kralj, velike realne gimnazije
u
\
za školsku godinu 1895.16.
S a đ r ž a j : Školske vijesti od ravnateljstva.
U Zagrebu 1896.
Tiskarski
zavod
»Narodnih
Novina..
A.
Naučna osnova za školsku godinu 1895.|6 * )
i ! Obvezni predm eti:
Nank vjere.
a) r i m o - k a t o l i č k i .
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Katekizam s osvrtom
na biblijska, iz pučke škole poznata štiva, koja stoje u savezu
s pojedinim odgovorima.
2 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Obredi katoličke crkve
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Biblijska povjest
staroga zavjeta.
2 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Biblijska povjest no­
voga zavjeta
2 sata na nedjelju
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Općeniti dio nauka
katoličke apologetike.
^
<2 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Posebni dio kato­
ličke dogmatike.
2 sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Katolička moral ka.
2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j a k i r a z r e d : Povjest crkve Isusove.
•
________
2 sata na nedjelju.
*) Ova je naučna osnova propisana za prva tri razreda naredbom visoke
zenJ *| e vlade> odjela za bogoštovlje i nastavu, od 7. lipnja 1895. br.
dočim je za ostale razrede propisana visokom naredbom od 27. kolo
voza 1884. br. 6996., koja bi naučna osnova ispravljena i popunjena visokim
naredbama od 10. rujna 1888. br. 8931., od 28. rujna 1888. br. 7192, od 1.
listopada 1889., br. 7901. i od 29, rujna 1894. br. 14.897.
4
b) g r č k o - i s t o č n i .
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Biblijska povjest sta­
roga zavjeta Učenje najvažnijih molitava sa razjašnjenjem.
2 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Hrišćanski katihizis
pravoslavne istočne crkve.
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Biblične povjesti
novoga zavjeta.
2 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Liturgika ili nauka o
bogosluženju sv. pravoslavne crkve.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Prvi deo dogmatike:
Pojam o hrišćanskoj religiji; o sv. pismu i sv. predanju; o dog­
mama u opće; o Bogu jednom po suštastvu; o sv. trojici; o božjim
svojstvima; o stvorovima božjim ; o svijetu, o anđelima i o čovjeku;
0 spremanju roda ljudskoga zaspasenje.
2 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Drugi
deo dog­
matike: Dolazak obećanoga iskupitelja i njegova trojaka služba u
djelu spasenja; o crkvi i crkvenoj vlasti; o tajnama; o posljednjoj
sudbi Čovjeka; o smrti i vječnom životu.
2 šuta na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Pravoslavna moralka.
2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Istorija hrišćanske crkve.
2 sata na nedjelju.
Hrvatski jezik.
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Oblici iraenski i gla­
golski. Nauk o prostoj, raširenoj i nezavisno-složenoj izreci u savezu
s naukom o razgocima. čitanje čitanke za I. razred gimnazije.
Učenje pjesama na izust i deklamovanje. U I. poljeću Često pisanje
diktanda od po ure. U II. poljeću svakih 14 dana po jedna sad
kšolska sad domaća zadaća.
4 sata na nedjelju^
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Ponavljanje imenskih
1 glagolskih oblika. Nauk o zavisno-složenoj i mnogostruko složenoj
izreci i periodu s naukom o razgocima. Nauka o akcentu i pravo­
pisu. Čitanje čitanke za II. razred gimnazije. Učenje pjesama na
izust i deklamovanje. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad do­
maća zadaća, polovica njih pisane ćirilicom.
3 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Nauk o značenju
vrsta i oblika riječi — izuzevši glagole — do prijedloga. Čitanje
5
čitanke za III. razred gimnazije. Učenje na izust i deklamovanje
izabranih pjesama. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad domaća
zadaća, dvije školske svakoga poljeća pisane ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nauk o značenju pri­
jedloga i glagola. Veznik s naukom o složenoj izreci. Oblici prak­
tičnih sastavaka, poimence namire, svjedočbe, molbenice, računi,
objave i i d. Čitanje čitanke za IV. razred. Učenje na izust i de­
klamovanje izabranih pjesama i štiva. Svakih 14 dana po jedna
sad školska sad domaća zadaća, dvije školske svakoga poljeća pi­
sane ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5 r e a l n i r a z r e d : Pjesničtvo epsko,
lirsko i didaktično s naukom o metrici uz čitanje Mažuranićeva
Cengić-Age i primjera iz čitanke. Glavni nacrt stilistike i glavne
vrsti proze uz čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura: Čitanje
tradicijonalne literature. Učenje pjesama i proze na izust i dekla­
movanje. Svakoga poljeća7 zadaća, od kojih
3 školske, jedna
školska pisana ćirilicom.
3 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Pjesničtvo dramatsko uz čitanje koje uzorne drame i primjera iz čitanke;, Glavni
pravci proze uz čitanje primjera iz čitanke. Povjest hrvatske^ knji­
ževnosti III. dobe i čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura:
Nastavak čitanja tradicijonalne literature. Učenje pjesama i proze
na izust i deklamovanje. Svakoga poljeća 7 zadaća, od njih 3
školske, a jedna školska pisana ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i
i 7. r e a 1ni r a z r e d : Povjest hrvatske
književnosti I. i II. dobe i Čitanje primjera iz
čitanke. Privatna
lektura :i Gundulićev Osman, Palmotićev Pavlimir, Kačićev Razgovor
i Relkovićev Satir.Učenje pjesama i proze na izust i deklamovanje.
Svakoga poljeća 5 zadaća, od njih jedna školska pisana ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
VII g i m n a z i j s k i r a z r e d : Oblici staroga slovenskoga je­
zika i čitanje primjera iz Jagićeve čitanke.
1 sat na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Povjest hrvatske književnosti
trećega doba i čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura: Djela
kojega znamenitijega hrvatskoga i srpskoga pisca iz novijega doba. —
Iz staroga hrvatskoga jezika: čitanje primjera iz čitanke Jagićeve
II. s osobitim obzirom na osnove i oblike riječi. 1 sat na nedjelju.
6
Učenje pjesama i proze na izust i deklamovanje.
5 zadaća, od njih jedna školska pisana ćirilicom.
Svakoga poljeća
3 sata na nedjelju.
Njemački jezik«
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Vježbanje u izgovora,
čitanju i pisanju. Pravilno oblikoslovlje : spolnik, samostavnik, pridavnik. brojnik, zaime ; pomoćni i slabi glagoli. Prevođenje s nje­
mačkoga na hrvatski i s hrvatskoga na njemački. Praktičke vježbe
na ploči. JDiktando. Učenje riječi i najobičnijih rečenica na izust.
Mnogobrojne pismene vježbe kao priprave za prevađanje. U II.
poljeću svakih 14 dana jedna školska zadaća.
3 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Opetovanje i popunjivanje pravilnoga oblikoslovlja; jaki i mješoviti glagoli te prijedlozi.
Prevođenje s njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvatskoga na nje­
mački. Pravopisne vježbe. Učenje riječi i običnijih rečenica svag­
dašnjega govora na izust. čitanje, tumačenje i učenje na izust pomanjih štiva, kao basana, priča, pjesmica i t. d. Mnogobrojne
pismene vježbe kao priprave za prevađanje. Svakih 14 dana po
jedna školska zadaća.
3 sata na nedjelju.
.III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l u i r a z r e d : Ponavljanje i svr­
šetak oblika osobito jakih glagola. Nauk o padežima, prijedlozima
i prišlovima, t. j. prosta, raširena, nezavisno složena i stegnuta izreka
s obzirom na vremena i načine. Prevođenje s njemačkoga jezika na
hrvatski i s hrvatskoga na njemački jezik. Pravopisne vježbe. Učenje
riječi i rečenica na izust. Vježbanje u govoru s osobitim obzirom
na spojidbe stalnih izraza, čitanje, tumačenje i deklamovanje na
izust naučenih kratkih i lakih pjesama. Svake 3 nedjelje jedna sad
školska sad domaća zadaća prema uzetomu gradivu.
3 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nastavak sintakse,
naročito nauk o porabi glagola i veznika. Zavisno složena i mnogo­
struko složena izreka. Glavno o tvorbi, izvođenju i sastavljanju
riječi. Sustavni nauk o pravopisu. Prevođenje s njemačkoga jezika
na hrvatski i s hrvatskoga na njemački. Pravopisne vježbe. Učenje
riječi i rečenica na izust. Čitanje i tumačenje lakih prozaičnih i
pjesničkih štiva. Pokusi u pripovijedanju njemačkim jezikom. De­
klamovanje na izust naučenih pomanjih pjesama. Svake 3 nedjelje
jedna sad domaća sad školska zadaća, koje prijevodi na njemački,,
koje reprodukcija već čitanih štiva.
2 sata na nedjelju.
y . g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i ra z r e d : Opća poetika. Epska
poezija. Svake 3 nedjelje jedna domaća ili školska zadaha, koje re­
produkcija već čitanih, štiva, koje prijevodi na njemački jezik.
3 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Lirska i drama­
tična poezija. Povjest literature do Herdera, ističući narodnu poe­
ziju, Luthera, Opitza, klasičnu literaturu. Svake 3 nedjelje jedna
domaća ili školska zadaća.
| sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7 r e a l n i r a z r e d : Povjest literature
do Gotheove smrti. Svakoga mjeseca jedna, ponajviše domaća zadaća,
i to samostalni sastavci po naputku učiteljevu. 2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Znanstvena i pjesnička litera­
tura od Gotheove smrti do danas. Svakoga mjeseca jedna, ponajviše
domaća zadaća, i to opsežniji samostalni sastavci.
2 sata na nedjelju.
Francuski jezik.
3.
r e a l n i r a z r e d : Vježbe u izgovaranju nepoznatih gla­
sova. Čitanje, prevođenje i učenje na izust malih pjesama i dialoga.
Vježbe u razgovaranju na osnovi opisivanja okolnih predmeta, slika
i obrađivanih štiva. Mala i lakša se štiva pripovijedaju i prerađuju.
Pripadom se tumače induktivnim putem važniji gramatički pojavi.
Pjevanje francuskih pjesama. Diktati i pismene vježbe.
5 sati na nedjelju.
*
5. r e a l n i r az r e d : Nauk o oblicima do nepravilnih gla­
gola. Najznatnija sintaktična pravila.
Vježbe u pisanju i prevađanju lagljih izreka. Učenjeriječi naizust. Svake nedjelje jedna
domaća, a svakih 14 dana jedna školska zadaća prema uzetomu
gradivu.
3 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : Nadopunjivanje nauka o oblicima i
smtakse. Nepravilni glagoli. Usmene i pismene vježbe u prevađanju. Čitanje i učenje na izust pomanjih štiva prozaičnih uz osobit
obzir na to, da si učenici pribave što više riječi. Svake nedjelje
jedna domaća, a svakih 14 dana jedna školska zadaća prema uze| tomu učivu.
3 sata na nedjelju
7. r e a l n i
r a z r e d : Nastavak vježbanja u prevađanju uz
osobiti obzir na osebine francuskoga jezika, čitanje i tumačenje
prozaičnih i pjesničkih štiva, služeći se po mogućnosti francuskim
govorom. Učenje na izust. Kratak prijegled francuske književnosti
od XVII. vijeka ovamo. Svakih 14 dana jedna pismena zadaća.
3 sata na nedjelju.
Latinski jezik.
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nauk o oblicima uz
udiljno prevođenje s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na la­
tinski jezik. Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Pisanje
riječi i učenje na izust. U II. poljeću 2 školske zadaće na mjesec,
svaka od jedne ure.
6 sati na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Ponavljanje i popunjivanje učiva I. razreda. Oblici nepravilni u sklonidbi, rodu i
sprezi. Najglavnije iz nauke o padežima, akuzativ s inf.; participska
konstrukcija, naročito ablativ apsolutni, gerundij i supin; sve to
uvježbano prevođenjem s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na
latinski. Pisanje riječi i učenje na izust. Pisanje prijevoda s hrvatskoga
na latinski. Svakoga mjeseca 2 školske zadaće, svaka od jedne ure.
5 sati na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i r a z r e d : S l o v n i c a 3 sata na tje­
dan. Glavno iz sintakse sve do glagola po vježbenici s vježbanjem
u prevođenju s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na latinski.
0 i t a n j e 2 sata na tjedan : Urbis Eomae viri illustres od L’ Homonda-Holzera po Marnovu izdanju. Pisanje riječi i učenje na izust.
Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mjeseca 2 škol­
ske zadaće, svaka od jedne ure.
5 sati na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : S l o v n i c a 2 sata na
nedjelju. Glavno iz nauka o glagolu po vježbenici s vježbanjem
u prevođenju s hrvatskoga na latinski. Prema koncu II. poljeća
elementarni nauk o prozodiji, a iz metrike heksametar i distih. C it a n j e . 4 sata na nedjelju : Oaesar de bello gallico, po prilici tri
knjige, iz Ovidija po prilici 200 stihova. Pisanje riječi i učenje
na izust. Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mjeseca
2 školske zadaće, svaka od 1 ure.
j
6 sati na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i r a z r e d ; č i t a n j e. 4 sata na nedjelju.
U I. poljeću: Odabrani dijelovi iz Livija; u II. poljeću 3 sata Ovi­
dija po izboru, 1 sat nastavak Livija. L Livija treba čitati po pri­
lici jedno 70 do 80 poglavlja u originalu, a osim toga savezno
jj time iz prijevodne čitanke ono, što je u njoj iz Livija. I iz Ovi-
9
dija imat će se osim onih dijelova, koji će se u originalu, također
čitati u prijevodu one pjesme, koje se nahode u prijevodnoj čitanci.
Iz književne povjesti uzet će se dotične partije o Liviju i Ovidiju,
Kod čitanja treba svakiput u kratko protumačiti dotična realija iz
starini i mitologije, a koncem poljeća, što se je prigodom čitanja
iz starina dotično iz mitologije uzelo, složiti u neku cjelinu, te
opetovati. S l o v n i c a . 1 sat na nedjelju. Ponavljanje i popunja­
vanje sintakse do glagola uz prevođenje s hrvatskoga na latinski
po vježbenici. Svakoga poljeća po 5 školskih pismenih zadaća, iz­
među kojih mora da bude jedna prijevod na hrvatski iz onih la­
tinskih pisaca, koji se u ovom razredu čitaju. Pismene zadaće i
ispravke istih treba obavljati za onih satova, koji su za slovnicu
opredijeljeni.
5 sati na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : č i t a n j e . 5 sati na ne­
djelju. U I. poljeću Sallustijev Jugurtha u izvorniku, a Catilina u
prijevodu iz prijevodne čitanke uz literarni uvod o SaUustiju U II.
poljeću: 4 sata Vergilija po izboru iz prvih šest pjevanja Aeneide
(po prilici 2 pjevanja u originalu, a ostalo iz prijevoda), 1 sat Ci­
ceron ov I. govor protiv Catiline. Iz književne povjesti: uvod u Ver­
gilija i u Ciceronove govore naročito Catilinarske. Tumačenja rea­
lija kao u V. razredu. S l o v n i c a . 1 sat na nedjelju* Ponavljanje
i popunjavanje nauka o glagolu uz pismeno prevođenje s hrvatskoga
na latinski. Pismene zadaće kao u V. razredu. 6 sati na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : ' - Č i t a n j e 4 sata na ne­
djelju. U I. poljeću /. Ciceronov jedan govor i jedan od manjih filo­
zofskih spisa ili mjesto ovoga posljednjega odabrani dijelovi iz ko­
jega većega filozofijskoga spisa u originalu, a u prijevodu ono, što
je iz Cicerona u čitanci. U II. poljeću : Nastavak Vergilijeve Ae­
neide (druga polovica), po prilici dva pjevanja u originalu, ostalo
iz prijevoda ; zatim jedna ekloga i po koja ljepša epizoda iz Georgika u originalu. Iz književne povjesti: Vergilije, karakteristika nje­
govih djela, osobito Aeneide. Stvarno tumačenje kao u V. razredu.
S l o v n i c a . 1 sat na nedjelju. Vježbanje u stilistici s pismenim
prevođenjem s hrvatskoga na latinski po vježbenici. Pismene za­
daće kao u V. razredu.
5 sati na nedjelju.
V ili. g i m n a z i j s k i r a z r e d : č i t a n j e . 4 sata na nedjelju.
U I. poljeću: Izabrane Horacijeve satire, ode, epode i epistole što
u izvorniku što u prijevodu; zatim čitanje odabranih pjesama iz
Catulla, Tibulla i Proporcija u prijevodu. Iz književne povjesti:
10
lirsko pjesništvo kod Rimljana. U II. poljeću : Odabrani veći dije­
lovi iz Tacitovih Annala ili Tacitov Agricola i Germania (cc. I —26.)
uz manje dijelove iz Annala, sve u izvoru uz dotične dopunjke po
prijevodnoj čitanci i literarni uvod u Tacita. čitanje Plauta iz
prijevodne čitanke. Prijegled cijele literature rimske. Stvarna tu­
mačenja kao u V. razredu. S l o v n i c a 1 sat na nedjelju. Vjež­
banje u stilistici s pismenim prevođenjem s hrvatskoga na latinski
no vježbenici. Pismene zadaće kao u V. razredu.
5 sati na nedjelju.
Cirčki jezik.
III. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nauk o oblicima do perfekta.
Učenje riječi na izust, prevođenje grčke početnice i pisanje prije­
voda s hrvatskoga na grčki. U II. poljeću svakoga mjeseca 1 škol­
ska zadaća od jedne ure.
4 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Ponavljanje učiva III.
razreda. Nastavak od perfekatske osnove. Glagoli na iu. Nepravilni
glagoli. Iz sintakse do padeža. Učenje riječi na izust. Prevođenje
primjera iz početnice i pisanje prijevoda s hrvatskoga na grčki.
Svakoga mjeseca 1 školska zadaća, svaka od 1 ure.
4 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i r a z r e d : č i t a n j e . 4 sata na nedjelju. U
I. poljeću: Iz Xenofoutove hrestomacije po prilici jedno 40—50
strana (najviše iz Anabaze) u originalu, a u savezu s time ono u
prijevodu, što je iz Xenofonta u prijevodnoj čitanci, uz literarni
uvod o Xenofontu. U II. poljeću: Homerove Ilijade I. i II. pjevanje
(u originalu) uz kratak uvod u čitanje Homera. S l o v n i c a . 1 sat
na nedjelju. Nauk o padežima s pismenim prevođenjem s hrvatskoga
na grčki, četiri pismene školske zadaće u svakom semestru, između
kojih treba da barem jedna bude prijevod na hrvatski iz onoga
grčkoga pisca, koji se u razredu čita. Pismene se zadaće i ispravci
moraju obavljati u satovima za slovnicu opredijeljenim.
5 sati na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : č i t a n j e. 4 sata na nedjelju.
U I. poljeću: Izabrani dijelovi Homerove Ilijade, 2— 3 pjevanja u
originalu, a u savezu s tim u prijevodu ono, što je iz Ilijade u
čitanci, a nije se čitalo u V. i VI. razredu, uz naznaku tačna i suvisna sadržaja ostalih partija. U II. poljeću: Izabrani dijelovi iz
Herodotove povjesti o persijskioi ratovima, po prilici jedno 50—:60
11
poglavlja iz izvornika, a u prijevodu ono, Što je u čitanci iz Herodota ; zatim treba u prijevodu čitati partije iz Thukidyda i Plutarcka.
Iz književne povjesti: kratka po vješt grčke historiografije. S l o v ­
n i c a . 1 sat na nedjelju. Ostatak grčke sintakse s prevođenjem s
hrvatskoga na grčki. Pismene školske zadaće kao u V. razredu.
5 sati na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : č i t a n j e. U I. poljeću :
2— 3 manja govora Demostirenova u izvorniku ; zatim u prijevodu
ono, što je u čitanci iz Lysije, Lykuga, Aeschina i drugih grčkih
govornika. K književne povjesti : Prijegled grčkoga govorničtva. U
II. poljeću:. Izabrani dijelovi iz prve polovice Homerove Odysšeje,
i to jedno tri pjevanja u originalu, a ostalo u prijevodu iz prijevodne čitanke uz tačnu naznaku đuvi sna sadržaja neeitanih partija.
Pismene školske zadaće kao u V. razredu.
4 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s ki r a z r e d : 6 i t a nj e. U I. poljeću 4 sata:
Platonova Apologija ili drugi manji dialog u izvorniku, Kriton i
ono, što je iz Phaedona u čitanci, u prijevodu uz literarni uvod o
povjesti grčke filozofije. 1 sat. pitanje odabranih dijelova iz druge
polovice Homerove Odysseje što u izvorniku (po prilici jedno pje­
vanje) što u prijevodu.
II. poljeću: 1 Sofoklova tragedija iz iz­
vornika, a u prijevodu ono, što je iz dramatskoga pjesničtva u
čitanci, zatim čitanje odabranih lirskih pjesama u prijevodu. Pismene
školske zadaće kao u V. razredu.
Zemljopis.
