenje procesa društvenih promjena u političkoj, poslovnoj i sindikalnoj strukturi. Simptomi tih limita su: nepostojanje zajednički definiranog konceptualnog okvira. Dok se u materijalu Ministarstva, kao i u očitovanjima SSSH i NHS, navodi kako je riječ o „fleksibilnosti tržišta rada“, u izjavi HUP se polazi od koncepcije „fleksigurnosti“. nepostojanje rješenja dizajna strukture tržišta rada u skladu s dugoročnim interesima i poslodavaca i sindikata nedostatak suradnje državnih institucija, poslodavaca i sindikata. To je rezultanta: - toga da svaka strana zastupa samo svoje usko shvaćene, kratkoročne interese ne vodeći računa o interesima drugih, niti o interesima cjeline. - nerazvijenosti umijeća dijaloškog načina komunikacije. Nedostatak suradnje tijekom vremena generira odnose obilježene neuvažavanjem i nepovjerenjem. Tako stvorena nepovoljna društvena klima predstavlja najveću prepreku bilo kakvim društvenim promjenama. nerazumijevanje stvarne prirode realnosti (opširnije u narednom odjeljku) nedostatak sposobnosti kreiranja zajedničke vizije budućnosti Hrvatske i tržišta rada. 3. O stvarnoj prirodi realnosti tržišta rada Realnost tržišta rada može promatrati na različite načine od kojih se nastavku opisuju dva. Prvi od njih zasniva na modelu klasifikacije tipova i razina problema, a drugi na 'modelu ledenjaka'. U nastavku ukratko o svakom od njih. Klasifikacija tipova i razina problema Problemi tržišta rada mogu se klasificirati na slijedeći način4, 5: tehnički problemi. To su problemi koji se mogu jasno definirati, za koje postoje znanja potrebna za njihovo rješavanje i implementaciju rješenja. Primjeri tehničkih problema su izrada rješenja o godišnjem odmoru, izračun troškova rada, izrada nacrta stroja i sl. Rješavanje tehničkih problema zahtijeva korištenje 'tehničkih' kompetencija (npr. iz 4 Ronald A. Heifetz, LEADERSHIP WITHOUT EASY ANSWERS, Harvard University Press, 1999. (10 izdanje) 5 C.O.Scharmer, Theory U, Leading From the Future as it Emerges, SoL, 2007. 7 područja prava, financija, računovodstva, psihologije, sociologije, strojarstva i sl.). Ključnu ulogu u rješavanju tehničkih problema imaju stručnjaci. dinamički kompleksni. To su problemi kod kojih postoji veći broj komponenti koje uzajamno utječu jedna na drugu; gdje su uzroci i posljedice međusobno odvojeni u prostoru i vremenu; gdje odnose među komponentama obilježava nelinearnost (što znači da mala promjena jedne varijable može imati neproporcionalno velike učinke na drugu). Suočavanje sa dinamički kompleksnim problemima zahtijeva korištenje 'pristupa cijelog sustava' (eng. whole-system approach) koji se zasniva na upotrebi oruđa sustavnog načina razmišljanja (v. slike 2., 5., i 6., 8.). Tržište rada je dinamički kompleksan sustav. Stručnjaci mogu imati važnu ulogu pri rješavanju ovih problema – pod uvjetom korištenja sustavnog načina razmišljanja. socijalno kompleksni. Socijalna kompleksnost proizlazi iz razlika u temeljnim postavkama, vrijednostima, težnjama i interesima među dionicima (ova činjenica posebno je istaknuta u stavovima SSSH). U uvjetima visoke socijalne kompleksnosti teško je postići slaganje među dionicima kako o prirodi problema, tako i tome što bi trebalo poduzeti. Suočavanje sa problemima visoke socijalno kompleksnosti problemima zahtijeva prepoznavanje, uključivanje i suradnju među dionicima. To znači da stručnjaci ne mogu rješavati takve probleme. Tržište rada predstavlja problem visoke socijalne kompleksnosti (što se vidi u razlikama stavova poslodavaca i sindikata o pojedinim odredbama predloženih izmjena Zakona o radu). generativno kompleksni. Generativna kompleksnost proizlazi iz sve bržih promjena u okruženju. Visoku generativnu kompleksnost obilježava: nejasna definicija problema: Da li je ključni uzrok nezaposlenosti model ekonomskog razvoja, rast populacije ili strukturni nesklad ponude i potražnje rada? nepoznati dionici: Tko su dionici na tržištu rada budućnosti? nepoznata 'pravila' po kojima će se tržište rada razvijati u budućnosti: Da li je opravdana teza o „ekonomiji bez radnih mjesta“6? nepoznata rješenja problema. Na koji način riješiti problem nezaposlenosti? Suočavanje sa generativno kompleksnim problemima zahtijeva razvoj sposobnosti naslućivanja i stvaranja željene budućnosti. Iz netom prezentirane klasifikacije tipova problema proizlaze slijedeće razine problema: 1. tehnički 2. tehnički + dinamički kompleksni 3. tehnički + dinamički kompleksni + socijalno kompleksni 4. tehnički + dinamički kompleksni + socijalno kompleksni + generativno kompleksni. 6 Eric Curren, An economy beyond jobs: the new normal, http://transitionvoice.com/2011/09/an-economy- beyond-jobs-the-new-normal/#sthash.Y3De6Pp0.dpuf 8 Iz opisa pojedinih tipova problema može se zaključiti kako tržište rada obilježavaju problemi 3. i 4. razine. Nasuprot tome, tradicionalni pristup vođenju reformskih procesa zasniva se na (implicitnoj) pretpostavci kako je riječ o tehničkim problemima. Nesklad između korištenog pristupa (razina 1) i stvarne prirode problema (razina 3. i 4.) predstavlja jedan od uzroka neuspjeha tradicionalnog pristupa vođenju društvenih reformi. Model ledenjaka Slika 1: Model ledenjaka7 SIMPTOMI STRUKTURA MENTALNI MODELI SVIJEST Iz slike 1. proizlazi mogućnost sagledavanja realnosti tržišta rada na razini: simptoma problema. Simptomi problema su događaji (npr. broj nezaposlenih u Hrvatskoj na dan 30.9.2013, stopa nezaposlenosti, stopa aktivnosti stanovništva, prosječna plaća, minimalna plaća) ili pak trendovi promjena (rasta ili pada) ovih varijabli (npr. kretanje broja nezaposlenih u razdoblju 1.1. 2008. do 31.12. 2012.). Ova razina sagledavanje realnosti nudi odgovore na pitanja „Što se dogodilo?“ (događaj) ili „Što se događa?“ (trend). Prelistavanje dnevnih novina i stručnih časopisa pokazuje kako sagledavanje realnosti u suvremenim društvima najčešće ostaje na razini identifikacije simptoma problema. Ova ocjena odnosi se i na tradicionalni pristup društvenim reformama. strukture sustava. Strukturu sačinjava niz uzročno-posljedičnih odnosa među komponentama sustava. No, dok su komponente obično vidljive (npr. podaci o broju zaposlenih) odnosi među njima obično nisu neposredno vidljivi (npr. između razine radno pravne zaštite zaposlenika i razine novog zapošljavanja). Na temelju analize regulative može se zaključiti kako sustav tržišta rada u nas obuhvaća 5 institucionalnih 7 C.O. Scharmer i K Kaufer, Leading from the emerging future: from ego-system to eco-system economies, Berret – Koehler Publishers, Inc. 2013. 9 podsustava (zapošljavanja, radnih odnosa, sigurnosti na radu, mirovina, te socijalnog partnerstva) od kojih svaki sadrži velik broj međuovisnih varijabli (v. sliku 2.). Slika 2: Tržište rada, institucionalna perspektiva Sustav sigurnosti na radu Sustav zapošljavanja Sustav radnih odnosa Mirovinski sustav Sustav socijalnog partnerstva Tri horizontalno posložena podsustava na slici 2. ukazuju na kronološki tijek kretanja ljudi na tržištu rada. Posredstvom sustava zapošljavanja ljudi ulaze u sustav radnih odnosa. Povratna linija ukazuje na mogućnost prekida radnog odnosa i povratak pojedinca u podsustav zapošljavanja. Na kraju radnog vijeka ljudi prelaze u mirovinski sustav (povratna linija ukazuje na mogućnost povratka umirovljenika na tržište rada). Tijekom obavljanja proizvodnih ili poslovnih aktivnosti ljudi su izloženi različitim rizicima. Stoga se, u skladu sa prirodom tih aktivnosti, razvija sustav sigurnosti na radu. Kvaliteta sustava sigurnosti povratno utječe na odvijanje proizvodnih i poslovnih aktivnosti. Sustav socijalnog partnerstva obuhvaća odnose kako između poslodavaca i sindikata, tako i između njih i predstavnika državnih institucija. Prema postojećem normativnom modelu državne institucije bi trebale, zajedno sa socijalnim partnerima, trebale oblikovati ostale podsustave tržišta rada. Netom naznačena obilježja ove razine promatranja realnosti omogućuje dobivanje prvog odgovora na pitanje „Zašto se to nešto događa?