ISSN 1512-875X (Print)
ISSN 2233-0852 (Online)
NAUČNO-STRUČNI ČASOPIS
Mostar, decembar 2013. godine
1
SPORTSKI LOGOS
NAUČNO-STRUČNI ČASOPIS
Izdavač
Nastavnički fakultet Mostar
Odsjek za sport i zdravlje
Za izdavača
dr. sci. Salko M. Pezo
Glavni urednik
dr. sci. Ekrem Čolakhodžić
Odgovorni urednik
dr. sci. Almir Popo
Redakcija časopisa
dr. Izet Rađo, dr. Nijaz Skender, dr. Munir Talović, dr. Ekrem Čolakhodžić, dr. Damir Đedović, dr.
Lejla Salihamidžić, dr. Husnija Kajmović, dr. Almir Popo, dr. Rijad Novaković
Sekretar redakcije
dr. sci. Damir Đedović
Recenzentski odbor
prof. dr. Izet Rađo (BiH), prof. dr. Maja Kazazić (BiH), prof. dr. Ivica Radovanović (Republika
Srbija), prof. dr. Žarko Kostovski (Republika Makedonija), prof. dr. Farid Ljuca (BiH), prof. dr.
Branimir Mikić (BiH), prof. dr. Nusret Smajlović (BiH), prof. dr. Munir Talović (BiH), doc. dr.
Ekrem Čolakhodžić (BiH), prof. dr. Nijaz Skender (BiH), prof. dr. Mustafa Hadžiomerović (BiH),
prof. dr. Asim Peco (BiH), prof. dr. Husnija Kajmović (BiH), dr. sci. Almir Popo (BiH), dr. sci.
Rijad Novaković (BiH), dr. sci. Izet Bajramović (BiH)
Lektor i korektor
prof. Edita Mulaosmanović
Naslovna strana
prof. dr. Mirsad Begović, akademski slikar
Reprodukcije na naslovnoj strani - Hans Enri, iz kataloga "Sport Passion", Olimpijski muzej,
Lozana
Adresa
Univerzitetski sportsko-rekreacioni centar "Midhat Hujdur-Hujka"
88 104 Mostar
Kontakt telefon: 036/514-212
Godina 11, broj 21 (2013)
Štampa: IC štamparija Mostar
Časopis izlazi dva puta godišnje
Tiraž: 200 primjeraka
Indexirano u: Index Copernicus; COBISS.BA
2
SADRŽAJ
Miloš Ilić, Osman Lačić, Jasmin Bilalić,
Ekrem Čolakhodžić, Ćamil Habul
FIZIOLOŠKI PARAMETRI SPORTISTA
PRI DUGOTRAJNOM
DISKONTINUIRANOM OPTEREĆENJU
DETEKTIRANI POLAR TIM
SISTEMOM…………………………...…..4
Munir Talović, Eldin Jelešković, Haris
Alić, Izet Bajramović, Jasmin Baković,
Almir Mašala
SISTEM LICENCIRANJA NOGOMETNIH
KLUBOVA U SEGMENTIMA
KADROVSKOG I FINANSIJSKOG
KRITERIJA NA RAZLIČITIM
NIVOIMA……………………………..…15
Rijad Novaković, Damir Đedović, Almir
Popo
KVANITITATIVNE PROMJENE
MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI I
SITUACIONO-MOTORIČKIH
SPOSOBNOSTI IZ ATLETIKE I
AKROBATIKE UČENIKA UZRASTA 1718 GODINA……………………………...23
Dževad Džibrić, Rijad Novaković, Admir
Hadžikadunić, Muriz Hadžikadunić
KVANTITATIVNE RAZLIKE
ODREĐENIH ANTROPOLOŠKIH
DIMENZIJA UČENIKA UVJETOVANE
VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA....28
Damir Đedović, Almir Popo, Alena
Ćemalović
STRUKTURALNE PROMJENE
MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI KOD
MLADIH PLIVAČA,
REPREZENTATIVACA BOSNE I
HERCEGOVINE, UVJETOVANIH
TRENAŽNIM PROCESOM……………..33
Shemsedin Vehapi, Ardita Pireva, Fatmir
Pireva
RAZLIKE IZMEĐU UČENIKA I
UČENICA UZRASTA 12 GODINA U
PARAMETRIMA MASNOG TKIVA,
EKSPLOZIVNE SNAGE I BRZINE.........40
Shemsedin Vehapi, Ardita Pireva, Fatmir
Pireva
RAZLIKE IZMEĐU UČENIKA I
UČENICA UZRASTA 12 GODINA U
PARAMETRIMA MASNOG TKIVA,
EKSPLOZIVNE SNAGE I BRZINE.........40
Ivan Anastasovski, Lenče Aleksovska Veličkovska, Naser Ajdini, Nedžad Vuk
UTJECAJ REZIDENCIJALNOG
STATUSA GRAĐANA NA STAVOVE O
KORUPCIJI U SPORTU I SPORTSKIM
ORGANIZACIJAMA................................45
Fatmir Pireva, Ardita Pireva, Shemsedin
Vehapi
FAKTORSKA STRUKTURA I RELACIJE
DIMENZIJE FLEKSIBILNOSTI KOD
UČENIKA MUŠKOG SPOLA
ČETERNAESTOGODIŠNJEG
UZRASTA..................................................50
Faris Rašidagić, Almir Mašala
MENADŽMENT SPORTSKOG
REZULTATA............................................55
Elma Čolaković, Husejn Musić
ULOGA ŠKOLE U PRAVILNOM
PERCIPIRANJU SADRŽAJA
TELEVIZIJSKOG PROGRAMA DJECE I
ADOLESCENATA………………………62
Amir Topoljak
SPORT I ZDRAVLJE IZ EKONOMSKE
PERSPEKTIVE..........................................67
Husejn Musić, Halid Žigić
NASILJE NAD DJECOM U
SADRŽAJIMA MAS-MEDIJA................72
Upute za autore.........................................78
3
Miloš Ilić
Osman Lačić
Jasmin Bilalić
Ekrem Čolakhodžić
Ćamil Habul
UDK 796.012
612.17
FIZIOLOŠKI PARAMETRI SPORTISTA PRI DUGOTRAJNOM DISKONTINUIRANOM
OPTEREĆENJU DETEKTIRANI POLAR TIM SISTEMOM
Izvorni naučni rad
Sažetak
Ovo istraživanje sprovedeno je sa svrhom da se pomoću frekvencije srca, na osnovu realnih
statističkih pokazatelja, prikaže stvarni intenzitet opterećenja aktivnih sportistav- studenata
Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, tokom organiziranog pješačkog pohoda
planinom Konjuh. Testirano je 5 studenata koji se aktivno bave različitim sportovima (tenis,
nogomet, odbojka, rukomet, karate), muškog spola, starosne dobi 21-23 godine, a praćena je
frekvencije srca preko monitora srčane frekvencije Polar Team Systema (Polar Electro Oy,
Finland), čija se utilitarnost sve više nalazi u okviru dijagnostike, treninga i rehabilitacije.
Ključne riječi: dijagnostika, frekvencija srca, zone opterećenja
PSYHOLOGICAL PARAMETERS OF ATHLETES IN EXTENDED DISCONTINUOUS
LOAD MEASURED WITH TEAM POLAR SYSTEM
Original scientific work
Summary
This research was conducted with the purpose of using heart rate, on the basis of statistical
indicators show the actual intensity of the load-active student athletes Faculty of Physical
Education and Sport at the University of Tuzla organized infantry raids mountain Konjuh. Tested
the five students who are actively engaged in different sports-(tennis, football, volleyball,
handball, karate), male, aged 21-23 years, and was monitored heart rate monitor heart rate via the
and the relative intensity of VO2 max Polar Team System 's (Polar Electro Oy , Finland), whose
utilitarianism increasingly located in within diagnostics, training and rehabilitation .
Keywords: diagnostics, monitor heart rate, loading zones
1. UVOD
Frekvencija srca, zbog svoje uske povezanosti sa metaboličkim procesima koje karakteriziraju
bioenergetske sposobnosti sportiste i intezitet opterećenja, mora imati široku upotrebu sa vrlo
jasnim ciljem – određivanje inteziteta opterećenja, dijagnoze, praćenja, odnosno kontrole stanja
treniranosti, u svakom trenutku, kao bitan paramatar fiziološkog opterećenja sportiste. Kod
sportista, povećanjem inteziteta rada povećava se minutni volumen srca (MVS) na račun
povećanja frekvencije srca (FS). Progresivnim povećanjem inteziteta rada linearno se povećava
4
FS, međutim pri opterećenjima visokog inteziteta ta linearnost se gubi. Prelomna tačka je na nivou
ANP-a (anaerobni prag). S obzirom da opterećenja ispod ANP-a (aerobna), na ANP-u (aerobno –
anaerobna) i iznad ANP-a (dominatno anaerobna) stimuliraju različite metaboličke procese,
vrijednosti srčane frekvencije u određenim zonama inteziteta su od izuzetno velike važnosti u
određivanju trenažnog inteziteta. Dozirano opterećenje na određenom pulsu mora stimulirati
određeni metabolički proces i time usavršavati određenu fiziološku i bioenergetsku sposobnost
sportiste. Preko frekvencije srca sa velikom preciznošću se može odrediti potrebni intezitet rada.
Prestanak trenažne aktivnosti i sama neaktivnost dovode do pretilosti i razvoja kardio-vaskularnih
bolesti (Hubert, 1983), a posebno bolesti lokomotornog sistema (Must, 1999) i to u svim dobnim
uzrastima (Vieno, 2005). Fiziološke manifestacije mogu se bilježiti a opterećenje se može odrediti
sa velikom tačnošću (Hottenrott, 2006). Cilj ovog istraživanja je praćenje intenziteta opterećenja u
realnim uvjetima tokom organiziranog pješačkog pohoda planinom Konjuh pomoću monitora
srčane frekvencije Polar Tim Sistema, te upoznavanje sa načinom kontrole intenziteta, planiranja i
programiranja trenažnog opterećenja u sportu, nastavi i rekreaciji implementacijom inoviranih
tehnologija.
2. METOD RADA
2.1 Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika sačinjavalo je 5 aktivnih sportista iz 5 različitih sportova (tenis, nogomet,
odbojka, rukomet, karate), a koji studiraju na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u
Tuzli, muškog spola, hronološke dobi 21-23 godine.
2.2 Uzorak varijabli
Transmisijom podataka sa primopredajnika preko bazne stanice na računar, te uz pomoć
programskog paketa Polar Precision Performance 4SW za svaki item utvrđeni su sljedeći
parametri:
Heart rate average – prosječna vrijednost frekvencije srca
Heart rate max - maksimalna vrijednost frekvencije srca
HRzone1 - procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 1 (ODMOR - PAUZA)
HRzone2 - procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 2 (VRLO LAGANO)
HRzone3 - procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 3 (LAGANO)
HRzone4 - procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 4 (UMJERENO)
HRzone5 - procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 5 (VISOKO)
HRzone6 - procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 6 (VRLO VISOKO)
Srčana frekvencija je praćena i registrirana putem monitora srčane frekvencije Polar Team
Systema (Polar Electro Oy, Finland). Primopredajnik integriran na elastični elektrodni pojas, koji
se postavlja oko grudi ispod grudnih mišića ispitanika, detektirao je frekvenciju srca i druge
parametre svakih 5 sekundi za vrijeme uspona, u vremenskom periodu od 3 sata i 15 minuta, te
podatke pohranio na internu memoriju. Nakon mjerenja primopredajnici su konektirani na baznu
stanicu, koja je putem sofisticiranog programa zadužena za prijem i prenos pohranjenih
informacija na računar, te su prikazani i analizirani pojedinačno i zbirno. Organizirani pješački
pohod planinom Konjuh realiziran je u sklopu terenske nastave nastavnog predmeta Aktivnosti u
prirodi. Polazna tačka pohoda nalazila se u podnožju planine Konjuh, na nadmorskoj visini od
367 m, dok se primarni cilj nalazio na vrhu Bandijerka, na nadmorskoj visini od 1209 m, nakon
čega je uslijedilo spuštanje do planinarskog doma Javorje, koje je stacionirano na 930 m
nadmorske visine. Pohod je realiziran kroz sedam etapa uspona te jednom etapom spuštanja.
5
2.4. Metode obrade podataka
Obrada i analiza podataka izvršena je na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli
pomoću softverskog paketa Polar Precision PerformanceTM 4SW.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Kretanje individualnih frekvencija srca u realnom vremenu i postotku od ukupnog vremena uspona
i spuštanja te distribucije prema zonama opterećenja prikazane su na Grafikonima 1-5, uz
pretpostavljenu maksimalnu frekvenciju srca od HRmax=180 otk/min. Na taj način moguće je
analizirati trajanje i karakteristike opterećenja u svakom dijelu uspona i određenim zonama te
sagledati kao aproksimaciju fiziološkog opterećenja za svakog ispitanika zasebno. Rezultati
ispitanika broj 1, koji se aktivno bavi tenisom, prikazani su na Grafikonu 1. Prosječna srčana
frekvencija studenta - tenisera tokom marša od 3 sata i 15 minuta iznosila je 109 otk./min (Heart
rate average), dok je maksimalna frekvencija srca zabilježena u etapi zadnjeg uspona i iznosila je
159 otk./min (Heart rate max). Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 1 (HRzone1),
koje je klasificirano kao odmor – pauza, sa limitiranom srčanom frekvencijom od 89 otk./min
relativno je veliko i iznosi 16,9%, sa provedenih 32 minute i 55 sekundi. Procentualna vrijednost
provedenog vremena u zoni 2 (HRzone2), klasificirano kao opterećenje vrlo lagano, iznosi 27,7%,
gdje je proveo 34 minute od ukupnog vremena sa frekvencijom srca 90-107 otk./min. Provedeno
vrijeme u zoni 3 (HRzone3), definirano kao lagano opterećenje, iznosi 1 sat, 13 minuta i 40
sekundi sa procentualnom vrijednošću od 37,8%, gdje se srčana frekvencija kretala između 108 i
125 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 4 (HRzone4), definirano kao umjereno opterećenje, iznosi
25 minuta i 55 sekundi i procentualnom vrijednošću od 13,3% kao i srčanom frekvencijom 126143 otk./min. Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 5, zoni visokog opterećenja
(HRzone5), iznosi 4,3%, sa realnim trajanjem od 8 minuta i 20 sekundi sa frekvencijom srca 144161 otk./min.
Grafikon 1.- Frekvencija srca i zone opterećenja u realnom vremenu i postotku kod tenisera.
6
Rezultati ispitanika broj 2, koji se aktivno bavi nogometom, prikazani su na Grafikonu 2.
Tokom pohoda prosječna srčana frekvencija studenta - nogometaša iznosila je 118 otk./min (Heart
rate average), dok je maksimalna frekvencija srca zabilježena u etapi petog uspona i iznosila je
168 otk./min (Heart rate max). Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 1 (HRzone1),
klasificirano kao odmor – pauza, iznosi 12,6%, sa provedih 24 minute i 35 sekundi sa
maksimalnom frekvencijom srca od 89 otk./min. Procentualna vrijednost provedenog vremena u
zoni 2 (HRzone2), klasificirano kao opterećenje vrlo lagano, iznosi 24,7%, gdje je proveo 48
minuta i 10 sekundi sa frekvencijom srca 90-107 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 3
(HRzone3), definirano kao lagano opterećenje, iznosi 40 minuta i 20 sekundi, sa procentualnom
vrijednošću od 20,7%, gdje se srčana frekvencija kretala između 108 i 125 otk./min. Provedeno
vrijeme u zoni 4 (HRzone4), definirano kao umjereno opterećenje, iznosi 53 minute i 55 sekundi i
procentualnom vrijednošću od 27,6% te srčanom frekvencijom 126-143 otk./min. Procentualna
vrijednost provedenog vremena u zoni 5, zoni visokog opterećenja (HRzone5), iznosi 12,2%, sa
realnim trajanjem od 23 minuta i 45 sekundi sa frekvencijom srca 144-161 otk./min. Procentualna
vrijednost provedenog vremena u zoni 6 (HRzone6), klasificirano kao vrlo visoko opterećenje,
iznosi 2,2%, sa realnim trajanjem od 4 minute i 20 sekundi i srčanom frekvencijom 162-180
otk./min.
7
Grafikon 2. - Frekvencija srca i zone opterećenja u realnom vremenu i postotku kod nogometaša.
Rezultati ispitanika broj 3, koji se aktivno bavi odbojkom, prikazani su na Grafikonu 3.
Prosječna srčana frekvencija studenta - odbojkaša tokom marša iznosila je 122 otk./min (Heart rate
average), dok je maksimalna frekvencija srca zabilježena u etapi sedmog uspona i iznosila je
171otk./min (Heart rate max). Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 1 (HRzone1),
klasificirano kao odmor – pauza, iznosi 7,6%, sa provedenih 14 minuta i 55 sekundi sa
maksimalnom frekvencijom srca od 89 otk./min. Procentualna vrijednost provedenog vremena u
zoni 2 (HRzone2), klasificirano kao opterećenje vrlo lagano, iznosi 22,7%, gdje je proveo 44
minuta i 30 sekundi sa frekvencijom srca 90-107 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 3 (HRzone3),
definirano kao lagano opterećenje, iznosi 51 minut i 15 sekundi, sa procentualnom vrijednošću od
26,2%, gdje se srčana frekvencija kretala između 108 i 125 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 4
(HRzone4), definirano kao umjereno opterećenje, iznosi 40 minuta i 55 sekundi i procentualnom
vrijednošću od 20,9% te srčanom frekvencijom 126-143 otk./min. Procentualna vrijednost
8
provedenog vremena u zoni 5, zoni visokog opterećenja (HRzone5), iznosi 18,9%, sa realnim
trajanjem od 36 minuta i 55 sekundi, sa frekvencijom srca 144-161 otk./min. Procentualna
vrijednost provedenog vremena u zoni 6 (HRzone6), klasificirano kao vrlo visoko opterećenje,
iznosi 3,7% i realnog trajanja od 7 minuta i 15 sekundi, sa srčanom frekvencijom 162-180
otk./min.
Grafikon 3.- Frekvencija srca i zone opterećenja u realnom vremenu i postotku kod odbojkaša.
9
Rezultati ispitanika broj 4, koji se aktivno bavi rukometom, prikazani su na Grafikonu 4.
Prosječna srčana frekvencija studenta - rukometaša iznosila je 123 otk./min (Heart rate average),
dok je maksimalna frekvencija srca zabilježena u etapi sedmog uspona i iznosila je 170 otk./min
(Heart rate max). Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 1 (HRzone1), klasificirano
kao odmor – pauza, iznosi 9,6%, sa provedenih 18 minuta i 45 sekundi sa maksimalnom
frekvencijom srca od 89 otk./min. Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 2
(HRzone2), klasificirano kao opterećenje vrlo lagano, iznosi 25,4%, gdje je proveo 49 minuta i 45
sekundi sa frekvencijom srca 90-107 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 3 (HRzone3), definirano
kao lagano opterećenje, iznosi 36 minuta i 50 sekundi sa procentualnom vrijednošću od 18,8%,
gdje se srčana frekvencija kretala između 108 i 125 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 4
(HRzone4), definirano kao umjereno opterećenje, iznosi 36 minuta i 10 sekundi i procentualnom
vrijednošću od 18,5% te srčanom frekvencijom 126-143 otk./min. Procentualna vrijednost
provedenog vremena u zoni 5, zoni visokog opterećenja (HRzone5), iznosi 24,1% sa realnim
trajanjem od 47 minuta i 10 sekundi sa frekvencijom srca 144-161 otk./min. Procentualna
vrijednost provedenog vremena u zoni 6 (HRzone6), klasificirano kao vrlo visoko opterećenje,
iznosi 3,6%, sa realnim trajanjem od 7 minuta i 5 sekundi i srčanom frekvencijom 162-180
otk./min.
Grafikon 4.- Frekvencija srca i zone opterećenja u realnom vremenu i postotku kod rukometaša.
10
Rezultati ispitanika broj 5, koji se aktivno bavi karateom, prikazani su na Grafikonu 5.
Prosječna srčana frekvencija studenta - karatiste tokom marša od 3 sata i 15 minuta iznosila je 127
otk./min (Heart rate average), dok je maksimalna frekvencija srca zabilježena u etapi petog uspona
i iznosila je 175 otk./min (Heart rate max). Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 1
(HRzone1), koje je klasificirano kao odmor – pauza, sa limitiranom srčanom frekvencijom od 89
otk./min relativno je malo i iznosi 3,7%, sa provedenih 7 minuta i 10 sekundi. Procentualna
vrijednost provedenog vremena u zoni 2 (HRzone2), klasificirano kao opterećenje vrlo lagano,
iznosi 19,1%, gdje je proveo 37 minuta i 15 sekundi od ukupnog vremena, sa frekvencijom srca
90-107 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 3 (HRzone3), definirano kao lagano opterećenje, iznosi
5 sati, 15 minuta i 40 sekundi, sa procentualnom vrijednošću od 28,3%, gdje se srčana frekvencija
kretala između 108 i 125 otk./min. Provedeno vrijeme u zoni 4 (HRzone4), definirano kao
umjereno opterećenje, iznosi 33 minuta i procentualnom vrijednošću od 16,9% kao i srčanom
frekvencijom 126-143 otk./min. Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 5, zoni
visokog opterećenja (HRzone5), iznosi 24,9%, sa realnim trajanjem od 48 minuta i 40 sekundi, sa
frekvencijom srca 144-161 otk./min. Procentualna vrijednost provedenog vremena u zoni 6
(HRzone6), klasificirano kao vrlo visoko opterećenje, iznosi 7,0%, sa realnim trajanjem od 13
minuta i 45 sekundi i srčanom frekvencijom 162-180 otk./min.
11
Grafikon 5. - Frekvencija srca i zone opterećenja u realnom vremenu i postotku kod karatiste.
Rezultati svih 5 ispitanika generalno su prikazani na Grafikonu 6. Opservacijom ovog
grafikona, a i prethodnim uvidom u analizu pojedinačnih vrijednosti, dominirajuće vrijednosti
ispoljava sportista koji se aktivno bavi tenisom (žuta boja), dok najviše vrijednosti, kao
12
aproksimaciju slabe pripremljenosti za ovaj vid opterećenja i aktivnosti, pokazuje karatista (zelena
boja). Ostala tri sportaša (rukomet, odbojka i nogomet) imaju približne vrijednosti sa pozitivnim ili
negativnim varijacijama u određenim etapama uspona. U etapi spuštanja najniže ukupne
vrijednosti srčane frekvencije pokazuje rukometaš (crvena boja), što oslikava dobru kondicionu
pripremljenost ovog sportiste sa brzim vraćanjem pulsa na vrijednosti prije opterećenja.
Grafikon 6.- Frekvencije srca u zonama opterećenja svih sportista.
5. ZAKLJUČAK
Klasifikaciju inteziteta izvršili smo preko šest pulsnih zona, tj. šest opsega frekvencije srca u
kojima se postižu različiti efekti na organizam i formu, odnosno koje se razlikuju po relativnom
intezitetu maksimalne srčane frekvencije (FS), relativnom intenzitetu VO2 max., kao i procjeni
podnijetog napora – zone su klasificirane prema procentu od maksimalne frekvencije srca (FS).
Vezujući vrijednost pulsa svakog pojedinca u svim fazama opterećenja i vršeći redovnu analizu
pulsnih krivulja dobivenih sa određenih etapa, moguće je precizno odrediti intezitet opterećenja
kao i njihovu sportsku formu. Sportisti su najviše vremana proveli u drugoj i trećoj zoni. Zona 2 je
određena intezitetom 71 – 75 FS max, odnosno 66 – 75 % VO2 max. Ona predstavlja zonu u kojoj
se obavlja rad dužeg trajanja, tj. izdržljivosti i definirana je kao ekstenzivna aerobna zona. Kod
određenog broja sportista u zoni 3- zoni intezivnog aerobnog opterećenja dolazi do poklapanja sa
njihovim anaerobnim pragom, međutim za vrhunske sportiste to je potpražni intezitet u kojem se
efikasno stimuliraju aerobne sposobnosti. U zoni 6 - intenzivnoj aerobnoj zoni koja je određena
intezitetom 91 – 100 % FS max ili 91 – 100 VO2 max nalazili su se svi sportisti osim tenisera, što
je još jedna potvrda njegove bolje spreme u odnosu na druge testirane sportiste.
13
6. LITERATURA
1. Bar-Or, T., Bar-Or, O., Waters, H., Hirji, A., Russell, S. (1996). Validity and social
acceptability of the polar vantage xl for measuring heart rate in preschoolers. USA
Pediatr Exerc Sci 8(2): 115-121.
2. Burke, E.R. (1998). Precision heart rate training. Human Kinetics.
3. Dias A., Fisterer B., Lamla G., Kuhn K., Hartvigsen G., Horsch A. (2009). Measuring
physical activity with sensors: a qualitative study. Stud Health Technol Inform
150:475-9.
4. Fox, S.M., Naugthton, J.P., Gorman, P.A. (1972). Physical activity and cardiovascular
health: III. The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts
Cardiovasc Dis, 41: 25-9.
5. Hottenrott, K. (2006). Training with the heart rate monitor. Oxford:Meyer & Meyer
Sport.
6. Must A, Spadano J, Coakley EH, et al.(1999). The Disease Burden Associated with
Overweight and Obesity. Journal of the American Medical Association; 282(16):
1523-1529.
7. Porto LG. (2009). Comparison of time-domain short-term heart interval variability
analysis using a wrist-worn heart rate monitor and the conventional electrocardiogram.
Junqueira LF JrPacing Clin Electrophysiol 32(1):43-51.
8. Thivierge M., Leger L. (1988). Validity of heart rate monitors. Department of Physical
Education, University of Montreal, CanadaSci et Sports 3(3): 211-221.
9. Thivierge M., Leger L. (1989). Critical review of heart rate monitors. Department of
Physical Education, University of Montreal, CanadaCAHPER J 55(3): 26-31.
10. Vieno A., M. Santinello, MC. Martini, (2005.): Epidemiology of overweight and
obesity among Italian early adolescents: relation with physical activity and sedentary
behaviour.
11. Epidemiologia e psichiatria sociale 14(2):100-107.
12. Vogelaere P., De Meyer F., Duquet W., Vandevelde P. (1986). Sport tester pe 3000 vs
holter ecg for the measurement of heart frequency. Hoger Instituut voor Lichamelijke
Opvoeding, Vrije Universiteit Brussel, BelgiqueSci et Sports 1(4): 321-329.
Korespondencija:
Osman Lačić
Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli
Tel. 061/712 502
E-mail: [email protected]
14
Munir Talović
Eldin Jelešković
Haris Alić
Izet Bajramović
Jasmin Baković
Almir Mašala
UDK 796.332:061.237 (497.6)
SISTEM LICENCIRANJA NOGOMETNIH KLUBOVA U SEGMENTIMA
KADROVSKOG I FINANSIJSKOG KRITERIJA NA RAZLIČITIM NIVOIMA
Izvorni naučni rad
Sažetak
Cilj ovog istraživačkog rada iz oblasti organizacije i upravljanja u sportu bio je da se pokušaju
utvrditi različitosti u upravljačkim strukturama nogometnih klubova Premijer lige i Lige
Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu analize i sagledavanja strukture menadžmenta i
uspjeha unutar i između tretiranih nivoa. Na osnovu dostupnih izvora informacija i pokazatelja
stanja sa aspekta strukture uspješnosti menadžmenta u nogometnim klubovima Bosne i
Hercegovine, u razmatranje su uzete sljedeće varijable: broj zaposlenih u klubu; broj zaposlenih
licenciranih trenera u klubu; broj registriranih igrača u omladinskom pogonu; budžet kluba;
finansijska izdvajanja za omladinski pogon. Odgovarajućim statističkim postupcima izračunate su
deskriptivne vrijednosti za svaki tretirani parametar, te razlike između aritmetičkih sredina
različitih nivoa takmičenja na osnovu primjene t-tetsa za nezavisne uzorke. U cilju jasnijeg i
slikovitijeg uvida u dobivene vrijednosti, odnosno rezultate ovog istraživanja, primijenjeni su
adekvatni grafički prikazi u obliku histograma. Na kraju je izvršena interpretacija dobivenih
vrijednosti i pokazatelja.
Ključne riječi: licenciranje, nogomet, dva nivoa takmičenja, razlike
LICENSING SYSTEM FOOTBALL CLUBS IN SEGMENT OF HUMAN RESOURCES
AND FINANCIAL CRITERIA ON DIFFERENT LEVELS
Original scientific work
Summary
The aim of this research work in the field of organization and management of the sport was to
attempt to determine differences in the governance structures of football clubs in the Premier
League and the League of the Federation of Bosnia and Herzegovina , based on the analysis and
consideration of management structure and success within and between treatment levels . On the
basis of available information sources and indicators of conditions in terms of the structure of the
performance management football clubs in Bosnia and Herzegovina , are taken into consideration
the following variables : number of employees at the club ; Staff licensed coaches at the club ,
number of registered players in the youth facility; Budget Club ; Financial allocations for the
youth squad . Appropriate statistical methods calculated descriptive values for each parameter
treated , and between means of different levels of competition based on the application of t - Test
for independent samples . In order to better define and better illustrates insight into the values
obtained , and the results of this research applied appropriate graphical representations in the form
of a histogram . Ultimately made the interpretation of the calculated results and indicators.
Keywords: Licensing, football, two levels of competition, differences
15
1. UVOD
Kada govorimo o kvalitetu i upravljanju kvalitetom obično razmišljamo o proizvodnim
organizacijama (Gutošić, 2001). Također, sinonimi za kvalitetu jesu i standardi kao što su npr.
ISO, HACCAP (u n ovije vrijeme), TQM i ostali. Analizirajući literaturu vezanu za upravljanje
kvalitetom u nekim standardima prepoznato je mnoštvo koraka ili principa koji su sastavni dio tih
standarda, a koji su svoju primjenu našli u raznim organizacijama. Često se pojam kvaliteta
dovodi u vezu sa sofisticiranošću, elegancijom, ponekad luksuzom. Kvalitet nije bilo lako
definirati, ali jedno je sigurno - kvalitet nije apsolutna veličina, naprotiv, relativna je. Obično se
kvalitet definira na različite načine, zavisno od orijentacije ili fokusa definicije. Pojam kvalitete
rada u sportu, kao i sisteme njenog osiguravanja, upravljanja i kontrole, slično kao i u drugim
područjima djelatnosti (Skoko, 2000), nije lako definirati. Ukoliko se kvaliteta rada u sportu
vrednuje samo prema ostvarenim sportskim rezultatima, što i jest najčešće prisutno u sportu,
moglo bi se doći do krivih zaključaka. Osnovna obilježja takvog shvatanja kvalitete rada su da se
kvaliteta ne procjenjuje tokom procesa sportske pripreme već na njegovom kraju kada je,
nerijetko, sportski rezultat izostao i kada je nemoguće bilo što učiniti glede njegovog poboljšanja
(Ramadanović i sar., 2010), da se analizi pogrešaka ne pristupa sistemski, te da se one tada više ne
mogu prepoznati i ukloniti. S druge strane, kvalitetu rada u sportu potrebno je razumijevati kao
stalni proces osiguravanja uvjeta za programiranje i provođenje trenažnih aktivnosti u cilju
maksimiziranja utjecaja sportske uspješnosti. (Milanović i saradnici, 2006). Sportski klubovi
osiguravaju kvalitetu rada kroz sistem organizacije kluba, angažiranjem i zapošljavanjem
kvalitetnih i školovanih stručnih kadrova, sistem finansiranja koji treba omogućiti odgovarajuće i
dovoljne materijalno-tehničke uvjete. Predmet rada je sistem licenciranja klubova na različitim
nivoima takmičenja, a problem rada predstavlja utvrđivanje nivoa statističkih razlika u sistemu
licenciranja na osnovu kadrovskog i finansijskog kriterija, licenciranja dva nivoa takmičenja
(klubova Premijer nogometne lige Bosne i Hercegovine i klubova koji se takmiče u nižem nivou
takmičenja, Prva liga Federacije). Cilj rada predstavlja prvenstveno utvrđivanje razlike u
parametrima licenciranja kadrovskog i finansijskog kriterija dva nivoa takmičenja nogometnih
klubova u Bosni i Hercegovini.
