Zakazana izvanredna Glavna skupština Broj 5 • Svibanj 2014. Još jedno važno priznanje uručeno Dalekovodu I Dalekovod ima svoje heroje! Razgovarali smo s Milanom Boromisom, direktorom Sektora za poslovnu izvrsnost Povodom završetka projekta u Latviji razgovarali smo s Vedranom Hlevnjakom, voditeljem projekta Uskoro će završiti sanacija 220 kV i 400 kV mreže u Sloveniji novosti UVODNIK Dragi zaposlenici Dalekovoda, ovim putem se najprije želim osvrnuti na poplave koje su poharale istok Hrvatske i nanijele goleme štete. Naši radnici koji žive u poplavljenim područjima ostali su braniti svoje domove i pomažu koliko god mogu da se obrane gradovi i sela od vodene stihije. Organizirali smo također i prijevoz nužnih stvari kamionom, koje su donirali upravo radnici Dalekovoda u želji da pomognu ljudima koji su ostali bez svojih domova. Dodatno je Dalekovod kao kompanija uplatio i novčana sredstva na žiro račun Crvenog Križa Županja, u skladu sa svojim mogućnostima. Ovim putem želim se zahvaliti svim kolegicama i kolegama koji su odlučili pomoći svojim donacijama, bilo u potrepštinama ili uplatama na račune Crvenog križa. To je u ovom trenutku najmanje što možemo učiniti te se možemo samo nadati kako će se stanje stabilizirati. Ponosan sam na sve vas radnike Dalekovoda bez kojih ne bi bilo ni Dalekovoda, naročito nakon svih teških i turbulentnih razdoblja kroz koje smo prošli u posljednjem periodu. Nakon vaše ovako velike humane geste, ponos je sada još veći. Posljednjih dana, zadesila nas je nažalost još jedna tužna vijest. Tijekom izvođenja radova na popravku rasvjetnih stupova 20. svibnja 2014., na čvoru Lekenik na autocesti Zagreb-Sisak došlo je do nesreće uslijed koje je jedan radnih smrtno stradao, a drugi je teže ozlijeđen no stabilnog stanja. Obitelji izražavamo naj- dublju sućut povodom gubitka našeg dugodišnjeg radnika. Brzi oporavak želimo dragom kolegi koji je trenutno u sisačkoj Općoj bolnici gdje mu je pružena liječnička pomoć. Iznimno nam je žao što je došlo do ovakve nesreće te stojimo na raspolaganju obiteljima za pomoć. Želim Vas odmah ovom prilikom još jednom pozvati da slobodno dođete do mog ureda svakog prvog petka u mjesecu, od 10 do 11 sati, kada sam svoje vrijeme posvetio isključivo vama. Bilo bi mi zadovoljstvo kada biste mi iznijeli neka od pitanja s kojima se susrećete u svom svakodnevnom radu jer Vam jedino na taj način mogu pomoći u rješavanju svih problema s kojima se susrećete. Na raspolaganju sam za svaki vaš prijedlog, pohvalu ili pokudu kako bismo zajedno napredovali te si sami omogućili bolje uvjete poslovanja. Molim samo da svoj dolazak najavite na mail [email protected], kako bih svoje vrijeme mogao rezervirati za sve Vas koji želite razgovarati sa mnom. U ovom broju možete također više saznati o projektima Dalekovoda u Latviji i Sloveniji te se podrobnije upoznati sa sektorom za poslovnu izvrsnost unutar Dalekovod Laboratorija. Srdačan pozdrav, Goran Brajdić predsjednik Uprave Dalekovod d.d. I Dalekovod ima svoje heroje! U posljednje vrijeme bilI smo svjedoci katastrofalnih poplava, koje su također zadesile Slavoniju te dovele do opće katastrofe. Desetak naših kolega iz Županje, koji su bili angažirani na sanaciji dalekovoda u Sloveniji, za vrijeme poplava ostali su u Županji braniti nasipe zbog čega ih ovim putem želimo dodatno pohvaliti i zahvaliti im se na ovakvoj požrtvovnosti. Mi koji nismo bili u Slavoniji, su- Impressum djelovali smo u Dalekovodovoj humanitarnoj akciji te smo prikupili znatne količine vode, higijenskih potrepština, hrane, odjeće, igračaka i hrane za bebe u našim prostorijama. Kamion je pokupio sve stvari na lokaciji Dugo Selo, Velika Gorica i Žitnjak te su sve stvari dostavljene u Županju ugroženima u poplavi kojima je naša pomoć bila prijeko potrebna. Možemo biti ponosni jedni na druge, ali i sami na