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Zorno tumačenje
osnovnih geografijskih predstava, Dnevni putevi sunca prema škol­
skoj zgradi i kući u različitim godišnjim dobama, po tom orientovanje (snalaženje) u. zbiljskoj okolici, na zemljovidu i globusu. Opi­
sivanje i tumačenje rasvjetnih i toplinskih prilika u zavičaju preko
godine, koliko neposredno ovisi o dužini dana i visini sunca. Glavni
oblici kopna i vode i njihova razdioba po zemlji; položaj najznatnijih država i gradova uz sveudiljno vježbanje i dotjerivanje u či­
tanju zemljovida. Pokusi u risanju najjednostavnijih geografijskih
objekata.
3 sata na nedjelju.
II. r e a l n o ^ g i m n a z i j s k i r a z r e d : Azija i Afrika po
položaju i ocrtu u orografijskom, hidrografijskom i topografijskom
pogledu, obzirući se na klimatska stanja, koliko se mogu rastumačiti
iz smještaja prividnoga sunčanoga puta prema različnim obzorima.
12
Suvislost klime s vegetacijom, s proizvodima zemalja i zanimanjem
naroda valja učenicima objasniti posve jasnim primjerima. Evropa.
Prijegled po ocrtu, reljefu i vodama. Zemlje južne Evrope i britski
otoci prema gledištima, koja su naznačena kod Azije i Afrike. Vježbe
u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža.
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Evropske zemlje,
0 kojima se nije radilo u 11. razredu, izuzevši Austriju i Ugarsku,
zatim Amerika i Australija, prema istim gledištima kao u II. raz­
redu osobito i glede tumačenja klimatskih stanja. Vježbe u crtanju
jednostavnih zemljovidnih crteža.
2 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Posebni zemljopis
Amerike, Australije i Austro-Ugarske monarkije s osobitim obzirom
na ustav carevine.
2 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Najvažnije iz matematičkoga zemljo­
pisa. Eepetitorium iz općega zemljopisa.
1 sat na nedjelju.
VIII.
g i m n a z i j s k i r a z r e d : Eepetitorium iz općeg
zemljopisa.
1 sat na nedjelju.
Povjeit«
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Stari vijek. Opširno
prikazivanje priča. Najvažnija lica i dogođaji, poglavito iz povjesti
grčke i rimske.
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Srednji vijek.
Najvažnija lica i dogođaji s osobitim obzirom na povjest zemalja
trune sv. Stjepana.
2 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Prijegled povjesti
novoga vijeka s osobitim obzirom na povjest hrvatsku, slovjensku
1 cijele monarkije habsburške kuće.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Povjest staroga vijeka, poi­
mence Grka i Rimljana do punskih ratova, obzirući se svagda na
kulturnu povjest i zemljopis.
3 sata na nedjelju.
5, r e a l n i r a z r e d : Povjest staroga vijeka, imenito Grka
i Rimljana, s osobitim obzirom na kulturno - historijske momente i
u savezu sa zemljopisom.
3 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nastavak staroga vijeka od
punskih ratova i srednji vijek, obzirući se svagda na slovjensku
povjest, kulturnu povjest i zemljopis.
4 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d :
Povjest srednjega i novoga vijeka do
13
westfalskoga mira, obzir ući se na povjest Hrvata i ostalih Slovjena, zatim na kulturnu povjest i zemljopis.
3 sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Povjest novoga vijeka, obzirući se svagda na slovjensku povjest, kulturnu povjest i zemljopis.
3 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Povjest novoga vijeka od westfalskoga
mira, obzirući se osobito na povjest hrvatsku i na kulturnu povjest.
Kratak prijegled statistike austrijsko - ugarske monarkije u opće a
trojedne kraljevine napose, ističući ustavne odnošaje.
3 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : I. p oljeće: Povjest hrvatska
s osobitim obzirom na povjest austro-ugarske monarkije. II. poljeće:
Statistika austro - ugarske monarkije u opće a trojedne kraljevine
napose, poređujući je s odnošajima u drugim evropskim državama.
Eepetitorium jz opće povjesti kroz cijelu godinu. 3 sata na nedjelju.
Matem atika.
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : R a č u n i c a . Dekadski
sustav brojeva. Temeljni računi s neimenovanim i s jedno imeno­
vanim brojevima, djelivost brojeva, najveća zajednička mjera i naj­
manji zajednički mnogokratnik. Obični i desetinski česnici, pretva­
ranje običnih česnika u desetinske i obratno. Metrički sastav mjera
i utega. Računanje sa višeimenim brojevima. Mnogobrojne domaće
vježbe, a svakoga mjeseca jedna školska zadaća. 4 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : R a č u n i c a . Skraćena
množidba i djelidba. Računanje s povratnim i nepotpunim desetinskim česnicima. Nauk o mjerama, utezima i o novcu. Zaključni
račun upotrijebljen na jednostavne i sastavljene zadatke. Glavni po­
učci o omjerima i razmjerima. Uporaba razmjera u opće; praktični
računi, koji se osnivaju na razmjerima, kao n. pr. pravilo trojno,
postotni i jednostavni dobitni račun, diskontni i ročni račun; po­
prečni, družbeni i smjesni račun. Mnogobrojne domaće vježbe, a
svakoga mjeseca jedna školska zadaća.
3 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3i r e a l n i r a z r e d : R a č u n i c a . Na­
stavak vježbanja u računima s posebnim brojevima, opetujući i na­
do punjujući jur obavljeno gradivo. Sastavljeni omjer i razmjer.
Računi osnivajući se na sastavljeni razmjer, uključiv savezno pravilo
i sastavljeni kamatni račun, četiri temeljna računa s cijelim općim
brojevima i s njihovim česnicima, četvorenje i šestorenje te vađenje
14
drugoga i trećega korijena iz posebnih brojeva uz upotrebu pokra­
dene množidbe i djelidbe. Mnogobrojne vježbe a s?akoga mjeseca
jedna školska zadaća.
3 gata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : A) R a č u n i c a i
a l g e b r a . Prijegledno opetovanje i nadopunjivanje nauka o sasta­
vljenom omjeru i razmjeru. Sastavljeno pravilo trojno, računi družbeni, ročni, smjesni i dobitne dobiti. Ponavljanje o uzmnogu i ko­
rijenu. 0 dekadskom sustavu i djelivosti brojeva. Najveća zajednička
mjera i najmanji zajednički višekratnik. Nauk o običnim i desetinskim česnicima. Jednadžbe I. stupnja s jednom i sa dvije nepo­
znanice. B) M j e r s t v o. Najvažnije o čunjosječnicama i njihove
konstrukcije. Počela stereometrije. Međusobni položaj pravaca i rav­
nina, tjelesni kut, najvažuija geometrijska tjelesa i proračunavanje
njihove površine i tjelesnine. Što više domaćih i svakoga mjeseca
po 1 školska .adaća. 4 sata na nedjelju, izmjenice 1 sat računstvo,
a 1 sat mjerstvo.
V. g i m n a z i j s k i r a z r e d : A) A l g e b r a . 4 temeljne
vrsti računa. Negativni brojevi i česnici. Svojstva brojeva. Razmjeri.
Jednadžbe I. stupnja s jednom i više nepoznanica. B) M j e r s t v o .
Planimetrija.
3 sata na nedjelju.
5. r e a l n i r a z r e d : A) A l g e b r a . Jednadžbe 1. stupnja
sa više nepoznanica ter njihova uporaba na rješavanje praktičnih
zadaća. Verižni česnici. Nauk o omjerima i razmjerima i njihova
uporaba. Nauk o umnozima i korjenima ; iracionalni i imaginarni
brojevi. Jednadžbe 2. stupnja sa jednom i dvije nepoznanice. B)
M j e r s t v o . Planimetrija strogo znanstveno preduzeta. Mjerstveni
temeljni osnovi. Pravac, kut. Uzajamni odnošaj pravaca. Temeljna
svojstva trokuta, Četverokuta i višekuta. Razmjernost, dužina i po­
dobnost ravnih likova. Ploština pravocrtnih likova, najvažnije o nji­
hovu pretvaranju i dijeljenju. Nauk o kružnici; pravilni kružnici
upisani i opisani višekuti. Mjerenje kružnice. Vježbe u konstrukciji
pomoću geometrijske analize. Sto više domaćih i mjesečno jedna
školska zadaća.
5 sati na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : A) A l g e b r a . Uzmnog, korijen
i logaritmi. Jednadžbe 2. stupnja s jednom nepoznanicom. B.
M j e r s t v o . U I. p o 1j e ć u : Stereometrija ; u II. p o 1 j e ć u :
Ravna trigonometrija.
4 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : A) A l g e b r a . Nauk o logaritmima i
njihov odnošaj prema nauku ob umnozima. Sustav Briggovih loga-
15
ritama Uredba i uporaba logaritmičkih tablica. Jednadžbe Diofantove. Jednadžbe višega stupnja svedljive na jednadžbe 2. stupnja;
jednadžbe 2. stupnja sa dvije nepoznanice, u jednostavnim sluča­
jevima (simetričke jednadžbe) sa više nepoznanica ; jednadžbe expO“
neneijalne. Aritmetske i geometrijske progresije; njihova uporaba,
na sastavljeni kamatni račun i rente. Kombinatorika. B) M j e r s t v o . 1. Goniometrija, i to: goniometrijske funkcije. 2. Trigono­
metrija u ravnini. Temeljni trigonometrijski zakoni za rješavanje
trokuta i pravilnoga višekuta. Zadaće iz praktičnoga mjerstva. 3.
Stereometrija. Najvažnije o pravcu, ravnini, tjelesnom kutu i tjelesima. Proračunavanje površine i tjelesnine pravilnih i nepravilnih
tjelesa, 4. Iz sferične trigonometrije. Na osnovu trobridnoga tjeles­
noga kuta izvedene glavne jednadžbe. --- Zadaće prema potrebi.
5 sati na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : A) A l g e b r a . Jednadžbe 2 .
stupnja s dvije nepoznanice. Neodređene jednadžbe 1. stupnja. Verižni česnici. Postupnice. Eačuni dobitne dobiti i prihoda. Nauk o
sastavbama s uporabom. B . M j e r s t v o . Trigonometrijski zadaci..
Analitička geometrija u ravnini. Ounjosječice.
3 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : A) A l g e b r a . Binomski poučak. Arit­
metske progresije višega stupnja. Temeljni nauk o računu vjerojat­
nosti uz uporabu. B) M j e r s t v o . 1. Analitička geometrija u ravnini.
2. Sferička trigonometrija. Gaussove i Neperove analogije. Bješavanje pravokutnoga, kosokutnoga, istokračnoga i istostraničnoga sferičkoga trokuta. Proračunavanje ploštine sferičkoga trokuta. Uporaba,
sferične trigonometrije u stereometriji, geodesiji, nautici i astro­
nomiji. — Zadaće prema potrebi.
5 sati na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Vježbe u rješavanju matema­
tičkih zadataka. Ponavljanje najznatnijih dijelova matematičkoga!
učiva.
2 sata na nedjelju.
Mjerstvo i mjerstven© risan je .
II.
r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Glavni pojm ovi: Veli­
čina i mjerenje crta. Kružnica i njeni dijelovi. Kut i mjerenje
kuta; vrste kutova. Trokut i svojstva mu. Sukladnost trokuta. Si­
metrija pravocrtnih likova i kružnice. Kutovi u kružnici. Dirka i
njezina svojstva. Dvije kružnice i njihove zajedničke dirke, četvero­
kuti u opće a paralelogrami i trapezi na pose. Višekuti pravilni,,
simetrični i nepravilni. Geometrijska mjesta tačaka, koje zadovo-
16
ljavaju stanovitim uvjetima. Vježbe u porabi risaćih sprava. Rješa­
vanje geometrijskih zadataka konstruktivnim putem u savezu s učevnim gradivom iz mjerstva te risanje jednostavnih mjerstvenih orna­
menata.
3 sata na nedjelju.
3.
r e a l n i r a z r ;e d : Jednaki likovi i njihova pretvorba.
Svojstva pravokutna trokuta. Opseg ravnih likova i dijelova kružnice.
Proračunavan]e površine ravnih likova. Omjer dužina, razmjerne du­
žine i razmjernost ravnih likova. Sličnost trokuta i upotreba njeua
kod pravokutnoga trokuta i kruga. Slični višekuti i omjer opsega i
površina njihovih. Kod praktičnih vježba u risanju rješavat će se
razne zadaće, koje stoje u savezu s uzetim gradivom, ter upotrebiti
na risanje geometrijskoga ornamenta iz tehničke prakse.
2 sata na nedjelju.
Opisno »jjerstvo.
5. r e a l n i r a z r e d : Opetovanje najvažnijih poučaka o me­
đusobnom položaju pravaca i ravnina. Izvađanje elementarnih zadaća
opisnoga mjerstva o ortogonalnoj projekciji obzirom na opredjelji­
vanje bačene sjene omeđenih krivulja i ravničnih likova, osobito
pak kod paralelne rasvjete.
3 sata na nedjelju.
6. r e a 1 n i r a z r e d : Ortogonalne projekcije, piramide i
prizme, mreže im i prosjeci sa ravninom; bačena sjena. Najvažnije
0 krivuljama. Tumačenje valja, Čunja i kolutoka drugoga stupnja;
prosjeci sa ravninom, tangencijalne ravnine kao što i proniknuća tih
ploha. Opredjeljivanje rastavnica svjetla i sjene, bačena sjena.
3 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Nadopunjivanje gradiva, uzetoga u 5.
1 6. razredu, koje se odnosi na zadaće o tangencijalnim ravninama
na oble plohe; o bačenoj sjeni. Temelji linearne perspektive i nje­
zina uporaba kod perspektivnoga predstavljanja geometrijskih tjelesa i jednostavnih tehničkih predmeta. Opetovanje najznatnijih
partija iz cijeloga u tom predmetu uzetoga gradiva.
3 sata na nedjelju.
Prirodopfs.
I.
r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Zorna obuka. U I. po
Ijeću. Hrpteničnjaci, među njima osobito sisavci i ptice, uz to neka
množina zgodno izabranih oblika iz ostalih redova. U II. poljedu.
17
Ostalo životinjstvo i to poglavito člankonošci, osobito pak kukci i
neki poznatiji oblici crva, mekušaca i zrakara. 3 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Zorna obuka. U I. poIjeću. Eudstvo. Motrenje i opisivanje omanjega broja ruda bez obzira
na sistematiku, uz to prigodno pokazivanje najobičnijih vrsta ka­
menja. U II, poljeću. Bilinstvo. Motrenje i opisivanje’javnocvijetaka
iz raznih razreda po njihovim važnijim obilježjima, upoređno pro­
matranje, njihovp, da im se shvati srodnost; uz to po gdjekoja
tajnocvijetka.
: C;
3 sata na nedjelju.
V . . g i m n a z i j s k i r a z r e d : U I. poljeću : Mineralogija: U
II. poljeću: Botanika.
3 sata na nedjelju.
5. r e a I n i r a z r e d : Zoologija. Najvažniji dijelovi iz ana­
tomije i fiziologije čovjeka; odjel hrpteničnjaka i znatnije hrpe
ostalih životinja obzirom na anatomijske, morfologijske i razvojne
odnošaje, no ispastiv sve suvišne sistematske potankosti.
3 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Sistematična zoologija u oba
poljeća.
,t
2 sata na nedjelju.
6. r e a 1 n i r a z r e d : Bilinstvo: Fiziologija te promatranje
pojedinih hrpa bilinstva u naravnom redu obzirom na anatomiju i
morfologiju, te sustavni red bilina u opće.
2 sata na nedjelju.
7. r e a l n i l a z r e d : U I poljeću : Mineralogija. Kratak
prijegled kristalografije, zatim sustavni opis najznatnijih ruda obzi­
rom na njihova fizikalna, kemijska i druga poučna svojstva, mimoilazeći sve rede ili shvatljivosti učenika nepristupne oblike. — U
II. poljeću : Počela geologije. Kratak jedinstven prijegled fizikalnih
i kemijskih promjena na zemlju uz prikladne prim jere; najznat­
nije kamenje, postanak i sastav gora uz zgodne primjere iz okolice ;
kratak opis geologijskih doba, osvrćući se na prijetpotopne životinje
i biline te na njihov odnošaj i njihovu srodnost prema danas živu<5im stvorovima.
3 sata na nedjelju.
Fizika.
III.
g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Pripravni pojm ovi:
prostranost .i nepronicavost tjelesa. Karakteristika triju skupnosti.
Ovjesni i vodoravni smjer, apsolutna i specifična težina. Tlak zraka.
Iz nauka o toplini : Osjećaji, stupanj i množina topline. Promjena
objama i skupnosti ; potrošak i gubitak topline kod promjene skup­
nosti. Širenje topline vođenjem i žarenjem. Izvori topline. Iz k eIzvjesče rahovacke realne gimnazije.
2
18
m i j e : Spojnost, prionjivost, pruživost, krhkost, rastežljivost, mije­
šanje, rastapanje i kristalizacija. Sinteza, analiza i supstitucija.
Dokazivanje zakona o uzdržanju tvarina i određenih odnošaja
težine i prostora nekolikim jednostavnim pokusima. Počela, molekil,,
atom, baze, kiseline, soli. Najrašireniji metaloidi i nekoliko njihovih
spojeva. Izgaranje. Iz nauka o magnetizmu : Prirodni i umjetni
magneti; polovi magneta i njihovo zamjenito djelovanje; raagnetovanje sastavljanjem; zemaljski magnetizam.
3 sata na nedjelju.
IV.
r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Mehanika krutina, ka­
pljevina i uzdušnina; akustika, optika i žarna toplina.
2 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : Opširnije tumačenje mehanike krutioa,
kapljevina i uzdušnina kao što i akustike uz porabu matematike.
4 sata na nedjelju.VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Popunjavanje nauka uzetoga
u nižoj gimnaziji o opčim svojstvima tjelesa. Mehanika. Toplina.
Ludžba.
3 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Magnetizam, munjina, optika, toplina,
i temeljni pojmovi astronomije uz porabu matematike.
4 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Magnetizam, elektriciteta,,
nauk o valovima, akustika, optika i počeci astronomije.
3 sata na nedjelju..
Kemija.
IV.
r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Najvažniji fizikalnoludžbeni pojavi i procesi.Kratak opis elemenata
iz različitih nji­
hovih spojeva.
2 sata na nedjelju.
5. r e a l n i r a z r e d: Iz anorganske ludžbe: općeniti dio te
ludžba nekovinskihspojeva.
3 sata na nedjelju..
6. r e a 1n i r a z r e d : Ludžba kovinskih spojeva.
2 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Organska ludžba. Teoretička razma­
tranja o organskim spojevima i njihovom ustrojstvu. Sistematska
razdioba orgarnških spojeva i njihova praktična uporaba.
2 sata na nedjelju.
Filozofijska propedeutika.
VII.
g i mn a z i j s k i r a z r e d : Logika.
2 sata na nedjelju-
19
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Empirijska psihologija.,
2 sata na nedjelju.
Prostoručno ribanje*
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Mjerstveni likovi, i t o :
pravac, krivulje, kut, trokut, četverokut, višekut, ■kružnica i elipsa,
risani slobodnom rukom po prijedrisu, što ga učitelj iia školskoj
ploči riše i kratkim za shvaćanje potrebnim tumačenjem popraeuje.
Počela stereometrije, i to : pravac, ravnina, kut,
kocka,
bridnjak, šiljnik, kružni valj i ču nj te kruglja uz tumačenje po mo­
delima.
4 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Risanje prostornih i
mjerstvenih likova slobodnom rukom na temelju perspektivnih na­
čela, kvađanih na prikladnim modelima od žice i drva ovim redom :
pravac, trokut, .četverokut (osobito kvadrat i pravokut), višekut,
kružnica i stereometrijska tjelesa uz vježbe u ocjenjivanju.
Elementi plošnoga ornamenta i pužnice, valovnice, valoyne vitice spojene sa jednostavnim listovima. Vježbe u tačnom i čistom
izvađanju tih likova u jednostavnimobrisima po prijedrisima, što
ih učitelj na školskoj ploči izrada uz shodno tumačenje.
4 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Perspektivno ri­
sanje u hrpe složenih mjerstvenih tjelesa i prikladnih jednostavnih
tehničkih objekata. Elementi plošnOga ornamenta: stilizovano lišće
i cvijeće, kombinacija tih oblika sa vitieama po prijedrisu na škol­
skoj ploči, sve risano slobodnom rukom. Temeljna načela o pojavima i harmoniji b o ja ; risanje jednobrojnoga i mnogo broj noga ornamenta po prijedlošcima.
4 sata na nedjelju.
IV. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d . Perspektivno risanje
prikladnih tehničkih objekata: stupova, zaglavaka i t d. uz uputu
na slog i razmjerje pojedinih česti. Risanje višebojnoga ornamenta
laglje vrsti iz^sviii klasienih doba umjetnosti uz porabu raznih risaćih sprema.
4 sata na nedjelju.
5.
r e a l n i r a z r e d : Temeljna pravila za
lica i glave u ocrtu, uvježbana po prijedrisu učiteljevu
ploči i po prijedlošcima, a kasnije po relief - modelima
Risanje plastičnoga ornamenta po modelima.
4 sata
: 6. r e a I n i r a z r e d :
risanje čovječjega
na školskoj
i maskama.
na nedjelju.