2. METODE RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Ovim istraživanjem su obuhvaćeni klubovi Premijer lige Bosne i Hercegovine (16 klubova),
klubovi koji su se takmičili u takmičarskoj sezoni 2012/13., zatim klubovi nižih nivoa takmičenja
Prva liga Federacije (16 klubova), također klubovi koji su se takmičili u takmičarskoj 2012/13.
godini. Klubovi Premijer lige su uzorak ispitanika koji predstavlja I (prvi) nivo takmičenja, dok su
klubovi Prve lige Federacije uzorak ispitanika II (drugog) nivoa takmičenja.
2.2. Uzorak varijabli
Tehnika prikupljanja podataka bazirana je na podacima:
1. Broj zaposlenih u klubu
2. Broj zaposlenih licenciranih trenera u klubu
3. Broj registriranih igrača u omladinskom pogonu
4. Budžet kluba
5. Finansijska izdvajanja za omladinski pogon
Podaci su prikupljeni na osnovu anketiranja primjenom instrumenta upitnik. Upitnik je bio
otvorenog tipa, a ispunjavali su ga top direktori posmatranih klubova. Pitanja su pažljivo odabrana
i jasno formulirana.
16
2.3. Metode obrade podataka
Za obradu podataka koristile su se sljedeće procedure:
Provjera razlika između klubova različitih nivoa takmičenja izvršena je pomoću studentovog ttesta za nezavisne uzorke. Obrada i diskusija podataka je vršena na osnovu grafikona (histograma)
u kojima su upoređivati podaci klubova koji se takmiče u Premijer ligi i Ligi Federacije, kao i
upoređivanje podataka između dva navedena nivoa takmičenja.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
3.1. Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij
broja zaposlenih u klubu
Na osnovu grafičkog prikaza i numeričkih pokazatelja broja zaposlenih u klubovima Premijer lige
i Prvoj ligi Federacije, jasno se vidi da se radi o prilično manjem broju uposlenih. Nogometni
klubovi u okviru Premijer lige BiH: Željezničar, Sarajevo i Borac imaju nešto veći broj uposlenih
u odnosu na klubove Zrinjski, Čelik, Leotar, Zvijezda i Široki Brijeg i prilično veći broj u odnosu
na preostale klubove. Nogometni klubovi: Željezničar, Sarajevo i Borac su klubovi sa velikom
tradicijom, klubovi koji imaju veliku administraciju, te su u takmičarskom dijelu nešto uspješniji
od većine ostalih klubova, što svakako ide u prilog ovakvom stanju. U okviru Prve lige Federacije
primjetno je da je uposlen veoma mali broj ljudi, a razlog se može potražiti u lošoj organizaciji
kluba, manjku novčanih sredstava i slično. Izuzetak je Sloboda iz Tuzle koja ima prilično nešto
veći broj zaposlenih u odnosu na ostale klubove Prve lige Federacije, pa čak i Premijer lige.
Tuzlanska Sloboda je klub sa dugogodišnjom tradicijom, koja je u Bosni i Hercegovini
prepoznatljiva po svojoj nogometnoj školi, ali i klubu koji je odnedavno član nižeg ranga
takmičenja. Analizom razlika t-testa u vrijednostima broja zaposlenih između nogometnih klubova
Premijer i Federalne lige Bosne i Hercegovine (Tabela 1) utvrđene su statistički značajne razlike
na razini p<.01. Premijer liga je liga na većoj razini od Prve lige Federacije u odnosu na budžete,
prodaju igrača, posjećenost gledalaca na utakmicama i slično. Ovakvo stanje je i logično. Klubovi
Premijer lige imaju bolju organizaciju, raspolažu većim finansijskim i materijalnim sredstvima, te
su u mogućnosti uposliti veći broj radnika u klubu. Menadžment ljudskih resursa u sportu
predstavlja široko područje djelovanja, jer osim viševrsnog (višestranog) i bazičnog (osnovnog)
dijela, koji se primjenjuje gotovo u svim ljudskim djelatnostima, u oblasti sporta ima i svojih
specifičnosti u okviru pojedinih sportova ili sportskih disciplina. Ovakav filozofski, strategijski i
pragmatičan pristup u savremenoj sportskoj tehnologiji, da se nadopunjavanje (sinergizam) ili
saradnja (interakcija) različitih faktora integrira u zajednički proces zbog postizanja većeg učinka
od uobičajenog zbira ulaznih veličina, valja posmatrati kroz prizmu komplementarnosti, kao
jednako važne i neodvojive sportsko - poslovne funkcije, koje tek sastavljene zajedno, potpuno
odražavaju ontološku prirodu djelovanja u sportskim organizacijama (Đedović, 2011). Malacko i
Rađo (2004) ističu da se isključivo primjenom menadžmenta osigurava sportska i poslovna
funkcija, a samim tim i efikasnost sportske organizacije, kao i stabilnost organizacije na duži rok.
Grafikon 1.- Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij broja
zaposlenih u klubu
17
Tabela 1. - Analiza razlika (t-test) u vrijednostima broja zaposlenih između nogometnih klubova
Premijer i Federalne lige BiH
Varijabla
1. Broj zaposlenih u klubu
t
-3.076
df
30
Sig.
.004
3.2. Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij
broja zaposlenih licenciranih trenera
Naime, licenciranim trenerima se smatraju oni treneri koji su kvalificirani, odnosno oni treneri koji
ispunjavaju zakonske propise za rad u nogometu na temelju programa za stjecanje licence krovnog
evropskog udruženja (UEFA). UEFA-in projekat licenciranja trenera u Bosni i Hercegovini
sprovodi Centar za edukaciju pri Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine. Edukacija
nogometnih trenera se sprovodi na tri programska nivoa (UEFA „A“ program; UEFA „B“
program i UEFA „PROFI“ program). Na osnovu grafičkog prikaza 2 i numeričkih pokazatelja
broja trenera u klubovima Premijer lige, vidi se da su vrijednosti nešto homogenije u odnosu na
kriterij broja uposlenika u klubu. Aritmetičke sredine su dosta bliske, a tome u prilog idu i rezultati
t-testa koji ne ukazuju na statistički značajne razlike u broju uposlenika između klubova Premijer
lige i Prve lige Federacije (p>.05). Začuđujuće je da je u pojedinim klubovima uposlen vrlo mali
broj trenera, odnosno činjenica da vrlo mali broj licenciranih (osposobljenih) trenera radi u
klubovima najelitnijeg nogometnog takmičenja u Bosni i Hercegovin (Premijer liga). Smatramo da
je sa tako malim brojem trenera vrlo teško zadovoljiti trenažne potrebe jednog ozbiljnijeg
nogometnog kluba. Pretpostavka je da u nekim klubovima (što u ovom istraživanju nije mjereno)
radi određen broj volontrea. Koliko god se volonterski rad u nogometnim klubovima smatrao
korisnim, čini se da možda i nije najbolje rješenje da stručni i trenerski rad u klubovima Premijer
lige i Prve lige Federacije počiva na volonterskokm radu. Također, smatramo da bi konkretno
trenerski rad u nogometnim klubovima Bosne i Hercegovine trebao egzistirati na profesionalnom
nivou, naravno pod pretpostavkom da trener koji radi volonterski nije licenciran za obavljanje
adekvatnog trenerskog poziva. Prema Đedović (2011) i prema Bahtijarević i Šiber (1999),
menadžment sportskih klubova kod nas se još uvijek u najvećoj mjeri oslanja na rad i angažman
trenera, koji su pored upravljanja i organiziranja trenažnog procesa, angažirani i u organiziranju
svih najvažnijih aktivnosti kluba, što je saglasno s drugim oblicima organiziranja.
Grafikon 2. - Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij broja
zaposlenih licenciranih trenera
Tabela 2.- Analiza razlika (t-test) u vrijednostima broja zaposlenih licenciranih trenera između nogometnih
klubova Premijer i Federalne lige BiH
Varijabla
2.Broj zaposlenih licenciranih trenera u klubu
18
t
.1787
df
30
Sig.
.084
3.3. Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij
broja registriranih igrača u omladinskim pogonima
Po pitanju broja registriranih igrača može se uočiti da klubovi u omladinskim selekcijama imaju
zadovoljavajući broj članova, gdje se vidi da klubovi sa tradicijom, te klubovi iz većih gradova
imaju dosta velik broj igrača u omladinskom pogonu. Ako se uporedi razlika (t-test) između
klubova Premijer lige i Prve lige Federacije, može se zaključiti da ne postoje statistički značajne
razlike (p>.05).
Grafikon 3.- Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij broja
registriranih igrača u omladinskim pogonima
Tabela 3.- Analiza razlika (t-test) u vrijednostima broja broja registriranih igrača u omladinskom pogonu
između nogometnih klubova Premijer i Federalne lige BiH
Varijabla
t
df
Sig.
3.Broj registriranih igrača u omladinskom pogonu
-1.572
28.816
.127
U zemljama Evrope omladinski pogoni nerijetko svojim razvojem i napredovanjem prerastaju u
nogometne/fudbalske akademije. Takve nogometne akademije nastupaju sa svojom vizijom i
programom kao vodeće fudbalske škole za odgoj, obrazovanje, napredovanje i stvaranje mladih
igrača i trenera u svakom pogledu. Dobro organiziran omladinski pogon je vrlo važan segment
kluba kojem se treba posvetiti velika pažnja. Cilj cjelokupne organizacije treba da je vezan za
sveobuhvatni široki plan nogometnih aktivnosti, odnosno da kod svakog djeteta stvori i očuva
interesiranje za razvoj sebe kroz nogomet sa ciljem da postane uspješan nogometaš.
3.4. Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij
budžet kluba
Na osnovu garafičkog prikaza pokazatelja budžeta klubova Premije lige i Prve lige Federacije,
mogu se primijetiti različite vrijednosti među klubovima u okviru jednog ranga takmičenja, kao i
između dva nivoa takmičenja. Vrijednosti su izražene u valuti KM. Budžet je limitirajući faktor
kada je u pitanju egzistencija kluba. Klubovi se finansiraju na različite načine, odnosno sredstva
pribavljaju iz različitih izvora. T-test za nezavisne uzorke (Tabela 4) ukazuje da postoje statistički
značajne razlike između dva nivoa takmičenja (p<.01). Veliki problem predstavalja finansiranje
nogometnih klubova, kao i sporta uopće od strane jedinica lokalne samouprave, a posebno u
uvjetima trenutne recesije. U praksi postoje raznovrsni modeli finansiranja, koji se nažalost
najčešće ne temelje na objektivnim parametrima, već pretežno na subjektivnim i paušalnim
procjenama pojedinih kadrova u vladajućoj strukturi. Složenost ovog problema multiplicira se u
većim sredinama s velikim brojem različitih sportova i udruženja. Nameće se stoga potreba za
19
pokušajem objektivnog tretiranja ove problematike i utvrđivanja što objektivnijih i pouzdanijih
kriterija za finansiranje sportskih udruženja (Rogulj i Papić, 2010). Pitanje finansiranja je vrlo
osjetljivo i treba mu pristupiti sistematski tako da se pokuša objediniti što veći broj objektivnijih
kriterija. Klubovi bi trebali razraditi adekvatne strategije po pitanju finansiranja kluba. Primjena
strategija odnosi se na sprovođenje i načine ostvarivanja strategija kako u sportskim
organizacijama, tako i u nogometnim klubovima. U tom procesu strategija se stavlja u akciju kroz
razne forme operativnog menadžmenta (programi, procedure i budžeti) u kojem evoluira
odgovarajuća željena promjena u organizaciji. Za sprovođenje strategije značajna je cijela
organizacija sa svojim funkcijama, resursima, strukturom i kulturom. Ljudi, prije svega menadžeri,
jesu pokretačka i motorna snaga sprovođenja strategija. Oni mogu biti i ograničavajući faktor
ukoliko nemaju dovoljno znanja i sposobnosti i ukoliko im manevarski prostor omogućava
pomjeranje cilja. (Mašala i sar., 2009). U planskoj akciji to podrazumijeva primjenu principa i
elemenata operativnog planiranja.
Grafikon 4.- Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij budžet
kluba
Tabela 4. - Analiza razlika (t-test) u tretiranim pokazateljima između Premijer i Federalne lige BiH
Varijabla
t
df
Sig.
4.Budžet kluba
-3.716
15.384
.002
Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini imaju promjenljivo finansijsko poslovanje. Praksa
pokazuje da dolaskom novih predsjednika i direktora klubova finansijska situacija se nakratko
stabilizira, međutim takvo stanje vrlo teško opstaje duži vremenski period. Finansijski budžet
klubova za sljedeću godinu obično se donosi krajem poseljdnjeg mjeseca u godini. Finansijski
sektor u klubovima u Bosni i Hercegovini bi trebao funkcionirati na najvišem nivou, jer svaki član
i akcionar koji je uložio novac u klub ima pravo u svakom trenutku tražiti informaciju o trenutnom
finansijskom stanju. Plan godišnjeg budžeta klubova u Bosni i Hercegovini je vrlo nizak, a ako se
uporedi sa podacima dobivenim u analizama organizacijske strukture nekih evropskih klubova
(prema Gačinović, 2013; Ličanin, 2013; Šuljagić, 2013, Vučković 2013), odnosno klubova koji su
na evropskoj sceni prosječni klubovi (Celta Vigo 32 miliona eura; Standard iz Liježa oko 30
miliona eura; PSV Eindhoven 60 miliona eura; Stokholm od 12 do 14 miliona eura), jasno je u
kakvim uvjetima posluju bh. klubovi. Finansijski budžeti se najčešće ostvaruju od prodaje igrača,
sponzora, donacija gradova i općina, prodaje ulaznica, fudbalskih rekvizita, TV prava, članarina i
slično.
20
3.5. Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij
finansijskih izdvajanja za omladinske pogone
Izdvajanje sredstava za omladinski pogon predstavlja ključni detalj za njihov razvoj. U većini
slučajeva klubovi su primorani dijelom finansirati se od članarina. U odnosu na prvi tim radi se o
značajno manjim sredstvima. Statističkom analizom utvrđeno je da postoje statistički značajne
razlike u izdvajanju sredstava za omladinske pogone između Premijer lige i Prve lige Federacije, u
korist prvog ranga takmičenja (p<.01). U grafičkom prikazu 5 vidi se da pojedini klubovi u odnosu
na druge klubove izdvajaju znatno veći dio sredstava, što za rezultat daje kvalitetnu selekciju za
prvi tim iz vlastitog pogona. Smatram da upravo igrači iz omladinskog pogona trebaju
predstavljati okosnicu kluba u budućnosti, kao i okosnicu nogometne reprezentacije BiH.
Grafikon 5.- Razlike između klubova Premijer lige BiH i Prve lige Federacije u odnosu na kriterij
finansijskih izdvajanja za omladinske pogone
Tabela 5.- Analiza razlika (t-test) u tretiranim pokazateljima između Premijer i Federalne lige BiH
Varijabla
5.Finansijska izdvajanja za omladinski pogon
t
-2.660
df
25.370
Sig.
.013
Npr. po švedskom Zakonu o sportu (prama istraživanju Šuljagić, 2013) općine i država izdvajaju
novčana sredstva za dobro organizirane omladinske akademije, tako da omladinski pogoni pored
sredstava koja dobija od države i općine imaju dodatne prihode od članarine i budžeta kluba koje
klub izdvaja za uspješan rad pogona
4. ZAKLJUČAK
Uočeno je da se prema pokazateljima broj zaposlenih u klubu, budžet klubova i finansijska
izdvajanja za omladinski pogon, Premijer liga statistički značajno razlikuje u odnosu na Prvu ligu
Federacije. Kada su u pitanju navedeni pokazatelji Premijer liga je na većoj razini. Po pitanju
pokazatelja broja zaposlenih licenciranih trenera u klubu i broja registriranih igrača u
omladinskom pogonu, rezultati nisu ukazali na statistički značajne razlike (p>0.01). Na osnovu
dobivenih rezultata može se zaključiti da postoje statistički značajne razlike u svim tretiranim
pokazateljima između upravljačkih struktura nogometnih klubova Premijer lige i klubova Prve lige
Federacije Bosne i Hercegovine. Upravljanje nogometnim klubovima u Bosni i Hercegovini
potrebno je dovesti na kvalitetniju razinu primjenjujući različite metode rada, a koje su u
zakonskom okviru. Prvi korak je u smjeru adekvatne edukacije, odnosno edukacije kadra za
sportske i poslovne funkcije u klubovima. Treba iznaći rješenja za dugoročno finansiranje
klubova, gdje bi se u prvi plan trebala staviti „proizvodnja“ nogometaša, za što su potrebna
ulaganja u adekvatne terene za igru, edukacija i upošljavanje adekvatnog trenerskog kadra i
permanentno jačanje lige za mlađi uzrast. Pretpostavka je da bi smanjenje lige doprinijelo kvaliteti
takmičenja, međutim tu bi se trebalo konsultirati sa ligama i savezima iz regiona koji imaju
određena iskustva po tom pitanju, te napraviti određenu komparativnu analizu.
21
5. LITERATURA
1. Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden
marketing.
2. Đedović, D. (2011). Strukturalni i funkcionalni aspekt menadžmenta u institucijama sporta
u gradu Mostaru. Doktorska disertacija. Mostar: Nastavnički fakultet.
3. Gaćinović, V. (2013). Analiza rada menadžmenta, organizacije, stručnog rada u I timu i
omladinskom pogonu španskog fudbalskog kluba '“RC CELTA“ (Diplomski rad).
Sarajevo: Centar za edukaciju, Nogometni savez Bosne i Hercegovine
4. Gutošić, H., Reite, B. (2001) Upravljanje kvalitetom prema ISO 9000 seriji i okolinsko
upravljanje prema ISO 14000 seriji. Sarajevo: Jež Sarajevo.
5. Lićanin, N. (2013). Analiza rada menadžmenta, organizacije, stručnog rad u I timu i
omladinskom pogonu belgijskog fudbalskog kluba „Standard Lijež“ (Diplomski rad).
Sarajevo: Centar za edukaciju, Nogometni savez Bosne i Hercegovine
6. Malacko, J., Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo: Fakultet
sporta i tjelesnog odgoja, Svjetlost-Fojnica.
7. Mašala, A., Šunje, A., Rađo, I., and Bonacin, D. (2009). Analysis of inovative model of
functional roles and levels of sports management organization. Sport science, International
scientific jurnal of kinesiology, Vol.2, Issue 2.
8. Milanović, D., Jukić, I.,Čustonja, Z., Šimek, S. (2006). Kvalitet rada u sportu. Rovinj:
Zbornik radova, 15. Ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, Hrvatska.
9. Ramadanović, M., Talović, M., Manić, G., Mašala, A., Jelešković, E. (2010). Menadžment
u sportu. Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.
10. Rogulj, N., i Papić, Ž. (2010). Prijedlog kriterija za financiranje sportskih udruga. Stručni
rad. Split: Kineziološki fakultet.
11. Skoko, H. (2000.). Upravljanje kvalitetom. Zagreb: Sinergija.
12. Šuljagić, D. (2013). Analiza rada menadžmenta, organizacije, stručnog rad u I timu i
omladinskom pogonu švedskog fudbalskog kluba „AIK - Stockholm“ (Diplomski rad).
Sarajevo: Centar za edukaciju, Nogometni savez Bosne i Hercegovine
13. Vučković, N. (2013). Analiza rada menadžmenta, organizacije, stručnog rad u I timu i
omladinskom pogonu holandskog fudbalskog kluba „PSV Eindhoven“ (Diplomski rad).
Sarajevo: Centar za edukaciju, Nogometni savez Bosne i Hercegovine.
Korespondencija:
Eldin Jelešković
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Patrioteske lige 41, 71 000 Sarajevo
Tel: 061/ 200-602
E-mail: [email protected]
22
Rijad Novaković
Damir Đedović
Almir Popo
UDK 796.012.1:796.42
KVANITITATIVNE PROMJENE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI I SITUACIONOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI IZ ATLETIKE I AKROBATIKE UČENIKA UZRASTA
17– 18 GODINA
Izvorni naučni rad
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je je utvrđivanje nivoa kvantitativnih promjena motoričkih sposobnosti i
situaciono-motoričkih sposobnosti iz atletike i akrobatike, učenika srednjoškolskog uzrasta od 17
do 18 godina, pod utjecajem redovne nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Populacija iz koje je
izveden uzorak bili su učenici od 17 do 18 godina srednjoškolskog uzrasta iz „Gimnazije Mostar“ i
„Ujedinjenjog svjetskog koledža Mostar“, ukupno 66 učenika. U ovom istraživanju primijenjeno
je sedamnaest (17) varijabli motoričkih sposobnosti i šest (6) varijabli situaciono-motoričkih
sposbnosti iz atletike i akrobatike. Ovo istraživanje imalo je longitudinalni karakter. Uvidom u
rezultate aritmetičkih sredina i istraživanih varijabli motoričkih sposobnosti i situacionomotoričkih sposbnosti iz atletike i akrobatike na inicijalnom i finalnom mjerenju za uzorke
ispitanika, te na osnovu značajnosti promjena (razlika) testiranih T – testom za zavisne uzorke,
jasno je vidljivo da su programski sadržaji nastave primijenjeni kod grupe ispitanika proizveli
statistički značajne parcijalne kvantitativne efekte u oba istraživana prostora.
Ključne riječi: učenici, nastava, motoričke sposbnosti, situacono-motoričke sposbnosti, t-test
QUANTITATIVE CHANGES OF MOTOR ABILITIES AND SITUATIONAL-MOTOR
ABILITIES OF ATHLETICS AND GYMNASTICS PUPILS AGED 17-18 YEARS
Original scientific work
Abstract
The aim of this study was to determine the level of quantitative changes of motor skills and
situational - motor abilities in athletics and acrobatics high school students ages 17-18 years under
the influence of regular teaching physical education and health . The population from which the
sample was derived were students 17-18 years of secondary age "Gymnasium Mostar" ,
"Unification of World College Mostar " 66 students . In this study applied the seventeen ( 17 )
variables of motor skills , and six ( 6 ) variables situational- motor ability too in athletics and
acrobatics . This study was longitudinal character . After examining the results of arithmetic means
and the studied variables of motor skills and situational - motor ability too in athletics and
acrobatics on the initial and final measurements for samples of respondents , and based on the
significance of the change ( difference ) of the T - test for dependent samples , it is clear that the
program contents of teaching applied in the group of subjects produced a statistically significant
partial quantitative effects in both study areas .
Keywords: students, teaching, motor ability , situation-motor ability , t-test
23
1. UVOD
Rast i razvoj učenika odvija se u relativno pravilnim i predvidljivim etapama, što nije uvjetovano
kalendarskom nego biološkom zrelošću (Đurašković, 2001), međutim postoje razlike od djeteta do
djeteta u tempu rasta, razvoja i učenja. Zbog toga je potrebno uvažavati posebnosti i jedinstvenosti
svakog djeteta, ali i periode senzibiliteta u razvoju motoričkih sposobnosti. Uspjeh u tjelesnom i
zdravstvenom odgoju uvjetovan je nizom dimenzija antropološkog statusa, a od kojih motoričke
sposobnosti i motorička znanja (kretne strukture) imaju dominantan utjecaj. Uz to su motoričke
sposobnosti i motorička znanja najdirektnije vezani za efikasnost u pojedinim sportskim
aktivnostima. Sve se više ističe da je transformacija antropološkog statusa učenika primarni cilj
nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, a da su sportske aktivnosti sredstvo za postizanje tog
cilja. Ovo istraživanje imalo je za cilj utvrditi kvantitativne promjene u motoričkim i situacionomotoričkim sposobnostima između dvije vremenske tačke kod učenika III i IV razreda srednje
škole u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
2. METOD RADA
2.1. Uzorak ispitanika
U ovo istraživanje bilo je uključeno 66 ispitanika, učenika III i IV srednje škole „Gimnazija
Mostar“ i „ Ujedinjenog svjetskog koledža“, starosne dobi 17 – 18 godina, muškog spola.
2.2. Uzorak varijabli
Uzorak varijabli za procjenu motoričkih sposobnosti (17 varijabli) sastojao se od sljedećih testova:
MBFTAR – taping rukom, MBFTAN – taping nogom, MFLPRK – pretklon na klupi, MFLISK –
iskret sa palicom, MAGTUP – trčanje u pravouglu – koverta test, MFESUN – skok u vis sunožno
(iz mjesta), MFESDM – skok u dalj s mjesta, MFEBML – bacanje medicinke iz ležećeg položaja,
MRCPTL – podizanje trupa iz ležećeg položaja, MRCZTL – zakloni trupa u ležanju, MPGVCN –
gađanje vertikalnog cilja nogom, MPGHCR – gađanje horizontalnog cilja rukom, MPGPIK –
pikado, MAGONT – okretnost na tlu, MAGOUZ – okretnost u zraku. Uzorak varijabli za procjenu
situaciono- motoričkih sposobnosti iz atletike i akrobatike (6 varijabli) sastojao se od sljedećih
testova: atletika (BLOPTC – bacanje loptice 150 gr, TRĆ30M – trčanje na 30 metara, TR800M –
trčanje na 800 metara); akrobatika ( AKKNKZ - kolut naprijed – kolut nazad, AKSTKN - stav u
uporu – kolut naprijed, AKPRST - premet strance)
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Uvidom u Tabelu 1 i odnosom rezultata između incijalnog i finalnog mjerenja možemo potvrditi
da je u većine varijabli došlo do pozitivnog transfera kod motoričkih sposobnosti i situacionomotoričkih sposobnosti iz atletike i akrobatike. Kod određenih sposobnosti programski sadržaji
redovne nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja nisu proizvele pozitivne efekte (MFLISK,
MKOS3M, MPGHCR, MPGPIK, MAGONT, MAGOUZ, TRC30M, TR800M,AKKTKN), pa je
očigledno da programski sadržaji redovne nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja nisu proizveli
značajne transformacije u prostoru preciznosti, agilnosti i okretnosti. Razlog tome možemo
potražiti u malom broju nastavnih jedinica koje tretiraju područje preciznosti, agilnosti i
okretnosti, broj časova za ponavljanje, a naravno i u samom načinu realizacije i uvjeta rada
odgojno – obrazovne djelatnosti. U cilju utvrđivanja parcijalnih kvantitativnih razlika (parcijalni
kvantitativni efekti promjena u istraživanim prostorima nastalih između inicijalnog i finalnog
mjerenja) u testovima za procjenu motoričkih sposobnosti i situaciono-motoričkih sposobnosti iz
akrobatike i atletike primijenjen je univarijantni nivo testiranja (T-test za zavisne uzorke).
24
Tabela 1.- Odnos rezultata između incijalnog i finalnog mjerenja
Variable
Mean
N
Std. Deviation
MBFTAR i&f
26,62-27,76
66
3,96-3,82
Std. Error
Mean
0,49-0,47
MBFTAN i&f
24,62-25,89
66
3,81-3,40
0,47-0,42
MFLPRK i&f
11,77-14,15
66
5,05-5,15
0,62-0,63
MFLISK i&f
80,91-76,06
66
14,09-15,10
1,73-1,86
MKOS3M i&f
32,20-31,64
66
1,99-2,30
0,24-0,28
MKOKUS i&f
12,43-12,83
66
0,95-1,22
0,12-0,15
MAGTUP i&f
26,74-26,93
66
1,35-1,15
0,17-0,14
MFESUM i&f
32,39-34,14
66
3,46-3,46
0,43-0,43
MFESDM i&f
201,03-207,38
66
15,03-15,06
1,85-1,85
MFEBML i&f
1154,09-1255,64
66
158,62-138,41
19,52-17,04
MRCPTL i&f
18,47-24,14
66
6,32-6,37
0,78-0,78
MRCZTL i&f
29,86-35,92
66
6,25-6,07
0,77-0,75
MPGVCN i&f
11,94-12,98
66
5,62-4,55
0,69-0,56
MPGHCR i&f
19,61-19,56
66
6,84-6,14
0,84-0,76
MPGPIK i&f
26,83-24,14
66
7,82-7,49
0,96-0,92
MAGONT i&f
21,11-20,96
66
2,41-2,90
0,30-0,36
MAGOUZ i&f
13,42-13,06
66
1,43-1,40
0,18-0,17
BLOPTC i&f
78,00-79,52
66
8,25-8,23
1,02-1,01
TRC30M i&f
5,85-5,49
66
0,63-0,54
0,08-0,07
TR800M i&f
2,43-2,32
66
0,14-0,10
0,02-0,01
AKKNKZ i&f
3,08-3,12
66
0,66-0,67
0,08-0,08
AKKTKN i&f
2,62-2,56
66
0,72-0,63
0,09-0,08
AKPRST i&f
2,74-2,78
66
0,71-0,76
0,09-0,09
U Tabeli 2 prikazane su aritmetičke sredine i vrijednosti t-testa za sve varijable. Na osnovu
dobivenih rezultata vidljivo je da su statistički značajne razlike između inicijalnog i finalnog
mjerenja kod grupe ispitanika dobivene kod svih primijenjenih motoričkih varijabli, osim varijabli
MPGHCR - gađanje horizontalnog cilja rukom i MPGPIK – pikado, MAGONT – okretnost na
tlu, MAGOUZ – okretnot u zraku, MKOKUS – koraci u stranu i MAGTUP – trčanje u pravouglu.
Daljnim uvidom jasno je da su statistički značajne razlike između inicijalnog i finalnog mjerenja
kod grupe ispitanika dobivene kod većine primijenjenih varijabli za procjenu situacionomotoričkih sposobnosti iz akrobatike i atletike na početku i na kraju sprovedenih programskih
sadržaja redovne nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, osim za varijable TRC800M – trčanje
na 800 m, AKKNKZ – kolut naprijed - kolut nazad, AKPRST – premet strance, AKSTKN – stav u
uporu – kolut naprijed, kod kojih redovna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja očito nije
proizvela pozitivne efekte. Promjene koje su evidentirane kod motoričkih sposobnosti i kretnih
struktura iz atletike i akrobatike učenika III i IV razreda srednje škole su manjeg intenziteta, ali su
ipak pozitivne i prisutne. Ovo nam očito ukazuje na činjenicu da je redovni program proizveo
statistički značajne promjene većine motoričkih sposobnosti i kretnih struktura.