“. Ova razina promatranja realnosti još uvijek je vrlo rijetka. mentalnih modela. To su misli, stavovi, uvjerenja, vrijednosti, očekivanja dionika. U teoriji menadžmenta najpoznatiji primjer mentalnih modela jest „Teorija X“ i „Teorija Y“ Douglas MacGregora8. „Teorija X“ polazi od pretpostavki da ljudi: ne vole raditi, nisu ambiciozni, pokušavaju izbjeći odgovornost i vole da ih se usmjerava, nisu zainteresirani za organizacijske probleme, nisu spremni na promjene, jesu primarno zainteresirani za sigurnost posla. U skladu sa ovakvim pretpostavkama menadžeri 8 Usp. http://en.wikipedia.org/wiki/Theory_X_and_Theory_Y 10 kreiraju organizacije sa visokom hijerarhijskom strukturom i uskim rasponom kontrole, centraliziranim odlučivanjem, sveobuhvatnim sustavom nadzora i praćenja radnika. Stil upravljanja ovakvih menadžera obilježavaju prijetnje koje stvaraju organizacijsku klimu straha i nepovjerenja, koja rezultira demotivacijom, te povlačenjem i pasivizacijom radnika. Ovakvo ponašanje radnika potvrđuje početna uvjerenja menadžera zatvarajući tako 'začarani krug' postupnog propadanja tvrtke. „Teorija Y“ polazi od pretpostavki da ljudi: vole raditi, su ambiciozni, zainteresirani za organizacijske probleme, podržavaju promjene...Menadžeri koji polaze od ovakvih postavki skloni su delegiranju ovlaštenja i otvorenoj komunikaciji stvarajući tako klimu povjerenja u kojoj radnici mogu razvijati i koristiti svoje sposobnosti. Angažman radnika na taj način zatvara 'čarobni krug' postupnog napredovanja tvrtke. Netom opisani arhetipski primjeri mentalnih modela ilustriraju snagu uvjerenja i njihov utjecaj na odnose u organizaciji, kao i njenu dugoročnu sudbinu. Ova razina promatranja realnosti također je vrlo rijetka. svijesti. Dugo vremena smatralo se kako način razmišljanja predstavlja najdublju razinu promatranja realnosti. No, uvid Bill O'Brien o tome kako „Uspjeh neke intervencije ovisi o unutarnjim uvjetima osobe koja intervenira“ usmjerio je istraživanja9 koja su tijekom vremena dovela do spoznaje o svijesti kao o najdubljoj razini promatranja realnosti. Dominantna razina svijesti u svijetu danas jest „egosustav svijesti“10 kojeg obilježava sagledavanje situacije samo iz vlastite perspektive, te usmjerenost samo na ostvarivanje vlastitih, usko shvaćenih, kratkoročnih interesa. Nasuprot tome, realnost svijeta oko nas obilježava postojanje brojnih društvenih i poslovnih „eko-sustava“. Riječ je o sustavima kod kojih postoji visoka razina međudjelovanja i međuovisnosti pojedinih elemenata. Primjeri poslovnih eko-sustava su: ekonomija, tržište rada, lanac snabdijevanja, poslovni cluster, tvrtka... Tržište rada kao eko-sustav sačinjavaju brojne komponente od kojih su, u kontekstu naslovne teme, ključne: državne institucije, poduzetnici i sindikati/radnici. Premošćivanje jaza između ego-sustava svijesti predstavnika državnih institucija, poduzetnika i sindikata/radnika i eko-sustava realnosti predstavlja danas ključni izazov unapređenja tržišta rada u nas (kao i svuda u svijetu). Premda nudi uvide u najdublje uzroke problema ova razina promatranja realnosti također je vrlo rijetka. 9 Joseph Jaworski, Claus Otto Scharmer, Leadership in the New Economy: Sensing and Actualizing Emerging Futures, Generon Consulting, SoL.; P. Senge, C. O. Scharmer, J. Jaworski, B.S. Flowers „PRISUSTVO“ 2004;2007.; Adam Kahane, „Solving tough problems, An Open Way of Talking, Listening and Creating New Realities“, 2004.; C.O. Scharmer „ THEORY U“ 2008.; Joseph Jaworski „SOURCE“, 2012; 10 C.O. Scharmer i K Kaufer, Leading from the emerging future: from ego-system to eco-system economies, Berret – Koehler Publishers, Inc. 2013. 11 Sagledavanje sve dubljih razina promatranja realnosti omogućuje prepoznavanje i poduzimanje sve djelotvornijih intervencija. Prema C.O. Scharmeru11 moguće je razlikovati 4. razine promjena: reagiranje. Ova razina intervencija nastaje kao odgovor na simptome problema. Riječ je o simptomskim rješenjima 12 . Kao što proizlazi iz etimologije naziva, ona su usmjerena na otklanjanje simptoma, a ne uzroka problema. Posljedično tome, korištenje ovih rješenja obično, pored privremenog otklanjanja simptoma problema, izaziva nastanak nenamjeravanih posljedica čije djelovanje, tijekom vremena, izaziva povratak simptoma problema. Ova razina intervencija u praksi se najčešće koristi. restrukturiranje. Kao što proizlazi iz etimologije naziva, riječ je o promjeni strukture sustava. Pojavni oblici ovih intervencija jesu promjene zakona, osnivanje ili ukidanje institucija, preraspodjela njihovih uloga, preusmjeravanje tijeka informacija, preraspodjela resursa i sl. Ova razina intervencija je vrlo uobičajena. No, problem sa intervencijama na ovoj razini proizlazi iz činjenice da se one obično poduzimaju bez prethodno uloženih napora usmjerenih na sagledavanje i razumijevanje postojeće strukture sustava. Bez razumijevanja postojeće strukture sustava, sve intervencije nužno predstavljaju 'nasumične pokušaje'. Paradoksalna je činjenica da se intervencije u socijalne sustave (koji su u odnosu na tehničke sustave daleko kompleksniji) obično zasnivaju na metodi 'nasumičnih pokušaja', dok se intervencije u tehničkim sustavima obično zasnivaju na nacrtima i shemama (koji omogućuju razumijevanje njihove strukture). preoblikovanje. Ove promjene usmjerene su na prepoznavanje i promjenu mentalnih modela, odnosno kulture. U konkretnom slučaju to bi značilo da sve društvene grupe koje sudjeluju u oblikovanju i funkcioniraju tržišta rada posredstvom institucija socijalnog partnerstva prepoznaju svoje načine razmišljanja i budu spremne za njihovu promjenu. transformacija. Riječ je o intervencijama usmjerenim na preispitivanje i promjenu svrhe sustava, te njegovih pravila, strukture i načina funkcioniranja. Na temelju prikaza obilježja modela razina problema i modela ledenjaka može se zaključiti kako su dosadašnje intervencije u sferi tržišta rada bile na razini 1. reakcije (riječ je o ad hoc mjerama, odnosno o 'kozmetičkim promjenama'), kao i na razini 2. (restrukturiranja sustava u vidu izmjena zakonske i podzakonske regulative). Nesklad između stvarne prirode problema i razine intervencija predstavlja naredni uzrok neuspjeha tradicionalnog pristupa vođenju reformi. Riječju, suočavanje sa problemima 3. i 4. razine zahtijeva preoblikovanje načina 11 C.O.Scharmer, Theory U, Leading From the Future as it Emerges, SoL, 2007. P. Senge, Peta disciplina, Principi i praksa učeće organizacije, Mozaik knjiga 2001.; P. Senge, R. Ross, B. Smith, C. Roberts, A.Kleiner Peta Disciplina u praksi, Strategije i alati za gradnju učeće organizacije. Pored termina 'simptomatska' rješenja u literaturi u nas korišteni su i termini 'brza', 'površna', 'instant' rješenja. 12 12 razmišljanja i transformaciju sustava. Sukladno tome naredni odjeljak bit će usmjeren ka prezentaciji pristupa koji može omogućiti promjene na toj razini. 4. Transformacija sustava tržišta rada Proces transformacije sustava tržišta rada mogao bi se realizirati korištenjem metodologije U procesa. Riječ je o društvenoj tehnologiji i metodologiji za učenje i inovacije koja omogućuje ostvarivanje promjena sustava (v. sliku 3.). Metodologija je nastala kao rezultat istraživanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja. 13 Praktična vrijednost metodologije dokazana je posredstvom niza projekata: Laboratorij održive prehrane14, ELIAS: platforma za inoviranje na razini sustava kao cjeline15, Regionalni sustav zdravstva Njemačkoj16, African Health Leadership initiative17. Slika 3: Metodologija „U procesa“ u praksi Iniciranje & okupljanje Su-evolucija Dubinsko istraživanje Dijaloški intervjui Iteracija Pripremne radionice Početna radionica Testiranje Studijska putovanja Izrada prototipova Zajedničko kreiranje Scenariji budućnosti Sinteza uvida Inovacijska radionica Otkrivanje dubljeg smisla i svrhe Brainstorming inicijativa Kristalizacija vizije i namjere 13 Počeci ove teorije nalaze se u materijalu Joseph Jaworski, Claus Otto Scharmer, Leadership in the New Economy: Sensing and Actualizing Emerging Futures, Generon Consulting, SoL. Ona je kasnije razrađena knjigama: P. Senge, C. O. Scharmer, J. Jaworski, B.S. Flowers „PRISUSTVO“ 2004;2007.; Adam Kahane, „Solving tough problems, An Open Way of Talking, Listening and Creating New Realities“, 2004.; C.O. Scharmer „ THEORY U“ 2008.; Joseph Jaworski „SOURCE“, 2012; Adam Kahane, Transformative Scenario Planning, Working Together To Change The Future, 2013.; 14 Časopis qLife No.2 Vol. lll , ljeto 2011. http://www.sustainablefoodlab.org/ 15 Isto kao 5 http://www.presencing.com/elias Nakon uspješnog dovršetka prve faze ovog projekta u Inodneziji, Filipinima, Kini, Brazilu pokrenuti su lokalni projekti kao zametak buduće globalne zajednice. Projekt reforme tržišta rada u Hrvatskoj bi se, odmah nakon starta povezao sa njima. 16 Isto kao 5 17 http://www.africanhealthleadership.org/ 13 1. Iniciranje i okupljanje. Prvi korak u procesu transformacije tržišta rada predstavljalo bi zajedničko iniciranje projekta od strane lidera svih relevantnih institucija. To bi se moglo dogoditi na nekoj od narednih sjednica GSV. Nakon toga bilo bi potrebno: U skladu sa obilježjima realnosti inicijativa za promjene treba se zasnivati na holističkom pristupu. To znači identifikaciju i okupljanje svih relevantnih dionika. Preliminarna lista dionika mogla bi obuhvatiti: a) Vladu RH (tj. predstavnike ministarstava rada i mirovinskog sustava, socijalne skrbi, gospodarstva, poduzetništva, regionalnog razvoja....) b) parlamentarne političkih stranaka (zbog značaja projekta i očekivanog trajanja njegove c) d) e) izvedbe – koji objektivno nadilazi okvire mandata jedne vlade - potrebno je uključivanje u projekt svih parlamentarnih političkih stranaka) Hrvatsku udrugu poslodavaca sindikalne središnjice udruge civilnog društva posvećene zaštiti ugroženih skupina. uspostaviti organizaciju projekta. U skladu sa uobičajenom praksom kod ovakvih projekata organizacija bi mogla obuhvaćati: Odbor za nadzor Projekta (kojeg bi činili čelni ljudi ključnih institucija). projektni tim (osobe iz citiranih institucija koje se u praksi suočavaju sa izazovima funkcioniranja tržišta rada) logistika (tehničko osoblje i moderatori). napraviti listu potencijalnih članova projektnog tima, osoba s kojima bi se napravili dijaloški intervjui. Netom navedene institucije trebali bi predstavljati kako osobe koje se već danas nalaze na pozicijama izvršnih lidera, tako i osobe koje će na liderske pozicije doći kroz izvjesno vrijeme (riječ je o tzv. 