GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 1 PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS GOLF-TERENI NA PROSTORU BOSANKA-SRĐ (RASPRAVA O TZV. „ŠRC“-U 08. 01. 2013.) - NEKI PRIJEDLOZI Zakonodavac nas je preveo „žedne preko vode“ Referendum o golfu i ova naša rasprava o razvoju golfa uopće nije trebala postojati, već je to trebala biti rasprava o krajobraznom razvoju na području Bosanka-Srđ - Potrebna su infra-crvena avionska snimanja, satelitske snimke i ostale mogućnosti detektiranja podzemlja platoa Srđa u svrhu pronalaska izvora vode tako da se ne gradi HE „Ombla“ zbog trusnosti područja i ugrožavanja Rijeke dubrovačke. Neke kulture su promatrale život biljaka jer su određene rasle tamo gdje postoje bogati podzemni izvori, dok su druge kulture promatrale promjene tla i tipove stijena. Na određenom području koje ima podzemne izvore vode razvidna je prisutnost poroznog (šupljikavog) vapnenca kroz kojeg može curiti voda. Uobičajena praksa rimskih (vodo)graditelja bila je promatranje pravilnosti (učestalosti) magl(ic)e, pare i magle (s kišicom) u rano jutro. Tako su primijetili da se magla pojavljuje nisko na zemlji blizu prirodnih izvora (vrela) ili podzemnih izvora vode. Nakon otprilike 2000 godina postoje valjda precizne metode za otkrivanje vode, a tu su i rašljari. - Zakonodavac nas je, u načelu, preveo „žedne preko vode“ i pokazao pravu povijesnu ulogu i lice: donio je Zakon o golfu, nakon toga ga ukinuo, te zbog svog „nadljudskog položaja“ nije snosio pravne posljedice iako ih sam propisuje. Nadalje, između ostalih zakona o zaštiti prirode, u čl. 10. st. 2. toč. 2. i 5. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (N.N., 79/ 07) navodi se: „osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za piće“, te „osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari”. Dovod vode i otpadne tvari (pesticidi i dr.) ne idu na Mars, a u slučaju dubrovačkog područja pesticidi su nepotrebni, a potrebna je odvodnja u dublje vode mora. - Nije potrebno graditi golf terene, ali ovisno o terenu potrebno je graditi u krajobraznom skladu. - Referendum o golfu i ova naša rasprava o razvoju golfa uopće nije trebala postojati, već je to trebala biti rasprava o krajobraznom razvoju na području BosankaSrđ. Golf razvoj mora biti krajobraz razvoj (Landscape Development) jer koja je razlika između potencijalnog razvoja golfa u pustinji Gobi u Mongoliji od planske izgradnje dragulja u hrvatskoj kruni grada Dubrovnika. Sjetimo se da je Las Vegas izgrađen u pustinji, pa je golf potrebno kultivirati u pustinjama, a ne blizu kul- turnih središta svijeta. - Prostor iza Srđa i Bosanke ima dostatno mjesta za uklopiti gradnju u postojeći krajobraz bez uništavanja i sječe stabala. Izgradnja bi za sobom povlačila i usputno pošumljavanje (zbog amortizacije jakih udara vjetra). Nažalost, pri pokušaju pošumljavanja Srđa nisu poslušali jednog gospara vatrogasca koji je savjetovao prohodnost pošumljavanja (sadnju borova svakih 5-10 m) jer će priroda učiniti svoje, a ne paket pošumljavanja koji uključuje i sadnju npr. rogača. - Potrebna je vatrogasna postrojba (ili dom, npr. kao što je onaj u Kaštel Sućur- dvoranu za skupove i prezentacije i dr. Moguće postojanje 2-3 terena za mini golf (max. dim. pojedinog oko 30 x 5 m). U krajobraz treba uklopiti kućice i mala odmarališta (npr. za djelatnike Microsofta koji je u dobrotvorne svrhe kanio uložiti 38 milijardi dolara). Treba pitati jer u suprotnom posljedica ne može biti bespovratno davanje. - Moguće je izgraditi i veleposlanstva europskih država. Svaka pojedina država bila bi zadužena za financiranje uređenja veleposlanstva (koje bi izvršile hrvatske tvrtke), te bi takva mjesta imala nešto širi krug za prihvat i smještaj svojih građana - cu koji ima čak kuglanu u podzemnom dijelu i nadzemne spavaonice za prihvat posjetitelja) zbog neposredne blizine zelenila i uopće raslinja. - Pored prihvatilišta za (domaće) životinje, izgraditi i planinarski dom, policijsku postaju, prodavaonicu mješovite robe, te angažirati barem jednog šumara (lugara) i ispraviti tu sramotu nepostojanja. - Izgraditi građanima stanove POS-a po listama prioriteta i općenito zainteresiranim građanima Dubrovnika koji bi moguće i radili na platou Srđa i time doprinijeli i sigurnosnoj komponenti. Korporacije u pravilu nisu socijalne ustanove, ali povjerenjem se stječe obostrana korist i dugoročna zarada. - Izgraditi manje sportske terene za razne sportove (nogomet, košarka, boće i dr.), potom parkove, šetnice, barem jedan dječji vrtić, muzeje, koncertnu dvoranu i razvoj diplomatskog turizma ili diplomatski razvoj turizma. - Obnova Muzeja Domovinskog rata ne može započeti nakon izgradnje sadržaja na prostoru Bosanka-Srđ, već izvođač mora pokazati dobru volju i istodobno i ubrzano započeti obnovu (potrebno je rasformirati taracu na Forteci, staviti vodootpornu žbuku i ponovno popločati taracu istim i obnovljenim materijalom, a ne da ljudi na otvaranje izložbe u izložbeni prostor dolaze s kišobranima). 2 Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. - Zaključak: U slučaju gradnje velikih golf terena, bolje je ništa ne graditi i ostaviti sve onako kako je zadano u prirodi (zbog mogućih preprodaja, financijske destabilizacije dubrovačkog područja, uništavanja domaćih građevinskih tvrtki i infrastrukturnih iživljavanja koje u konačnici plaćaju građani). U slučaju kupnje zemljišta po SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA niskoj cijeni, pretvorbe takvog u građevinsko, izvlaštenja 49% zemljišta suprotno Ustavu RH i europskim protokolima, te moguće preprodaje ukazuje se na namjeru koju ne mogu nazvati dobrom i na dobrobit građana Dubrovnika. - Zaključak 2: Ulagač je u samom začetku trebao napraviti javnu raspravu za građane i okrugli stol za stručnjake, te pitati što Gradu treba nakon što prethodno predoči svoju karticu kapitala. Zatim bi uslijedilo prihvaćanje mišljenja uz eventutalni uvjet dodatne gradnje u skladu s krajobrazom. Drugim riječima, golf uopće ne bi bio u planu niti bi kao ideja bio logičan izbor za ovo mediteransko okružje i u tom smislu temperamenti mentalitet. Nadalje, cijeli projekt mišljenja građana Grad Dubrovnik je trebao uputiti kao pred pristupni projekt koji financiraju EU-fondovi, u slučaju da se ne pronađe ili javi logičan i dosljedan ulagač. Već sam upozoravao na problem kada kupac zemljišta kupi određenu zemlju i pitanje do koje dubine ju posjeduje tim činom. Za velike terene potrebno je nemalo nasipanje i opet kupnja ili možda „besplatni“ dovoz zemlje s drugih područja. Onda nastaje paradoks: ako posjedujete zemlju (npr. vapnenački kamenjar) do određene niske dubine, nasipanjem stvarate uvjete određene visine (odnosno dubine novonastalog nasipa) na koju možda nemate pravo, pa treba provjeriti hrvatske zakone u tom smislu. Tu je i pitanje posjeda u visinu jer bi gradnje iznad određene visine trebale biti umjereno dopuštene jednako u svim dijelovima RH. U ovim slučajevima, kako god okrenete, pravnim rječnikom, nastaje kaos. Đivo Bašić P. S. U rimskom Zakoniku XII. ploča bilo je određeno da onaj tko protupravno posiječe (Zakonik se poslužio riječju succidendi) tuđa stabla (drveće) za svako od njih plati po dvadeset pet asa.“ (Ploča VIII, 11; Leges duodecim tabularum / Zakonik dvanaest ploča, Biblioteka Latina et Graeca, knj. XXXIII, Latina et Graeca, Zagreb, 1994, str. 95). Nažalost, moram konstatirati da pravni sustavi svijeta i pravna regulativa uopće leži na temeljima rimskog Zakonika XII. ploča, Justinijanovim kodifikacijama i Napoleonovom Code Civilu (Građanskom zakoniku), a većina rimskih i kasnoantičkih vladara, te pogotovo Napoleon, bili su mitomani ili su se pak zibali na tom rubu. Drugim riječima, postoje regulative koje služe na čast postojanju čovjeka, ali u biti pravnih temelja svijeta leži nevaljalost i pogodovanje pobjednicima. U mnogim zakonima država postoji ili bi trebala postojati odredba da se izvori pitke vode moraju popisati i koristiti na dobrobit građana kao isključivo državno vlasništvo bez prava prodaje do u vijeke vjekova. Čin bilo koje državne vlasti koja eventualno propiše prodaju takvih izvora smatram najobičnijom veleizdajom. GOLF PARK DUBROVNIK - JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ Priroda i zelene površine naši su najvrjedniji resursi Je li projekt «Golf park Dubrovnik» izrađen u skladu s prirodom i karakterom dubrovačkih vrijednosti, gdje je prošlost naglašena, sadašnjost izložena a budućnost zamišljena? Dopustite mi da se uključim u raspravu o realizaciji projekta izgradnje Golf park Dubrovnik koji je u javnosti izazvao velike i kontroverzne polemike. Prisjetio sam se ovom prilikom jedne velike misli prof. Reberta Shumana utemeljitelja Ekonomske zajednice za ugalj i čelik koja glasi: «Od ideje do realizacije postoji velika provalija.» Ova misao potvrdila se u praksi i obistinila na projektu «Golf park Dubrovnik». Razmišljao sam što je to kod ovog projekta izazvalo burne komentare stručne javnosti. Kontroverzije su možda u tome: Prvo, projekt je megalomanski postavljen. Obuhvaća površinu od 310 ha na platou brda SRĐ, 400-stotinjak metara iznad povijesne jezgre Grada, što je po površini otprilike veće za 3,5 puta Babin kuka ili 100 puta veće od Grada u zidinama. Tako, pretvaranje seoskog područja u gradsko, urbano širenje grada, implicira degradaciju prirode, neracionalnost prostora i znatno utječe na komunalnu ekonomiju. Drugo, dosadašnja izgradnja Grada oštro je istakla probleme očuvanja prirode, a zagađenje vode i zraka, buka, prenatrpanost i prometna zagušenost (28 tisuća automobila...), te sivilo urbane životne sre- dine dobili su zabrinjavajuće razmjere u našem Gradu. Treće, agresivni marketing investitora iritirajuće djeluje na građane; dojam je da se u prvi plan ne stavljaju ekološki i humani zahtjevi, nego neposredni interesi užih grupa i privatnog kapitala. Pitanje: Je li projekt «Golf park Dubrovnik» izrađen u skladu s prirodom i karakterom dubrovačkih vrijednosti, gdje je prošlost naglašena, sadašnjost izložena a budućnost zamišljena? Kako razvoj turizma na lokalitetu Bosanke bitno utječe na ljudsko i prirodno okruženje, bilo bi pošteno megaprojekt «Golf park» označiti kao poželjan ili nepoželjan kroz istraživanje svih interesnih grupa. Razinu poželjnosti može se izraziti jedino kroz proces traženja konsenzusa putem referenduma. Ako su Ustavom RH građani ovlašteni da oblikuju svoj grad prema svojim potrebama, bilo bi pošteno da građani opće mišljenje o izgradnji Golf parka Dubrovnik izraze putem referenduma. Priroda i zelene površine naši su najvrjedniji resursi. Valja ih svim demokratskim sredstvima sačuvati za buduće naraštaje. Dr. Jerko Brešković, član središnjice DUB-a DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Palete Čistoća ima svoj naplatni šalter, u dvorištu uprave, u Vukovarskoj ulici. Usluga je primjerena, i to nije poanta ovog teksta, ali kada pogledate fotografiju – sve vam je jasno. Ako dođete platiti račun, od silnih paleta i obližnjih automobila ne možete normalno prolaziti, još ako ste sa štapom, teško hodate i sl. Ne znam zašto su palete tu, ali ako nemaju svrhu zašto se ne uklone? Zdravko Trojanović Trojo Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi se ne vraćaju. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / VLAST RADI NARODA ILI NAROD RADI VLASTI Raskrinkajmo izdajice, previše ih je Ako je imalo soli u glavi te naše vlasti, neće dozvoliti ni grad na Srđu ni izgradnju HE Ombla. Neka poslušaju glas naroda jer oni su tu radi naroda i moraju biti na dobrobit narodu NE DOZVOLIMO DA OVAJ NAŠ GRAD PADNE U RUKE TUĐINA. NE DOZVOLIMO APARTMANIZACIJU SRĐA. NE DOZVOLIMO IZGRADNJU HE OMBLA. NE DOZVOLIMO PRODAJU PREVLAKE. POVEŽIMO SE S HRVATSKOM PELJEŠKIM MOSTOM. Na početku moram reći da pozdravljam napise mojih sugrađana gospođa i gospode čiji sam istomišljenik. Posebno me se dojmio članak gospodina Mujana. Hrabri su to ljudi i domoljubi. Posebno cijenim ono što piše gospođa Mitić-Šoša i Teo Trostman. Oni su sve rekli. Ne želim se ponavljati već se osvrnuti na neke probleme koji do sada nisu istaknuti, Također moram reći da ne vidim u mojoj Domovini nikakve fašiste, već samo ljude koji brane svoju rodnu grudu. Nikad nikoga nismo napadali ni osvajali, ali nas jesu; Od Bizanta i Venecije do turskog carstva, Napoleona, kao i početkom 1803. kad su nas napali Crnogorci i Srbi iz Hercegovine uz pomoć ruske flote i vojske i provalili iz Boke i obližnjih brda na teritorij Republike i konačno istočni susjedi 1991. godine. Mi smo samo željeli našu Domovinu, ali nam ne daju mirno živjeti. I naglašavam – mi ne falsificiramo povijest. Rade to oni koji ovu zemlju ne vole i nisu je željeli. Vaš cijenjeni list koji je najčitaniji u našem Gradu još uvijek izlazi zahvaljujući napisima i onih koji imaju drugačije mišljenje bliskih današnjoj vlasti. Nas većinu je današnja vlast duboko razočarala. Oni su tu radi naroda, ali se čini da je situacija obrnuta. Za to ima i previše primjera. Žalosno je danas doći na Stradun i vidjeti zatvorene persijane. Pitam se čije su to sada kuće? Žalosno je prisjećati se dana kada se po Stradunu šetala naša pitoma mladost. Gdje je ona sada. Po zadimljenim kafićima, disko-klubovima. Vidim pijane i drogirane. Koja maloljetnička banda je napala Konavljane? Gdje je pitoma i skladna mladost? To je mladost bez perspektive, kojoj su političari ukrali ideale a mediji zatajili uzore... Nema više ideala. Materijalizam je otrovao dušu. Veliki broj mladih sposobnih i pametnih odselio je gdje ima veće mogućnosti za rad i razvoj. Na kraju knjige „Dubrovački spomenar“ 4 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. Vedran Benić piše: Netko je jednom rekao ne bez povoda: “ Izgubi li se duh Dubrovnika, nestat će Grada“. Ostat će samo zidine. Uistinu, bremena u Dubrovniku nisu više sklona - originalima. Oriđinala više nema. Grad je devastiran. Ako se dogodi novi grad na Srđu, znate li tko će se tamo doseliti? Da li ćemo mi više ikada biti sigurni? Što bi bilo u Domovinskom ratu da je pao Srđ? A sad ga jednostavno dajemo a ne znamo kome!!! Ne možemo zabraniti da vlasnici prodaju svoju zemlju, ali vlast može zabraniti izgradnju. Ako ne zabrani, to je ravno izdaji!!! I konačno to su naša pluća. Nedostaje nam zraka i zelenih površina. Neka tamo niknu šume, zelenilo, livade, ovčice i pastiri. Što će se dogoditi betonizacijom velike površine krškog terena kad padnu velike kiše? Kamo će oteći voda? Niz Srđ i poplaviti naš Grad. HE Ombla treba gradu na Srđu. Ona bi bila ne samo ekološka katastrofa, već i opasnost od potresa i još nešto veoma važno što to do sada nitko nije spomenuo. Ako se upustimo u tu izgradnju u kršu, voda može oteći nekim drugim smjerom, to se nikada ne zna, i Dubrovnik bi tada ostao bez vode. Tko će za to odgovarati? To želimo znati! Ovo ne govorim napamet, već mišljenje stručnjaka, inženjera geologije i dobrog poznavatelja krša. Ako je imalo soli u glavi te naše vlasti, neće dozvoliti ni grad na Srđu ni izgradnju HE Ombla. Neka poslušaju glas naroda jer oni su tu radi naroda i moraju biti na dobrobit narodu. Pitat će te me zašto se javljam i pišem o ovome? Zašto baš sada? Čuči to u meni i ne mogu biti mirna dok glasno ne kriknem da me se čuje. Pišem sada jer sutra može biti kasno. Sada je vrijeme da podsjetim sve one koji zaboravljaju, da ih podsjetim na sve ono što smo proživljavali ONDA da ne dozvole da sve prekrije prašina koju neki ne žele obrisati. Ako pustimo da se gomila sve deblja i deblja, ona će značiti naše nestajanje. Ugušit će nas. Pokopati. Imali smo snove cijelog života, nadali smo se da će se jednom ostvariti. Onda je došlo vrijeme kad smo mislili da su nam snovi ostvareni, ali danas smo izgubili sve iluzije o tome. Zatečeni smo. Prevareni. Ako se konačno ne probudimo, izronimo iz ove apatije, dignemo svoj glas ostavit ćemo iza sebe stazu posutu trnjem, ugašena ognjišta, gole zidove, kuće duhova, prazninu i mučninu? Koliko dugo ćemo još slušati naš mili jezik? Hoće li u Lijepoj Našoj sve više odjekivati neki tuđi jezici? Pogledajte natpise na nekim trgovinama i restoranima! Ne dozvolimo da nas prekrije prašina i uguši! Ne zaboravimo na bolnu prošlost jer se ona može ponoviti kao mnogo puta da sada i na neki način ona nam se već počela ponavljati. I nažalost, mi nestajemo. Kroz povijest su narodi i civilizacije nastajali i nestajali. Što će biti s nama? I još nešto želim reći: nikad nemojte prodati Prevlaku. Ona mora ostati hrvatska. Sve drugo bila bi izdaja. To je zemlja naših Konavljana i samo njima pripada. Nemate prava to im oduzimati. Zar nije prodano previše naše djedovine? Neka tamo bude park prirode. Ionako je ostalo malo šuma koje su popaljene, malo divlje prirode. Povežimo naš kraj s ostatkom Hrvatske Pelješkim mostom. Ima novca, samo treba htjeti i znati. Zato ne stojmo prekriženih ruku… Raskrinkajmo izdajice. Previše ih je. Govori li vam nešto linija koja ide od Prevlake preko Srđa i Omble do Neuma. Puno toga su oduzeli ovom Gradu i Hrvatskoj! Zar nije dosta? UČINIMO NEŠTO JER SUTRA MOŽE BITI KASNO! Terezija (Teica) Margaretić / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA PRIOPĆENJE IZ GRADA DUBROVNIKA Gradonačelnik će voditi javno izlaganje o prijedlogu urbanističkog plana na Srđu Grad Dubrovnik 24. siječnja organizira javno izlaganje o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja ‘’Športsko-rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosankasjever i Bosanka-jug’’ koje će voditi gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić. Nazočnost gradonačelnika Vlahušića nije bila potrebna na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš Sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, koje nije organizirao Grad Dubrovnik, a na kojem su sukladno propisima nazočili stručni predstavnici Grada, kompetentni da ocijene kvalitetu sadržaja studije, kao i drugi stručnjaci relevantni za očuvanje eko-sustava u obuhvatu plana. Svođenje takve stručne rasprave na poli- tiziranje potiče navijačku atmosferu i postupak čini manje korisnim u smislu rješavanja konkretnih izazova prilikom donošenja ovog značajnog urbanističkog plana. Inače, projekt razvoja športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem je u Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije uvršten još 2003., a u GUP Grada Dubrovnika 2005. Sveobuhvatna procedura koju Grad Dubrovnik vodi pokrenuta je kako bi se osigurala transparentnost postupka i mogućnost sudjelovanja šire javnosti u donošenju istog. Gradska uprava kontinuirano je u ovom postupku, kao i u usporedivim postupcima donošen- ja prostornih planova, poštivala sve zakonske rokove javnog uvida, produljivala rokove i proširivala tehničke mogućnosti za davanje primjedbi i prijedloga te uvijek bila na raspolaganju svim građanima, a posebno zainteresiranoj javnosti. Obzirom na povećani interes dijela javnosti te značaj UPU-a „Športsko-rekreacijskog parka s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug“ Grad Dubrovnik će nastaviti s posebnom pažnjom provoditi sve faze postupka izrade ovog urbanističkog plana, a uvid javnosti će i dalje biti potpun i neposredan. REAGIRANJE INICIJATIVE SRĐ JE NAŠ NA PRIOPĆENJE IZ UREDA GRADONAČELNIKA OD 10. SIJEČNJA 2013. Referendum je jedino rješenje Dužnost je Gradonačelnika bila da nazoči izlaganju Studije utjecaja na okoliš projekta na Srđu te odgovori na brojna pitanja na koje građani nisu mogli dobiti odgovor. Žalosti nas činjenica da osim Gradonačelnika nitko od gradskih vijećnika nije nazočio izlaganju i raspravi te da nas brine na temelju kojih činjenica oni odlučuju o sudbini grada kad ne sudjeluju u javnim raspravama. Gradonačelnik Vlahušić grubo manipulira javnosti kad prikazuje opravdano nezadovoljstvo Dubrovčana ovim projektom kao navijačku atmosferu. Upravo je ono što karakterizira proceduru ovog projekta pogodovanje kojim su gradonačelnik, i ostale moralne veličine u Hrvatskoj poput Sanadera i Čačića navijački pogodovale ovom štetnom projektu. Projekt na Srđu je toliko metastazirao da Dubrovčani više nemaju svoje političke predstavnike, oni su postali marionete tvrtke s Djevičanskih otoka. Toga su i građani Dubrovnika svjesni. Prema istraživanju javnosti koju je provela agencija GFK, 77% Dubrovčana žele sami odlučivati o ovom projektu referendumom koji im je obećan. Inicijativa Srđ je naš ODUSTANIMO OD RUŽNIH RIJEČI, UPADICA, ZVIŽDANJA I SL. Neka bude festa demokracije Pišem nadahnut riječima negdašnjeg biskupa stuttgartskog Georga Mosera, još iz vremena hrvatskog proljeća: “Nama su potrebni razgovori i susreti pri kojima se uzajamno poštujemo. Samo tako mogu upoznati misaoni svijet svoga sugovornika, razumjeti ga i sa svoje se strane sam izjasniti o dokazima i činjenicama, vodeći računa o općem dobru.” Svladavajmo prijepore na način dostojan čovjeka, zato Vas pozivam sve koji dohodite na javnu raspravu o sudbini Grada i Srđa (24.01 2013.) da poštujući funkciju našeg gradonačelnika, odustanemo od ružnih riječi, upadica, zviždanja i sl. Ne spuštajmo se na razinu kojekakvih portala i sjetimo se da Bog sve vidi i mjeri sva naša djela, te da nas nije stvorio nedemokratski jednookima i trokutaste glave kao Polifema Kiklopa. I uživajmo u trijumfu is- www.effect-dubrovnik.com PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva. tine i pravde, u satu urbanističke anatomije naših dubrovačkih arhitekata (Kojaković, Vuković, Bakulić), u pravnim finesama mladog E.