25
Tabela 2.- Rezultati T-testa
Varijabla
MBFTAR i&f
MBFTAN i&f
MFLPRK i&f
MFLISK i&f
MKOS3M i&f
MKOKUS i&f
MAGTUP i&f
MFESUM i&f
MFESDM i&f
MFEBML i&f
MRCPTL i&f
MRCZTL i&f
MPGVCN i&f
MPGHCR i&f
MPGPIK i&f
MAGONT i&f
MAGOUZ i&f
BLOPTC i&f
TRC30M i&f
TR800M i&f
AKKNKZ i&f
AKKTKN i&f
AKPRST i&f
Mean
-1,14
-1,27
-2,38
4,85
0,55
1,04
0,81
-1,74
-6,35
-101,55
-5,67
-6,06
-1,05
-0,42
-1,02
0,43
1,35
-1,52
0,36
0,06
-0,56
-0,35
-0,23
Paired Differences
Std.
95% Confidence
Std.
Error
Interval of the
Deviation
Mean
Difference
1,28
0,16
-1,45
-0,82
1,57
0,19
-1,66
-0,89
1,44
0,18
-2,73
-2,02
5,19
0,64
3,57
6,12
1,23
0,15
0,25
0,86
0,97
0,12
1,36
0,84
0,64
0,08
1,65
1,30
1,57
0,19
-2,13
-1,36
4,95
0,61
-7,56
-5,13
53,30
6,56
-114,65
-88,44
4,27
0,53
-6,72
-4,62
4,61
0,57
-7,19
-4,93
3,80
0,47
-1,98
-0,11
6,03
0,74
-1,91
1,06
6,85
0,84
-2,70
0,67
1,49
0,18
1,06
0,79
0,84
0,10
1,15
0,56
2,14
0,26
-2,04
-0,99
0,23
0,03
0,30
0,41
0,08
0,01
0,04
0,08
0,59
0,07
-0,70
-0,42
0,57
0,07
-0,49
-0,21
0,60
0,07
-0,38
-0,08
t
df
Sig. (2tailed)
-7,24
-6,57
-13,38
7,59
3,65
5,01
10,30
-9,00
-10,42
-15,48
-10,78
-10,68
-2,23
-0,57
-1,20
1,32
0,43
-5,74
12,85
1,23
-0,78
-1,98
-1,06
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
66
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,17
0,09
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,03
0,57
0,23
0,08
0,16
0,00
0,00
0,17
0,00
0,00
0,00
4. ZAKLJUČAK
Na osnovu dobivenih rezultata i izvedenih zaključaka možemo konstatirati da svaki pažljivo
planirani program rada sa ciljno osmišljenim kineziološkim operatorima, obimom i intenzitetom
rada postavljenim na osnovu rezultata ulaznog dijagnosticiranja dovodi do očekivanih
transformacionih procesa u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. U ovom istraživanju utvrđen
je nivo transformacionih promjena motoričkih sposobnosti i kretnih struktura iz atletike i
akrobatike pod utjecajem redovne nastave. Na kraju, postavlja se pitanje, a na osnovu rezultata
koje smo dobili, priznavajući da su pozitivnog efekta, ali ipak skromni, da li je ovo maksimum
koji se može pružiti učenicima u današnjim uvjetima rada. Promjene su potrebne i nužne, da li se
one nalaze u pokušaju povećanja godišnjeg fonda sati za nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja,
poboljšanju uvjeta, manjim brojem učenika u odjeljenjima, boljom organizacijom školskog sporta
i sl. Sve to prije svega zahtjeva jednu temeljnu analizu cijelokupnog odgojno-obrazovnog sistema,
a i analizu nas samih.
5. LITERATURA
1. Bala, G. (1986). Kvantitativne metode u fizičkoj kulturi, Fakultet za fizičku kulturu,
Novi Sad.
2. Čolakhodžić, E. (2010). Razlike u dimenzionalnosti razvojnih karakteristika i
motoričkih sposobnosti nogometaša mlađih uzrasnih kategorija različitih nivoa
takmičenja. (Doktorska disertacija). Mostar. Nastavnički fakultet Univerziteta
“Džemal Bijedić” Mostar.
26
3. Hadžikadunić, M. (2000). Testiranje i mjerenje učenika po metodologiji „Eurofit“,
Sarajevo, Savjetovanje pedagoga fizičke kulture, FFK, PPZ Kantona.
4. Malacko, J., Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga, Sarajevo,
Fakultet za sport i tjelesni odgoj.
5. Mikić, B. (1999).Testiranje i mjerenje u sportu, Tuzla, Filozofski fakultet.
Korespondecija:
Rijad Novaković
Nastavnički fakultet
Ul. Sjeverni logor bb
88000 Mostar
Tel: 036 514 215
E-mail: [email protected]
27
Dževad Džibrić
Rijad Novaković
Admir Hadžikadunić
Muriz Hadžikadunić
UDK 572.512-057.874
796:379.8
KVANTITATIVNE RAZLIKE ODREĐENIH ANTROPOLOŠKIH DIMENZIJA
UČENIKA UVJETOVANE VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA
Izvorni naučni rad
Sažetak
Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja predviđa i vannastavne aktivnosti koje se
planiraju sa dva sata sedmično van redovnih sati. U većini slučajeva učenici se opredjeljuju za
školske sportske sekcije. Ovo istraživanje imalo je za cilj utvrditi kvantitativne razlike u
morfološkim karakteristikama, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima između dvije
vremenske tačke kod učenika VI, VII i VIII razreda osnovne škole. Istraživanjem je obuhvaćen
uzorak od 65 dječaka, koji su uključeni u program vannastavnih aktivnosti (rukometna sekcija).
Program sekcije realiziran je kroz 60 nastavnih sati. Korištena su 3 testa za procjenu morfoloških
karakteristika, 12 testova za procjenu motoričkih i 1 test za procjenu funkcionalnih sposobnosti.
Rezultati dobiveni t-testom za male zavisne uzorke pokazuju da su učenici pokazali napredak u
svim primijenjenim varijablama, što je vjerovatno rezultat primjene programa vannastavnih
aktivnosti.
Ključne riječi: sekcija, dječaci, antropološke dimenzije, t-test
QUANTITATIVE DIFFERENCES OF CERTAIN STUDENTS' ANTHROPOLOGICAL
DIMENSIONS AFFECTED BY EXTRACURRICULAR ACTIVITIES
Original scientific work
Summary
Physical and health education program implies extracurricular activities usually scheduled for two
hours per week outside the regular classes. In most cases students select school sports sections.
The objective of this study was to determine quantitative differences in morphological, motor and
functional skills between the two time points of students in 6th, 7th and 8th grade of Elementary
school. The sample included 65 boys involved in the program of extracurricular activities
(handball section). The section program was implemented through 60 classes. We applied 3 tests
to evaluate morphological traits, 12 tests for the assessment of motor and 1 test for the assessment
of functional skills. The results obtained with T-test, for small dependent samples, indicate that
students showed improvement in all applied variables, which is probably the result of
extracurricular activity appliance.
Key words: section, boys, anthropological dimensions, t-test
28
1. UVOD
Cilj i zadaci tjelesnog i zdravstvenog odgoja teško se ostvaruju isključivo putem nastave tjelesnog
i zdravstvenog odgoja (redovnim rasporedom sati nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja i
predviđenim tjelesnim aktivnostima koje u suštini traju manje od 45 minuta), čak i u uvjetima kada
je nastava svakodnevna (Findak, Stella, 1985). Ako se krene od pretpostavke da je jedan od
osnovnih zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja naučiti pojedinca da se vježbanjem bavi
permanentno i u slobodnom vremenu na osnovu ličnog opredjeljenja i uvjerenja, tada je jasno da
se taj zadatak ostvaruje kroz oblike rada u tjelesnom i zdravstvenom odgoju za koje su se učenici
dobrovoljno opredijelili. Svaki dodatni oblik uključivanja u tjelesnu aktivnost, mimo redovne
nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, od velike je koristi i važnosti za mladog čovjeka (Findak,
2002). Vannastavne i vanškolske aktivnosti važna su komponenta u odgojno-obrazovnom radu u
svim odgojno-obrazovnim područjima i za sve razrede osnovne škole (Findak, Stella, 1985). U
organizaciji i provođenju vannastavnih aktivnosti najznačajniju ulogu treba imati animatorska
funkcija nastavnika, koja se najprije realizira kroz nastavni proces a u kojem postoji najčvršći
kontakt nastavnika sa učenicima. Tjelesno vježbanje u školama ima, kao jedan od osnovnih
ciljeva, pozitivan utjecaj na sve bazično-motoričke sposobnosti. Dodatna tjelesna aktivnost, prema
većini dosadašnjih istraživanja (Nićin, 2000; Petković, 2007), povećava pozitivne efekte kako
tjelesnog razvoja, tako i bazično-motoričke sposobnosti. Navika dovodi do potrebe za kretanjem i
ako ostane sačuvana tokom života imat će optimalan učinak (O’Sullivan, 2004; Tappe &
Burgeson, 2004). Ovaj rad spada u red onih istraživanja čija je svrha utvrditi promjene u
osobinama i sposobnostima tokom školske godine uz dodatne vannastavne aktivnosti i dobiti
informacije koje mogu biti od koristi za konačno oblikovanje ocjene dostignutog stepena razvoja
pojedinih osobina i sposobnosti, kao i za stjecanje općeg uvida u stanje antropoloških dimenzija.
Ovo istraživanje imalo je za cilj utvrditi kvantitativne razlike u morfološkim, motoričkim i
funkcionalnim sposobnostima između dvije vremenske tačke kod učenika VI, VII i VIII razreda
osnovne škole, koji su uključeni u rukometnu sekciju.
2. METOD RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Za potrebe ovog istraživanja uključeno je 65 ispitanika, učenika VI, VII i VIII razreda osnovne
škole "Novi Grad" iz Tuzle, muškog spola, starosne dobi 11-14 godina. Svi ispitanici u
istraživanju učestvovali su dobrovoljno i svi su bili uključeni u vanastavnu aktivnost (rukometna
sekcija).
2.2. Uzorak varijabli
Uzorak varijabli za procjenu antropoloških dimenzija sastojao se od sljedećih testova (Kurelić i
sar. 1975.): morfološke karakteristike – 3 varijable, i to: AVISTJ – tjelesna visina, ATJMAS –
tjelesna masa i AONADL – obim nadlaktice; motoričke sposobnosti – 12 varijbli, i to: MBFTAP
– taping rukom, MBFTAN – taping nogom, MFESDM – skok u dalj iz mjesta, MFEBML –
bacanje medicinke iz ležanja na leđima, MAGKUS – koraci u stranu, MAGTUP – koverta test,
MFLBOS – bočna špaga, MFLISK – iskret s palicom, MRCDTŠ – dizanje trupa na švedskoj
klupi, MRCTZL – zakloni u ležanju, MBAU2O – stajanje na dvije noge uzdužno na klupici za
ravnotežu otvorenih očiju i MBAU2Z - stajanje na dvije noge uzdužno na klupici za ravnotežu
zatvorenih očiju; funkcionalne sposobnosti - 1 vaijabla, i to: SHURUN – trčanje 20 m tamoovamo sa ubrzavanjem.
29
2.3. Opis istraživanja
Program vannastavnih aktivnosti (rukometne sekcije) u toku školske godine realiziran je kroz 60
nastavnih sati. Provedeni su sljedeći sadržaji: osnovno kretanje i zauzimanje dijagonalnog stava,
odnosno promjena smijera kretanja; bočno odbrambeno kretanje i zauzimanje paralelnog stava;
vođenje lopte s promjenom smjera i ruke oko čunjeva; osnovno dodavanje s ramena u kretanju;
dodavanje iz skoka u kretanju; osnovni udarac sa tla sa suprotne noge; skok šut; prizemljenje
povaljkom naprijed - nazad; odbrambeni izlazak i kontakt u dijagonalnom stavu; okomito i
paralelno zabadanje; varka jednostruka promjena smijera kretanja (DL, LD); dodavanje iza leđa i
iza glave; varke, različiti udarci; odbrana 3:2:1, 5+1; napad i odbrana sa igračem manje, više...
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Statistička značajnost razlika aritmetičkih sredina ispitanika izmjerenih na početku i na kraju
školske godine (septembar-juni) utvrđena je t-testom za male zavisne uzorke. Parcijalne
kvantitativne promjene, odnosno razlike u rezultatima testiranja između dvije vremenske tačke (na
početku i na kraju školske godine), kroz aktuelan program redovne nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja i vannastavnih aktivnosti utvrđivane su u prostorima određenih antropoloških
dimenzija (morfološke, motoričke i funkcionalne). U Tabeli 1 vidimo procenat nastalih promjena
na finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje. Kod varijabli za procjenu morfoloških karakteristika
najveći pomak zabilježen je u varijablama ATJMAS – tjelesna masa (15%) i AONADL – obim
nadlaktice (14%). Kada su u pitanju varijable za procjenu motoričkih sposobnosti najveći pomak
zabilježen je kod varijabli MBAU2O – stajanje na dvije noge uzdužno na klupici za ravnotežu
otvorenih očiju (30%) i MRCDTŠ – dizanje trupa na švedskoj klupi (25%). Kod funkcionalne
varijable SHURUN – trčanje 20 m tamo-ovamo sa ubrzavanjem zabilježen je pomak za 18%.
Tabela 1 – Procenat nastalih promjena na finalnom u odnosu na incijalno mjerenje
30
Varijable
Mean
N
S.D.
AVISTJ-i - AVISTJ-f
ATJMAS-i – ATJMAS-f
AONADL-i - AONADL-f
MBFTAP-i – MBFTAP-f
MBFTAN-i – MBFTAN-f
MFESDM-i – MFESDM-f
MFEBML-i – MFEBML-f
MAGKUS-i – MAGKUS-f
MAGTUP-i – MAGTUP-f
MFLBOS-i – MFLBOS-f
MFLISK-i – MFLISK-f
MRCDTŠ-i – MRCDTŠ-f
MRCTZL-i – MRCTZL-f
MBAU2O-i - MBAU2O-f
MBAU2Z-i - MBAU2Z-f
SHURUN-i – SHURUN-f
166,11-168,12
49,19-57,85
23,77-27,49
30,22- 30,73
19,63 -21,39
161,02-165,11
71,32-72,89
10,71-10,65
29,79-28,75
37,07-35,96
77,39-74,88
5,98-8,02
18,33-19,01
13,34-9,39
3,38-3,71
22,23-27,24
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
65
8,35430-7,7760
10,01658-6,47050
3,56830-2,21652
3,60330 -3,32832
2,49162-3,19909
23,3243-21,5983
16,0564-15,5103
1,11415-,98146
4,29824-4,39888
7,61835 -6,55834
13,6324 -13,3959
5,02056-6,29339
9,44256-9,85885
7,56364-5,81562
1,15765-1,31529
9,41666-10,3801
Std. Error
Mean
,71342-,49236
,62855-,40600
,22389-,13908
,22515-,20790
,15902-,20101
1,4328-1,3371
1,1024-,95693
,06449-,06316
,26049-,26848
,47802-,41151
,86842-,82550
,32437-,41054
,59620-,62923
,49148-,38182
,07689-,08615
1,4530-1,6016
%
1
15
14
2
8
2
2
/
3
3
4
25
4
30
9
18
Tabela 2 – Prikaz razlika utvrđenih na osnovu T-testa za sve primijenjene varijable
Mean
Paired Differences
Std.
95% Confidence
S.D.
Error
Interval of the
Mean
Difference
t
df
Sig.
(2tailed)
AV ISTJ-i / AVISTJ-f
-2,01
10,4036
0,7464
-10,168
-7,5367
-13,659
64
.000*
ATJMAS-i /ATJMAS-f
-8,66
9,5984
0,6022
-10,905
-8,5328
-16,236
64
.000*
AONADL-i/AONADL-f
-3,72
3,6335
0,2389
-4,2694
-3,3713
-16,217
64
.000*
MBFTAP-i/MBFTAP-f
-0,51
1,7483
0,2034
-0,6879
-0,2805
-4,682
64
.000*
MBFTAN-i/MBFTAN-f
-1,76
3,2616
0,2983
-1,9891
-1,2077
-8,057
64
.000*
MFESDM-i/MFESDM-f
-4,09
9,1501
0,6678
-4,4254
-2,1887
-5,824
64
.000*
MFEBML-i/MFEBML-f
-1,57
3,8833
0,3373
-2,058
-1,123
-6,7
64
.000*
MAGKUS-i/MAGKUS-f
0,06
0,2458
0,1091
-0,0036
0,0324
1,574
64
.125
MAGTUP-i/MAGTUP-f
1,04
3,8827
0,5436
0,6355
1,5951
4,578
64
.000*
MFLBOS-i/MFLBOS-f
1,11
7,0825
0,5444
1,9082
3,6586
6,263
64
.000*
MFLISK-i/MFLISK-f
2,51
12,4277
0,7797
3,2713
6,3427
6,165
64
.000*
MRCDTŠ-i/MRCDTŠ-f
-2,04
5,803
0,3635
-3,6687
-2,2367
-8,122
64
.000*
MRCTZL-i/MRCTZL-f
-0,68
3,5199
0,2265
-1,2295
-0,3373
-3,459
64
.001*
MBAU2O-i/MBAU2O-f
3,95
7,1246
0,4407
3,0692
4,8053
8,933
64
.000*
MBAU2Z-i/MBAU2Z-f
SHURUN-i/SHURUN-f
-0,33
-5,04
1,1089
5,13714
0,0639
0,7926
-0,4815
-6,6008
-0,2297
-3,3991
-5,563
-6,307
64
64
.000*
.000*
U Tabeli 2 t-testa za male zavisne uzorke (učenici VI, VII, i VIII razreda) prikazane su
aritmetičke sredine i vrijednosti t-testa za sve primijenjene varijable. Na osnovu rezultata
aritmetičkih sredina mjerenih na početku i na kraju školske godine, i na osnovu značajnosti
promjena testiranih t-testom za male zavisne uzorke primjetno je da su aktuelni pogramski
sadržaji, kao i vannastvne aktivnosti, pozitivno djelovale na tretirane antropološke dimenzije,
odnosno da postoje razlike u rezultatima između inicijalnog i finalnog mjerenja. U području
antropometrijskih obilježja iz podataka se može primijetiti da je došlo do izvjesnih promjena u
tjelesnoj visini, masi i obimu nadlaktice. Može se slobodno tvrditi da ispitanici na finalnom
provjeravanju pokazuju više vrijednosti u visini i masi te obimu nadlaktice. Takvi rezultati nisu
neočekivani, s obzirom na broj sati nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja i vježbanja izvan
nastave. Bilo je za očekivati da koordinacija ostane barem na istom nivou i spriječi njeno prerano
propadanje. Posebno se mogao očekivati znatno veći porast u repetitivnoj snazi, jer je upravo to
obilježje onaj dio motoričkih sposobnosti na koje je utjecaj tjelesnog vježbanja izuzetno visok, čak
i u poodmaklom životnom periodu. Možda nije suvišno i ovom prilikom konstatirati da bolji
rezultati u ovim motoričkim sposobnostima nisu sami sebi svrha, već njihov adekvatan nivo bitno
doprinosi višem nivou drugih organa i organskih sistema, zbog čega ih i treba imati na višem
nivou. Na kraju ovog kratkog rada treba istaći da je došlo do statistički značajnih promjena u
funkcionalnim sposobnostima. Kao što je već rečeno u Tabeli 2, može se vidjeti da su sve tretirane
antropološke dimenzije promijenile svoje dimenzionalnosti, osim u motoričkoj varijabli
MAGKUS – koraci u stranu, što je malo iznenađujuće iz razloga što je koordinacija bila
zastupljena uglavnom u svim programskim sadržajima vannastavnih aktivnosti (sekcije rukometa).
31
4. ZAKLJUČAK
Ovo istraživanje provedeno je sa svrhom da se utvrde promjene u određenim antropološkim
dimenzijama. Istraživanjem je obuhvaćen uzorak od 65 učenika VI, VII i VIII razreda
osnovne škole, a mjerenjem je obuhvaćeno ukupno 16 varijabli za procjenu antropoloških
dimenzija. Rezultati mjerenja podvrgnuti su analizi osnovnih parametara varijabli, a razlike
između mjerenja na početku i na kraju školske godine testirane su t- testom za male zavisne
uzorke. Dobiveni rezultati pokazuju da postoje statistički značajne razlike u 15 od ukupno 16
varijabli. Razlika nije utvrđena u varijabli za procjenu korordinacije MAGKUS – koraci u
stranu. Aktuelni programski sadržaji kako iz redovne tako i iz dodatne nastave vjerovatno su
doprinijeli pozitivnim transformacijama (promjenama) u određenim antropološkim dimenzijama
kod učenika VI, VII i VIII razreda, čime su stvorene određene razlike između dvije vremenske
tačke. Glavni nedostatak ovog istraživanja jeste odsustvo kontrolne grupe ispitanika, što svakako
umanjuje utjecaj ponuđenih programskih sadržaja.
5. LITERATURA
1. Findak, V., Stella, I. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj
kulturi. Zagreb: Školska knjiga.
2. Findak, V. (2002). Oprema i sredstva u funkciji obuke plivanja. Glasnik Hrvatskog saveza
sportske rekreacije, 7, 4-7. Split: Hrvatsko savjetovanje o obuci neplivača.
3. Nićin, Đ. (2000). Antropomotorika. Novi sad: Fakultet fizičke kulture.
4. O’Sullivan, M. (2004). Possibilities and pitfalls of a public health agenda for physical
education. Journal of teaching in physical education, 23, 392-404.
5. Petković, J. (2007). Razlike u povezanosti motoričkih sposobnosti sa uspješnošću u realizaciji
programskih sadržaja sportske gimnastike u odnosu na uzrast ispitanika. Sport Mont,
12,13,14 (5), 489-492.
6. Tappe, K. M. & Burgeson, R. C. (2004). Physical education: a cornerstone for physically
active lifestyles. Journal of teaching in physical education, 23, 281-299.
Korespondencija:
Dževad Džibrić
Fakultet za tjelesni odgoj i sport
2. oktobra br.1, 75 000 Tuzla
Tel: 035 278 537
E-mail: [email protected]
32
Damir Đedović
Almir Popo
Alena Ćemalović
UDK 796.012.1:797.21-051.5
STRUKTURALNE PROMJENE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI KOD MLADIH
PLIVAČA, REPREZENTATIVACA BOSNE I HERCEGOVINE, UVJETOVANIH
TRENAŽNIM PROCESOM
Izvorni naučni rad
Sažetak
Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrđivanje strukturalnih promjena motoričkih sposobnosti
kod mladih plivača, reprezentativaca Bosne i Hercegovine. Istraživanje je sprovedeno na uzorku
od 10 (deset) plivača, državnih reprezentativaca BiH u plivanju, učesnika državnog prvenstva BiH
u plivanju. Za konačnu obradu uzeti su svi rezultati ispitanika koji su učestvovali na kontrolnom
mjerenju, na takmičenju i na dijagnostičkom testiranju poslije državnog prvenstva. Za procjenu
motoričkih sposobnosti primjenjeno je 16 varijabli koje pokrivaju latentni prostor motoričkih
sposobnosti. Za utvrđivanje strukturalnih promjena korištena je faktorska analiza sa orthoblique
sklopom. U prostoru motoričkih sposobnosti zasebno su dobivena četiri faktora pod nazivom:
timing pri plivanju, fiksacija oko centra mase, aktivna uloga donjih ekstremiteta i optimizacija
kretanja kroz vodu. Korelacije faktora definirane su na način da su neke vrijednosti izrazito visoke.
Između prvog i trećeg faktora izrazito je velika veza 0.61, što znači da su ta dva faktora jako
povezana. Isto vrijedi i za prvi i četvrti, jer je povezanost između tih faktora 0.67. Te informacije
su razumljive jer se radi o optimizaciji gibanja u vodi, dakle strogo specifično u plivanju.
Istraživanja ovog tipa izuzetno su rijetka u našoj zemlji, a veoma su važni za kvalitetnu selekciju
plivača i adekvatno programiran trenažni proces.
Ključne riječi: motoričke sposobnosti, plivači, trenažni proces, faktorska analiza
STRUCTURAL CHANGES IN MOTOR ABILITIES OF YOUNG SWIMMERS BIH
NATIONAL TEAM CONDITIONED TRAINING PROCESS
Original scientific work
Summary
The main objective of this study was to determine the structural changes of motor skills in young
swimmers representatives of Bosnia and Herzegovina. The research was conducted on a sample of
ten (10) swimmers, government representatives of Bosnia and Herzegovina in swimming,
participants BiH state championship in swimming. For final processing to take all the results of the
respondents who participated in the control study, the competition and the diagnostic test after the
national championships. For the assessment of motor skills applied 16 variables covering latent
space motoric capabilities. To determine the structural changes in factor analysis with orthoblique
set. In the area of motor skills separately obtained four factors, titled: timing when swimming,
fixation around the center of mass, the active role of the lower extremities and optimization of
movement through the water. Correlation factors are defined in such a way that some extremely
high values. Between the first and the third factor is extremely high bond 0.61, which means that
these two factors strongly associated. The same applies to the first and fourth, because the
correlation between these factors 0.67. This information is understandable because it is an
optimization of motion in the water, therefore, strictly specifically in swimming. Studies of this
type are extremely rare in our country, and are very important for the quality selection of
swimmers and adequately programmed training process.
Keywords: Motor skills, swimmers, training process, factor analysis
33
1. UVOD
Motoričke sposobnosti čovjeka su predmet velikog broja istraživanja. Prema istraživanjima
Sargenta (1902), koji je prvi konstruirao bateriju od šest testova a koju je nazvao „Univerzalni test
snage, brzine i izdržljivosti ljudskog tijela“ pa sve do danas, istraživanja se ostvaruju putem
raznih metodologija. Motorički prostor kod plivača dijeli se na faktore koji su direktno i indirektno
prisutni u realizaciji osnovne sportske aktivnosti. Međusobnost i postotak udjela motoričkog
prostora u većini slučajeva dijelimo na poznate i koliko - toliko definirane dimenzije: snagu,
brzinu, fleksibilnost i koordinaciju. Svaka od tih dimenzija sudjeluje sa do sada nedovoljno
definiranim udjelom. Istraživanja su pokazala visoku korelaciju dimenzija i utjecaj na pojedine
prostore. U plivačkom časopisu Swimming World (2002) objavljeno je nekoliko članaka na temu
treninga s otporom. U njima autori zaključuju da je snaga gornjeg dijela tijela, koju su mjerili na
biokinetičkoj klupi, glavni i odlučujući faktor dobrih rezultata plivača u disciplinama 50 i 100
metara. Istraživači su iznijeli podatke da se sprinterski potencijal može lako predvidjeti: za svako
povećanje jačine na biokinetičkoj klupi od 10%, u vodi dolazi do poboljšanja od 1,3%. Posljedice
tačnog mjerenja povećanja snage očite su, povećanje snage na biokinetičkoj klupi i brzina sprinta
na 200 metara stoje u visokoj korelaciji (r=0,87).
2. METOD RADA
U ovom radu praćeni su rezultati sa državnog prvenstva BiH u plivanju, dijagnostičko stanje samih
plivača državnih reprezentativaca, testiranih poslije samog prvenstva u prostorijama
dijagnostičkog centra na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, kao i nivoi plivačkih
tehnika na kontrolnom mjerenju na bazenu u Tuzli.
2.1. Uzorak ispitanika
Ispitivanje je sprovedeno na uzorku od 10 (deset) plivača, državnih reprezentativaca BiH u
plivanju, učesnika državnog prvenstva BiH. Za konačnu obradu obuhvaćeni su samo rezultati
ispitanika koji su učestvovali na kontrolnom mjerenju, na takmičenju i na dijagnostičkom
testiranju poslije prvenstva.
2.2. Uzorak varijabli
Za procjenu motoričkih sposobnosti plivača u ovom istraživanju primijenjeno je 16 varijabli koje
pokrivaju latentni prostor motoričkih sposobnosti. U većini do sada dostupnih istraživanja
motorički prostor tretiran je dvojako, i to:
•
•
U okviru bazičnih motoričkih dimenzija, uključeni su bili i pojedini hipotetički faktori
bazične motorike,
U okviru analiza pojedinih sportskih aktivnosti, uključene su i motoričke strukture
situacione motorike.
U ovom istraživanju uključena su oba ova pristupa. Prilikom izbora varijabli vodilo se računa da
one odgovaraju uzrasnim karakteristikama ispitanika, materijalnim uvjetima i raspoloživom
instrumentariju, ali prije svega da dobro pokriju veći dio motoričkog prostora, kao i hipotetskih
faktora izoliranih u dosadašnjim relevantnim istraživanjima. U svrhu ovog istraživanja korištene
su sljedeće varijable koje pokrivaju latentni prostor motoričkih sposobnosti:
I Faktor koordinacije
34
-
TEST - MKOKOP, koordinacija sa palicom,
TEST - MKOT, okretnost na tlu,
TEST - MKOS3M, slalom s tri medicinke
-
II Faktor motoričke brzine i agilnosti
TEST – MBRTAR, taping rukom
-
TEST – MBRTAN, taping nogom
TEST – MBRKUS, koraci u stranu
III Eksplozivna snaga
-
TEST – TESSDM, skok u dalj iz mjesta
TEST – MASSVM, skok u vis iz mjesta
TEST – MESBML, bacanje medicinke iz ležećeg položaja
-
IV Repetativna snaga
TEST – MRTR,dizanje trupa u ležećem položaju
TEST – MRLE, dizanje trupa na švedskoj klupi
TEST – MRSK, sklekovi
V Fleksibilnost
-
TEST – MFLISK, iskret sa palicom
TEST – MFLPK, pretklon na klupici
-
VI Nervno-mišićna reakcija
TEST – NMRNRS, brzina reakcije na sluh
TEST – NMRNRV, brzina reakcije na vidne nadražaje
2.3. Metod obrade podataka
U skladu sa problematikom istraživanja ostvaren je sistematski metodsko - metodološki pristup,
korištenjem prikladnih logičkih matematičko statističkih metoda i postupaka na univarijantnom i
multivarijantnom nivou. Za potrebe ovog rada primijenjene su analize koje su uključivale
elementarne statističke parametre i faktorsku analizu sa Orthoblique sklopom.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Prostor koji se obrađivao u ovom radu su motoričke dimenzije, i to klasične motoričke varijable
kojima su pridružene i dvije varijable neuro-mišićne reakcije i to na vizuelni i slušni podražaj.