sebe. Izdavač: Dalekovod d.d.; Urednik izdanja: Ivana Radić, Fotografije: Dalekovod d.d., Design i grafički urednik: D.I.D. d.o.o. 2 svibanj 2014. Borut Hočevar, urednik Finance i Vlatko Brnić Uskoro će završiti sanacija 220 kV i 400 kV mreže u Sloveniji N akon velike havarije koja je ove zime uništila dalekovode u Sloveniji, naša tvrtka je u veljači počela raditi na sanaciji šteta. Kako napreduju radovi, došao se uvjeriti i sâm Borut Hočevar, urednik slovenskih poslovnih novina Finance. Oduševljen brzinom i stručnosti, napravio je zanimljivu reportažu o poslovima Dalekovoda i njegovim radnicima. Dalekovod u Sloveniji radi na sanaciji tri dalekovoda. DV 400 kV Beričevo – Podlog i DV 400 kV Beričevo – Divača imaju vrijednost ugovora 2.6 mil EUR. Uništeno je 35 stupova, od toga neki su potpuno uništeni, neki samo djelomično. Za cijelu obnovu potrošiti će se 300 tona čelika i 90 kilometra vodiča u dužini od 15 kilometara. Treći dalekovod na čijoj se sanaciji radi je 220 kV Kleče – Divača, čija je vrijednost 1,7 milijuna eura. Na ovoj dionici od 24 kilometra, oštećena su 42 stupa, od kojih 20 treba u potpunosti obnoviti, uključujući i nove betonske temelje. Na dalekovodu Beričevo - Podlog radovi su dovršeni i pušten je u pogon. Ugovoreni rok za završetak radova na sva tri dalekovoda je 80 dana, što znači da bi radovi trebali završiti u prvoj polovici lipnja. Hočevar je posjetio radnike u Divači, gdje se radilo na montaži stupa. Ugodno proljetno vrijeme i srdačan doček ekipe već ga je oduševio. Posebno ga je impresionirala činjenica da za most stupa koja teži gotovo tri tone te se montira na visini od oko 20 metara, ekipi od pet montera treba približno petnaestak minuta da završe s montažom. Zanimale su ga sve pojedinosti o tome što Dalekovod trenutno radi. Posebno ga se dojmila priča gospodina Nikole Zebe koji već 38 godina radi u Dalekovodu te smatra da je sve što ima, stekao u našoj tvrtki. Njegova brojna iskustva te činjenica da je bio po cijelom svijetu s Dalekovodom, između ostalog u Turskoj, Poljskoj, Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj… Također je pričao kako je u Turskoj gradio antenu visoku čak 389 metara, u Poljskoj televizijski toranj visok 330 metara dok je u Francuskoj radio na gradnji tornja visokom 220 metara. U Portugalu su napravili okvir radara za NATO i to još u vrijeme kada Hrvatska nije bila članica Sjevernoatlantskog saveza. Radovi na sanaciji u Sloveniji teku svojim planiranim tokom. To je potvrdio i gospodin Dražan Klišanin, koji je pohvalio izuzetno uhodan tim, što je prema njegovom mišljenju jedini način na koji se može ozbiljno raditi pravi posao. Uredniku Finance, Vlatko Brnić je pričao o dva dalekovoda (400kV i 220kV) koje trenutno radimo. Oni su u jednom dijelu paralelni pa je Hočevara zanimalo je li to uobičajeno. Vlatko je objasnio da je za svaki dalekovod potreban koridor. Najbolji koridor za spajanje početne i krajnje točke (dvije trafostanice) je onaj najkraći i uz to da zadovoljava i sve ostale uvjete kao što su prijelazi preko ili pokraj drugih objekata, konfi- guraciju tla, klimatske uvjete, utjecaj na okoliš i dr. Zbog svega navedenog, dolazi do paralelnih dalekovoda u nekim dijelovima trase, čime se pojednostavljuje njihova gradnja i kasnije održavanje. Hočevar ga je pitao i kakav je stupanj sigurnosti dalekovoda obzirom na vremenske prilike i ono što se dogodilo u Sloveniji. Brnić je rekao da projektanti na temelju vremenskih pokazatelja, konfiguracije terena i slično, unazad nekoliko desetaka godina određuju stupanj sigurnosti. U Slavoniji nije isti stupanj sigurnosti kao u nekom planinskom dijelu koji ima izrazito niske temperature, vjetar, snijeg i led, tj. gdje dolazi do pojave dodatnog tereta…sve se radi prema točnim proračunima. Havarija koja se dogodila u Sloveniji nije se mogla predvidjeti, posebno ne u tom obujmu štete. Najgori je led jer povećava opterećenja na užetu i stupovima te se lako dogode lomovi i pucanja. Pavo Aračić, rukovatelj dizalice, objasnio je kako dopuštena masa tereta kojeg dižemo, ovisi o terenu na kojem se nalazi dizalica i razini na kojoj se teret podiže. Na primjer, s našom dizalicom, u idealnim uvjetima, možemo podizati teret težine oko jedne tone i na visinu do 60 metara. Vozeći se od jednih stupnih mjesta do drugih, vidjeli smo i da su šume jako stradale, vrhovi stabala otkinuti i mnoštvo stabala porušeno. svibanj 2014. 