'izranjajućim liderima' - eng. emerging leaders). Konačni izbor članova projektnog tima napravio bi se nakon intervjua u skladu sa kriterijima otvorenosti za nove ideje i spremnosti na međusektorsku suradnju. Napomena: U skladu sa potrebama članova projektnog tima, u pojedinim bi se fazama projekta angažirali vodeći stručnjaci i znanstvenici po relevantnim područjima. 2. Dubinsko istraživanje. Većina inicijativa za institucionalnim promjenama ne postiže planirane učinke primarno zbog početnog neuspjeha u jasnom sagledavanju kako postojeće, tako i realnosti u nastajanju. Da bi se izbjegla ta zamka ova faza procesa realizira se putem slijedećih aktivnosti: - dijaloški intervjui. Posredstvom dijaloških intervjua potrebno je dobiti uvide u osobne percepcije ključnih dionika o postojećoj realnosti tržišta rada u nas. 14 - pripremna radionica. Suočavanje sa dinamički i socijalno kompleksnim izazovima zahtijeva promjenu načina razmišljanja posredstvom razvoja sposobnosti sustavnog razmišljanja i produktivne komunikacije 18 . Stoga bi se na pripremnoj radionici sudionici upoznali sa: sustavnim razmišljanjem. Sustavno mišljenje omogućuje sagledavanje cjeline (tj. strukture sistema), prepoznavanje sustavnih uzroka problema, kao i identifikaciju 'poluga' (tj. elemenata sustava čija promjena ima najveći utjecaj na njegovo funkcioniranje). Na Internet stranici Društva za organizacijsko učenje Hrvatske nalazi se više tekstova koji mogu poslužiti kao uvod u ovu materiju. Neki od njih su: „Sagledati sisteme“ (http://solcroatia.org/wp-content/uploads/Sagledati-sistem.pdf) ; Konkurentnost Hrvatske (http://solcroatia.org/wp-content/uploads/KonkurentnostHrvatske.pdf) produktivnom komunikacijom/dijalogom. Riječ je o načinu komunikacije koji se temelji na sposobnostima zajedničkog suspendiranja uobičajenih navika razmišljanja, uzajamnog uvažavanja, dubokog slušanja, te ostvarivanja ravnoteže zastupanja i propitivanja. Primjerice, početkom 1990-tih godina u jednoj američkoj čeličani između menadžmenta i sindikata postojale su 'nepremostive razlike' (koje su često puta dovodile i do fizičkog nasilja). U takvim okolnostima pokrenut je projekt razvoja sposobnosti produktivne - komunikacije. U početnoj fazi projekta vanjski su konzultanti radili zasebno sa svakom grupom. Nakon izvjesnog vremena grupe su se počele sastajati i otkrivati sposobnost iniciranja 'stvarnog razgovora' o teškim temama. U roku od devet mjeseci projekt je doveo do opipljivih rezultata – pada broja nezgoda na radu i povećanja produktivnosti rada. (Detaljnije informacije o ovom primjeru mogu se naći u tekstu „Kotao“. - početna radionica na kojoj bi se članovima projektnog tima prezentirali nalazi dijaloških intervjua. Težište bi bilo na prezentaciji izvornih izjava iz intervjua. Članovi projektnog tima bi na temelju tih izjava sami izvlačili zaključke, te zajednički kreirali sistemske mape sustava. Ovakav način rada s jedne strane kod članova projektnog tima razvija osjećaj 'vlasništva' u pogledu ocjena postojeće situacije, a sa druge strane umanjuje rizik nastanka 'defanzivnih reakcija' (npr. u vidu negiranja ispravnosti nalaza). Kao što je već navedeno, tržište rada je samo po sebi kompleksan sustav, dio još širih sustava (ekonomije, društva, ekologije – v. sliku 4.) 18 Richard Buckminster Fuller, američki arhitekt, dizajner, filozof, izumitelj i pisac znao je kazati da ako želite ljude naučiti novom načinu razmišljanja da se ne zamarate s podučavanjem. Umjesto toga potrebno im je dati oruđa – poput mapa sustava i produktivne komunikacije. Korištenje tih oruđa dovesti će ih do novog načina razmišljanja. (usp. P. Senge, B. Smith, N. Kruschwitz, J. Laur, S. Schley, THE NECESSARY REVOLUTION, How Individuals and Organizations Are Working Together to Create a Sustainable World, Doubleday, 2008) 15 Slika 4. Tržište rada kao dio širih sustava Ekologija Društvo Ekonomija Tržište rada Organizacija Pojedinac Stoga bi sudionici radionice svoje istraživanje sadašnje realnosti trebali najprije usmjeriti prema širim sustavima, a zatim prema pojedinim komponentama sustava tržišta rada. Naime, u skladu sa načelom 'silazne kauzalizacije' stanje i trendovi u širim sustavima određuju stanje i funkcioniranje sustava tržišta rada. Korištenje netom opisanog pristupa omogućilo bi dublje razumijevanje ključnih problema na svakoj od navedenih na razina: eko-sustava: zagađivanje okoliša, klimatske promjene (v. box 1. „Klimatske promjene“19,) iscrpljivanje neobnovljivih resursa (v. box 2. „Nova normala u energetici“20)... Box 1. Klimatske promjene „Neke stvari toliko su velike da ih ne vidimo, ili ne želimo misliti o njima, ili gotovo da ne možemo misliti o njima. Jedna od takvih stvari su klimatske promjene. Nije ih moguće sagledati u cjelini, jer one su sve. One su ne samo sedmerokatni crni val koji se sprema progutati vaš grad, one su cijeli sustav koji se otima kontroli prijeteći da (klima) postane previše vruća, previše hladna, previše suha, previše vlažna, previše destruktivna, previše nestabilna za mnoge biljne i životinjske vrste koje ovise o pouzdanim godišnjim ciklusima. Klimatske promjene utječu na cjelokupnu površinu Zemlje i sva živa bića, od najviših vrhunaca do oceanskih dubina, od jednog do drugog pola, od tropa do tundre. Klimatske promjene ne samo da dolaze poput tog vala, one su već tu. .... One nisu nenadani događaj poput masakra ili poplave ili požara, premda sobom donose i poplave i požare i toplotne valove i neobuzdano vrijeme. Riječ je o postupnim promjenama koje se odvijaju tijekom desetljeća i stoljeća.... Da bi ste shvatili klimatske promjene potrebno je da ... zamislite porast morske razine i shvatite njen utjecaj, da sagledate uzročno-posljedične veze između termoelektrane na ugljen, emisije CO2 izazvane izgaranjem fosilnih goriva i sudbine Zemlje.“ Riječju, u tijeku je formiranje konsenzusa o tome kako će klima u budućnosti biti definirana rastom ekstremnih vremenskih okolnosti i nepredvidljivosti. 19 Rebecca Solnit, Bigger Than That (The Difficulty of) Looking at Climate Change http://www.tomdispatch.com/post/175756/tomgram%3A_rebecca_solnit%2C_the_age_of_inhuman_scale/#more 20 Asher Miller & Rob Hopkins, Climate Aftergrowth, Why Environmentalists must Embrace Post-Growth Economics and Community Resiliance, 2013, http://www.postcarbon.org/reports/Climate-After-Growth.pdf 16 Box 2 Nova normala u energetici Svijet ulazi u novu fazu evolucije energetskog sustava. Doba obilja jeftine i kvalitetne energije bliži se kraju. Novu fazu evolucije obilježavaju sve veći troškovi istraživanja i proizvodnje, te sve manje količine i kvaliteta raspoložive energije iz fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin). U ovom trenutku svijet se nalazi na raskrsnici između nastavka ovisnosti o fosilnim gorivima (unatoč činjenicama da se njihova proizvodnja približava vrhuncu i da su oni glavni uzročnik klimatskih promjena) i transformacije energetskog sustava na obnovljive izvore. Vrijeme izbora između ove dvije opcije vrlo je kratko. No, svaka od njih rezultirati će dubokim promjenama kako u ekonomiji, tako i u društvu u cjelini. (hrvatskog) društva: regionalne nejednakosti, socijalna isključenost i rizik siromaštva, politički sukobi, demografsko starenje stanovništva, proširen osjećaj apatije među stanovništvom ekonomije: ekonomska kriza, budžetski deficit, vanjski dug (v. box 3.), konkurentsko zaostajanje, nelikvidnost, ... Box 3. Rasprava o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu“ Tijekom rasprave o Nacrtu... (održane 10.9. ove godine u Zagrebu) iznesena je slijedeća argumentacija u prilog najavljenih promjena Zakona o radu: Promjene Zakona treba staviti u ekonomsko socijalni kontekst u kojem se Hrvatska našla, kojeg obilježava visoka razina zaduženosti Mi smo se zadužili Otplata dugova zahtijeva privlačenje stranih investicija Privlačenje stranih investicija zahtijeva snižavanje cijene rada (čitaj: niže otpremnine i kraći otkazni rokovi) Promjene Zakona omogućiti će novo zapošljavanje... Ova izjava izazvala je žestoke reakcije: Zakonom o radu nije moguće povećanje zapošljavanja. Nismo se mi zadužili. Zadužili su nas drugi, a mi trebamo vraćati njihove dugove. Ne pristajem na to. U raspravi koja je nakon toga uslijedila spomenut je primjer Grčke u kojoj su se u početnoj fazi dužničke krize