Dakle, u prostoru motoričkih dimenzija dobivena su četiri faktora, četiri latentne dimenzije koje su
definirane na sljedeći način. Posebno treba naglasit da, primjerice kod morfoloških dimenzija,
uvijek će se dobiti tri do četiri faktora i oni će biti stabilni kada ih gledate globalno kod različitih
uzoraka, različitih plivača, a razlike će biti u detaljima. Motorika se, međutim, vrlo specifično
strukturira. Ono što je dobiveno u ovom istraživanju, vjerovatno osim na plivačima, nikad niko
neće dobiti. Na plivačima hoće možda, ali na drugima ne, jer motorika je do te mjere neuhvatljiva i
do te mjere specifična da uprkos raznim pokušajima definiranja strukture, pogotovo kada se uzme
ekstremno mali uzorak načelno ekstremno sposobnih u nekom sportu treba uzeti u obzir da su oni
optimizirani za taj sport. Kako su optimizirani morfološki, a na to je teže utjecati, može se
zamisliti koliko su tek optimizirani motorički kada se cijeli život bave plivanjem, što ih do jedne
maksimalno moguće mjere, skladno kvaliteti treninga, strukturira motorički kao plivače. Kao što
možemo vidjeti u Tabeli br. 1 u prostoru motoričkih dimenzija dobivena su četiri faktora, četiri
latentne dimenzije koje su definirane na sljedeći način:
1. Velika frekvencija ruku i eksplozivna snaga nogu (timing pri plivanju)
2. Drugi faktor opisan je varijablama koordinacija okretnost na tlu, repetativna snaga trupa i
leđa, te reakcija na vizuelni podražaj (fiksacija oko centra mase)
3. Treći faktor definiran je jako velikim iznosom varijable za procjenu fleksibilnosti (aktivna
uloga donjih ekstremiteta)
4. Četvrti faktor može se definirati kao optimizacija kretanja kroz vodu (optimizacija
kretanja kroz vodu)
35
Tabela 1. – Sklop latentnih dimenzija
Varijabla
MKPA
MKOT
MKBM
MBTR
MBTN
MB20
MESD
MESV
MEXM
MRTR
MRLE
MRSK
MFIP
MFPR
NMSL
NMVI
1
-0.1986
-0.2922
-0.0691
0.9371
0.0109
-0.7731
0.0273
-0.1162
0.2905
0.5478
0.1439
0.3877
0.7632
-0.2903
-0.7543
-0.2486
2
0.1556
0.5597
-0.0398
0.1488
-0.0843
-0.0129
0.0123
0.0006
0.2092
0.8202
0.6920
0.4291
-0.6408
0.0452
0.0950
0.6399
3
-0.9127
0.4703
-0.0654
-0.3444
0.1575
-0.0248
0.4441
0.9101
-0.2217
-0.1868
0.2972
0.8481
-0.2562
0.9349
-0.4034
-0.1206
4
0.1197
-0.2007
1.0377
0.2004
0.8689
-0.1529
0.5914
0.1418
0.7953
0.1278
0.1986
-0.5989
-0.3578
0.2168
0.1755
-0.3724
Prvi od ta četiri faktora najviše je definiran varijablom taping rukom, ali je za primijetiti da tu nije
i taping nogom. Dakle, posebno je taping nogom na četvrtom faktoru. Taping rukom nije ništa
drugo nego brzina protočnosti komunikacijskog kanala, odnosno, koliko će brzo informacije biti
upućene u periferiju. To je očito vrlo važna informacija. Kada govorimo o brzini zaboravimo
snagu koja je bitna za plivanje i sve ostalo. Ovi podaci znače da je pritisak nervnog sistema na
informacije prema rukama (gornjim ekstremitetima) kod plivača toliko izražen da to praktično
definira cijeli ovaj faktor. Naravno da je to dobro i postavlja se pitanje u kojoj mjeri je to moguće
treningom provesti, u kojoj je mjeri to selekcija i genetski. Ona djeca i oni sportisti koji nemaju
izrazito naglašenu frekvenciju ruku ne mogu biti vrhunski plivači. Drugo što pripada ovom faktoru
u istom smjeru je iskret s palicom i jednako je pozitivno orijentiran. Dakle, kod koga je veća
vrijednost tapinga rukom imati će i bolju fleksibilnost ramenog zgloba, cirkumdukciju i sve ostalo
što je, naravno, direktno u vezi. To znači da nije dovoljno biti brz, treba biti i fleksibilan iz razloga
da se omogući veliki dijapazon i širina općeg mogućeg gibanja zgloba, ali sad se tu pojavljuje
problem. Naime, što je duža trajektorija u principu je duže djelovanje kraka sile što usporava
gibanje, pogotovo u mediju kao što je voda. I sad opet dolazi do izražaja plivačka optimizacija,
odnosno, ono što plivanje kao takvo posebno donosi i to je informacija koja se ovdje izdvaja kao
bitna. Dakle, radi se o specifičnosti plivačke tehnike koja služi za objedinjavanje, i to na efikasan
način, parametara poput velike brzine frekvencije ruku i mogućnosti izvođenja trajektorija pokreta
u ramenom zglobu. Na suprotnoj strani, dakle na negativnoj strani, su drugi parametri poput
trčanja na dvadeset metara. Dakle, eksplozivnost i isto tako negativno orijentirana je brzina
reakcije na slušni podražaj. Međutim, zbog metrijske orijentacije to su dva nova dodatna parametra
koja potvrđuju prethodno rečeno, tj. mogućnost izvršenja velike frekvencije pokreta, ali ne zato da
bi plivač plivao strašno velikom brzinom, nego da je pritisak na muskulaturu koja vrši akciju u
vodi stalan, baš kao i senzori koji stalno primaju informacije. Prema podacima, da bi se to moglo
izvesti kako treba, ova informacija na slušni podražaj je strahovito važna. To ne znači da će plivač
osluškivati kako pliva i gdje su zaveslaji, nego to samo znači da postoji direktna veza između
neuro-mišićne reakcije na slušni podražaj i ovih parametara koji su spominjani, a očito je riječ o
transmisiji informacijama brzim vlaknima. Prvi faktor opisuje velika frekvencija ruku i
eksplozivna snaga nogu (čime se vrši potpora tih zaveslaja rukama), pa je jasno da je to timing;
velika frekvencijua ruku da se može izvršiti pritisak na muskulaturu koja u stvari najvećim dijelom
izvršava rad i usmjerava plivanje, zatim neuro-mišićna rekacija na slušni podražaj, iskret s palicom
što znači mogućnost gibanja u ramenom zglobu i eksplozivnost nogu koja najdirektnije opisuje
timing i uspješno tehničko izvođenje u realnim uvjetima.
36
Drugi faktor je opisan varijablama koordinacija okretnost na tlu, repetetivna snaga trupa i leđa, te
reakcija na vizuelni podražaj. Okretnost na tlu, dakle koordinacija. Dvije dimenzije reflektivne
snage i vizualni podražaj. Vizuelni podražaj kao takav govori o upravljanju gibanjem, na temelju
tzv. vanjskog regulacijskog kruga. Kad se promatraju stvari, dakle u vanjskom regulacijskom
krugu pomoću vizuelnih analizatora, nije isključen unutrašnji regulacijski krug, ali vanjski je
važniji. To bi bilo, recimo, kod pogađanja cilja u košarci, kod bacanja koplja, streljaštvu itd. Zašto
je u plivanju to važno? Zašto je vizuelno percipiranje situacije važno? Čini se da bi bilo jako
neracionalno plivati s vijuganjem kroz stazu. Izgleda da je optimalno plivanje i energetski i
rezultatski i na kraju u smislu timinga i adekvatne putanje strahovito važno da se zadrži putanja i
brzina. I jedno i drugo. Sad se postavlja pitanje zašto su ovdje dvije varijable repetitivne snage i to
trupa i leđa. Najvjerovatnije se radi o fiksatorima. Pri dinamičkom intenzivnom radu u slučaju da u
plivanju nisu fiksirana leđa i prednja strana nema optimalnog kretanja kroz vodu. To samo znači
da je fiksacija adekvatnih segmenata u pravom trenutku ključna stvar. Vizuelno je bitno da se
plivač kreće ravno, ali neće ići ravno ako program koji fiksira određene segmente, i to velike
segmente oko trupa, nije adekvatno ustrojen. Znači da u CNS-u, na nekoj razini postoji program
fiksacije velikih mišićnih grupa oko trupa ili još preciznije oko centra težišta. Ako centar težišta u
plivanju previše oscilira u vodoravnom smjeru to neće biti dobro za rezultat. Ono mora vertikalno
oscilirati kod prsnog plivanja, ali što manje, a pogotovo nije dobro ako oscilira lateralno lijevo
desno. Tada to neće biti efikasno plivanje.
Treći motorički faktor prije svega je definiran jako velikim iznosom varijable za procjenu
fleksibilnosti, i to u načelu fleksibilnosti kuka. To nije nikakvo čudo da se izdvaja posebno, ako se
sjetimo da se u plivanju udarac kod nogu praktično izvodi iz kuka. Prema tome to je bič udarac,
balistički, i zamah se izvodi tako da se opet proizvodi velika sila i fikasacija oko centra težišta i
dalje se izvodi udarac nogom. Znači to je strahovito važna stvar i zbog toga kuk mora biti
fleksibilan. To bi naročito došlo do izražaja, recimo, kod prsnog plivanja. Vjerovatno i kod
delfina, čini se da je važnije kod prsnog plivanja zbog načina kako se gibanje izvodi, što je logično
jer je takva struktura pokreta. Fleksibilnost ne mora biti baš prejako izražena, ali ako nije dovoljna
opet dolazimo u situaciju da neće biti optimalna struktura pokreta, da je ugao mogućih izvođenja
gibanja, ma koji god bio, makar i mali ugao, u plivanju neoptimalan i tada ni sila proizvedena a
potrebna neće biti optimalna. Zato je to važno. Dakle, fleksibilnost pretklona i isto tako na
pozitivnoj strani eksplozivnost nogu i to čista vertikalna suprotna djelovanju sile teže. To su dvije
varijable koje govore o značaju donjih ekstremiteta, kao što smo ovdje imali na prvom faktoru
eksplozivnost ruku, odnosno brzinu frekvencije ruku, sad ovdje imamo jako važan utjecaj nogu.
Ono što se događa je specifično strukturiranje faktora, jer je kod prvoga strašno važna bila ruka,
plus timing i potpora nogama. U drugome smo imali motorički sklop koji vrši fiksaciju oko centra
težišta a sad se polako «spuštamo» (uvjetno rečeno) prema nogama. Imamo fleksibilnost trupa i
eksplozivnost nogu. Naravno, eksplozivnost nogu je upravo ono što daje snagu u pojedinim
situacijama plivanja, ali ne više kao potporu kao ovdje nego baš snagu kojom se vrši rad. I imamo
prvu varijablu, to je varijabla koordinacija s palicom. Prema tome ovaj faktor u stvari govori
zajedno s repetitivnom snagom (sklekovi) da je to generalno sposobnost upravljanja donjim
dijelovima tijela, ali sada uz potporu rukama. U slučaju prvog faktora ruke su bile te koje su
odgovorne za dio rezultata a sve je ostalo bilo potpora, kod trećeg faktora je obrnuto.
Četvrti faktor je, također, kompleksan. Najviša je saturacija varijable koja opisuje djelovanje
ruku i trupa - bacanje medicinke iz sjedenja. Drugi test koji je tu jako visoko je brzina taping
nogom. Sad se ponovo pojavljuje naizgled kontradikcija da su to dvije suprotne mjere. Međutim,
kad se baca iz sjedenja, sad ćemo opet doći do vrlo interesantnih spoznaja, ne baca se tako da su
noge u zraku. Dakle, kad se baca medicinka a da vam noge nisu u zraku nego na tlu, u stvari
uprkos tome što se čini da nije tako, vi koristite silu reakcije podloge, vi u stvari nogama bacate
medicinku. Čini se da ovo nije specifični plivački faktor, već općenita stvar koju bi dobili i inače.
Ostala je još eksplozivna snaga, bacanje medicinke iz ležećeg položaja. Znači kako se vidi sve tri
ove dimenzije u principu mogu se zvati nekakvom karakteristikom opće eksplozivnosti i to cijelog
37
tijela, neovisno o tome što se medicinka baca rukama. To je eksplozivnost, i to generalna, što samo
upozorava na činjenicu da bi ovu dimenziju (iako možda ne baš ovakvu) dobili i inače u drugim
uzorcima, ali možda je u plivača specifična utoliko što se tome priključuje taping nogom. Dakle,
da je na ovom faktoru taping rukom umjesto tapinga nogom, onda bi imali dva bacanja medicinke,
jedan put iz ležećeg položaja, jedan put iz sjedenja i taping rukom i sve bi bilo čisto - to bi bila
eksplozivnost ruku i sposobnost ekscitacije, ustvari podražljivosti, međutim, ovako ispada da
plivači optimalnije koriste sposobnosti nogu da bi izvršili gibanje. To bi moglo značiti da je njihov
kinetički lanac specifično usmjeren, najvjerovatnije zbog medija u kojemu se gibanje izvodi. Za
postaviti je pretpostavku da je vjerovatno sklop kod plivača, motorički sklop na taj način
optimiziran da je kinetički lanac usmjeren zaista od nogu, jer oni su u principu, za razliku od
većine drugih sportista, u nepovoljnom položaju, nemaju osim kod okreta i skoka nikad čvrsti
oslonac. I zato mora biti optimiziran kinetički lanac, ne može ruka raditi jedno a noga drugo. Npr.
u rukometu se može dogoditi da sportista šutira, neko ga zgrabi i vuče, a još uvijek je moguće
izvesti akciju. U plivanju toga nema. Medij je prerijedak u odnosu na tlo tako da reakciju podloge
nema, tj. ona postoji u odnosu na medij i njegovu gustoću, a to je voda. Prema tome, sasvim je
drugačije gibanje postavljeno, pa bi kinetički lanac zaista morao imati uključivanje i ruku i nogu
istovremeno. Ako bi brzina frekvencije nogu bila dovoljna, kao što je ovdje, onda bi moralo
značiti da upravo zbog medija u kojem se nalaze bez čvrstog oslonca, plivači moraju imati
specifičan kinetički lanac koji uključuje ruke i noge na specifičan način, znači brzinu frekvencije
nogu, a eksplozivnost ruku.
Tabela 2. - Korelacije ortoblique faktora
1
2
3
4
1
1.0000
0.0561
0.6112
0.6697
2
0.0561
1.0000
0.2185
0.1680
3
0.6112
0.2185
1.0000
0.6558
4
0.6697
0.1680
0.6558
1.0000
Kao što je vidljivo iz Tabele br. 2 korelacije faktora definirane su na način da su neke vrijednosti
izrazito visoke. Između prvog i trećeg faktora je izrazito velika veza 0.61, što znači da su ta dva
faktora jako povezana. Isto vrijedi i za prvi i četvrti jer je povezanost između tih faktora 0.67. Te
informacije su razumljive jer se radi o optimizaciji gibanja u vodi, dakle, strogo specifično u
plivanju. Od ostalih dimenzija još jedino je za naglasiti vezu između trećeg i četvrtog, što je opet
logično jer su njih dva i prije bili povezani s prvim. Znači možemo kazati da su prvi, treći i četvrti
međusobno povezani, a oni svi govore o tome da se radi o ekstremitetima i kinetičkom lancu koji
je jako bitan uopće u izvođenju pokreta. Posebno niske veze s ostalima ima drugi faktor, znači da
on ima posebnu ulogu, a to je ona fiksacija koja je spomenuta. Znači kako plivač u principu
izgleda? Kao helikopter. Funkcionalno. Ima dva motora, jedan su ruke, drugi motor su noge sa
svim karakteristikama koje su tu, a trup je zaista prenos sile i fiksacija u suštini. To je ono što je
vidljivo iz ovih podataka.
4. ZAKLJUČAK
Na osnovu rezultata istraživanja možemo zaključiti da su motoričke sposobnosti plivača specifično
struktuirane. U cilju dobivanja odgovora na pitanje zašto raditi ili tačnije kakvi su efekti rada sa
plivačima, uključujući i dio koji se odnosi na njihovu neposrednu pripremu za takmičenje,
potrebno je provoditi permanentno praćenje i vrednovanje njihova rada kako bi se na osnovu
dobivenih rezultata sam proces treninga adekvatno usmjerio, što je ustvari i krajnji cilj ovoga rada.
Generalni zaključak ovog istraživanja mogao bi biti da je potrebno da motorički sklop plivača
bude izuzetno razvijen, ali istovremeno i vrlo specifično obojen, izdiferenciran na način koji
osigurava optimalno djelovanje u krajnje specifičnom mediju kao što je voda.
38
5. LITERATURA
6. Bala, G. (1986). Kvantitativne metode u fizičkoj kulturi. Fakultet za fizičku kulturu,
Novi Sad.
7. Čolakhodžić, E., Rađo, I. (2011). Metodologija naučnoistraživačkog rada u
koneziologiji. Nastavnički fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar.
8. Đedović, D. (2009). Metodički aspekti treninga plivača i analiza efekata programa u
dijagnostičkoj sferi. Magistarski rad. Sarajevo. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.
9. Felix, S. (1997). Swimming performance following different recovery protocols in
female collegiate swimmers. The Journal of swimming research, the trustees of
Indiana University.
10. Rađo, I. (1998). Transformacioni procesi motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i
različitih aspekata u plivanju. Sarajevo, Fakultet za fizičku kulturu.
11. Viskić-Štalec, N. (1989). Prilog proučavanju strukture motoričkih dimenzija.
Kineziologija I. Zagreb, FFK.
12. Voločanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb, FFK.
13. Voločanšek, B.(2002). Bit plivanja. Zagreb, Kineziološki fakultet.
Korespondecija:
Damir Đedović
Nastavnički fakultet
Ul. Sjeverni logor bb
88000 Mostar
Tel: 036 514 215
E-mail: [email protected]
39
Shemsedin Vehapi
Ardita Pireva
Fatmir Pireva
UDK 572.512:796.012.11+796.012.13-057.874
RAZLIKE IZMEĐU UČENIKA I UČENICA UZRASTA 12 GODINA U PARAMETRIMA
MASNOG TKIVA, EKSPLOZIVNE SNAGE I BRZINE
Izvorni naučni rad
Sažetak
Uzorak ispitanika je činilo 194 učenika i učenica dvanaestogodišnje dobi, na kojima su posmatrana
3 morfološka parametara potkožnog masnog tkiva i 6 motoričkih testova koji mjere eksplozivnu
snagu i brzinu. Glavni cilj ovog istraživanja je bio da se utvrde razlike između učenika i učenica u
datim karakteristikama. Uz pomoć adekvatnih metoda utvrđeno je da postoje značajne razlike u
motoričkom prostoru i da sve razlike idu u korist učenika muškog spola. Razlike u parametrima
potkožnog masnog tkiva, iako idu u korist učenica, nisu na nivou statističke značajnosti. Potvrđene
razlike u prostoru motoričkih sposobnosti između spolova su siguran pokazatelj da prilikom
planiranja programskih zadataka sa učenicima ovog doba moramo uzeti u obzir određivanje
odvojenog nivoa optrećenja i adekvatnog nivoa opterećenja za relevantan spol.
Kjučne reči: masno tkivo, eksplozivna snaga, brzina, T- test.
DIFFERENCES BETWEEN STUDENTS 12 YEAR OLD IN PARAMETERS OF FAT
MASS, EXPLOSIVE STRENGHT AND SPEED
Original scientific work
Summary
The sample consisted of 194 students twelve year old, where are inculd three morphological
parameters of fat mass and 6 motoskills tests that measure explosive strenght-power and speed.
The main objective of this study was to determine the differences between male and female
students in the morphological characteristics and motor abilities. With the application of
appropriate methods it was found that there are significant differences in the mobility area, and
that all differences in utility of male students. The differences in the fat mass, though in utility of
the female student, do not on the level of statistical significance. Confirmed the differences in the
area of motorskills between the gender are sure indication that when planning programming
assignments with students of this age to be considered a separate determination of the level of load
for the appropriate level of burden of relevant gender.
Key words: Adipose-fat mass, explosive strenght-power, speed, T-test.
1. UVOD
Primarni zadatak fizičkog vaspitanja je harmoničan razvoj svih antropoloških parametara, osobina
i karakteristika djece. Kompleksno monitorisanje rasta i fizičkog razvoja djece je potrebano zbog
utjecaja velikog broja unutrašnjih faktora (endogenih faktora) i spoljnih faktora (egzogenih
faktora), koji sigurno utječu na regularnost rasta i razvoja djece. Jedan od glavnih izazova je
40
prilagođavanje opterećenja srazmjerno sa individualnim mogućnostima, poštujući razlike koje
postoje između spolova, tj. učenika i učenica. U jednom od istraživanja je potvrđeno da postoji
razlika između spolova u nekim motoričkim sposobnostima koje je provedeno na uzorku od 1020
učenika od petog do osmog razreda osnovne škole. Razlike između spolova su se pojavile više u
doba puberteta nego u doba predpuberteta. Istraživanje je potvrdilo značajnu statističku razliku
između učenika i učenica na izvršenju motoričkih testova u četiri kategorije uzrasta. Kod svih
grupa su potvrđene očigledne razlike koje su potvrdile da su učenice superiornije nego učenici
kada se radi o fleksibilnosti, odnosno manifestirano je sa većim amplitudama kretanja. Kod
učenika mlađeg doba, grupa učenika na relaciji sa učenicama je pokazala bolje rezultate na snazi
abdominalnog dijela tijela, veću repetitivnu snagu i bolje rezultate brzine tipa sprinta, kao i
koordinaciji. Učenici starijeg školskog doba se razlikuju u eksplozivnoj snazi, pogotovo snazi tipa
bacanja, u agilnosti, ravnoteži i većom statističkom snagom ramena i grudi. Znatno veći je bio
razvoj mišićne mase kod učenika nego kod učenica. Zaključak istraživanja je da se motoričke
karakteristike razvijaju brže kod učenica nego kod učenika i da je vrhunac razvoja pubertet (Katić i
saradnici, 2013). Pored toga, jedno od istraživanja se bavilo utjecajem faktora motoričkih
sposobnosti na izvođenje bazičnih motoričkih znanja (poskoka, skokova, kolutanja i trčanja) na
uzorku sedmogodišnjih djevojčica (N=58) i dječaka (N=42). Istraživanje je provedeno kroz četiri
vremenske tačke (za vrijeme i nakon gimnastičkog kineziološkog tretmana). Rezultati su pokazali
zadovoljavajuće metrijske karakteristike (osjetljivosti i objektivnosti) kod skokova, kolutanja i
trčanja (za vrijeme i nakon kineziološkog tretmana) na uzorku dječaka, te kod skokova i trčanja na
uzorku devojčica. Prema dobivenim rezultatima, testovi za procjenu skokova i trčanja pokazuju
dobre metrijske karakteristike, te se preporučuje njihova primjena u praksi u svrhu: a) utvrđivanja
statusa bazičnih motoričkih znanja kod sedmogodišnjaka; b) sprovođenja bazičnih kinezioloških
tretmana s visokom efikasnošću primjenjujući testove za procjenu nivoa bazičnih motoričkih
znanja skokova i trčanja s ciljem utvrđivanja njihovog tranzitivnog statusa. Dostizanje
automatizacijskog nivoa znanja skokova i trčanja, utvrđen kroz fazu retencije, direktno će utjecati
na razvoj eksplozivne snage i koordinacije (Delaš i saradnici, 2008).
2. METOD RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika čine 194 učenika dvanaestogodišnjeg doba uz standardno odstupanje + 6
mjeseci, od kojih je 97 muškog spola i 97 ženskog spola. Osnovi kriterij za testiranje učenika je
bio da uzorak učenika redovno pohađa nastavu iz predmeta fizičkog vaspitanja, da ne boluju od
neke hronične bolesti, da su u dobrom zdravstvenom stanju na dan testiranja i da nemaju tjelesne
ili fiziološke deformacije.
2.2. Uzorak varijabli
Uzorak varijabli čini 9 varijabli, od čega 3 varijable koje obuhvataju prostor morfoloških
karakteristika i 6 varijabli koje obuhvataju prostor motoričkih sposobnosti:
 Morfološke karakteristike
1. MASNO TKIVO NA KRILU
2. MASNO TKIVO ABDOMENA
3. MASNO TKIVO NA BEDRIMA
- IDHK
- IDHA
- IDHB
 Motoričke sposobnosti
1. SKOK U VIS IZ MJESTA
2. SKOK U DALJ S MJESTA
3. TROSKOK IZ MJESTA
4. TRAČANJE NA 10 m (VISOKI START)
5. TRČANJE NA 20 m (VISOKI START)
6. TRČANJE NA 60 m ( NISKI START)
- KLAV
- KGJV
- 3HAP
- V10M
- V20M
- V60M
41
3. REZULTATI I DISKUSIJA
U Tabeli 1 prikazani su deskriptivni pokazatelji morfoloških karakteristika i motoričkih
sposobnosti za grupu učenika. U većem dijelu varijabli raspodjela rezultata se kreće na granicama
normalne raspodjele, pa možemo zaključiti da su grupe bile jako homogene na relevantnom testu.
Najveća heterogenost se primjećuje kod masnog tkiva na krilu, što je prihvatljivo, jer se ovdje radi
o uzorku učenika koji imaju očigledne razlike kada se radi o tjelesnoj težini, posebno uzimajući u
obzir njihov veoma delikatan uzrast (skewnessa - 2.33 i kurtosisa - 6.96). Nešto značajnija
raspodjela se primjećuje u testu skakanja s mjesta u dužinu, gdje su vrijednosti skewneesa i
kurtosisa veće nego u ostalim testovima. Ovaj rezultat je proizvod jedne istaknute razlike između
minimalnog i maksimalnog rezultata.
Tabela 1 - Deskriptivni pokazatelji morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti - učenici
Varijable
MKGJV
MKLV
MKV3HA
MV10m
MV20m
MV60m
AIDHKR
AIDHBA
AIDHKO
N
97
97
97
97
97
97
97
97
97
Min
106.00
20.00
420.00
2.02
3.37
7.83
2.00
3.00
4.00
Max
248.00
50.00
670.00
2.89
4.97
9.99
30.00
45.00
46.00
Mean
165.479
33.172
520.454
2.375
4.010
8.723
7.885
13.308
17.692
SD
20.792
5.911
48.208
.197
.321
.490
5.18987
9.5476
8.871
Skewness
1.030
.366
.970
.520
.680
.296
2.330
1.944
1.391
Kurtosis
3.550
.679
1.847
-.105
.229
-.451
6.966
3.462
1.896
U Tabeli 2 prikazani su deskriptivni pokazatelji morfoloških karakteristika i motoričkih
sposobnosti za grupu učenica. I u ovom slučaju, u većini testova, imamo normalnu raspodjelu
rezultata. Kod grupe učenica primjećujemo nešto istaknutiju heterogenost u varijablama masnog
tkiva u sva tri testa, a posebno na testu masnog tkiva na stomaku, što je razumljivo pošto se radi o
učenicima mladog uzrasta koje se nalaze u toku razvoja, a znamo da je uzorak testiranih
neselektiranog tipa. I u motoričkim testovima kod učenica, u svim varijablama, njihova raspodjela
se kreće na granicama normalne raspodjele, pa možemo zaključiti da su grupe bile dovoljno
homogene u realizaciji postavljenih zadataka za ispunjavanje relevantnih testova.
Tabela 2 – Desriptivni pokazatelji morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti – učenice
Varijable
MKGJV
MKLV
MKV3HA
MV10m
MV20m
MV60m
AIDHKR
AIDHBA
AIDHKO
42
N
97
97
97
97
97
97
97
97
97
Min
100.00
20.00
360.00
2.09
3.63
10.18
2.00
3.00
6.00
Max
180.00
40.00
590.00
3.16
5.19
12.98
20.00
40.00
44.00
Mean
143.7077
29.2191
468.0861
2.6233
4.3504
11.4903
8.5026
15.6428
21.1871
SD
15.17976
4.13151
41.78020
.23858
.29359
.52104
3.79386
7.94927
7.80163
Skewness
-.070
.085
.320
.095
.475
.451
.768
1.131
.593
Kurtosis
.109
-.145
.617
-.212
.117
.880
.658
1.357
.091
Tabela 3 – Utvrđivanje razlika na osnovu T-testa za nezavisne uzorke
Levene's
Test for
Equality
AIDGKR
AIDHBA
AIDHKO
MKRGJ
MKRL
MK3HA
MV10m
MV20m
MV60m
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
Eq. var. ass.
Eq. var. not ass
95% Confidence
Interval of the
t-test for Equality of Means
F
Sig.
t
df
Sig.2-
.200
.655
.033
.857
.163
.687
1.22
.270
3.36
.068
.200
.655
1.91
.168
.541
.463
.113
.738
-.94
-.94
-1.85
-1.85
-2.91
-2.91
8.32
8.32
5.39
5.39
8.08
8.08
-7.896
-7.896
-7.693
-7.693
-38.07
-38.07
192.00
175.81
192.00
185.89
192.00
188.91
192.00
175.69
192.00
171.72
192.00
188.19
192.000
185.491
192.000
190.436
192.000
191.310
.345
.345
.066
.066
.004
.004
.000
.000
.000
.000
.000
.000
.000
.000
.000
.000
.000
.000
Mean
Diff
-.61
-.61
-2.33
-2.33
-3.49
-3.49
21.77
21.77
3.95
3.95
52.36
52.36
-.24
-.24
-.34
-.34
-2.76
-2.76
Std.
Error
.65
.65
1.26
1.26
1.20
1.20
2.61
2.61
.73
.73
6.47
6.47
.031
.03
.04
.04
.07
.07
Lower
Upper
-1.905
-1.906
-4.822
-4.823
-5.861
-5.861
16.616
16.613
2.509
2.508
39.592
39.591
-.310
-.310
-.427
-.427
-2.910
-2.910
.670
.671
.154
.155
-1.12
-1.12
26.9
26.9
5.39
5.39
65.14
65.14
-.186
-.186
-.253
-.253
-2.62
-2.62
Na osnovu Tabele 3 prikazane su vrijednosti razlika između dvije aritmetičke vrijednosti varijabli,
vrijednost t –testa, kao i vrijednost signifikacije, odnosno statističke značajnosti na nivou p<0.050.
Na osnovu dobivenih rezultata uz pomoć ove metode može se konstatirati da su ostvarene
značajne statističke razlike na većini obuhvaćenih testova koji su korišteni za istraživanje. Iz ove
tabele može se konstatirati da su na antropometrijskom prostoru prisutne značajne statitstičke
razlike kod varijable masnog tkiva bedara, gdje je t = 2.914, a nivo statističke značajnosti p=0.004.
Učenice su imale veće vrijednosti sloja masnog tkiva na stomaku i krilu, ali te vrijednosti nisu na
nivou statističke značajnosti (p>0.050). U prostoru bazične motorike konstatirane su značajne
statističke razlike u svim testovima eksplozivne snage i brzine. Razlike prikazane na svim
testovima idu u korist grupe učenika, što pokazuje jedan veći nivo osnovnih sposobnosti kretanja
kod grupe učenika u poređenju sa kategorijom učenica. Na svim testiranim varijablama
eksplozivne snage, nogu, kao i brzine izvršenja kretanja, učenici su se pokazivali uspješnijima. Na
osnovu dobivenih rezultata uz pomoć metode t-testa, kojom su istraživane vrijednosti između
grupa, možemo konstatirati da je grupa učenika pokazala bolje rezultate u prostoru osnovne
motorike, dok u antropometrijskom prostoru, iako rezultati idu u korist učenica, ove izmjene
nemaju statističku vrijednost. U dosadašnjim istraživanjima drugih autora konstatirane su slične
izmjene kada se radi o upoređivanju između grupa učenica i učenika ovog doba. Generalni
zaključak jeste da ovo još jednom pokazuje značaj koji ima sportska aktivnost kod mladih, tako da
se ne samo osigurava bolji tjelesni rast i razvoj, nego i način da se kod mladih utječe na razvoj
sposobnosti kretanja. Sposobnost dobrog kretanja ima važnu ulogu ne samo u realizaciji sportskih
zadataka nego i u realizaciji svakodnevnih životnih aktivnosti.