3 novosti nešto manje od 10 mjeseci. Ukupna vrijednost radova na kraju je iznosila cca 1.,2 milijuna eura. Je li bilo nekih specifičnosti i kakva je uloga novog dalekovoda za regiju? Osim spomenutog opsega radova i broja ljudi involviranog u projekt, treba napomenuti da se izgradnja novog voda cijelom svojom dužinom izvodila u neposrednoj blizini napona (osna razlika od 15 metara izmedu postojećeg 110 kV voda i nove trase) zbog čega je poseban naglasak stavljen na obavezno pridržavanje pravila zaštite na radu, učestalo ponavljanje procedura i podizanje svijesti radnika o praćenju propisanih procedura za rad u blizini napona. Na kraju mogu reći i pohvaliti se da sam izuzetno zadovoljan što je u tako opasnim uvjetima, bez ikakvih ozljeda, bez ikakvih nezgoda na vrijeme izgrađen objekt što puno govori o kvaliteti i visokoj razini koncentracije naših radnika i njihovog neposrednog vodstva. Izgradnja ovog objekta uvelike će povećati pouzdanost opskrbe energije regijom koja je bila prilično ugrožena učestalim ispadanjem postojećih vodova zbog nevremena i jakog vjetra koji prate zapadnu obalu Latvije. Završen projekt u Latviji Povodom završetka projekta u Latviji razgovarali smo s Vedranom Hlevnjakom,voditeljem projekta Vedrane evo završen je projekt u Latviji možeš li nam reći nešto o projektu? Tako je… Završili smo projekt u Latviji sukladno zadanim rokovima i pravilima struke. Opseg projekta zahtijevao je izgradnju nadzemnog dalekovoda dužine 32 km od trafostanice Grobina do Aizputea. Specifična je naponska razina spomenutog dalekovoda jer su na istim stupovima izgrađene dvije naponske razine, 330 kV s jedne strane stupa i 110 kV s druge strane što do sada nije bilo uobičajeno na projektima koje smo gradili na stranim tržištima. Izgrađena dionica zapravo je dio 90 kilometara dugog energetskog prstena koji se gradio izmedu trafostanice Grobina na jugozapadu Latvije do trafostanice Ventspils na zapadu Latvije, paralelno cijelom svojom dužinom duž zapadne obale Latvije. Cijeli energetski prsten predstavlja samo početnu fazu izgradnje i obnavljanja energetske mreže Latvije. Koliko je ljudi bilo angažirano i o čemu se točno radilo, kakvim radovima? Na radovima izgradnje predmetnog dalekovoda surađivali smo s lokalnom firmom koja je bila vodeći partner na projektu odgovoran za izradu temelja i dizanje većinskog dijela konstrukcije. Tako da smo tijekom 4 svibanj 2014. projekta ulagali dodatnu snagu i energiju za usklađivanje planova partnera s potrebnom dinamikom kako bismo neometano mogli izvoditi svoj ugovoreni opseg radova. S naše strane prvotno je bila organizirana jedna montažna ekipa kao ogledni primjerak i podrška partnerima prilikom dizanja stupova. Nakon osiguranja potrebnih preduvjeta, Dalekovod je odradio cijelu elektromontažu na predmetnom dalekovodu. Na zahtjev partnera, napravili smo elektromontažnu ekipu kao kombinaciju naših 20 iskusnih montera i njihove radne snage. Nažalost, njihova podrška većinom se svela na pomoćne radove na zemlji čime odrađeni posao (ukupno 17 žica po kilometru) sa samo 20 ljudi i 2 vozača dobiva veću dimenziju i zbog čega naš kadar zaslužuje posebnu pohvalu jer je isti posao uspješno odradio, naravno, predvođen gospodinom Vrekalom kojem i ovim putem zahvaljujem na uspješnoj