Ćerimagića, strateškim udarcima pukovnika Marka Mujana, u bravuroznim retoričkim figurama Stijepa Rudenjaka, gandhijevskoj pojavi profesora Capora, akademskim zamjedbama Điva Bašića i V.Kožula... Unatoč šutnji većine u akademskoj zajednici, primjeri dr. Pavune, dr. T.Tadića, dr. O.Bonaccija ,dr. S.Božičevića, pokojnog dr A.Benovića, pokazuju da nastupa vrijeme preobrazbe u jedno humanije i inteligentnije shvaćanje države i vlasti. Onaj koji želi vladati drugima mora priznati i tuđa prava. Neka bude festa demokracije! Poslušajmo glas naroda. prof.Teo Trostmann, koordinator za Dubrovnik Saveza za građansku i etičku Hrvatsku GRADSKA ORGANIZACIJA SDP-a DUBROVNIK Poziv na parlaonicu Parlaonica SDP-ovog kandidata za gradonačelnika Dubrovnika, Nika Šalje s mladima Dubrovnika, koja je osmišljena tako da mladi postavljaju pitanja i daju prijedloge za poboljšanje života u Gradu, održat će se u petak 18. siječnja 2013. u kongresnoj dvorani hotela Park s početkom u 18 sati. Dođite i otkrijte zašto je Niko naš izbor – stoji na kraju poziva. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 5 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PRIOPĆENJE GRAĐANSKE INICIJATIVE „SPASIMO OMBLU I NJEZINE STANOVNIKE“ HE Ombla neizvediva i neprihvatljiva Izgradnjom injekcijske zavjese drastično će se promijeniti cirkulacija slatkih voda u priobalju, posebno u samoj izvorišnoj zoni krškog izvora Omble. Zbog toga će doći do promjena u postojećoj prirodnoj ravnoteži slatkovodnog krškog vodonosnika i slane morske vode u tom nevelikom, ali gusto naseljenom i socijalnoekološki posebno vrijednom prostoru – ističe hidrolog dr.sc. Ognjen Bonacci Nedavno je na Sveučilištu u Dubrovniku HEP organizirao javnu tribinu na kojoj je sudjelovalo njihovo stručno savjetodavno tijelo. HEP je ovakvom organizacijom još jednom pokazao kako nije objektivan, ni transparentan s obzirom da se radilo o običnom monologu jer su svoja mišljenja iznosili jedino stručnjaci koji su hvalili projekt. Objektivno bi bilo da su na taj isti skup pozvani i ostali stručnjaci koji smatraju da je projekt neprihvatljiv i neizvediv. Javna tribina je bila u 11 h kada je većina ljudi na radnim mjestima te nije u mogućnosti prisustvovati. Zaključujemo da je javna tribina bila neuspješna, neuvjerljiva, jednostrana, neobjektivna i netransparentna. Namjera nam je upoznati javnost kako postoje i drugi znanstvenici koji smatraju da je projekt neprihvatljiv, neizvediv, ekonomski neisplativ, da je štetan, opasan, rizičan. Ovim putem želimo ispraviti izjavu prof. dr. sc. Tatjane Vlahović koja je rekla da je prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci građevinar (te je kao takav nekompetentan za razmatranu problematiku), a kao odgovor na pitanje prof. Teu Trostmann koji je iznio mišljenje prof. emeritusa dr. sc. Ognjena Bonaccia kao hidrologa. Naglašavamo da je prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci po obrazovanju i stručnom iskustvu (46 godina iskustva u zemlji i inozemstvu) građevinski inženjer i hidrolog (s posebnim naglaskom na specijalnost hidrologiju krša) te je već kao takav po obrazovanju i iskustvu mnogo bliži problematici izgradnje HE Omble nego svi oni koji su sudjelovali na skupu u Dubrovniku. Prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci je priznati hrvatski i svjetski ugledni hidrolog koji je između ostalog bio voditelj magistarskih i doktorskih disertacija skoro svih sadašnjih sveučilišnih profesora hidrologije u RH, ali i šire. Bio je voditelj više od deset nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata iz područja hidrologije i upravljanja vodnim resursima. Jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka iz područja hidrologije krša. Njegova knjiga “Karst hydrology with special reference to the Dinaric karst”, koju je izdao Springer Verlag, služi danas kao udžbenik na mnogobrojnim sveučilištima u svijetu (SAD, Meksiko, Španjolska, Italija, Švicarska itd.), o čemu je moguće uvjeriti se pretraživanjem na Internetu. Utemeljio je i u našu znanstvenu sredinu uveo novi interdisciplinarni predmet ekohidrologiju. Napisao je i knjigu istog naslo6 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. va. Riječ je o prvome takvom djelu na hrvatskom jeziku, ali i o jednom od prvih pet izdanih u cijelome svijetu. U području hidrologije krša dao je nekoliko znanstvenih doprinosa priznatih u svjetskoj zajednici što se potvrđuje stalnim i mnogobrojnim citiranjem njegovih radova. U ISI Web of Knowledge su njegovi radovi citirani 582 puta dok su u SCOPUS-u citirani 420 puta (do 31. prosinca 2012.). Hrvatski hidrolog Ognjen Bonacci bio je dvije godine (2004.-2006.) predsjednik i zatim dvije godine (2007.-2008.) potpredsjednik “Bureau of IHP (International Hydrological Programme) - UNESCO - Paris” koji rukovodi međunarodnim hidrološkim programom. To je program u kojemu rade vodeći stručnjaci svijeta. Prvi je u svijetu objavio i objasnio specifično ponašanje naglih poplava u kršu te fenomen ograničenog maksimalnog protoka iz izvora u kršu što je od posebnog značenja za funkcioniranje izvora Omble. Izradio je preko 200 studija i projekata iz područja hidrotehnike i hidrologije. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova u vodećim svjetskim i domaćim časopisima. Veći se njih odnosi na problematiku hidrologije krša. Za svoj znanstveni rad primio je Državnu nagradu “Nikola Tesla” 1988. godine i Nagradu grada Splita 1988. godine. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost donio je odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2010. godinu kojom dodjeljuje prof. dr. sc. OGNJENU BONACCIJU, redovitom profesoru u trajnom zvanju Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, NAGRADU ZA ŽIVOTNO DJELO za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području tehničkih znanosti. Ista je osoba 1999.g. isključena iz komisije za ocjenu studije utjecaja na okoliš HE Ombla jer je bio mišljenja: “da se radi o graditeljskom zahvatu visokog rizika kako s ekonomskog tako i s ekološkog stajališta, moj negativni stav potpuno je jasan i bio je pismeno dostavljen komisiji. Siguran sam da će izgradnja ove elektrane imati brojne negativne posljedice te se svim svojim stručnim i znanstvenim autoritetom zalažem da se problemi cjelovito sagledaju i da se ne srlja u njezinu izgradnju. Priđe li se doista izgradnji ovog hidrotehničko objekta na projektirani način, naići će se na probleme koji će potvrditi pa čak i daleko promašiti moje sumnje. Konačni zaključak je bio da se predmetna studija ne može prihvatiti“ (navodi iz pisma tadašnjem predsjedniku Vlade RH mr. sc. Zlatku Mateši od 08. 12. 1999.). Od svog mišljenja nije odustao ni dan danas. U emisiji radio Splita od 13. 06. 2012. između ostalog izjavio je u svezi ekonomske isplativosti izgradnje HE Omble: “Poseban problem leži u činjenici da će doći sasvim sigurno, jer dolazi i u prirodnim uvjetima do prelijevanja vode iz sliva Omble u susjedne slivove. To definitivno može rezultirati time da oni neće moći napraviti akumulaciju do nivoa od 130-137 m nad morem nego će ta njihova podzemna akumulacija biti mnogo niža, a ako je ona mnogo niža to znači da će proizvodnja struje biti mnogo mnogo manja nego što su oni predvidjeli.” Kontaktirali smo prof. emeritusa dr. sc. Ognjena Bonaccia te smo dobili njegovo mišljenje koje prenosimo uz njegovo dopuštenje: “Gotovo sam siguran da se HE Ombla neće graditi jer je ako ništa drugo preskupa i daje malo energije (ustvari nitko nema pojma koliko će energije moći proizvoditi). U Hrvatskoj nema novaca za njenu izgradnju, a međunarodni investitori baš i nisu voljni svoj novac bacati u vjetar.” Navodimo još jedno stručno mišljenje prof. emeritusa dr. sc. Ognjena Bonaccia koje nam je poslao e-mailom: “Vezano s vašim javnim priopćenjem uputit ću vas na jedan veliki problem koji će posebno pogoditi vas iz područja Rijeke Dubrovačke, a o kojem do sada nitko nije vodio računa. Razumljivo je da se slobodno možete pozovete na mene (ako hoćete). Izgradnjom injekcijske zavjese drastično će se promijeniti cirkulacija slatkih voda u priobalju, posebno u samoj izvorišnoj zoni krškog izvora Omble. Zbog toga će doći do promjena u postojećoj prirodnoj ravnoteži slatkovodnog krškog vodonosnika i slane morske vode u tom nevelikom, ali gusto naseljenom i socijalno-ekološki posebno vrijednom prostoru. Vrlo vjerojatno će doći do prodora slane morske vode što će uzrokovati nesagledive ekološke, ali i druge (socijalne) posljedice.” Putem e-mail prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci poslao nam je članak objavljen u svjetski priznatom časopisu ECOHYDROLOGY u broju 2 od 2009. godine na stranicama 492-502. Naslov članka je „Negative impacts of grouting on the underground karst environment“ (Negativan utjecaj injektiranja na podzemni krški oko- / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA liš). Autori rada su Ognjen Bonacci, Sanja Gottstein i Tanja Roje-Bonacci. U prilogu ovog priopćenja nalazi se cjelokupni rad na engleskom jeziku, a u sklopu ovog priopćenja nalazi se prijevod malog dijela ovog rada. Ovim putem bila nam je namjera da upoznamo građane s najnovijim, a dosad u Hrvatskoj neobjavljenim stručnim mišljenjem o problematici injektiranje i njegovim posljedicama. To je osobito važno stoga jer je injektiranje i injekcijska zavjesa osnovni sastavni dio projekta HE Ombla. Prijevod SAŽETKA članka: Injektiranje je postupak kojim se različita materija (injekcijska smjesa) ubrizgava u različite vrste prostora. Ovaj postupak ima širok raspon uporabe u modernom graditeljstvu posebno na krškim terenima već skoro 200 godina. Sastojci za pripremu injekcijske smjese uključuju pijesak, cement, glinu, punila, bentonit, asfalt, razne aditive i vodu. Gradnja brana na krškim područjima