mogle čuti slične primjedbe. Krajem 2010. godine, na osnivačkoj konferenciji SoL Grčke, slušao sam izlaganje Giorgos Polenakisa, savjetnika Svjetske banke za područje razvoja privatnog sektora, o dubljim uzrocima ekonomske krize u Grčkoj. Jedna od ključnih poruka (i pouka za Hrvatsku) iz njegovog izlaganja odnosi se na to kako su današnji problemi s kojima se suočava Grčka rezultat djelovanja svih dijelova grčkog društva tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Sukladno tome trajni izlaz krize moguć je samo putem zajedničkog djelovanja predstavnika svih društvenih skupina (v. materijal Suočavanje sa ekonomskom krizom u Grčkoj) tržišta rada: visoka stopa nezaposlenosti (posebno mladih), niska stopa aktivnosti stanovništva, visoka (bruto) cijena rada, loši industrijski odnosi, velike regionalne razlike, velik udio poslova niske kvalitete (u pogledu visine plaća, mogućnosti profesionalnog 17 napredovanja i sl.), polarizacija tržišta rada 21 (Riječ je o trendu podjele tržišta rada na gornji i donji segment. Gornji segment obuhvaća uski krug visoko obrazovanih osoba koje posjeduju najtraženija znanja i umijeća. Odnosi u tom segmentu zasnivaju se na individualnim pregovorima između poslodavaca i radnika. Donji segment obuhvaća ne samo niže i srednje obrazovane, nego i sve širi krug visoko obrazovanih osoba. Odnosi u ovom segmentu zasnivaju se na kolektivnim pregovorima. U tom smislu se može kazati kako se ovaj materijal u cjelini odnosi na donji segment.) tvrtke: konkurentsko zaostajanje, nelikvidnost... Nakon identifikacije ključnih problema na svakoj razini trebala bi uslijediti njihova sustavna analiza. U ovoj fazi procesa bilo bi poželjno angažiranje stručnjaka po pojedinim tematskim područjima. U skladu sa općom definicijom tržišta rada kao mehanizma povezivanja i usklađivanja ponude i potražnje rada ishodište za kreiranje mape sustava tržišta rada mogle bi predstavljati slike 2. i 5.22. Slika 5. Tržište rada kao mehanizam usklađivanja ponude i potražnje PONUDA OBRAZOVANJE Visoko POTRAŽNJA SEKTORI Aktivnosti poslodavaca •Proizvodnja •Zdravstvo Srednje •Financije Osnovno TVRTKE Trening organizacije NVO Sindikati Politike i propisi Financijski resursi Informacijski signali Institucionalne kompetencije Kvaliteta liderstva u državnom, poslovnom i civilnom sektoru •male, srednje, velike •lokalne, nacionalne, internacionalne •javne, privatne •učinkovite, neučinkovite HR organizacije PROFESIJE •Atraktivne, neatraktivne Tražitelji zaposlenja Obitelji Aktivnosti tražitelja zaposlenja Posrednici •Obrazovane, neobrazovane •Specijalizirane, međusektorske Iz slike 5. proizlazi kako se na strani ponude pojavljuju .... tražitelji zaposlenja organizacije za obučavanje, sindikati, nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava obrazovne institucije ... a na strani potražnje poslodavci- koji se mogu se segmentirati po: 21 Labour-market polarisation and elementary occupations in Europe , Blip or long-term trend? CEDEFOP 2011. http://www.cedefop.europa.eu/EN/Files/5509_en.pdf 22 Peter Plastrik, Marlene B. Seltzer, Judith Combes Taylor, Changing Labor Markets: A Systems Approach to Reform, http://www.aecf.org/upload/publicationfiles/changinglabormarkets.pdf 18 sektorima tvrtkama profesijama. Usklađivanje ponude i potražnje ostvaruje se aktivnostima institucija i pojedinaca kako na strani ponude, tako i potražnje. Pored toga na tržištu djeluju i specijalizirane posredničke institucije (npr. Hrvatski zavod za zapošljavanje). Na funkcioniranje sustava značajno utječu i 'pokretači tržišta rada': politike i propisi. Dobro promišljena politika 23 može imati velik utjecaj na strukturu i način funkcioniranja tržišta rada (v. Box 4) Box 4. Fleksigurnost u Danskoj Model danskog tržišta rada često se opisuje kao 'zlatni trokut' fleksigurnosti (v. sliku 7.) Slika 6. Model fleksigurnosti A Fleksibilnost TR Socijalna sigurnost B C D Aktivna politika TR Model kombinira visoku fleksibilnost (koja obuhvaća ne samo eksternu numeričku fleksibilnost), sa sveobuhvatnom mrežom socijalne sigurnosti. Strelice označavaju tijek ljudi: osobe koje su ostale bez posla prelaze u sustav socijalne sigurnosti (A). Najveći dio nezaposlenih osoba uspijeva se brzo vratiti na tržište rada (B). Oni koji u tome ne uspijevaju postaju ciljne skupine za mjere aktivne politike tržišta rada (riječ je o tzv. 'motivacijskom učinku' – približavanje zakonskih rokova glede prava na naknadu za nezaposlenost vrši pritisak na nezaposlene da intenziviraju potragu za zaposlenjem) (C). Zahvaljujući mjerama aktivne politike tržišta rada (riječ o tzv. 'kvalifikacijskom učinku') osigurava se povrat na tržište najvećeg dijela preostalih nezaposlenih osoba (D). Dizajn i funkcioniranje sustava fleksigurnosti ovisi o 'kapacitetima političkih institucija', tj. o razini uzajamnog povjerenja među socijalnim partnerima, kao i s vladom. Istraživanja pokazuju da unatoč niskoj razini zaštite radnog mjesta: danski radnici imaju osjećaj visoke sigurnosti zaposlenja24 Danska je 'najsretnija zemlja na svijetu'25. 23 Per Kongshøj Madsen, Flexicurity in Danish – A Model for Labour Market Reform in Europe? http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CC0QFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.researchgate.net%2 Fpublication%2F225198247_Flexicurity__a_European_Approach_to_Labour_Market_Policy%2Ffile%2F9fcfd50928dac29e57.pdf&ei=Km h3UsOKFYrOtAbz-YHQCg&usg=AFQjCNFAIlENpMoor9x6dEDtsEyfdlFdvw&bvm=bv.55819444,d.Yms 24 Peter Auer and Sandrine Cazes, Employment stability in an age of flexibility, Evidence from industrialized countries, ILO, 2003 http://info.worldbank.org/etools/docs/library/135863/Employment%20stability%20in%20an%20age%20of%20flexibility-%20Auer.pdf 25 Casey Danson, Denmark Is the Happiest Country on Earth! You’ll Never Guess Why, 2013. http://www.globalpossibilities.org/denmark-is-the-happiest-country-on-earth-youll-never-guess-why/ 19 financijska sredstva. Na temelju usvojenih politika planiraju se sredstva za programe osposobljavanja, poticanja zapošljavanja i sl. informacijski signali. Kvaliteta i dostupnost informacija o ponudi i potražnji prema svim zainteresiranim strana predstavlja jedan od ključnih preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja tržišta rada. institucionalne kompetencije. Stanje na tržištu rada obilježava rastuća kompleksnost i dinamičnost promjena. U skladu s tim, uspješnost funkcioniranja institucija – u sva tri sektora - ovisi o razvoju potrebnih kompetencija. kvaliteta liderstva. Kvaliteta liderstva u sva tri sektora predstavlja čimbenik koji ima potencijalno najveći utjecaj na funkcioniranje tržišta rada. U prilog ovoj tezi mogu se navesti ocjene Scharmera i Kaufer o tome kako je suradnja vlade, poslodavaca i sindikata omogućila Njemačkoj da iz krize 2008. godine izađe prije ostalih.26, kao i Madsena o važnosti 'kapaciteta političkih institucija'. Riječju, na temelju mapa sustava sudionici radionice trebali bi ostvariti zajedničko razumijevanje strukture i načina funkcioniranja tržišta rada. Na osnovi analize postojećih pristupa bavljenja sa problemom besposlenosti (eng. worklessness) 27 konstruiranja je mapa donjeg segmenta tržišta rada (v. sliku 7.). Premda mapa nije sveobuhvatna ona nam omogućuje sagledati čimbenike koji utječu na besposlenost pojedinaca. Slika 7. Mapa donjeg segmenta tržišta rada u Engleskoj 26 v. C.O. Scharmer i K Kaufer, Leading from the emerging future: from ego-system to eco-system economies, Berret – Koehler Publishers, Inc. 2013. 27 U kategoriju besposlenih autori ubrajaju nezaposlene, podzaposlene (ljudi koji rade manje sati nego što bi željeli), oblike neodržive zaposlenosti (nesigurna i loše plaćenja zaposlenja), kao i osobe koje su ekonomski neaktivne, ali ne traže naknadu za nezaposlenost (v. Jo Casebourne, Nick Coleman: Making it work: tackling worklessness through innovation, NESTA, 2012 http://www.nesta.org.uk/library/documents/Makingitwork.pdf) 20 Na strani ponude nalaze se pojedinci čija zapošljivost ovisi o njihovim formalnim kvalifikacijama, praktičnim vještinama, zdravstvenom stanju, demografskim obilježjima (dob, spol, etnička pripadnost), obiteljskom porijeklu, podacima o nekažnjavanju... Na strani potražnje nalaze se: poslodavci na koje utječu zakonski propisi, porezni sustav, dostupnost kapitala, stanje ekonomije, kao i različiti programi poticanja poduzetništva.... raspoloživi poslovi, koji su pod utjecajem poslodavaca, a njihova obilježja su plaća, lokacija, zahtjevi u pogledu vještina i iskustava lokalno tržište rada – na kojem se odvijaju različiti programi poticanja zapošljavanja Između ponude i potražnje nalaze se posredničke institucije koje realiziraju različite programe aktivne politike tržišta rada. Sagledavanje i propitivanje sustava kao cjeline omogućuje prepoznavanje 'poluga' - malih, dobro usmjerenih akcija koje mogu omogućiti postizanje značajnih, trajnih unapređenja. 