Upotreba računala u psihologiji Ak. god. 2014/2015 Doc. Dr. Sc. Marko Maliković Online baze podataka  Za razliku od općenitog pretraživanja Interneta Online baze podataka su:    Sustavno organizirane Pregledne Sadrže:  Visoko relevantne podatke  Pouzdane informacije  Kreiraju ih stručnjaci i znanstvenici  Rezultati višegodišnjih istraživanja svjetskih znanstvenika Online baze podataka  Proizvođači:  ugledne ustanove  jamče:    Jedinstvenost Pouzdanost Kvalitetu  Korištenje online baza podataka omogućava znanstvenicima u hrvatskoj da budu u tijeku s najnovijim znanstvenim dostignućima unutar njihovog znanstvenog područja Online baze podataka  Provjera valjanosti stručnjaka određenog znanstvenog područja  Omogućavaju ciljano i precizno pretraživanje  Dobivene rezultate je moguće:  Sužavati  Proširivati  Međusobno kombinirati Online baze podataka  Sadrže zapise koji se odnose na:  Članke objavljene u časopisima  Radove iz zbornika skupova  Druge vrste publikacija:      Knjige Disertacije Tehničke izvještaje Patente itd Vrste baza podataka 1. Bibliografske baze podataka 2. Baze cjelovitih tekstova 3. Citatne baze podataka Bibliografske baze podataka  Sadrže podatke o radovima objavljenim u različitim publikacijama  Ti podaci su najčešće:         Autor Naslov rada Naziv publikacije u kojoj je rad objavljen Godina objavljivanja Sažetak Ustanova autora Izvorni jezik rada i dr.  Poveznice na cjelovite radove na poslužitelju izdavača  Ako se na zaslonu pojavi upit o korisničkom imenu i lozinki:  najčešće znači: računalo nije unutar raspona ovlaštenih za pristup Najvažnije bibliografske baze:  Univerzalne:  Current Contents  Web of Science  Academic Search Premier  Scopus  Iz pojedinih znanstvenih područja:  Medline  INSPEC  MathSciNet  Agricola  GeoRef  PsycInfo  FSTA  Compendex Baze podataka s cjelovitim tekstom (elektronički časopisi)  PDF i HTML format (najčešće)  Danas je cijeloj akademskoj i znanstvenoj zajednici u Hrvatskoj na raspolaganju više od 20000 časopisa  ScienceDirect:  http://www.sciencedirect.com  Zbirka časopisa jednog od najvećih svjetskih izdavača Elseviera  Nekoliko tisuća časopisa sa cjelovitim tekstom  ostali do razine sažetka Citatne baze podataka  Radovi + obrađeni popisi literature koje autori navode na kraju radova  Pretraživanjem citatnih baza moguće je:       Doznati tko citira pojedini rad Doznati kako se rad koristi u tekućim istraživanjima Pratiti istraživačke aktivnosti suradnika i konkurencije Analizirati utjecaje objavljenog rada/istraživanja Pregledati povijest ili metodologiju nekog istraživanja od njegovog početka do danas Locirati tekuća istraživanja zasnovana na ranijim patentima, izvještajima, objavljenim radovima ili pronalascima Web of Science - WOS  Citatna baza podataka  Zapravo objedinjuje više različitih citatnih baza  Više tisuća  vodećih svjetskih časopisa  iz svih područja znanosti  Uz uobičajene bibliografske podatke, ova baza uključuje:  Podatke o radovima koje je autor citirao (Cited References)  Omogućuje pregled autora koji su se bavili određenom vrstom istraživanja tijekom duljega razdoblja (Related References)  Znanstvenici mogu pretraživati podatke o citiranju, odabirući relevantne radove i pronalazeći druge, novije članke koji ih citiraju  Ta mogućnost donekle simulira prirodni proces razmišljanja pojedinca Scopus  http://www.scopus.com  Najveća citatna baza podataka  Uključuje preko 18,000 časopisa i nekoliko tisuća drugih vrsta publikacija  Proizvodi je također Elsevier  Omogućava praćenje citiranost pojedinih autora, radova i dr. od 1996.  Podaci o radovima dosežu sve do 1893. Sučelja za pretraživanje baza  OVID  Sučelje za pretraživanje baza, časopisa i knjiga  Dio je dostupan i hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj zajednici  EBSCO  Na neki način predstavlja alternativu OVID-u  Neke baze se mogu pretraživati u oba sučelja Google i online baze podataka  U čemu je razlika između pretraživanja Internet-a korištenjem Google-a i pretraživanja online baza podataka? Google  Ne znamo:  Što je zapravo uključeno u rezultate pretraživanja  Postoji li kakva kontrola kvalitete sadržaja  Koji su kriteriji relevantnosti po kojem se nižu odabrani rezultati  Rezultate pretraživanja vrlo je teško    Suziti Sortirati Međusobno kombinirati  Daje previše rezultata Google Scholar  Inačica Google-a:  Sadrži izvjesnu kontrolu kvalitete  Rezultati koje nudi bi trebali sadržavati znanstvene i stručne radove  Nedostaci:  Ne koristi rječnike kontroliranih izraza  Nejasno je što u sadržaj je, a što nije uključeno  Časopisi malih izdavača nerijetko nisu uključeni  itd CENTAR ZA ONLINE BAZE PODATAKA  Zajednički je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, CARNeta i Instituta Ruđer Bošković, pokrenut s ciljem da se hrvatskoj akademskoj istraživačkoj zajednici omogući pristup najvažnijim svjetskim bazama podataka  Baze podataka su bez naknade hrvatskim znanstvenicima, djelatnicima ustanova visoke naobrazbe i studentima dostupne isključivo putem CARNetove mreže Korisnici  Baze podataka dostupne su bez naknade svim članovima akademske i istraživačke zajednice u Republici Hrvatskoj:  Zaposlenima u   Visokoškolskim ustanovama Znanstveno-istraživačkim institutima  Studentima Kako pristupiti online bazama podataka?  S bilo kojeg računala povezanog na lokalnu mrežu fakulteta, instituta i drugih akademskih i istraživačkih ustanova u zemlji  Preko CARNet-ovog korisničkog imena i lozinke u sustavu AAI@Eduhr  Elektronički identitet u sustavu AAI@Eduhr se nabavlja preko CARNet koordinatora vaše ustanove ODABIR BAZE PODATAKA  Prvi korak u pretraživanju je odabir baze podataka za pretraživanje:  http://www.ffri.hr  Knjižnica DISCOVERY SERVICE SVEUČILIŠTA U RIJECI Discovery service Sveučilišta u Rijeci omogućuje istovremeno pretraživanje skupnog kataloga Sveučilišta i s njime povezanih lokalnih kataloga knjižnica Sveučilišta, pretplaćenih baza podataka dostupnih Sveučilištu u Rijeci, portala znanstvenih časopisa RH HRČAK te drugih odabranih znanstvenih izvora u slobodnom pristupu na Internetu. Pretraživaču možete pristupiti ovdje.  Baze dostupne na Sveučilištu