43
4. ZAKLJUČAK
Zaključci iz ovog istraživanja kod učenika dvanaestogodišnjeg doba pokazuju da moramo biti
pažljivi u slučaju implementiranja fizičkih aktivnosti. Ovaj rad je potvrdio da postoje razlike što se
tiče eksplozivne snage i brzine između učenika i učenica kod ovog uzrasta. Tretirane sposobnosti
su jedne od osnovnih sposobnosti koje su obuhvaćene na realiziranju većine sadržajnih programa
kod ovog uzrasta. Zbog ovog razloga moramo obratiti pažnju da njihova primjena bude odvojena i
da se prilagodi relevantom uzrastu. Jedno tačno programiranje koje je osnovano na spolnim
karakteristikama za relevantnu grupu uzrasta je neophodno da bi smo osigurali da procesi
transformacije budu u pozitivnom smjeru. Na osnovu prethodno izloženog možemo konstatirati
da se na jednom od parametara masnog tkiva pojavila razlika koja je statistički značajna i da su se
u svim testovima eksplozivne snage i brzine pojavile statistički značajne razlike u korist grupe
učenika.
5. LITERATURA
1. Anastasovski, A. (1981). Uporedna analiza antropometrijskih i motoričkih dimenzija
kod učenika, sportista i ostalih. Srbija: Fizička kultura 4, (96-108).
2. Bala, G. (2006). Distribucija generalnog faktora motorike kod dece. Novi Sad:
Pedagoška stvarnost 52, (7-8).
3. Bratić, M., Đurašković, R., Ranđelović, J. (2001). Morfološki i funkcionalni status
školske dece i dece džudista. Beograd.
4. Despot, A., Viskić-Štalec, N. (1983). Razlike među dvanaestogodišnjim učenicima i
učenicama u nekim konativnim, morfološkim i motoričkim osobinama. Kineziologija
15, (63-67).
5. Fratrić, F., Starovlah, M. (2009). Razlike u funkcionalnim i motoričkim sposobnostima
između mladih fudbalera, košarkaša i odbojkaša. Sport Mont 18-20(6), (495-503).
6. Kalentić, Ž., Cvetković, M., Obradović, J. (2008). Razlike u eksplozivnoj snazi nogu
između dece koja se bave i ne bave fudbalom. Sport Mont 15-17(6), (534-538).
7. Pavlović, R., Marković, S., Branković, N., Kocić, J. (2008). Razlike motoričkog
statusa dječaka i djevojčicapredpubertetskog uzrasta. Fizička kultura - Skopje 36(2),
(202-204).
8. Vučković, G., Radovanović, D. (2011). Razlike morofloškog statusa sportista i
nesportista srednjoškolskog uzrasta. Sport Mont. 25-27(8), (280-285).
9. Delaš, S., Miletić, A., Miletić, Đ. (2008). Facta Universitatis. Physical Education and
Sport 6(1), (31 – 39).
10. Katić, R., Pavić, R., Cavala, M. (2013). Quantitative sex differentations of motor
abilities in children aged 11-14. Collegium Antropologicum, 37(1), (81-86).
Korespondencija:
Fatmir Pireva
GIZ Office
Anton Cetta Srt. 1
10000 Pristina R.Kosovo
Email: [email protected]
44
Ivan Anastasovski
Lenče Aleksovska -Veličkovska
Naser Ajdini
Nedžad Vuk
UDK 796:343.352]
UTJECAJ REZIDENCIJALNOG STATUSA GRAĐANA NA STAVOVE O KORUPCIJI
U SPORTU I SPORTSKIM ORGANIZACIJAMA
Izvorni naučni rad
Sažetak
Različiti su stavovi i razmišljanja ljudi o svim društvenim sferama, kako o edukaciji, kulturi,
politici, ekonomiji, tako i o sportu i sportskim organizacijama. Cilj ovog rada je ispitati utjecaj
rezidencijalnog statusa građana Makedonije kao faktora interesiranja za sport i sportske
organizacije, te korupciju u istim. Uzorak ispitanika čini 413 građana iz raznih gradova
Makedonije, ravnomjerno obuhvaćenih iz urbanog i ruralnog dijela države, te ravnomjerno
raspoređenih uzrasnih kategorija ispitanika. Ispitivanje je provedeno upitnikom sastavljenim iz 6
sociodemografskih i 23 suštinske varijable koje obrađuju problem korupcije u sportu i sportskim
organizacijama. Rezultati istraživanja doveli su do zaključka da postoji statistički značajna razlika
između građana urbane i ruralne sredine po pitanju korupcije u sportu i sportskim organizacijama.
U procesu promjene svijesti, bez obzira na rezidencijalni status, mora se nametnuti institucionalna
aktivnost za uklanjanje korupcije, kao i više pozitivne propagande za sport i sportske organizacije.
Ključne reči: sport, sportske organizacije, stavovi, građani, korupcija.
INFLUENCE OF RESIDENTIAL STATUS OF CITIZENS ON THEIR ATTITUDE
TOWARDS CORRUPTION IN SPORTS AND SPORT ORGANIZATIONS
Original scientific work
Summary
People have different attitudes and thinking towards all of the social spheres, such as education,
culture, politics, economics, and sports and sports organizations. The aim of this paper is to
examine the impact the residential status of the citizens of Macedonia has as a factor of interest in
attitudes towards corruption in sports and sports organizations. The sample was comprised of 413
people from various cities of Macedonia, evenly covering the urban and rural areas of the state,
and different age categories.. The survey was conducted through a questionnaire composed of 6
social demographic and 23 core demographic variables that deal with the problem of corruption in
sports and sports organizations. The research results have led to the conclusion that there is a
statistically significant difference between the citizens of urban and rural areas in terms of
corruption in sports and sports organizations. Regardless of the residential status, in the process of
changing consciousness towards this problem, efforts must be imposed on institutional action to
curb corruption, as well as more positive propaganda for sports and sports organizations .
Key words: sport, sports organizations, opinons, citizens, coruption
45
1. UVOD
Ljudi u svom životu imaju lične stavove i razmišljenja od raznim društvenim sferama kako o
edukaciji, kulturi, politici, ekonomiji, tako i o spotu i njegovom djelovanju. O ovim temama se
veoma malo priča i piše na prostoru Balkana, te građani nemaju neka veća saznanja o tome, ali svi
imaju neke određene stavove prema sportu i sportskim organizacijama. Ne možemo govoriti o
čovjeku samo kao ljubitelju sporta već moramo otvoriti i temu šta znači njegov određeni stav
prema sportu, a pri tome koristiti i naučne metode koju su nam na raspolaganju. Veliki broj
pojedinaca može imati stav prema istim objektima, a da se njihovi stavovi međusebno razlikuju.
Ispitujući stavove, treba se voditi računa o takvim razlikama, jer stavovi prema istim objektima
nisu jednaki po svojoj strukturi. Oni se mogu razlikovati s obzirom na: diskreciju, složenost,
ekstremnost, usklađenost, dosljednost, snagu stava i otvorenost stava. Korupcija je svaki oblik
zloupotrebe vlasti radi lične ili grupne koristi koja je prisutna u svim društvima, nezavisno u
privatnom ili javnom sektoru. Kako bi je sada definirali u sportu? Da li to postoji i u sportu? Na ta
pitanja svi oni koji se zanimaju za sport i za pitanja koja su povezana sa sportom moraju dati
odgovore. Korupciju treba smanjiti u sudstvu, politici, zdravstvu, lokalnoj samoupravi, javnoj
upravi, državnoj upravi, obrazovanju, ali i u sportu (Anasasovski, 2013). Iako je ovo klasifikacija
općih stavova o razlikama između istog objekta tu možemo sasvim odlučno govoriti i o dimenziji
stavova o sportu i sportskim organizacijama. Zato ovim radom ispitujemo utjecaj rezidencijalnog
statusa građana Makedonije po pitanju korupcije u sportu i sportskim organizacijama i njhovo
opće inetresiranju o sportu i sportskim organizacijama. Konkretnije rečeno, sport je izraz jednog
društva, sa svim njegovim formama i svim negovim kontradiktornostima koje on nosi. Sport je
podsistem, oblast u svakom društvu, što znači da je on dio globalnog poretka u široj društvenoj
cjelini. Pitanja o kulturnom konfliktu i međunacionalnoj toleranciji polako ali sigurno su se
preselili u političke i javne debate u evropskim zemljama. To je posebno izraženo u postkonfliktnim društvama, ili onim koja su stradala do nedavno u građanskim ratovima.
(Anastasovski, Aleksovska, 2011). Zastupnici i stručnjaci u sportskim organizacijama debatirali
su o rastućim dugovima sportskih klubova, slučajevima korupcije i mogućim pravnim sankcijama
na javnom saslušanju Odbora za kulturu i i edukaciju na temu „Igranje po pravilima: finansijski
fair play i borba protiv korupcije u sportu“. Stručnjaci su se jednoglasno složili da bi EU institucije
trebale preuzeti vodstvo u promoviranju transparentnosti, te bi trebale intenzivirati borbu protiv
korupcije, namještanja mečeva, kao i klađenja, što sada predstavlja ozbiljne probleme ne samo u
Evropi nego i u svijetu. Štetne posljedice korupcije u sportu su dvostruke. Osim finansijskog
aspekta, tj. opasnosti od neracionalnog i nelegalnog trošenja javnih resursa, pojava korupcije u
sportu, s obzirom na popularnost ove djelatnosti i na prepoznati javni interes njenog unapređenja,
može imati nagativan efekat po društvo u cjelini. Na međunarodnom planu pitanje integriteta u
sportu i borbe protiv korupcije u ovoj oblasti tek u posljednje vrijeme su počela dobivati
sveobuhvatniji tretman. U Evropskoj uniji prvi korak u tom pravcu bilo je donošenje Bijelog
papira u sportu 2007. godine (Commission of the European Communities, White Paper On Sport).
Ovaj dokument prepoznao je ključne prijetnje savremenom sportu u zemljama članicama, među
kojima su i korupcija i pranje novca. EU je na osnovu prethodno sprovedenih analiza preduzela i
niz drugih aktivnosti koje se odnose na povećanje integriteta u sportu, zaključeno s naporima
Evropskog savjeta da krajem 2012. godine usvoji zaključke protiv namještanja mečeva. Predmet
ovog rada je utjecaj rezidencijalnog statusa građana Republike Makedonije o korupciju u sportu i
sportskim organizacijama. Cilj rada je da se uveća broj naučnih saznanja o utjecaju rezidencijalnih
parametara faktora za korupciju građana i njihovo interesiranje za sport i sportske organizacije.
2. METOD RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika u ovom radu je 413 građana iz raznih gradskih područja u Makedoniji, sa time
šta smo vodili računa oko obuhvatanja urbanog i ruralnog dijela države i o svim uzrasnim
kategorijama.
46
2.2. Uzorak varijabli
Za ovo istraživanje napravljen je anketni upitnik sociodemografskih karakteristika koji je
sadržavao 29 pitanja (indikatora). Uzorak varijabli činilo je 6 sociodemografskih i 23 suštinske
varijable koje obrađuju problem korupcije u sportu i sportskim organizacijama, čime smo
obuhvatili cjelokupan cilj ovog istraživanja.
2.3. Metod obrade podataka
Za obradu podataka korištene su prikladne statističko-matematičke procedure, gdje je na osnovu
krostabulacije izvršena procjene rezidencijalnog statusa, numerički po frekvencijama (f) ili
procentualno (%), i same varijable koje definiraju rezidencijalni status , isto tako po frekvencijama
(f) i procentualno (%). Na osnovu Hi-kvadrat testa izvršena je analiza razlika urbanog i ruralnog
stanovništva u odnosu na njihove stavove. Analiza je urađena u statističkom paketu SPSS 17.0.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Analiza ja urađena samo za one tabele gdje ima statističke značajnosti kod rezidencijalnog statusa.
Rezidencijalni status ispitanika, kao naša teorijska zamisao, može imati utjecaj na interesiranje za
sport i sporske organizacije naših građana i samim tim utvrdili smo dvije različite grupe građana:
urbana sredina (oni koje žive u gradu) i ruralna sredina (oni koje žive na selima). U navjeċem
dijelu varijabli nema nekih bitnih razlika za interesiranje o sportu i sportskim organizacijama u
Makedoniji. Zbog tih razloga samo su prikazane one tabele gdje postoji statistička razlika između
urbanog rezidencijalnog i ruralnog rezidencijalnog statusa.
Tabela 1 - U kojem sportu i sportskim organizacijama u Makedoniji ima najviše korupcije?
SVKSPK
Grad
Selo
Ukupno
Kos.
Ruk.
Fud.
Odb.
Pliv.
B.V.
Atl.
D,S.
3
3
58
2
1
3
3
4
3,90%
3,90%
75,32%
2,60%
1,30%
3,90%
3,90%
5,19%
24
35
256
4
6
3
0
8
7,14%
10,42%
76,19%
1,19%
1,79%
0,89%
0,00%
2,38%
27
38
314
6
7
6
3
12
6,54%
9,20%
76,03%
1,45%
1,69%
1,45%
0,73%
2,91%
Na osnovu analize za pitanje “U kojem sportu i sportskim organizacijama u Makedoniji ima
najviše korupcije?” (Tabela 1), rezultati ukazuju da od ukupnog broja ispitanika (N=413), 314
stanovnika i urbanog i ruralnog dijala je mišljenja da je fudbal sport u kojem je korupcija najviše
zastupljena uz procentualni omjer onih koji žive u gradu (75,3 %) i oni koji žive na selu (76,9 %).
Značajno je spomenuti da 35 stanovnika ruralnih dijelova (10,42%) misli da u rukometu postoji
korupcija. Građani koji žive u urbanim dijelovima misle da plivanje kako sport ima najmanje
korupcije (1,3 %), dok su stanovnici ruralnih dijelova mišljenja da je atletika sport u kojem ima
najmanje korupcije (0 %). Tabela 2 prikazuje razlike rezidencijalnog statusa građana i njihovih
stavova o korupciji u sportu i sportskim organizacijama, koje su provjerene na osnovu vrjednosti
χ2 testa, a koja iznosi 23,539 i statistički je značajna (p= 0,001), tj. signifikantnost je manja od
0,050.
Tabela 2 – Razlike rezidencijalnog statusa građana i njihovih stavova o korupciji u sportu i sportskim
organizacijama
Value
df Asymp. Sig. (2-sided)
Pearson Chi-Square
23,539(a) 7
,001
Likelihood Ratio
20,045
7
,005
Linear-by-Linear Association
12,058
1
,001
N of Valid Cases
413
47
Na osnovu analize za pitanje “U koju sportsku organizaciju imate najveċe povjerenje?” (Tabela 3),
utvrđeno je da najveċi dio onih koji žive u urbanim (N=23 - 29,8%) i onih koji žive u ruralnim
djelovima (N=140 - 41,6%) imaju najveċe povjerenje u Košarkaški savez Makedonije (KFM),
dok 6,4 % onih koji žive u urbanim i 2,3% onih koji žive u ruralnim dijelovima imaju najmanje
povjerenja u Odbojkarški savez Makedonjie (OFM). Od ukupnog broja ispitanika, njih 64 je
odgovorilo da ima povjerenje u Fudbalski savez Makedonije (FFM), od čega iz urbane sredine 14
stanovnika (18,18%) i ruralne sredine 50 ispitanika (14,88%). Ukoliko uporedimo stavove građana
„U kojem sportu i sportskim organizacijama u Makedoniji ima najviše korupcije?“, gdje je 314
ispitanika stava da je fudbal najkorumpiraniji sport, u odnosu na drugi stav „U koju sportsku
organizaciju imate najveċe povjerenje?“ gdje veoma mali broj ispitanika (N=64) ima povjerenje u
Fudbalski savez, možemo zaključiti da je prvi stav potvrđen i da je fudbal sport u kojem je
korupcija najviše zastupljena. Tabela 4 prikazuje razlike rezidencijalnog statusa građana i stava o
povjerenju u sportske organizacije gdje vrjednost χ2 testa iznosi 20,334 i statistički je značajan (p
= 0,002), tj. signifikantnost je manja od 0,05., što ukazuje da postoji statistički značajna razlika
između urbanog i ruralnog stanovništva u Makedoniji u odnosu na dati stav. Radi drugačijeg uvida
u dobivene rezultate (Grafikon 1), izvršili smo i grafičko prikazivanje rezultata stava „U koju
sportsku organizaciju imate najveċe povjerenje?“.
Tabela 3 - U koju sportsku organziaciju imate najveċe povjerenje?
KSFND
Grad
Selo
Ukupno
KFM
RFM
FFM
OFM
PFM
BFM
D.F.
23
11
14
5
5
11
8
29,87%
14,29%
18,18%
6,49%
6,49%
14,29%
10,39%
140
70
50
8
20
12
36
41,67%
20,83%
14,88%
2,38%
5,95%
3,57%
10,71%
163
81
64
13
25
23
44
39,47%
19,61%
15,50%
3,15%
6,05%
5,57%
10,65 5
Grafikon 1 – Broj ispitanika i njihovih odgovora na pitanje „U koju sportsku organziaciju imate najveċe
povjerenje?“
Tabela 4 – Razlike rezidencijalnog statusa građana i stava o povjerenju u sportske organizacije
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Linear-by-Linear Association
N of Valid Cases
48
Value
20,334(a)
17,145
6,522
413
df
6
6
1
Asymp. Sig. (2-sided)
,002
,009
,011
4. ZAKLJUČAK
Istraživanje je obuhvatilo 413 građana iz raznih gradskih područja u Makedoniji. Rezultati ovog
istraživanja pokazali su da građani Makedonije imaju mišljenje da je fudbal sport u kojem je
korupcija najviše zastupljena (76,03%), što je potvrđeno i daljnom analizom gdje je utvrđeno da
veoma mali broj ispitanika ima povjerenje u Fudbalski savez Makedonije (FFM). To se može
zaključiti na osnovu poređenja stavova građana o korupciji i povjerenju u sport i sportske
organizacije. Građani koji žive u urbanim dijelovima misle da plivanje kao sport ima najmanje
korupcije, dok su stanovnici ruralnih dijelova mišljenja da je atletika sport u kojem ima najmanje
korupcije. Košarkaški savez Makedonije (KFM) je savez za koji građani kažu da u njega imaju
najviše povjerenja, dok najmanje povjerenja imaju u Odbojkaški savez (OFM). Od svega šta smo
dosad izložiti može se zaključiti da u procesu promjene svijesti ljudi, bez promjene njihovog
rezidencijalnog statusa, mora se nametnuti institucionalna aktivnost za uklanjanje korupcije, kao i
više pozitivne propagande za sport i sportske organizacije. Ujedno treba se prakticirati
interdisciplinarni pristup kako bi se integrirala sva naučna saznanja iz više oblasti koje su
povezane sa ovim fenomenom kao što su: sociologija, psihologija, sportsko pravo, sportska
žurnalistika itd., te da se ovakvi fenomeni prouče što dublje.
5. LITERATURA
1. Anastasovski, A., Anastasovski, I. (2001). Nasilstvo, sport i kultura. Skopje:
Univerzitetska štamparija „Kiril i Metodij“.
2. Anastasovski, I. (2003): Sportski način na živenje. Kumanovo: „Grafos“.
3. Anastasovski, I., Nanaev, L., Klimper, I. (2009). Prevencija i represija na nasilstvo na
fudbalskime stadioni. Skopje: Fudbalska federacija na Makedonija, Fleksograf
4. Anastasovski, I., Stojanoska, T. (2010). Nasilstvo, agresija i sport. Skopje: FFK,
Fleksograf.
5. Anastasovski, I., Aleksovska, B.L. (2011). Vrednostite i granicite na sportot bazirani na
socijalni intervenci vo post-konfliktni opštestva. Dorjan: Stručno-naučna debata, FUSM.
6. Anastasovski, I., Nanev, L. (2011). Sport i pravo. Skopje: FFK, Fleksograf.
7. Anastasovski, I., Nanev, L., Kazimi, A., Momorovski, P., Pavlov, G. (2012). Sport kao
faktor za tolerancija, zaedništvo i počituvanje. Skopje: GI GLOBAL, Art&Art Studio.
8. European Commission, Communication From The Commission to the European
Parliament, the Council, the Economic, and social Committee and the Committee of the
Regions (2012). Towards a more comprehensive European framework for online
gambling.
9. Jovanović, P. (2004). Anatomija korupcije. Beograd: Transparency International Serbia.
10. Rouz-Ejkerman, S. (2006). Ekonomija korupcije. Beograd: Međunarodni zbornik
„Službeni glasnik“.
11. Vuković, S. (2007). Tranzicija i korupcija. Beograd: Institut drušvenih nauka.
Korespondencija:
Vuk Nedžad
Alekse Šantića br.4, 88104 Mostar, BiH,
mob.+387 61/726-021,
e-mail: [email protected]
49
Fatmir Pireva
Ardita Pireva
Shemsedin Vehapi
UDK 796.012.23-057.874
FAKTORSKA STRUKTURA I RELACIJE DIMENZIJE FLEKSIBILNOSTI KOD
UČENIKA MUŠKOG SPOLA ČETERNAESTOGODIŠNJEG DOBA
Izvorni naučni rad
Sažetak
Uzorak ispitanika je činilo 70 učenika četrnaestogodišnjeg doba, na kojima je izvršeno testiranje 5
motoričkih testova, koji se odnose na dimenziju fleksibilnosti. Glavni cilj ovog istraživanja bio je
utvrditi povezanost između testova koji mjere ovu dimenziju, kao i određivanje latentne strukture
dimenzije fleksibilnosti. Pomoću korelacione metode i faktorske analize potvrđeno je da postoji
značajna povezanost skoro između svih testova. U okviru latentne strukture ekstrahirana su dva
latenta faktora istraživane dimenzije. Utvrđivanje postojanja ovih faktora omogućava difereciranje
i prilagođavanje vježbi koje se trebaju orijentirati na razvoj određene latentne dimenzije koja je
odgovorna za nivo manifestacije fleksibilnosti.
Kjučne reči: fleksibilnost, faktorska analiza, relacije.
FACTOR STRUCTURE AND RELATIONS OF FLEXIBILITY DIMENSION AT MALE
STUDENTS FOURTEEN YEARS OLD
Original scientific work
Summary
The sample consisted of 70 students fourteen years old, at which the test was performed in 5 motor
skills tests, which are related to the dimension of flexibility. The main objective of this study was
to determine the association between tests that measure this dimension, as well as determining the
latent structure of the dimensions of flexibility. Using the method of correlation and factor analysis
was confirmed that there a significant correlation between almost all tests. Within the latent
structure was extracted two factors investigated Latenta dimensions. Establishing the existence of
these factors allows difereciranje and adapting exercises that need to focus on developing certain
latent dimensions responsible for manifestation level of flexibility.
Key words: flexibility, factor analysis, relations.
1. UVOD
Fleksibilnost se definira kao slobodni opseg pokreta u jednom ili više zglobova (Holand, 1968;
Alter, 1988) ili kao pokretljivost, sloboda pokreta ili mogući opseg pokreta u pojedinom zglobu,
skupini zglobova ili cijelom tijelu (Pećina, 1992). Jedna od osnovnih karakteristika fleksibilnosti je
njena specifičnost, tj. opseg pokreta je različit za svaki zglob, a fleksibilnost također ovisi i o
pokretu (statici i dinamici). Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994; Verheijen,
1997) da je optimalno razvijena fleksibilnost jedan od preduvjeta maksimalnog ispoljavanja
koordinacije, preciznosti i brzine izvođenja motoričkih zadataka. Test seat and reach je test kojim
procjenjujemo fleksibilnost stražnje lože i donjeg dijela leđa (Baumagartner i Jackson, 1995). Test
seat and reach može se naći u mnogim baterijama testova jer se pretpostavlja da sportisti sa boljom
razinom fleksibilnosti stražnje lože (hamstingsa) i donjeg dijela leđa imaju manju vjerovatnost da
će imati problema se bolovima u donjem dijelu leđa i manju vjerovatnost od ozljede mišića
50
stražnje lože i donjeg dijela leđa. Gipkiji, tj. fleksibilniji sportsi treniraju i igraju ekonomičnije i
racionalnije, uz manju mogućnost ozljeđivanja (Vučetić i sar., 2003).
1.1. Hipoteze istraživanja
H1-Očekuje se da postoji značajna korelacija između testova fleksibilnosti.
H2-Očekuje se da će doći do ekstrahiranja dva latentna faktora dimenzije fleksibilnosti.
2. METOD RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika u ovom istraživanju obuhvata 70 učenika muškog spola, četernaestogodišnjeg
doba, Osnovne škole ,,Vëllëzrit Frashëri” u Ljipjanu. Na dan mjerenja svi učenici su bili sposobni
za test, a testiranje je izvršeno u sportskoj dvorani. Temperatura zraka je bila optimalna i učenici
su nosili sportsku odjeću.
2.2. Uzorak varijabli
Dimenzija fleksibilnosti je pokrivena sa 5 testova koji uglavnom mjere fleksibilnost donjih
ekstremiteta.
1. Pretklon tijela u sjedećoj poziciji sa nogama udaljenim na stranu----------------------------MNTN
2. Iz ležećeg stava na leđima, podizanje na obje noge-----------------------------------------MDONLP
3. Ležeći stav na leđima i podizanje jedne noge prema gore (desna)-------------------------MD1NLP
4. Iz ležećeg stava na rebrastoj poziciji i podizanje gornje noge prema gore (desna)-------MDNRP
5. Ležeći stav na stomaku i podizanje noge prema nazad (desna)------------------------------MDNLS
3. REZULTATI I DISKUSIJA ISTRAŽIVANJA
U Tabeli 1 prikazani su deskriptivni parametri na osnovu kojih se može doći do zaključka da je na
svim testovima ostvarena normalna raspodjela rezultata i da su sve vrijednosti skewneesa manje
od 1. Na svim testovima, osim testa MD2NLP, te vrijednosti imaju negativnu asimetriju. Ukoliko
posmatramo vrijednosti kurtosisa, najveća heterogenost se pojavila na testu MD1NLP, gdje je
vrijednost 0.507.
Tabela 1 - Deskriptivni statistički parametri varijabli
Varijabla
N
Min
Max
Mean
SD
Varianca
Skewnees
Kurtosis
MNTN
MD2NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
70
70
70
70
70
81.00
83.00
80.00
70.00
34.00
128.00
146.00
122.00
118.00
70.00
102.7714
111.5714
105.0000
93.3571
54.3571
9.9872
12.2800
7.8758
9.2549
7.5316
99.744
150.799
62.029
85.653
56.726
-.349
.474
-.276
-.305
-.212
-.178
.400
.507
.051
-.387
U Tabeli 2. se primjećuje visoka statistička povezanost na nivou probabiliteta 0.01 između svih
testova fleksibilnosti, osim varijable fleksibilnosti noge nazad, koja nije pokazivala povezanost sa
prve dvije varijable, što nas može dovesti do zaključka da tjelesna skeletna konstrukcija
ograničava pokretljivost podizanja noge nazad. Najveću povezanost je pokazivala varijabla
fleksibilnosti podizanja jedne noge naprijed sa sljedećim varijablama: sklapanje tijela naprijed
(0.558), podizanje obje noge (0.516) i podizanje (proširenje) jedne noge na rebrastom položaju sa
koeficijentom (0.519). Iako varijable pripadaju motoričkim sposobnostima jednog faktora
51
fleksibilnosti, one hipotetički upozoravaju na postojanje dvije latentne dimenzije koje ćemo
potvrditi putem faktorske analize.
Tab. 2.- Povezanost varijabli fleksibilnosti
Varijabla
MNTN
MD2NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
MFTPAR
1.000
.322**
.558**
.401**
.147
MFK2KE
MFN1KL
MFA1KA
MFSH1K
1.000
.516**
.341**
.068
1.000
.519**
.253*
1.000
.468**
1.000
** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
* Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).
U Tabeli 3 izračunati su komunaliteti varijabli (h2), odnosno veličina objašnjene varijanse
fleksibilnosti. Kao što se vidi, veličina komunaliteta je relativno visoka izuzev varijable:
fleksibilnost pretklona naprijed, čija se dimenzija karakterizira sa prosječnom vrijednošću (0.572).
Tabela 3 - Komunaliteti varijabli
MNTN
MD2NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
Iniciali
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
H2
.572
.625
.752
.720
.868
Iz tabele karakterističnih korijena (Tabela 4) vidi se da su izolirana dva značajna karakteristična
korijena koji objašnjavaju 70.72% zajedničke varijabilnosti sistema varijabli. Ovo podrazumijeva
da imamo dva latentna faktora u prostoru dimenzije fleksibilnosti.
Tabela 4 - Glavni karakteristični korijeni
Comp.
MNTN
MD2NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
Total
2.495
1.041
.670
.429
.364
%ofVarice
49.905
20.824
13.394
8.588
7.289
Cumulati%
49.905
70.729
84.123
92.711
100.000
Total
2.495
1.041
%ofVariane
49.905
20.824
Cumulati%
49.905
70.729
Total
2.272
1.606
Na matrici glavnih komponenti (Tabela 5), može se primjetiti da su prve četiri varijable u prostoru
fleksibilnosti realizirale visoke projekcije na prvoj glavnoj komponenti sa koeficijentom od 0.647
do 0.844, tako da ova komponenta uzima karakteristike općeg faktora fleksibilnosti, ili
karateristika faktora pokretljivosti tijela, kao što su: MFTPAR , MFN2KE , MFN1KL i MFA1KA.
Na drugom faktoru veliku projekciju ima varijabla fleksibilnosti sa podizanjem noge nazad
ležećeg stava na stomaku, sa vrijednošću 0.793. Na drugoj komponenti, koja obuhvata 20.824
opće varijanse, definira se varijabla podizanja noge nazad sa visokom projekcijom.
52
Tabela 5 - Glavne komponente
Varijabla
MNTN
MD2NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
Faktor 1
.713
.647
.844
.785
.488
Faktor 2
-.252
-.455
-.197
.321
.793
S ciljem razjašnjenja projektiranja faktora među varijablama je realiziran obrt sistema pomoću
metode rotacije “Direct oblimin“. Na matrici paralelnih projekcija (Tabela 6) veće projekcije su
realizirane na provom Oblimin faktoru, a to su sljedeće varijable: fleksibilnost sa obje noge
(MFN2KE, 0.819), fleksibilnost na jednoj nozi naprijed (MFN1KL, 0.812) i fleksibilnost sa
nagibom tijela naprijed (MFTPAR, 0.742). Prvi faktor može se definirati kao faktor fleksibilnosti
tijela naprijed. U drugom faktoru visoke projekcije realizirane su u sljedećim varijablama:
fleksibilnost noge bočno sa vrijednostima koeficijenta (MFA1KA, 0.626) i fleksibilnost noge
naprijed (MFSH1K, 0.956). Ovaj faktor, na osnovu realiziranih projekcija, možemo interpretirati
kao faktor fleksibilnosti donjih ekstremiteta nogu bočno i nazad.
Tabela 6 - Matrica paralelnih projekcija
Varijabla
MNTN
MD2NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
Faktor 1
.742
.819
.812
.429
-.116
Faktor 2
.050
-.171
.156
.626
.956
Matrica strukture u Tabeli 7 sadrži ortogonalne projekcije varijabli na faktoru, što znači da
pokazuju samo veličinu korelacije varijable na faktoru. Struktura ove matrice se ne mijenja mnogo
od matrice povezanosti, što pokazuje da su faktori stabilni.