Risanje Čovječje glave po težim prijed*
20
lošcima a zatim po sadrenim maskama i poprsjima. Ornamentalno
risanje po sadrenim modelima i višebojnim prijedlošcima.
4 sata na nedjelju.
7.
r e a l n i r a z r e d : Nastavak u risanju čovječjih glava
risanju ornamenta kao u 6. razredu.
2 sata na nedjelju.
Krasnopis.
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Njemačko pismo, latinica
i ćirilica po tumačenju na ploči.
1 sat na nedjelju.
Po ovoj će se osnovi obučavati i školske godine 1896./7. osim
četvrtoga razreda, koji će se prema naredbi visoke kr. zemaljske
vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 7. lipnja 1895. br. 7.555
dijeliti u gimnazijski i realni odio počam od školske godine 1896./7.
Za taj će razred vrijediti počam od školske godine 1896./7. ova
osnova, i t o :
a) za r e a l n i i g i m n a z i j k i o d i o :
V j e r o n a u k : a) r i m o - k a t o l i č k i : Biblijska povjest no­
voga zavjeta ^ b ) g r č -k o -is t o č n i : Liturgika ili nauka o bogosluženiju.
2 sata na nedjelju.
H r v a t s k i j e z i k : Nauk o značenju prijedloga i glagola.
Veznik s naukom o složenoj izreci. Čitanječitanke za IV. razred
gimnazije* Učenje pjesama na izust i deklamovanje. Uputa u sasta­
vljanju najobičnijih poslovnih sastavaka za praktični život i vježbe
u tom sastavljanju. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad do­
maća zadaća, jedna Školska svakoga poljeća pisana ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
N j e m a č k i j e z i k : Ponavljanje, popunjivanje i završetak
sintakse. Nauk o zavisno složenoj, pokraćenoj i mnogostruko složenoj
izreci te o periodu. Glavno o tvorbi, izvođenju i sastavljanju riječi.
Sustavni nauk q pravopisu. Prevođenje s njemačkoga jezika na hr­
vatski i s hrvatskoga na njemački, čitanje, prevođenje, stvarno i
slovničko razglabanje izabranih ponajviše prozajičkih štiva. Vježbanje
u pripovijedanju čitanoga njemačkim jezikom. ,Učenje riječi i reče­
nica na izust. Deklamovanje na izust naučenih pomanjih pjesama.
Svake 3 nedjelje jedna sad školska sad domaća zadaća prema uze­
tomu gradivu.
3 sata na nedjelju.
21
Z e m l j o p i s : Fizički i politički zemljopis Austrije ! Ugarske,
izuzevši statistički dio kao takav, no pobliže se osvrćući na proiz­
vode zemalja, zanimanje, prometni život i kulturne prilike naroda.
Vježbe u crtanju jednostavnih zemljo vidnih crteža.
2 sata na nedjelju.
P o v j e s t i Novi vijek. Najvažnija lica i dogođaji. Povjest
zemalja krune sv. Stjepana£čini glavni sadržaj obuke.
2 sata na nedjelju.
M a t e m a t i k a : Prijegledno opetovanje i nadopuhjivanje
učiva iz nižih razreda. Nauk o jednadžbama prvoga stupnja s*jed­
nom i više nepoznanica i o onakovim čistim jednadžbama drugoga
i trećega stupnja, koje dolaze u geometrijskim računima. Pojam
uzmnoga. Mnogobrojne vježbe i mjesečno jedna školska zadaća.'
3 sata na nedjelju.
F i z i l r a : Nauk o elektricitetu. Električno stanje, jednostavni
elektroskopi. Dobri i loši vodici, pozitivno i negativno električna
tjelesa. Blektrisovanje rastavljanjem. Najobičnije sprave za proizvo­
đenje i sabiranje elektriciteta. Oluja, munjovod, Voltin članak i stup,
od stalnih članaka oni, koji se upotrebljavaju za pokuse i kućne
telegrafe. Glavni učinci galvanske struje; galvanoskop, elektroindukcija i magnetoindukcija. Najjednostavnije i najpoznatije elektro­
tehničke upotrebe (električno svjetlo, galvanoplastika, brzojav).
Nauk o mehanici. Opis glavnih oblika gibanja (ravnocrtno,
krivocrtao, jednoliko i jednoliko pospješno gibanje)* Dvije vrste dje­
lovanja mehaničkih sila, pospješili je i tlak (teg) i mjerenje tlaka
jitezima. Kako se očituje ustrajnost kod promjene brzine i smjera
(sredobježna sila).
Teža, udar, zapreke gibanja. Sastavljanje i rastavijanje isto­
vrsnih gibanja, od neistovrsnih gibanja samo h ita c/ Sastavljanje i
rastavljanje sile sa zajedničkim hvatištom i usporednim silama. Težište, vrste ravnotežja, nihalo. Nekoliko primjera jednostavnih i sa­
stavljenih strojeva. Karakteristična svojstva kapljevina ; razina, hidrostatički tlak. Ravnoteža jedne kao i dviju tekućina, koje se miješaju
a nalaze se u spojenim posudama. Arhimedov zakon; najjednostav­
nije metode za određenje specifične težine krutnina i kapljevina.
Kapilarni pojavi. Karakteristična svojstva uzdušnina (Mariotteov za­
kon). Torricellijev pokus, barometar, neke dalje upotrebe učinaka
zračnoga tlaka, zračna sisaljka, zrakoplov. Princip parostroja. Nauk
o zvuku. Osjećaji zvuka, šum, brenčanje, šustanje, škripanje, zujanje,
prasak, zvek, glas. Visina glasa, glasovni niz, najjednostavniji budići zvuka.
Čovječje glasilo, telefon, rasprostranjavanje i odraz zvuka (jeka),
suzvučje, čovječje slušalo."
Nauk. o svjetlu : Osjećaji svjetla ; ravnocrtno rasprostranjavanje
svjetla, sjena, fotometar. Odraz i lom svjetla. Zrcala i leće (tamna
komora, fotografiranje). Kasipavanje boja, duga. Oko, mikroskop,
dioplrički dalekozori najjednostavnijega oblika i sustava.
3 sata na nedjelju.
P r i m j e d b a. Sa fizikalnom obukom, poimence s mehanikom,
valja spojiti: Opis pojava na nebu s poglavitim , obzirom na sta­
ja ćice ; mijene mjeseca, njegov ophod za mjesec dana. Godišnje gi­
banje zemlje. Tumačenje otuda nastalih pojava, kao i različnopil
dnevnih i godišnjih doba na mjestima različne geografske širin-=. t
duljine iz vrtnje zemlje oko svojo osovine za jedan zvjezdani
i
iz- godišnjega ophoda zemlje ,oko sunca. Pomrčanje sunca $j mjeseca;
P r o s t o r u č n o r i s a n j e : Perspektivno risanje priktahih teh­
ničkih predmeta: stupova, zaglavaka, posuda i t. d. u^z uputu na
slog i njihovo razmjerje. Mnogobojni ornamenat laglje vrste iz svih
klasičkih doba umjetnosti.
4 sata na nedjelju.
b) z a r e a l n i o d i o :
F r a n c u s k i j e z i k : Čitanje, pripovijedanje; i raznoliko
usmeno i pismeno preradivanje štiva. Sustavni .nauk gramatike, navfastice nepravilnih glagola i sintakse. Diktati i pismene vježbe.
5 sati na nedjelju.
M j e r s t v o i r a j e r s t v e n o r i s a n j e : Općenito o pravcu i
ravnini. Pravac okomit prama ravnini, pravac usporedan s ravninom,
usporednice u prostoru, . usporedne ravnine. Prostorni kat, prikloni
kut dviju ravnina, okomite ravnine, prostorni ugao. Projiciranje geo­
metrijskih tvorina. Općenito o tjelesima. Preračunavanje oplošja i
volumena tjelesa. Čunjosječnice, vrste tih krivulja i glavna njihova
svojstva. Geometrijsko mjesto središta kružnica, koje diraju dvije
kružnice. Kod vježba u geomet. risanju uzet će se konstrukcije
čunjosječnica, njihovih tangenata i norma la, a zatim na osnovi zoriie
obuke projiciranje tačke, pravca, višekuta i jednostavnih geome­
trijskih tjelesa kao i jednostavnih tehničkih objekata na dvije pro­
metne ravnine.
§ sa^a na ne^ e^u*
23
q) z a g i m n a z i j s k i o d i o :
L a t i n s k i j e,.zi k : S 1o y 11 i ca. 2 sata na nedjelju.G lavno
iz nauka o ! glagolu por vježbenici s, vježbanjem u prevođenju s hr­
vatskoga na latinski. Prema koncu II. poljeća^ elementarni nauk o
prozodiji, a iz metrike heksametar i distih, č i t a n j e 3 sata na
nedjelju : Caesar de bBilo gallico^ po prilici dvije kojige, iz Ovidija
po prilici 150 stihova. Pisanje riječi i učenje na izust. Pisanje prije­
voda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mjeseca 2 školske zadaće,
.svaka od jedne ure.
5 sati na nedjelju.
G r č k i j e zi k :
Ponavljanje učiva III. razreda. ;Nastavak od
perfekatske osnove.. GlagoH na
Nepravilni, glagoli. Iz s^takse
do padeža. Učenje riječi na izust. Prevođenje primjera riz p o| etgp
i pisanje prijevoda s hrvatskoga na grčki. Svakoga mjeseca
škol­
ska zadaća od jedne ure.
4 sata na nedjelju.
XI N"eobvezni predm eti:
$ t enogr afij a.*)
Stenografija predaje t e u tri tečaja. U prvi se tečaj upisuju
učenici iz IV. razreda, u drugi odnosno treći oni, koji su s uspje­
hom svršili prvi odnosno drugi tečaj.
I. T e č a j : a) S v r h a . Učenici imadu biti tako izvježbani,
da znadu uskraćeno pismo pravilno čitati i pisati, b) U Ći v o . I.
poljeće. Uz osobiti obzir na stenografijsku kaligrafiju tvorenje riječi;
vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na tvorenje riječi. II. poljeće.
Kraćenje riječi, vježbanje u čitanju i pisanju obzirom na tvorenje i
kraćenje riječi.
r.
2 sata na nedjelju.
II. T e č a j.; a) Sv r li a. Učenici imadu da postignu brzinu u
pisanju 0d 60 rijeei na minutu, b) U č i v o . I. poljeće. Tuđe riječi;
obične pokrate; nauka 0 kraćenju izreka; vježbanje u čitanju i pi­
sanju s obzirom na kraćenje riječi.' II. poljeće. Vježbanje u čitanju
i pisanju s o b žirom na kraćenje izreka; diktati do 60 riječi za
minutu.
;
’
2 sata na nedjelju.
ilL T e č a j. a) Sv r ha. Učenici imadu da postignu brzinu u
pisanju od 80 riječi za minutu, b) UČi vo. I. poljeće. Ponavljanje
najvažnijih stalnih kratica; vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom
*) Naučna osnova za stenografiju propisana je naredbom, visoke kr.
zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 4. listopada 1893. br. 1B.189.
24
na kraćenje izreke; diktati.do 70 riječi za minutu. II. poljeće. Kra­
ćenje logičn o; vježbanje u Čitanju i pisanju s obzirom na kraćenje
izreka u raznim strukama naučnim; glavne crte iz povijesti stenografije Gabelsbergove u opće, a hrvatske napose 8jj diktati do 80
riječi za minutu.
1 sat na nedjelju.
Talijanski jezik.
Sj T e č a j . Vježbe u izgovaranju, čitanju i pisanju. Glavno iz
oblika. Prevođenje s talijanskoga jezika na hrvatski i obratno. Prak­
tične vježbe na ploči. Učenje riječi, rečenica, poraanjih štita i pje­
sama na izust.
2 sata na nedjelju.
II.
T e Č a j. Ponavljanje i popunjivanje učiva uzetoga u I. te­
čaju. Svrčetak oblika. Prevođenje s talijanskoga jezika na hrvatski
i obratno. Čitanje, tumačenje i prevođenje prozaičnih štiva. Učenje
riječi na izust. Pokusi u pripovijedanju sadržaja lakših prozaičnih
štiva talijanskim jezikom.
2 sata na nedjelju.
Francuski jezik.*)
I. T e č a j . Vježbe u izgovaranju nepoznatih glasova, čitanje,
prevođenje i učenje na izust malih pjesama i dialoga. Vježbe u razgovaranju na osnovi opisivanja okolnih predmeta, slika i obrađi­
vanih štiva. Mala se i lakša štiva pripovijedaju i prerađuju. Pripadom se tumače induktivnim putem važniji gramatički pojavi. Pis­
mene vježbe.
2 sata na nedjelju.
II. T e č a j* Čitanje, pripovijedanje i raznoliko usmeno i pis­
meno prerađivanje štiva. Glavno iz oblika (navlastice nepraviln
glagoli) i iz sintakse. Pismene vježbe.
2 sata na nedjelju.
Prostoručno risanje.**)
Risanje glava, plastičnih modela i ornamenta, različito izvedeno.
2 sata na nedjelju.
Pjevanje.
I.
T e č a j : Teorija. 0 glasovlju, o kaj dopis u ; ključevi, zna­
kovi povizbe, ponizbe i povradbe; duri i m oli; vrijednost glasova;
triole, točka uz kajdu, stanke,, opefcovke, skratice i segno ; tempi,
mjere ; znak ustave, sinkope; sazvuci. Vježbe u pjevanju na osnovu
teorije u jednom glasu, vježbanje sluha.
1 sat na nedjelju.
*) Neobvezno samo za gimnazijalce.
**) Neobvezno samo za gimnazijalce viših razreia.
25
II.
T e č a j : Svjetsko pjevanje? Razni četverospijevi i mješo­
viti zborovi, kanfcata.
1 sat na nedjelju.
Cr k v e no pj e v a n j e r i mo - k a t o l i č k o : Obične pjesme
prema crkvenoj godini u dva dječja glasa na osnovu pjesmarice.
Latinski dueti, terceti i kvarteti. Latinska mi$a u mješovitom zboru.
1 sat na nedjelju.
C r k v e n o p j e v a n j e g r č k o - i s t o č n o : Metodičko-praktična
vježbanja u crkvenim pjesmama.
1 sat na nedjelju.
Gimnastika.
(Počam od 1. travnja, svaki razred na nedjelju 2 sata).
Redovne vježbe za sve razrede. U nižim razredima jednostavne
igre, a u višim razredima sastavljene igre.
Ucevne knjige.
I
Predmet
Razred
N a s lo v
k nj ig e:
..................... ....................
Veliki regensburŠlđ katekizam.
Rubetić, Obred oslovije?, ..1
118
Dr. Iveković, Biblijska povjest staro-zavjetne ob- j
jave božje.
BK
Dr. Ivelović, Biblijska povjest novo-zavjetoe ob­
jave božje.
Dr. Suk, Katol. apologetika.
, V I. 6
Rubetić, Katolička dogmatika.
. VII. 71 i5: Rubetić, Katolička moralka.
V ili.
Dr. Belaj, Povjest Isusove crkve.
.§
M
g^
03 ©
EJ 03
8
©'-**
••“i
>
1
I.
IL
o
M
>M
o
M&
0 O1
M .i—i
o
.®
1
i
j
I.
II.
III. S.
i
11 -O.
’
1
III 8.
IV.
:
VI. 6,
: VII. 7.
VIII.
. m
1
I
f
Petrović, Pripovijetke, iz staroga zavjeta.
Mitropolit Mihajlo, Hrišćanski katihizis pravo­
slavne crkve.
Vukifiević, BibJične povijesti novoga zavjeta.
Zivković, Liturgika ili nauka o bogosluŽenju sv.
pravo si. crkye.
Mitropolit Mihajlo, Dogmatičko bogoslovlje. I, đeo.
Mitro| olit Mihajlo, Dogmatičko bogoslovlje. II. deo.
Mitropolit Mihajlo, Nrastveno bogoslovije.
Zivković, Istorija hrišćanske crkve.
i
26
Predmet
I II.
I. II.
III. 3. IV.
I.
II
III. 3.
IV.
V. 5 . VI. 6.
VI. 6. VII. 7
i VIII.
V II. VIII.
VII.
V III.
M
c3
£3 JS
as
3. 5.
2S
6.
7.
I.—VIII.
I.
ft
III.
m . iv .
IV.
IV.
IV .-V III.
IV. i V.
v ..
V. 1 VI.
VI.
VI. i VII.
v ii. i v m .
V II
VIII.
VIII.
3
Divković, Oblici.
Divković, Nauka o izreci.
Divković, Sintaksa.
Divković, Čitanka za I. razred.
Dr. Maretiđ, Čitanka za II. razred.
Divković, Čitanka za III. razred.
Divković, Čitani?a za IV. razred.
Badalić, Hrv. čitanka za više gimuazije, knjiga I.
Mulići",
„
„
„
n
>i
II-
Dr Broz, Oblici staroga slovenskoga jezika.
Jagić, Primjeri starohrv. jezika I. dio.
„ II. dio.
Marn, Njemačka vježbenica za I. i II. razred.
i. n.
III. 3. iv . Marn, Njemačka vježbenica i čitanka
III.—VIII. Marn, Njemačka slovnica.
V 5 VI. 6. Marn, Njemačka čitanka za više gimnazie. I. svez.
VI. «. VII. ? Marn, Njemačka čitanka za vide gimnazije. II.
svezak.
VIII.
•
rfi
K a s1o v knjige
Razred
I. Ađamović, Francuska početnica, uz pripomoć
HGlzelovih slika.
A. Bechtel. Franzosisehes LeseVuch.
A. Bechtel, Franzosisehe Chrestomatbie
Pavec, Latinska slovnica.
Divković, Latinske vježbe za I. lazrad.*)
Divković, Istinske vježbe za II razred.
L’ Homond, Urbis Romae viri illustre3, ^o Mar­
no vu izdanju.
Žepić Lat. i brv. zadaće o skladnji latinskoga
jezika. I. dio (III. r.)., II. dio (IV. r ).
Hoffman-Šrepel, Caesar de Bello gallico.)
Križek, Latinsko njemaČko-brvatski rječnik.
Rječnik latinsko-hrvatski.
Jurmić, Izabrane pjesme P. Ovidija Nasona.
Dukat, Livij, Partes seleetae.
Dr. Maixner, Latinska vježbenica za više razrede.
I. dio. Jjg : '
|
Dr, Maizner, Sellum Jugurthinum.
Šrepel, Vergiiij, Epitome.
Dr. Maixner, Latinska vježbenica. II. dio.
Marković Cicero, Orationes seleetae. ,
Šrepel. Tacitus, Libri
Dr. Maixner, Hor&tius, Carmina selecta.
Školske godine 1896./7. upotrebljavat će se mjesto ove knjige
„Latinska vježbenica dr. J. Golika i M. Zepića.“
27
Predmet
Razr. d
Naslov
knjige:
1
III. VIII.
III. i IV.
Povjest.
Zemljopis.
Grčki jezik.
i
i
i
V .- V I I I .
V. i VI.
VIV II. i V III.
VII.
V III.
V III.
V. ~ V III
I.
Ii! III. 3. IV.
IV. 7. V III
i. u . i i i , a.
IV. 7. V III.
Umlauft Manojlović, Zemljopis I. tečaj.
Cmlauft-Manojlović. Zemljopis II. tečaj.
Steklasa,Zekljoj ivistatistikaau-atro ug. monarkije.
II.
Dr. Hanak-Klaić, Povjest staroga vijeka za niže
razrede.
Klaić,. Povjest srednjega vijeka za niže razrede.
Hoić, P ojest novoga vijeka za niže razrede.
Gindely Klaić, Povjest staroga vijeka.
Klaić, Povjest, srednji vijek
Koriuek Klaić, Povjest, novi vijek.
Hoić, Povjest hrvatska.
III. 3.
IV.
V. 5.
V I. 6.
V II. 7.
V III,
II.—V II I.,
2 .- 7 .
I .-I V .
I.
1
i
§
»
2
1 ►l - £
l s i
© 53.2
s a
Dr. Musić, Slovnica jezika grčkoga.
Dr. Š<*henkl*Musić; Grčka početnica za III. i IV .
ra-red.
Dr. Schenkl - Mu-ić, Grčka vježbenica za tiše
razrede.
Dr. Musić, Homer, Iliadis E pitome.
I)r. Musić, Herođot, Epilome.
Pauly, Homer, Odysseaa epitome.
Dr. Mugić, Demosthen, Orationes.
Adamović, Platon, Socratis Apologia etc.
Dindorf, Sophodis tragoediae.
Rječnik grčko hrvatski.
IV
V .- V I I I , i
Kozenn Đobrilović, GeografijBki atlas.
Putzger, H sfcorijski atlas.
1i
P. Nenin, Računica za niže razrede srednjih |
učilišta.
Menger Mikšsć, Mjerstveno li kosio vije u savezu |
sa pr. storučnim ribanjem.
P. Ntnin, Počela geometrije, III. dio.
M- čnik Golub, Pouka u računici i algebri.
V. -V III. i
Moćnik Golub, Pouka u mjerstvu.
5.— 7.
