Godina: V Broj: 14 Studeni 2013. 1) Iva Kolarić – Ne možeš biti mlad i u isto vrijeme znati. Mladost je previše obuzeta životom da bi znala, a znanje sobom da bi živjelo. 2) Vlasta Vujačić – Volim dobre ljude, lijepo vrijeme, putovanja i dobar film! 3 1 3) Adrijana Kovačević – Umjetnost života je biti svoj... još uvijek istražujem svoj put... 2 4) Matea Lacmanović – Vječna spavalica, trenutna studentica kroatistike i anglistike, povremena novinarka :) 5) Zorica Višković – Volim sve što vole mladi i pozdravljam sve koji me znaju. 4 5 6) Maja Cukon – Bok, ja sam Maja. Volim prirodu, muziku, ljude, knjige i želim upoznati svijet. 7) Dunja Lendić – Citirat ću Victora Hugoa: "Usudit se – to je cijena napretka!" 8) Sanja Pavleković – Još uvijek se veselim paketima iz Slavonije i lijepim danima koji nam konačno stigoše... 6 9) Maja Novak – Podjednako volim more i planinu, pse i mačke, snijeg i sunce. I glazbu, film i kazalište. Dobru knjigu. Inteligentne ljude sa smislom za humor. I još puno toga, a odnedavno i 3sku! :) 10) Tea Radošević – Volim život u prirodi, ronjenje i tišinu mora, traženje školjkica u pijesku, kajakarenje u ranu zoru, održavanje ravnoteže na slackline-u, plivanje, fotografiju, snježne vrhove planina, zelene livade, šetnje sa psom, dječju iskrenost, oblake zanimljivih oblika, upoznavanje novih ljudi i kultura, putovanja. Život je prekratak da ga ne bismo živjeli punim plućima! 7 8 11) Ana Milovan – Optimizam. Zeleno. Voće. Ljudi. Priroda. Volontiranje. FERi. C(A (privremeno kaj). :-) 9 11 12) Elvis Fekete – Rođen sam mudar, ali već me godinama uče da to zaboravim, volim oblake, stabla, ljude, boškarine, šparuge i miris svježeg kvasca, upravo tim redoslijedom..., ne volim kada mi netko laže, kada netko špagete lomi na pola i kada mi strani brodovi zagađuju more. Pričam sa životinjama i maslinama, ponekad i naglas, a u sebi često šutim..., da bi se sjetio kako sam se rodio mudar. 10 13) Marino Jurcan – glazbenik, menadžer u kulturi i urednik. Voli putovanja, rekreaciju i obiteljski boravak u prirodi i jug Istre. 12 13 IZDAVAČ: Centar za mlade Pula, Kandlerova 10, 52 100 Pula Telefon/faks: +385 (0) 52 211 364 Mobitel: + 385 (0) 99 211 6552 e-mail: [email protected] URL: www.mladipula.org NOVINARSKI TIM CENTRA ZA MLADE INFOTERENCI: Iva Kolarić Vlasta Vujačić Adrijana Kovačević Matea Lacmanović Zorica Višković Maja Cukon Dunja Lendić Sanja Pavleković Maja Novak Tea Radošević Ana Milovan Elvis Fekete Marino Jurcan UREDNICA: Vlasta Vujačić POMOĆNICA UREDNICE: Sanja Pavleković LEKTURA I KOREKTURA: Sanja Pavleković AUTORI NASLOVNICE: Zvonimir Čačić Jelena Nikolić Zorica Višković 2 Mladi sve deblji i deblji… Adrijana Kovačević 6 Znate li što je celijakija?! Iva Kolarić 8 Zdravlje je trud, vrijeme i odluka Maja Cukon 10 Vlasta Vujačić 12 16 Matea Lacmanović 20 Kako očuvati mentalno zdravlje Fitoaromaterapija: Povratak prirodi Bolje spriječiti nego liječiti U dobru i u zlu…i u teretani Vlasta Vujačić 24 Za Lovru sport je “gušt”! Dunja Lendić 30 Socijalnim inovacijama do novih radnih mjesta DIZAJN I PRIJELOM: Zvonimir Čačić NAKLADA: 1300 primjeraka Tiskanje ove publikacije omogućeno je zahvaljući finacijskoj potpori Istarske županije i Grada Pule. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i nužno ne izražava stajalište izdavača i Donatora. Sanja Pavleković 32 Vlasta Vujačić Od stope dinosaura do sirove prehrane > Zorica Višković Usprkos tome što slika zdravlja suvremenog čovjeka na prvi pogled izgleda bolje nego ikada prije, mnoge teške bolesti za koje naši preci nisu znali, danas su počele poprimati obilježja epidemije. U tu kategoriju spadaju: dijabetes, metabolička bolest s teškim komplikacijama od koje danas u svijetu boluje 35 milijuna ljudi (procjene su da će do 2030. godine biti 43 milijuna oboljelih), zatim zloćudne bolesti poput karcinoma pluća i debelog crijeva koje su sve češće uzrok smrtnosti (od raka s tendencijom brzog rasta boluje čak 11 milijuna ljudi u svijetu), te bolesti kardiovaskularnog i lokomotornog sustava. Što je uzrok svemu tome? FAST FOOD NAJPOŽELJNIJI OBLIK PREHRANE Među stručnjacima je upostavljen konsenzus da su ove bolesti, čije je liječenje veliki društveni trošak, uvelike uzrokovane promjenama u stilu života modernog čovjeka. Taj stil se najčešće opisuje kao sjedilački, a praćen je i promjenama u prehrambenim navikama. Ponašanja koja povećavaju rizik od razvoja ovih bolesti jesu: pušenje, manjak fizičke aktivnosti, često konzumiranje brze i visokokalorične hrane te pretilost. Pretilost predstavlja veliki društveni, zdravstveni, estetski i psiho-emotivni problem. U svijetu je preko 400 milijuna odraslih te između 30 i 45 milijuna djece pretilih, a godišnje u svijetu umire 2,5 milijuna ljudi zbog zdravstvenih tegoba uzrokovanih debljinom. 2 Masnoće i šećeri, inače rijetki nutrijenti u prehrani naših predaka, postali su češći na našim trpezama kako se razvijala industrijska proizvodnja. Nažalost, prehrambeno blagostanje nije ostalo izolirano od globalnog ekonomskog trenda i logike skraćivanja proizvodnog ciklusa uz maksimizaciju profita. Tako se u proizvodnji hrane počelo koristiti puno više aditiva, zasićenih masnoća, jeftinih šećera, glukozno-fruktozni sirup, umjetna sladila i pojačivači okusa poput monosodijevog glutaminata čija je povezanost s pretilošću te teškim metaboličkim bolestima višestruko dokazana. Fast food ili brza hrana je najpopularniji i najbrži način prehrane modernog čovjeka. Istraživanja pokazuju kako takav način prehrane stvara otpornost na leptin, hormon koji daje signal sitosti tijelu i igra važnu ulogu u metabolizmu čovjeka. Koristeći se manipulativnom moći reklame, uz obraćanje sve mlađim članovima društva čija je moć kritičkog mišljenja mala, industrija brze hrane uspjela se nametnuti kao poželjan način prehrane. 3 Mladi su sve deblji i deblji... U svijetu je preko 400 milijuna odraslih te između 30 i 45 milijuna djece pretilih, a godišnje u svijetu umire 2,5 milijuna ljudi zbog zdravstvenih tegoba uzrokovanih debljinom. RADIJE SJEDIMO NEGO SE KREĆEMO Mladi danas sve više vremena provode sjedeći: sjede u školi/na fakultetu/na poslu u prosjeku od pet do šest sati, zatim kod kuće učeći, a kad se i odmaraju, ponovno sjede. Osim toga, mladi su društvene kontakte u velikoj mjeri zamjenilli komunikacijom posredstvom društvenih mreža kao što su Facebook i Twitter. Svi gore navedeni podaci relevantni su i za Hrvatsku, a u prilog tome idu i rezultati naših istraživanja. Prema istraživanju “Hrvatske zdravstvene ankete” iz 2003. godine: Ništa bolje stanje nije ni po pitanju tjelesne aktivnosti i navika u slobodnom vremenu. Naime, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu od ukupno 39 zemalja s obzirom na preporučenu dnevnu tjelesnu aktivnost. Sve je jasnije da mlađa populacija svoje slobodno vrijeme provodi ispred televizora: čak 34% dječaka i 29% djevojčica, a vikendom i preko 50% njih, provede 4 i više sati ispred televizora. Brzi tempo suvremenog života ne ostavlja previše slobodnog vremena i zahtijeva određena prilagođavanja. Ipak, rješenje nije niti u tome da pripremanje hrane zamijenimo kupnjom već pripremljene, ili one koju je potrebno samo kratko doraditi u mikrovalnoj pećnici. Nekoliko sati “izležavanja” pred televizorom ili “surfanja” Internetom ne pomažu u rekreiranju uma i tijela te ne obnavljaju vitalnu snagu i energiju na način na koji to čine opuštena šetnja, plivanje, sat vremena vožnje biciklom u prirodi i druge fizičke aktivnosti. Epidemija pretilosti kuca nam na vrata. Sve je više metaboličkih, kardiovaskularnih i lokomotornih bolesti. Stoga, ne bismo smjeli odgađati trenutak kada ćemo se zapitati - što nije u redu s našim navikama!? Govoreći o mlađoj populaciji, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukazuju da se udvostručio postotak djece s prekomjernom težinom u posljednjih osam godina. 