uvijek uključuje izvedbu velikih injekcijskih zavjesa. Tijekom njihove gradnje tisuće tona materijala se ubrizgavaju u krško podzemlje. Neki sastojci i kemikalije koji se koriste za pripremu smjese mogu biti toksični, neurotoksični ili kancerogeni te iritantni ili korozivi. Njihova uporaba je opasna i za ljude i za okoliš. Toksične komponente mogu zagaditi krške vodonosnike te mogu izazvati dugoročne opasne posljedice na krške podzemne vrste. I fizički i kemijski ovaj materijal brzo uništava podzemnu faunu i ubija ogroman broj rijetkih, ugroženih i endemskih vrsta. Ovo je izuzetno skup postupak iako, u mnogim slučajevima nije jako uspješan iz građevinske perspektive. Kad je gradnja injekcijske zavjese dovršena, hidrostatski pritisak na pregradu povećan je na najveću moguću razinu. Ovi visoki hidraulički pritisci ubrzavaju raspadanje ili širenje krških i međuslojnih pukotina ispod brane u različitom rasponu. Kao posljedica toga tijekom funkcioniranja brane mogu se povećati gubici vodne iz akumulacije. Ovaj rad donosi nekoliko primjera različitih negativnih utjecaja injektiranja materijala na hidrološki i ekološki režim krškog okoliša u Dinarskom kršu. Ostale zainteresirane upućujemo da detaljno izuče rad koji im je dan u prilogu. ZAKLJUČUJEMO: Ovakva stručna mišljenja priznatog znanstvenika trebala bi se uvažiti ili barem ozbiljno razmotriti. Naravno, ima još stručnih mišljenja koja također upozoravaju na štetnost i opasnost projekta HE Omble ponajviše za stanovništvo, a s kojima ćemo i dalje upoznavati javnost. Nastavak slijedi… U ime članova GRAĐANSKE INICIJATIVE „SPASIMO OMBLU I NJEZINE STANOVNIKE“ Ljubica Matović i Katarina Matović OTVORENI APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA Ne selite grušku placu u Lapad „Gdje postoji velika volja, poteškoće ne mogu biti velike“ (N. Machiavelli) Ne selite grušku placu u Lapad, ima mjesta za nju u Gružu - poručili su 15.siječnja ujutro gnjevni prodavači na gruškoj placi kada smo ih obišli nakon njihovih zamolbi ovih dana na naš Zeleni telefon EkoFon da im pomognemo. I ne samo da su nam se obratili prodavači s gruške place nego i mnogi naši Mokošani koji su ogorčeni odlukom Grada da se gruška placa seli u Lapad. Upravo kada smo došli sreli smo novinare HRT koji su završili snimanje s kupcima prodavačima iz Konavala, Dubrovačkog primorja, Župe, Šipana, Zatona, doline Neretve...Bijes pomiješan s tugom i zabrinutošću osjetio se jutros Konavala dodaje: - Ne želimo u Lapad, ta placa nikada nije na svakom koraku gruške place! - Mi ćemo se zbiti tamo u parku ili kod saživjela… ima mjesta dovoljno u Gružu Jadrolinije, gdje je sajam cvijeća, samo u luci, parku kod Jadrolinije, nama dolaneka nas ne premještaju - u glas će Đive i ze kupci iz Lapada, kažu ovdje im je u Kate i dodaju - Ako treba prodavat ćemo Gružu draže kupovati... Lapadska placa pod ombrelom ođe u Gružu. Mi živimo od je neisplativa... ove place, svojim trudom, i ne želimo u Dok razgovaramo s ogorčenim prodavačipučku kuhinju uznemireno nam se obraća ma obraćaju nam se i kupci iz Mokošice, Komolca: Mare iz Dubrovačkog primorja. A prodavač zeleni i voća Drago će ljutito: - Trebat će nam dva sata za poći kupiti - Ova gruška placa je tu već 100 godina i malo verdure i ribe. Dva autobusa nam postala je tradicija. Nećemo se micati trebaju do place. Što ovo rade u našemu odavde po cijenu života. Kako se može Gradu? Misli li itko na nas? za Dane mrtvih dozvoliti prodaja u parku Dijelimo ogorčenost i naših prodavača s u Gružu, zašto ne i sada kada se renovira gruške place i naših sugrađana, posebribarnica... Ima mjesta i u luci... Samo no Rijeke dubrovačke, Elafita, Mljeta i ovim putem apeliramo na gradske komunalne dobra volja. Luce cvjećarica odmahuje zabrinuto službe da poslušaju glas svojih sugrađana i iznađu privremeni adekvatni prostor glavom: - Ne želimo odavde uz Gruža ići. Tamo u za placu u Gružu. Voditeljica Zelene linije Lapadu nećemo ništa prodati... ovdje su Jadranka Šimunović blizu jahte, brodovi za Elafite, autobusni kolodvor, vazda netko prolazi... a Tale iz PRIOPĆENJE HSS-a GRADA DUBROVNIKA-OGRANAK MOKOŠICA Zadovoljstvo najavom gradonačelnika o uređenju malonogometnog igrališta Hrvatska seljačka stranka Grada Dubrovnika – Ogranak Mokošica izražava zadovoljstvo najavom gradonačelnika Dubrovnika A. Vlahušića kako će se na atomskom skloništu u Mokošici urediti malonogometno igralište. “Kao što je dubrovačkoj javnosti već poznato iz medijskih objava, 13.studenoga 2012. smo Gradu Dubrovniku pismeno uputili prijedlog za uređenjem dječjeg igrališta na atomskom skloništu (ispod zgrade A1) u Novoj Mokošici. Inicijativa koju smo uputili gradonačelniku i nadležnim službama bila je pokušaj da se napokon oživi život u ovom, najvećem gradskom kotaru, u kojemu je nedostatak osnovnih društvenih sadržaja jedan od najvećih problema već dugi niz godina. Iako do danas nismo dobili nikakav službeni odgovor iz Grada Dubrovnika, Jučerašnja (15.siječnja) najava dostatna je potvrda kako Mokošici puno toga još nedostaje, ali i kako joj se, ukoliko postoji dobra volja, puno toga može i dati. Uvjereni u dobre namjere gradske uprave i u nadi kako ćemo i u budućnosti zajednički raditi na poboljšanju kvalitete života naših građana, podržavamo započete radove i obećavamo kako ćemo i dalje sve svoje aktivnosti usmjeriti na razvoj i oživljavanje Mokošice.” HSS Grada Dubrovnika – Odbor Ogranka Mokošica GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 7 TEŽAK POSAO ZA ČLANOVE TURISTIČKOG VIJEĆA DUBROVAČKOG TZ-a Tko će biti novi direktor? Turističko vijeće TZ Grada Dubrovnika sastaje se 22.siječnja 2013. Tada bi se trebalo saznati i ime novog direktora ili direktorice, no još uvijek nije razjašnjeno kako će se odabrati najbolji kandidat između njih deset, tko će provesti intervju kojega je s kandidatima najavio pročelnik za turizam Grada Dubrovnika, Milan Perić i koji će kriteriji biti presuđujući pri ocjenjivanju kandidata. Ime novog direktora TZ Grada Dubrovnika trebalo bi se saznati 22. siječnja na sjednici Turističkog vijeća koje će odlučiti o najboljem od 10 kandidata koji su priložili potpunu dokumentaciju. U startu je bilo 12 molbi, ali su dvije odbačene kao nepotpune. Dakle, za mjesto direktora TZ Grada Dubrovnika vlada iznimno veliki interes, a pročelnik za turizam Grada Dubrovnika, Milan Perić je po otvaranju kuverata rekao kako će se s kandidatima obaviti dodatni razgovori i ocijeniti među njima tko je najbolji. Perić je ujedno dodao kako su samo dvojica od kandidata dostavila i program rada, pa se iz njegovih riječi moglo zaključiti kako bi im to mogao biti “plus” pri razmatranju svih molbi, ali to, prema riječima poznavatelja procedure, ne bi trebala biti nikakva “olakotna” okolnost, budući to nije bio uvjet natječaja. Dvojica kandidata koji su molbi priložili i program rada su Marko Miljanić i Tonči Skvrce. Uz njih dvojicu, na natječaj za direktora TZ Grada Dubrovnika su se prijavili Jelena Poklepović, Ivica Dediol, Pavle Radonić, Ivana Bjelogradski, Marijan Lujo, Jelena Di Ceglie, Viktor Jakov Carić i Romana Vlašić. Neki od njih su manje, neki više poznati javnosti po svom dosadašnjem radu i aktivnostima, a tek ostaje za vidjeti kojim kriterijima će se oni koji odlučuju rukovoditi pri odabiru najbolje osobe za to rukovodeće mjesto. Pitanje je, dakle, kako će glasovati članovi Turističkog vijeća među kojima su Stanko Ljubić, Jasna Đurković, Danijel Marušić, Maro Hajdarhodžić, Nataša Bašić, Tomislav Dumančić, Božo Burić, Siniša Mudrinić i predsjednik Andro Vlahušić. www.dubrovniknet.hr TZ GRADA DUBROVNIKA Don Jozo Njavro blagoslovio prostorije Župnik Župe sv. Andrije don Jozo Njavro, blagoslovio je 9.siječnja prostorije Turističke zajednice grada Dubrovnika, uz nazočnost pročelnika Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika prof. Milana Perića, te djelatnika Turističke zajednice Grada. Tom prigodom don Jozo Njavro uputio je riječi molitve i blagoslova, a okupljenim djelatnicima održao je i prikladnu propovijed. S.M ULICAMA MOGA GRADA... Kino Sloboda MUPPETI – obiteljska komedija SVEĆENIKOVA DJECA – hrvatska komedija/drama ZIMSKA KOST – krimi drama SJEVER – komedija/drama 19.siječanj – 20.siječanj 19.00 KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN : Skerac sa Svete Marije DvoranaVisia KRŠ I LOM 3D – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik PRELOMILO SE U ČETRDESETIMA – komedija ODBJEGLI DJANGO – akcijski triler *** PET NOMINACIJA ZA NAGRADU OSCAR MEĐU KOJIMA I ZA NAJBOLJI FILM TE NAJBOLJU SPOREDNU MUŠKU ULOGU 15.00 PET LEGENDI 3D – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik PIZZA, HOT DOG, HAMBURGER, PILETINA, ĆEVAPI, POMMES FRITES, PALAČINKE Stara Mokošica 453 521 Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljakpetak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected] 8 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. UČIMO HRVATSKI Imena i prezimena – kako ih treba pisati? Uvjeren sam da će više čitatelja, nakon što vide ovaj naslov, pomisliti da sa mnom nešto nije u redu. Pa barem, reći će, pisanjem svoga imena nijesam nikada imao problema, a kamoli da bi me trebalo učiti hrvatski da bih se mogao “nositi” sa svojim imenom i prezimenom. Ipak, pročita li ovo do kraja, priznat će, nadam se, da ipak nije bilo suvišno saznati što o tome nijesmo znali. Dobro, većina nas zaista nema s tim problema, ali poneki se malo razlikuju pa nije suvišno da i mi “obični” saznamo kakvi su njihovi problemi, naravno s jezičnog stajališta. U jednoj od emisija Hrvatskog radija 1993., a kasnije više puta i ponovljeno, oglasila se prof. Ana Diklić iz Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, da bi Biblioteka Hrvatskog radija smatrala vrijednim njezina razmišljanja o tom predmetu objaviti 1997. u knjizi Govorimo hrvatski – jezični savjeti. Pa, ako su svi oni smatrali da treba o tome i govoriti i pisati, neka nama ne bude teško citirati njezine savjete. “Kao prvo recimo da i za muška i za ženska imena i prezimena vrijedi zajedničko pravilo da se prvo piše ime pa prezime,npr.:Cvijeta Zuzorić, Ivan Gundulić, Tin Ujević. Iznimka se čini samo onda kada je zbog abecednoga reda, a zbog administrativnih razloga potrebno prvo navesti prezime, ali se na taj neuobičajeni red riječi onda upozorava zarezom iza prezimena, npr.: Gundulić,Ivan; Zuzorić, Cvijeta; Ujević, Tin.. Dvostruka imena, prezimena ili dodani nadimci muških osoba