28 Na osnovu dugogodišnjeg rada na području sistemske teorije D. Meadow29 razradila je rang listu poluga (v. tekst o krizi u Grčkoj). Nasuprot ovdje prikazanom holističkom pristupu (primjerenom za sagledavanje strukture sustava), aktualnu praksu 'socijalnog dijaloga' u nas obilježava fragmentirani pristup u vidu... fokusa na pojedine segmente tržišta rada (npr. radne odnose)... rasprava o pojedinim pitanjima (kao što su npr. otpremnine, otkazni rokovi, preraspodjela radnog vremena i sl.) unutar tih segmenata... ... a da prije toga nije postignuto zajedničko razumijevanje cjeline, tj. strukture i načina funkcioniranja sustava tržišta rada. Metaforički rečeno, postojeći način rasprava o Zakonu o radu mogao bi se usporediti sa bračnom svađom o izboru kuhinjskih zavjesa – a da se supružnici prije toga nisu dogovorili o tome kako bi trebala izgledati kuća u cjelini. Kao inspiracija za rješavanje problema loših odnosa sindikata i poslodavaca u nas (pored već spomenutog teksta „Kotao“ ) može poslužiti i primjer auto kompanije30 (v. box 5.) Box 5. Rješavanje problema u Auto-Co Početkom 90-tih godina u toj je kompaniji pokrenut projekt organizacijskog učenja sa ciljem snižavanja troškova i skraćivanje rokova razvoja novog automobila. Tisuću inženjera podijeljeno je u 12 timova. Svaki tim bio je odgovoran za određeni dio. Tijekom projekta pokazalo se kako nedostatak suradnje među timovima predstavlja jedan od ključnih problema. Stoga su predstavnici nekoliko timova formirali zajedničku radnu grupu sa ciljem razumijevanja njegovih uzroka. 28 Peter M Senge THE FIFTH DISCIPLINE, The Art & Practice of the Learning Organization, Random House, 2006. revidirano izdanje 29 Donella H. Meadows, THINKING IN SYSTEMS, A Primer, Chelsea Green Publishing, 2008. 30 P. Senge, C. Otto Scharmer, J.Jaworski, B.Sue Flowers, Prisustvo, Ljudska svrha i polje budućnosti, DOUH, 2007. 21 Box 5. nastavak Nakon nekoliko sati rada napravili su dijagrame sustava, te počeli sagledavati obrazac ponašanja. Primjerice, kad bi se tim suočio s problemom njegovi su članovi mogli birati između dvije mogućnosti: primijeniti neko 'simptomsko rješenje ili se posvetiti traganju i otklanjanju dubljih, sustavnih uzroka problema. Dok su simptomska rješenja mogli primijeniti samostalno, dotle su sustavna rješenja zahtijevala suradnju s drugim timovima. Osim toga, zbog visoke međuovisnosti timova – svaki tim radio je na jednoj komponenti zajedničkog proizvoda – svako njihovo simptomsko rješenje obično je, pored otklanjanje vlastitih simptoma problema, imalo i nuspojave (u vidu negativnog utjecaja na druge timove). Zbog velikog vremenskog pritiska simptomska rješenja bila su pravilo – a samim tim i njihove nuspojave. Kako je svaki tim bio je usmjeren samo na svoje probleme tako nije bio svjestan popratnih učinaka svojih rješenja na druge timove. Tijekom vremena, sa povećanjem broja simptomskih rješenja, povećavali su se i problemi kod drugih timova (izazvani njihovim popratnim učincima). Sve to utjecalo je na rast sukoba i nepovjerenja, kao i pad spremnosti na suradnju sa drugim timovima. U jednom trenutku u prostoriji je nastala vidljiva promjena. Ljudi su konačno prepoznali obrazac i shvatili kako je on rezultat njihovog zajedničkog djelovanja. Svaka grupa radila je ono što joj se, iz njene usko definirane perspektive, činilo logično. No, nitko nije sagledao cjelinu sustava, te shvatio kako svi zajedno proizvode rezultate koje nitko ne želi: loša tehnička rješenja, stres, kašnjenje. U trenutku kad su implikacije njihova djelovanja počele prodirati u svijest jedan član radne grupe glasno je kazao: „Moj Bože, pogledajte što smo (mi) sami sebi radili!“ Ključna riječ u gornjoj priči jest „mi“. Sve do tog trenutka svaki tim smatrao je kako je 'problem tamo vani', da je netko drugi izazvao problem. Izrada mapa sustava omogućila im je razumijevanje cjeline i sagledavanje svojih uloga u nastanku problema. Procjenjuje se kako je razumijevanje cjeline sustava omogućilo nastanak novog načina razmišljanja i sagledavanja stvari. To je dovelo do značajnih promjena u načinu rada. Konačni ishod svih tih promjena predstavljalo je skraćivanje roka završetka projekta, visoka kvaliteta novog automobila i značajne uštede u odnosu na planirane troškove razvoja. Obilježja odnosa sindikata i poslodavaca na tržištu rada u nas asocira na netom ispričanu priču. Kao i u gornjem slučaju i ovdje postoje: dvije strane čije odnose umjesto suradnje obilježavaju sukobi visoka razina međuovisnosti (poslodavci bez zaposlenika ne mogu realizirati svoje ciljeve, kao što ni zaposlenici bez poslodavaca ne mogu realizirati svoje interese) usmjerenost svake strane samo na svoje, usko shvaćene interese izloženost obiju strana vanjskim pritiscima. Kod poslodavaca riječ je o promjenama u tehnologijama, regulativi, ponašanju potrošača, djelovanju konkurenata i sl. koje sve zajedno ugrožavaju opstanak tvrtke. Kod zaposlenika riječ je o sigurnosti zaposlenja, o visini plaće, o mogućnostima usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza.... dvije mogućnosti na raspolaganju svakoj strani: simptomsko, privremeno rješenje sustavno, trajno rješenje to da, pod utjecajem vanjskog pritiska (kao i dominantnog načina razmišljanja), svaka strana koristi 'očigledno', tj. simptomsko rješenja 22 to da popratni učinci simptomskog rješenja jedne strane obično izazivaju probleme drugoj strani da na te probleme druga strana reagira svojim simptomskim rješenjima čiji popratni učinci izazivaju probleme prvoj strani da nijedna strana ne sagledava cjelinu sustava da tijekom vremena obje strane postaju zarobljenici začaranog kruga kojeg su same kreirale. Aktualne rasprave o izmjenama ZoR-a predstavljaju dio tog začaranog kruga. Detaljniji opis ovakve strukture sustava nalazi se u tekstu Paraliza razvoja tržišta rada (http://solcroatia.org/wp-content/uploads/Paraliza-razvoja-trzista-rada.pdf). Autor ovog teksta duboko se nada da će jednog dana na nekoj radionici, nakon izrade mape sustava, neko od sudionika preneraženim glasom glasno izgovoriti rečenicu „Moj Bože, pogledajte što smo (mi) sami sebi radili!“. Na temelju izrade nekoliko mapa sustava, sudionici početne radionice bi mogli postići zajedničko razumijevanje sadašnje realnosti tržišta rada u nas. Nakon tog odlučili bi o izboru 3-5 ključnih tema čijem bi se dubljem izučavanju posvetili u nastavku rada. Sukladno tome formiralo bi se 3-5 užih timova koji bi išli na studijska putovanja. – studijska putovanja. Riječ je o putovanjima timova u institucije i organizacije koje su razvile neke oblike inovativne prakse i/ili koje omogućuju sagledavanje sadašnje realnosti iz drugačije perspektive. Studijska putovanja planiraju se i organiziraju tako da članovima timova omoguće uranjanje u istraživani fenomen, te uspostavljanje neposrednog kontakta sa dijelovima sustava s kojima u normalnim okolnostima ne dolaze u dodir. S jedne strane ona utječu na osobnu perspektivu i razumijevanje svakog člana tima, a sa druge strane omogućuju i nastanak zajedničkog konteksta koji kasnije služi kao referentna točka za razmjenu stečenih iskustava. Studijska putovanja omogućuju članovima timova promatranje izabranog segmenta realnosti iz perspektive drugih dionika i što im omogućuje stjecanje novih uvida. Obogaćene različitim oblicima reflektivnih praksi (npr. vođenjem osobnih dnevnika, dijaloškim razgovorima sa ljudima iz analiziranog podsustava) studijska putovanja stvaraju prostor koji članove tima potiče da preispitaju, te (eventualno) promjene ili odbace dosadašnje obrasce razmišljanja, kao i da istraže nove ideje. Potencijalna odredišta takvih putovanja u ovom projektu mogla bi biti: tvornička hala u kojoj radnici rade na proizvodnoj traci. Članovi tima proveli bi dan obavljajući različite proizvodne zadatke, a nakon završetka radnog vremena razgovarali bi sa zaposlenicima (socijalnoj skupini čiji se glas u široj javnosti rijetko čuje); 23 sastanak uprave tvrtke na kojoj se raspravlja o strateškim izazovima (u cilju sagledavanja stvarne kompleksnosti i dinamičnosti poslovnog okruženja u kojima posluju tvrtke); sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća u nekoj od zemalja sa visokom razinom kvalitete socijalnog dijaloga i uređenosti tržišta rada (npr. Danskoj); tvrtka sa visokom kvalitetom odnosa sindikata/zaposlenika i poslodavaca; coworking zajednice. Coworking je oblik poduzetništva temeljen na umrežavanju i obavljanju samostalne djelatnosti različitih profesionalaca u zajedničkom radnom prostoru31); Internet stranice organizacija koje provode inovativne programe vezano uz kreiranje i oblikovanje novih tržišta, podršku samozapošljavanju ili posreduju na način koji unapređuju efikasnost tržišta rada. O potencijalnim učincima studijskih putovanja najbolje se može prosuđivati na temelju izjava osoba koje su stekle takva iskustva (box 632). Box 6. Izjave sudionika studijskih putovanja „Još uvijek me iznenađuje da ovoliki broj ljudi može promatrati istu stvar i vidjeti ju toliko drugačije, a da istovremeno svaka perspektiva ostaje valjana.