97,1% muškaraca i 92,8% žena hrani se nezdravo; 37,67% muškaraca i 31,08% žena ima povećanu tjelesnu težinu; 21,47% muškaraca i 19,48 žena je pretilo. Iz toga proizlazi da čak 59,04% muškaraca i 50,56% žena ima problema s povećanom i prekomjernom tjelesnom težinom. Govoreći o mlađoj populaciji, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukazuju da se udvostručio postotak djece s prekomjernom težinom u posljednjih osam godina. Naime, 2001. godine u Hrvatskoj je 12,5 % djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu, a u 2009. godini taj je postotak iznosio 26,4. Analizirajući prehrambene navike osnovnoškolaca u Istarskoj županiji u razdoblju od 2005. do 2008. godine, pokazalo se da djeca neredovito uzimaju obroke: jedna trećina anketirane djece redovito doručkuje, 22% njih neredovito uzima zajutrak prije odlaska u školu, dok nešto više od jedne trećine uopće ne doručkuje! 4 5 > Adrijana Kovačević Prehrana bez glutena jedina je terapija za celijakiju. Na tržištu novih dijeta, održavanja težine i neke imaginarne ljepote, mnogi mladi, a i neki odrasli misle da je bezglutenska prehrana novi val trenda. To nije tako. Riječ je bolesti pod imenom celijakija koja zahtijeva strog režim prehrane. Naime, zbog unosa namirnica od glutena ili čak namirnica koje ga sadrže samo u tragovima, mogu dovesti do reakcije imunosnog sustava u crijevu. U tom slučaju dolazi do kronične upale i atrofije crijevnih resica. Celijakija je bolest koja pogađa djecu i odrasle; zahvaća sve dobne skupine i oba spola te u pravilu od nje boluje 1% populacije. Različiti simptomi te bolesti dugotrajno mogu biti skriveni i neprepoznati. Simptomi su toliko raznoliki da se bolest dijeli u različite kliničke oblike: od tipične ili simptomatične koja se razvija u najranijoj dobi tijekom uvođenja dohrane koja sadrži žitarice, do atipične koja nastupa tek kasnije te koja može izazvati smetnje u razvoju djece u školskoj dobi. Postoji i “tiha” celijakija iz razloga što kod pogođene osobe ne postoje vidljivi simptomi, te čak postoji i potencijalna celijakija koja može uzrokovati ozbiljna crijevna oštećenja, ukoliko osoba ustraje na uobičajenoj prehrani. 6 TERAPIJA Prehrana bez glutena jedina je terapija za celijakiju. Strogim pridržavanjem prehrane bez glutena dolazi do potpunog nestanka simptoma bolesti bez upotrebe lijekova. Za provođenje stroge prehrane bez glutena neophodna je točna informiranost bolesnika o proizvodima koji sadrže gluten. Mora se paziti na moguće skrivene izvore glutena, jer može biti prisutan u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima, a koji se često nalaze u gotovoj hrani, lijekovima, nekim sredstvima za održavanje higijene usta, itd. Bezglutenske namirnice moraju imati vidljiv znak prekriženog klasa pšenice. Svjesni izazova s kojima se susreću osobe pogođene celijakijom, rad udruga za celijakiju vrlo je koristan, sveobuhvatan i potpora je kako za bolesnika, tako i za njegovu obitelj, a u konačnici i za cijelo društvo. Svi dijagnosticirani bolesnici i njihove obitelji imaju priliku biti uključeni u rad takvih udruga. Upravo u potrazi za jednom takvom udrugom, kao i za boljom informacijom o tome što je točno celijakija, razgovarali smo s Đitkom Bartolović, predsjednicom Udruge za skrb oboljelih od celijakije Istarske županije. • Možete li reći kako je došlo do osnutka i razvoja udruge? Doktorica i medicinska sestra koje su tijekom svog rada uvidjele da postoji potreba za pomoć osobama oboljelih od celijakije, 1992. godine su u prostorima tvornice stakla otvorile Udrugu za skrb oboljelih od celijakije. Pridružili su im se i roditelji djece s dijagnozom celijakije u potrazi za informacijama. Širenjem udruge i dolaskom novih članova, Grad Pula dodijelio im je prostor u pulskom Društvenom centru Rojc. • Kako su vas prihvatili u Rojcu i kako ljudi reagiraju na spomen celijakije? U Rojcu smo primljeni jako dobro, imamo svoj prostor u kojem djelujemo, a kako su tijekom godina mediji počeli redovito obavještavati o našim aktivnostima, tako su i ljudi počeli shvaćati drugu stranu prehrane bez glutena te uvidjeli da nije riječ o nikakvom hiru. Sada, zbog dostupnosti informacija i mladi razumiju svoje vršnjake te njihovu bezglutensku dijetu. Bezglutenske namirnice moraju imati vidljiv znak prekriženog klasa pšenice. • Kakve aktivnosti imate i u kojoj mjeri je uključena mlađa populacija? Često organiziramo mjesečne sastanke s roditeljima djece, a i samu djecu pokušavamo uključiti na način da se druže, razmjenjuju iskustva i tome slično. Tijekom zimskog razdobolja organiziramo i večeru za članove, mlade i općenito sve ljude koji su nam tijekom godina pomagali u radu Udruge. Naravno, večere su uvijek na bazi bezglutenske prehrane. Kroz godinu, u Puli, a i Istri redovito se održavaju razne manifestacije posvećene celijakiji, kao što je Tjedan svijesnosti o celijakiji i Dan celijakije, gdje su uključeni mladi i srednje škole na način da daju svoj doprinos u podizanju svijesti o ovoj bolesti. • Kako Vam se mladi mogu obratiti za savjet ili priključiti u rad udruge? Tko god ima neka pitanja ili se želi uključiti i pomoći u radu, slobodno može doći do naše prostorije koja se nalazi na prvom katu u Rojcu ili se javiti na telefon 052 506 055. 7 > Iva Kolarić FOTOGRAFIJA: Zvonimir Čačić ZNAJU LI DJECA ŠTO JE ZDRAVA PREHRANA? Zdravlje se definira kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija. Također se, u proširenom smislu može promatrati kao stanje dobrog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Ono se najčešće upotrebljava kao pojam odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih posljedica), deformacija i duševnih poremećaja. Neki od uvjeta nužnih za zdrav životu jesu: uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i higijena, te stabilne obiteljske i društvene okolnosti. Neki od uvjeta nužnih za zdrav životu jesu: uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, higijena, stabilne obiteljske i društvene okolnosti. 