Tabela 7. - Matrica strukture
MNTN
MD21NLP
MD1NLP
MDNRP
MDNLS
Faktor 1
.755
.773
.854
.596
.138
Faktor 2
.248
.047
.372
.741
.925
Na interkorelativnoj matrici motoričkih oblimin faktora fleksibilnosti (Tabela 8) možemo vidjeti
da je korelacija između dva faktora niska i da se radi o dva faktora koji su relativno međusobno
neovisni.
Tabela. 8.- Matrica povezanosti faktora
Faktor 1
Faktor 2
Faktor 1
1.000
.267
Faktor 2
.267
1.000
53
4. ZAKLJUČAK
Ovo istraživanje je potvrdilo da postoje značajne povezanosti između testova fleksibilnosti, ali
istovremeno postoje i latentni faktori od kojih zavisi nivo manifestiranja rezultata u slučaju
postojanja određenih pokreta sa maksimalnim amplitudama. Potvrđivanje postojanja ovih faktora
omogućava diferencijaciju i prilagođavanje vježbi koje trebaju biti orijentirane na razvoj određenih
latentnih dimenzija koje su odgovorne za nivo manifestiranja fleksibilnosti. Na osnovu dobivenih
rezultata konstatiramo sljedeće:
H1: U potpunosti je potvrđena, jer su se pojavile značajne korelacije između testova fleksibilnosti.
H2: U potpunosti je potvrđena, jer su se na ovom uzrastu i uzorku testova ekstrahirala dva latentna
faktora dimenzije fleksibilnosti.
5. LITERATURA
1. Alter, M.J. (1996). Science of flexibility 2nd edition. Human Kinetics.
2. Jones, C.J., Rikli, R.E., Max, J., Noffal, G. (1998). The reliability and validity of a
chair sit-and-reach test as a measure of hamstring flexibility in older adults. Research
Quarterly for Exercise & Sport. 69 (4), (338-343).
3. Kurz, T. (1994). Streching scientifically a guide to flexibility training. USA: Stadion,
Island Pond.
4. Agrež, F. (1975). Kanonička relacija mera fleksibilnosti i prostora ostalih motoričkih
sposobnosti. Kineziologija 1-2, (113-122).
5. Gajić, M. (1980). Fazni karakter razvoja motorike. Fizička kultura 1, (11-15).
6. Gajić, M., Kalajdžić, J. (1986). Promene koordinacije, eksplozivne snage i gipkosti u
periodu ontogeneze od 11 – 14 godina. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture.
7. Fleishman, E. A. (1964). The Stucture and Measurement of Physical Fitness. New
York: Prentice hall.
8. Kalajdžić, J. (1987). Promene gipkosti u periodu ontogeneze od 11 – 14 godina.
Fizička kultura 2, (61-68).
9. Kalajdžić, J., Cvetković, M. (2007). Dinamika razvoja gipkosti dece od 11 – 15
godina. Novi Sad: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.
10. Kurelić, N., Momirović, K., Stojanović, M., Šturm, J., Radojević Đ., Viskić-Štalec N.
(1975). Struktura i razvoj morfoloških i motoričkih dimenzija omladine. Beograd:
Institut na naučna istraživanja, FFV.
11. Malacko, J., Doder, D. (2008). Tehnologija sportskog treninga i oporavka. Novi Sad:
Pokrajinski zavod za sport.
12. Zaciorski, V. M. (1975). Fizička svojstva sportiste. Beograd: Savez za fizičku kulturu
Jugoslavije.
Korespondencija:
Fatmir Pireva
GIZ Office
Anton Cetta Srt. 1
10000 Pristina R.Kosovo
Email: [email protected]
54
Faris Rašidagić
Almir Mašala
UDK 796.015.8:005]
MENADŽMENT SPORTSKOG REZULTATA
Stručni rad
Sažetak
Istraživanje je organizirano sa namjerom da se utvrdi postojanje menadžmenta sportskog rezultata
na takmičenjima. Specifičan primjer komercijalizacije sportskog rezultata je ponašanje sportiste,
skakača sa motkom Sergeja Bupke (Sergій Bubka), rođenog 4. decembra 1963. godine, koji je na
svakom takmičenju, u cilju osvajanja nagrade te promoviranja tog takmičenja na kojem je trenutno
učestvovao, podizao letvicu za par centimetara iznad dotadašnjeg rekorda i isto tako par
centimetara niže od visine koju on može realno preskočiti. Na taj način je mogao očekivati
značajne prihode od nagrada koje su se na tim takmičenjima dodjeljivale, dok su istovremeno i
organizatori mogli očekivati više prihoda od prodaje ulaznica i sigurno kvalitetnije takmičenje u
cjelosti. Podaci o tretiranom području pronalaženi su u odgovarajućoj literaturi, kao i
informacijama postavljenim na međunarodnim sajtovima ili web stranicama koje tretiraju oblast
atletskog sporta.
Ključne riječi: menadžment sportskog rezultata, utjecaj sportskog rezultata na prihode,
komercijalizacija sporta
MENAGMENT OF SPORTS RESULTS
Expert work
Summary
The study was organized with the intent to identify the main characteristics of sports results
management in competitions. A specific example of the commercialization of sports results is the
behavior of pole vaulter Sergey Bupka (Sergій Bubka) who was born 4th December 1963, who
has, in every competition, with the intention of winning the prize and promotion of the
competition he currently participated in raised the bar for a couple of inches above from the
previous record, and also a couple of inches below the level that he can really jump. This way, he
could expect significant revenues from awards that were granted in these competitions, while at
the same time the organizers could expect more revenue from ticket sales and certainly better
competition entirely. Data on the treated area (was being searched for in the relevant literature
relevant literature as well as the information set out on international sites or sites that that are
concerned with athletics.
Key words : management of sports results , sports results impact on the income,
commercialization of sport
1. UVOD
Kao rezultat komercijalizacije sport koji je imao dugačku nekomercijalnu istoriju postao je
ozbiljan biznis. Mišljenja o tome kako komercijalizacija konkretno utječe na sport veoma su
podijeljena (Edwards i Skinner, 2009). Nekoliko je faktora koji su doprinijeli razvoju
komercijalizacije u sportu a mogu se klasificirati prema sljedećem: težnja ka sportskom spektaklu,
razvoj tehnologija, povećanje konkurencije, postizanje rekorda i profesionalizacija menadžmenta
55
(rukovodnog kadra) u sportu. Posmatrajući komercijalizaciju u smislu da je ohrabrila (opravdala)
pojavu dopinga u sportu, namještanje utakmica, razvoj igara na sreću, možemo je smatrati
negativnom, a sa druge strane na komercijalizaciju možemo gledati kao na pokretačku snagu
sporta koja vodi ka popularnom „brže, bolje, više“. Najveću zabrinutost koju uzrokuje
komercijalizacija sporta je postavljanje ekonomskih razloga kao prioritet, a pritom zanemarujući
sport kao društveno-obrazovnu ili kulturnu aktivnost. Proces komercijalizacije (Nešić, 2005)
pokazao je sportistima i sportskim organizacijama da mogu biti tržišno orijentirani, odnosno da
mogu početi strateški planirati određene procese, što je indirektno dovelo do povećanja kvaliteta.
Primjer komercijalizacije i menadžmenta sportskim rezultatom (Edwards i sar., 2009) možemo
posmatrati i analizirajuči karijeru najuspješnijeg skakača sa motkom Sergeja Bupke, bivšeg
sovjetskog i ukrajinskog atletičara. U svojoj karijeri osvojio je 6 uzastopnih svjetskih prvenstava u
atletici, zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1988. godine i 35 puta je postavljao svjetske
rekorde u skoku motkom (17 puta na otvorenom i 18 puta u dvorani). Prvi je atletičar koji je
preskočio visinu od 6 metara i za sada jedini koji je preskočio visinu od 6,10 metara. Trenutno drži
svjetski rekord u skoku s motkom na otvorenom sa 6,14 metara, koji je postavio 31. jula 1994.
godine u Sestrijereu i svjetski rekord u dvorani od 6,15 metara, koji je postavio 21. februara 1993.
u Donjecku. Bupka je na svakom takmičenju, u cilju osvajanja nagrade te promoviranja tog
takmičenja na kojem je trenutno učestvovao, podizao letvicu za par centimetara iznad dotadašnjeg
rekorda i isto tako par centimetara niže od visine koju on može realno preskočiti. Iako niko nikada
nije ponudio dokaz kako je upravo zbog novca Bupka polako rušio rekorde, jer je, navodno, već
ranije mogao preskočiti visinu od famoznih 6,15 metra, gdje bi po takvom postupku samo jednom
uzeo novac kojeg Međunarodna atletska federacija isplaćuje za obaranje rekorda i prekoračenja do
tada postignutih granica. Nikada nije dokazano da je Bubka nadilazio samog sebe tek zato da bi
mu bile isplaćene naknade za postizanje rekorda (mada hronologija rekorda ide u prilog ovoj
teoriji). Danas, uvažavajući savremene standarde u sportskoj organizaciji i menadžmentu,
tumačenje ovakvog Bupkinog ponašanja moglo bi se definirati kao menadžment sportskog
rezultata.
2. METOD RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Uzorak tretiran u ovom istraživanju jeste Sergej Bupka, skakač sa motkom, koji je u svojoj karijeri
osvojio 6 uzastopnih svetskih prvenstava u atletici, zlatnu medalju na Olimpijskim igrama
1988. godine i 35 puta postavljao svjetske rekorde u skoku s motkom (17 puta na otvorenom i 18
puta u dvorani).
2.2. Uzorak varijabli
Uzorak varijabli istraživanja predstavljaju rezultati Sergeja Bupke, koji je u svijet međunarodnih
atletskih takmičenja ušao 1981. učešćem na Evropskom prvenstvu u atletici za juniore, gde je
osvojio 7. mjesto. Tek je Svjetsko prvenstvo u atletici 1983. godine u Helsinkiju od značaja za
ulaz u svijet najboljih atletičara, na kojem je relativno nepoznati Bupka osvojio zlatnu medalju
skokom od 5,70 metara. Svjetski rekord je prvi put oborio skokom od 5,85 metara, 26. maja 1984.
godine, a poboljšao ga je sljedeće nedelje na 5,88 metara, a mjesec dana kasnije preskočio je 5,90
metara. Preskok od 6,00 metara desio se 13. jula 1985. u Parizu. Zlatnu medalju osvojenu u
Helsinkiju potvrdio je 1987. u Rimu, a jedino olimpijsko zlato osvojeno na Igrama u Seulu 1988.
Bupka je 15. marta 1991. u San Sebastijanu preskočio visinu od 6,10 m. Zlato osvojeno u
Helsinkiju i Rimu je odbranio na Svjetskom prvenstvu 1991. u Tokiju. Aktuelni svjetski rekord u
skoku s motkom u dvorani postavio je 21. februara 1993. u Donjecku, a svjetski rekord na
otvorenom od 6,14 metara, 31. jula 1994. u Sestrijereu. Četvrtu zlatnu medalju na svjetskim
prvenstvima osvojio je na Svjetskom prvenstvu 1993. u Štutgartu, a peto dvije godine kasnije
na Svjetskom prvenstvu 1995. u Geteborgu. Posljednju, šestu zlatnu medalju na svjetskim
prvenstvima osvojio je 1997. godine na prvenstvu u Atini. Rezultati su analizirani do okončanja
karijere - 2001. godine. Za svaki oboreni rekord definiran je i novčani iznos proistekao u obliku
nagrade na takmičenju, a za postizanje novog najvišeg rezultata.
56
2.3. Metod obrade podataka
Obrada dobivenih podataka vršena je u programskom paketu SPSS 12.0 for Windows. Za
utvrđivanje eventualne razlike između rezultata postignutih na otvorenom i u dvoranama
primijenjen je T-test za nezavisne uzorke. Dobiveni podaci predstavljeni su tabelarno i grafički, te
analizirani komparativnom metodom.
3. REZULTATI I DISKUSIJA ISTRAŽIVANJA
Analizirajući rezultate koji su postignuti i upoređujući ih sa vremenskom komponentom jasno je
vidljiva njihova progresivna povezanost. Na osnovu uvida u Tabelu 1 može se zaključiti da je
Sergej Bubka, zaista postepeno i „dozirano“, postizao obaranje novih svjetskih rekorda jer je
vidljivo da su razlike u ostvarenoj visini, a u odnosu na prethodno postignuti rekord, minimalne i
iznose po 1 cm. Maksimalno podizanje letvice u odnosu na prethodno postignuti rezultat bilo je 2
cm i to samo u jednom slučaju – Bratislava, 1988. godine. Za svaki ostvareni rezultat ostvarena je
određena dobit koja se u konačnici za svih 17 rekorda može definirati kao poslovni rezultat čija je
vrijednost u iznosu 670.000,00 USD (američkih dolara). Ova vrijednost ostvarena je u
vremenskom periodu od 26. maja 1984. godine do 31. jula 1994. godine, za obaranje ukupno 17
svjetskih rekorda na otvorenom. Da je Bupka samo jednom ili dva puta oborio svjetski rekord
ostvareni profit kretao bi se u iznosu do maksimalno 100.000,00 USD (američkih dolara).
Tabela 1 - Visina i datum postizanja rezultata na otvorenom sa nagradama
R/B
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Visina
5,85
5,88
5,90
5,94
6,00
6,01
6,03
6,05
6,06
6,07
6,08
6,09
6,10
6,11
6,12
6,13
6,14
Datum
26. maj 1984.
02. juni 1984.
13. juli 1984.
31. august 1984.
13. juni 1985.
08. juni 1986.
23. juni 1987.
09. juni 1988.
10. juli 1988.
06. maj 1991.
09. juni 1991.
08. juli 1991.
05. august 1991.
13. juni 1992.
30. august 1992.
19. septembar 1992.
31. juli 1994.
Mjesto
Bratislava
Pariz
London
Rim
Pariz
Moskva
Prag
Bratislava
Nica
Šizuka
Moskva
Formio
Malme
Dižon
Padova
Tokio
Sestrijere
Nagrada (USD)
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
U Grafikonu 1 pod nazivom Succes of Business se vidi linija uspona u novčano-poslovnom smislu
u navedenim godinama kada je sportista Sergej Bubka obarao svjetske rekorde. Poslovni uspjeh
sportiste Sergeja Bubke u periodu od 1984. godine do 1994. godine na otvorenom sa ostvarenih
30.000,00 - 50.000,00 USD (američkih dolara) označava iznos vrijednosti nagrade za oborene
svjetske rekorde tokom navedenih godina.
57
Grafikon 1 - Uspjeh u poslovnom pogledu
50000
40000
30000
20000
10000
0
0
1984
god.
1985
god.
1986
god.
1987
god.
1988
god.
1989
god.
1990
god.
1991
god.
1992
god.
1993
god.
1994
god.
U Grafikonu 2 se može vidjeti odnos količine novca koji je sportista osvojio za oborene svjetske
rekorde na otvorenom i u dvorani (odnos većih i manjih iznosa). Primjećuje se da je mnogo više
puta, tačnije 19 puta, osvajao niže nagrade od 30.000 USD u odnosu na nagrade od 50.000 USD,
koje je osvojio 16 puta (ukupno na otvorenom i u dvorani).
Grafikon 2 - Odnos između zarade na takmičenjima otvorenom/zatvorenom prostoru
50000 USD
30000 USD
Grafički prikaz broj 3, koji pokazuje rezultate ostvarene i datum ostvarenog rezultata, nam
potvrđuje konstataciju o bliskoj progresivnoj povezanosti rezultata i datuma postizanja istog.
Dakle, kako je odmicao vremenski period takmičenja tako su i rasle visine koje je Bubka
preskakao s motkom.
Grafikon 3 - Korelacija između rezultata i datuma na otvorenim takmičenjima
58
O rezultatima koji su imali sličan kontinuitet razvoja a povezani su sa dvoranskim rekordima
govori Tabela 2. Dakle, ponavlja se situacija – slučaj sa minimalnom progresijom rezultata kao i
kod prvenstava na otvorenom. Čak 11 od 18 rezultata ima progresiju za samo 1 cm. Najveća
razlika između rezultata ostvarenih kod obaranja rekorda je na takmičenju u Osaki, 1987. godine,
kada je prethodni rekord nadmašen za cijelih 6 cm.
Tabela 2 - Visina i datum postizanja rezultata u dvorani
R/B
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Visina
5,81
5,82
5,83
5,87
5,92
5,94
5,95
5,96
5,97
6,03
6,05
6,08
6,10
6,11
6,12
6,13
6,14
6,15
Datum
15. januar 1984.
1. februar 1984.
10. februar 1984.
15. januar 1986.
8. februar 1986.
21. februar 1986.
28. februar 1986.
15. januar 1987.
17. mart 1987.
11. februar 1989.
17. mart 1990.
9. februar 1991.
15. mart 1991.
19. mart 1991.
23. februar 1991.
22. februar 1992.
13. februar 1993.
21. februar 1993.
Mjesto
Vilnus
Milano
Inglvud
Osaka
Moskva
Inglvud
Njujork
Osaka
Torino
Osaka
Donjeck
Volgograd
San Sebastijan
Donjeck
Grenobl
Berlin
Lievin
Donjeck
Nagrada (USD)
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
Grafički prikaz broj 4, također potvrđuje konstataciju o bliskoj progresivnoj povezanosti rezultata
i datuma postizanja istog. Pitanje menadžmenta sportskim rezultatom usložnjava se analizom
datuma i rezultata (dvorana/otvoreno) pokazanim unutar jednog grafikona.
Grafikon 4 - Korelacija između rezultata i datuma na otvorenim takmičenjima
Kada se u grafikon istovremeno unesu rezultati osvareni na otvorenom i u dvoranama, zajedno sa
datumima ostvarenja istih, jasno je vidljiva uzajamna istovremena minimalna progresivnost. U
cilju provjere očiglednog podudaranja rasta rezultata na otvorenim i dvoranskim takmičenjima,
kao i njihove istovremene progresivnosti koristio se i T test za nezavisne uzorke.
59
Grafikon 5 - Korelacija između rezultata i datuma na otvorenom i zatvorenom
Uvidom u Tabelu 3, primjenom T-testa, vidljivo je da nema statistički značajne razlike između
progresije u ostvarivanju rezultata sa skokom s motkom na otvorenom i u dvorani. Dakle, može se
zaključiti da je Sergej Bubka upravljao svojim sportskim rezultatom, progresivno ga ostvarujući,
bez namjere da odmah preskoči maksimalnu visinu koju je u tom trenutku mogao doseći. S
obzirom na ostvarenu dobit za obaranje rekorda, jasno je da su finansijski parametri utjecali na
ovakav postupak i ishod. Danas ovakve postupke u suštini nazivamo menadžmentom sportskih
rezultata.
Tabela 3 - Visine redoslijedom postizane u dvorani i na otvorenom – T-test
Group 1/2
Mean
Mean
G_1:1
G_2:2
t-value
df
6,03
5,99
0,955
33
Valid N
Valid N
Std.Dev.
Std.Dev.
F-ratio
p
p
G_1:1
G_2:2
G_1:1
G_2:2
variancs
variancs
0,34
17
18
0,090
0,117
1,678
0,30
4. ZAKLJUČAK
Širenje komercijalnog poslovanja u sportu prouzrokovalo je nagli rast broja profesionalnih
takmičara. Sve veća konkurencija na sportskom tržištu posebno je natjerala nekomercijalne
(neprofitne) sportove i sportiste koji se bave takvom vrstom sportova da se počnu koristiti
procesima menadžmenta (Tomić, 2007) kako bi opstali na tržištu. To je podrazumijevalo usvajanje
strategije i tehnike kao kod ostalih organizacija koje su okrenute stvaranju profita.
Komercijalizacija sporta (Bonacin i sar., 2008) je transformirala mnoge sportiste, ali i sportske
organizacije, jer u suštini i svaki sportista individualnog sporta nosi članstvo određenog kluba i
pretvorila ih u preduzeća sa velikim zaradama. Ostale organizacije, koje nisu bile spremne (ili nisu
htjele) da se upuste u bespoštednu borbu za tržište, komercijalizacija je dovela do ruba
egzistencije. Kada financijski interesi počnu preovladavati u sportu (Izmirlija i Mušić, 2011), a ako
znamo da je poslovni smisao povećati povrat ulaganja smanjivanjem same nesigurnosti ishoda
koja je pokretačka snaga sporta, onda je sljedeći logični korak u poslovno orijentiranom pristupu
navođenje sportiste da pokuša „dozirano“ biti uspješniji. Takav takmičarski pristup na granici je
manipulacije rezultatom a okruženje i tabuizirana priroda teme pokrenuli su "zakon šutnje" a među
sportistima je to je postalo i pravilo igre. U ovom kontekstu posmatrajući postupke Sergeja Bubke
u potpunosti ih možemo opravdati. Međutim, osim etičkog pristupa, kako bi se spriječila
manipulacija i napravila razlika između manipulacije i menadžementa sportskim rezultatom,
postepeno ova oblast počinje bivati regulirana i zakonskom strukturom (Pajčić i Sokanović, 2011).
U suštini, može se samo postaviti pitanje da li se radi o rijetkim, izoliranim slučajevima
menadžmenta ili je to već kontinuiran proces. U novije vrijeme, a kao posljedica velike
60
komercijalizacije sporta, menadžment sportskog rezultata sve je učestaliji, jer je sport postao
pojava koja je vrlo često povezana s igrama na sreću kao i drugim oblicima ostvarivanja velikog
profita (nagrade asocijacija za ostvareni sportski rezultat, nagrade matične zemlje za ostvareni
sportski rezultat, sponzorstva, donacije i sl.). Kvalitetno postavljanje zakonskog okvira za
rješavanje ovog pitanja jedini je način organizirane borbe za sprečavanje manipulacije a potjecanja
menadžmenta kako u upravljanju klubom tako i u rješavanju pitanja postizanja ili postignutog
rezultata.
5. LITERATURA
1.
Bonacin, D., Rađo, I., Bonacin, D. (2008). Structure optimisation of sports organisation.
Acta kinesiologica, 2, (75-84).
2.
Edwards, A., Skinner, J. (2009). Qualitative Research in Sport Management. Beograd:
Datastatus.
3.
Izmirlija, D., Mušić, S. (2011). Sportske organizacije u tranziciji. Zbornik sažetaka sa 4og međunarodnog simpozija „Nove tehnologije u sportu“ u Sarajevu (72). Sarajevo:
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
4.
Nešić, M. (2005). Sport i menadžment. Novi Sad: TIMS.
5.
Pajčić, M., Sokanović, L. (2011). Manipulacija rezultatima sportskih natjecanja Kaznenopravna odgovornost za kazneno djelo prijevare. Zbornik radova Pravnog fakulteta
u Splitu, god. 48, 4/2011., str. 857.-873. Split.
6.
Tomić, M. (2007). Menadžment u sportu. Beograd: Datastatus.
7.
http://www.iaaf.org/search/?q=outdoor+permits+meet&x=0&y=0
8.
http://www.olympic.org/athletics-high-jump-men
9.
http://www.noc.org.ua/rukovodstvo.html
10. http://athlete.adecco.com/ProgrammeManagement/Pages/SergeyBubka.aspx
Korespondencija:
Faris Rašidagić
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Univerziteta u Sarajevu
Patriotske lige 41, 71 000 Sarajevo
Tel.: 061/ 209 018
E-mail: [email protected]
61
Elma Čolaković
Husejn Musić
UDK 37.16:316.774-057.874
ULOGA ŠKOLE U PRAVILNOM PERCIPIRANJU SADRŽAJA TELEVIZIJSKOG
PROGRAMA DJECE I ADOLESCENATA
Stručni rad
Sažetak
Dosadašnja istraživanja, svakodnevna zbivanja i informacije koje percipiramo putem sredstava
masovnog komuniciranja ukazuju na složenost i aktuelnost problema kojim smo se bavili u našem
radu, njegovom determiniranju sa više aspekata u cilju identifikacije, prevencije i prevazilaženja
veoma čestih ispoljavanja neprihvatljivih oblika ponašanja djece i adoloscenata u sredini u kojoj
egzistiraju. Konkretnije rečeno, televizija sa programskim sadržajima, informacijama i porukama,
pored porodice, odgojno-obrazovnih ustanova i drugih faktora, ima veliku i odgovornu ulogu,
utječe pozitivno i negativano na kvalitet cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa djece i
adolescenata.
Ključni pojmovi: dijete, adolescent, odgoj, televizija, sadržaji televizijskog programa.
PERCEIVING THE CONTENT OF TELEVISION PROGRAMS FOR CHILDREN
AND ADOLESCENTS
Expert work
Abstract
The previous research, daily occurences and an information perceived through the mass media
indicate the complexity and topicality of problems considered in this papaer, as well as the need of
its' examination from several aspects, with the aim of identifying, preventing and overcoming the
very frequent displays of unacceptable behavioural patterns in children and adolescents in their
environment. More precisely stated, the television with its program content, information and
messages, in addition to the family, educational institutions, and other factors has a large and
responsible part, influencing both positively and negatively the quality of an entire educational
process and development of children and adolescents.
Key words: child, adolescent, upbringing, television, contents of television program, family,
audience.
1. UVOD
U psihofizičkom razvoju čovjeka djetinjstvo predstavlja najznačajniji period i obuhvata
gotovo četvtrtinu čovjekovog života, pri čemu su tragovi jasno vidiljivi tokom cijelog razvoja te se
direktno odražavaju na oblik čovjekovih misli i ponašanja. Djetinjstvo u ovom značenju počinje
rođenjem i traje do punoljetnosti. Dijete tokom odrastanja ima čitav niz potreba i aktivnosti
neophodnih za duševnu, intelektualnu i tjelesnu ravnotežu, a jedna od najznačajnijih je potreba za
znanjem, radoznalošću, što povećava ovisnost. Odgojni proces počinje veoma rano, još od onog
momenta kada dijete počinje govoriti i razmišljati, odnosno kada uspostavi komunicijski proces sa
okolinom, usvaja od nje određenja saznanja, što ima za rezultat razvoj sposobnosti, vještina,
navika, stavova, predstava o onome što ga okružuje. Nastavnici, roditelji i drugi odgajatelji moraju
obratiti pažnju na podražaje, informacije koje daju djeci i posljedicama koje će imati u fazama
62
njegovog razvoja. Edukacijaska vrijednost televizije 1, zavisi od načina kako se korsiti, percipira,
ko i kakav izbor programa vrši, što predstavlja suštinsko pitanje. Televizija kao sredstvo
masovnog komuniciranja u odgojno-obrazovnom procesu (televsion in schol and in teaching,
Fernsehen in Schule und Unterricht,) može se primijenjivati putem radio-difuzne televizijske
mreže (televizija otvorenog tipa) i televizije zatvorenog tipa sa najnovijom video-kasetnom
tehnikom na nivou škole, porodice ili neke druge odgojno-obrazovne ustanove. Televizija
otvorenog tipa prvi put primijenjena je 1947. (SAD) u odgojno-obrazovne svrhe. Na prostorima
bivše Jugoslavije Radio-televizija Zagreb počela je emitirati prvi domaći program u septembru
1956. Radio-televizija Beograd augusta 1958., a Radio-televizija Ljubljane oktobra 1958.
godine.Televizija zatvorenog kruga počela se koristiti u nastavi od 1956. godine kada su
kablovskom mrežom bile povezane 43 škole u državi Merilend (SAD). Korištenje televizije u
procesu nastave na prostoru bivše Jugoslavije počinje od 1963. godine, kada je Televizija Zagreb
počela emitiranje emisija namijenjenih učenicima i školama za realizaciju programskih sadržaja.
2. PERCIPIRANJE SADRŽAJA TELEVIZIJSKOG PROGRAMA DJECE I
ADOLESCENATA
Rezultati dosadašnjih istraživanja o percipiranju sadržaja televizijskog programa
uglavnom ukazuju na sklonosti djece da u velikoj mjeri imitiraju agresivno ponašanje percipirano
u sadržajima emitiranih putem televizijskih programa, odnosno, uočeno je da su scene agresije u
televizijskim sadržajima bile u korelativnoj vezi sa ispoljavanjem neprihvatljivih oblika ponašanja
(loši postupci “lošeg momka”). Nepotpuno razumijevanje sadržaja programa često dovodi do toga
da djeca stječu stavove, različite načine ponašanja suprotne od namjera njihovih autora. Uopćeno
govoreći, porast agresivnog ponašanja kod djece i mladih može se u velikoj mjeri objasniti kao
imitacija nasilja, ponašanja glavnih likova - uloga percipiranih u sadržajima emitiranih putem
televizije. Ovakvo gledište je dosta uprošćeno i jednostrano, mada je i danas prisutno u javnosti.
Ima dosta podataka koji ukazuju na to da nasilje percipirano putem sadržaja televizijskog
programa ima mnogo suptilnije i opasnije djelovanja na publiku 2, kako na djecu, adolescente, tako
i na odrasle, dovodi do ravnodušnosti, pasivnog odnosa prema nasilju u svakodnevnom životu, pri
čemu djeca npr. ratnu scenu u informativnom programu posmatraju manje-više isto kao i scenu u
nekom filmu. Značajno je to što dijete na ovaj način postepeno uči da je nasilje za njega
bezopasno, te postaje ravnodušno prema nasilju u svakodnevnom životu, sve lakše dopuštaju da
ljudi oko njega budu žrtve, čime će i sami lakše postati njegova žrtva, odnosno ravnodušnost
prema nasilju širom otvara vrata novom nasilju. Negativni efekti televizijskog nasilja su:
- djeca postaju tolerantnija prema nasilju i ono im manje smeta,
- razvijaju pogrešne stavove o nasilju, imaju gubitak saosjećanja prema onima koji trpe
nasilje,
- počinju gledati svijet kao nasilan, plašeći se da će se naći u situaciji da trpe nasilje,
- sve više ispoljavaju asocijalno i nasilno ponašanje,
- više su izložena nasilju i imaju potrebu za više nasilja u igri,
- sukobe pokušavaju riješiti koristeći se nasiljem kao prihvatljivim i poželjnim,
- žive u virtuelnom svijetu, ne razvijaju emocijalnu inteligenciju niti samopouzdanje,
- manjka im kreativnosti, a povećava se razvijanje depresije i nesigurnosti, pogrešno
poimanje
nasilja,
- nasilje vrši konstantan utjecaj na navike i način života.
Činjenica je da se u televizijskim programima zapravo pojavljuje mnogo više nasilja nego
što ga u stvarnom svijetu zaista ima. Pokušaj zaštite djece od medijskog nasilja i drugih
neprimjerenih sadržaja regulirano je članom 17. Konvencije o pravima djeteta. Ovim članom
uspostavljen je sistem oznaka koji treba pomoći u izbjegavanju štetnih utjecaja televizijskih
sadržaja. Zajedničko gledanje televizije odraslih i djece, vođenje razgovora o onome što se gledalo
1
Televizija je telekomunikacijski sistem za emitiranje i primanje pokretnih slika i zvuka sa velikih daljina. Riječ televizija dolazi od
grčke riječi tele - daleko i vizija - gledanje. Ovaj pojam se odnosi na sve aspekte televizijskog programa i transmisije.
2
Publika je grupa ljudi (mada je može predstavljati i jedan čovjek) koja kao aktivni posmatrač uzima udjela u umjetničkom činu teatarskoj predstavi, filmu, koncertu itd.