suradnji. Koliko je projekt trajao i kolika je bila vrijednost? S prvim dijelom radova započeli smo 15.07.2013. jer smo tempirali vrijeme s ulaskom Hrvatske u EU kako bismo izbjegli kompliciran postupak ishođenja radnih dozvola. Radove i demobilizaciju završili smo 09.05.2014., što znači da smo na gradilištu u kontinuitetu bili prisutni Kakvo su zadovoljni investitori i imamo li šanse na tom tržištu? Mogu samo reći da je suradnja Dalekovoda s lokalnim partnerom naišla na plodno tlo kod krajnjeg Investitora Latvenenerga. Dapače, u više navrata izvođenje naših radova i aktivnosti bilo je podložno provjeri kako od strane Investitora tako i od strane konkurencije. Latvenergo je održavao sastanke vezane na temu opremljenosti alatom, primijenjene zaštite na radu, sposobnosti, brzine i kvalitete izvođenja radova pogotovo u zahtjevnijim situacijama (prijelazi preko postojećih visokonaponskih vodova) kao svijetli primjer izvođenja radova i srušen je „mit“ o našoj konkurenciji koja je dosad imala monopol na tom tržistu kao mjeri za izvođenje radova na izgradnji dalekovoda u Latviji. Koji je tvoj sljedeći projekt? Sa sigurnošću ne mogu niti želim predviđati koji će me projekt okupirati, ali znam da već ovo ljeto kreće novi natječaj i priprema ponude za izgradnju novog dalekovoda u Latviji kao nastavak obnove energetskog prstena kroz Latviju. Također, sljedeće godine očekuje se i natječaj za izgradnju nastavka ove investicije, dalekovod od Rige do granice s Estonijom, tako da se nadam da će u naredne četiri godine Dalekovod uhvatiti veći dio kolača na tržištu Latvije. Ono u što sam siguran jest da sam se već primio obavljanja svog primarnog posla, a to je priprema ponuda za nove projekte jer do kraja godine nas očekuje mnogo tendera i mnogo kapitalnih projekata na inozemnim tržištima. Kako ocjenjuješ Latviju? Ima li nekih specifičnosti glede običaja ljudi? Kako su naši ljudi bili primljeni tamo? Kao i kod svakog od nas, sigurno su postojale predrasude prije samog odlaska,ali Latvija nije nimalo zaslužila te predrasude. Standard je nešto slabiji od našega, ali za nas strance Latvija ima svoje čari u ljepoti prirode, zelenilu, šumu, jezerima, pješčanoj obali (iako hladnog mora). Riga je pravi europski grad koji treba posjetiti. U regiji u kojoj smo radili itekako su čuli za nas Hrvate, mislim da smo bili iznenađenje za lokalne ljude, oživjeli smo taj kraj pa makar na 10 mjeseci. Lokalno stanovništvo u kafićima, restoranima i hotelu je na neki način zavoljelo naše radnike pa je na rastanku krenula i pokoja suza… Ono što sam sigurno dobro uočio je da su ljudi više manje svugdje slični..svi mi volimo dobre aute, dobre kuće..lijepo se obući… Dalekovod TKS a.d. Doboj predao prijedlog za otvaranje stečajnog postupka Nastavno na izrađen proces restrukturiranja Dalekovoda d.d., postalo je jasno kako su troškovi poslovanja i dugovi Dalekovoda TKS a.d. Doboj postali preveliki za nastavak proizvodnje te je odlučeno da će se sva proizvodnja nastaviti odvijati u Hrvatskoj. Nastavno na takav zaključak, Uprava tvrtke Dalekovod TKS a.d. Doboj predala je 28. travnja na Privrednom sudu u Doboju prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Podsjetimo, Dalekovod Proizvodnja d.o.o. jedna je od vodećih tvrtki u segmentu proizvodnje dalekovodnih stupova i ovjesne opreme te će u potpunosti preuzeti proizvodnju opreme koja se proizvodi u Dalekovodu TKS a.d. Doboj. Zakazana izvanredna Glavna skupština i objavljen poziv postojećim dioničarima za upis novih dionica Izvanredna Glavna skupština održat će se u ponedjeljak 26. svibnja 2014. u 15 sati u prostorijama Dalekovoda na Žitnjaku, Marijana Čavića 4, Zagreb. Na zakazanom dnevnom redu Skupštine su ostavke članova Nadzornog odbora i odluke izboru novih članova Nadzornog odbora te izmjene i dopune Statuta. Podsjetimo Marijan