8 Osobno je iskustvo najbolji primjer... Da bih potkrijepila te tvrdnje, ispričat ću svoju priču. Sve je započelo prije 15-ak godina, kada sam se, kao djevojčica napokon odlučila baviti sportom - plivanjem, bez obzira što je i dalje postojala jedina prepreka – natjecanje. Mislila sam si: "U vodi sam, bazenu, a tamo me nitko ne može vidjeti, niti ja mogu koga čuti dok se svom svojom snagom nastojim boriti i doplivati do kraja – i pobijediti. Trajalo je godinama. Stigao je pubertet, srednja škola, a onda je došao i faks". Mislim da će moja priča najviše zanimati cure, radi kojih sam se i odlučila napisati ovaj članak. Smatram kako ljepota žene proizlazi iz njenog osobnog zadovoljstva, ponajprije samom sobom, što poslom, fakultetom, društvenim životom, ili svime zajedno. Prije samog upisa na fakultet htjela sam izgubiti nešto viška kilograma, a željeno sam postigla tako što sam pripazila na unos hrane. Jednostavno, nisam jela ako nisam bila gladna. Naposljetku, dobila sam što sam htjela, bez previše napora. Godinama sam održavala svoju težinu. Bez previše aktivnosti, osim "samog" fakulteta i sve što on sam po sebi nosi (određen mentalni napor zbog kojeg organizam troši puno energije). Razmišljanje o tome što zapravo unosim u organizam i koliko se krećem počelo je biti dio moje svakodnevice. Svako jutro započela bih s doručkom, oko podneva bih jela voće, ručak je sadržavao kvalitetnije namirnice; večera je bila rezervirana za nešto laganije, a za međuobroke često sam sa sobom u torbi nosila orašaste plodove. O vodi kao glavnom piću tijekom dana ne moram niti puno govoriti: dvije litre dnevno još i danas popijem. Bočice od 0,5 l uvijek su mi bile pokazatelj koliko sam popila toga dana. Danas je to drukčije organizam se naviknuo na unos određenih namirnica, čak i vode pa sve dolazi samo po sebi. Iako je za takve rezultate bilo potrebno pet godina, isplatilo se. Uz prehranu, i vježbanje je postalo sastavni dio moje svakodnevice. Hodanje ili trčanje na svježem zraku, pilates, vožnja bicikle, sve su to aktivnosti koje čovjeka znaju usrećiti. Pozitivna energija koja se osjeća nakon određene aktivnosti, tjera te da isto ponoviš sutra. Za takvo što također je bilo potrebno vrijeme, ali što je ulog od dvije godine koje se kasnije vraća cijeloga života. Koncipirani po programu HACCP-a. Za one koje zanima pojam HACCP-a: ono je alat koji pomaže proizvođačima hrane prilikom identifikacije, procjene i kontrole opasnosti koje mogu biti vezane za određeni proizvod ili cijelu proizvodnu liniju. Nastao je na temelju razvojnog programa sigurnosti hrane za astronaute prije skoro 40 godina u Pillsburyu, SAD. Program za astronaute bio je usredotočen na sprečavanje nastajanja opasnosti koje su mogle uzrokovati bolesti prenosive hranom i to na temelju znanstveno utemeljenih spoznaja te preventivnih kontrola u svrhu ranog uklanjanja eventualno nastalih nepravilnosti. Nakon tog pilot projekta nacionalne američke svemirske agencije (NASA) više ništa nije bilo isto u sustavu sigurnosti hrane. HACCP je postao općeprihvaćeni standard za sve ozbiljne poslovne subjekte koji se bave proizvodnjom hrane diljem svijeta te potvrđen od strane Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Komisije Codex Alimentarius (uspostavlja međunarodne norme glede hrane) i Nacionalnog savjetodavnog vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu SAD-a. U današnje vrijeme postoje inačice HACCP-a širom svijeta, a posebno u SAD-u, koje reguliraju pravila poslovanja unutar grana prehrambene industrije. Obzirom na navedeno možemo zaključiti kako djeca od najranije dobi jedu zdravo, u vrtićima koliko i u školama, diljem svijeta. Radim u vrtiću s djecom i svakodnevno sam okružena hranom koju konzumiraju, jer ju ponekad i sama jedem, baš zbog činjenice da je zdrava i zdravstveno ispravna. Iskoristila sam priliku i odlučila napraviti intervju s djecom, a koji će pokazati koliko djeca poznaju pojam "ZDRAVA HRANA". Dob djece bila je između pet (5) i sedam (7) godina i većinom su bili dječaci. Inače, svakoga se dana dogovaramo oko teme koju bi mogli obraditi, o kojoj bi mogli raspravljati, a tog jutra ja sam im predložila da pričamo o zdravlju i zdravoj (pre)hrani. Zašto sam napisala (pre)hrana? Pojam "hrana" dobro im je znan, dok pojam "prehrana" nisu prepoznali sve dok im nisam objasnila otkud taj pojam dolazi i što on znači. Komentari djece bili su: "Zdrava hrana je brokula, lubenica, voće i luk." Osim toga, izradili smo i plakate na kojima se može vidjeti koliko djece raspoznaje zdravu ili nezdravu hranu. Puno djece nije znalo jesu li jaja, keksi, žitne pahuljice, mlijeko i slično, zdravi ili ne. Na kraju, svi smo zaključili kako je vrtić "mjesto" u kojemu se ipak najzdravije jede. 9 FOTOGRAFIJA: Damir Zdarilek, Zvonimir Čačić > Maja Cukon Iako se posljednjih godina sve više spominje važnost mentalnog zdravlja, ljudi i dalje ne obraćaju dovoljno pažnje na ovaj segment zdravlja. Svjetski dan obilježavanja mentalnog zdravlja je 10. listopada. Jedino tada posvećuje se veća pozornost važnosti mentalnog zdravlja, često se organiziraju različite radionice na kojima se može saznati mnogo zanimljivih i korisnih informacija. zahtjevima, uspješnije, doživljavaju manje svakodnevnoga stresa, imaju bolje strategije upravljanja životom, bolje se nose sa neuspjesima, imaju bolje socijalne vještine, boljeg su raspoloženja i manje su depresivne. Osobe s manjkom samopouzdanja imaju više teškoća u životu – smatraju se manje vrijednima, teže uče, imaju problema s osjećajem osamljenosti, te ih često prevladavaju negativni osjećaji i osjećaj neuspjeha. Ne bismo li poboljšali vlastiti osjećaj vrijednosti, važno je usredotočiti se na svoje pozitivne osobine, prepoznati vlastite mane i naučiti se nositi s njima, zatim vjerovati Što je uopće mentalno zdravlje? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i sposoban je nositi se sa svakodnevnim stresovima, biti produktivan i sposoban doprinositi svojoj zajednici. Mentalno/ psihičko/duševno zdravlje dio je općeg zdravlja svakog pojedinca, te svatko ima pravo na njega. Ono je temelj optimalnog funkcioniranja osobe, obitelji, te cijeloga društva. Stanje mentalnog zdravlja utječe na mnoge aspekte života – na kakav način se odnosimo prema samome sebi, prema drugima, kako se suočavamo sa životnim izazovima. Također, različite stvari utječu na kakvoću tog zdravlja – ponašanja drugih ljudi, naši stavovi, neki životni događaji. Važno je znati kako očuvati svoje psihičko zdravlje. Iako su fizičko i mentalno zdravlje jako povezani, te jedno zahtijeva drugo, ipak se pristupi malo razlikuju. O fizičkom zdravlju puno se govori i uglavnom znamo (?) kako se brinuti za njega (zdrava hrana, sport, izbjegavanje alkohola, cigareta...), dok kod mentalnog zdravlja to nije uvijek slučaj. Dakle, da bismo sačuvali psihičko zdravlje potrebno je biti fizički zdrav te se na pravilan način nositi sa svakodnevnim mislima i osjećajima. Na svakodnevne emocije najviše utječu odnosi sa prijateljima, Mentalno zdravlje je temelj optimalnog funkcioniranja osobe, obitelji, te cijeloga društva. 