63
može pomoći djetetu da gledani sadržaj bolje razumije, a roditeljima mogućnost da zajedno sa
djecom provedu više vremena.
3. ULOGA ŠKOLE U PRAVILNOM PERCIPIRANJU SADRŽAJA TELEVIZIJSKOG
PROGRAMA DJECE I ADOLESCENATA
Nastavna televizija, kao audio-vizuelno komunikacijsko i nastavno sredstvo, stimulira
kognitivni, emotivni i konativni razvoj ličnosti učenika. Značaj televizije ogleda se u tome što ona
učeniku prenosi i upoznaje ga sa geografski i vremenski dalekim prostorima, događajima,
stimulira njihove aktivnosti i podstiče samostalni rad, kreativno, svaralačko ispoljavanje.
Prenošenje informacija, prezentacija sadržaja, aktivnosti, znanja, putem televizijskih emisija u
nastavi podrazumijeva tri etape, i to: pripremu učenika i nastvanika, praćenje sadržaja TV
programa i završna etapa.
Priprema učenika i nastvanika obuhvata aktivnosti vezane za upoznavanje sa emisijom,
pratećim tekstovima, materijalima, razmještanje učenika, uvođenje u sadržaje emisije
ponavljanjem gradiva, poticanjem na razgovor i diskusiju o sadržajima koji će biti prezentirani.
Praćenje sadržaja TV programa obično teče bez prekida, ali u eri video-tehnike, interneta,
prezentirani sadržaji se mogu podijeliti u nekoliko manjih dijelova/sekvenci iza kojih slijedi kratko
ponavljanje, analiza, vraćanje i uočavanje važnijih detalja, scena, njihovo ubrzavanje ili
usporavanje, a pravilo je da nastavnik osigura kontinuirano promatranje, prenošenje informacija,
znanja do čula učenika, sa malo i bez sugestija, skretanja pažnje na nešto bitno, a kod starije dobi
učenika i vođenje bilješki o nekim važnijim podacima i detaljima. U završnoj etapi prvo treba
ukratko ponoviti prezentirani sadržaj i aktivnost, izvršiti analiza, pojasniti što je bilo nejasno,
nepoznato i sl.
Sa djecom predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta nastavnici mogu da razgovaraju o
percipiranom sadržaju, čime se rješava problem jednosmjerne komunikacije i pasivnosti djece u
porodici. Djeci samo odmažemo ako svakodnevno percipiraju brojne sadržaje agresivnih filmova,
video igrica, čime se samo zabavljaju poslije kojih ostaje ,,ništa,,. Djeca gube slobodno vrijeme,
postaju intelektualno lijena, ništa ne misle, ne rješavaju, ne učestvuju, pasivni su posmatrači,
mnogo toga što pored njih prođe i ode u nepovrat. Treće pitanje i veoma važan problem je
prisustvo nasilja na televiziji, izrazit afinitet mladih, pa i djece prema tom žanru filmskih i drugih
ostvarenja koje se već može videti u skoro svakom crtanom filmu. Zbog velike prisutnosti nasilja,
prostitucije, agresivnosti u sadržajima televizijskog programa osnovano se postavlja sumnja i
pitanja pozitivnih, negativnih likova i uloga. Ako glavni lik - uloga u nekom igranom filmu, da bi
dokazala svoju nevinost, opravdala svoje postupke, iskazala pravednost, izvršila pravdu, ubije
raznim oružjem stotinu i više ljudi, uništi na desetine auta, ošteti više objekata, zgrada itd.,
osnovano se postavlja pitanje i sumnja u edukativnost posmatranog sadžaja televizijskog
programa.
Mladi i djeca često se identificiraju sa glavnim ulogama i likovima koji su na filmu, po
pravilu jaki, brzi, spretni, hrabri, okrutni u savladavanju brojnih neprijatelja da bi na kraju slavili
pobjedu i izrasli u posebnu veličinu. Imajući u vidu navedene negativnosti postoji mogućnost da se
iz ove populacije procesom identifikacije izdvoje novi ,,betmeni,, ,,tarzani,, ,,nindže,, ,,neki novi
Rambo,, ,,supermeni,, ,,spajdermeni,, ,,mladi bombaši-ratnici ulice,, koji će skrivenim oružjem,
eksplozivnim napravama zaostalim i skrivenim iz prošlog rata na našim prostorima, iz čistog
mira, ubiti, povrijediti više prolaznika, bez značajnog povoda, ubaciti bombu kroz otvoren prozor
komšiji u kuću, garažu, podmetnuti je u školu, kafić ili neka druga mjesta masovnog okupljanja.
Posebne refleksije na psihofizički razvoj djece i adolescenata, njihove roditelje, nažalost, pa i
nastavnike, imaju igrane serije (sapunice) sa stotinu i više epizoda, (Esmeralda, Gaviota, Marisol,
Kućanice i druge) zasićene ljubavnim, pornografskim sadržajima koji navode na prostituciju, u
kojima se najčešće bogataš - princ zaljubljuje u neku siromašnu djevojku i obratno, te nakon
mnogobrojnih prepreka koje su praćene obično sa raznim podmetanjima, ogovaranjima, pričanjem
neistina, silovanjima, ubistvima, dolazi se do sretnog kraja. Ovakvi sadržaji televizijskog
programa su štetni, naročito ako se gledaju često u kasnim večernjim satima, otežavaju san,
mijenjaju bioritam 3 i sistematski razaraju psihofizičku strukturu gledaoca, pobuđuju maštu, stvarni
3
Teorija bioritma polazi od toga da od svog rođenja čovjek, tačnije njegove emocionalne, fizičke i intelektualne sposobnosti prolaze
kroz povoljne, nepovoljne i kritične trenutke.
64
objektivni svijet pretvaraju u imaginarni, gubi se dragocjeno vrijeme za izvršavanje školskih i
vanškolskih radnih obaveza i sl.
Konstatiramo da televizija sa svojim programskim sadržajima u procesu komunikacije,
nastave i slobodnih aktivnosti, pokretnom slikom, zvukom, koristeći se drugim brojnim
komunikacijskim nastavnim sredstvima, može veoma konkretno da dinamično informira,
prezentira učenicima informacije o objektivnoj stvarnosti, privlači, razvija pažnju, njihova
interesiranja, pobuđuje znatiželju, kultivira motivaciju, obezbjeđuje odgovarajući kvalitet znanja,
informacija, razvijanje intelektualnih sposobnosti, samostalnosti, kritičnosti u radu učenika,
nastavnika, olakšava rad nastavniku, pružiti mu mogućnost za bavljenje suptilnijim i važnijim
pitanjima procesa odgojno-obrazovnog rada, podiže, širi, produbljuje opću, pedagošku kulturu i
pismenost. Odgojno-obrazovne, kulturne, javne ustanove i porodica, odnosno svi oni koji se bave
odgojem i obrazovanjem trebali bi ponuditi i obezbijediti djeci zanimljive kulturne aktivnosti, dati
im mogućnost da svoju energiju kanališu kroz adekvatnu igru, sporstka i druga takmičenja,
sadržajne boravke u prirodi, odnosno da se prirodnije ljudski vrednuju, iskazuju i ostvaruju.
Učenicima treba obezbijediti aktivno sudjelovanje u klubovima, naučnim grupama, raznim
sekcijama škole, društvenim organizacijama gde će aktivno sudjelovati, biti zaduženi, nečim se
baviti i biti uspješni. Na kraju treba istaći važnost svih odgojnih faktora koji se moraju oduprijeti i
organizirano boriti protiv svih vrsta nasilja, a prije svega televizijskog. Smatramo veoma bitnim da
ne treba dozvoliti da prilikom izbora filmskih sadržaja osnovni kriterij bude komercijalizam. Ako
ništa drugo zakonom i drugim aktima visoko oporezovati sve ono što se nudi bez stvarne
društvene, kulturne, umjetničke i odgojne vrijednosti, a posebno u vidu nasilja, šunda i kiča.
4.ZAKLJUČAK
Mnogi naučnici mišljenja su da gledanje televizije za dijete predškolskog i školskog
uzrasta je fizički veoma naporna aktivnost, pri kojoj su mu napeti svi mišići, ima ubrzan rad srca,
tijelo mu je pasivno, ubrzani su svi tjelesni i umni procesi, što rezultura stresom i uznemirenosti.
Moramo imati na umu da se radi o vrlo intenzivnom ermocionalnom doživljavanju, koje djete
može podnijeti samo u manjem obimu. Znači, pored fizičkog utjecaja ne smijemo zanemariti ni
utjecaj sadržaja televizije i na psihički razvoj djece. Više puta smo istakli u ovom radu da su
rezultati mnogih istraživanja ukazali da je televizija kao sredstvo masovnog komuniciranja postala
značajan dio dječijeg života, što inicira zabrinutost (a u širem kontekstu i mediji) da ona sa svojim
neprimjerenim programskim sadržajima sve više ugrožavaju odgojnu ulogu porodice, škole,
drugih odgojnih ustanova i relevantnih faktora.
Dužina vremena koje djeca potroše gledajući televiziju, bez obzira na sadržaj, treba biti
kontrolirana od strane roditelja i nastavnika, najviše iz razloga što ona smanjuje vrijeme koje se
može utrošiti na više korisnih aktivnosti kao što su čitanje, igranje, rekreacija, bavljenje raznim
sportovima, hobijima, druženja i sl. Pravilnim odabirom sadržaja televizijskog programa za djecu
u ranom djetinjstvu, ostvaruju se preduvjeti za pravilan psihofizički razvoj djeteta, izgrađivanje
pravilnog načina i stila u korištenju televizije kao sredstva masovnog komuniciranja. Nastavnici
učenicima trebaju stalno ukazivati da svoju energiju trebaju više usmjeravati prema igri, bavljenju
sportom i drugim raznim vrstama psihičke i fizičke rekreacije a sve u službi njihovog boljeg,
normalnijeg razvoja i življenja. Također napominjemo da je neophodno da nastavnici djeluju
preventivno protiv neadekvatne upotrebe televizije, njenih programskih sadržaja, a isto tako
istovremeno koriste njene mnogobrojne potencijale, odnosno da uz pomoć nje ostvare pozitivan
utjecaj na sve oblasti dječijeg psihofizičkog razvoja. Rezultati istraživanja ukazuju da djeca i
odrasli uz televiziju provode više sati dnevno, da je ona sredstvo masovnog kimuniciranja, bitan
odgojno-obrazovni faktor sa pozitivnim i negativnim utjecajem na cjelokupan psihofizički razvoj
pojedinca. Naučno su potvrđene uzročno-posljedične veze realiziranih programskih sadržaja tvemisija ispunjenih nasiljem sa krimogenim elementima u ponašanju djece, omladine pa čak i
odraslih. Roditelji, nastavnici, odgojno-obrazovne ustanove i televizijske kuće moraju biti
oprezniji tokom planiranja, programiranja, načina komunikacije, slanja poruka, realizacije sadržaja
i aktivnosti o njihovim refleksijama na sveukupan psihofizički razvoj onoga ko percipira poruku,
doživljava je i reagira na istu.
65
5. LITERATURA
1. Danilović,M.(1993). Značaj, uloga i mogućnosti nove obrazovne tehnologije u realizaciji
obrazovnog procesa. Beograd: Zbornik br. 25, Institut za pedagoška istraživanja.
2. Enciklopedijski riječnik pedagogije (l963). Matica Hrvatske, Zagreb.
3. Mihajlović, A.(2004). Internet tehnologija kao podrška obrazovnom procesu, Zbornik radova
Jagodina: Učiteljski fakultet u Jagodini i Institut za pedagoška istraživanja u Beogradu.
4. Musić, H., Muratović, A., (2010). Komunikacija u nastavi. Tuzla: OFF-SET.
5. Musić, H. (2011). Autoritarna i demokratska komunikacija u nastavi. Tuzla: OFF-SET.
Korespondencija:
Husejn Musić
Nastavnički fakultet
URSC “Midhat Hujdur – Hujka” 88104 Mostar
Tel.: 061/587 373
Email:Husejn.Musić@unmo.ba
66
Amir Topoljak
UDK 796:33]
SPORT I ZDRAVLJE IZ EKONOMSKE PERSPEKTIVE
Stručni rad
Sažetak
Sport prije svega ispunjava potrebu za individualno samoostvarivanje, koje je značajno tek onda
kada je zadovoljena potreba za zdravljem. Sa druge strane, sva sportsko-medicinska istraživanja
pokazuju da je kretanje važno za očuvanje zdravlje sve do duboke starosti. Međutim, dok
stanovništvo najviše cijeni zdravlje u procentu od 98% (BAT fondacija za pitanja budućnosti,
2007.), sport se sa 27% nalazi na predzadnjem mjestu. Pri tome pod se sportom ne podrazumijeva
samo takmičarski sport, već se sport posmatra kao jedan sadržajni, dobrovoljni i spontani oblik
kretanja.
Ključne riječi: sport, medicinska istraživanja, zdravlje, takmičarski sport
SPORT AND HEALTH FROM ECONOMIC PERSPECTIVE
Expert work
Summary
Sport is primarily fulfills the need for individual self-realization, which is significant only when it
is satisfied the need for health. On the other hand, all the sports and medical research shows that
the movement is important for maintaining health into old age. However, while the population of
the most cost health as a percentage of 98% (BAT foundation for future issues, 2007)., Sport with
27% located in the penultimate place. In doing so, the sport does not mean only a competitive
sport, but the sport is seen as one of content, voluntary and spontaneous form of movement.
Keywords: sport, medical research, health, competitive sport
1. UVOD
Šta ako bi se bavljenje sportom i njegov utjecaj na zdravlje sagledao iz ekonomske perspektive?
Zdravlje kod ljudi zauzima važno mjesto. Osim zadovoljstva u okviru slobodnog vremena nastaju i
pretpostavke za druge, recimo poslovne djelatnosti. Sa aspekta resursa bavljanje sportom može
postati veoma važno. Antonovsky je (1997) svojom postavkom salutogeneze skrenuo pažnju na
povezanost resursa i nastanka zdravlja. Ljudima na raspolaganju trajno stoje resursi pomoću kojih
mogu odgovoriti na zahtjeve prouzrokovane stresom, preopterećenjem, bukom, drogama i mnogim
drugim uzrocima. Sport može, kako se vidi u pregledu na prikazu 1, pod određenim
pretpostavkama, izazvati pozitivne ali i negativne posljedice.
Iz toga bi se moglo zaključiti da je stanje zdravlja rezultat jednog proizvodnog procesa, pri čemu
posljedice mogu nastupati ili se mogu doživjeti neposredno, posredno, odmah ili tek kasnije.
Visoki emocionalni karakter bavljenja sportom predstavlja i faktor nesigurnosti, kada su u pitanju
kalkulacije produktivnog uspjeha postignutog sportom. Ako bi se zanemarili kursevi prevencije
zdravstvenih osiguranja, moglo bi se posumnjati da se sportista smatra čisto racionalnom
individuom koja izvlači maksimum koristi, u kontekstu njegovog bavljenja sportom koje je manje
ili više motivirano zabavom (sl. 1).
67
Slika 1- Utjecaj sporta na zdravlje (prema Bös & Woll, 2004)
Ali visoka drop-out stopa učesnika i ovdje pokazuje koliko se, po svemu sudeći, odluke donose
neracionalno. Iako se mnogim ljudima može prebaciti manjak znanja o posljedicama nedovoljnog
ili pretjeranog kretanja, izgleda da individualna zainteresiranost i užitak uveliko nadilaze moguću
korist. Ljudima na raspolaganju trajno stoje resursi pomoću kojih mogu odgovoriti na zahtjeve
prouzrokovane stresom, preopterećenjem, bukom, drogama i mnogim drugim uzrocima. Sport
može, kako se vidi u pregledu na prikazu 1, pod određenim pretpostavkama, izazvati pozitivne ali i
negativne posljedice.
Iz toga bi se moglo zaključiti da je stanje zdravlja rezultat jednog proizvodnog procesa, pri čemu
posljedice mogu nastupati ili se mogu doživjeti neposredno, posredno, odmah ili tek kasnije.
Visoki emocionalni karakter bavljenja sportom predstavlja i faktor nesigurnosti, kada su u pitanju
kalkulacije produktivnog uspjeha postignutog sportom. Ako bi se zanemarili kursevi prevencije
zdravstvenih osiguranja, moglo bi se posumnjati da se sportista smatra čisto racionalnom
individuom koja izvlači maksimum koristi, u kontekstu njegovog bavljenja sportom koje je manje
ili više motivirano zabavom. Ali visoka drop-out stopa učesnika i ovdje pokazuje koliko se, po
svemu sudeći, odluke donose neracionalno. Iako se mnogim ljudima može prebaciti manjak znanja
o posljedicama nedovoljnog ili pretjeranog kretanja, izgleda da individualna zainteresiranost i
užitak uveliko nadilaze moguću korist.
Stanje zdravlja sportiste se treningom sistematski može popraviti – „proizvesti“. Ono je iz
ekonomske vizure potpuno podložno kalkuliranoj kontroli. Prilikom bavljenja sportom, posebno
kod takmičarskih vrsta sporta, djeluju i mnogi neprimjetni okolni utjecaji i proces produkcije je u
tolikoj mjeri slučajan, da se isti teško može vrednovati. Izvan okvira medicinski orijentiranih
terapija kretnjom i iz čisto subjektivne perspektive sport i zdravlje očito nemaju sistematsku
povezanost između inputa i outputa.
Iz ekonomske perspektive, ljudi ni približno ne crpe svoje resurse za produkciju zdravlja. A
činjenicu da uvjeti u kojima se živi, poput siromaštva ili nezaposlenosti, u biti značajno štete
zdravlju, nećemo ni ovdje uzimati u obzir.
68
2. METOD RADA
2.1. Zdravlje kao „nevidljivi“ kapital
Za Gadamera (1993) zdravlje predstavlja nešto skriveno, što ljudi osjećaju tek prilikom tjelesnih i
psihičkih reakcija. Sa ekonomske tačke gledišta, zdravlje se može označiti kao „nevidljivi“ kapital
(Breyer, Zwiefel & Kifmann, 2005., str. 76), u koji se investira kretanjem ili sportom, a koji
zahtijeva ulaganje i koji se može trošiti. Ovo se može najbolje vidjeti kod vrhunskih sportista ili
starijih ljudi. Zdravstveni kurs u organizaciji ustanova zdravstvenih osiguranja, časovi gimnastike
za djecu, sport u školi i unapređenje zdravlja u preduzećima su u ovom smislu investicije u kapital
zdravlja, koje će se isplatiti produženjem životnog vijeka, višim životnim standardom, boljim
učinkom na radnim mjestu ili manjim mogućnostima pojave bolesti. Učešće na kursevima
prevencije doprinosi, pod određenim uvjetima, smanjenju troškova u zdravstvu. Na ovome se
zasniva zakonski uređena primarna prevencija kroz bavljenje sportom, a koju podupiru
zdravstvena osiguranja.
Bez obzira na navedeno, ne vjeruje se sasvim u ekonomske utjecaje bavljenja sportom ili se oni ne
žele uzeti u obzir. Uporedivši ih sa mogućim uspjehom koji donosi investiranje sportom u
zdravlje, država ulaže više kapitala u životne i radne uvjete, koji za posljedicu imaju imobilnost,
konzumiranje zbog užitka, tablete te nezdrave radne uvjete i nezdravu okolinu. Sve ovo vodi većoj
potrošnji kapitala, a to kretanje ne može da popravi. Teški pušači su očigledno za državu jeftiniji
nego zdravi sportisti. Čak i zdravstvena osiguranja posjeduju akcije kompanija koje proizvode
lijekove. Kada se radi o ekonomskoj dobiti, sport i zdravlje se ne čine najvećim blagom. Da bi
dobili kompenzaciju ili umirenje, ljudi imaju jedan drugi sistem koji za to brine. Ovaj, za građane
finacijski povoljniji, zdravstveni sistem široko pokriva njihov način života, a koji se odlikuje
slabim kretanjem i konzumiranjem zbog zadovoljstva, te ljudima daje osjećaj da svoj kapital
zdravlja mogu da obnove u svakom trenutku. Sport i zdravlje, iz ekonomske perspektive, mora
obuhvatiti i ovu ambivalenciju.
2.2 Ekonomski utjecaj zdravlja putem sporta
Predsjednik Njemačkog sportskog saveza (DSB) Willy Weyer je još 1978 izjavio: „Zašto je došlo
baš do toga da se oboljenja srca i krvotoka povećavaju poput stope inflacije? Samo zato što su
šanse koje pruža briga o sportu još uvijek nedovoljno prepoznate i što se nedovoljno koriste.“
Zdravlje stanovništva od strane sportskih organizacija je uvijek bilo sa argumentima
kapitalizirano, sa ciljem da se izdejstvuje investiciona potpora za organizirani sport. Ove težnje su
potpomognute studijima (npr. Weiss i dr., 2000.) koje dokazuju pozitivne ekonomske utjecaje
bavljenja sportom u odnosu na stopu smrtnosti, na godine staža, dane bolovanja i izostanke sa
posla zbog zdravstvenih poteškoća, direktne troškove, učestalost liječenja i mjere zaštite, te koje
ističu navodnu psihičku sposobnost da se postigne rezultat, kao i uspješno korištenje u procesu
proizvodnje. („Sport čini pametnim“). Posljedice toga su ponude zdravstvenog turizma, koje u
sportskim klubovima čine već preko 30% svih ponuda (Breuer, 2007.) i koje su pokrenule
značajan razvoj fitnessa kao sporta na komercionalnom tržištu. Ovo posljednje je i rezultat
određene individualizacije i funkcionalnog pokreta koji idealizira tijelo, a što je u 70-tim godinama
20. vijeka značajno obuhvatilo zapadne industrijske nacije i postalo značajnim ekonomskim
faktorom.
Kao što sam već pomenuo, postoji izvjesna ambivalencija kod djelovanja sporta na zdravlje, a
koja se ogleda u pozitivnim i negativnim utjecajima, iako se i jed n ii d ru gi iz ekonomske
perspektive mogu ocijeniti kao pozitivni. Primjera radi, široko rasprostanjeno trčanje prouzrokuje,
kod 56% osoba koje se njime bave iz hobija, povrede koje su većinom nastale preopterećivanjem.
Iz zdravstvene perspektive ovo se može smatrati gubljenjem kapitala, dok se iz ekonomske
perspektive smatra stvaranjem novih radnih mjesta, otvaranje klinika i dolazak investicija u
medicinsku tehniku. Ali granica dozvoljenog gubitka kapitala zdravlja kroz bavljenje sportom se
ne definira ekonomskim gubitkom nastalim bavljenjem sportom, nego se određuje političkodruštvenim diskursom, koji određuje koje značenje sport kao cjelina ima za zadovoljenje
društvenih potreba.
69
Ova ambivalencija se može vidjeti i kod unapređivanja zdravlja u preduzećima. Mnogobrojni
uposlenici su izloženi značajnim zdravstvenim opterećenjima na radnom mjestu. Posljednjih
godina je pogotovo poraslo opterećenje psihe zbog povećanog stresa i tehnologizacije rada.
Rijetko se provodi humanizacija radnih mjesta, nego se provode mjere preduzeća koje za cilj imaju
unapređenje zdravlja koje počiva na bavljenju sportom u smislu naknadno određenih reparativnih
aktivnosti ili preventivne investicije u zdravlje, a čija se efikasnost i opravdanost može izvesti iz
formalnog, smanjenog broja dana bolovanja. Ali sa sportsko-ekonomskog stanovišta moralo bi se
uzeti u obzir i potrošnja resursa uposlenika nastala obavljanjem posla, kao i odnos troškova i dobiti
preventivnih mjera baziranih na sportu, te se moraju uračunati i dugoročne posljedice zdravstvenih
mjera u toku cijelog životnog vijeka. Poteškoće da se ovo obavi na ozbiljan način postaju sve veće
kada se ima u vidu da u kompleksnim psihološkim sistemima tokom prirodnog procesa starenja
očekivani pad radne sposobnosti nakon 30. godine života iznosi oko 0,5 do 1,5% godišnje. U
okviru jednog ovako kompleksnog biološkog sistema teško se, čak i sistematskim djelovanjem
sporta na zdravlje, zadovoljavajuće mogu odrediti ekonomski učinci. Zbog toga smo ograničeni
samo na neke faktore utjecaja.
3. ZAKLJUČAK
Sport i zdravlje međusobno se prepliću. Iako se u javnosti sportu pripisuje čitav niz utjecaja, u
ovom trenutku poznata su nam ograničena djelovanja na organe i psihičke procese određenih
pokreta vezanih za bavljenje sportom. Zbog toga je naša ekonomska perspektiva u ovom momentu
još uvijek prilično nejasna. Uz to još dolazi i visoka emocionalnost i uz nju određeni stav onoga ko
se bavi sportom, koji je manje usmjeren na stvaranje maksimalne koristi, te koji prilikom rada
produkciju zdravlja putem sporta čini tako nepogodnom za kalkuliranje i mjerenje. Konačno, u
mnogim aspektima sport sadrži element prekoračenja limita ili čak povredu ljudi kao svrhu rada ili
element pretjeranog očekivanja. Sve ovo vodi trošenju kapitala zdravlja, ali i povećanju dobitaka
koji nastaju neposredno ili posredno kao posljedica povređivanja ili vrijednosti sportskog rada na
tržištu. Ovakva ambivalencija ne postoji ni u jednom drugom društvenom sistemu, što daje draž i
čini izazovnom analizu sporta i povezanost sporta sa zdravljem. I kakva nam, u užem smislu,
ekonomska perspektiva preostaje? Šta to posebno može biti u vezi između sporta i zdravlja? U
budućnosti će rasti potražnja za zdravstvenim uslugama, a razvijati se zdravstvena ekonomija kao
motor razvoja i zapošljavanja. Ponuda zdravstvenih sportskih sadržaja povećava izdatke trenera i
voditelja vježbi, i da pojavom komercijalne sportske ponude raste pritisak konkurencije.
Finansijske konsekvence nastale kao punuda zdravstvenog sporta ne vode same po sebi
pozitivnom saldu.
4. LITERATURA
1. Findak, V., Stela, I. (1988). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školska knjiga.
2. Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj
rekreaciji. Zagreb: Mentorex.
3. Gadamer, H.G. (1993). Ueber die Verborgenheit der Gesundheit. Baden Baden
4. V. Findak, Neljak, B. (2007). Tjelesno vježbanje u funkciji unapređenja kvalitete
života najmlađih i mladih.
5. Malacko, J. Popović, D. (1997). Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja.
Priština: Fakultet za fizičku kulturu.
6. Antonovsky A. (1997). Salutogenese zur Entmystifizierung der Gesundheit Tuebingen
gvt Verlag.
7. Bartoluci, M., i sur. (2004). Menadžment u sportu i turizmu. Zagreb: Kineziološki
fakultet, Ekonomski fakultet.
8. Malacko, J., Rađo, I. (2004). Menađment ljudskih resursa u sportu . Fakultet sporta i
tjelesnog odgoja i Olimpijski komitet Sarajevo
70
9. BAT Stiftung fuer Zukunftfragen. (2007). Forschung aktuell.
10. Tomić, M. (2004). Sportski menadžment. Beograd: Data status.
11. Bös, K., Woll, A. (2004). Wirkung von Gesundheitssport.
12. Breyer, F., Zwiefel, P., Kifmann, M. (2005). Gesundheitsekonomik. Berlin.
Korespondencija:
Amir Topoljak
ZAVNOBIH-a 49, 72000 Zenica
Tel.: 061/587 373
Email: [email protected]
71
Husejn Musić
Halid Žigić
UDK 316.774::364.632-053.2
NASILJE NAD DJECOM U SADRŽAJIMA MAS-MEDIJA
Stručni rad
Sažetak
Poruka upućena pomoću sredstava masovnog komuniciranja ima veću priliku da se probije u
podsvijest, da izbjegne racionalnoj sferi i kontroli gledalaca pri čemu razloge treba tražiti u
fiziološkim činiocima. Sredstva mas-medija u procesu komunikacije, nastave i slobodnih
aktivnosti, pokretnom slikom, zvukom, koristeći se brojnim pomagalima, konkretno i dinamično
informiraju, prezentiraju učenicima informacije o objektivnoj stvarnosti, privlače, razvijaju pažnju,
njihova interesiranja, pobuđuju znatiželju, kultiviraju motivaciju, obezbjeđuju odgovarajući
kvalitet znanja, informacija, razvijanje intelektualnih sposobnosti, samostalnosti, kritičnosti u radu
učenika i nastavnika, olakšavaju rad, daju mogućnost bavljenja suptilnijim, važnijim pitanjima
odgojno-obrazovnog rada, podižu, šire opću i pedagošku kulturu i pismenost.
Ključni pojmovi: dijete, nasilje, sredstva i sadržaji masovnog komuniciranja, porodica.
VIOLENCE AGAINST CHILDREN IN THE CONTENT OF THE MASS MEDIA
Expert work
Abstract
The message sent by the means of mass communication has a greater chance to break into the
subconscious, to avoid rational sphere and control viewers where reason should be sought into
physiological factors. Means of mass media in the process of communication, teaching and
extracurricular activities, motion picture, sound, using a lot of tools, namely, dynamically
informed, presenting students informations about objective reality, attract, develop attention, their
interests, arouse curiosity, cultivate motivation, provide appropriate level of knowledge,
information, intellectual capability, independence, critical in the work of students and teachers,
facilitate the work, giving the possibility of dealing with subtle, important issues of educational
work, raise, spread general, pedagogical culture and literacy.
Key words: child, violence, resources and facilities of mass communication, family.
1. UVOD
Djetinjstvo se smatra sastavnim periodom čovekovog života i spada u najznačajniji period
jer obuhvata gotovo četvtrtinu čovekovog života, pri čemu su tragovi jasno vidiljivi tokom cjelog
psihofizičkog razvoja te se direktno odražavaju na oblik čovjekovih misli i ponašanja. Djetinjstvo
u ovom značenju, počinje rođenjem i traje do punoljetnosti. U našem radu akcent ćemo staviti na
komunikaciju sa djecom putem televizije kao sredstva masovnog komuniciranja pri čemu smo se
ograničili na dva perioda, i to: srednje djetinjstvo (od 6. do 11. god.) i kasno djetinjstvo (od 12. do
18. god.). Dijete tokom odrastanja ima čitav niz potreba i aktivnosti neophodnih za duševnu i
intelektualnu i tjelesnu ravnotežu, a jedna od najznačajnijih potreba je potreba za saznanjem,
radoznalošću koja se povećava djelovanjem faktora iz okruženja i prilika koje mu se pružaju.
Odgojni proces započinje kada dijete počne govoriti, razmišljati, uspostavljati
komunikaciju sa svojim okruženjem i usvajati određenja saznanja, razvijati sposobnosti, vještine,
navike, stavove, predstave o onome što ga okružuije. Zbog toga moramo obratiti pažnju
72
podražajima, informacijama koje nudimo djetetu, kakve će reakcije i posljedice imati u fazama
njegovog razvoja. Zanemarivanjem odgoja djeteta, njegovog pozitivnog usmjerenja, ono postaje
problem, izvor muka i nevolja, ne samo roditeljima već okolini i cjelokupnom društvu. Roditelji
nisu svjesni odgovornosti koju imaju prema djeci, neki su u potpunosti zanemarili odgoj djece
prepuštajuci ih ulici, televiziji, internetu, stavljajući akcent i usmjeravajući svoju aktivnost na
pribavljanje što više materijalnih dobara pri čemu zaboravljaju da djeca pored tijela imaju razum i
dušu. Informacione tehnologije, mas-mediji pored svih pozitivnosti, nažalost, donijeli su mnoštvo
negativnosti, problema u psihofizičkom razvoju mladih naraštaja.