Pavlović, Nataša Ivanović, Dubravko Štimac, Davor Doko i Ante Ćurković su dali ostavke na mjesto članova Nadzornog odbora. Na zakazanoj Glavnoj skupštini odlučivat će se o izboru Vlade Čovića, Ivana Peteržilnika, Marka Lesića i Krešimira Ružđaka kao novih članova Nadzornog odbora. Dodatno želimo naglasiti kako je temeljem odredbe članka 18.c Statuta društva Dalekovod d.d., Uprava Dalekovoda d.d. uz suglasnost Nadzornog odbora Dalekovoda d.d., objavila javni poziv 6. svibnja 2014., postojećim dioničarima na upis najviše 6.000.000 novih redovnih dionica u prvom krugu upisa. svibanj 2014. 5 novosti Razgovarali smo s Milanom Boromisom direktorom Sektora za poslovnu izvrsnost Recite mi nešto o Vašem odjelu/službi/sektoru..čime se bavite? Poslovna izvrsnost se može primjeniti na sve grane i sektore. No čime se vi konkretno bavite? Naš sektor se bavi sustavima upravljanja kvalitetom (ISO 9001), okolišem (ISO 14001), zdravljem i sigurnošću (OHSAS 18001), zaštitom na radu, ispitivanjima u laboratoriju (HRN EN ISO/IEC 17025). Sektor se sastoji od Službi za sustave upravljanja, Službe za kontrolu kvalitete, Službe za zaštitu na radu i Laboratorija. Kombinacijom rada tih službi i poslovima koje obavljamo grupa Dalekovod je prepoznatljiva po tome da se brine o kvaliteti, brizi za okoliš, sigurnosti i zdravlje radnika te različite vrste ispitivanja. Naravno da taj sustav čine svi zaposlenici na svim razinama i da bez njihove svesrdne pomoći ne bi ostvarivali dobre rezultate prilikom vanjskih ocjenjivanja. Ono s čim se mi bavimo je da pronalazimo preventivne i nesukladne radnje kojima je osnovni cilj izbjegavanje i smanjenje ozljeda na radu i bolesti povezane sa radom, onečišćenje okoliša te da zadovoljimo kupca kvalitetom naših proizvoda i usluga. Također, sudjelujemo u izradi i provjeri procedura sukladno zakonskim zahtjevima, aktivnostima, procesima u grupi Dalekovod. Posebno je važno praćenje zakonskih promjena i usklađivanje procedura prema tim promjenama, ali i njihovo poboljšanje sukladno prosudbama i analizama koje se provode tijekom godine. Razlika je između zakonskih obveza zaštite na radu i okoliša i sustava upravljanja je u tome što ti sustavi podrazumijevaju da su svi zakonski aspekti zadovoljeni, a traže se poboljšanja kroz provedbu sustava. Ta poboljšanja bi trebala pridonijeti manjem riziku za neizvršavanje ugovornih obveza, sigurnijem radu radnika, sprečavanju onečišćenja okoliša i zadovoljstvu kupca našim proizvodima i uslugama. Radimo na edukaciji zaposlenika i podizanju svijesti o važnosti sustava jer bi provođenjem sustava u svakodnevnom radu u konačnici trebalo biti manje problema. Tako su od uvođenja sustava 2003.g. 6 svibanj 2014. ozljede na radu smanjene za 60 % uz pojačanu aktivnost na domaćem i stranom tržištu. Sudjelujemo i u pripremama za ponude, te provođenju ugovora. Uspješno smo prošli recertifikaciju sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 krajem 2012., početkom 2013. recertifikaciju sustava upravljanja zaštite okoliša ISO 14001, krajem 2013. sustava upravljanja sigurnosti i zdravlja radnika OHSAS 18001, dok smo trenutno u postupku reakreditiranja laboratorija prema ISO/IEC 17025. Uspješno smo prošli prosudbe od strane Achillesa ( agencija za prosudbu dobaljača sa sjedništem u Velikoj Britaniji) sa visokim ocjenama, te i uz našu podršku sudjelujemo u priprema ponuda i provođenju ugovora. Bavimo se i ispitivanjima koja su vezana uz grupu Dalekovod kao što su elektromehanička ispitivanja na opremi za dalekovode, trafostanice, željeznice i ceste kao i elektromagnetska zračenja na dalekovodima i trafostanicama. Provode se razna vrste ispitivanja od tipskih kojima sudjelujemo na ponudama ili provedbom dijela ugovora , kontrolna kojima potvrđujemo kontrole pojedenih procesa do brojnih preuzimnih gdje u direktnom kontaktu s kupcima ili