pišu se bez spojnice (crtice), npr:Antun Branko Šimić, Ivan Kukuljević Sakcinski, a ženska dvostruka prezimena povezuju se spojnicom, npr.: Ivana Brlić-Mažuranić,Ruža PospišBaldani. Inicijalima se smiju bilježiti samo muška imena, a ženska se obvezno ispisuju u cijelosti: I.Gundulić, Cvijeta Zuzorić, a ne nipošto C.Zuzorić. U rečenici se sklanjaju svi dijelovi kojima se imenuju muške osobe, tj. i imena i prezimena: djela Ivana Gundulića, knjiga o Hanibalu Luciću, te također dvostruka imena, prezimena i pridodani nadimci: pjesme Antuna Branka Šimića, referat o Andriji Kačiću Miošiću. Ženska se imena sklanjaju, ali prezimena ostaju nepromijenjena, npr.: djela posvećena Cvijeti Zuzorić, pripovijetke Ivane Brlić-Mažuranić. Ženska prezimena koja završavaju na –a (Kesovija, Čaleta) sklanjaju se kao i sve imenice ženskoga roda na –a, npr.: nastup Tereze Kesovije, razgovor s Terezom Kesovijom.” Eto, toliko od gospođe Ane Diklić. Međutim, kako ona nije rekla sve što se o tome ima reći, a u istoj knjizi o tome pišu prof. Nives Opačić i prof.dr. M. Mamić osvrnut ću se na njihove (poduže) tekstove i ukratko ih prepričati. Ipak, prije toga moram se pozvati na Gramatiku hrvatskoga standardnog jezika autora Težaka i Babića iz 1996. (ali isto ćemo naći, u različitim varijantama, u bilo kojoj gramatici) gdje stoji da je padež oslovljavanja, obraćanja sugovorniku, pozivanja ili dozivanja obvezno vokativ i da pri tome nema iznimke ni za koga pa ni za predsjedavajuće sjednicama, voditelje TV kontaktnih emisija ili TV Dnevnika, pri ćaskanju u kavani ili u điru pri šetnji Stradunom. Uvijek i samo vokativom. Međutim, svi oni u velikoj većini slučajeva griješe i obraćaju se ljudima pogrešno nominativom. Kada je riječ o imenima / prezimenima muškoga roda koja ne završavaju na samoglasnik, onda vokativ glasi: gospodine Iviću, doktore Markoviću, dragi Benderu, ej ti Magude itd. Kod onih imena / prezimena koja završavaju na samoglasnik, vokativ je jednak nominativu pa treba reći: gospodine Janko, dragi Marko, profesore Margeta itd.. Ako se netko zove Đuo Đurić (dva nominativa i dugosilazni naglasak) obratit ćemo mu se sa gospodine Đuro Đuriću (nominativ i vokativ i kratkouzlazni naglasak). Oni koji na Dubrovačkoj televiziji prate sjednice našega Gradskog vijeća, mogli su u svakom prijenosu primijetiti da predsjednica, vodeći sjednicu, beziznimno griješi prozivajući ili opominjući npr: vijećnike Kisića i Andrića sa gospodine Kisić, gospodine Andrić pa i po više puta uzastopno, kada je oni ne “obadaju”, odnosno kada se obraća vijećniku Hrniću sa izvolite gospodine Hrnić itd. Za nadati se da će ubuduće, pri obraćanju spomenutim vijećnicima, to činiti vokativom: gospodine Kisiću itd. Ipak, moramo biti objektivni i reći da ništa bolji nijesu ni neki voditelji raznih tzv. kontakt emisija na televiziji (katkada i poznata Hloverka Srzić), a o onima u Saboru da i ne govorimo. Iako na svaki način nastojim poštovati strpljenje čitatelja, moram na kraju dodati još nešto, značajno upravo za ovo naše područje, a naravno, vezano uz današnju temu. Ponovo moram spomenuti gramatiku Težaka i Babića u kojoj nalazimo nešto zanimljivo, ali i važno za nas Dubrovčane, pa evo citata: “Imenice tipa Ero u jugoistočnim krajevima, posebno u Dubrovniku i okolici, mijenjaju se u svim padežima po muškoj promjeni kao auto (Ivo, Iva, Ivu itd.). To je također važeća hrvatska književnojezična promjena,ali ograničena područja. Kao i u ostalih imenica muškoga roda i ovdje vrijedi pravilo da je akuzativ za živo jednak genitivu (posjetio sam prijatelja Vlaha) a u imenica za neživo nominativu (kupio sam nov šešir).” Sukladno rečenomu, mi Dubrovčani imamo puno pravo govoriti Pero, Pera, Peru , Jozo, Joza, Jozu, Đuro, Đura, Đuru… umjesto standardom propisanim Pero, Peru, Peri, Jozo, Jozu, Jozi…Đuro, Đuru, Đuri itd. Oni kojima spomenuto nije poznato, početkom veljače će ponovo govoriti i pisati o fešti sv.Vlahe što nikako i nipošto ne “paše” našemu dubrovačkom uhu, a kako smo vidjeli nije ni u skladu s gramatikom. T.K. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 9 GRAD DUBROVNIK PRIJEM ZA JUGAŠE Gradonačelnik zadovoljan poslovanjem i rezultatima Aktivnosti Juga CO u narednom razdoblju – bila je tema sastanka gradonačelnika Andra Vlahušića, predsjednika VK Jug Iva Pavličevića, člana Uprave kluba Juga Bašice i zaposlenika Gorana Sukna, koji je održan 11.siječnja. Predsjednik Pavličević izvijestio je o pripremama za rješavanje stambenog pitanja jugaša. Grad Dubrovnik je za VK Jug u protekle četiri godine izdvojio oko 10 milijuna kuna van sredstva kojima iz Proračuna financira Savez dubrovačkih športova. Za kupnju zemljišta u Solitudu, na kojem će se graditi stambena zgrada za jugaše, Grad Dubrovnik je izdvojio 6 i pol milijuna kuna, te Jug oslobodio plaćanja komunalne naknade. Za sanaciju starih dugova, Grad Dubrovnik će u ovoj i idućoj godini iz Proračuna izdvojiti po milijun kuna. Gradonačelnik Vlahušić pohvalio je stanje u klubu i izrazio zadovoljstvo športskim uspjesima i rezultatima. S predsjednikom Pavličevićem te Bašicom i Suknom, gradonačelnik je razgovarao i o uređenju derutnih prostora bivšeg hotela Stadion kao i cijele fasade zgrade bazena, ali i o programu proslave 90. godišnjice VK Juga. VRH HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA KOD GRADONAČELNIKA VLAHUŠIĆA O projektu stadiona u Lapadu Na konferenciji za medije, održanoj 15.siječnja, u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika gradonačelnik Andro Vlahušić i delegacija Hrvatskog nogometnog saveza na čelu s izvršnim predsjednikom Damirom Vrbanovićem predstavila je zajedničke projekte Grada Dubrovnika i Hrvatskog nogometnog saveza, ali je ipak veći dio konferencije za medije, a i nakon njenog završetka protekao u razgovorima i raspravama na temu ‘aktualno s(r/t)anje nogometa u najjužnijoj hrvatskoj županiji’. - Nije sve idealno, nije sve krasno. Neke stvari u najjužnijoj županiji ne štimaju duže vrijeme, dualizam je prisutan. Međutim, jučer su za istim stolom bili ljudi koji zastupaju različita mišljenja. Kroničari zbivanja znaju kako puno toga ne valja, i to su stvari koje se moraju promijeniti. Što je donio jučerašnji sastanak, pa rekao bih, jedno pomirenje te približavanje u stavovima. Svi koji su jučer sjedili za istim stolom su svjesni kako je ovakvo stanje neodrživo. Nadam se u vrlo kratkom vremenu kako će biti postignut dogovor. Najavljujem novu rundu razgovora jer Hrvatski nogometni savez od ovoga neće odustati. Inzistirat ćemo da do dogovora dođe. Nismo došli miriti strane već pomoći Županijskom nogometnom savezu, pomoći oko infrastrukture, terena u Lapadu. Dubrovnik zaslužuje sportski objekt na kojem se mogu igrati i međunarodne utakmice. Stanje je loše, i moraju se neke stvari poduzeti - zaključio je Vrbanović. - HNS će u okviru svojih mogućnosti pomoći, ne samo Gradu Dubrovniku već i tamo gdje je najteže, na otocima, te u radu s mlađim uzrastima - dodao je Ante Vučemilović, dopredsjednik Saveza. Gradonačelnik Vlahušić je istaknuo kako se kreće u projekt izgradnje stadiona u Lapadu. - Idemo u izradu te dokumentacije. HNS će reći kako tehnički mora izgledati taj objekt. Profesionalci HNS-a će sudjelovati u pripremi, kako bi Dubrovnik nakon niza godina riješio to pitanje - naglasio je Vlahušić. Tonči Vlašić, Dubrovački vjesnik KOLEGIJ KOMUNALACA Placa iz Gruža privremeno seli u Lapad - Više neće biti pucanja vodovodnih cijevi na Lapadskoj obali jer je konačno postavljena nova cijev, te se promet Lapadskom obalom počinje odvijati od utorka – izjavio je na početku kolegiju komunalnih društava Grada Dubrovnika, održanom u ponedjeljak 14.siječnja, direktor Vodovda Branko Negodić te dodao da će uređenje ceste Lapadske obale pričekat studiju utjecaja na okoliš za buduću marinu koju će izraditi izabrani koncesionar marine. Gradonačelnik Andro Vlahušić je i ovom prigodom potvrdio kako neće dopustiti koncesiju za vodu iz Omble nikome osim “Vodovodu Dubrovnik”, te da će ovoga tjedna potpisati odluku o cijeni za prolazak autobusa preko Ilijine glavice za 2014. godinu, a koja će iznositi 200 eura. “ Popust od 50 posto na tu cijenu imat će oni koji kupe Dubrovnik card, ulaznice za zidine i muzej “ izjavio je gradonačelnik Vlahušić te dodao - Tražimo također i za10 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. konsku mogućnost za raspisivanje koncesije za vožnju autobusa od Gruža do Pila, ali i za sidrenje i prijevoz putnika s kruzera kod Lokruma, te za žičaru, jer prema novom zakonu nema više gospodarskoga korištenja javnog dobra bez koncesije. Dodajmo i to da će u turističkoj sezoni korištenje javnih zahoda koštati deset kuna, a pet kuna izvan sezone. Na kolegiju je istaknuto i kako su sva dubrovačka komunalna poduzeća pozitivno poslovala u 2012. te da u 2013. očekuju isto dobre rezultate. - Plaćeni su svi računi i ispunjene sve obveze i komunalnih poduzeća i gradskog Odjela za komunalne poslove – rečeno je. Direktor Sanitata Niko Kapetanić najavio je selidbu place iz Gruža na placu u Lapad u ponedjeljak, a sve zbog nužnih zbog radova na placi u Gružu i uređenju ribarnice. Istaknuto je i kako radovi na Ilijinoj glavici radovi teku redovito, u tijeku je ishođenje dokumentacije za pothodnik, a prema najavi gradonačelnika Vlahušića, u to su uključeni i sunčani sat i fontana. Gradsko vijeće će, kazano je na kolegiju, odlučiti hoće li se sniziti cijena priključka na vodu za apartmane te za odvodnju, i to za 50 posto sadašnje cijene, odnosno oko 3500 kuna. Vijećnici će na raspravljati i o rebalansu za pet milijuna kuna potrebnih za početak gradnje zgrade POS-a. Gradonačelnik Vlahušić je ovom prigodom izvijestio i o tome da je HEP završio s kopanjem tunela Srđ, te je sada raspisao natječaj za posao polaganja kabela kroz Dubrovnik u vrijednosti 30 milijuna kuna. “ Za taj posao treba raskopati cijeli Grad, od Ulice Petra Krešimira 4 do Belvedera, pa Ulicom Frana Supila, preko Minčete uz Pile do Montovjerne, i to ne možemo raditi sad. Međutim, treba iskoristiti taj novac od HEP-a da i mi zajedno s njima riješimo svoj dio infrastrukture i položimo svoje cijevi uz njihove. Rok dokumentacije je do 1. listopada – rekao je gradonačelnik Vlahušić. PODRŠKA GRADA DUBROVNIKA DUBROVAČKA KARTICA Crvenom križu u različitim aktivnostima Prihod za 60% veći Predsjednika Crvenog križa Vicka Mihaljevića i ravnatelja Crvenog križa Živka Šimunovića primio je 11.