10 u vlastite sposobnosti te naučiti razmišljati kao uspješna i samopouzdana osoba. Čak i ako sami ne uspijemo u tome, uvijek se možemo obratiti različitim stručnjacima koji pomažu u ostvarivanju naših ciljeva. Važno je znati da puno možemo i sami učiniti za dobrobit našega mentalnoga zdravlja, a na raspolaganju je uvijek i stručna pomoć. Vrijeme je tu bitan faktor jer je mentalno ozdravljenje dugotrajan proces. Dakle, uzmite dovoljno vremena za sebe i budite zdravi! roditeljima, vršnjacima, partnerom i zato je bitno obratiti malo više pažnje na njih! MALI SAVJETI Jednostavne sitnice koje ne zahtijevaju od nas puno vremena, mogu obogatiti našu svakodnevnicu i učiniti život puno kvalitetnijim. Svi znamo da sport uvijek pomaže – čak i obična kratka šetnja po parku sigurno je bolja od zurenja u zaslon računala, a i pomoći će nam razbistriti misli. Pomaže i druženje s prijateljima, razgovor, dijeljenje svojih problema sa bliskim nam osobama, različiti hobiji kao, primjerice, sviranje ili pjevanje. Poznato je da glazba utječe na raspoloženje, stoga i ona može biti odličan "otjerivač" negativnih emocija. Zadnjih godina sve veća pažnja pridaje se volontiranju – pomažući drugima osjećamo se korisno, zadovoljno i vrijedno. Važno je i puno se smijati, uživati u dnevnim sitnicama, surađivati s drugim ljudima, postavljati si realne i ostvarive ciljeve, biti kreativan i istraživati do kuda sežu granice naše mašte, pronaći ono na čemu smo zahvalni, te slušati potrebe svoga tijela (hrana i san!). Važan element mentalnog zdravlja je i samopouzdanje. O njemu ovisi općenito zadovoljstvo životom, uspješnost te prilagodljivost. Samopouzdane su osobe upornije, bolje se nose sa životnim U zdravom tijelu zdrav je duh 11 > Vlasta Vujačić U potrazi za ozdravljenjem, mnogi jure u najbliže ljekarne po preporučene antibiotike i druge industrijski proizvedene lijekove, a da se ne zapitaju, postoji li zdravija alternativa i možemo li sami sebi pomoći. U potrazi za alternativnim načinima ozdravljenja, okrenuli smo broj zagrebačke udruge Anias De Moras. Naime, njihova udruga specifična je jer se bavi alternativnim načinima liječenja, točnije fitoaromaterapijom. Edukator Saša Radulović detaljnije nas je upoznao s ovom metodom liječanja. • Za početak, što je uopće fitoaromaterapija? Fitoraomaterapija je spoj moderne fitoterapije i aromaterapije. Fitoterapija je metoda liječenja, ublažavanja i spriječavanja bolesti biljkama, dok je aromaterapija jedan dio fitoterapije gdje se u svrhu liječenja kontrolirano koriste eterična ulja. • Vaša se udruga ističe zbog toga što se vaše edukacije i savjetovanja klijentima oslanjaju na francuski model fitoaromaterapije? Ovaj model je poseban i rijedak u Hrvatskoj, a od klasične aromaterapije razlikuje se upravo 12 zbog toga što sugerira korištenje eteričnih ulja na drugačiji način. Kod nas se aromaterapija koristi u wellness tretmanima (masaže, kupke) te inhalacijama i aromalampicama, međutim francuski model nudi još nekoliko mogućnosti. Može se koristiti oralno (oleokapsule), vaginalno (vaginalete) i rektalno (supozitoriji). Na taj se način eterična ulja onda koriste smislenije, konkretnije, a svako ulje ima svoj popis indikacija. Fitoraomaterapija je spoj moderne fitoterapije i aromaterapije. 13 Fitoaromaterapija - povratak prirodi Fitoterapija je metoda liječenja, ublažavanja i spriječavanja bolesti biljkama, dok je aromaterapija jedan dio fitoterapije gdje se u svrhu liječenja kontrolirano koriste eterična ulja. Fitoaromaterapija nema nikakvih nuspojava. • Koliko su ljudi zainteresirani za ovaj alternativni način liječenja? Da je interes porastao, govore same brojke. Kad je udruga registrirana, 2009. godine, bilo je 15-ak radionica, 2010. godine 60-ak radionica, 2011. godine 90-ak radionica, a prošle je godine bilo 140 radionica. Udruga ima svoju Facebook stranicu "Anias De Moras" gdje svakodnevno objavljujem informacije kako sami sebi mogu pomoći te je sve jasnije da ljude to doista interesira. • Što čini fitoaromaterapiju pogodnom metodom liječenja? Za razliku od antibiotika, fitoaromaterapija nema nikakvih nuspojava. Primjerice, kad dobijete antibiotik za grlobolju, može vam se dogoditi da dobijete gljivice. Fitoaromaterapija nema negativnih štetnih stvari. Ono u čemu se izuzetno pokazala korisnom jest u liječenju HPV virusa (human papiloma viruses). Tako da trenutno ne prođe dan, a da ne dobijem poziv za liječenje ovog virusa. • Osim savjetovanja, vi nudite i edukacije – tradicionalnu izradu sapuna i dekorativnu kozmetiku. Koliko se to pokazalo korisnim? Za izradu dvije kile sapuna, od samo tri sastojaka, vi potrošite svega pedesetak kuna. Važno je reći da se u izradi ne koriste gotove sintetičke baze. Edukacije su se pokazale i korisnima, jer vlastita proizvodnja može biti i kao način zarade. Na edukaciju dolaze ljudi koji si sami žele pomoći, ali i oni koji imaju manja obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, obrte i tvrtke. 14 • Kako izgledaju vaša savjetovanja te koliko medicinari prihvaćaju fitoaromaterapiju? Klijenti najčešće dođu kako bi riješili nekakve svoje tegobe. Nakon razgovora, sugerira im se određena terapija. Sve je više zainteresiranih, što sugerira i brojka održanih radionica, kao i broj "lajkova" na Facebook-u, a može se reći i da je ono puno bolje prihvaćeno od medicinske struke. Na edukaciju dolaze ljudi koji si sami žele pomoći, ali i oni koji imaju manja obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, obrte i tvrtke. 15 Umor, glavobolja, upala dišnih puteva, zubobolja i slično – redovite su boljke koje pogađaju gotovo svih. Kako biste izbjegli ovogodišnju zimsku prehladu, te ujedno očuvali svoje zdravlje, pripremili smo za vas popis korisnih namirnica koje je poželjno imati u kući, odnosno pri ruci. PROPOLIS Propolis je pčelinji proizvod, smolaste i ljepljive teksture. 70 % sastava smole čine dijelovi biljke i njihovog pupoljka, dok ostalih 30 % nastaje u procesu prerade koji čine pčele. Ova izuzetno korisna namirnica važna je za jačanje imuniteta, pomaže i kad se bolest već pojavi, a posebno je ljekovita u liječenju kašlja, upale grla i sinusa. Propolis Med 16 MED Osim propolisa, vrlo je važno napomenuti i uporabu meda. Riječ je o vrlo slatkom i gustom soku što ga prave same pčele od nektara iz biljki i slatkih izlučevina nekih kukaca. Med kao takav se smatra najsavršenijim proizvodom prirode jer sadrži sve vrijedne sastojke koji grade ljudski organizam. Pri upotrebi meda treba paziti da se med ne zagrijava iznad 600C jer se uništavaju hranjiva svojstva. To znači da ukoliko želite zasladiti svoj čaj medom, pustite da se čaj ohladi te zatim dodajte med. Rečeno je i da med treba uzimati drvenom žlicom, budući da metalni pribor koji se najčešće koristi u kućanstvima može utjecati na njegov sastav. Najpoznatije vrste meda jesu bagremov, lipin, kaduljin, kestenov i vrijeskov med. KADULJA Kadulja se ubraja u jednu od najljekovitijih biljki na našoj planeti. Da je riječ o snažnoj biljci, govori i samo njeno latinski ime Salvia officinalis, što znači spasiti ili liječiti. Kadulja ima antibakterijsko, antigljivično i antiseptičko djelovanje. Osim toga, ublažava depresiju i stres, pomaže kod migrena, reuma te snižava temperaturu i djeluje protiv bolova. Dokazano je i da smanjuje razinu šećera u