njihovim predstavnicima potvrđujemo ispravnost naših proizvoda. Naš laboratorij, a samim tim i Dalekovod je kod kupaca prepoznat kao pouzdan, siguran partner kod kojeg može provjeriti ispravnost proizvoda što Dalekovodu dodatno podiže tehničku kompetitivnu prednost. Prošle godine je obavljeno preko 1200 ispitivanja, servisirano 500 vatrogasnih aparata i provjereno 1200 strojeva sa povećanom opasnošću. Osim toga sve više se samostalno pojavljujemo na tržištu gdje se ostvarujemo oko 40 % prihoda laboratorija. Najveće težište je na ispitivanjima elektromagnetskih zračenja na antenama i trafostanicama. Koliko ljudi je u vašem odjelu? U mom sektoru ima 19 ljudi. Većina ljudi je zaposlenu u Laboratoriju i Službi za zaštitu na radu. Kako pokrivamo široko područje poslova pri svakodnevnom radu nismo strogo podijeljeni u organizaciijske cjeline tako da se međusobno nadopunjujemo, ali se dobro znaju pojedina zaduženja. Trenutno nam je troje ljudi u Norveškoj, a imamo dvoje zaposlenika koji se upoznvaju sa svijetom dalekovoda. Mislim da smo dobar tim i te da uspješno možemo nositi s budućim izazovima u našem poslu. Koji su vam najveći izazovi? Izazove je , kada je u pitanju zaštita zdravlja i sigurnost radnika, nametnula sama djelatnost i aktivnosti kojima se Dalekovod bavi . Radovi na visini i u blizini visokog napona ubrajaju se među najopasnije aktivnosti za radnike i traže stalni napor i koncentraciju radnika, a od poslovođa i voditelja građenja stalni nadzor i veliko iskustvo u provođenju mjera sigurnog rada. Stoga je veliki izazov da putem edukacije nametnete stavove o važnost provedbe radnih procesa na siguran način. Značajni izazov je udovoljavanje najvišim standardima zaštite koji se primjenjuje na gradilištima u Norveškoj i to iskustvo i standarde prenositi na domaća gradilišta što povećava sigurnost radnika bez obzira gdje se radovi izvode. Dalekovod je prepoznat kao tvrtka koja uvodi najviše standarde zaštite svojih radnika što je posebno važno kada se obavljaju provjere primjene normi od strane vanjskih procjenitelja pri čemu se traže dokazi da su postavljeni ciljevi i ostvareni. Što se tiče sustava upravljanja, ovim putem mogu informirati da nam predstoje veliki izazovi sljedeće godine s obzirom da se očekuje izlaženje nove norme ISO 14001 i ISO 9001. Naravno, postajat će određeno prijelazno razdoblje do pune primjene, ali težit ćemo tome da Dalekovod što prije uspostavi primjenu sustava upravljanja prema novim normama. Naravno, kao i dosada očekujemo podršku u tim promjenama. Izazov za Laboratorij je zadovoljiti većinu potreba grupe Dalekovod , ali i ostvariti što više vanjskih usluga. Preseljene Laboratorija na novu lokaciju je izazov sam za sebe, a realizacijom tog projekta osigurala bi se još jača podrška grupi Dalekovod i proširenje područja ispitivanja. Što najviše volite u svom poslu? Volim kad dobijem izvještaj da nema ozljeda na radu, kada smo uspješno završili neku inspekciju, procjenu te kada je kupac zadovoljan ispitivanjima i proizvodima te kad nema reklamacija. svibanj 2014. 7 JUBILARCI novosti Čestitamo našim jubilarcima u svibnju 2014. Dalekovod d.d.: Ivan Iličić (40), Slavko Pintar (25), Pero Grmača (25), Đuro Vuk (20), Anđelko Ištuk (20), Ivan Brekalo (20), Zvonko Grubišić (10), Ištvan Gužvanj (10), Ante Jelinić (10), Miljenko Krivec (10), Mario Prelog (10). Dalekovod Projekt d.o.o.: Tomislav Stojčević (20), Zoran Rubinić (15). Dalekovod Proizvodnja d.o.o.: Stjepan Varga (35), Ale Babović (35), Josip Sever (20), Ivan Ević (20), Danijel Rožić (10), Goran Pristolić (10), Robert Marić (10), Elvis Ljubičić (10), Ivica Lučić (10), Željko Čunčić (10). Važnost efikasne komunikacije za uspješno poslovanje Još jedno važno priznanje uručeno Dalekovodu P riznanje Dalekovodu za doprinos tehnološkom razvoju elektro distribucijskog sustava preuzeo