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić. Predsjednik i ravnatelj Crvenog Križa izvijestili su gradonačelnika o otvaranju socijalne samoposluge, za čije je uređenje i opremanje troškove pokrio Grad Dubrovnik. Tako će Dubrovčani slabijeg imovnog stanja po simboličnim cijenama imati pristup proizvodima i uslugama socijalne samoposluge. Crveni križ će uključiti športske kolektive koji okupljaju mlade ljude u realizaciju različitih aktivnosti, poput pružanja prve pomoći i sličnih edukacija, a Grad Dubrovnik će svoje slobodne prostorije ustupiti Crvenom križu za održavanje tih aktivnosti. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić održao je 11.siječnja radni sastanak sa pročelnicom Upravnog odjela za kulturu i baštinu Anom Hilje i voditeljem projekta Dubrovačke kartice Tončijem Daničićem vezan uz prodaju Dubrovačke kartice u 2012. godini i aktivnostima u 2013. godini. Na sastanku su službenici izvijestili gradonačelnika o ukupnom broju prodanih kartica u 2012. godini koji iznosi 35.155 komada te ukupnom prihodu u iznosu od 5.680.930 kn, što je za 2.147.850 kn veći prihod nego u 2011. godini. Razgovaralo se o planovima i aktivnostima u daljnjem razvoju projekta Dubrovačke kartice te povećanju cijena dnevne, trodnevne i tjedne kartice odnosno usklađenju s novim cijenama ulaznica na gradske zidine i muzeje. ZA SPOMENIK PAPI IVANU PAVLU II. Otvorena izložba natječajnih radova Izložba natječajnih radova za umjetničko-arhitektonsko rješenje spomenika papi Ivanu Pavlu II. u Gružu otvorena je 15.siječnja u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu. Na natječaj je pristiglo ukupno 19 prijedloga, a odabran je rad akademske kiparice Marije Ujević i arhitekta Branka Silađina. Izložbi u Zagrebu nazočili su gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Ova izložba predstavit će se dubrovačkoj javnosti 1. veljače u klaustru Dominikanskog samostana, a postavljanje spomenika ispred crkve sv. Križa u Gružu očekuje se u svibnju, mjesecu papine beatifikacije. DRUŠTVENE PROSTORIJE ZA MLADE I NOVO MALONOGOMENTNO IGRALIŠTE U MOKOŠICI Gradonačelnik Vlahušić pohvalio torcidaše U Mokošici je u utorak 15.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić posjetio novouređeno sklonište koje je Grad Dubrovnik dao na korištenje Klubu navijača Torcida Mokošica. Mokošički “torcidaši” prostor su sami oplemenili postavljanjem gipsanih ploča, žbukanjem i uređenjem podova, šanka i elektroinstalacija. Cilj im je, uz potporu Grada, napraviti mali fitness centar, te dvoranu za druženje i gledanje televizije. Gradonačelnik je pohvalio inicijativu i angažman Kluba navijača te izrazio nadu kako će i druge udruge civilnog društva znati iskoristiti povjerene sklonišne prostore na sličan način. Na terasi poviše skloništa Grad Dubrovnik izgradit će novo malonogometno igralište s umjetnom travom i reflektorskim osvjetljenjem. Radovi počinju već ovog tjedna, a realizacijom ovog projekta mladi Mokošani dobit će novi prostor za šport i rekreaciju na vrlo atraktivnoj lokaciji. Tijekom boravka u Mokošici gradonačelnik je obišao i završne radove na zgradama za ratne stradalnike pored kojih će se graditi i novo veliko parkiralište, a nešto kasnije i cestu Pobrježje-Petrovo selo. 11. SIJEČNJA 2013. Udruženje obrtnika Dubrovnik kod gradonačelnika Predstavnike Udruženje obrtnika Dubrovnik primio je 11.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić, a sastanku je nazočila i pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje nekretninama Marita Daničić. Tema razgovora bili su prostori Grada Dubrovnika koje koriste obrtnici okupljeni u Udruženju. 16. SIJEČNJA 2013. Održan prvi ovogodišnji Kolegij ravnateljica osnovnih škola i vrtića Zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić vodila je 16.siječnja Kolegij ravnateljica osnovnih škola i vrtića, u čijem su radu sudjelovali i gradski pročelnici Miho Katičić sa suradnicima i Niko Pavlović. Pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Niko Pavlović upoznao je ravnateljice sa zakonskim odredbama za izvršavanje proračuna i fiskalne odgovornosti, a pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić sa suradnicima govorio je o odobrenim sredstvima u proračunu Grada Dubrovnika za razdoblje 2013. - 2015. Predsjednica Upravnog vijeća Dječjih vrtića Dubrovnik Matija Čale Mratović i ravnateljica Boja Mustać izvijestile su da je Strategija predškolskog odgoja u završnoj fazi izrade te da će u najkraćem mogućem roku biti upućena na Gradsko vijeće. Zamjenica Šimac Bonačić izrazila je zadovoljstvo dobrom koordinacijom zahvaljujući kojoj su u dubrovačke vrtiće upisana sva djeca te ne postoji lista čekanja. Direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e Vera Djokaj sa suradnicima ravnateljicama je predstavila projekt “Durasell” čijom bi se realizacijom uvele solarne elektrane u dubrovačke osnovne škole i vrtiće. Ravnateljice osnovnih škola i vrtića zaključile su kako je ostvaren nastavni plan i program za prvo polugodište ove školske godine te da su doneseni financijski planovi u svim školama.Na kraju je istaknuto zadovoljstvo i pozitivni učinci cjelogodišnjeg predstavljanja učenika dubrovačkih škola kroz radionice Foruma mladih odnosno kroz gradski projekt Mladi i Grad skupa. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 11 GRAD DUBROVNIK DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK Bogata zima u knjižnici u Mokošici Knjižnica Mokošica okupila je tijekom školskih praznika brojne školarce koji su izrađivali omiljenog književnog lika - Pinokia, igrali turnire društvenih igara, čitali priče, napravili scenografiju za predstavu na kojoj će raditi sljedećih tjedana... Kako bi školskoj djeci ponudili zabavu i kvalitetne programe preko školskih praznika, u knjižnici Mokošica držan je turnir društvenih igara, djeca su izradila omiljenog lika iz književnog djela tehnikom kaširanja i čitali priče spisateljice Vesne Krmpotić. Brojne zanimljive aktivnosti objedinjene pod nazivom Zima u knjižnici tijekom protekla dva tjedna bile su namijenjena prvenstveno djeci školskog uzrasta, ali su povremeno uskočili i drugi korisnici. KAKO JE NASTAO PINOKIO - Za omiljenog književnog lika odabrali smo Pinokija. Bilo je lijepo iz dana u dan gledati kako od kućnog otpada (ambalaže i starih novina) uz malo ljepila, tempere i truda nastaje naš lutak - govore vrijedne knjižničarke Marjana Levantić - Šipčić i Katarina Palinić. Ogranak knjižnice u Mokošici jedina je kulturna ustanova u ovom najvećem gradskom naselju te su se potrudile tijekom školskih praznika ponuditi brojne zanimljive programe. - Priče Vesne Krmpotić čitali smo kako bismo usavršavali svoju tehniku čitanja i usvajali prave ljudske vrijednosti koje se njima promiču. Pokazalo se da školarci uistinu uživaju u pričama pa ćemo, uz priče za djecu predškolskog uzrasta koje se redovito pričaju u našoj knjižnici, u budućnosti nastojati uvesti i ovu aktivnost kao stalnu - govore Marjana i Katarina. Turnir društvenih igara igrali su predškolci i školarci, a pobjednici su: - Čovječe ne ljuti se: Antonija Jelica (predškolci) i Nicol Vodopić (školarci) - Pogodi tko si: Laura Vodopić (predškolci) i Nicol Vodopić (školarci) - Pictionary: ekipa - Tin Vidak i David Jelica - Trivial Pursuit: ekipa - Marin Raić i Matej Vidak IZRAĐENA SCENA - A SAD RAD NA PREDSTAVI - Na našim redovitim Likovnim radionicama izrađivali smo scene za predstavu “Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom” nastalu prema istoimenoj priči spisateljice Ivane Guljašević. Sada su naši likovi i scene spremni, a uskoro krećemo i s radom na tekstu najavljuju naše knjižničarke još jedan projekt koji će sljedećih tjedana rasti u knjižnici Mokošica. Nadodaju kako su redovitoj Pričaonici pričali priču “Najotmjeniji div u gradu” autorice Julije Donaldson. Pričanje priče i ovaj je put bilo je vrlo zabavno, a posebno je sve okupljene razveselio nastup aktivne korisnice Ive Radić koja je knjižničarku u pričanju pratila na gitari. Iako je program bio namijenjen prvenstveno djeci školskog uzrasta, u njemu su imali priliku sudjelovati svi zainteresirani korisnici, a brojne aktivnosti u Mokošici se nastavljaju i dalje na radost svih “malih” i “velikih” članova Dubrovačkih knjižnica. Marko Giljača KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA “Ne vrti se okolo gola golcata” 18. i 19. siječnja U Kazalištu Marina Držića i u drugom dijelu sezone igra komedija Georgesa Feydeaua, “Ne vrti se okolo gola golcata”, u režiji Maje Šimić. U salonu gospara zastupnika iz Grada, a u zagrebačkom stanu gdje je zbog dužnosti u Saboru preselio s obitelji, odvija se ova jednočinka koju je na dubrovački prilagodio gospar Miše Martinović. I imenima ih je učinio našom čeljadi. Zgodna Feydeauova jednočinka „Ne hodaj okolo gola“, odnosno na dubrovačkom, „Ne vrti se okolo gola golcata“ izvedena je prvi put 25. studenog 1911. u Kazalištu Femina. U ovih stotinu godina otada gotovo da se ništa promijenilo nije - mentalitet ljudi ostao je isti, iste su igre oko političkih napredovanja, isti su „sukobi“ u bračnim odnosima... U svakom slučaju, Feydeauov komad izmamit će smijeh na licima, kroz zaplete i dijaloge između 12 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. gospara zastupnika Melka i njegove nestašne supruge Klare, te posjetitelja u njihovom domu, a predizborno vrijeme u kojemu smo i sami „zatočeni“ dodatno pojačava osjećaj istovjetnosti godina kojima svjedočimo i onih u kojima je djelo napisano. Glume: Branimir Vidić Flika, Glorija Šoletić, Hrvoje Sebastijan, Boris Matić i Edi Jertec. Predstava je na repertoaru 18. i 19. siječnja s početkom u 19:30 sati. Informacije i rezervacije na tel.: 020 / 321 - 088 ili na e-mail: [email protected]. Žarko Dragojević 16. SIJEČNJA 2013.