krvi te pomaže kod krvarenja i upala. Pogodna je i za regulaciju rada crijeva i želuca. Pomaže u liječenju ženskih tegoba, a njeno antiseptičko djelovanje omogućava efikasnu borbu s aftama, neugodnim zadahom iz usta, karijesom, problemom s grlom i krajnicima. Kadulja se može koristiti u čaju i kao ulje. Međutim, treba imati na umu da se ono ne koristi dugotrajno i u velikim dozama, jer može biti toksično. ETERIČNO ULJE LAVANDE Koristi lavande prepoznali su još stari Grci kada su je koristili u kupkama, s ciljem pročišćavanja uma i duha. Lavanda je danas potrebna više nego ikada, budući da ubrzani način života i svakodnevni stres itekako utječu na nas i naše psihofizičko zdravlje. Upravo zato, eterično ulje lavande koristi se u svrhu opuštanja, otklanjanja stresa i napetosti. Eterično ulje lavande može se nakapati u mirisnu lampicu, što će osviježiti vaš prostor. Ukoliko imate problema sa spavanjem, nekoliko kapi ulja može se nakapati na jastuk (eterično ulje nije masno i ne ostavlja mrlje!). Kadulja Eterično ulje lavande koristi se u svrhu opuštanja, otklanjanja stresa i napetosti. 17 Bolje spriječiti nego liječiti Soda bikarbona SODA BIKARBONA NIM (NEEM) Soda bikarbona je poznati bijeli prah koji se koristi u kućanstvu, a često se naziva najvećim neprijateljem farmaceutske industrije. Koristi se za uklanjanje neugodnih mirisa, pa umjesto proizvedenih dezodoransa, dovoljno je pomiješati sodu bikarbonu s malo vode te nanijeti ispod pazuha. Odlična je i za izbijeljivanje zubi, a može koristiti i kao šampon za suho pranje kose ili pak kao dodatak kupki. Budući da nezdrava prehrana narušava prirodnu tjelesnu ravnotežu, odnosno "zakiseljuje" organizam, ova namirnica održava povoljno stanje PH u organizmu. To u konačnici može pomoći u borbi protiv dijabetesa, osteoporoze, žgaravice, alergija i astme. U posljednje vrijeme ističe se da soda bikarbona može izliječiti i najteže bolesti, pa čak i rak. Važno je kupiti kvalitetnu sodu bikarbonu te znati da se ona uzima u slučaju narušene ravnoteže i kao terapija na određeno vrijeme. Ova indijska čudotvorna biljka, zbog svog gorkog okusa često nije dovoljno interesantna namirnica. Unatoč tome, treba napomenuti da nim pripomaže u detoksikaciji organizma; povoljno djeluje na mokraćni i krvni sustav; pomaže protiv groznice i poboljšava metabolizam; djeluje antiparazitno i antispetički. Nim je koristan i kod kožnih infekcija, osipa i akni. U zimskom razdoblju može izuzetno pomoći jer snažno djeluje protiv virusa, gljivica i bakterija. Priprema: Prstohvat nima (u prahu) ubaci se u u vruću šalicu vode. Budući da je nim vrlo gorkog okusa, može se staviti malo meda i limunovog soka. KAMILICA Kamilica Ova prepoznatljiva biljka prepoznata je diljem svijeta. Njeno blagotovorno djelovanje pomaže u obnovi i očuvanju našeg zdravlja. Može pripomoći u regulaciji probave, smirivanju grčeva, snižavanju temperature, ublažavanju boli, smanjenju osipa itd. Ukoliko imate problematičnu kožu, možete si pripraviti čaj od kamilice za umivanje lica (jednom tjedno!), a može pomoći i pri menstrualnim tegobama. Kamilica se može koristiti u obliku tinkture, čaja, praška, eteričnog ulja i obloga. JABUKA Jabuka 18 Unatoč tome što svako voće ima svoje blagodati, često se kaže da jabuka ima određena svojstva koja niti jedna druga voćka nema! Jabuke zbog svojeg antioksidandskog svojstva, pomažu u spriječavanju kardiovaskularnih bolesti. Sadrže i vitamin C, što pomaže u održavanju jakog imunološkog sustava. Navodi se i da jedna jabuka dnevno može pomoći u smanjenju lošeg kolesterola, spriječavanju karijesa, protiv kroničnog umora, nesanice, vrtoglavice, pretilosti i drugo. NIm ORAŠASTI PLODOVI Umjesto da posegnete za čokoladom ili čipsom, probajte sa zdravim grickalicama – orašastim plodovima (orasi, bademi, kikiriki, lješnaci, kesteni itd.) koji pripomažu u smanjenju stresa, a pridonose i zdravlju srca. Bogati su mineralima, vitaminima i omega 3 kiselinama. Njihovo blagotvorno djelovanje pomaže u jačanju kose, kože i noktiju. Osim toga, odličan su "alat" za bolju koncentraciju i memoriju. ĐUMBIR Đumbir je gomoljasti korijen koji sve više i više dobiva na vrijednosti. U kućanstvu se često koristi kao začin, ali i kao lijek. Pomaže u ublažavanju nadutosti, boljoj regulaciji probave te ublažava kašalj i grlobolju. Zbog svojeg antibakterijskog i antiseptičkog djelovanja, koristi se i u prevenciji gripe i prehlade. Orašasti plodovi I ne zaboravite vodu i limun! Đumbir 19 > Matea Lacmanović Još su antički kipari klesali svoje bogove kao savršena bića gdje je svaki mišić, svaka vena izražena kako bi prikazali savršenstvo ljudskog tijela. Danas svjedočimo drugačijim "kiparima" koji ne oblikuju kamen već – svoje tijelo. Riječ je o sve popularnijoj sportskoj aktivnosti – bodybuildingu, kojim se bave, između ostalog, i naši sugovornici Angela (23) i Damir (29). Angela i Damir 20 21 Zajedno u dobru i u zlu... i u teretani Baviti se bodybildingom zahtijeva veliko znanje o tijelu, načinima i konceptima treninga te konstantno učenje i razumijevanje vlastitog tijela kao i njegove reakcije na određeni način prehrane i treninga. Damir je fitness trener u rovinjskom Pro-Gym fitness centru i bubnjar benda Dream Project. Ovaj ekonomist po struci počeo se baviti bodybuildingom prije 12 godina na nagovor prijatelja, a njegova zaručnica i kolegica iz benda, Angela, krenula je s treninzima prije dvije godine na nagovor Damira. Angela: "Krenula sam u fitness početkom 2011. godine želeći se dovesti malo u red kao i većina djevojaka koja se odluči za to. Vidjevši ubrzo rezultate i genetsku naklonost, dobila sam motivaciju za dalje." • Kako se početi baviti bodybuildingom? Damir: "Realno, mislim da nije moguće samo se odlučiti početi baviti time. Naime, kao što je već Angela rekla, to je stil života. Osoba to mora stvarno zavoljeti, kako trening, tako i sve ostale aspekte - od kompromisa, odricanja, pa sve do ekstremnih napora koji su potrebni, posebno u natjecateljskom bodybuildingu. No, baviti se bodybildingom zahtijeva veliko znanje o tijelu, načinima i konceptima treninga te konstantno učenje i razumijevanje vlastitog tijela kao i njegove reakcije na određeni način prehrane i treninga." • Kakvu ulogu igra prehrana, a kakvu sam odlazak u teretanu i treniranje? Angela: "Prehrana je bitna koliko i trening. Bez odgovarajuće prehrane nemoguće je postići određene promjene fizičkog izgleda, kako na rekreativnoj tako i na profesionalnoj razini. Količina makronutrijenata mora biti striktno određena u odnosu na ciljeve, genetsku predispoziciju, tip metabolizma i aktivnosti." Angela i Damir na zajedničkom treningu • Što je točno bodybuilding (BB)? Angela: "BB je sport izgradnje i oblikovanja savršeno simetričnog tijela sa što manjim udjelom potkožne masti. Iako prihvaćen kao sport, u suštini je način života. Najveće natjecanje na svijetu BB-a je Mr. Olimpia, a u Hrvatskoj je to državno prvenstvo gdje je Damir ove godine osvojio 2. mjesto u seniorima teške kategorije iznad 90 kilograma, dok sam ja osvojila 3. mjesto u bodyfitnessu u kategoriji ispod 168 centimetara." 