“ „Vidio sam lanac proizvodnje hrane koji je kompleksniji, veći i osjetljiviji nego što sam ranije mislio.“ „Da bi smo produbili sposobnosti 'sagledavanja' i 'naslućivanja' mislim da su bitne i osobna i grupna transformacija.“ „Kako možemo napraviti najveću moguću promjenu?“ „Tijekom studijskog putovanja imao sam predivno iskustvo povezivanja sa ljudima na bitno drugačiji način.“ - radionice za izradu scenarija budućnosti. U prethodnim fazama projekta članovi tima posvećuju se ostvarivanju zajedničkog razumijevanja postojeće realnosti. U nastavku rada, putem kreiranja 3-4 scenarija, pozornost usmjeravaju prema budućnosti u nastajanju. Temeljem preliminarne analize globalnog okruženja, a u skladu sa načelom silazne kauzalizacije, čini se opravdanim pretpostaviti kako će na budućnost hrvatskog društva, „Coworking redefinira način obavljanja posla. Nadahnuti sudioničkom kulturom open source pokreta i osnažujućom prirodom IT-a, gradimo održiviju budućnost. Mi smo skupina povezanih pojedinaca i malih poduzeća koji stvaraju gospodarstvo inovacije i kreativnosti u našim zajednicama i širom svijeta. Predviđamo novi gospodarski mehanizam koji će se sastojati od suradnje i zajednice, nasuprot skladištima i izoliranosti gospodarstva 19. i 20. stoljeća... Mi preoblikujemo gospodarstvo i društvo kroz društveno poduzetništvo i inovacije. Naše se zajednice okupljaju kako bi ponovno izgradile umrežena i održiva gospodarstva po mjeri čovjeka, s ciljem izgradnje boljeg svijeta.“. Globalni coworking manifest - Budućnost rada http://coworking.hr/ 32 Betty Pruitt, Tracy Huston: Laboratorij održive prehrane: studija slučaja, qLife/No. 2 / Vol. lll / 2011. Susan Sweitzer, Sustainable Food Laboratory, Learning History, Chapter two, http://reospartners.com/sites/default/files/SFL%20LH%20chapter%202%20public.pdf 31 24 ekonomije i tržišta rada velik utjecaj imati klimatske promjene i promjene u svjetskom energetskom sustavu (v. box 1 i box 2). Kao odgovor na ove izazove sve češće spominje se nužnost pokretanja procesa 'velike tranzicije' prema pravednijem i održivijem društvu. Iz navedenog proizlazi slijedeće scenario pitanje: Što su ključne odrednice sposobnosti Hrvatske za veliku tranziciju? Na osnovu raspoloživih uvida u stanje i trendove u Hrvatskoj33 može se pretpostaviti kako bi ključne odrednice sposobnosti Hrvatske za veliku tranziciju mogle biti: sposobnost i odgovornost državnih institucija obilježja civilnog društva (aktivnost ili pasivnost građana). Pomoću ove dvije varijable konstruirana je scenario matrica (v. sliku 8.) na temelju koje su kreirana 3 scenarija (v. box 7.) Slika 8. Scenario matrica Aktivnost IĆI ZAJEDNO 2020 Kooperativna i poticajna država Angažirani i aktivni građani Sposobnosti države Nedjelotvornost Djelotvornost 2009 Korumpirana i nedjelotvorna država Nepovjerljivi i pasivni građani RAZLAZ 2020 Intervencionistička država Ovisni i poslušni građani SLIJEĐENJE 2020 Pasivnost Obilježja civilnog društva 33 Inspiraciju za predloženi pristup i scenario matricu predstavljaju „Dinokeng Scenariji“ Južne Afrike. Ključna poruka autora tih scenarija izražena je slijedećim riječima : „Južna Afrika suočena je s ključnim socijalnim i ekonomskim izazovima povezanim sa nezaposlenošću, siromaštvom, obrazovanjem, zdravljem. Svi ovi problemi pogoršani su pod utjecajem globalne ekonomske krize. Ako propustimo prepoznati ozbiljnost naših izazova, te ako ih ne stavimo na dnevni red, doživjet ćemo brzu dezintegraciju i opadanje... Sa ključnim izazovima možemo se suočiti samo ako se građani i lideri iz svih sektora angažiraju zajedno sa državnim institucijama u cilju stvaranja odgovorne vlasti.“ (http://www.dinokengscenarios.co.za/pdfs/book_small.pdf) 25 Box 7. Dinokeng scenariji Razlaz Prema ovom scenariju društvo nastavlja ići istim putem kao i do sada. Posljedično tome postojeći problemi – nezaposlenosti, siromaštva, niske kvalitete zdravstvenog i obrazovnog sustava – se pogoršavaju. To dovodi do daljnje erozije povjerenja građana u javne institucije, te rastakanja socijalnog tkiva. Takav rasplet događanja izazvan je neuspjehom lidera iz sva tri sektora da se suoče sa ključnim izazovima. Najdublji uzroci tome leže u političkom frakcionaštvu, niskoj razini odgovornosti lidera, te nedovoljnim kompetencijama pojedinih ministarstava. Uslijed toga djelovanje vlade prema ključnim ekonomskim izazovima obilježavao je nedostatak realizma i nedovoljno uključivanje predstavnika biznisa i civilnog društva. Pad povjerenja javnosti u javne institucije izazvao je pasivizaciju organizacija civilnog društva. Građani u sve većoj mjeri zaobilaze javne institucije. Jaz između lidera i građana produbljuje se. Na kraju to dovodi do erupcije javnog nezadovoljstva. Na taj izazov vlada odgovora brutalnom represijom što dovodi do produbljivanja spirale sukoba i propadanja. Slijeđenje Ovo je scenario u kojem država preuzima ulogu lidera i menadžera. Državno planiranje i koordinacija smatraju se ključnim mehanizmima za ubrzanje razvoja i pružanje socijalnih usluga – posebice siromašnim i nezaposlenim osobama. Vladajuća koalicija dokazuje kako je snažna državna intervencija u gospodarstvu u skladu sa globalnim trendovima. Zabrinuti negativnim posljedicama globalne ekonomske krize građani pružaju snažnu podršku takvom pristupu. Snažna državna intervencija istiskuje inicijative poslovnog i civilnog sektora. Ovakav razvoj događanja sadrži dva rizika: preveliko, dugoročno neodrživo zaduživanje od strane države, rast autoritarnosti državnih dužnosnika. Razina ukupne zaduženosti države tijekom vremena rezultira narušavanjem njene autonomije i legitimiteta. Ići zajedno Ovo je scenarij o aktivnim građanima i djelotvornoj vladi. Ovakav razvoj događanja zahtijeva angažman građana koji zahtijevaju pružanje boljih javnih usluga i veću odgovornost javnih dužnosnika. To pak ovisi o volji i sposobnosti građana da se samo-organiziraju i surađuju sa institucijama vlasti. U jednakoj mjeri to ovisi i o kvaliteti političkog vodstva i njegovoj spremnosti da uključi građane. Scenarij obuhvaća kreiranje zajedničke vizije budućnosti koja nadilazi kratkoročne, parcijalne ekonomske interese. Ovaj scenarije nije lagan. Njegov razvojni put pun je izazova, oštrih sukoba oko mnogih pitanja. Stoga on zahtijeva snažno liderstvo u svim sektorima. Izrada stvaralačkih scenarija usmjerena je prepoznavanju mogućih budućnosti, te izboru poželjne budućnosti. Nakon toga pozornost se usmjerava na planiranje aktivnosti koje omogućuju ostvarivanje takve budućnosti. Od ponuđenih opcija jedino scenarij „Ići zajedno“ nudi mogućnost ostvarenja poželjne budućnosti. Njegovo ostvarenje ovisi kako o unapređenju djelotvornosti državnih institucija, tako i mobilizaciji građana. Pored netom naznačenih 'makro scenarija' u ovoj fazi projekta mogli bi se napraviti i scenariji razvoja tržišta rada Hrvatske. Ključne varijable za takav scenarij mogle bi biti: razina fleksibilnosti zaposlenja i razina socijalne sigurnosti. Kombinacija ovih varijabli omogućuje konstruiranje slijedeće scenario matrice (v. sliku 9.). 26 Slika 9. Scenario matrica tržišta rada Fleksibilnost visoka NEOLIBERANI MODEL TRŽIŠTA RADA FLEKSIGURNOST Socijalna sigurnost niska Socijalna sigurnost visoka Fleksibilnost niska Ključna obilježja scenarija i 'neoliberalnog modela tržišta rada' i 'fleksigurnosti' jasno su prepoznatljiva tako da ih nije potrebno detaljnije elaborirati. Stoga bi trebalo pozornije analizirati njihove dugoročne socijalne, ekonomske i političke posljedice. Scenariji nastali kombinacijama: visoke socijalne sigurnosti i niske fleksibilnosti niske socijalne sigurnosti i niske fleksibilnosti ... djeluju nevjerodostojno tako da nisu niti razrađivani. Na budućnost tržišta rada u Hrvatskoj snažno će djelovati demografski trendovi (v. sliku 10.) Slika 10. Piramida stanovništva 1953. i 2011. godine34 Razlike u strukturi ukazuju na to da je tijekom proteklih 60 godina uslijedio trend starenje stanovništva. Budući da demografski trendovi imaju relativno predvidljivu dinamiku u DSZ napravljena je projekcija strukture stanovništva prema dobi za 2061. godinu. Stoga se u tablici 1. prezentiraju podaci za 2011. i projekcije za 2061. godinu. 34 Statistički ljetopis Hrvatske, 2012. DZS. Str. 105. 27 Tablica 1: Stanovništvo prema dobi 2011. i 2061. (u %) 2011 2061 0-19 21 19 20- 64 61 53 65- 18 28 100 100 Ukupno Izvor: SLJH, 2012 Projekcije starosne strukture stanovništva za 2061. godinu otvaraju novu perspektivu u aktualnim raspravama o dobnim granicama za odlazak u mirovinu, kao i o načinu financiranja mirovinskog sustava. 