je Goran Brajdić, predsjednik Uprave Dalekovoda na četvrtom po redu Savjetovanju hrvatskog ogranka međunarodne elektrodistribucijske konferencije, održanom od 11. do 14. svibnja u Trogiru. Na održanom Savjetovanju na kojem su bili prisutni mnogi stručnjaci iz raznih hrvatskih kompanija, Dalekovod se predstavio na štandu zajedno s Dalekovod projektom i Dalekovod Proizvodnjom. U svom govoru je Goran Brajdić podsjetio brojne prisutne na bogatu povijest Daleko- 8 svibanj 2014. voda i reference Dalekovoda u 80 zemalja svijeta. Napomenuo je da se nekada radilo ručno i da smo krenuli s radom na nižim naponskim nivoima, a danas se radi s helikopterima. Svi Dalekovodovi počeci bili su vezani za Hrvatsku i za sve zemlje bivše Jugoslavije gdje je Dalekovod učio, razvijao se i širio svoja znanja i vještine. U svojoj povijesti je Dalekovod izgradio ili obnovio preko 12 000 kilometara novih dalekovoda i preko 200 transformatorskih stanica. Sve znanje Dalekovod je stjecao upravo u Hrvatskoj, što smo kasnije pokazali svijetu od Islanda i Norveške do Albanije, Bli- skog istoka i dalekog Kazahstana. Iako je Dalekovod prolazio kroz vrlo turbulentna razdoblja, naročito u posljednje dvije godine kada je pokrenut proces predstečajne nagodbe sada smo ponovno na nogama i idemo dalje. Ono što je sigurno u ovim izazovnim vremenima je da će Dalekovod i dalje graditi dalekovode i transformatorske stanice što je naša budućnost i usmjerenje. Prikazan je film o Dalekovodu koji je svima samo dodatno potvrdio da smo stručno i operativno spremni sudjelovati na poslovima razvoja distributivne mreže kao projektant, izvoditelj i proizvođač opreme i stupova. E dukaciju zaposlenicima Dalekovod Proizvodnje d.o.o. o poslovnom bontonu, etici i važnosti komunikacije za uspješno poslovanje održala je Ankica Mamić, stručnjakinja za komunikacije, 25. travnja i 9. svibnja. Uz teorijski dio predavanja, edukacija je bila upotpunjena i brojnim iskustvima iz profesionalnog rada Ankice Mamić. Iako je komunikacija sastavni dio naših života, često joj ne posvećujemo dovoljno pažnje te ne koristimo maksimum koji komunikacijom možemo ostvariti. Edukacija se prije svega bazirala na tome da se osvijeste pogreške koje se događaju u komunikaciji kako bi se u budućnosti te iste pogreške mogle ispraviti. Uspješna komunikacija mora biti potpuna, sažeta, obzirna, jasna, stvarna, ljubazna i točna. Dodatno se u dijelu ove edukacije istaknula važnost bontona u svakodnevnom poslovanju i komunikaciji s kolegama i klijentima kao i načini na koji se mogu izgraditi osobni i korporativni imidž. Zaposlenici su se dodatno usavršili u ostavljanju što boljeg dojma prilikom komunikacije s kolegama i klijentima te ponovili važnost poslovnog bontona i etike za reputaciju tvrtke i zaposlenika. USREĆITI DRUGOGA Dva muškarca, obojica jako bolesni, zajedno su ležali u bolnici. Jedan od njih je svaki dan imao mogućnost sjediti u svom krevetu zbog izdvajanja vode iz njegovih pluća. Njegov krevet je stajao uz jedini prozor u sobi. Drugi muškarac je morao stalno ležati na leđima. Brzo su se upoznali i razgovarali po cijele dane. Pričali su o svojim obiteljima, svojim domovima, poslu, gdje su bili u vojsci, i gdje na odmoru. Svaki dan je muškarac koji je sjedio uz prozor opisivao drugome muškarcu stvari koje je vidio vani. Muškarac na drugom krevetu je počeo živjeti za te jednosatne trenutke kada je njegov prijatelj sjedio i pričao o događanjima i bojama vanjskoga svijeta. Prozor je gledao na park uz jezero s labudovima. Guske i labudovi su se igrali u vodi, a mala su djeca spuštali svoje male čamce u vodu. Mladi su parovi zagrljeni šetali uz cvijeće svih boja. Veliko, staro i snažno drveće uljepšavalo je pokrajinu, a u daljini su se vidjela svjetla grada. Kada je muškarac uz prozor detaljno objašnjavao sve to, njegov je prijatelj na drugom