22 • Moraju li se uzimati dodatni suplementi ili se mora posvetiti veća pažnja određenim grupama namirnica? Što bi se trebalo izbjegavati? Damir: "Suplementacija je uvijek dobrodošla, ali ne i neophodna. Posebno je korisna u današnje vrijeme kad svi imamo manje vremena za pripremanje hrane koju treba unositi gotovo svakih nekoliko sati. Ovdje mislim na zamjenu obroka suplementima koja je daleko brža i jednostavnija nego pripremanje hrane. Suplementaciju vitaminima i mineralima bih preporučio svima, bez obzira kojim se sportom bave, budući da se većina ljudi danas poprilično nezdravo hrani. Veća se pažnja svakako mora posvetiti izboru namirnica, odnosno odabiru namirnica s visokim udjelom proteina, namirnica koje sadrže ugljikohidrate nižeg glikemijskog i inzulinskog indeksa (osim neposredno nakon treninga), zdrave masnoće i vlakna. Svakako bi se trebala izbjegavati takozvana junk hrana, primjerice hamburger, pizza, bijeli kruh, burek, slatkiši, dakle sva brza i nezdrava hrana koja je bogata brzim ugljikohidratima i transmastima. Naravno da ju nije potrebno potpuno isključiti iz prehrane, ali je svakako potrebno konzumaciju takve hrane svesti na minimum." • Kakvo je vase mišljenje o raznim shakeovima i sličnim zamjenskim obrocima? Damir: "Kao što sam već naveo, odlična su nadopuna ili zamjena, posebno u nemogućnosti pripreme svih potrebnih obroka. Moguće je točno dozirati potreban omjer makronutrijenata u odnosu na ono što želimo unijeti tijekom dana. Svakako je puno bolja opcija od odlaska u pekarnicu ili objekte brze prehrane kao što je to kod većine običaj." • Što s onima koji si ne mogu priuštiti teretanu? Gdje bi oni mogli oblikovati svoje mišiće? Angela: "U slučaju nemogućnosti odlaska u teretanu uvijek postoji opcija treninga kod kuće raznim improviziranjem pokreta za koje bi inače trebala sprava, slaganjem utega, izvođenjem vježbi koristeći težinu vlastitog tijela, uporabom raznih rekvizita koji ne zauzimaju prostor i za koje nije potreban veći financijski izdatak. Sve u svemu, na rekreativnoj razini, može se uz malo mašte i ideja složiti i odraditi pristojan trening, posebno za nas djevojke." • Angela, je li se okolina promijenila prema tebi otkako se baviš bodybuildingom ? Angela: "Većina ljudi je ostala iznenađena mojom transformacijom budući sam do tad živjela potpuno suprotnim stilom života, što je rezultiralo drugačijim izgledom od ovog današnjeg do te mjere da me ljudi koji me dugo nisu vidjeli u većini slučajeva nisu prepoznali. Ljudi me sada drugačije doživljavaju i imaju više poštovanja prema meni i mom trudu. Naravno, ima i onih koji to ne podržavaju jer im to nije ženstveno, ali oni su u manjini." • Bodybuilding se često povezuje s raznim stereotipovima. Damire, jesi li se ti susreo s nekakvim stereotipima (npr. da si agresivan, grubijan i sl.)? Damir: "Da, nažalost je tako, ali to je prvenstveno nastalo iz neznanja i raznih medijskih izjava koje baš i nemaju veze s istinom. Naravno da se nađu pojedinci koji su i agresivni i prepotentni, ali ništa više nego što ih možemo susresti u ostalim sportovima. Ne mislim da je takav karakter vezan za sport ili slično, već je jednostavno vezan za karakter samog pojedinca." Prehrana je bitna koliko i trening. • Angela, je li ti sada kad si "isklesala" tijelo, lakše ili teže kao ženi ići u šoping? "Budući da su mi se mjere jako smanjile (s L na S), imam na raspolaganju puno veći izbor odjeće i napokon mogu nositi odjeću u kojoj sam se prije osjećala neugodno i nesigurno. Ne moram gledati je li majica pretijesna, iskače li mi trbuh van i sl. Nakon 10 godina u mom ormaru više ne vlada crnilo, već su sad zastupljenije vedrije boje, stalno nosim haljinice, prvi put u životu nosim vruće hlačice, raznorazne topiće - postala sam prava šopingholičarka! Jedini su problem, kao i svima u ovom sportu, tijesne nogavice pa teško nađem odgovarajuće traperice." • Kako je bodybuilding utjecao na vašu vezu? Damir: "To nas je povezalo na još jedan način. Angela i ja smo dosta slični i volimo iste stvari, živimo skupa te već 10 godina sviramo u Dream Projectu (ja sam na bubnjevima, a ona pjeva). Sad kako se ona počela baviti ovim sportom imamo priliku skupa trenirati i živjeti taj stil života. Također, vrlo bitna stavka je podrška i motivacija partnera koja je u ovom slučaju obostrana." 23 > Vlasta Vujačić FOTOGRAFIJA: Zvonimir Čačić, S. Ježina (Novi List) • Kada i kako si se počeo baviti košarkom? Moglo bi se reći da je to obiteljsko naslijeđe. Moja mama se bavila košarkom u mladosti i i bila je uspješna, pa sam i ja odlučio probati. Krenuo sam igrati za školu Veruda, kod Franka Butkovića koji me prvi uveo u košarku. Malo je vremena prošlo kada sam se uključio u rad Košarkaškog Kluba Stoje u kojemu sam i danas. • Zašto baš košarka i što čini tu igru posebno zanimljivom? Jednostavno rečeno, kad igram - sretan sam i taj sport me ispunjava! Osjećam se slobodnim na terenu i kao da mogu apsolutno sve. Osim toga, košarka je natjecateljski sport, a ja se volim natjecati. Posebno je zanimljiva jer je u toj igri sve moguće. Primjerice, događa se da u igri protiv puno slabije 24 25 Za Lovru sport je "gušt" ekipe podcijeniš njihove sposobnosti, što im omogući pobjedu. S druge strane, utakmice u kojima su protivnici podjednaki budu jako zanimljive jer najčešće završavaju s dva ili tri koša razlike. Kaže se da je košarka "sport za pametne ljude", s čime bih se i složio jer dok igraš moraš razmišljati o postavljenoj obrani, postavljenom napadu, kretnjama tvojih suigrača i konačnoj realizaciji koša, tako da to pogotovo čini ovaj sport posebno zanimljivim i atraktivnim. • Kako bi sebe opisao kao košarkaša? Što ti ide najbolje, a na čemu moraš raditi? Sebe kao košarkaša teško mogu opisati, ali znam da sam na terenu ponekad nervozan i da bih dao sve za pobjedu, što možda ponekad loše utječe na kadetsku momčad u kojoj igram. Ne znam što mi ide najbolje, ali mogu reći da volim "hvatati skokove". Međutim, vidim da još uvijek moram na svemu raditi, ako bih se htio nastaviti baviti košarkom i ako bih htio još napredovati na tom području. Još uvijek moram jako puno raditi na šutu te na tehnici i brzini nogu. Pretkadetski trofej Istarske lige i titula najboljeg igrača, svibanj 2012. 