3. inovacijska radionica. Riječ je o odlasku projektnog tima na povučeno, usamljeno mjesto radi sažimanja spoznaja iz prethodnih faza procesa, te omogućavanje izranjanja „primarnog poimanja“35 - dubokog razumijevanja kako postojeće realnosti, tako i budućnosti u nastajanju. Ova faza projekta realizira se putem: - sinteza uvida iz prethodnih faza. Neki od ključnih uvida mogli bi biti: suvremena društva suočavaju se s ekološkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim izazovima bez premca u dosadašnjoj povijesti ljudskog društva koji će presudno utjecati na funkcioniranje tržišta rada u budućnosti. suočavanje sa tim izazovima zahtijevati će od predstavnika sva tri sektora da se okrenu od prošlosti i svu pozornost usmjere prema izazovima budućnosti u nastajanju. budući se stvari mijenjaju sve brže i brže (riječ je o generativnoj kompleksnosti), težište napora nije samo na otkrivanju 'odgovora', nego i na stvaranju mreže lidera spremnih i sposobnih za kontinuirano djelovanje. Riječju, u okolnostima brzih promjena i najbolji odgovori imaju ograničen vijek trajanja. Stoga je potrebno stvaranje (i obnavljanje) mreže lidera iz sva tri sektora koji će kontinuirano „voditi iz budućnosti u nastajanju“ (eng. leading from the emerging future). - otkrivanja dublje svrhe i smisla. Razvoj suvremenih društava zasniva se, među ostalim, na tehničkoj i društvenoj podjeli rada. No, kao što upozoravaju O. Scharmer i K. Kaeufer36, tijekom tog procesa izgubio se smisao 35 Eleanor Rosch, (Primary Knowing: When Perception Happens from the Whole Field, http://www.presencing.com/presencing/dol/Rosch.shtml) razlikuje dva tipa znanja:'analitičko znanje' i 'primarno poimanje'. Kod analitičkog znanja svijet se sastoji od odvojenih objekata i stanja stvari. Spoznaja tih objekata i stanja, kao i njihovih veza omogućuje tijekom vremena stvaranje koherentnog prikaza svijeta. Nasuprot tome, primarno poimanje izrasta pomoću međusobno povezanih cjelina. Riječju, izrada mapa sustava, odlasci na studijska putovanja, kreiranje scenarija – predstavljaju 'povezane cjeline' koje u ovoj fazi procesa omogućuju nastanak primarnog poimanja. 28 rada. Smisao nečijeg rada proizlazi iz povezivanja vlastite uloge i doprinosa sa cjelinom. Logika koncentracije kapitala rezultirala je nastankom sve većih i hijerarhijski sve viših organizacija u kojima se oni na dnu „osjećaju izolirano u sustavu; nemaju uvid u veću sliku; nije im ponuđena vizija kojoj bi se mogli posvetiti; ne vide kako se njihov rad uklapa u cjelinu; ne dobivaju povratne informacije o svom radu.“37. U skladu s tim današnji izazov transformacije tržišta rada ne odnosi se samo na pitanja zaposlenja i visine plaća, nego i na pitanje smisla. Riječju, na ponovno povezivanje zaposlenja sa Poslom (svrhom). - kristalizacije vizije i namjere. U procesu kreiranja vizije tržišta rada bilo bi potrebno krenuti od vizije Hrvatske. Stoga se u nastavku iznosi prijedlog moguće vizije: Hrvatska kao pravednije, održivije i otpornije društvo sposobno za suočavanje s izazovima budućnosti u nastajanju. Sukladno tome, vizija tržišta rada mogla bi se formulirati kao: Rad = socijalno i poslovno poduzetništvo38 Suočavanje sa ekološkim, društvenim i ekonomskim izazovima zahtijevati će pokretanje dubokih promjena – od razine pojedinca i organizacije do društva u cjelini. U takvim okolnostima rad poprima obilježja socijalnog i poslovnog poduzetništva, a radnici postaju glavna pokretačka snaga kreiranja socijalnih i poslovnih inovacija. - brainstorming inicijativa. Realizacija predloženih vizija zahtijevati će pokretanje manjeg broja strateški relevantnih inicijativa. Neke od njih mogle bi biti: promjena ciljeva (i pokazatelja) razvoja društva. Dosadašnji razvoj društva zasnivao se na logici rasta. Ključni pokazatelj tog modela razvoja jest BDP. Pod pritiskom posljedica takvog modela razvoja (riječ je o već spominjanim ekološkim, društvenim i ekonomskim izazovima) u novije vrijeme širom svijeta pokreću se inicijative usmjerene prema otkrivanju novog modela i pokazatelja razvoja. Jedna od takvih inicijativa odnosi se na GNH/BNS39 (tj. Gross National Happiness/Bruto Nacionalna 36 C.O. Scharmer i K Kaufer, Leading from the emerging future: from ego-system to eco-system economies, Berret – Koehler Publishers, Inc. 2013. 37 Bary Oshry, Seeing Systems, Unlocking the Mysteries of Organizational Life, Berret – Koehler Publishers, 1996. 38 C.O. Scharmer i K Kaufer, isto. 39 Global wellbeing and GNH lab, http://www.presencing.com/projects/global-wellbeing-and-gnh-lab 29 Sreća). Tema o promjeni ciljeva od „VIŠE“ prema „BOLJE“ sjajno je obrađena u animiranom filmu „Priča o rješenju“ 40 uvođenje sustava 'temeljnog dohotka' (TD). To je mjesečni iznos koji bi svaki hrvatski građanin dobivao na svoj osobni bankovni račun od države da bi mogao dostojno živjeti. Razlozi uvođenju TD leže u neskladu između ponude i potražnje na tržištu rada. Očekivane koristi uvođenja TD su: smanjivanje društvenih nejednakosti, te unapređenje društvene kohezije, oslobađanje kreativnog/poduzetničkog potencijala ljudi.41 transformacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (više u narednom odjeljku). transformacija sustava obrazovanja (u cilju razvoja poduzetničkog načina razmišljanja i ponašanja budućih generacija). razrada modela 'fleksigurnosti' tržišta rada, te njegovo testiranje na pilot projektu na ograničenom prostoru i periodu. razrada modela transformacije tvrtke. Ključni preduvjet opstanka tvrtki na tržištima budućnosti biti će njihova inovativnost, adaptibilnost i fleksibilnost. .... Nakon rasprava na projektnom timu, kao i s Odborom za nadzor bio bi izvršen odabir inicijative koje bi se zatim realizirale. 4. zajedničko kreiranje niza prototipova rješenja izabranih strateških inicijativa. U kontekstu sadašnje realnosti, kao i realnosti u nastajanju potreba za radikalnom transformacijom sustava tržišta rada veća je no ikad. No, upravo zbog obilježja konteksta, njegove ogromne kompleksnosti i nestabilnosti, nijedno trajno rješenje nije moguće. Sve što možemo učiniti u ovoj fazi procesa jest posvetiti punu pozornost izabranoj inicijativi i napraviti naredni korak – a to je izrada prototipova. Izrada prototipova predstavlja pristup razvoju i testiranju ideja posredstvom niza jeftinih, nisko rizičnih, iterativnih eksperimenata. Mada je riječ o relativno novoj koncepciji, ona je u svakodnevnom životu prisutna od prapočetaka ljudske civilizacije. Možda najbolji primjer nesvjesnog korištenja ove koncepcije odnosi se na proces pripreme jela – posebno kad je riječ o novim, nama nepoznatim receptima. Kad se nađemo u takvim situacijama svako od nas instinktivno postaje kreator prototipova. U skladu sa uputama iz recepta kreiramo prvi 'nacrt' budućeg obroka. Nakon toga slijedi 'testiranje', te ocjenjivanje i zaključivanje o tome što 40 http://act.storyofstuff.org/page/s/growing-solutions 41 Usp. „Što je to (bezuvjetni) temeljni dohodak?“ http://www.temeljnidohodak.hr/temeljni-dohodak/ 30 nedostaje. Nakon izrade drugog 'nacrta' (npr. u vidu dodavanja soli) slijedi naredni krug testiranja... sve dok ne budemo zadovoljni sa dobivenim rezultatom. Ishod procesa izrade prototipova u značajnoj mjeri ovisi o kvaliteti odnosa u projektnom timu (v. box 742.). Box 7. Odnosi u projektnom timu U projektu transformacije zdravstvenog sustava u Namibiji (v. referencu 13) jedna od inicijativa odnosila se na osnivanje regionalnih jedinica za porodništvo (Regional Delivery Units – RDU) sa ciljem unapređenja stanja u tom podsustavu. U skladu s tim formirana je skupina lidera koja je obuhvaćala medicinske sestre, liječnike i direktora regionalnog zdravstvenog sustava. Skupina je održavala tjedne sastanke kao oblik 'učenja djelovanjem' (learning by doing). Ovi sastanci omogućili su sudionicima (koji su se inače nalazili na različitim razinama sustava) da komuniciraju, uzajamno se propituju, te razmjenjuju mišljenja u pozitivnom ozračju. Na jednom od sastanaka RDU tima (kojem je nazočio i Otto Scharmer) raspravljali su o problemu od interesa za medicinske sestre. U jednom trenutku, mlađa medicinska sestra obratila se direktoru regionalnog sustava (hijerarhijski najviše pozicioniranoj osobi), koji do tog trenutka nije sudjelovao u raspravi, kazavši mu: „Iz vašeg govora tijela zaključujem kako se ne slažete s onim što je ovdje izrečeno.“ Nakon toga bio je njegov red da iznese svoje viđenje problema. „Kad sam čuo da se najmlađa osoba obratila najstarijoj osobi u skupini znao sam da je nešto proradilo – uspostavili su konstruktivnu komunikaciju i kulturu učenja.