Oscilacije Svjetlost Ogledala i sočiva OSCILATORNO KRETANJE. MATEMATIČKO KLATNO 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Štaje periodičko, a šta oscilatomo kretanje? Šta je period oscilovanja, šta je frekvencija i kakav je odnos među tim veličinama? Tijelo ili čestica izvrši 50 oscilacija za dvije sekunde. Koliki je period i kolika frekvencija oscilovanja? Šta čini matematičko klatno? Od čega zavisi period klaćenja matematičkog klatna? Ako sat sa šetalicom kasni, kako se moţe regulisati da pokazuje tačno vrijeme? Staje mehanička rezonancija? Navedi neke primjere! Koliki je broj otkucaja srca čovjeka u toku 50 godina ako se uzme daje prosječna frekvencija 70 otkucaja u minuti? ZVUK. BRZINA ZVUKA 1. 2. 3. 4. Koja tijela mogu biti izvori zvuka i pri kakvom kretanju tijela se proizvodi zvuk? Šta je potrebno za prenošenje zvuka? Prenosi li se zvuk kroz vakuum? Zašto kosmonauti nisu mogli neposredno razgovarati na Mjesecu? Udaljenost prepreke od koje se odbija zvuk je 1 340 m. Nakon koliko vremena će se čuti odjek u zračnoj sredini? 5. Navedi primjere gdje i kako se primjenjuje zvučna rezonancija. 6. Šta je prag čujnosti zvuka, a šta je prag bola i kad nastupa osjet bola u uhu? 7. Koliko se poveća objektivna jačina zvuka ako se subjekivni osjet poveća za l dB? 8. Navedi neke negativne posljedice suviše velike buke. 9. Slijepi miš odašilje ultrazvučne impulse frekvencije od 50 000 Hz. Kolika je talasna duţina? 10. Ultrazvučni signal se odbio od prepreke u dubini mora i stigao nazad za 2 s. Na kojoj je dubini prepreka? 13. Ultrazvuk se moţe proizvesti i ultrazvučnom pištaljkom čija je dubina npr. 3 mm. Kolika je talasna duţina i frekvencija toga zvuka IZVORI SVJETLOSTI.NASTANAK I BRZINA SVJETLOSTI Koje vrste svjetlosnih izvora poznaješ? Sta je svjetlost i kakva joj je priroda? Objasniti nastanak svjetlosti u izvoru! Svjetlost nosi energiju, nastaje na račun neke druge energije. Koji valovi spadaju u elektromagnetske valove? Šta im je zajedničko, a u čemu se bitno međusobno razlikuju? 5. Valna duţina određene svjetlosti je 0,5 nm. Koliko valova te svjetlosti moţe biti na duţini od 1 cm. 6. Navedi neke hladne izvore svjetlosti! 7. Objasni kako je prvi puta određena brzina svjetlosti! 1. 2. 3. 4. ZAKON ODBIJANJA SVJETLOSTI. RAVNO OGLEDALO 1. Koja je razlika između ogledalskog i difuznog odbijanja svjetlosti? 2. Kako glasi zakon odbijanja svjetlosti? 3. Svjetlosni zrak pada na ogledalo pod uglom od 54° prema normali. Koliki je ugao između upadnog i reflektiranog zraka? 4. Kakva je razlika između stvarne i imaginarne slike? 5. Štaje periskop i čemu sluţi? www.oshasankikic.com.ba Oscilacije Svjetlost Ogledala i sočiva 6. Konstruiši sliku predmeta u ravnom ogledalu! SFERNA OGLEDALA 1. 2. 3. 4. Koja ogledala nazivamo sfernim ogledalima? Koji su elementi, odnosno karakteristične veličine sfernog ogledala? Sta je ţiţa konkavnog ogledala, gdje se nalazi i kako se moţe najlakše eksperimentalno odrediti? Kad se moţe vidjeti slika predmeta u sfernom ogledalu? Kolika je njena veličina u odnosu na veličinu predmeta? Odgovori treba da se odnose i na konkavno i na konveksno ogledalo. 5. Koji se karakteristični zraci najčešće primjenjuju pri određivanju poloţaja i veličine lika sfernih ogledala? 6. Ogledalo je napravljeno od sferne površine čiji je poluprečnika 12 cm. Kolika je ţiţna daljina ogledala? 7. Predmet je 15 cm udaljen od tjemena konkavnog ogledala čiji je radijus krivine 20 cm. Na kojoj će se udaljenosti pojaviti slika i kakva će ona biti? Koliko je uvećanje slike? 8. Gdje se primjenjuju konkavna ogledala? Navedi neke primjere primjene konveksnog ogledala. 9. Zašto se moţemo ogledati na zjenici nečijeg oka? 10. Uvećanje slike koju daje sferno konkavno ogledalo iznosi 3 kad se predmet nalazi na rastojanju 8 cm od tjemena ogledala. Kolika je ţiţna daljina toga ogledala? PRELAMANJE SVJETLOSTI 1. Kad dolazi do prelamanja svjetlosti? 2. Na osnovu čega zaključujemo koja je od dvije optičke sredine optički gušća? 3. Izvedi ovaj interesantan ogled (crteţ 3.6.7.). Gledaj sa strane, tako da rub posudice zaklanja novčić na njenom dnu. Ne mijenjajući poloţaj glave, sipaj vodu u posudicu. Novčić se ukaţe. Kako to objašnjavaš? 4. Kolika je brzina svjetlosti u sredini čiji je indeks prelamanja 1,5? 5. Da li se riba stvarno nalazi na onom mjestu u vodi gdje je vidimo gledajući s obale? 6. Staje relativni, a šta apsolutni indeks prelamanja svjetlosti? OPTIČKA SOČIVA 1. Staje optičko sočivo (leća)? Kakva je veza između optičke prizme i sočiva? 2. Kakva je bitna razlika između sabirnih i rasipnih sočiva? 3. Koje karakteristične zrake koristimo kod konstrukcije slike? 4. U čemu je razlika između realne i imaginarne slike? 5. Kako je najlakše odrediti gdje se nalazi ţiţa sabirnog sočiva, odnosno kolika mu je ţiţna daljina? 6. Koje se sočivo naziva tanko sočivo? 7. Staje glavni fokus sočiva? 8. Staje linearno uvećanje sočiva? 9. Kako se, na temelju ispupčenosti sočiva, moţe zaključiti koje sočivo ima veću ţiţnu daljinu? 10. Koji su karakteristični zraci pomoću kojih je najlakše konstruirati sliku koju stvara sočivo? 11. Ţiţne daljine sočiva su 10 cm kod sabirnog, a 0,25 m kod rasipnog. Koliko dioptrija iznose njihove optičke jačine? 12. Sabirno sočivo ima jačinu +4 D. Kolika mu je ţiţna daljina? Na kolikoj udaljenosti od sočiva treba postaviti predmet da se dobije jasna slika na zaklonu, udaljenom 150 cm s druge strane sočiva? www.oshasankikic.com.ba
© Copyright 2024 Paperzz