26 • Kako izgleda tvoj klasičan trening? Koliko često treniraš te treniraš li ikada solo? Ovu sezonu treniram konstantno sa seniorima kod trenera Borisa Begonje, te dva puta na tjedan s mojim vršnjacima kadetima, kod trenera Vladimira Korošca. Moj klasičan trening sastoji se od zagrijavanja, zatim pomoćni trener seniora Branko Ferllati, zadužen isključivo za obranu, zadaje vježbe za poboljšavanje obrane i jačanje nogu u stavu. Nakon toga, trener Begonja preuzme trening te krećemo raditi akcije i napad. Kraj treninga rezerviran je za igru, što je meni ujedno najdraži dio. Poslije igre nastavljamo sa serijom šuteva i istezanja. Treniram gotovo svaki dan u tjednu, ponekad i dva puta dnevno. Subote su obično rezervirane za utakmice, a nedjelja mi je slobodna. Ponekad napravim i solo trening s trenerom Korošcem, i to često bude ujutro, prije škole, oko 6 i 30 sati. • Koje trenutke najviše pamtiš u svojoj mladoj karijeri? Nikada neću zaboraviti finale školskog prvenstva, kada smo pobijedili školu Šijanu s trenerom Dorićem na čelu. Šijana je bila ogroman favorit jer su za nju igrali svi moji suigrači iz kluba, a ja sam igrao sa svojim prijateljima iz razreda koji rekreativno igraju košarku te s još dva košarkaša koji igraju sa mnom u klubu. Podcijenili su nas, zbog čega smo osvojili školsko prvenstvo. FOTO: S. Ježina U budućnosti bih se volio vidjeti kao profesionalni košarkaš, ali to sve ovisi o meni i mom treniranju. Kaže se da je košarka "sport za pametne ljude", s čime bih se i složio jer dok igraš moraš razmišljati o postavljenoj obrani, postavljenom napadu, kretnjama tvojih suigrača i konačnoj realizaciji koša, tako da to pogotovo čini ovaj sport posebno zanimljivim i atraktivnim. Mladi Lovro protiv seniora Škrljeva, ožujak 2013. 27 Za Lovru sport je "gušt" Od najmlađih dana navikao na trofeje Još bih izdvojio nezaboravni trenutak kada sam igrao za seniore u kvalifikacijama. Iako smo izgubili u utakmici protiv ekipe Škrljeva, mogu reći da je atmosfera u dvorani bila odlična i nezaboravna. Pamtit ću i ovogodišnji turnir protiv Zenice u Sarajevu. Cijelu smo utakmicu bili u egalu. Igrao se zadnji napad, koji je bio rezerviran za mog suigrača. Međutim, on i još jedan suigrač bili su "zatvoreni", zbog čega sam ja primio loptu, ušao kroz sredinu te sam zabio pobjednički šut od table. Svi su došli na teren, te su oko mene skakali od sreće. Stvarno je bila nezaboravna utakmica. Želio bih da bude još ovakvih nezaboravnih trenutaka, a mislim da će ih i biti jer će naša generacija ove sezone pokušati postići veće ciljeve na regionalnom prvenstvu, a nadamo se i na državnom prvenstvu. Našu generaciju vodi trener Korošec i ima velike planove s tom selekcijom kadeta u kojoj sam i ja. LOVRINI SPORTSKI USPJESI KLUPSKI USPJESI ŠKOLSKI USPJESI 2007./08. .................................................2. mj., Istarska liga (D) 2008./09. .................................................2. mj., Istarska liga (D) 2009./10. ................................................ 1. mj., Istarska liga (D) 2009./10. ................................ 1/4 finala, državno prvenstvo (D) 2009./10. .............. 1. mj., selekcija Istarske županije, Alpe Adria 2009./10. ................................................. 2. mj., Istarska liga (P) 2010./11. .................................................1. mj., Istarska liga (P) 2011./12. .................................................1. mj., Istarska liga (P) 2011./12. .................................................Državno prvenstvo (P) 2011./12. .................................................2. mj., Istarska liga (K) 2011./12. ................................................. 3. mj., Istarska liga (J) 2012./13. ................................................ 1. mj., Istarska liga (K) 2012./13. .................................................1. mj., Istarska liga (J) 2012./13. ...................................3., mj., Turnir Iliđa-Sarajevo (K) 2009./10. .........1. mj., Prvenstvo osnovnih škola 7/8 raz. 2010./11. ........ 1. mj., Prvenstvo osnovnih škola 7/8 raz. 2011./12. ........ 1. mj., Prvenstvo osnovnih škola 7/8 raz. 2012./13. ........ 1. mj., Gradsko prvenstvo srednjih škola 2012./13. ....... 1. mj., Županijsko prvenstvo srednjih škola 2012./13. ........ 1. mj., Međužup. prvenstvo srednjih škola USPJESI NA TURNIRIMA 3 NA 3 2011. ............. 1. mj., Intersport Basket Tour, Rovinj, 1998/99 g. 2012. ........ 1. mj., Sportske igre mladih - županijsko, 1997/98 g. 2013. ..... 1. mj., Sportske igre mladih - državno, Split, 1998/99 g. 2013. .................................................... 1. mj., Ljetni turnir Stoja 28 INDIVIDUALNI USPJESI 2010. ................................. Najbolji igrač turnira Alpe Adria (D) 2010. ............................ Najbolji strijelac turnira Alpe Adria (D) 2011. .................................. Najmlađi igrač turnira u Italiji (J) 2011. .................................. Najbolji strijelac turnira u Kastvu 2011........... Pobjednik u tricama, Intersport Basket Tour, Rovinj 2011./12. ............................ Najbolji igrač Istarske županije (P) 2011./12. ..... Najbolji igrač Gradskog prvenstva osnovnih škola 2012./13. ....................... Najbolji igrač turnira Terme Olimia (K) 2012./13. ............................ Najbolji igrač Istarske županije (K) (D)=dječaci · (P)=pretkadeti · (K)=kadeti · (J)=juniori Koristi od sporta su važne za tijelo ne samo u datom trenutku, nego i kasnije. Sportaši najčešče paze na prehranu, tako da je i u tom smislu sport važan. • Koliko je sport važan dio tvog života? U usporedbi s tobom, koliko se tvoji vršnjaci bave sportom? Sport je jako važan dio mog života jer se osjećam zdravije kada trčim nego kada, na primjer, sjedim, ležim ili kada sam stalno u zatvorenom prostoru i za kompjuterom. Jednostavno, kretanje je jako bitno za ljudski organizam. U usporedbi sa mnom, malo koji vršnjak se bavi sportom u toj mjeri. Oni kažu da ja jako puno treniram i da je to iznad prosjeka, ali mogu reći i da imam puno prijatelja koji se rekreativno bave različitim sportovima i idu u teretanu. Tako da je to puno bolje nego da sjede doma i ništa ne rade. • Koje koristi vidiš od sporta? Bavim se košarkom jer je prvenstveno volim kao sport. Međutim, koristi od sporta su važne za tvoje tijelo ne samo u datom trenutku, nego i kasnije. Osim toga, sportaši najčešče paze na prehranu, tako da je i u tom smislu sport važan. Baš zato što od sporta imaš puno koristi, "gušt" je baviti se njime. • Kako se kasnije vidiš u budućnosti? Hoće li košarka uvijek biti dio tvog života? U budućnosti bih se volio vidjeti kao profesionalni košarkaš, ali to sve ovisi o meni i mom treniranju. Naravno da će košarka uvijek biti dio mog života i ako ništa ne postignem s njom uvijek ću se rekreativno nastaviti baviti njome. 