krevetu zatvorio oči te zamišljao sve te slikovite prizore. Jednoga dana mu je muškarac uz prozor opisivao paradu, koja se kretala uz jezero. Bez obzira što njegov prijatelj nije čuo tu muziku, on ju je vidio u svom umu. Tako su prolazili dani i tjedni. Jednoga je jutra medicinska sestra donijela vodu za umivanje i uz prozor pronašla tijelo muškarca koji je u snu mirno umro. Bila je tužna i pozvala je medicinsko osoblje koje je tijelo odnijelo van. Odmah kada je to bilo moguće, drugi muškarac je zamolio da ga pomaknu uz prozor. Sestra mu je sa zadovoljstvom udovoljila, pobrinula se da se udobno namjestio te ga ostavila samoga. Uz veliki napor podigao se polako na laktove kako bi prvi put ugledao vanjski svijet. Konačno je imao priliku sam uživati u vanjskim ljepotama. Pogledao je kroz prozor i ugledao prazan zid. Muškarac je pitao sestru koji je to bio razlog da je pokojni prijatelj tako lijepo opisivao stvari u vanjskom svijetu. Sestra mu je rekla da je bio slijep i da nije mogao vidjeti zid koji je stajao ispred prozora. Reče: »A, možda je htio usrećiti vas?« Neizmjerna sreća leži u usrećivanju drugih, bez obzira na naše uvjete. Podijeljena tuga se raspolovi, a kada dijelimo sreću ona se podvoji. Ako se želiš osjećati bogatim tada prebroji stvari koje ne možeš kupiti novcima. »Danas je dar, zato se zove sadašnjost«. Nepoznati autor svibanj 2014. 9 novosti Planinari uživali u izletu na Žumberačko gorje te uz to razgledavali posebnu grko-katoličku crkvu R užno vrijeme uzrokovalo je da autobus za izlet nije bio pun kao i obično, ali se ipak okupila solidna grupa najhrabrijih planinara koji su krenuli na put 21. travnja u 7 sati. U dolasku su predahnuli u Krašiću te sukladno željama obišli tamošnju crkvu, a dalje uz put su stali i kod vrlo zanimljive grko-katoličke crkvice u mjestu Strmec Pribički. Izvrsni motivi za fotografiranje privukli su sve izletnike na fotografiranje crkve čija je sličnost s mnogo poznatijom građevinom indijsko islamske arhitekture stvarno neodoljiva. Od ranije je razrađen plan tijekom putovanja u autobusu razrađen u detalje. Jedna grupa uputila se u Petričko selo i preko Ječmišta i Vodica se spustila u Sošice. Druga se grupa uputila u osvajanje najvišeg vrha Sv. Gere, a neki su produljili u Sloveniju do novog planinarskog doma na Sv.Miklavžu. Planinari koji su bili raspoloženi za šetanje su se zadržali u Sošicama i obišli su slap Sopot i jamu Jazovku. Nakon obilaska svih dogovorenih lokacija su se grupe umornih, ali i zadovoljnih planinara počele okupljati u Sošicama. Tu ih je već čekao autobus koji je veselo planinarsko društvo vratio u Zagreb. Vagabundovski izlet u Vagabundinu kolibu Ponovno ružno vrijeme u termin planiranog izleta Dalekovodovih planinara u zaleđe Novog Vinodolskog, 17. i 18. svibnja 2014., dovelo je do toga da autobus nije bio pun kao obično. Prvi dan izleta planinari su obišli Medviđak i Kobiljak te se staza pokazala napornijom nego što su očekivali, a još su morali proći preko brojnih oborenih stabala od ovoproljetne nepogode s ledenom kišom. No sve je prošlo u potpunom redu, a planinari su bili oduševljeni prekrasnim pogledima. Čak ni kiša koja je padala nekakvih dvadesetak minuta nije omela planinare na putu do doma Vagabundina koliba. 10 svibanj 2014. Večer u prekrasnom planinarskom domu bila je ispunjena društvenim igrama i smijehom, zbog čega je spavanje na svježem planinskom zraku bilo još slađe. Drugi dan izleta bio je podijeljen na dva dijela – lakši i teži. Avanturističkijega duha, koji su se odlučili na teži dio obišli su B. Bitoraj, a oni više raspoloženi za lakši tempo popeli su se na Zagradarski vrh. Na kraju su se svi planinari bez obzira na kakav tip izleta se odlučili, vratili umorni i zadovoljni u planinarski dom gdje ih je čekao spreman autobus za povratak u Zagreb.
© Copyright 2024 Paperzz