V I .- V I I I i
Studnička, Logaritmičke tablico
6. i 7 .
II.
Ne.nin, Počela geometrije, I. dio.
3.
Nenin, Počela geometrije, II. dio.
28
Predmet
Razre d
Naslov
knjige:
............. ..
rn
f
f
Pokorny-Janda, Prirodopis životiajstva.
Pokorny Janda, Prirodopis bilinstva.
Kišpatić, Rudstvo.
Hochstetter Kišpatić, Mineralogija i geologija.
Burgerstein-EiŠpatić, Botanika.
Woldrich-Kišpat:ć, Zoologija.
Fizika.
1
1
I.
II.
II.
V. i 7.
V. i 6.
VI. i 5.
i
!
i
i
6.,
«
IV.
a
5. —6.
7.
^
1 M0 3 A1
[ -SSL
tfl'O sj
a>jl
co Ph
o
rzi
| £
o
*-i
**
Wasmuth-StoŽir, Fizika.
Handl-btožir, Fizika
više razrede.
Kauer - Pefesiđer, Kem ja za niže razrede sred. 1
učilišta.
Žulić, Kemija.
Dr. Domac, Organska kemija
V II.
Dr. Arnold, Logika.
V III
Dr. Arnold, Psihologija.
Opisno
mjestvo.
1
IV.
V II. i
V III.
5 .- 7 .
Otp
(neobvezno)
Stenografijsko društvo u Zagrebu, Stenograf.
(neobvezno)
Dr. A. Mussafija-Švrljuga, Talijanska vježbenica.
•
Dr. Segen, Up-ita u opisno mjerstvo.
r
1
Francuski Talijan­
jezik.
ski jezik,
aa. &
!
(neobvezn o
za gimnazi­
jalce;)'-"
I. Adamović, Francuska početnica, uz pripomoć
Holzelovih slika
I>odatak.
Školske godine 1896/7. čitat ce se iz staro - klasičnih jezika:
U III. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: L’ Homond : Urbis Romae viri illustres 1.,
3., 9 , 11., 12., 1 6 .,‘17., 21., 244 28., 33., 36., 42., 55, i 62.
29
U IV. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: 0. Julii Caesaris de bello gallico I; II.
knjiga, P. Ovidii Nasonis Metamorph. po prilici 150 stihova.
U V. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: T. Livii ab Urbe condita I. i II. knjiga,
P. Ovidii Nasonis Trist. 2., 3., Epistol. ex Ponto 2., F a si 7., 11.,
13., Metamorph. 2., 3., 18., 19. i 26.
Iz grčkoga jezika : Xenophontis Anab. I. 1., 2. 1— 4 ; 11.— 19;
5., 6., 7., 8.v 9 ; III. 1.* 2"; Kyrupaid. 1 / 3 ^ 4 . 1— 3, 4— 15; ;, Memorabilium II. 1. §. 21-— 34. II. 3 .; Homeri Ili adi s J., II.
U VL r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: C. Sallustii Crispi de bello Jugurthino;
Vergilii Maronis Aeneidis 1., VI., M. Tullii fCiceronis Oratio in
Oatil. I. Iz grčkoga jezika: Homeri Iliadis XVI., XXII. XXIV,,
Herodoti VII. 1.
U VII. r a z r e d u ^
Iz latinskoga jezika: M .^ u llii Cice^onis pr*> T. An. Milone,
Laelius sive de' (amicitia f ' Vergiln Maronis Aeneidis VIII., XII.,
Oeorg. Laudes Italiae, Eclog. 5._
Iz grčkoga jezika: Demosthenis
O
U
. f t . y . ; Ho­
meri Odysseae. I., II., VI.
l
t c t v o v
cc
U VIII. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: Horatii Flacci Carm. I, 1., 3., 4., 6.,
15., 16., 18., 19., 20., 24., 28., II. 2., 7 ^ 9 ., 13.^15., III. 1., § L ,
9 | 2&, 30., IV. 2., 6., 9., 15. Epod. 1 3 , Sat.; I. 6,,; X
Epis£. I.
2V De arte poetica. Cornelii Taciti Ann. II,, III.
Iz grčkoga jezika: Platonis Euthjphron, Apologia, K riton;
Homeri Odysseae X X III.; Sophoclis Aiax.
B.
Učiteljski zbor.
U učiteljskom su zboru nastale od svršetka lanjske školske
godine ove promjene:
Visokim otpisom od 10. kolovoza 1895. br. 11.059. premješten
bi profesor Dr. I v a n Gro s t i š a u istom svojstvu nakr. realnu gim­
naziju senjsku, gdje mu se privremeno povjerava uprava zavoda*
Visokim otpisom od 28. kolovoza 1895. br. 8.981. premješten
bi namj. učitelj kr. gimnazije vinkovačke Mi l e C i n d r i e u istom
svojstvu na ovaj zavod.
Visokim otpisom od 28. kolovoza 1895. br. 11.518. postavljen
bi namjesnim učiteljem ovoga zavoda pripravnik srednje - školskoga
učiteljstva M a r t i n K u z m i č .
Njegovo cesarsko i kraljevsko - apoštolsko Veličanstvo blago izvoljelo je previšnjim riješenjem od 31. kolovoza 1895. premilostivo
dozvoliti, da se ravnatelj kr. male realne gimnazije bjelovarske
E u d o l f S t r o h a l u istom svojstvu i sa sustavnim berivima pre­
mjesti na kr. veliku realnu gimnazija rakovačku.
Visokim otpisom od 11. listopada 1895. br. 15.067. potvrđen
bi stalno u službi učiteljskoj pravi učitelj ovoga zavoda B a r t o l
I n h o f , te mu bi podjeduo podijeljen naslov „profesora".
Visokim otpisom od 19. listopada 1895. br. 16.278. premješten
bi namj. učitelj M i l e C i n d r i d službe radi u istom svojstvu u
kr. gimnaziju riječku.
Visokim otpisom od 29. listopada 1895. br. 16.840. premješten bi namj.
učitelj kralj, gimnazije riječke Dr. S l a v i š a Vr b a n č i č službe radi u istom svojstvu na ovaj zavod.
Visokim otpisom od 24. prosinca 1895. br. 20.025. uvršten
biprofesor kr.realne gimnazije senjske V i n k o Žani<$ u učiteljski
status kr. realne gimnazije rakovačke.
Visokim otpisom od 1. ožujka 1896. br. 3.372. podijeljen bi
prof. B a r t o l u I n h o f u radi opasne bolesti očiju dopust do konca
II. polječa tekuće školske godine, a podjedno bi premješten namj.
učitelj kr. realne gimnazije senjske Đ u r o G r u b o r u istom svoj­
stvu na ovaj zavod.
Visokim otpisom od 11. travnja 1896. br. 4.715. potvrđen b1
stalno u službi učiteljskoj pravi učitelj ovoga zavoda Dr. I v a n
S c h e r z e r , te inu bi podjedno podijeljen naslov „profesora .
Visokim otpisom od 24. ožujka 1896. br. 5.058. pridijeljen bi
na službovanje ovomu zavodu privremeni pučki učitelj M i l j e n k o
Š t e f a n o v i c kao učitelj gimnastike.
Učiteljski je zbor dakle imao školske godine 1895./6. ove čla­
nova, koji su obučavali:
-
'o5
n
©
H
a) U o b l i g a t n i m p r e d m e t i m a :
Ime i svojstvo
učitelja
0 bu č a v a o je
Primjedba
predmet \
■im
Strohal Rudolf,
2
profesor u VIII.
dnevn. razredu
Valla Franjo,
hrvatski
3
profesor u VIII.
dnevn. razredu
povjest
4
profesor u V III.
dnevn. razredu
Oj
ravnatelj
Mikšić Marko,
g*Čfci
profesor
III*
matematiku
1V4. 6,
op. mjer^tvo - J]8>
78
Fridrich Đuro,
Levar Dragutin,
u razredu
risa«je si
rkt. vjero­
nauk
sati na
tjedan
■ 4 ..
—
\s
Nastoj oik 6. raz
reda. ćuyar zbirke
za opisno mjerstvo.
V5S
II2. IV 2, 6S : 17
II4, IIL3 4
I V 4, *4,
lL l II3, III3 2
IV 2, V.5 2
V1.62 VH.7a
VIII 2
Knjižničar uče­
ničke knjižnice.
čuvar risarske
zbirke.
16
—
’o*'
m
Ime i svojstvo
M
<u
učitelja
O b u Ča v a o j e
Primjedba
H'
6
Priča Nikola,
i
Muždeka Adam,
8
Vučak Albert,
profesor
profesor
profesor
predmet
u razredu
sati na
tjedan
prirodo.'is
kemiju
fiziku
08) o2, 78
IV „ •%,
72
iv 2
19
Nastojnik 5. raz­
reda. čuvar ke­
mijske zbirke.
I2, II2, III.8,
grČ.-i*t. vje­ IV 2, V.52,
VI.tta, VII.7a
ronauk
i VI1I2
16
iM ■
matematiku
fiziku
18
Nastojnik 7. raz­
reda. Čuvar fizi­
kalne zbirke.
64,
.4 /
9
Žanlć Vinko,
profesor
zemljopis
poyje3t
matematiku
10
M
12 *
33
Harazim Franjo,
profesor
Vamberger Mijo,
profesor
Šmid Franjo,
profesor -
Dr. Scherzer Ivan,
profesor l
fiziku
mjerstvo i
mj. crtanje
latinski
hrvatski
nj emaćki
krasno pis
fil. prope­
deutiku
prirodopis
fizika
risanje
Ia8, Ib8, II2
III.32
II1.3a,58,VIl8
V I4, VII8,
V III2
VIJ8. VIII8
—
.
20
—
16
Nastojnik Ia.
razreda.
19
Čuvar prirodopisne
zbirke i botanič­
koga vrta.
16
Nastojnik VIII.
razreda. Knjižničar
učiteljske knjiž­
nice.
ii?, ? !
Ia6
Ia4
Ias
l ai
V II2
n 8, v 8, v i 2
UM*
Ia4. Ib4
njemački
III.38l IV2,
V.f)3, VI.(i2,
VIL72, V III2
fil. prope­
deutiku
v n i2
M
33
*o*
Ime i svojstvo
M
<D
učitelja
|| Dr. Gavazzi Artur,
profesor
15
Inhof Bartol,
16
Frankl Pavao,
profesor
isp. namj. učitelj
'
O b u ča va o je
Prim jed b a
u razredu
predmet
zemljopis mfflL v n i i
povjest
VIII 8
matematiku I V Iis, v 8
latinski
hrvatski
Žugčic Stjepan,
19
Kreković Petar,
'2 0
namj. učitelj
namj. učitelj
uiirđor Đuro,
namj. učitelj
21 Antolković Stjepan,
namj. učitelj
22
Pisarević Alek*
sander,
namj. učitelj
28
Kuzmić Martin,
namj. učitelj
Nastojnik VIi raz­
reda. U I. polu­
godištu.
m
16
Nastojnik lY. raz­
reda.
V II 4
Ia 4
Iag, Ibg
14
Nastojnik VII.
razreda.
v5
v8
Us
grčki
17 Dr. Vrbančić Slaviša, matematiku
isp. namj. učitelj
prirodopis
18
Bilj eži meteorološka
opažanja. Čuvar
zemljopisno- povjesB i
ničke i numismatičke zbirke.
16
V I6, VII 5
V I 62, YIIIg
latinski
grčki
povjest
njemački
sati na
tjedan
latinski | JII5, VIII 5
grčki
V I5
15 :
Nastojnik III.
razreda.
francuski
hrvatski
^5, ^8>
^3
VII72, VIIa
17
Nastojnik 3. raz­
reda.
latinski
hrvatski
V l6, VII5
VI6a, V III 3
16
Nastojnik V I. raz­
reda. U II. polu­
godištu.
latinski
grčki
hrvatski
matematiku
IV 4
II 3
latinski
grčki
hrvatski
krasnopis
1
J l5
Nastojnik IL
razreda.
IV 6
V III8
IV 2
Ibx
14
Nastojnik IV.
razreda.
Ibe
Ib4, III32
Ib8
15
Nastojnik lb.
razreda
III38
H
latinski
hrvatski
njemački
E
Izvješće
rahovačke realne gimnazije.'
g
34
Učenike mojsijeve vjere obučavaše u nauku vjere natkantor
Julije Josefović.
b) U n e o b l i g a t n i m
predmetima:
0$
Broj raz­
djela
9
1
2
Obuka besplatna.
Žanić Vinko,
profesor
tuli] ftoski
27
2
4
Obuka besplatna.
3
Vamberger Mljo,
profesor
stenografiju
5
Obuka besplatna.
4
Kreković Petar,
namj. učitelj
francuski
4
Obuka besplatna.
Tek. broj
Broi uče­
nika
P
ridanje
Ime i svojstvo
Predme t
u čitelja
1
Fridrich Đuro,
profesor u V III.
đneva. razredu
2
jezik
jezik
47
27 !
8
2
0
43
90 03
oo nčJ
Prim jedba
to
Obuka besplatna,
Štefanović Miljenko,
5 privr. pučki učitelj gimnastiku
6
Bach Đuro,
umir. pučki učitelj
pjevanje
Borđoski Lazar,
crkveno poučitelj vježbaonice janje za grč.7* srpske učiteljske
ist. učenike
Škole karlovačke
353
101
99
9
18 čuvar gimnastičkih
sprava.
Zavousff^ orguljaš.
8
8'
Obuka besplatna.
1
1
Obuka besplatna.
Podvornik : P e t a r 0 v i t a k.
Sluge pomagači : M i r k o K r a l j i B 1 a ž N o v a k.
c.
Zbirke učila.
1STovčana sredstva.
1. Ostatak od lanjske školske godine . . . ... •
2. Dotacija vis. kr. zem. vlade za školsku godinu
................. ‘ ...................................
1895./6. ' .
3. Primarina od 139 učenika po 2 for; . . . .
4. Pristojba za pet duplikata po 2 for. . . . .
5. Prinos od 139 učenika po 50 nvč. za učeničku
k n jižn icu ................. . . . . . . . . . . .
6. Prinos od 260 učenika po 20 nvč. za učeničku
knjižnicu ....................................... ....
:
; ^UkupnoV $
109 for. m
nvč.
390 for. —- nvč.
278 for. E | nvč.
10 for.'
nvč.
69 for. 50 nvc.
; 52 for. ■ § nvč.
909 for; •33 nvč.
I. Mnji žilica*
1. T1J č i t e l j s k a :
a) Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896.. n a b a v l j e n a su iz do­
tacije, koja otpada na učiteljsku knjižnicu, ova djela:
1. Zeitscbrift fiir die ost. Gymnasien.
2. Zeitsehrift fur das Eealschulwesen.
3. D r . Hermann I. Klein, Gaea.
4. Zeitsehrift ftir Zeichen und Kunstimterricht.
5. Die osterreicMscli-ungamclie M onarhiein W ort und Bild.
6. Meteor ologisehe Zeitsehrift.
7. Službeni glasnik.
8. Nastavni vjesnik.
9. Izdanja jugoslavenske akademije za god. 1895. i 1896.
10. Marn, Njemačka vježbenica za I. i II. razred (2 komada).
m Mi.ller, Hrvatska čitanka za više razrede. II. dio.
36
12. Handl-Stožir, Fizika za više razrede.
18. Hochst&tter-Bisching-Kišpatić, Mineralogija i geologija za
više razrede.
14. Studnička-Segen, Logaritmičke tablice.
15. Wassmuth~Stožir, Fizika za niže razrede.
16. Oehler, Atlas zu Caesars Gallischem Krieg.
17. VL Mažuranić, Pjesme Ivana Mažuranića.
18. Petermann, Mitfcheilungen ans Justus Perthes geogr. Anstalt.
19. Gustav Grober, Grundriss der romanischen Philologie.
I. Band.
20. Skupljeni gramatički i polemički spisi Vuka Stef. Karadžića. Knjiga I., II. 1. 2.,* III, 1.
21. J. Violle, Lehrbuch der Physik. I. und II. Band.
22. Dr. Paul Reis, Lehrbuch der Physik.
23. Ludwig Ganglbauer, Die Kafet von Mitteleuropa.
24. Mirko Bogović, Pjesnička djela. III. svezak.
25. August Haiambašić, Izabrane pjesme.
26. Ivo Vojnović, Ekvinokcij.
27. Osman-Aziz, Bez nade.
28. V. Jagić, Ruska književnost u 18. stoljeću.
29. Josip Eugen Tomić. Za kralja — za dom.
30. Radoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane.
31. I. N. Potapenko, Izabrane pripoviesti.
32. Oton Kučera, Naše nebo.
33. Danica, Koledar društva sv. Jeronima za god. 1896.
34. Dr. J. Stadler, Život Isusa Krista.
35. Stj. Korenid, Čovjek od ženidbe do smrti.
36. V. Novak, Majstor Adam.
37. D. Trstenjak. Životinje. VIII. dio. Ptice.
38. V. Jagid, Archiv fiir slavische Philologie. 1895.
b) Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896. d a r o v a n a su ova djela:
1.
Sbornik zakona i naredaba, valjanih za kraljevine Hrvatsku
i Slavoniju (dar kr. zem. vlade).
2 Stenogralički zapisnici sabora kralj. Hrvatske, Slavonije i
B . l m i i . p l s o B t e » 2 . - 1 8 9 7 . S . . 1 IV.
1 « . <*»
predsjedničtva sabora).
3. Prilozi k stenografičkim zapisnikom sabora kralj. Hrvatsfce,
37
Slavonije i Dalmacije, petogodište 1892.^1897. Svezak IV. Godina
1895. (dar predsjedništva sabora).
4. Sitzungsberichte der k. k. Akademie der Wissenschaften,
math.-naturvv. Olasse (dar c. kr. Akademije znanosti u Becu).
5. Stevan Milovanov, Mineralogija, petrografija i geologija sa
hemiskim osnovima za IY. razred gimnazijski i druge slične škole,
(dar Eoberta Lampela, knjižara u Pešti).
6. Osvrt na prvih dvadesetpet godina Osječke realke 1870.—
1895. (dar ravnateljstva kr. velike realne gimnazije u Osijeku).
7. A magyar kir, foldtani intezet evkonyve, sveska XI. svsscić
4., 5. i 6. i atlas k 4. sveščiću te sveska XII. svešćić 1. (dar do­
tičnoga družtva).
8. Arenstein-Cačić, Strojoslovje i tablice (dar vis. kr. zem. vlade).
9. Uredovna zbirka naredaba bogoštovne struke (dar vis. kr.
zem. vlade).
10. Dr. P. Matković, Hrvatska i Slavonija u svojihfizičnih
i
duševnih odnošajih (dar vis. kr. zem. vlade).
11. Ž. Vukasović, Životoslovlje bilja (dar vis. kr. zem. vlade).
12. Ž. Vukasović, Naravoslovje domaće životinje (dar vis. kr.
zem. vlade).
13. Dr. Turić, Der Entschluss in dem Willensprocesse (dar
piščev).
14. R. Strohal, Osebine današnjega riječkoga narječj.1 (dar
piščev).
c) Našlo se u ravnateljskoj pisarni početkom Škol. godine 1895./6.
1. E. Hoffmann, Historiae antiquae, libri XII.
2. A. Veber, Hrvatska slovnica.
3. A. Veber, Latinska slovnica, III. izdanje.
4. S. Singer, Beitrage zur Literatur der kroatischen Volkspoesie.
5. Jagić, Gramatika jezika hrvatskoga, 1 sv.
6. Jagić, Das Leben der Wurzel d e .
7. Bibliotheca Zryniana.
8. C. Grruber, Kršćanska filozofija.
9. A. Tkalčević, Junakinja Mila.
10. L. Greitler, Euchologium.
11. Miklošić, Evangelium S. Matthaei.
12. M. Kušar, Nauka o pravopisu jezika hrvačkoga ili srpskoga.
38
13. Ptačovski-Frohlich; Kurzgefasste Anleitimg zur Eriernung
der 4 slavischen Hauptsprachen. II. Auflage.
14. J. Šuman, Slovenska slovnica;
15. V. Rožić, Kajkavački dijalekat u Prigorju.
16. Amicis-Veber, Carigrad.
17. Novotni, Slovnica jezika staroslavenskoga.
18. Dojčević. Pričanja.
19. Sandić, Istorija sveta.
20. Schubert, Die deutsche Satzlehre.
21. J. Hoffmann, Rhethorik fiir Gymnasien, III. Auflage.
22. V. Pacel, Logika.
23. Jedan svećenik, Logika.
24. Juridisch-politische Terminologie fiir die slav. Sprachen
Oesterreichs.
25. Vymazal, Gframmatik der polnischen Sprache.
26. A. Yeber, Skladnja ilirskoga jezika.
27. Institutiones oratoriae ac poeticae. 1769.
28. V. Hanka, Dalimilova chronika.
29. Tacitus-Weise, Opera.
30. Horatius-Weise, Opera.
31. 0. Utješenović, Nedjelko.