- REZULTATI NATJEČAJA ZA PREDLAGANJE PROJEKATA UDRUGA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE NA PROSTORU GRADA DUBROVNIKA ZA 2013. Sukladno čl. 6. Natječaja za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2013., a temeljem objave Proračuna Grada Dubrovnika za 2013. godinu (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, broj: 12/2012), Grad Dubrovnik objavljuje rezultate Natječaja. Temeljem čl. 23. Zakona o udrugama (‘’Narodne novine’’, broj: 88/2001 i 11/2002), Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (‘’Narodne novine’’, broj: 10/2008 i 7/2009) i Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (‘’Narodne novine’’, broj: 16/2007) Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika objavio je, 11. srpnja 2012. godine, Natječaj za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2013. Grad Dubrovnik podržava rad nevladinih udruga koje su registrirane i djeluju na području Republike Hrvatske, a svojim projektima iz područja zaštite okoliša i prirode pridonose očuvanju i unaprjeđenju prirodnih vrijednosti Dubrovnika. U svrhu vrednovanja, kao i praćenja ostvarenja projekata, svi predlagatelji su bili obvezni ispuniti Prijavnicu u kojoj se, među ostalim, jasno navode cilj, svrha, metode rada, vremenski period provedbe projekta te tražena financijska sredstva. Zaključkom gradonačelnika Grada Dubrovnika, KLASA:351-01/12-01/35, URBROJ:2117/ 01-01-12-3, od 19. rujna 2012. godine, imenovano je Povjerenstvo za provedbu Natječaja za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2013. u sastavu: Erna RagužLučić, dipl.ing.agr., viši savjetnik I Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika; mr.sc. Marija Crnčević, dipl.ing.biol., ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije te Martina Dragaš, prof.kineziologije, član Udruge Čovjek na Zemlji. Članovi Povjerenstva za provedbu Natječaja održali su sastanak 25. rujna 2012. godine te razmotrili sve pristigle prijave, a prijedloge projekata analizirali i vrednovali sukladno kriterijima čl. 4. Natječaja. Od 20 zaprimljenih prijava udruga, nevladine udruge Hrvatsko herpetološko društvo HLYA; Dubrovačka naranča; Ekološka udruga ‘’Eko centar Zeleno Sunce’’ - Mokošica, Dubrovnik; Dubrovačka art udruga bez granica; Čovjek na Zemlji; Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine ‘’Fulmen’’ i Hrvatsko biospeleološko društvo nisu udovoljili uvjetima Natječaja (čl.2.). Prijava Ekološke udruge ‘’Šilok’’ odbačena je zbog nepostojanja kompletne dokumentacije i neispunjene prijavnice. Povjerenstvo je, upoznato s radom nevladinih udruga iz područja zaštite prirode i okoliša, od navedenih udruga zatražilo da naknadno dostave dodatna obrazloženja iz Prijavnice ili dokumentaciju koja je obvezna sukladno Natječaju, a koja nije dostavljena prilikom podnošenja prijave. Za sve one udruge koje su naknadno dostavile traženo, predloženo je da se njihovi prijedlozi projekata sufinanciraju iz Proračuna Grada Dubrovnika za 2013. godinu, ali da im se oduzmu bodovi na konačnu ocjenu prijedloga projekta. Povjerenstvo je predložilo da sve nevladine udruge koje su sudjelovale na Natječaju za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2012. prije potpisivanja Ugovora o sufinanciranju projekta Udruge moraju dostaviti Izvještaj o izvršenom projektu za 2012. godinu. Naziv udruge / Naziv projekta / Odobreni iznos / Napomena HRVATSKO HERPETOLOŠKO DRUŠTVO HYLA ZAŠTITA RIJEČNE KORNJAČE 16.000,00 kn AMBIENT CROATIA PARK ORSULA- LJETNA POZORNICA-ARHEOLOŠKI LOKALITET, PANORAMSKI VIDIKOVAC 18.200,00 kn DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO ‘’RIJEKA DUBROVAČKA’’ PROJEKT UREĐENJA PANORAMSKE STAZE SUSTJEPAN-ŠUMET 15.400,00 kn UDRUGA ZA ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITU PRIRODE ‘’CODIUM’’ EDUKATIVNE RADIONICE ZA DJECU ‘’MALI ISTRAŽIVAČI PODMORJA’’ 15.600,00 kn DUBROVAČKA NARANČA DUBROVAČKA LJUTA NARANČA 10.000,00 kn ‘’DEŠA’’ - DUBROVNIK, HUMANITARNA I MIROTVORNA ORGANIZACIJA EDUKATIVNE I KREATIVNE 3R-RADIONICE 17.000,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. Godinu DRUŠTVO DISTROFIČARA, INVALIDA CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE I OSTALIH TJELESNIH INVALIDA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE IZRADA PAPIRNATIH VREĆICA I SOCIJALNA SIGURNOST 19.400,00 kn EKOLOŠKA UDRUGA ‘’EKO CENTAR ZELENO SUNCE’’, MOKOŠICA, DUBROVNIK UPOZNAJMO ZAJEDNO LJEPOTE PRIRODE 11.300,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. Godinu RONILAČKI KLUB ‘’DUBROVNIK’’ EKO-AKCIJE ČIŠĆENJA PODMORJA 18.700,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. Godinu DUBROVAČKA ART UDRUGA BEZ GRANICA NOVE KULTURE - ŠAFRAN, HRVATSKI ČEŠNJAK 6.900,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. godinu ČOVJEK NA ZEMLJI FESTIVAL O ZAŠTITI PRIRODE I ODRŽIVOM RAZVOJU 19.900,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. godinu UDRUGA ZA OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE ‘’FULMEN’’ UPOZNAJMO SE S EKO-KALENDAROM 7.800,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. Godinu HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO ‘’DUBROVNIK’’ – DUBROVNIK ČIŠĆENJE, ODRŽAVANJE I MARKIRANJE PJEŠAČKIH STAZA 9.300,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. Godinu EKOLOŠKA UDRUGA ‘’ČIOPA’’ KRŠKE LOKVE DUBROVAČKOG PODRUČJA 18.300,00 kn EKOLOŠKA UDRUGA ‘’ŠILOK’’ ZAMOLBA ZA FINANCIRANJE RADA UDRUGE 0,00 kn Odbacuje se zbog nepotpune dokumentacije i neispunjene Prijavnice BIOTEKA - UDRUGA ZA PROMICANJE BIOLOGIJE I SRODNIH ZNANOSTI KLJUČ ZA ŽIVOT 19.000,00 kn KINOOKUS KRAJOLIK KAO BAŠTINA 0,00 kn Projekt će financirati Upravni odjel za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika HRVATSKO BIOSPELEOLOŠKO DRUŠTVO ‘’PRIRODOSLOVNE ZNAČAJKE RIJEKE OMBLE’’ (PRIPREMA ZA TISAK POPULARNOZNANSTVENE PUBLIKACIJE) 19.200,00 kn HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO ‘’SNIJEŽNICA’’ OD GROMAČE DO GROMAČKE ŠPILJE 17.000,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. Godinu UDRUGA ZA BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA – BIOM TAJNE KRŠA 17.800,00 kn Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012. godinu GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 13 DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO PREDSTAVNICI UMIROVLJENIKA DUBROVAČKOG PRIMORJA U posjetu Primorcima u staračkim domovima I kada prođe vrijeme, kada iza sebe ostavimo godišta mladosti, najbolje godine i aktivnu starost, na žalost mnoge među nama čekaju starački domovi. Potreba za sigurnošću i blizinom svojima u Gradu često postaju presudni u odluci da se napuste kuće i okućnice, susjedi i prijatelji. Na sreću, ni kada stari i nemoćni ostave svoj kraj, ne bivaju zaboravljeni od svojih obitelji, od svojih bivših susjeda i sumještana koji ih rado obiđu, porazgovaraju s njima i skrate dane u domovima. Kako Podružnica umirovljenika Dubrovačkog primorja već tradicionalno posjećuje svoje Primorce smještene u staračkim domovima u Dubrovniku, učinili su to i ovoga Božića. Gospodin Miho Dobroslavić,predsjednik podružnice, kaže kako ih njihov posjet uvijek razveseli. Vrijeme su i ovoga puta proveli u ugodnom razgovoru prisjećajući se prošlih vremena, običaja i načina života i svega drugoga što su zajedno proživjeli u Primorju. Vesele ih sve novosti koje im sa sobom predstavnici umirovljenika donesu. Pitaju o svemu i svačemu, a najviše ih veseli kada saznaju za neki napredak u Primorju, da se nešto novo izgradilo ili da su se poboljšale infrastrukture u selima. Ove godine ih je posebno veselio dobar urod maslina. Gospodin Dobroslavić kaže, da su svi oni koje su posjetili, iskoristili prigodu i preko njih poslali pozdrave svima u Primorju i zaželjeli svima sreću i zdravlje u 20013. godini te puno uspjeha u radu onima koji Primorje vode i onima koji u Primorju žive. A ja ću iskoristiti prigodu i na kraju ovoga teksta pozdraviti sve Primorce koji su iz bilo koga razloga svoje nove domove pronašli u staračkim domovima i zaželjeti im dug i miran život u zdravlju. Lj.Šimunović KONAVLE IZ VJETRA U SUSTAV NOVIH 120 MEGAWATA STRUJE Najesen počinje gradnja vjetroparka u Konavlima Izgradnja 220 milijuna eura vrijednog vjetroparka Konavoska brda, trenutačno najkrupnije strane investicije u Hrvatskoj, mogla bi započeti u jesen ove godine, rečeno je u srijedu 16.siječnja na sastanku konavoskog načelnika Luke Korde s predstavnicima američkih investitora Cannon Power Group i čelnicima mjesnih odbora naselja Konavoskih brda koji imaju zadatak sa sumještanima vlasnicima i posjednicima zemljišta na trasi buduće vjetroelektrane dogovoriti najam terena za pristupne putove. - Općina Konavle već petnaestak godina s investitorima dogovara ovaj iznimno važan energetski projekt. I ne dajemo pri tom samo deklarativnu podršku, nego želimo dovesti do kraja investiciju koja je prošla studije utjecaja za okoliš i ishodila lokacijsku dozvolu. Sada još preostaje građevinska dozvola, a sama izgradnja potrajala bi između 6 i 8 mjeseci – kazao je načelnik Konavala Luka Korda o vjetroparku koji uključuje izgradnju 44 stupa visine 80 metara i pojedinačne snage od blizu 3 MW, što bi za početak dostajalo 14 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. za elektroopskrbu cijelog Dubrovnika: Voditelj projekta, poslovni suradnik američkog energetskog diva Cannon Power Group Teodorinko Renci Pecotić izrazio je zadovoljstvo što je projekt čiju je pripremu počeo još prije 20 godina, konačno došao u završnu fazu: Vjetropark snage 120 MW koji ima sve potrebne- suglasnosti HEP-a, bit će priključen na 220-kilovoltni dalekovod, te trafostanicu Plat. Kad bude stavljen u pogon, što bi se moglo dogoditi već na proljeće 2014. godine, dubrovačko područje neće ovisiti samo o na- pajanju iz Trebinja, već će imati i viška struje za izvoz, recimo u BiH – istaknuo je Renci Pecotić i pojasnio kako će se postrojenje s 28 kilometara pristupnih putova graditi na samoj granici Hrvatske i BiH,na potezu Jasenice-Stravča- Duba, iza Veljeg Dola. Gabrijela Bijelić, Dubrovački vjesnik, foto: Nikša Duper, Dubrovački vjesnik UREĐENJE ULAZA U KONAVOSKO NASELJE U Čilipima se gradi pothodnik Hrvatske ceste investitor su radova na rekonstrukciji ulaza u Čilipe, gdje je pokraj igrališta u tijeku izgradnja pothodnika i treće trake za skretanje. Tijekom radova koji bi trebali završiti do lipnja 2013., dionica ceste neće se zatvarati, a promet se regulira semaforima. Mještani se nadaju kako će novi zahvat poboljšati sigurnosne uvjete na uvijek rizičnom dijelu prometnice kroz Čilipe. OSNOVANA DUBROVAČKA PODRUŽNICA HRVATSKE UDRUGE ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU Sandra Buratović predsjednica, Goran Cvjetinović tajnik Glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku Sandra Buratović izabrana je za predsjednicu, a savjetnik dubrovačko-neretvanskog župana za medije i odnose s javnošću Goran Cvjetinović za glavnog tajnika novoosnovane Dubrovačke podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Naime, Uprava HUOJ-a, na čelu s predsjednicom Aleksandrom Kolarić, a na inicijativu