2. PROBLEM NASILJA
Većina djece pokazuje određene oblike nasilnog ponašanja tokom različitih faza svoga
odrastanja. Kod neke djece se javi potreba da budu nasilni najčešće iz razloga da oponašaju svoju
stariju braću, sestre, pa čak i roditelje, ili, pak, ljude koji su im uzor, ne znaju za bolji način da
komuniciraju sa okolinom, odnosno vršnjacima. Djeci se takav način ponašanja predstavlja kao
’’in’’, ponašanje u modi, trendu, koje iskazuju putem nasilja, što je najčešće simptom nekog
problema. Rezultati istraživanja ukazuju na visoku povezanost ispoljavanja nasilnog ponašanja
djece sa rizičnim faktorima a koji su najčešće:
a) samo porodično okruženje (odnos roditelja bez topline, saosjećanja za dijete, njegovih
potrebe, njihova bezgranična popustljivost sa toleriranjem neprihvatljivog ponašanja i fizičkog
kažnjavanja itd.),
b) osobine djeteta (implusivna, snažnog temperamenta, agresivna djeca, djeca koja uvijek
moraju imati moć i kontrolu, fizički jake djevojčice i dječaci, djeca sa umanjenom sposobnosti
saosjaćanja itd.)
c) u utjecaj vršnjačke grupe koja podstiče modele ispoljavanje neprihvatljivih ponašanja
bez odgovornosti članova,
d) utjecaja medija koji programskim sadržajima obezbjeđuju često i dugotrajno gledanje
nasilja, što rezultira smanjenom saosjećajnosti i osjetljivosti djece na posljedice nasilja.
3. UTJECAJ MAS-MEDIJA NA POJAVU NASILJA KOD DJECE
U cilju otkrivanja uzroka i prirode nasilja4 nauka je svoja istraživanja usmjerila tek u
dvadesetom vijeku, te su prve teorije bile poprilično pesimistične i nasilje su objašnjavale
postojanjem agresivne energije koja je aktivna sve dok se ne isprazni putem nekog oblika
neprihvatljivog ponašanja. Prema mišljenju predstavnika instinktivističke teorije, utjecaj medija na
pojavu nasilnih oblika ponašanja ne postoji jer se ponašanje čovjeka pa i djeteta zasniva na
instinktima koji su nasljedni, gotovi dati. Za predstavnike psihoanalitičke teorije televizija i drugi
mediji imaju ulogu katarze kod gledalaca, odnosno instinkt može da se prazni ne samo
obavljanjem nasilnih radnji, nego i posmatranjem nasilnih radnji koje obavljaju drugi. Predstavnici
teorija socijalnog učenja ističu utjecaj sredine i procesa učenja. Moramo konstatirati da pristalice
ove teorije direktno optužuju televiziju i druga sredstva masovnog komuniciranja za povećanje
nasilja u svakodnevnom životu i prema ovoj teoriji utjecaj nasilnog modela ponašanja u
prezentiranim sadržajima televizije ili nekog dugog medija je prisutan tokom cijelog života.
Negativni efekti medijskog nasilja su sljedeći:
- djeca postaju tolerantnija prema nasilju i ono im manje smeta,
- razvijaju krive stavove o nasilju i imaju gubitak saosjećanja prema onima koji trpe
nasilje,
- počinju gledati svijet kao nasilan, plašeći se da će se naći u situaciji da trpe nasilje,
- sve više ispoljavaju neprihvatljivo ponašanje,
- više su izložena nasilju i imaju potrebu za više nasilja u igri,
- konfliktne situacije rješavaju koristeći se nasiljem kao prihvatljivim i poželjnim,
- žive u virtuelnom svijetu, ne razvijaju emocijalnu inteligenciju niti samopouzdanje.
- manjka im kreativnosti a povećava mogućnost razvoja depresije i nesigurnosti,
- zbog nerazumijevanja pravog značenja nasilja pogrešno zaključuju,
4
Nasilje (dolazi od pojma "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana upotrebom ili samom prijetnjom upotrebe
sile utječe na drugu stranu. Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću nanošenja psihičke
i/ili fizičke boli.
73
- kod njih nasilne aktivnosti vrše konstantan utjecaj na navike i način života.
Prikazivanje nasilja zavisi od ukupnog konteksta i načina umetanja predstava u ukupnu
ponudu, pri čemu treba uzeti u obzir pojedinačno prikazivanje nasilja u njegovom obliku i
intenzitetu. Akcioni film sadrži većinom scene nasilja koje mogu biti problematične zbog svojih
posljedica, ali koje mogu biti prekinute humorističnim umecima, natpisima, a samim tim da
umanje negativan efekat na djecu. Kod komedija u pravilu nema scena nasilja, ali konkretni
slučajevi mogu sadržavati određene nasilne radnje. Stručno koncipirane ponude vijesti mogu
neočekivano konfrontirati publiku sa drastičnim slikama žrtava rata ili nesreća. Pri procjeni
količine nasilnog sadržaja u tim emisijama one trebaju biti odvagane. Radnja se može utoliko
lakše oponašati ako je logički strukturirana, koherentno i hronološki ispričana. Ona se teže može
oponašati ako je kompleksna, nelogična, ako sadrži različite vremenske nivoe. Zastrašujuće
nasilno dejstvo imaju:
- ponude koje se karakteriziraju negativnim osnovnim raspoloženjem, kao i ponude koje
sadrže sumorne, opasne i pesimističke sadržaje (npr. filmovi o ratnim katastrofama, suicidu),
- drastične i krvave scene,
- visoku emocionalnost naglašenu raznim sadržajima,
- veći udio brutalnih i ekscesivnih scena nasilja,
- oblikovane scene nasilja u kojima se prikazuju posljedice nasilja (povrede, bol, patnja
itd.), a naročito kada su umetnute u realne i životu bliske kontekste, npr. u prilozima vijesti ili
realiti formatima.
Postoje sadržaji sa dominacijom nasilnih scena koje potpuno stavljaju u drugi plan ostale
ostale sadržaje. Napetost koja se stalno zadržava bez elemenata pauze ili sretanog kraja dovede do
stanja visoke napetosti i uznemirenosti kojoj su naročito podložna djeca. Naročito treba uzeti u
obzir da mlađa djeca nisu u stanju spoznati filmske ponude u njihovom cjelokupnom kontekstu,
već ih razlažu u pojedinačne scene pri čemu nasilno ponašanje mogu osjećati kao legitimno,
odnosno ukoliko postoje određeni rizični faktori nasilno ponašanje može se prihvatiti kao model
za vlastiti repertoar ponašanja i radnji. Često kao reakcije mogu biti sažaljenje i strah. Nosioci
antipatije 5 koji koriste nasilje mogu, nasuprot tome, očekivati distancirajuće reakcije, a da kao oni
koji trpe nasilje ne budo okarakterisani kao žrtve, već kao oni koji to nasilje zaslužuju. Nasilje koje
se događa nosiocima antipatije često se može posmatrati u kontekstu nediferenciranih strategija,
načina rješavanja problema pri čemu uopće ne dolazi u pitanje pravednost protivnika koji se zalaže
za pravednu stvar i koji je pozitivno okarakterisan. Pored sadržaja i vrsta insceniranja, dramaturški
tokovi kao i formalno-estetska sredstva oblikovanja igraju značajnu ulogu u ocjeni sadržaja i
ponude. Tako npr. forme insceniranja, dramaturški efekti i filmsko-tehnička sredstva oblikovanja
mogu pojačati ili oslabiti moć djelovanja scena nasilja. Ovome mogu doprinijeti npr. visoka
režijska frekvencija, kadrovi u krupnom planu, kadrovi koji daju detaljan prikaz, kadrovi iz
blizine, akustična podloga, oblikovanje putem boja i svjetla. Nasilne radnje i njihove posljedice
mogu biti prikazane direktno, odigrane ili prikazane detaljno, mogu biti samo nagoviještene u
scenama i tako biti prepuštene fantaziji i moći asocijacije posmatrača. One mogu biti ponuđene
prenaglašeno ili sa distance. Ranije navedeno potrebno je uzeti u obzir kada je riječ o prikazivanju
scena nasilja, vremenskom periodu u kojem će biti prikazivane i populaciji kojoj se prikazuju.
Smatramo da u našem društvu postoji dovoljno faktora koji utječu da djeca razvijaju nasilne oblike
ponašanja, da sadržaji koje nude sredstva masovnog komuniciranja trebaju biti više obrazovni i
zabavni, te potjecati pravilan psihofizički razvoj i obezbijediti emocionalnu stabilnost.
Savremena tehnološka revolucija već decenijama svojom progresijom zbunjuje kako
tehnicistički tako i humanistički orijentirane znalce, prije svega svojim eksplicitnim pojavnim
oblikom, a onda sve više pomjeranjem kalendarskih granica njenih konzumenata. Dijelom te
avangarde mogu se smatrati i elektronski mediji kao najbitniji segmenti našeg mentalnog i
enterijerskog prostora kojem pripadamo i koji pripada nama. Veliki broj ljudi pri ulasku u kuću
prvo dohvati daljinski upravljač, ulazeći u digitalne slojevite prostore ljudskih dostignuća čime
stječe utisak da su dio velikog svijeta. Otuđenost diktirana elektronskim medijima prisutnija je više
nego ikada ranije i osnovni je uzrok atomizacije društva koja vodi u kolektivnu depresiju. Problem
leži u činjenici da su mediji subjektivni odraz objektivne stvarnosti i kao takvi problematični su sa
individualnog a ne sa kolektivnog aspekta. Nameće osnovna potreba za analizom psihološki
pozitivnih i negativnih aspekata te diktirane stvarnosti koja organizirano struktuira naše stavove,
5
Antipatija je osećanje koje može varirati od blage nenaklonosti i odbojnosti do izrazite netrpeljivosti i odvratnosti prema nekoj osobi,
grupama, ideji, instituciji i sl. Antipatija je obično iracionalna, mada se mogu navesti i mnogi opravdani ili neopravdani razlozi za nju.
74
predrasude, stereotipije ali i interese. U samom centru posmatranja prije svega nalaze se djeca čiji
doživljaj elektronskog svijeta je zbunjujući. Istraživanja utjecaja medija na djecu su u svijetu
veoma česta. Prema metodološkoj odrednici su transverzalnog i longitudinalnog tipa. Jedna od
poslednjih studija pod nazivom "Mediji i zdravlje djece i adolescenata" predstavlja metaanalizu
utjecaju medija sprovedenih u posljednjih 28 godina. Istraživači sa univerziteta Yale (Nacionalnog
instituta za zdravlje i Medicinskog centra California Pacific) analizirali su 173 istraživanja iz polja
utjecaja medija na zdravlje i zaključili da izloženost televiziji, filmovima, muzici, internetu i
drugim medijima dugoročno negativno utječe na zdravlje djece i adolescenata, a naročito kada se
radi o ranoj seksualnoj aktivnosti, slabom uspjehu u školi, pušenju, upotrebi droga, alkohola,
pojavi neprihvatljivih oblika ponašanja, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Prosječno
američko dijete provede 45 sati sedmično sa medijima, 17 sa roditeljima, a 30 u školi. Istraživači
su roditeljima i edukatorima preporučili da ograniče izloženost djece medijima, da osiguraju
programe prikladne godinama djeteta, te da potaknu djecu da više vremena provode u igri vani.
(Izvor: AFP, Common Sense Media). Zbog svega ovoga neophodno je taksativno se pozabaviti
osnovnim segmentima, uzrocima i posljedicama problematiziranog utjecaja medija na mlađu
populaciju. Riječ medij je latinskog porekla (lat. Medius - srednji, u sredini). U kolokvijalnom
jeziku izraz medij označava sredstvo prenošenja informacija ili sredstvo komuniciranja. Mediji su
kompleksan pojam koji označava sistem javnog informiranja, služe za emitiranje vijesti i audiovizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Masovni mediji (skraćeno mas-mediji) naziv je za medije široke potrošnje i širokog opsega u koje
spadaju: internet, novine, radio i televizija i sl. Dijete je čovjek od rođenja do puberteta. Kada su
mediji u pitanju, češća orijentacija su uzrasne kategorije date na osnovu pravne legislative (12, 14,
18 godina). Osim roditelja, veliki udio u formiranju ličnosti djeteta imaju škola, vršnjaci i mediji,
te svaki doprinosi formiranju identiteta ličnosti. Mediji predstavljaju individualnu projekciju
emitiranog sadržaja koja je tumačena u zavisnosti od karakteristika ličnosti, njenog trenutnog
stanja, te je opasnost od pogrešnog tumačenja veća, kako zbog svog manifestnog oblika tako i
zbog poruke koju nosi u sebi, koju djeca prepoznaju ili ne prepoznaju, prihvataju ili ne prihvataju.
Prema općeprihvaćenim teorijama učenja, npr. po modelu, imitacijom, identifikacijom,
nameće se zaključak da se medijski sadržaji duže zadržavaju u svijesti mlađih konzumenata i
bivaju procesuirani u operativnoj memoriji u zavisnosti od situacionih okolnosti u kojima se stječe
uvid: da li su „problematični“ sadržaji (scene nasilja, eksplicitne seksualnosti i drugo) posmatrani
u prisustvu odraslih koji će na pravilan, opravdan i racionalno prihvatljiv način objasniti sadržaj
djetetu. Sadržaj koji se prikazuje, ukoliko je obojen ekstremnim emocijama, duže se pamti i lakše
oblikuje našu svijest. U sadržajima muzike, sporta, posmatranih filmova, serija, reklama koji se
prezentiraju putem sredstava masovnog komuniciranja ima puno nasilja, te zbog navike gledanja
nasilja prestali smo reagirati na njega, smatramo ga očekivanim, uobičajenim, dozvolili smo da
nam generacije djece odrastaju bez empatijske i altruističke orijentacije. Brojna istraživanja
potvrdila su da su mnogi današnji mladi nasilnici prvo igrali nasilne igre a stečena iskustva
prenijeli u stvarni svijet. Moramo biti svjesni činjenice da je uvijek bilo nasilja koje se ispoljavali
na razne načine, a samim tim i nasilnika. Nekada su „edukatori“ bili lokalni mangupi, a sada su to
najčešće razni filmovi i igrice. Današnja djeca, koliko god ih roditelji štitili i kontrolirali, često su
u prilici vidjeti scene nasilja kako u virtuelnom svijetu, tako i u krugu porodice, školi i na ulici.
Sadržaji nasilja neće se isto reflektirati na svako dijete, pa će tako nasilje u medijima, igricama i sl.
češće potaknuti nasilje kod zanemarenog, nezadovoljnog i iskomplesiranog djeteta. Kako se dijete
razvija i raste uz internet, igrice, televiziju, trebamo imati u vidu da treba posmatrani sadržaj
prilagoditi djetetovoj dobi i senzibilitetu, paziti da mediji i računari ne okupiraju dijete i ne budu
jedini načini igre, učenja i zabave. Dijete, čak i ako gleda edukativne sadržaje, a prepušteno je
televiziji i internetu, pokazivat će slične simptome zanemarenosti, frustriranosti kao i ono koje je
izloženo nasilju.
Također, trebamo imati u vidu da je čovjek društveno biće, da mediji imaju funkciju
instrumentalizacije aktivnog učestvovanja pojedinca u djelovanju društva, odnosno serviraju nam
iluziju da smo aktivni dio sistema. Paradoks leži u činjenici da mediji zapravo pasiviziraju
gledaoca, jer je komunikacija isključivo jednosmjerna. Umjesto svjesnog i odgovorng člana
društva postajemo bezlični potrošač medijskih proizvoda, a samo osjećaj kontrole daje nam
mogućnost promjene televizijskoga kanala daljinskim upravljačem. Iz navedenog konstatiramo da
75
mediji imaju veliku moć manipuliranja 6 ne samo nad pojedincem već i masama. Oni su produžetak
vlasti, kojoj se pruža mogućnost upravljanja narodom radi komercijalnih i političkih ciljeva. Tako
manipuliraju našim stavovima, što se najbolje vidi u medijskoj opsjednutosti modom i modernim.
Živimo u potrošačkom društvu, pa se djeca od zaigranih i kreativnih bića mijenjaju u sebične i
pasivne potrošače. Motivacija za učenjem se smanjuje, a djeca u tim diktiranim sadržajima,
linijom manjeg otpora, guše sopstvenu ambiciju, postajući indolentna i nezainteresirana masa koja
se u oponašanju nasilja jedino osjeća moćno. Mediji utječu na djecu, ali ih ne treba tretirati kao
žrtve medijskog utjecaja, nego kao osobe koje su u većoj ili manjoj mjeri sposobne biti aktivni
učesnici medijskoga procesa.
Imajući u vidu do sada rečeno, možemo konstatirati da mediji igraju veoma značajnu
ulogu u životu djeteta i da stoga moraju biti dio transparentne edukativne forme. S tim u vezi
stalno preispitavanje odgovornosti, kao i saradnja sa stručnim timovima u vezi izbora sadržaja,
nužni su radi zadržavanja na ljestvici edukativnih činilaca s jedne, a s druge strane, onaj neminovni
negativni aspekt medija je poziv roditeljima i odraslima da obrate veću pažnju na ono što djeca
percipiraju, da im to bude povod za iskrenu, emocionalnu, odgovornu komunikaciju i saradnju sa
djecom. Ona djeca koja su okružena brigom, pažnjom i ljubavlju ipak su zaštićena od nasilja, ma
koliko bila dio njihovog razvoja.
Pravilnom upotrebom intreneta 7 možemo bolje organizirati sopstveni život i dobiti više
vremena za druge korisne aktivnosti. 8 Ovo je istovremeno i paradoks, jer se nekontroliranom
upotebom postiže nešto sasvim suprotno. Dijete postaje ovisnik o igricama, a roditelj je taj koji je
kupio računar i ostavio ga kod djeteta u sobi. Moramo imati u vidu da je računar9 alat za rad, da ne
treba služiti za zabaviu, internet također. Ako tako naučimo djecu, problema neće biti. Ako roditelj
igra igrice, naravno da će biti uzor svom djetetu. Danas je računar dio svakodnevnice, u nekim
slučajevima je nezamenljiv, a problemi u porodici se javljaju zbog neadekvatne upotrebe, naročito
kada roditelji djeci prepuštaju odluku o načinu, trajanju upotrebe računara, kada sami roditelji
upotrebljavaju računar kako ne treba i prezentiraju ga djeci tako što im ga ponude kako bi u kući
stvorili prividni mir ili zabavili dijete.
5. ZAKLJUČAK
Mnogi pedagozi, psiholozi, sociolozi i informatičari su mišljenja da je percipiranje
sadržaja mas-medija za dijete fizički veoma naporna aktivnost. Tada su mu napeti svi mišići,
ubrzan rad srca, tijelo mu je pasivno. Ubrzani su svi tjelesni i umni procesi što dovodi do stresa,
uznemirenosti i sl. Radi se o vrlo intenzivnom percipiranju, doživljavanju, koje dijete može
podnijeti samo u manjem obimu. Pored fizičkog utjecaja na djetetov razvoj, ne smijemo
zanemariti ni utjecaj televizije i interneta na psihički razvoj. Kada dijete napuni tri, četiri godine,
sposobno je posmatrati odrasle i oponašati njihovo ponašanje. Isto tako sposobno je poistovijetiti
se sa TV junacima, posebno popularnim, oponašati njihovo ponašanje, te smatramo bitnim u kojoj
mjeri dozvoliti upotrebu i percipiranje sadržaja mas-medija. Kao što smo istakli u ovom radu,
mnoga istraživanja pokazala su rezultate da su informacione tehnologije postale dio dječijeg
života te se javlja zabrinutost da ona ugrozi odgojnu ulogu porodice. Zadatak je svih nas da
odgovorimo na motiviranost u djeteta za sadržaje mas-medija, odnosno informacionih tehnologija,
pravilno ostvarimo njenu primenu u odgojno-obrazovnom radu u korist dječijeg psihofizičkog
razvoja i odgojno-obrazovnog procesa. Neophodno je da odgajatelji djeluju preventivno protiv
njene neadekvante upotrebe a da istovremeno koriste njene mnogobrojne pozitivne potencijale,
odnosno da uz pomoć njihovih sadržaja ostvare pozitivan utjecaj na sve oblasti dječijeg razvoja,
podizanju kvaliteta svih segmenata odgojno-obrazovnog rada i razvoja medijske kulture djeteta.
6
Postupak podčinjavanja pojedinca, društvenih skupina, javnosti, komunikacijske procedure, komunikacijskih kanala, medija i
subjekata određenoj vrsti interesa.
Internet je svetski sistem umreženih računarskih mreža koji je transformirao način na koji funkcioniraju komunikacioni sistemi.
Internet je proizvod spoja medija, računara i telekomunikacija.
8
(prema: http://hr.wikipedia.org/wiki/Masovni_mediji).
9
Računar je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom
ili logičkom obliku. Računari su sastavljeni od komponenata koje obavljaju jednostavnije, jasno određene funkcije. Kompleksna
interakcija tih komponenata rezultira sposobnošću računara da obrađuje informacije.
7
76
6. L I T E R A T U R A
l. Danilović,M.(1993). Značaj, uloga i mogućnosti nove obrazovne tehnologije u realizaciji
obrazovnog procesa. Beograd: Zbornik br. 25, Institut za pedagoška istraživanja.
2.Mihajlović, A.(2004). Internet tehnologija kao podrška obrazovnom procesu; Zbornik radova
Jagodina: Učiteljski fakultet u Jagodini i Institut za pedagoška istraživanja u Beogradu, str. 534543.
3. www.ncp-fb.ba
4. www.dep.ba
5. www.see-educoop.net
6. www.undp.ba
Korespondencija:
Husejn Musić
Nastavnički fakultet
URSC “Midhat Hujdur – Hujka” 88104 Mostar
Tel.: 061/413- 345
Email:Husejn.Musić@unmo.ba
77
Upute za autore
SPORTSKI LOGOS (ISSN 1512-875X) je naučno – stručna publikacija Nastavničkog fakulteta Univerziteta
„Džemal Bijedić“ u Mostaru, koja objavljuje izvorne naučne i stručne radove iz kineziologije, sporta,
tjelesnog i zdravstvenog odgoja, plesa, kineziološke rekreacije, sportske medicine, psihologije sporta,
sociologije sporta, filozofije sporta, historije sporta, sportskog treninga, biomehanike, kineziterapije i
menadžmenta u sportu.
Za sve radove se pretpostavlja da su isključivo podneseni naučnoj i stručnoj publikaciji SPORTSKI
LOGOS, ukoliko nije drugačije navedeno, i ne smiju biti objavljeni ranije osim u formi sažetka. Svi autori
trebaju sudjelovati u radu, kako bi mogli preuzeti javnu odgovornost za sadržaj, autentičnost i istinitost
podataka.
Radovi trebaju biti napisani u MS WORD editoru teksta, font Times New Roman 11, ne smiju prelaziti 8
stranica s dvostrukim proredom, uključujući tablice, ilustracije i upute. Treba biti štampan jednostranično s
veličinom margina (2,5 cm). Tablice, grafikoni i ilustracije su redoslijedom označeni (npr.: Tabela 1Vrijednosti motoričkih sposobnosti...) u tekstu i slijede redoslijed teksta. Pravila pisanja radova
podrazumijevaju sljedeće:
Naslovna stranica: Naslov stranice pruža podatke o svim autorima, uključujući prezime, ime, zvanje,
kompletne adresa, kontakt telefon i e-mail.
Druga stranica: Na drugoj stranici se nalazi sažetak ne duži od 200 riječi. Sažetak treba biti kratak
i sveobuhvatan. Sadržaj sažetka treba jasno opisati
problem, cilj rad, uzorak, metode
istraživanja, zaključke i implikacije. Sažetak treba biti napisan na engleskom i bosanskom jeziku.
Ključne riječi: Navesti do 5 ključnih riječi, riječi opisuju sadržaj rada, trebaju biti napisane na engleskom i
bosanskom jeziku.
Tekst rada: Tekst bi trebao sadržati sljedeća poglavlja - Naslove: Uvod, Metod rada (uključujući uzorak,
varijable, instrumentarij, metode istraživanja i metode obrade podataka), Rezultati, Diskusija, Zaključak i
Reference. Sve stranice trebaju biti numerirane, počevši sa naslovnom stranicom.
Uvod: Definirati problem, predmet i cilj istraživanja, te povezati svrhu istraživanja sa relevantnim
doprinosima prethodnih istraživanja.
Metode rada: Metode rada sadrže detaljan opis istraživanja sa precizno navedenim: uzorkom ispitanika,
uzorkom varijabli, pojavom ili objektom opservacije – istraživanja, te instrumentarijem i postupkom
istraživanja. Sve statističke metode trebaju biti navedene, a također i sve druge neuobičajeno korištene
statističke metode trebaju u potpunosti biti opisane i navedene u literaturi.
Rezultati: Obuhvaćaju rezultate istraživanja.
Diskusija: Podrazumijeva usporedbu rezultata rada sa prethodnom objavljenim referencama. Potrebno je
povezati zaključke sa ciljem rada, te pritom izbjegavati izjave i zaključke koji ne proizlaze iz rada. Ukoliko
je rasprava relativno kratka, onda treba dati prednost kombinaciji sa prethodnim poglavljem Rezultata. Isto
važi za dijelove Rezultati i Zaključak.
Tablice: Sve tablice trebaju biti numerirane sa kratkim naslovima koji opisuju njihov sadržaj. Tablice
trebaju biti referirane u glavnom tekstu rada. Sve tablice trebaju biti jednostavne i sa podacima koji ne
trebaju biti duplicirano navedeni u tekstu.
Ilustracije: Svaka ilustracija treba biti označena sa brojem prema njihovom položaju u tekst manuskripta,
trebaju biti visoke kvalitete, rezolucije i jasne za dalju ediciju. Veličina ilustracije treba biti veća nego što će
biti u završnoj štampanoj formi.
Reference: Reference u tekstu trebaju biti navedene prema APA sistemu (pogledati: Priručnik za objavu
Američkog psihološkog društva. IV izdanje, pogledati također na: http://www.apa.org).
Papir radova i diskete:
Poslati jedan štampani primjerak rada na papiru i isti priložiti u elektronskoj formi (Word). Uredništvo
zadržava konačnu odluku o publikaciji članka. Radovi se ne vraćaju. Radovi koji nisu napisani prema
uputama se vraćaju autoru radi uređivanje. Prijavljeni radovi bit će ocijenjeni putem anonimne recenzije sa
najmanje dva nezavisna ocjenjivača. Ocjena rada bit će dostavljena anonimno autoru, te u slučaju
potencijalnog prihvaćanja, članak će biti vraćen autoru radi korekcije.
Svi radovi trebaju se poslati na sljedeću adresu poštom ili lično:
Nastavnički fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru
Za Sportski logos
USRC „Midhat Hujdur Hujka“, 88 104 Mostar,
Bosna i Hercegovina.
email: [email protected]
78
Instructions for authors
SPORTS LOGOS (ISSN 1512-875X) is a scientific and professional publications of Teachers Faculty of the
University ' Džemal Bijedić"of Mostar, which publishes original scientific and professional papers in
kinesiology, sports, health and physical education, dance, kinesiologal recreation, sports medicine, sports
physiology, sports psychology, sociology of sport , philosophy of sports, history of sports, sports training,
biomechanics, physical training, and management in sport.
For all manuscripts are assumed to be exclusively submitted to the scientific and professional publication
SPORTS LOGOS, unless otherwise stated and may not be published previously except in abstract form. All
authors should participate in the work, in order to take public responsibility for the content and authenticity.
The manuscript should be written in MS Word text editor, font Times New Roman 11, shall not exceed 8
pages, double spaced, including tables, illustrations and instructions. It should be printed on one sided with
large margins (2.5 cm). Tables, graphs and illustrations are indicated in the order (eg: Table 1 - Values of
motor skills ...) within the text and follow the order of the text. Writing rules for manuscripts includes the
following:
Title page: Title page provides information about all authors, including name, first name, graduation,
complete address, phone number and email.
Second page: The second page is a abstract not exceeding 200 words The abstract should be short and
comprehensive. The content of the abstract should clearly describe the problem, purpose, sample, research
methods, conclusions and implications. The summary should be written in English and Bosnian.
Key words: Do not specify more than 5 words, words describing the content of the paper should be written
in English and Bosnian.
The text of manuscript: The text should contain the following sections - Headings: Introduction, Methods
(including sample, variables, instruments and research methods), Results, Discussion, Conclusion, and
References. All pages should be numbered, starting with the title page. No need to put the figures and tables
in the text.
Introduction: Defining the problem, the object and purpose of research and research related to the relevant
contributions of previous research.
Methods: Methods contains a detailed description of the research to accurately stated: the sample, the object
of observation - research and research instruments and procedures. All statistical methods should be
mentioned, as well as any other unusual statistical method used should be fully described and mentioned in
the literature.
Results: Include research findings.
Discussion: Implies the results of paper comparison with previously published references. It is necessary to
link the conclusions with the aim of the work, and thereby avoid statements and conclusions that do not arise
from work. If discussion is relatively brief, it should give priority combined with the previous section
results. The same applies for the result and conclusion.
Tables: All tables should be numbered with a brief titles describing their contents. Tables should be
referenced in the main text of the manuscript. All tables should be simple and the information that should
not be duplicated in the text above.
Illustrations: Each illustration should be marked with the number according to their position in the text of
manuscript. Illustrations should be of high quality, resolution and clear for further edition. Size of
illustrations should be larger than what would be the final printed form.
References: References in the text need to be listed by the APA system (see: Handbook for the publication
of the American Psychological Association. Fourth edition, see also: http://www.apa.org).
Paper manuscripts and diskettes:
Send a printed copy of the manuscript on paper and enclose the same in electronic form (Word). The
Editorial Board reserves the final decision on publication of the article. Manuscripts are not returned.
Manuscripts which do not follow instructions are returned to the author for editing.
Reported manuscripts will be assessed through an anonymous review by at least two independent assessors.
Rating manuscript will be submitted anonymously to the author, and in case of potential acceptance, articles
will be returned to the author for correction.
79
All manuscripts need to be sent to the following address by mail or in person:
Teachers Faculty of the University "Dzemal Bijedic" of Mostar
For Sports logos
USRC "Midhat Hujdur Hujka, 88 104 Mostar,
Bosnia and Herzegovina.
email: [email protected]
80

DRUGA KONFERENCIJA SPORTA I MEDICINE

Kategoriz. 2010. - primjedbe.pdf - Hrvatski savez daljinskog plivanja

„KAKO SE DOŽIVLJAVA OGLAŠAVANJE?!

FULL TEXT (.pdf)

zapisnik

Suradnja u Magazinu 2014. (1. obavijest).pdf

Javnost proglasila najpoželjnije poslodavce u 2015

POVEZANOST MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI SA SITUACIONO

3ska!!! br. 14 - Centar za mlade Pula

(PPP) u žena oboljelih od raka: preliminarni rezultati