32. Safarik, Slovanskj uarodopis.
33. Krug, Fundamentalphilosophie.
34. Krug, Aretologie.
5
35. Krug, Metaphysik.
J
36. Lipež, Njemačka vježbenica, II. izdanje.
37. Vujiž, Teorija proze.
38. Jugoslavenska akademija, Rad 75., 78.,: 83., 87., 88.,
90. i 92r
39. Jugoslavenska akademija, Ljetopis za god. 1889;
40. Utješenović,: Die Militargranze und ifrre Terfassung.
41. Tacit-Pavlović, Život Kn. Julija Agrikole.
42. Divković, Latinske vježbe za I. r.
43. Pavec, Latinska slovnica.
44. Miklošić, Beitrage zur altslovenischeu Gramtftatik.
45. Krasinski-Tkalčević, Iridion.
46. Tkalčević, Prevodi latinskih, klasika.
47. Dittes, Praktische Logika
48. Subotić, Spomenici stare jugoslavenske književnosti.
39
49. Ellendt-Sejffert,i Lateinische Grammatik, 16. Auflage.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
A. Teber, Put na Plitvice.
Magdić, Geometrijsko likoslovlje za I. r.
Giinther, Darstellende .Geometrie.
Zupitza, Einfuhrung in das Studium d. mithd.
Novaković. Istorija srpske književnosti,
Krug, Dikaologie.
Smetana, Dejepis.
Nikola I., Skupljene pjesme.
„
Haj dana.
„
Potonji Abenseraž.
Hauck, Die subjective Perspective.
Horvath, Terkepvazlatok.
d) Našlo se u knjižnici neinventirano :
1. I. Scherr, Allgemeine Geschiehfce der Literatur.
2. T.' Smičiklas, Hrvatska povjest. I. dio.
S
t im p r i r a s t o m i m a d e u č i t e l j s k a k n j i ž n i c a
s a da ( b u d u ć i da j o š n i j e s u s t i g l e o v o g o d i š n j e p u b l i ­
k a c i j e j u g o si. a k a d e m i j e ) 3294 d j e l a , 5883 s v e s k a .
2. U č e n i č k a :
Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896. n a b a v l j e n a su od
učeničkih prinosa ova djela:
1. Vienac, časopis za godinu 1896. u 2 exemplara.
2. Pobratim, časopis za godinu 1895./6. u 2 exemplara.
3. Dom i sviet, časopis za godinu 1896.
4. Nada, časopis za godinu 1896,
5. Skupljeni gramatički i polemički spisi Tuka Stef. Karadžića. Knjiga I., Knjiga II., sveska 1. i 2., Knjiga III. sveska 1,
6. Oton Kučera, Naše nebo, u 3= exemplara.
7. I. N. Potapenko, Izabrane pripoviesti, u 3 exemplara.
8. Eadoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane, u 3 exemplara.
9. Josip Eugen Tomić, Za kralja -4*Uza dom, u 3 exemplara.
10. V. Jagić, Ruska književnost u 18. stoljeću, u 3 exemplara
11. Osman-Aziz, Bez nade, u 3 exemplara.
12. Ivo Yojnović, Ekvinokeij, u 3* exemplara.
13. August Harambašić, Izabrane pjesme, u 3 exemplara.
14. Mirko Bogović, Pjesnička djela, u 3 exemplara.
do
40
15. Danica. Koledar svetojeronimskoga društva za god. 1896.
u 2 exemplara.
16. V. Novak, Majstor Adam, u 2 exemplara.
17. Stj. Korenid, Čovjek od ženidbe do smrti, u 2 exemplara.
18. D. Trstenjak, Životinje, VIII. dio, Ptice, u 2 exemplara.
19. Dr. J. Stadler, Život gospodina našega Krista, u 2 exemplara.
20. Pierre Lotti, Islandski ribari.
21. Andersenove priče, malo izdanje.
22.
„
„
veće izdanje.
23. Lessing-Strohal, Miss Sara Sampson.
24. Lessing-Strohal, Misogyn.
25. Franjo Bartuš, Dvanaest najljepših priča i narodnih pri­
povijedaka.
26. Franjo Bartuš, Trinaest najljepših priča i narodnih pri­
povijedaka.
27. Franjo Bartuš, Četrnaest najljepših priča i narodnih pri­
povijedaka.
28. Franjo Bartuš, Dvadeset najljepših priča i narodnih pri­
povijedaka.
29. Smilje, časopis za godinu 1895.
30. Campe, Krištof Kolumbo.
31. Hofman-Ciganović, Badiši bog pomaže.
32.
„
-Bartuš, Osveta je moja, ja <5u je vratiti.
33.
„
„
Onkraj mora.
34.
„
„
Na dalekom sjeveru.
35. Jules Verne, Doktor Oks.
* 36. Jules Verne-Dr. Borauer, Put k središtu zemlje.
37. K. Šmid-Bartuš, Genoveva.
38.
„
„
Božidar.
39.
„
„
Dobri Badoica i zločesti Ivica.
40.
„
„
Razbojnička gradina i Drveni krst.
41.
„
„
Najbolja baština i Janješce.
42. Turid, Znameniti Hrvati.
43. Montepin-Deželid, Gitana.
44.
„
„
Kuča tajnosti.
45. Herder, Stimmen der Volker in Liedern.
46. Arnim u. Brentano, Des Knaben Wunderhorn.
47. Uhland, Gedichte.
48. Anastasius Griin, Volkslieder aus Krain.
41
49. Scheffel, Der Trompeter von Sakkingen.
50. Pilz, Reisen und Abenteuer des Freiherrn von Miinchhausen.
51. Dr. Karl Seebald, Tili Eulenspiegels lustige Streiche.
52. Ch. Schmid, Die zwei Brtider, Heinrich von Eichenfels,
Ludwig, der kleine Auswanderer.
53. Adolf Frank, Der Eattenfanger von Hameln.
54. Andersens, Sammtliche Marchen.
55. J. Grundmann, Peter der Kundschafter.
56. Bruder Grimm, Kinder und Hausmarchen.
57. James Fenimoore Cooper — 0. Berger, LederstrumpfErzahlungen, 2 sveske.
58. J. Fenimoore Cooper | ^ P . Moritz, Der Wildtoter.
59. Ch. Schmid, Der Weinachtsabend, Die Ostereier.
60.
„
Rosa von Tannenburg.
61.
»Das verlorene Kind, Das Rotkehlchen, Die
Nachtigal.
62. Ch. Schmid, Die ungleichen Schwestern, Die Kirschen,
Das stumme Kind.
63. Chr. Schmid, Das holzerne Kreuz, Der Wunderarzfc, Das
Taubchen.
64. Chr. Schmid, Pauline die Kinderfreundin.
65. Chr. Schmid, Das beste Erbteil, Gottfried
Einsiedler.
der junge
66.Otto Glaubrecht, Fluch und Segen.
67.
„
„
Die Goldmlihle.
68.
»
»
Ausgew&hlte Erzahlungen.
69. „
M
Kleine Erzahlungen.
70. Marie von Nathusius, Tagebuch eines armen Frauleins.
»
n
Tater, Sohn und Enkel.
Bg
»
V i»
Die Botenfrau, die Kassette.
73. Jeremias Gotthelf, Der Harzer Haus.
„
Das Erdbeeri Mareili.
»
»
Der Sonntag des Grossvaters.
76. Andersen, Winterabend-Geschichten.
77. Andersen, Ausgewahlte Marchen.
78. Niebuhr, Historische Erzahlungen aus der rom. Geschichte.
79.
„
Griechische Heroengeschichten.
80. Friederike Lohmann, Mohrenschreibenv Der Dom zu
Magdeburg.
42
81. Friederike Lohmann, Die goldene Hochzeit.
82. G. Schwab, Die Argonauten Sage.
83.
Herkules und die Herakliden.
84. Mus&us, Der Schatzgraber.
85.
I
Zwei Legenden von Rtibezahl dem Berggeist.
86. I. Chr. Biernatzki, Die Halling.
87. Friedrich Baron de la Motte-Fouqu6, Undine.
88. Franz Freiherr von Gaudy, Venetianische Novellen.
89. R. Reinick, Ausgewahlte Marchen.
90. I. P. Hebel. Kleine Geschichten.
91. A. v. Chamisso, Der Mann ohne Schatten.
92. Jonathan Swift, Gullivers Reise nach Liliput.
93. Bernardin de Saint Pierre, Paul und Virginie.
94. Hoffmann, Meisier Martin und seine Gesellen.
95. Marvel, Traumbilder.
96. W . Hauff, Ausgewahlte Marchen.
97. B. Schlegel, Ani W ege gepfliickt.
98. Theodor Korner, Vier Erzahlungen.
99. Heinrich Heine, Die Harzreise.
100. J. H. D. Zscbokke, Das Abenteuer der Neujahrsnacht.
101. 0. Brentano, Der Ring Salomonis.
102. G. H. von Schubert, Die Schatzgr&ber.
103. L. Wiirdig, Hurra, jung Preussenblut!
104.
„
Mit Gott fiir Konig und. Vaterland!
105. v
„
Schallmeiers Hubert.
106.
*
Handwerk hat goldenen Boden.
107.
„ 0 Strassburg, o Strassburg, duwunderschone Stadt!
108. K. Zastrow, Heideroschen.
109. J. Baierlein, Jann Kattegatt, der Schiffsjunge.
110. M. Ermann, Der Trotzkopf von Denzin.
111. Maurer, Der Gefangene vom Durnstein.
112. 0. Hocker, Das Kind des Seiltanzers.
113. E. Eras. Besenfriedel.
S
tim p r i r a s t o m i m a d e u č e n i č k a k n j i ž n i c
1588 d j e l a , 2696 s v e z a k a .
II« Geograliko-liistorijska zbirka.
Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896. n a b a v l j e n a
iz dotacije, koja otpada na učiteljsku knjižnicu, ova pomagala:
su
43
1. Langl: BUder zur
(Nastavak)?fbrojevi: 38,,
42., 45., 56., 59. i 60.
2. H olzel: Geographische Charakterbilder. (Nastavak); brojevi:
25., 29., 30. i 32.
3. Goering- Schm idt: Auslandische Oulturpflanzen, (fiir den
geogr. Unterricht), 7 tabla.
4. K ozenn: Wandkarte von Europa (polit.).
5. Kiepert: Wandkarte von Eussland (polit.).
6. Arendts: Wandkarte von Schweiz.
7. Kiepert : Wandkarte von Skandinavien (polit.).
8. Napelo se na platno 4 zemljovida.
S
tim
p r i r a s t o m im ade g e o g r a f s k o - h i s t o ­
r i j s k a z b i r k a 124 s t j e n i h z e m l j o v i d a , . 8 a t l a n t a ,
2 g l o b a , 1 t e l u r i j , 48 s l i k a .
I I I . Fizikalna zbirka.
Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896. n a b a v l j e n i s u
iz dotacije, koja otpada na fizikalnu zbirku« ovi predmeti :
1. Elastična boca.
2. Apparat za demonstriranje paralelnih sila.
3. Modeli Babinet-ova pipća.
4. Jednostavni modeli ure nihalice.
5. Stakleni čep k malomu pikrometru.
6. Soukupov modeli vatrogasne Štrcaljke.
7. Kvadrant sa nonijem.
8. Dvije magnetske igle bez stativa.
9. Franklinova ploča.
10. Kondenzator k jednomu elektroskopm
11. Elektromagnet.
12. Groveov plinski elemenat.
13. Tyndallova sprava k centrif. mašini za proizvađanje to­
pline trenjem.
14. 6 vijaka k Machovom apparatu za>reflexiju i lamanje svjetla.
15. Dvije fotografije kao objekti k sunčanom mikroskopu.
16. Staklena cijev napunjena fosforescirajućom supstancijom*
17. Zrcalni sekstant.
18. Kaleidoskop.
19. Staklena cijev od češkoga stakla.*
20. Daska, na kojoj se barata sa živom.
44
21. Boca za živu.
22. Dva škripca srednje veličine k željeznom stativu.
P r o v e d e n i b i l i su o v i p o p r a v c i :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Popravak Holtzove mašine.
Popravak Winterovoga munjila.
Popravak Smeeove baterije.
Popravak apparata za rastavijanje vode.
Popravak Riessovoga apparata.
Različni popravci kod tokara.
Nekoji popravci kod mekanika i kotlokrpe.
Popravak tiskala sa živom.
Krugljoliki nastavci na dvočunj.
Na dvjema sirenama tanje osovine.
čišćenje uzdušne sisaljke i potrebno ulje.
Popravak orgulja.
Popravak zvonila.
Popravak gudala.
Dvije stijene presvući papirom.
Pokrpati nekoje slike za zid.
Mali popravak na mikroskopu.
Apparat za rastavljanje vode udesiti kao plinski elemenat.
Popravak džepnoga akumulatora.
Popravak Wheatstone-ovoga rheostata.
Popravak nonija i nekojih stativa.
Još jedan mali popravak na Holtzovoj mašini.
N a ba vljen je bio
ovaj m aterijal:
1. Papira k Morseovu telegrafu.
2. Dva kilograma žive.
3. 3#5 litre žeste.
4. Vaselina.
5. 16 komada čaša za kuhanje.
6. 10 komada šalica za kuhanje.
3
tim p r i r a s t o m i m a d e
fizikalna
zbirka
a p p a r a t , 102 s p r a v e , 31 s l i k u , — r a z n o .
IV . K em ijska zbirka*
Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896, n a b a v l j e n i s u iz
dotacije, koja otpada na kemijsku zbirku, ovi predmeti:
431
45
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
4 zdjelice iz lima.
2 cijevi za absorpciju.
2 zdjelice iz asbesta.
4 ploče iz asbesta.
4 pločiće iz porcelana za dokazivanje arsena.
8 različitih cijevi za klorkalcij.
1 stativ za apparate absorpcije.
2 posude za ispiranje plinova.
Zbirka preparata za spektralnu analizu.
10. 1 U cijev.
11. 2 profilaktične cijevi.
12. Eazna materijalija.
S t i m p r i r a s t o m i m a d e k e m i j s k a z b i r k a 86
a p p a r a t a , 189 s p r a v a , 328 p r e p a r a t a , 11 s l i k a , 1 t a z n o .
V. Pritodopisna zbirka«
Od 1. srpnja 1895. do 30. liptija 1896. n a b a v l j e n i s u iz
dotacije, koja otpada na prirodopisilto zbitku, ovi ptedm&ti:
1. Carabus violaceus, iz papier machea, dade se fastavit, sa
unutarnjim organima, duljina 25 ctm.
2. Kutije za minerale, 300 komada.
3. Dva preparata za dichroiskop.
4. Brojevi za označivanje minerala.
S tim p r i r a s t o m i m a d e p r i t o d o p i s n a z b i r k a :
a) u z o o l o š k o j z b i r c i : 342 k f a l j e ž n j a k a , 712 i n i h ži ­
v o t i n j a , 21 i n i p r e d m e t , 183 s l i k e ; u b o t a n i č k o j
z b i r c i : 658 l i s t o v a h e r b a r a , 61 i n i p r e d m e t , 24
s l i k e ; u m i n e r a l o š k o - g e o l o š k o j : 1715 n a r a v n i h
k o m a d a , 530 l e d a č n i h m o d e l a , 31 i n i p r e d m e t , 23
slike.
V I. Zbirka za prostoručno r i sanje.
Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896. n a b a v l j e n i s u
iz dotacije, koja otpada na ovu zbirku, ovi predmeti i djela:
1. Andel Anton, Das polychrome Machornament. Neue Folge.
6 Heffce. Wien.
2. Andšl Anton, Elemente des pflanzlichen Omamentes. Vorbilder fur den Unterricht im ornamentalen Zeichen an den unteren
Classen der Realschulen und Gymnasien, sowie an den Bildungs-
46
anstalten fiir Lehrer und Lehrerinen. Mit 75 Tafeln (159 ornamentale Motive und Test. Wien 1894. R v. Waldheim).
3. Decorative Vorbilder, Verlag Julius Hoffmann. Stuttgart, za
godinu 1894. i 1895.
4. Georg Hirth, Formenschatz, za godinu 1895.
5. Modeli iz gipsa iz c. i kr. museja za umjetnost i obrt u
Beču, i t o :
Br. 1059. Balusterform.
Br. 1061. Attisch-jonische Saulenbasis.
Br. 1062. Friihgottisches Knollenkapital.
Br. 333. Akantusblatt vom Kapital des Pantheon.
Br. 611. Akantusblatt vom Kapital des Lysikrates Monumentes.
Br. 601. Structives Gesimsglied Herzblatt.
Br. 502. Attisch-jonisches Kapital.
Br. 1075. Pantherkopf v. Rauch.
Br. 1056. Adlerkopf v. Rauch.
Br. 1058. Lowenkopf v, Rauch.
Br. 1030. Muskelkopl. v. Fischer.
Br. 1069. Thorwaldsen-Porfcrait. Bauer.
Br. 1208. Maske des Merkur, antik.
Br. 672. Antike weibliche Maske (Original in der Glypthotek in Miinchen).
Br. 662. Junger mannlicher Kopf v. Prof. Kiihne.
Br. 663. Kopf eines Greises v. Prof. Kiihne.
Br. 1219. Relief eines Madchens, modern.
Br. 1019. Kinderkopf.
Br.
20. Gottische Hohlkehlenverzierung.
Br. 1074. Kopfchen der Victoria. Trajanssaule. Rom.
S tim p r i r a s t o m i m a d e z b i r k a za p r o s t o r u č n o
r i s a n j e : 3064 p r e d l o š ke, 307 m o d e l a , 3 i na p r e d m e t a .
V II. Matematično-geometrijslta zbirka.
O v a z b i r k a i m a d e : •— ? a p p a r a t a , 153 m o d e l a , 57
sprava, — slika.
Zbirka nije umnožena ove školske godine.
T III. Numizmatička abirka.
O
v
a
z b i r k a i m a d e : 402 k o ma n d a m a u g u r a .
Zbirka nije umnožena ove školske godine.
47
I X , Zbirka za gimnastika.
Od 1. srpnja 1895. do 30. lipnja 1896. n a b a v l j e n e s u
o zemaljskom trošku ove sprave :
1. Lopta za nogomet, Češki fabrikat. 25 cm. Dm.
2. Lopta za nogomet, engleski fabrikat. 25 cm. Dm.
3. Lopta za nogomet, engleski fabrikat 21 cm. Dm.
4. 3 mjelura od gume.
5. 6 vezica od gume.
6. Lopta za rukomet od kože. 18 cm. Dm.
7. Lopta za rukomet od surove tkanine. 16 cm. Dm.
8. Lopta za rukomet od surove tkanine. 20 cm. Dm.
9. Lopta za Hockey.
10. Tri obične lopte od vune.
11. Bode, 10 kuglja i škrinjica.
12. Igla' za povezivanje.
13. 10 sabalja sa zavinutim drškom.
14. 10 liti za sablje.
15. 10 obrazina.
16. 10 rukavica lijevih.
17. 10 rukavica desnih.
18. 10 kaputa, izum prof. Hartla.
19. Ski i štap.
20. Sklizaljke kondor.
21. Sablja.
,2 2 .,Fleuret.
23. Lit za sablju,
24. Lit za fleuret.
25. Kaput za mačovanje.
26. Obrazina za sablju.
27. Obrazina za fleuret,
28. Eukavica desna i lijeva.
29. Trikot hlaće i pas.
30. Maja. 31. Papuče ruske.
32. Koplje.
33. Motka za skok.
S
t i m p r i r a s t o m i m a d e o v a z b i r k a 382 k o m a d a .
D.
Ljetopis zavoda.
Školska je godina započela dne 2. rujna 1895. svečanom služ­
bom božjom i sazivanjem duha svetoga.
Od 2. rujna do 6. rujna 1895. bili su prijamni i ponovni
ispiti, i to najprije pismeni (iz jezika i matematike), a onda usmeni.
Dne 6. rujna 1895. pročitali su i protumačili disciplinarni red
u pojedinim razredima nastojnici razreda.
Dne 7. rujna 1895. započela je redovita obuka.
Dne 25. rujna 1895. obavljen bi ispit zrelosti za jesenski rok.
Predsjednikom povjerenstva bio je u tom roku velemožni gospodin
nadzornik i a srednje škole u Hrvatskoj i Slavoniji Dr. F r a n j o
v i t e z M a i x n e r.
Dne 4. listopada 1895. proslavljen bi svečanom službom bož­
jom previšnji imendan Njegovoga ces. i kralj, apoštolskoga Veličan­
stva našega premilostivoga kralja, F r a n j e J o s i p a L
Dne 19. studenoga 1895. proslavljen bi svečanom službom
"božjom previšnji imendan Njezina Veličanstva, naše premilostive
kraljice J e l i s a v e .
Prvo je polugodište svršilo 30. siječnja 1896., a drugo je za­
počelo dne 3. veljače.
Dne 12., 13., 14., 15., 16. i 17. ožujka pregledavao je ovaj
zavod i prisustvovao predavanjima velemožni gospodin Dr. F r a n j o
v i t e z M a i x n e r , kr. zemaljski školski nadzornik za srednje škole
u Hrvatskoj i Slavoniji.