29 > Dunja Lendić Socijalne inovacije najbolji su alat za stvaranje novih proizvoda, usluga ili tvrtki za jačanje europske pozicije u rastućim područjima kao što su zdravstvo i zaštita okoliš. Dokaz da se na socijalne inovacije promatra kao najbolje rješenje, leži i u činjenici da se u Europi svake godine dodjeljuju nagrade za najbolje socijalne inovatore čiji je cilj zapošljavanje mladih, dijeleći radna mjesta između mlađih i starijih radnika, proširenjem kvalitete socijalne skrbi i zdravstvene zaštite putem aplikacije te poboljšanjem pristupa tržištu rada. Ideje ljudi pokazale su kako socijalne inovacije imaju velik potencijal za stvaranje novih mogućnosti za rad. Ekonomska kriza je sveprisutna pa na socijalne inovacije treba gledati puno dinamičnije, imajući na umu i socijalno tržišno gospodarstvo. Stvaranje potencijala i novih radnih mjesta ono je što nam je potrebno u današnjoj gospodarskoj situaciji. Europski parlament i Vijeće EU postigli su politički dogovor o programu EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (Easi) s predloženim proračunom od 815.000.000 € za razdoblje 2014.2020. g. EaSI će podržati napore država članica u osmišljavanju i provedbi zapošljavanja i socijalne reforme na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i 30 lokalnoj razini kroz koordinaciju politike, identifikaciju problema, analizu i razmjenu najboljih praksi. Potpore za inovacije u području zdravlja Zdravlje je iznimno važno za konkurentnost i gospodarski rast određene regije. Stanovništvo regije koje živi duže i na zdraviji način, bit će duže aktivno stanovništvo, pa će na taj način biti manji teret zdravstvenom sustavu. Važno je istaknuti da će takvo stanovništvo koristiti gospodarskom i održivom rastu regije. Cilj je kohezijskom politikom smanjiti nejednakosti među europskim regijama kako bi se učvrstila gospodarska i socijalna kohezija diljem EU-a. S obzirom na to, zdravlje sve više postaje prioritet, a glavni alati za postizanje veće gospodarske i socijalne kohezije u području zdravlja su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF). Predviđeno je da će u razdoblju 2007. – 2013. izdaci za zdravstvenu infrastrukturu iznositi više od pet milijardi EUR ili 1,5 posto ukupnog proračuna, a značajan iznos dodijeljenih sredstava osobito će se koristiti za određene regije obuhvaćene ciljem konvergencije. Predviđeni su dodatni izdaci za potporu drugim mjerama u području zdravlja pod drugim proračunskim naslovima poput istraživanja i inovacija, promicanja malih i srednjih poduzeća, informacijskog društva (tj. usluge e-zdravstva za građane) i ljudskog kapitala (tj. aktivno starenje i produženje radnog vijeka). Inovacije kao odgovor na socijalne probleme Daniel Baturina, stručni suradnik udruge Ceraneo i asistent na katedri za socijalnu politiku socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu ukazao je na pojavu socijalnih inovacija, koje su itekako jedan novi nepoznat koncept koji se odnosi na rješenja koja naslovljavaju tekuće socijalne potrebe i izazove. Prema njegovim riječima, socijalne inovacije se javljaju kao paradigma unutar europskih programa i zbog toga su nam izričito zanimljive kada smo pristupili Europskoj uniji. On smatra da su socijalne inovacije prije svega viđene kao odgovor na socijalne probleme i izazove kao opći demografski razvoj, starenje stanovništva, tehnološke promjene ili utjecaj krize. Badurina ističe zagrebačku udrugu Roda kao dobar primjer socijalne inovacije Zagrebu. Djelovanje udruge proizašlo je iz inicijative građana koji su se posebno zalagali za promjene u područjima obiteljske politike. - Inovacije postoje tamo gdje postoji socijalni kapital te prije svega povjerenje među različitim dionicima. Socijalni kapital se mora sinergijski množiti kroz njihovu suradnju, upravo da program ne nailazi na barijere, zaključio je Baturina. Ideje ljudi pokazale su kako socijalne inovacije imaju velik potencijal za stvaranje novih mogućnosti za rad. 31 > Sanja Pavleković & Vlasta Vujačić FOTOGRAFIJA: Sanja Pavleković, Ekatarina Smoković U želji da se mlade bolje upozna sa zdravim stilovima života, Udruga ZUM je 20. listopada organizirala besplatan izlet za mlade. Unatoč najavama loših vremenskih uvjeta, dvadesetak entuzijasta željnih šetnje prirodom i dobrih predavanja, sudjelovalo je u jednodnevnom izletu. Izletnici su se upoznali s različitim biljem na Kamenjaku Famozne stope dinosaura na Kamenjaku 32 33 Od stopa dinosaura do sirove prehrane ŠETNJA KAMENJAKOM Predavanje Spomenke Marković Sudionici su se u jutarnjim satima zaputili na edukativnu šetnju Kamenjakom, gdje ih je edukatorica Javne ustanove Kamenjak, Nina Fanuko, upoznala s detaljima o zaštićenom području Kamenjak. - Mnogi ljudi dolaze na Kamenjak u ljetnom razdoblju radi plaža i mora, međutim nama je cilj upoznati posjetitelje i s drugom stranom Kamenjaka. Zato nam je jako drago voditi grupe u edukativnu šetnju Kamenjakom jer tek kad upoznate područje možete ga i cijeniti, pojasnila je Fanuko. Šetnja Kamenjakom omogućila je izletnicima da uvide bogatstvo Kamenjaka. Edukatorica je izletnike vodila stazama koje najbolje mogu pojasniti specifičnost Kamenjaka. Tako su imali priliku upoznati se s različitim biljnim i životinjskim vrstama čije je prirodno stanište na Kamenjaku. Zanimljiv dio šetnje bio je i obilazak obalnog pojasa Kamenjaka gdje su mladi vidjeli i stope dinosaura koji su nekada davno kročili tim prostorom. Osim toga, Fanuko je pojasnila i na koji se način suočavaju s izazovima koji ugrožavaju biljni i životinjski ekosustav Kamenjaka. Sudionici su imali priliku upoznati se s različitim biljnim i životinjskim vrstama čije je prirodno stanište na Kamenjaku. Šetnja Kamenjakom EKO-IMANJE POKRAJ BALA Zaštićena orhideja Nakon dvosatne šetnje prirodom, izletnici su se zaputili malo sjevernije – u selo Krmed, blizu Bala, gdje ih je na svom eko-imanju dočekala Spomenka Marković, članica udruge Živa hrana. Energična i dobro raspoložena umirovljenica, ukazala je na prednosti življenja na samoodrživom imanju. - Ja ovdje imam sve što mi treba. Posadila sam osamdeset stabala voćaka te sadim i svoje povrće. Još uvijek nije riječ o samoodrživom imanju budući da sam se ovdje doselila tek prije šest godina, no tome sam sve bliže, kazala je Marković. Nadodala je i da se odlučila na takvu životnu promjenu, tek kad je uvidjela da stresan gradski život uvelike utječe na njeno zdravlje. - Ljudi stalno govore o životnim promjenama. Često kažu da se trebaju odseliti na selo i promijeniti svoj životni stil. Međutim, na kraju rijetko tko donese takvu odluku, kaže Marković. PREDAVANJE O SIROVOJ PREHRANI Ljudi stalno govore o životnim promjenama. Često kažu da se trebaju odseliti na selo i promijeniti svoj životni stil. Međutim, na kraju rijetko tko donese takvu odluku. Nakon što su se mladi izletnici upoznali s načinom funkcioniranja samoodrživog imanja, druženje se nastavilo u novouređenim prostorijama Zajednice Talijana, u Balama. Spomenka Marković je nastavila predavanje, ali ovaj put o sirovoj prehrani, koju i sama svakodnevno prakticira. Energičnim predavanjem, Marković je dala uvid u svoj životni stil, a koji se bazira na jednostavnosti, prehrani od sirovog povrća i voća te povratku prirodi. Kraj izleta bio je rezerviran za domjenak, a ujedno i prezentaciju obroka od sirove hrane, koju su organizirali Zoran Bračić i Suzana Bračić iz udruge Živa hrana. Polaznici su tako imali priliku probati delicije sirove prehrane - raznolike salate, domaće krekere, voćne miksove kao i slasne kolače od raznoraznih sjemenki i voća. Besplatan i uspješan izlet za mlade održao se u sklopu projekta "NaZdravlje!" kojega financijski podržavaju Grad Pula i Istarska županija. Eko-imanje Spomenke Marković iz udruge Živa hrana 34 35 Ukoliko želite komentirati kvalitetu sadržaja, fotografija, tema o kojima smo pisali, dati prijedloge kako magazin možemo poboljšati kao i prijedloge tema koje biste željeli čitati u idućim brojevima magazina kontaktirajte nas na e-mail adresu: [email protected] ili nam pišite na adresu Udruga ZUM, Kandlerova 10, 52100 Pula. 36