“ – zaključio je Otto Scharmer. Primjerice, pri transformacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prvom koraku bi se pozornost trebala fokusirati na njegov portfelj usluga. U analizi postojećeg portfelja usluga trebalo bi uključiti korisnike. Na temelju njihovih sugestija odredili bi se prioriteti redizajna usluga. Nakon toga bi, za izabrane uslugu, trebalo prikupiti podatke (iz perspektive korisnika) o: fizičkom kontekstu potrebnom za pružanje besprijekorne usluge sustavima, strukturama i procesima u HZZZ, bitnim za pružanje besprijekorne usluge ljudima u HZZZ, kao i njihovim ulogama, umijećima, obrascima ponašanja potrebnim za pružanje u besprijekorne sluge informacijama, preciznije o tome koje bi informacije, u kom obliku i dinamici trebalo osigurati (kako zaposlenicima HZZZ, tako i korisnicima usluga) kao preduvjet za pružanje besprijekorne usluge. Kao podloga za izradu prvog 'nacrta' prototipa unapređene usluge analizirali bi se prikupljeni podaci. Nakon toga ponudili bi se prijedlozi unapređenja u fizičkom kontekstu, sustavima, ljudima i/ili informacijama. Nakon toga uslijedilo bi testiranje predloženih unapređenja sa izabranim krugom korisnika. Na temelju njihovih primjedbi i prijedloga uslijedila bi izrada druge verzije 'nacrta', pa treće...Nakon izrade prototipa sa zadovoljavajućim performansama po svim kritičnim varijablama uslijedila bi faza izrade pilot projekta (tj. primjene 42 C.O. Scharmer i K Kaufer, isto 31 redizajniranog modela rada HZZZ na odabranom području). Nakon verifikacije pilot projekta uslijedila bi njegova primjena u svim dijelovima HZZZ. 5. stvaranja sustava i infrastrukture za inovacije i evoluciju. Stvaranjem infrastrukture za inovacije potrebno je osigurati trajnu evoluciju sustava tržišta rada u skladu sa promjenama u okruženju i potrebama svih sudionika. Infrastruktura za inovacije mogla bi sadržavati: web stranicu sa svim materijalima proisteklim iz ovog projekta (uključivo i 'povijest učenja' - specifični oblik 'studije slučaja' u kojem se opis događanja tijekom nekog procesa promjena dopunjava zapažanjima i razmišljanjima sudionika. Primjer takvog pristupa predstavlja naprijed spomenuti materijal „Izazovi vođenja društvenih reformi„ ). mrežu lidera iz sva tri sektora koji bi tijekom vremena prerasli u 'zajednicu prakse' (v. box 7.) sustav za kontinuirano praćenje promjena na tržištu rada, kao i u širim sustavima. .... Ulogu 'domaćina' za održavanje ove infrastrukture moglo bi preuzeti nadležno ministarstvo. Zaključna rasprava i preporuke Analiza reformi radnog zakonodavstva iz 2002. i 2013. godine potvrđuje ocjenu bivšeg premijera Račana o tome da se „Hrvatska suočava sa ozbiljnim limitima sposobnosti za reforme u svojoj političkoj, poslovnoj i sindikalnoj strukturi“. Simptomi tih 'limita sposobnosti' očituju se u: nepostojanju zajedničke definicije konceptualnog okvira (fleksibilnost vs fleksigurnost); nepostojanju rješenja u skladu sa dugoročnim interesima i poslodavaca i sindikata; nedostatku suradnje kako između socijalnih partnera, tako i između njih i državnih institucija; nerazumijevanju stvarne prirode problema; nedostatku sposobnosti kreiranja zajedničke vizije budućnosti. Polaznu točku u traganju za rješenjima prihvatljivim i poslodavce i sindikate predstavlja analiza njihovih interesa. U skladu sa koncepcijom društveno odgovornog poslovanja, interesi poslodavaca mogli bi se definirati kao ekonomska, socijalna i ekološka održivost tvrtki. Ostvarivanje tih ciljeva ovisi o razvoju inovativnosti, prilagodljivosti i fleksibilnosti tvrtki. Iz navedenog proizlazi kako su poslodavci logično zainteresirani, kao i da podržavaju fleksibilizaciju tržišta rada. Interesi sindikata su zaštita ekonomske sigurnosti svojih članova. 32 Promatranje problema fleksibilnosti tržišta rada iz perspektive i poslodavaca i sindikata potvrđuje ispravnost izjave: „Još uvijek me iznenađuje da ovoliki broj ljudi može promatrati istu stvar i vidjeti ju toliko drugačije, a da istovremeno svaka perspektiva ostaje valjana.“ (v. box 6.). Doista se može kazati kako su opravdani i zahtjevi poslodavaca za povećanjem fleksibilnosti, kao i zahtjevi sindikata za očuvanjem sigurnosti. No, u okolnostima velikih turbulencija u poslovnom okruženju, tradicionalni sindikalni pristup u vidu borbe za sigurnost radnog mjesta ili zaposlenja pokazuje se nerealnim. Sindikati se trebaju suočiti sa realnošću i prihvatiti sniženje sigurnosti zaposlenja. No, za uzvrat trebaju zahtijevati kompenzaciju na području sustava socijalne sigurnosti. Rješenje koje zadovoljava interese i poslodavaca i sindikata jeste sustav fleksigurnosti. Kreiranje sustava fleksigurnosti predmijeva da u prvom koraku sve strane ostvare zajedničko razumijevanje ove koncepcije (kako se ne ponovila situacija iz 2002. godine kad je svaka strana imala svoju interpretaciju koncepcije fleksibilnosti). Na temelju zajedničkog razumijevanja koncepcije, trebalo bi otvoriti pregovore o promjenama svih relevantnih zakona. Istovremeni pregovori o svim relevantnim zakonima omogućili bi ostvarivanje 'razmjena' (eng. trade off). Riječju, ustupci sindikata na području radnih odnosa trebali bi se kompenzirati širenjem prava u sustavu socijalne sigurnosti. S druge strane probici poslodavaca ostvareni fleksibilizacijom radnih odnosa trebali bi utjecati na jačanje njihove spremnosti za pružanje podrške razvoju kompenzacijskih mehanizama. Netom iznesene ideje nude odgovore koji omogućuju otklanjanje prva dva simptoma limita sposobnosti. Usvajanje alternativnog pristupa zasnovanog na modelu „U procesa“ omogućilo bi otklanjanje preostala tri simptoma, te ostvarivanje transformacije tržišta rada. Dominantni način razmišljanja obilježava fokus svih strana samo na svoje usko shvaćene, kratkoročne interese. Tijekom istraživanja u 2002. godini, puno puta čuo sam izjavu tipa 'problem je tamo vani' (tj. odgovornost za probleme pripisivana je državi, poslodavcima ili sindikatima). Isto tako svaka strana vidi samo ono što joj čine 'oni drugi' – ne sagledavajući pritom svoju ulogu i doprinos nastanku postojeće situacije. Ovakav način razmišljanja rezultira time da ljudi ostaju 'zarobljenici prošlosti', tj. da stalno reproduciraju iste obrasce razmišljanja i ponašanja. Tehnologija „U procesa“ omogućuje i potiče promjenu načina razmišljanja posredstvom: dijaloških intervjua razvoja sposobnosti sustavnog razmišljanja i produktivne komunikacije na pripremnim radionicama 33 primjene oruđa sustavnog razmišljanja i produktivne komunikacije na početnoj radionici studijskih putovanja izrade scenarija budućnosti... Ključnu fazu procesa predstavlja inovacijska radionica na kojoj bi sudionici, među ostalim, sagledali svoju ulogu i doprinos nastanku sadašnjih problema. Prepoznavanje vlastitih 'otisaka prstiju' na postojećim problemima potiče nastanak volje za promjenama. U tom trenutku oni bi se definitivno okrenuli od prošlosti. Raskidanje mentalnih okova prošlosti omogućilo bi im sagledavanje 'budućnosti u nastajanju', te kreiranje zajedničke vizije poželjne budućnosti. Nakon toga slijedi zajedničko kreiranje poželjne budućnosti. Očekivani ishodi predloženog procesa su: transformacija sustava tržišta rada posredstvom implementacije 4-5 strateških inicijativa transformacija odnosa između predstavnika socijalnih partnera i predstavnika državnih institucija, te stvaranje mreže lidera sposobnih i spremnih za vođenje procesa kontinuiranih promjena osobna transformacija sudionika. Pomno pripremljena i dobro vođena svaka faza procesa trebala bi omogućiti ostvarivanje promjena ne samo vanjske, „unutarnje realnosti' sudionika (v. box. 8.)43. nego i Box 8. Osobne promjene „Mislim kako me (ovaj projekt) naveo shvatiti kako istinska transformacija sustava doista počinje sa pojedincima, da sposobnost transformacije ekonomije ili našeg zdravstvenog sustava u konačnici ovisi o sposobnosti i spremnosti pojedinaca u sustavu da transformiraju sebe; da drugačije promatraju stvari; da djeluju u skladu sa svojim vrijednostima. Kada zastanete i o tome razmislite; tada vidite kako je to vrlo značajna, premda zapravo očigledna činjenica.“ John Kitzhaber, guverner Oregona, USA Ključni čimbenici uspjeha predloženog pristupa su spremnost i sposobnost sudionika: za prihvaćanje novih ideja, za promatranje problema iz perspektiva svih strana, za pokretanje procesa transformacije tržišta rada. Preporuke: pokrenuti proces sveobuhvatnih promjena strukture i načina funkcioniranja tržišta rada posredstvom istovremenog razmatranja cjelokupnog paketa radno – socijalnog zakonodavstva (zapošljavanja, radnih odnosa, mirovinskog sustava, socijalnog 43 http://www.presencing.com/projects/global-wellbeing-and-gnh-lab 34 sustava...). Primjena sustavnog načina razmišljanja omogućila bi sagledavanje ne samo kratkoročnih, nego i dugoročnih posljedica predloženih rješenja. Riječju, hoće li najavljeni paket izmjena devet propisa doista „otvoriti prostor bujanju slabo plaćenih, nesigurnih poslova ... (što će dovesti do) ... rasta kruga zaposlenih, a siromašnih.“?44. iskustava i spoznaja iz ovog projekta koristiti kao uzor pri izradi i vođenju projekata koji bi se trebali financirati iz fondova EU. Kao što je to nedavno naglasio g. Matija Derk, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, provedba tih projekata zahtijevati će „promjenu načina razmišljanja i svijesti“. Predložena metodologija „U procesa“ to omogućuje! 44 Gabrijela Galić, REFORMAMA po leđima stanovnika, http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285C286328612863285A28582859285B286328982897288F28632878287 7286F287C287C2863285E285F285F28602858285D2863286328632863Z 35
© Copyright 2024 Paperzz