Da se probudi i uzdrži moralna i religiozna dut, mladež je
ovoga zavoda prisustvovala ovim nabožnim činima, i to:
a) Ri mo- kat ol i č ka ml adež:
li Svake nedjelje i blagdana sv. misi i propovijedi (posebice
viši a posebice niži razredi) pod nadzorom ravnatelja i još dvojice
članova učiteljskoga zbora.
49
2. Sv. ispovijedi i pričesti po propisu 3 puta u godini, i to
početkom, školske godine, o uskrsu i koncem školske godine.
3. Uskrsnim vježbama pod nadzorom ravnatelja i još dvojice
članova učiteljskoga zbora.
4. Sv. misi na početku školske godine i na svršetku svakoga
poljeća, zatim na dušni dan, na pepelnicu i na dan sv. Alojzija kao
zaštitnika mladeži.
5. Ophodima na Florijanovo, na treči prosni dan (u Dubovcu)
i na Tijelovo (u Karlovcu i u Dubovcu).
Eiječ božju propovijedao je učenicima profesor i vjeroučitelj
Dragutin Levar.
b) ( i r č k o - i s t o č n a m l a d e ž .
1. Svake nedjelje i blagdana službi božjoj u parohijalnojcrkvi.
2. Svake'nedjelje čitanju i tumačenju evanđelja i apoštola.
3. Sv.
ispovijedi i pričesti po propisu tri putau godini, t. j.
o božičnom,
uskrsnom i sv. petrovskom postu.
4. Ophodima na Bogojavljenje, na Uskrs i na Duhove.
c) M o z a i č k a
mladež.
Svake subote i blagdana službi božjoj u svom hramu.
Ispiti iz vjeronauka obdržavani bjehu ovim redom :
Dne 18. lipnja prije podne s učenicima viših razreda, a poslije
podne s učenicima nižih razreda rimokatoličke vjere u prisutnosti
biskupskoga povjerenika prečasnoga gospodina podarciđakona I v a n a
Kr. C e r o v s k o g a , ravnatelja i nadstojnika razreda.
Dne 17. lipnja poslije podne s učenicima grčko-istočne vjere u
prisutnosti presvijetloga gospodina vladike M i h a j l a G r u j i 6 a,
ravnatelja i nadstojnika razreda.
Dne 18. lipnja poslije podne s učenicima mojsijeve vjere u
prisutnosti predsjednika, bogoštovne opčine mojsijevačke p. n. gosp.
F i l i p a B e i n e r a , ravnatelja i jednoga člana učiteljskoga zbora.
Premjesni ispiti iz ostalih predmeta obavljeni su bili od 8.
do 20. lipnja.
Izvješće rahovacke realne gimnazije.
4
50
Dne 23. lipnja obavljena bi prema visokoj naredbi od 12. lip­
nja 1887. br. 4102. revizija školskih knjižnica. Toga dana bile su
povraćene pismene radnje i risarije učenicima.
Školska se je godina završila dne 24. lipnja svečanom služ­
bom božjom, sa „Tebe Boga hvalimo“ , te dijeljenjem svjedočaba i
godišnjih izvješća.
Zdravstveno stanje učitelja i učenika bilo je ove školske g o ­
dine do nekih iznimaka prilično povoljno.
E.
Važniji otpisi visoke kr. zemaljske vlade,
odjela za bogoštovlje i nastavu.
I. Naredbe i otpisi, koji se tiču škole.
m Naredbom od 30. ruj na 1895. br. 15.318. dozvoljuju se po­
vodom previšnjega dolaska Njegova cesarskoga i kraljevskoga apoštolskoga Veličanstva našega premilostivoga vladara Franje Josipa I.
u slobodni i kr. glavni grad Zagreb školski praznici počam od
12.— 19. listopada 1895.
'2. Otpisom od 31. listopada 1895. br. 15.632. dozvoljuje se
obnka u neobligatnim predmetima, i to u stenografiji, talijanskom
jeziku, francuskom jeziku, risanju i pjevanju.
3. Naredbom od 12. studenoga 1895. br. 17.578. određuje se
glede geografije u VIII. gimn. razredu.
4. Otpisom od 18. studenoga 1895. br. 17.460. dozvoljuje se
obuka u crkvenom pojanju za mladež grčko-istočne vjeroispo vješti.
5. Otpisom od 24. veljače 1896. br. 2.107. isključuje se uče­
nik VIII. gimn. razreda M i l o š 0 e c h radi skrajnje surovosti i
posvemašnje moralne pokvarenosti u smislu §§. 39. i 40. discipli­
narnoga reda iz svih ovozemaljskih gimnazija i realnih gimnazija.
6. Naredbom od 24. ožujka 1896. br. 5.058. imenuju se uči­
telji tjelovježbe u srednjim školama u Hrvatskoj i Slavoniji.
7. Otpisom od 25. travnja 1896. br. 6.505. odobravaju se
predložene za školsku godinu 1896./7. promjene u štivu iz latinskoga i grčkoga jezika.
8. Naredbom od 2. svibnja 1896. br. 7008. uvađa se počam
od školske godine 1896./7. za obuku u latinskom jeziku u I. g imn.
razredu nova latinska vježbenica, koju su napisali profesori Dr. I.
Golik i M. Žepić (Zagreb 1895.).
9. Otpisom od 16. svibnja 1896. br. 6,997. javlja se, da de
r
52
se na ovom učevnom zavodu oodržavati usmeni ispit zrelosti dne
25. lipnja i slijedećih dana mjeseca lipnja 1896.
II« Ine važnije naredbe i otpisi.
1. Naredbom od 31. listopada 1895. br. 16 555. zabranjuje
se nositi u inozemstvu osobama, koje spadaju u staliž zajedničke
vojske i domobranstva, te su državni (zemaljski) Činovnici, uniformu
i bočno oružje.
2. Naredbom od 24. studenoga 1895. br. 5.907. dostavljaju se
formule službene prisege za ravnatelje i učitelje srednjih učilišta.
3. Naredbom on 21. ožujka 1896. br. 4.922. dostavljaju se
razne izvan porabe stavljene školske knjige, da se po jedan pri­
mjerak, a od zbirke naredaba oba primjerka, uvrsti u knjižnicu, a
ostale razdijeli međa školsku mladež.
4. Naredbom od 3. travnja 1896. br. 5.466. javlja se, da su
o zemaljskom trošku naručena neka pomagala za gimnastiku kod
Zeitlera u Beču i Pelikana u Pragu.
Zadaci za pismene radnje.
a ) U h r v a t s k o m je z ik u .
U
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
1'3
V.
g i m n a z i j s k o m i 5. r e a l n o m r a z r e d u
Kako tko posije, onako će i žeti.
Mladost i proljeće.
Nerad je početak svih zala.
Korist štampe.
Teško svagdje svakomu bez svoga.
Bis dat, qui cito dat.
Kako si tko prostre, onako će i spavati.
Što učimo od pčele ?
Svaki je svoje sreće kovač.
Ptica se poznaje po perju, čovjek po govoru.
Tuđe poštuj, a svojim se diči.
Stalna na tom svijetu samo mijena jest.
Zašto sa nam škole?
14. Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokyari.
U VI. g i m n a z i j s k o m i 6. r e a l n o m r a z r e d u
1. Sadržaj trećega čina Demetrove Teute.
2. Tko se više od naravi d’jeli,
Taj se d’jeli od blaženstva, sreće ;
U kolibi zadovoljstvo stoji,
A nipošto sred mramornih stupa,
Jadovite gdje se srde gn’jezde.
D. JDemeter.
3. Dobre su knjige najbolji prijatelji.
4. Radoznalica.
54
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Stanko besposlica.
Teuta prema dramskim zakonima. (Oir.).
Vatra i voda dobre su sluge, ali zli gospodari.
Lov Markov đ Turcima. (Razmatranje nar. pj.)
Proljeće i mladost. (Oir.)
Sadržaj I. pj. Eneide.
Bolji je dobar glas negOL zlatan pas.
Zasluge Vukove za našu književnost.
Festina lente.
U VII. g i m u a z i j s k o m i 7. r e a 1n o m r a z r e d u :
1. Zametak hrvatske književnosti.
2.: Život je borba.
3. Grci i Rimljani (paralela.)
4. Osman.
5. Dubravka (školska ćirilicom pisana). .
6.
7.
8.
9.
Izbor zadatka po volji.
Upliv mora na značaj primoraca.
Uzroci promjena na zemaljskoj površini.
Zašto su mnogi ljudi nezadovoljni sa svojim zvanjem.
10. Tko ne napreduje, taj nazaduje.
, ... ,
11. Bolje je umjeti nego imati (školska ćiril. pisana).
U VIII. g i m n a z i j s k o m r a z r e d u :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Historia est lux veritatis.
Selo i grad.
Zimnje večeri.
,
v
u
:
Nad grobom Bogoslava Šuleka. (Oir.).
Zašto naša književnost u trećem periodu najbolje napreduje
Komentirajte prva 72 stiha Gundulićeva Osmana.
7. Homerovi bogovi.
8. Relkovićev Satir.
9. Zasluge Gajeve za našu književnost.
b ) U n je m a č k o m je z ik u .
U V. g i m n a z i j s k o m i 5. r e a l n o m r a z r e d u :
1.
tischen).
Der Wurm und der LOwe. (Uebersetzung aus dem Kro
55
2. Der Fuchs und die Katze. (Eeproduction).
3. Die Biene und die Taube. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
4. Die ewige Btirde. (Eeproduction).
5. Die Schildkrote und der Hase. (Uebersetzung aus dem
Kroatischen).
6. Die Schuhe und zwei Thaler. (Eeproduction).
7. Der W olf und das Lamm (Uebersetzung aus dem Kroa­
tischen).
8. Der kranke Hund.: (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
9. Seltsamer Streit. (Eeproduction).
10. Die Axt und der Stiel. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
11. Muth tiber Gut. (Eeproduction).
12. Die Schlange und der Aal. (Uebersetzung aus dem Krtfatischen).
13. Der junge Siegfried. (R eproduction)^
14. Die Eache des Elephanten. (Uebersetzung aus dem Kro­
atischen).
15. Das Wasser des Lebens. (Eeproduction): ;
U YI. g i m n a z i j s k o m i 6. r e a l n o m r a z r e d u ;
1.
2.
3.
4.
5.
Der dankbare Lowe. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
Des Matrosen Tod. (Inhaltsangabe).
Die zwei Ziegen. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
Der Eabe und die Biene. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
Metrische Aufgabe.
6.
7.
8.
9.
atischen).
Mein Geburtsort. (Beschreibung).
, ,ulf if ii
Parzival. (Uebersetzung aus dem Deutschen).
Das Niebelungenlied. (Inhaltsangabe).
Der Kuckuck. und der Staar. (Uebersetzung aus dem Kro­
10. Die 03tern. (Beschreibung).
11. Das ttirkische Haus. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
12. Das k. Oberrealgymnasium in Eakovac.
TJ VII. g i m n a z i j a l n o m i 7. r e a l n o m r a z r e d u :
1. Der Handschuh. (Eeproduction). Aus der Vorrede zur zweiten
Ausgabe des Satirs. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
2. Uebung im Schreiben von Briefen.
56
3. Stillstand ist Riickschritt. (Reflexion).
4. Die Jahreszeiten ein Bild des menschlichen Lebens. (Parallele).
5. Ueber das Lesen. (Abhandlung).
6. Wissenschaft und Reichthum. (Parallele).
7. Graf Richard Ohnefurcht. (Reproduction). Die Sehule. (Uebersetzung aus dem Kroatischen).
8. Jeder ist seines Grltickes Schmied. (Abhandlung).
9. Der Segen der Arbeit. (Reflexion).
10. Der Nutzen der Schiffahrt. (Reflexion).
11. Lust und Liebe sind die Fitiche zu grossen Thaten.
(Abhandlung).
12. Suum cuique. (Abhandlung).
U VIII. g i m n a z i j s k o m r a z r e d u :
1. Arion. (Reproduction).
2. rvGt&i oeavzov. (Refleiion).
3. Der Einfluss der Perserkriege auf die Entwicklung Athens.
(Historischer Aufsatz).
4. Die Vorztige des Jugendalters. (Reflexion).
5. Ueber die Hoflichkeit. (Reflexion).
6. Die Wallfahrt nach Kevlaar. (Reproduction).
7. Das junge Deutschland. (Literaturhistorischer Aufsatz).
8. Thue Recht! Scheue Niemand! (Abhandlung).
9. Der Zweck des Studierens. (Reflexion).
10. Die vortheilhaften Folgen der Entdeckung Araerikas. (Abhandlung.)
11. Reifepriifungsaufsatz.
Štipendije i potpore.
Škc ske godioe 189576. uživali su štipendije i potpore ovi učenici:
£»Hi
M
<D
Ime štipendisla
Polazi
razre i
Uživa Stipendija ili pot­
poru iz zaklade
H
1
2
3
4
5
6
fj
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22.
23
24
25
U godiš­
njem iz­
nesu
for.
I*.
Marković Rade
Milčić Mark^
Miđenović Mihajlo*
Uzelac Proko
Vurdelja Milan
Mohar Ivan
Babić Dušan
pl. Budisavljević Filip
Križanić Ivan
Lukač Nikola
Popović Svetozar
Htarčević Dragutin
Zanić Dragan
Banovac Ivan
Duduković Rad>*lav
Galogsza Mihajlo
Jakić Živko
Kaurić Josip
Krnić Mane
Mudrovčić Vjenceslav
Popović Pajo
Pribićević ’Simo
Romčević Stevo
Stipetić Josip*
Sumo nj a Dimitr ja
Ia
Ia.
Ia.
Ia.
lb.
II.
II.
II.
II.
II.
II.
II.
IliiC.
Mg
Danila i Julke Banjanin
zač. kan. Antuna MilČi<5a
Krajiške
Danila i Julke Banjanin
4<00
-
100
n%
'n
Mar'je Svetina
Krajiške
Danila i Julke Banjanin
Po3V. biskupa Jurja
Križanića
Financijalno-globarinske
Krajiške
Kr. zem. vlade
Krajiške
nig.
nig.
Kanonika Antuna Mudrovčića
Krajiške
'
c#. *' •
Fmancijalno-glob&riaske
III iT.
Danila i Julke Banjanin
iir g.
Ukuj no .
* Uživao samo u I. poljeću.
Ml
50
i 26
150
100
100
50
50
50
:50
100
100
m g.
m
n ig .
n ig .
100
400
100
m g.
nig.
‘J eo
50,
164
100
100
100
60
240
3.090
58
‘o1
M
rO
Polazi
razred
Ime Stipendista
M
Uživa Stipendiju ili pot­
poru iz zaklade
H
for.
Prijenos .
26
27
2^
29
30.
31
32
S3
3i
35
36
37
38 i
33
40 i
41
42
43
44
45
46
'47
48
49
50-
U godiš­
njem iz­
nosu
Vukas Milan
Vuković Juraj
Živković Simeon
Bijelić Mile
Cvijanović Maksim
Kraguljac Stevo
Sattler Ljuboslav
Skok Petar
Spudić Tomo
Šaula Stanko
Zanić Milovan
Bosanac Ljubomir
Letica Dušan
Medved Ivan
Ribar Ivan
Galogaža Milan
FetraČić Aadrija v
Suzić Božo
Svilar Miloš*
Trivanović Milan
Kriva<*ić Đuro
Mandić Stevo
Ribar Andrija
Stegnar Ivan
Tuškan Ivan
*51 MaŠić Marko*
52 Zlokas Mihajlo
53 Nikoliš Konstantin*
54 B orovacM ilan ■
55 Hole ti6 Stjepan
56 Lukić Ivan
57 : Peleš Rade
51. RadoČaj Milan
59 Vrga Pavao
‘60 Harač Jovan
61 Paić, Dušan
62 Turković Dragutin
i
IHg.
IHg.
IHg.
IV.
IV.
IV.
IV.
IV.
IV.
IV.
IV .
Vg.
Vg.
Vg.
Vg.
5 r.
5 r.
5 r.
5 r.
5 r.
Vig.
VIg.
vig.
VIg.
vig.
Krajiške
/
ti
ii
Danila i JulkjerEanjanin
Imovne općine ogulinske
činovn zadruge u Beču
Krhji ke
j)
Imovne općine đurđevačke
Krajiške
71
n
n
u
II. baiiske imovne općine
Krajiške
V
V
Deu-o'e
kanonika Tuškana
Krajiške
6 r.
6 r.
Fioanciju no-glubarinske
V llg .
Krajiške
J r ...
Batinićtve
7 r.
grada Karlovca
7 r.
Krajiške
7 r.
Financijalno g-obarinske
7 r.
Krajiške
? r.
V lllg .
JI
Juliiane Grleci
VH Ig.
Krajiške
V I I I '.
Ukupno .
*) Uživao Famo u X. poljeću.
3.-' 90
50
50
’ U*
400
200
40
150
ICO
* 100
.50
150
100
100
10
100
100
100
0^
200
i00
100
100
m
120
!C0
50
60
100
300
;50
50
100
100
200
60
200
7.i>23
59
Osim toga dobili su jošte i ove potpore :
’o4
f-i
Ime učenika
M
V
U iznosu
Polazi
v razred
. Podijelila oblast
P S jS I
H
Sikirica Nioko
lb.
Troyer Josdp
Ib
3
Star^ević Dragutin
n
4.
Gagić Stevan
P
;
u
ni i
Hl)
Kr. zem. vlada
Imovna općina ogulinska
n i g.
Vukas Milan
B H
*
Nadbiskup dr. J. Posilović
h :W 7-
tjg f Krnić Mane
6
Kr. zem. vlada
11
»
»
80
80
Križanićeva zaklada.
Ova zaklada imade:
1. jednu 4% ug. besporeznu zemljorasteretnieu (br.
1257 lit. A. od 1. travnja 1889.) od
. m . ...50.0 for. — nvč.
2. u prvu hrv. štedionicu uloženih (kuj, br. 66.918) 80 „ 65
,
Ukupno . . . 580 for. 65 nvč.
Kamati se ove zaklade troše u smislu zakladnice na knjige,
risaće i pisaće. sprave i t. d.
#
I> a r.
Gosp. L. E e i c h , ovdješnji knjižar, poklonio je ravnateljstvu
zavoda oveću zalihu papira, pera, držala i drugih pisaćih i risaćih
pomagala, da ih među siromašne i valjane učenike ovoga zavoda
porazdijeli, što je ovo ravnateljstvo učinilo i na čem se ovo ravna­
teljstvo plemenitomu darovatelju ovim javno zahvaljuje.
H.
Društvo za podupiranje siromašnih i vrijed­
nih učenika.
I. Stanje blagajne društva za potporu, siromašnih,
realaca godine ±09£5./6.
Primitak: 1895.
Srpnja 1. Prijenos gotovine............................................... for. 5021.50
59.29
g. Josip Vr banič7 ljekarnik i gr načelnik . „
1.—
g. Stjepan Holjac godišnju potporu . . . . „
1896.
430.32
Siečnja 29. Unišlo za p l e s ............................................... for
20.—
Od g. ravnatelja Strohala ulož. 10129 .
5.—
Svibnja 11. Ivan Malinarić pristupio kao utemeljitelj
2 0 .Od Karlovačke štedionice dar . . . .
99.80
Kamati od 30./6. 1895. do 31./12. 1895.
— .53
Isto tako na uložnicu 1 0 1 2 9 .................
244.—
Od društva sv. Girila i Metoda . . . .
for. 5901.44
ukupno .
Izdatak 1895.
3.—
for.
Listopada 27. Upravi „Svjetla1* ..............................
59.29
„
g. Josipu Vrbaniću ljekarniku za g. 1893 /4
63.—
„
Potpora učenicima do konca travnja 1896
175.—
Nikoli Tržoku za cip ele................. .... •
89.67
g. Slavniću i Filipoviću za sukno za odijela
28.20
g. Petru Domšiću za šivanje odijela .
58.33
g. Josipu Vrbanicu ljekarije za g. 1894./5
116.35
g. Trošak kod obdržavane zabave . • •
Društvu sv. Ćirila i Metoda polovica či­
157.—
stoga dobitka preostalog kod zabave . __________
odbiv od ffornie svote for. 749.84
. for. 5151.60
ostaje .
319.40
K tomu osfcavina Krste Jovanića .
ukupna imovina
for. 5471.00
61
i to :
Uloženo u karlovačkuštedionicu
naknjiga br. 7282 . for. 5090.09
Isto tako na knjigu broj 10129 . . . . . . .
. * . „
20.53
Ostav. Jovanića knjiga broj 3697 . . ...................... .... „
319.49
. » . »
40.98
Gotovina u blagajni | ...................... ................
ukupno kao gore . . .for. 5471.00
Ovdje mi je spomenuti, da je ljekarnik i sadašnji načelnik
pogl. gospodin Josip Vrbanić poklonio ljekarije za godinu 1893./4.
u iznosu od for. 59.29 kao i gradski senator pogl. g. Gjuro Gršković
svoju pristojbu prigodom zabave o. god. u iznosu od for. 3.75, ko­
jima se društvo najtoplije zahvaljuje.
U Karlovcu, 30. lipnja 1896.
G ju r o G a š p a r o v ić , društv. blagajnik.
■
" ''vV ' '
. . ' .• ' /
I I . S t a n je b la g a jn e s v . C ir ila i M e t o d a u K a r lo v c u .
Prijenos gotovine od godine 1894,/5.
. . . for. 3671.52
1895 .
Unišlo od 22 podupirajuča .člana a 2 . . . v . .. for.
44.—
Od novog Člana g. Hinka Krapeka . . .
. . . . . .
. 2.|||
1896.
Od Karlovačke štedionice . ., . . .ni,. . . . .
20.—
„ utemeljitelja Ivana J V t a lir a n ić a ...........................„
5.—
Primio uložnicu od g. ravnatelja Strohala zaostavšu kod bivšega ravnatelja dr. Uhlifa ... „
28,14
Polovica čistog dobitka kod zabave . . . .
157.—
Kamati do 3 y 12. 1895...............|| . | . 7 ' . 1 8
*
ukupni primitak.
. . for.j#99J3.84
Izdatak 1896.
Društvu za potporu siromašnih djaka
i
.
. . .
ukupna imovina ovog družtva . . .
f
for.
244.__
for. 3754.84
to :
Uloženo u karlovašku štedionica na knjigu broj 3420 . for. 3726.70
i8to
,
7513 . „
'28.14
Gotovina kao gore . . -. for. 3754.84
U Karlovcu, 30. lipnja 1896.
:
Gjuro Gašparović, društv. blagajnik.
Ukupna imovina obadvaju društva . . . .
for. 9225.84
slovi devethiljada dvijestotine dvadesetpet for. i osamdesetčetiri nvč.
Ispit zrelosti.
Na ponovnom ispitu u jesenskom roku uspjeli su, te zrelima
proglašeni:
a) u gimnazijskom odjelu:
'•
Kopaj ti ć Tomo iz Kukuljanova,
Kramer Josip iz Karlovca,
Šporeić Mirko iz Zagreba,
Všetečka Vojtjeh iz Novih Ciča.
b) u realnom odjelu :
Milić Stevan iz Cemernice.
Ovogodišnjemu se je ispitu zrelosti podvrglo u gimnazijskom
odjelu 12 javnih učenika VIII. gimnazijskoga razreda i jedan, koji
pQ drugi put polaže ispit, svega 13, a u realnom odjelu 18 javnih
učenika 7 realnoga razreda i jedan, koji po drugi put polaže ispit,
svega 19.
Zadaci za pismene radnje na ispitu zrelosti u ljetnom roku
škol. godine 1895./6. bili s u :
a) u gimnazijskom odjelu:
Hrvatska
radnja:
Znamenitost
električnih izuma za
kulturni napredak ljudski.
P r i j e v o d s a g r č k o g a j e z i k a na h r v a t s k i : Plato,
Protagoras XV. p. 325C— 326E .: *Ex naidcov a^Q(bv
—
ii fii) didoMtov.
}
P r i j e v o d s a h r v a t s k o g a j e z i k a na l a t i n s k i *
Klaić, Povjest staroga vijeka za više gimnazije §. 128.: Bojevi na­
kon Caesarove smrti.
m
N j e m a ž k a r a d n j a : Der Werth der Wissenschaffcen.
P r i j e v o d s l a t i n s k o g a j e z i k a na I i r v a t s k i : : Cicero}.
De oratore II. 1. § 1— 5. (do konca 1. glave).
M a t e m a t i č k a r a d n j a : 1. KnbiČni sadržaji od nekoliko
kugala čine geom. progresiju, kojoj su odvedbeni dijelovi % q i n
vezani za ove jednadžbe:
m q sA=== n2
ax
q + n = 39
8j q n = 729,
^ d je ax znači prvi član, q kvocijenat, a n broj članova progresije;
neka se izračuna kubičnina i radius najposlije od tih kugala.
2. U nekom istokračnom trokutu'je kut pri vrhu dan jednadžbom
2
sin x = cot. x ;
neka se izračunaj u ostali kutovi i strane toga trokuta, ako mu je
osnovka a = P*252.
3. U koliko <5e godina kamati od kamata i glavnice : 15.989
kruna 4 % i 4927*38 kruna po 5 % narasli do iste vriednosti, ako
se interesi na koncu svake godine pribijaju glavnici?
b) u realnom odjelu:
Hrvatska
društva.
radnja:
Upliv trgovine na razvoj ljudskoga
R a d n j a i z o p i s n o g a m j e r s t v a : 1. Sjecišnjicom rav.
i rav. sumjernosti I. kvadranta neka se položi rav. £, koja za­
tvara si rav. R kut h2l/
2°.
R
2. Na prikraćenu je kutostošcu postavljena sa gornjom osnov­
kom koncentrična pravilna trokutna ploha sa stranicom S3 = 2R
(R je polumjer donje osnovke čunjeve), neka se odvede sve bačene
sjene sa
tcu- i na kutostožac, ako su svjetleći traci |fe|
3. Nacrtajte persp. sliku na TR postavljena okomita kolovna
valjka, na kojem je sa gornjom osnovkom koncentrična kružna ploča,
koja dira slikoravninu i ovjesnu ravninu.
P r i j e v o d sa n j e m a č k o g a j e z i k a na h r v a t s k i : Marn,
Njemačka čitanka za više razrede srednjih učilišta „Humboldt, Der
stidliche Sternenhimmel iiberrascht . . . — Zur Rechten
* str
628— 629.
P r i j e v o d sa f r a n c u s k o g a j e z i k a na h r v a t s k i : A.
Bechtel, Franzosische Chrestomathie, str. 312, Des voyages (I.__1
Rousseau), od početka do „leur mauvaise foi“ .
P r i j e v o d i z h r v a t s k o g a j e z i k a na n j e m a č k i :
Dubrovčani (Hrv. čitanka za više razrede II. dio^ str. 558—559. do
„da su Dubrovčani učili versifikacijuw.
M a t e m a t i č k a r a d n j a : 1. Nakon koliko godina dosegne
glavnica a, kojoj se koncem prve, te koncem svake slijedeće godine,
priklapa r for. uz p°/o člobitne dobiti iznos s ? Poseban slučaj:
a = 5760 for., r = 575 for., p = 4, s = 25825 for.
2. Jedan je paralelopiped omeđen samim kongruentnim rombima, kojima je stranica a, a šiljasti kut x ; koliko je oplošje i vo­
lumen ovoga paralelopipeda? Poseban slučaj: a = 8 dm., x —
64° 12'.
3. U točki, kojoj je abscisa 32, povuče se na parabolu y2=
tangenta, pa se iz žarišta un nju spusti okomica. Kolika je ploština
trokuta, sačinjena od tangente, rečene okomice i radija elatora po­
vučenoga k dimoj točki?
Usmeni ispit obavit će sa 25. lipnja 1896. i slijedećih dana
mjeseca lipnja kao što i prvih dana mjeseca srpnja. 0 uspjehu toga
izpita izvjestit'Te se u izvješću školske godine 1896.^/7, ^
[Statistički prijegled.
65
.
Izvješće rakovačke realne gimnazije
5
66
G
^
60
h—1
1 1 ii
'"oo co
1 1 i 1
i
B
i-»
tH
>
©* H CO iO
11
i l.l
60
i—i
t—t
i
i j . r r t
T* CO
ii
i 1 j ^ ^ 50 °° *^
|
|
| | | | J co X
CO T-I |
IO
| I | | sq 05 CO
6e
T-t | i
>
u
|
g
| :| ® . 0 2 ^ 0 5 | | |
co
11
i« -* «
1 I I I I
6e
i i
os t>> <—•co
| l ^, H H r i
1 co CO 05 CO ^-1 I ^
1 ©*
1
HH
1—i
©* CO
3g
cd
tH
i | i
l
1
1
* 2 2 ® t' T T T T T T
y<
t
J
I
i l i
|
J 11 n
I
-t
l
CO
l -l i £ ¥
rH CO
j
I I
11 i
|-| | | |
i :i i f
■
60
t»
l>
tH
6B*J7
H s
®q ^
60'??
05 a
§1 co
<N
ttH
CO
cb.
t D 'g
00 H
»—« 05
S i
--i oo
i s i
1 ~
oo ;
60
fr* iO
60'|»
lO c
T-"»
S
—« 00
1 1f i 1© f
05
l—1
05
00
m
*-< to
w
V
00
iH
bo
lO 1
17 g. 15 g.
lim lim
i
m
g10 m
6©
t—1
.1 1 ;11 i
I?
2 ^ tH i: flffl 1 |l i iD ^
51 *9
M
T—l
®q K
?o
13 g,
5m j.
rH
tBE
rH
05
1—1
00
co
rH
iH
(N
5<l
tH
CD
c8
a
•fH
a
©
>o
si
o>
o
Pm
O
»00
E
>
ctf
o
rt
Jj
E
Cđ
•o
05
o
s.
»O4.
£g
sa
s
•KJ
a
©
•r»
E 2
® &
» <■{3 s: IS *5 C R K * ** B *.. ' K * tt V* «s *3
rt
S
c*
o o
sđ 6o
e=i co »o ^
2S S S2 2 S 2 5 S 2 2 S S
rS
rt
"co
’rt*
525
Popriječna doba
rt
1 i l i
J-3
50
F-i
N
tirš*
s
** ia .
* ¥
©q »O
10:g,
5m j.
<v
1 ii u
««3<©* *«? -<-i tH
w
2
^
1
U M
1 ,J |
i ||§ j
12 9 143
CO <3=1C0
CO lO lO iO
M
p
67
o
d
©q t>- T-t *o
^Q,<
Q5, Z
©©
^ TH
05 ©^ CO »—i !>■
©i
©l
a,
d
©
1-1
COotH
IO
l>> t » CO :
Kfi
©q
g
co
| ©1 J ®q
CM
M
bo
1 60 I
SS I
©1 j
rH H H S ^
!>
H lR fl
H&
HĐ
»** i r
P
CO
■
11
©'i i ©*
to
*-i
(-H
I 0 0 CO CO © l
1
SI
| « ( co
g*
>■
| 1CO©*CO
&G
2
>
I
^
I | r-l ©q co
I ?
1
r-t
CO CO -r-l
» O H H ffirH H
coco 05 05 ^ co
ooe^-rH t^o^co
i ©q05©q©qt i
Cd
..............
«
:*
Š
>o
a
i
£
■ rt
>»
' 44
g
®2
. . . . .
..............
40
C
o S
o Xt
Ph
O •!-<
r-j rt
o
H
: : : : :
8
£CD PhS
rt
rt .2.
s
ss.e>
©
a> j 2
To
•®» I®
1
e "5
m
>o«®
■ 1
o
v >w^
^
<n
sđB.-Sfg 5
j u
—
m
H
. Oa.:.t 1
o
d
§•
4>d
P
rt ož B0
^ .i «rt
rt *d ig*
PJ t>.^7
>'£ V
|S
2l A-’S
S.g C
“ »O
rt >o mm &
r-t _,
.rt m
rt.£ srrt id 1C/2 1©
OB g >o „a> >tsj
rt
| -r-t
■P"n i e«o—
^
6Bn
V
>
'T'
rt"
a
a -e
"S
_0J o
oj*
o >4
,3 g ,«
CD <D
CO
*o
00 lO r-l co
=■
(M
Oj
*-<.‘5
■
2
fe
as y|
>o CO
*a &q
S 6e
d n
J d i j rSrt p
P
I
pdJd rt
42rate
3 te •*-&ej cđ cd ni
(3*r>
.3 rs«® "S d d m
tj
t :3
Cl 03. ’ f—;
čđ O
4=£ P h 'o
O Q O Ote
o f> 0
“2 coO
2 1
©1 1
©*
CO©1
VHg.
co
o ©1
co
-
CO»H
trs
2 1
CO ! 1 |<rHt—< 1
c-
©
51
©1©
i i 11IIJ
©*
05*-«
CO
05
©
1
o
05
39
rt
2.
0■
)
>
5 1
'
03
n
•H
>M
©
•©n
©-
s
©
pj
>©
m.
%
V
+B
o5
rt
.1
O
M
eiT • "o
CL
‘31
<x>. 2
im
Es
a
•r** • o
© oc
&
tH
I
i
i
m
i
CO tx CO
I
O
tH
r C
i
1fHiH I | C
P
tH
1 1 1 1^ 1^
111~ r
1 LM J J J i U :
. .© •
d lf . - St> .
.§73 •o •
<D <0 Cd to
O cd
a|
fH
i©
I
(N
G*
©i 00.*-«
1
tH
iH 0500
I
94'
CO
©4 05
I
co COCO
j
\l i i i I 1. L Od
1 £ 1 jsj U »•
f’i*
i5
f r 11 i | J f
o
Wo
Broj učenika, k<Djima roditelji stanuju
u mjestu učil:lita (u Rakovcu, Kar30
lovcu i Baniji'I ..........................................................................
Koji su platili si
u I. poljeću.
46
u II. poljeću
18
Jedan učenik n
1894./5. . . .
s.
’l
41 42
Ukupno ...........................................
j-j
S 1
»O©«
©105
QO
' l i 11 i T - f tH
Iz Hrvatske . .
Iz Slavonije . .
Iz zemalja zastuipanih u carev, vijeću
i to :
a) iz Kranjsk
b) iz Štajersk
c) iz austr. F
đ) iz inih zei
Iz Ugarske . . .
Iz Bosne i Herc«
Iz inozemstva .
CO
;a bilo je po zavičaju
ičenika:
..
05 |
CO
ti)
i
k
P
lO
•*A
N
Oj
P
co csas
18
ss
rO
0)
362
©i
0
0 0
5CO
co
( 05l>.
12
331
U
00©I i ©» ©*©*
VIII.
99
Ukupno
68
CO©
CO
* '■&
©1 -r-.
C
T-lO^©| II
©*
*
©
i©
©1
:|
1
co
. *©
3 . 'i
**
©4
|-^
• *
-o
j •
|K
N
i •i i £3 * ‘ © *
©
K
A • CD • I
Bilo je učenika
Ia.
Ib.
II.
Illg.
3r.
IV.
Vg.
5r.
VIg.
6r.
Vllg.
7r.
|
VHIg.j
Ukupno
00 os
t o «©
-3TOO 40
OS CO
o
iO os lO
J <5
T
HOSS^ 00
©q
Cfi
70
L.
Popis učenika.
Učenici, kojih su imena tiskana krupnijim pismenima, dobili su I. r§d
s odlikom.
I. a« razredi.
1.
2.
3.
3.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Bolun Eduard iz Bjelovara u Hrv.
Branković Josip iz Velikoga Graca u Hrv.
.Drganc Jaiiko iz Karlovca u Hrv.
Ferković Nikola iz Novoga u Hrv.
Gojak Marko iz Novoga |brda u Hrv.
Goršić Petar iz Gornje Svarče u Hrv.
Hodalj Milanuz Pokupskoga u Hrv.
HoljevaCgEmilijaii iz Kostajnice u Hrv.
Hrska Josip iz Karlovca u H rv.
Keser Ivan iz Senja u Hrv,
Knežević Miloš iz Vojnica u Hrv.
Kosijer Mirko iz Karlovca u Hrv.
Košak Krešimir iz Varaždina u Hrv.
Krivačie Ivan iz Zagreba u Hrv.
Krivačić Nikola i z , Karlovca u Hrv;
Kruić Bafael iz Topugkoga u Hrv.
Laufer Ivan iz Karlovca u Hrv.
Lulić Vilim iz Draganida u Hrv.
Markovih Rade iz Debeloga brda u Hrv.
Mašič Milan iz Ogulina u Hrv.
Medved Dragutin iz Rakovca u Hrv.
Milcič Marko iz Ladvenjaka u Hrv.
Mirić Mihajlo iz Dolnje Dubrave u Hrv.
Pajič Milovan iz Male kose u Hrv.
Pavletic Matija iz Ravne gore u Hrv.
72
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
Pavlovi ć Đuro iz Krlovcaa u Hrv.
Planinšek Mirko iz Karlovca u Hrv.
Plemić Andrija iz Mekušja u Hrv.
Potkornjak Milovan iz Radovice u Hrv.
Poldrugač Petar iz Karlovca u Hrv.
Polovina Nikola iz Gomirja u Hrv.
Rogić Dušan iz Slunja u Hrv.
Salinper Dušan iz Sušaka u Hry.
Šmolković Stjepan iz Petrinje u Hrv.
Simunić Dragutin iz Zagreba u Hrv.
Tornić Svetozar iz Komorskih Moravica u Hrv.
Uzelac Prokop iz Jošana u Hrv.
Vranešić Jovan iz Radatovića u Hrv.
Vuković Franjo iz Vukova brda u Hrv.
Vurdelja Milan iz Komića u Hrv.
Zajc Miroslav iz Banije u Hrv.
Izostali:
42.
43.
44.
45.
46.
47.
Butorac Josip iz Selca u Hrv.
Hranitelj Stjepan iz Karlovca u Hrv.
Ljubanović Janko iz Zumberka u Hrv.
Mrđenović Mihajlo iz Cvijanović brda u Hrv.
Omišl Franjo iz Udbinje u Hrv.
SchSn Josip iz Sv. Ivana Zelina u Hrv.
I. b razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Bauer Ivan iz Karlovca u Hrv.
Bek Milan iz Karlovca u Hrv.
Biljan Milan iz Gospića u Hrv.
Brovet Emanuel iz čabra u Hrv.
Crnadak Milan iz Siska u Hrv.
Eckstein Hinko iz Vrbovskoga u Hrv.
Eremija Milan iz Obljaja u Hrv.
Fischer Ljudevit iz Karlovca u Hrv.
Frohlich Izidor iz Karlovca u Hrv.
Frohlich Pavao iz Karlovca u Hrv.
Gerstmann Arnold iz Karlovca u Hrv.
73
12. Klipa Vladimir iz Banije u Hrv.
13. Klopović Dragutin iz Cvetkovića u Hrv.
14. Kombol Stjepan iz Bribira u Hrv.
15. Končar Bade iz Jošana u Hrv.
16. Krušnjak Rudo]f iz Karlovca u Hrv.
17. Mandić Petar iz Glamoča u Bosnoj.
18. Matijević SViiian iz Vrepca u Hrv.
19. Mikšić Marcel iz Petrinje u Hrv.
20. Miljušević Ljubomir iz Slunja u Hrv.
21. Mišljenović Dušan iz Komorskih Moravica u Hrv.
22. Mohar Ivan iz Dolnje Stubice u Hrvatskoj.
23. Miillp.r Lav iz Karlovca u Hrv.
24. Novak Dragutin iz Švarše u Hrv.
25. Odanović Milan iz Ljeskove^ u Hrv.
26. Oštrić Đuro iz Križevaca u Hrv.
27. Pluth Mijo iz Graca u Štajerskoj.
28. Poljak Josip iz Jaškova u Hrvatskoj.
29. Prebeg Vladimir iz Delnica u Hrv.
30. Rosenberg Vlatko iz Novih čića u Hrv.
31. Salamon Janko iz Dubovća u Hrv.
32. Šikirica Ninko iz Veljuna u Hrv.
33. Slavnić Baško iz Karlovca u Hrv.
34. Stošic Stjepan iz Karlovca u Hrv.
35. Šibenik Stanko iz Gospića u Hrv.
36. Tomšić Božidar iz Karlovca u Hrv.
37. Troyer vitez de Monalsi AiUkirchen Josip iz Delnica u Hrv.
38. Turković Ivan iz To unj a u Hrv.
39. Vamberger Krešimir iz Banije u Hrv.
40. Višnjić Simo iz Gornje Dubravo u Hrv.
41. Winterkalter Albin iz Ljubljane u Kranjskoj.
42. Hirsch Franjo iz Fužina u Hrv.
Izostali:
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
Fudurić Marko iz Grabrovca u Hrv.
Gjurić Ignjalije iz Primitlja u Hrv.
Graber Oskar iz Staroga laza u Hrv.
Hrabrić Božidar iz Karlovca u Hrv.
Medaković Petar
Piškur Ladislav iz Stajnice u Hrvatskoj.
Vuglešić Vid iz Velemerića u Hrv.
74
II.
razred.
1. Babić Dušan iz Komića u Hrv.
2. Badovinac August iz Karlovca u Hrv.
3. Ban Mijo iz Karlovca u Hrv.
4- -Bauerle Rudolf iz Karlovca u Hrv.
4. Blašković Petar iz Karlovca u Hrv.
6. Breslauer Dragutin iz Daruvara u Slav.
7. pl. Budisavljević Filip iz Jošana u Hrv.
8. Drganc Ivan iz Banije u Hrv.
9. Dvornik Janko iz Karlovca u Hrv.
10. Erdelac Otmar iz Karlovca u Hrv.
11. Filković Dragutin iz Duraače u Hrv.
12. Frohlich Josip iz Rečice u Hrv.
13. Golubić Kazimir iz Brod Moravica u Hrv.
14. Hoffmann Teodor iz Vrbovca u Hrv.
15. Horvat Vladimir iz Zagreba u Hrv.
16. Javunek Franjo iz Karlovca u Hrv.
17. Jonke Josip iz Karlovca u Hrv.
18. Kasunić Janko iz Solina u Hrv.
19. Kette Ivan iz Karlovca u Hrvr.
20. Kohn Aleksander iz Kutine u Hrv.
21. Kovačić Ivan iz Karlovca u Hrv.
22. Koželj Franjo iz Jaske u Hrv.
23. Kraus Robert iz Karlovca u Hrv.
24. & ižan ićTvaiarTz^Hekušja u Hrv.
25. Krnrc Miloš iz ituj^vca u Hrv.
26. Kroato Ivan, iz Karlovca u Hrvatskoj.
27. Lukač Nikola iz Gline u Hrv.
28. Malbohan Artur iz Senja u Hrv.
29. Mileusnić Nikola iz Vrbovskoga u Hrv.
30. Milić Nikola iz Marindola u Hrv.
31. Miliđ Petar iz Oemernice u Hrv.
32. Muždeka Petar iz Petrinje u Hrv.
33. P ^ clT O o F lz ^ ir o k e . Rijeke u Hrv.
34. Pećnjak Milivoj iz Sv. Ane u Hrv.
35. Pischmarcht Ferdo iz Draganića u Hrv.
36. Polanzer David iz Banije u Hrv. ?
37. Popović Svetozar ;iz Vojuića u Hrv..
38. Priča Bogdan iz Karlovca u Hrv.
39. Putri ch Antun iz Vizelja u Štajerskoj.
40. Radakovid Emilijan iz Mostanja u Hrv.
41. Radaković Vladimir iz Mostanja u Hrv.
42. Raubach Mijat iz Đakova u Slav.
43. Barun Rukavina Juraj iz Belca, u Hrv.
44. Salopek Marijan iz Karlovca u Hrv.
45. Spudić Ivan iz Zagreba u Hrv.
46. Šibenik Vladimir iz Lipe u Hrv.
47. Šmid Vilim iz Varaždina u Hrv.
48. Tot Ivan iz Karlovca u Hrv.
49. Trk ulja Števan iz Turnja u Hrv.
50. Vranešić Mile iz Dragoševaca u Hrv.
51. Vrbanić Milan iz Karlovca u Hrv.
52. Vukovic Ivan iz Žuto Lokve u Hrv.
53. Weisz Rudolf iz Zagreba u Hrv.
54. Wittreich Ivan iz Karlovca u Hrv.
55. Žanić Dragan iz Senja u Hrv.
56. nGffo^p'iIijT^zT-’oboli ća u Hrv.
Neispitan poradi bolesti:
57. Starčevih Dragutin iz Karlovca u Hrv.
Izostali:
58. Brinovar Otokar iz Karlovca u Hrv.
59. Novak Lavoslav u Dvorišća u Hrv.
60. Šveiger Josip iz Svetica u Hrv.
I II . gimu. ra-zrc d.
1.
2.
3.
4.
5.
Adlešić D ušan. iz Ogulina u Hrv.
Banovac Ivan iz Novoga grada u Hrv.
Barković Matija iz Sela u Hrv.
Butorac Đuro m ^Jaske u Hrv.
Ornadak Andrija iz Siska u Hrv.
76
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
Cvotko Ljudevit iz sv. Ivana Zeline u Hrv.
Ćuk Mauojlo iz Zrmanje u Hrv.
Dudaković Radoslav iz Veljuna u Hrv.
Duralija Stjepan iz Oštrca u Hrv.
Fiiipac Ivan iz Karlovca u Hrv.
Galogaža Mihajlo iz Slavskoga polja u Hrv.
Gašparac MatlJaTz Delnica u Hrv.
Harazim Ljudevit iz Ludbrega u Hrv.
Hron Dragutin iz Bića ovca u Sleskoj.
Jahn Ferdinand iz Blatnico u Hrv.
Jakić Živko iz Slunja u Hrv.
Jank Franjo iz Zatesine u Hrv.
Jugo vid Đuro iz Drago ti no u Hrv.
Kaurić Josip iz Ponikvara u Hrv.
Kornitzer Branko iz Krapine a Hrv.
Kostelac Josip iz Zagreba u Hrv.
Kramer Milan iz Karlovca u Hrv.
Krapac Dragutin iz Karlovca u Hrv.
Krnić Manojlo iz PrimUlja u Hrv.
LapČević Svetozar iz Koprivnice u Hrv.
Matković Roman iz Đauije u Hrv.
Milio Jovan iz Cemernice u Hrv.
Mrvoš Miloš iz Gomirja u Hrv.
Mudrovčie Vjenceslav iz Gerova u Hrv.
Murković Matija iz Stajoiee u Hrv.
Muždeka Radi/oj iz Petrinje u Hrv.
Novak Antun iz Bosiljeva u Hrv.
Orešćanin Jovan iz Vrginmosta u Hrv
Orlić Ljubomir iz Karlovca u Hrv.
Pavlović Ivan iz Karlovca u Hrv.
Popović Pajo iz Vojnića u Hrv.
Pribićević Simo iz Glavičana u Hrv.
Radović Marko iz Vrginmosta u Hrv.
Radulović Đuro iz Mašvine u Hrv.
Razum Mijo iz Konjšćice u Hrv.
Romčević Stevan iz Žirovca u Hrv.
Rožić Adolf iz Mače u Hrv.
Rožić Konstantin iz Turnu- Magurelli-a u Rumunjskoj
Schikatanz Vilim iz Karlovca u Hrv.
77
45. Sliiepčevid Crlišo iz Karlovca u Hrv.
4B7^pIfžer^Robert iz Karlovca u Hrv.
47. Stipetić Josip iz Gračaca u Hrv.
48. Šibenik Alfons iz Lipe u Hrv.
49. Šumonja Dimitrije iz Karlovca u Hrv.
50. Trontl Đuro iz Karlovca u Hrv.
51. Troyer vitez de Monalsi-Aufkirchen Ivan iz Delnica u Hrv.
52. Vukas Milan iz Močile u Hrv.
53. Vuković Juraj iz Vukova brda u Hrv.
54. Živković Simson iz Dvora u Hrv.
Izostao:
55. Barić Lav iz Zagreba u Hrv.
3. realni razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Blažić Josip iz Mekušja u Hrv.
Dmitrović Radivoj iz Sjeničaka u Hrv.
Frohlich Oskar iz Karlovca u Hrv.
Korkut Đuro iz Vrginmosta u Hrv.
Kolussi-Marion Vilim iz Jaske u Hrv.
Prpić Stjepan iz Dugarese u Hrv.
Rebrača Stanko iz Majskih poljana u Hrv.
Relić Ste van iz Karlovca u Hrv.
Schikatanz Josip iz Karlovca u Hrv.
IV. razred.
1. Bach Đuro iz Karlovca u Hrv.
2. Bijelić Mile iz Turnja u Hrv.
3. Bižiđ Ranko iz Siska u Hrv.
4. Cvijanović Maksim iz Pišara u Hrv.
5. Dejanović Mile iz Sjeničaka u Hrv.
6 .,Drakulid Stevan., iz. Korenice u Hrv.
7. Eckstein Slavomir iz Vrbovskoga u Hrv.
8. ^ u h e k JU i^ ^ z-^ E ^ rlovi^ u Hrv.
9. Hampel Dragutin iz Oršove u Ug.
78
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Horvat Franjo iz Drage u Hrv.
Horvat Teodor iz Iloka u Slav.
Kartalija Marko iz Turnja u Hrv.
Klanfar Franjo iz Novoga grada u Hrv.
Kovačić Dragutin iz Karlovca u Hrv.
Kraguljac Stevan iz Plaškoga u Hrv.
Krizman Hinko iz Vodostaja u Hrv.
Krušnjik Ivan iz Karlovca u Hrv.
Lenar Zdravko iz Samobora u Hrv.
Mišljeno vid Rafael iz Komorskih Moravica u Hrv.
Moderčin Vladimir iz Ismailie u Egiptu.
Raić Mijo iz Udbinje u Hrv.
Rašeta Jovan iz Doljnjega Lapca u Hrv.
Reichherzer Đuro iz Petrijanaca u Hrv.
Rutnik Đuro iz Jaske u Hrv.
Sattler Ljuboslav iz Gornje Stubice u Hrv.
Skok Petar iz Jurkova sela u Hrv.
Spudić Tomo iz Dvorišta u
Hrv.
Šaula Stanko iz Kestenovca u Hrv.
Tuškan Branko
izKarlovca u Hrv.
Vukelić Matija
izVukmanića u Hrv.
Žanić Milovan iz Senja u Hrv.
Živković Dušan iz Slunja u Hrv.
Izostali:
33. Crnek Konrad iz Krapine u Hrv.
34. Šajatović Josip
izKarlovca u Hrv.
35. Šajn Franjo iz
Banije u Hrv.
V. gimazijski razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Brkić Lazar iz Karlovca u Hrv.
Butorac Dragutin iz Jaske u flrv.
Eckstein David iz Vrbovskoga u Hrv.
Frohlich Robert
iz Karlovca
uHrv.
Gašparović Ivan
iz Jazavice
uSlav.
Horvat Đuro iz Slunja u Hrv.
Horvat Vladimir iz N etretića u Hrv.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Jelenec Vjekoslav iz Prezren ja u Hrv.
Jiich Stjepan iz Karlovca u Hrv.
Jugović Milan iz žčemernice u Hrv.
Kosijer Ilija iz Gline u Hrvatskoj.
Kramer Izidor iz Karlovca u Hrv.
Kroupa Antun iz Ogulina u Hrvatskoj.
Letica Dušan iz Majskih poljana u Hrv.
Medved Ivan iz Rakovca u Hrv.
Plemić Ivan iz Mekušja u Hrv.
Plišić Mirko iz Budimpešte u Ug.
Ribar Ivan iz Vukmanića u Hrv.
Sarapa Đuro iz Kraljevčana u Hrv.
Vasiljević Vladimir iz Vojnića u Hrv.
Vujnović Vladimir iz Ogulina u Hrv.
Bosanac Ljubomir iz Letičana u Hrv.
Izostali:
23. Martinjak Đuro iz Bjelovara u Hrv.
24. Majcen Blaž iz Brnice u Štajerskoj.
5. realni razred,
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Batušić Vatroslav iz Siska u Hrv.
Beyer Dragutin iz Ledenika u Hrv.
Breberin Nikola iz Petrinje u Hrv.
Dobrinić Stjepan iz Petrinje u Hrv.
Dominković Franj o iz Petrovaradina u Slav.
Gagić Stjepan iz Staroga Sela u Hrv.
Galogaža Milan iz Ponikvara u Hrv.
Hodalj Josip iz Pokupskoga u Hrv.
pl. Hranilović August iz Petrinje u H rvIvković Dragan iz Slunja u Hrv.
Jakić Tomo iz Mekušja u Hrv.
Janjatović Milan iz Šušnjara u Hrv.
Pavletić Franjo iz Karlovca u Hrv.
Petračić Andrija iz Petrinje u Hrv.
Petras Josip iz Slunja u Hrv.
Suzić Božo iz Žirovca u Hrv.
80
17.
18.
19.
20.
21.
Svilar Miloš iz Brušana u Hrv.
Trivanović Milan iz Kosno u Hrv.
Turković Milaa iz Tounja u Hrv.
Tuškan Anđelko iz Nove Gradiškeju Slav.
Višnjih Milan iz Otoka u Hrv.
P r i v a t i s t a:
22. Pintarić Stjepan iz Krapine u Hrv.
Iz o s t a o :
23. Matagić Josip iz Zrinja u Hrv.
TI. gimnazijski razred.
1. Bauer Albin iz Petrinje u Hrv.
2. Dui6 Dane iz Slunja u Hrv.
3. Franz Rudolf iz Lokava u Hrv.
4. Gašparac Antun iz Delnica u Hrv.
5. Goršić Dragutin iz Staroga sela u Hrv.
6. Jonke Vjekoslav iz Karlovca u Hrv.
7. Kajfež Antun iz Novih Sela u Kranjskoj.
8. Kovačić Ferdinand iz Karlovca u Hrv.
9. Kramer Gustav iz Karlovca u Hrv.
10. Krivašić Gjuro iz Venca u Hrv.
11. Majcan Julije iz Komorana u Ugarskoj,
12. Malović Dragutin iz Banije u Hrv.
13. Mandić Stevan iz Doboja u Bosnoj.
14. Reichherzer Ljudevit iz Varaždina u Hrv.
15. Ribar Andrija iz Vukmanića u Hrv.
16. Sedlar Mijo iz Delkovca u Hrv.
17. Sokolić Bogoslav iz Novoga u Hrv.
18. Spicnagel Petar iz Divuše u Hrv.
19. Stegnar Ivan iz Srednje vasi u Kranjskoj.
20. Stern Armin iz Karlovca u Hrv.
21. Strouhal Ferdinand iz Brezovice u Hrv.
22. Tuškan Ivan iz Karlovca u Hrv.
23. Zimmermann Slavko iz Karlovca u Hry.
24. Župančić Franjo iz Dobrave u Kranjskoj.
m
Izostali;
25. Maša Eikard iz Kastva u Istri.
26. Šullak Franjo iz Varaždina u Hrv.
Isključeni:
28. Marjanović Milan iz Kastva u Istri.
29. Sokolić Alfons iz Karlovca u Hrv.
6. realni razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Bach Josip iz Beča u Dol. Austriji.
Bohutinski Gustav iz Sokolahute u Ugar.
Božičević Juraj iz Josipdola u Hrv.
Oettolo Ivan iz Petrinje u Hrv.
Ciganović Miloš iz Medaka u Hrv.
Fuksa Julije iz Otočca u Hrv.
Jeličić Izidor iz Zagreba u Hrv*
Kauders Alfons iz Zagreba u Hrv.
Klemenčić Vinko iz Siska u Hrv.
Krnie Milan iz Petrovaradina u Hrv.
Marsik Eugen iz Zagreba u Hrv.
Mašić Marko iz Poduma u Hrv.
Milčinović Andrija iz Siska u Hrv.
Steiner Josip iz Orlovca u Hrv.
Zlokas Mihajlo iz Građana Hrv.
Zivkovič Stevan iz Bašuge u Hrv.
VII. gimuazijalni razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Badovinac Ivan iz Karlovca u Hrv.
Dobrinić Marko iz Zvečaja u Hrv.
Domšić Ferdo iz Karlovca u Hrv.
Laić Simun iz Sebreka u Hrv,
Neferović Stjepan iz N. Gradiške u Slav.
Plochberger Ivan iz Zagreba u Hrv.
Reichherzer Stjepan iz Varaždina u Hrv.
Strmac Mirko iz Mitrovice u Slav.
Izvješće rakovačke realne gimnazije,
.
'
;
‘
q
82
9.
10.
11.
12.
Tončić Emil iz Banije u Hrv.
Vukić Stjepan iz Vojnića u Hrv.
Wohlgemuth Petar iz Spodnjega Bitnja u Kranjskoj.
Zastavnikovi^ Jovan iz Gračaca u Hrv.
Privatista:
1. Marinković Stjepan iz Štefanca u Hrv.
Izostali:
1. Debeljak Ljudevit iz Trga u Hrv.
2. Nikolić Konstantin iz Sjeničaka u Hrv.
Isklj učeni :
1. Drganc Dragutin iz Banije u Hrv.
2. Mržljak Vilim iz Krašića u Hrv.
7. realni razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Borovac Milan iz Blinje u Hrv.
Delić Jovan iz Petrinje u Hrv.
Despot Dane iz Udbine u Hrv.
Holetić Stjepan iz Petkova brijega u Hrv.
Koch Dragutin iz Osijeka u Slav.
Koch Josip iz Osijeka u Slav.
Lenac Radoslav iz Jaske u Hrv.
Lukić Ivan iz Dol. Rastovca u Hrv.
Moses Albert iz Gor. Rijeke u Hrv.
Muhvić Antun iz Plešaca u Hrv.
Peleš Radoslav iz Sjeničaka u Hrv.
Pick Alfred iz 'Korjeničana u Hrv.
Radočaj Milan iz Ogulina u Hrv.
Schlumpf Makso iz Zagreba u Hrv.
Stanisavljević Krešimir iz Rijeke.
Šaj Dragutin iz Zagreba u Hrv.
Tassoti Albin iz Bregane u Hrv.
Vrga Pavao iz Podgorja u Hrv.
Isključen :
M Mihalić
Andrija iz Velemerica u Hrv.
VIII. gimnazijski razredi.
1. Barać Jovan iz Tržića u Hrv.
2. Brodsky Rikard iz Križevaca u Hrv.
3 . Hanžek Slavoljub iz Zaprešića u Hrv.
4.
Kramer Josip iz Karlovca u Hrv.
5. Oštrić Ferdinand iz Križevaca u Hrv.
6. Paić Dušan iz Vojnića u Hrv.
7. Peleš Ljubomir iz Vrginmosta u Hrv.
8. Pfeffer Lav iz Novoga u Hrv.
9. Račić Rafael iz Freudenthala u Kranjskoj..
10. Schneider Ervin iz Karlovca u Hrv.
11. Turković Dragutin iz Tounj a u Hrv.
12. Vrhunec Franjo iz Pozirna u Kranjskoj,
Izostao:
13. Tićak Ljudevit iz Sušaka u Hrv.
Isklj u č e n i :
14. Blašković Mijo iz Ogulina u Hrv.
15. Cech. Miloš iz Blanskoga u Moravskoj.
16. Mikšić Vladimir iz Karlovca u Hrv.
M.
Konačne vijesti.
Školska (Se godina 1896./7. početi dne 1. rujna 1896. zaziva­
njem duha svetoga i svečanom misom u zavodskoj kapeli.
Upisivanje učenika obavit će se dne 29., 30. i 31. kolovoza
1896.
od 8— 12 sati prije podne.
Tko želi biti primljen u I. razred, imade se tih dana u pratnji
roditelja ili njihovih zamjenika prijaviti ravnateljstvu te dokazati:
1. k r s n i m ili r o d n i m l i s t o m , da je desetu godinu života
navršio, dotično da će je koncem tekuće sunčane godine navršiti;
2. s v j e d o d ž b o m o d p u s n i c o m ili p o l a z n i c o m ,
da je IV. razred pučke škole svršio.
Gdje se o dostatnom znanju sumnja, može se učenik pridržati
na polaganje prijamnoga ispita. Na tom se prijamnom ispitu zahtijeva:
a) iz n a u k a v j e r e ona mjera znanja, koja je propisana za
četiri razreda pučke škole;
b) iz h r v a t s k o g a j e z i k a kao nastavnoga jezika okret­
nost u čitanju i pisanju, poznavanje pravilnoga oblikoslovlja s najglavnijim iznimkama, vještina u razglabanju proste i raširene izreke,
najglavnije o pravopisu i razgocima te njihova praktična uporaba
kod pisanja diktanda;
c) iz r a č u n s t v a
četiri temeljne vrsti računa s cijelim
brojevima.
U ostale razrede primat će se učenici na temelju školske svje­
dodžbe o zadnjem poljeću. Samo učenici, koji nadođu sa drugih
f srednjih zavoda, imadu osim ove svjedodžbe pridonijeti jošte i krsni
list i isprave, ako su oprošteni od plaćanja školarine ili ako uživaju
kakovu Stipendiju.
Primarina iznosi za nove učenike 2 for., a prinos za učeničku
knjižnicu za nove učenike 50 nvč., a za ostale 20 nvČ.
Za tiskanice plaća svaki učenik 1 for.
85
| Školarina iznosi na poljeće. 6 for., koju valja, da svaki učenik,
%oji nije,od plakanja školarine oprošten, plati najkasnije koncem 3.
tnjeseca svaioga poljeća.
. ;
Od pladanj a školarine, izuzevši učenike I. razreda u 1. poljeću,
može biti oprošten svaki siromašan učenik, koji se p o h v a l n o
vlada 1 dobro napreduje, ako tečajem prvoga mjeseca -sir- poljeću
ravnateljstvu "preda molbenicu, upravljenu na visoku kr. zem. vladu,
odjel za bogoštovlje i nastavu, a potkrepljenu školskom svjedodž­
bom zadnjega poljeća i iskazom o siromaštvu, izdanim«.6d političke;
oblasti i su potpisanim od župnoga ureda.
Budući da je stan od velike važnosti po zdravlje, ćudorednost
i napredak učenika, s toga se određuje:
1. da se oni stanodavci, koji žele učenike držati na stanu i
\rani, prijave ravnateljstvu najkasnije o s a m dana prije početka
školske godine, da ravnateljstvo pregleda učeničke stanove i uputi
stanodavce u njihove dužnosti i prava;
2. da se vanjski roditelji i skrbnici sp o ra zu m e glede stana
svoje djece sa ravnateljstvom.
U B a k o v c u , dne 24. lipnja 1896.
H . Strolial^
ravnatelj.
Izvješće rakovačke realne gimnazije.
7
I
h
•\

preporučena literatura (odgoj djece)

Izvještaj Međunarodnog programskog odbora, [PDF]

ppt tulum s(l)ova dubrovnik.pdf

NIKOLA Br 6(371).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Državna matura iz hrvatskog jezika (viša razina)

Pogledajte pitanja iz hrvatskog jezika na državnoj maturi

Hrvatski jezik

RAKOVCU. - Gimnazija Karlovac

preko Hrvatske za 0 kn - CITROËN Auto Čuljak Cerić

GLAVNI DIO SATA