dubrovačkih stručnjaka odnosa s javnošću, umjesto jedinstvene podružnice za cijelu Dalmaciju odlučila je osnovati Dubrovačku podružnicu. Zbog toga su 11. siječnja 2013. održani izbori za tijela Podružnice na kojima su članovi - dubrovački PR-ovci izabrali predsjednicu i glavnog tajnika. „Hvala Upravi HUOJ-a i predsjednici Aleksandri Kolarić što su prepoznali različitosti naše regije i odlučili osnovati dubrovačku podružnicu“, izjavila je Buratović i dodala kako će, u suradnji sa svim članovima Podružnice, organizirati razna predavanja, seminare i ostala događanja, a sve sa svrhom unapređenja ove profesije na krajnjem jugu države.Na izborima za čelnike dubrovačkog HUOJ-a sudjelovao je i dopredsjednik Uprave HUOJ-a doc. dr. sc. Ivan Tanta. godine. Radila je u agencijama za odnose s javnošću u Zagrebu i Dubrovniku i suradnica je Europskog doma Dubrovnik od 2010. godine. Sudjelovala je na više konferencija odnosa s javnošću. Turistički je vodič i govori engleski, talijanski i francuski jezik. Goran Cvjetinović, magistar javnih medija, savjetnik je za medije i odnose s jav- nostima župana Nikole Dobroslavića od 2009. godine. Doktorand je poslijediplomskog doktorskog studija Povijest stanovništva. Od 1996. do 2009. godine radio je kao novinar- u dopisništvu Jutarnjeg lista i Večernjeg lista, a surađivao je i s „Dubrovačkim vjesnikom“, „Dubrovačkim listom“, Dubrovačkom Televizijom, dubrovnikportal.com. Iz životopisa: Sandra Buratović, magistrica odnosa s javnostima, voditeljica je Ureda za odnose s javnostima i glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku od 2007. ŽUPA DUBROVAČKA OBAVIJEST IZ BRANITELJSKE ZADRUGE EKO-ŽUPA Predavanje “Rezidba, zaštita i prihranjivanje maslina” Braniteljska zadruga EKO-ŽUPA u suradnji s Poljoprivredno savjetodavnom službom u Dubrovniku i Općinom Župa dubrovačka, u petak 18.01.2013., s početkom u 18 sati u Velikoj vijećnici Općine organizira predavanje na temu “Rezidba, zaštita i prihranjivanje maslina”. Predavanje će održati dipl. inž. agronomije Antun Kotlar. Iz Braniteljske zadruge EKO-ŽUPA pozivaju sve zainteresirane maslinare da se pridruže predavanju, te svojim pitanjima i sugestijama doprinesu daljnjem razvoju maslinarstva na dubrovačkom području. Upravitelj Nikola Kurajica mARKETIN [email protected] T: 020 358 980 T/F: 020 311 992 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 15 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA OBRAZOVANJE U 2012. GODINI Uloženo 8,4 milijuna kuna Pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport Marijeta Hladilo izvijestila je župana Nikolu Dobroslavića o ulaganjima, projektima i rezultatima u obrazovanju tijekom 2012. godine. Županija je tijekom godine u osnovne i srednje škole uložila 7,67 milijuna kuna, a od toga je 7,5 milijuna kuna uloženo u kapitalne projekte i investicije, a 170 tisuća kuna u školske projekte. Također, Županija je za stipendiranje 80 učenika i studenata izdvojila dodatnih 750 tisuća kuna.-Od većih ulaganja u 2012. godini na području naže županije izdvojila bih ono u OŠ Braća Glumac na Lastovu u vrijednosti od 1,22 milijuna kuna , a sve kako bi se otklonile posljedice šteta koje je ovom objektu nanijelo olujno nevrijeme koje je u cijelosti uništilo pokrov objekta a djelomično urušilo krovnu konstrukciju i oštetilo prozore i stropnu žbuku u cijelom objektu.-kazala je pročelnica M. Hladilo. Isto tako, izvedena je rekonstrukciju krova OŠ Cavtat u Cavtatu, s 400 tisuća kuna je sufinancirana je gradnju sportske dvorane u OŠ Smokvica, a u OŠ Ston je financiran glavni projekt dogradnje sportske dvorane te se uskoro očekuje izdavanje građevinske dozvole. U Turističkoj i ugostiteljskoj školi u Dubrovniku napravljena je mehanička ventilacija novog kabineta kuharstva tako da će naši budući kuhari imati bolje uvjete za obavljanje prakse i priliku koristiti se suvremenijom opremom. U Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku nastavljena ugradnja sustava klimatizacije. -Jedna od važnijih investicija svakako je i 615 tisuća kuna uloženih u nastavak druge faze dogradnje SŠ Petra Šegedina na Korčuli. Također moram naglasiti da su sredstva u iznosu od 140 tisuća kuna utrošena u kupnju dva klavira i to za učenike Pučkog otvorenog učilišta u Pločama kao i za učenike Osnovne glazbene škole u Metkoviću. Proces kvalitetnog ulaganja u školske objekte truditi ćemo se nastaviti i dalje- kazala je M. Hladilo. Inače, Županija je osnivač 27 osnovnih i 14 srednjoškolskih ustanova koje u školskoj godini 2012/13. pohađa oko 12.000 učenika Dubrovačkoneretvanska županija svake godine raspisuje natječaj na koji se škole mogu javiti sa svojim projektima , a za koje je u 2012. godini izdvojeno 170 tisuća kuna. -Ulaganjem u školske projekte želimo pripomoći ostvarenju kvalitetnijih obrazovnih ciljeva kroz projektni i timski način rada u kojemu svaki učenik dobiva određeni zadatak i odgovornost, a ujedno se kroz rad u projektu koji je dobro i detaljno isplaniran ostvaruje učenje i razvija kreativnost svakog pojedinca- kazala je M. Hladilo i nabrojala neke od projekata.-Gimnazija Metković je, u suradnji sa Veleposlanstvom Njemačke i Goethe Institutom, radila na projektu pisanja i ilustriranja slikovnice na njemačkom jeziku omogućava razvoj kreativnosti djece, druženja i radionice. Učenici OŠ Gruda i Blato izrađivali su domaće ekološkog sapuna te izradili vlastite suvenire, u OŠ Petra Kanavelića zasadili su ljekovito, začinsko i aromatično bilje otoka Korčule u školskom vrtu te tako oživotvorili nastavu Prirode i Biologije, podučili učenike i lokalno stanovništvo o prepoznavanju, koristima i zaštiti bilja, uredili okoliš škole, a sve kako bi potakli naviku zdravog načina života i prehrane. Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Ženski učenički dom i srednja škola Blato kroz međunarodne suradnje sa učenicima iz Mađarske i Austrije uče o drugim kulturama i narodima, kao što i promiču hrvatsku kulturu, održavaju koncerte te promiču djela hrvatskih skladatelja. Učenici OŠ Ante Curać Pinjac Žrnovo, OŠ Opuzen i Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen pripremili su tiskanje knjiga na temu tradicije i povijesti škola, te o tradicijskim, prirodnim, kulturnim i povijesnim sadržajima koje polako odlaze u zaborav jer nisu nigdje zapisane. Učenici OŠ Ston i OŠ Slano su oživili folklor svoga kraja kroz plesanje Linđa, šivanje nošnji, a sve kako bi njegovali tradiciju i održali kulturnu baštinu svoga kraja. Učenici Gimnazije Dubrovnik proučavali su humanitarne i zdravstvene institucije Dubrovačke Republike, pisali stručne radova, te će izraditi brošuru u svrhu njegovanja kulturne baštine i povijesti starog Dubrovnika.- zaključila je M. Hladilo. PUZS DUBROVNIK Blagoslov prostorija Prostore Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik blagoslovio je 16. siječnja župnik župe sv. Mihajla don. Željko Kovačević poželjevši svim službenicima PUZS Dubrovnik sretnu i blagoslovljenu 2013. godinu. U NEVREMENU OŠTEĆENA ŠKOLA NA LASTOVU U OPREMANJE ŠKOLA I DOMOVA Obnovljena s 1,22 milijuna kuna Županija utrošila 372 tisuće kuna Pročelnica za obrazovanje, kulturu i sport Marijeta Hladilo izvijestila je 10.siječnja kako je Dubrovačko-neretvanska županija završila s 1,22 milijuna kuna vrijednim radovima na obnovi Osnovne škole Braća Glumac na Lastovu, izvijestila je pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport Marijeta Hladilo. Naime, uslijed vremenskih neprilika u siječnju prošle godine, zbog čega je proglašena elementarna nepogoda, došlo je do velikih oštećenja na školskoj zgradi. Županija je odmah reagirala i započela s radovima na otklanjanju štete kako bi 45 učenika moglo nastaviti s redovnom nastavom i pohađati školu u za to primjerenim uvjetima rada. Nakon hitnih početnih radova na sanaciji stropova i hodnika i zamjeni dijela prozor, što je omogućilo nastavak odvijanja nastave nakon privremenog prekida, krenulo se u cjelokupnu sanaciju. 16 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. Pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport Marijeta Hladilo izvijestila je kako je Županija u protekloj godini za nabavu računalne opreme i uredskog namještaja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova utrošila 372 tisuće kuna. -Kako bi učenici pohađali nastavu u objektima koji zadovoljavaju postavljene pedagoške i školske standarde i pri tom koristili modernu i funkcionalnu opremu, Županija konstantno ulaže u objekte osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova na području Dubrovačko-neretvanske županijeustvrdila je M. Hladilo. Dubrovačko-neretvanska županija je provela objedinjenu javnu nabavu računala i računalne opreme za sve osnovne škole i srednje škole te učeničke domove zajedno, a rezultat čega su 6 fotokopirnih uređaja, 19 projektora, 2 interaktivne ploče, 20 monitora i 36 osobnih računala te 120 školskih klupa, 310 školskih stolica, 7 katedra, 27 nastavničkih stolica i 23 ormara. ŽUPAN SA ČELNICIMA ACI-a O ulaganjima u nautički turizam Župan Nikola Dobroslavić održao je 11. siječnja radni sastanak s predsjednikom Uprave ACI-a Brunom Bonifačićem, predsjednicom Nadzornog odbora ACI-a Doris Peručić te direktorom ACI marine Dubrovnik Matom Frankovićem. Na sastanku se razgovaralo o projektu proširenja ACI marine Dubrovnik zbog čega je Županija krenula u Izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ te o projektu gradnje marine u Slanome za što je ACI dobio koncesiju. Isto tako, na sastanku se govorilo i o ulaganjima u nautički turizam na području Županije, pa je dogovoreno kako će Regionalna razvojna agencija DUNEA ACI-u dostaviti sve potencijalne lokacije koje su obrađene u katalogu marina za ulagače. Katalog s marinama predstavljen je na Međunarodnom investicijskom forumu kojega je Županija, zajedno s DUNEA-om, organizirala u listopadu prošle godine. U PODGORICI Završna konferencija projekta „Priroda za budućnost“ Svečana konferencija povodom završetka 3 milijuna kuna vrijednog projekta „Priroda za budućnost“ ugovorenog u sklopu IPA Programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Crne Gore održana je 14.siječnja u Podgorici. Ovom prigodom prisutnima su se obratili direktor Javnog poduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore Zoran Mrdak, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, šef delegacije EU u Crnoj Gori veleposlanik Mitja Drobnič, predstavnica Ministarstva vanjskih poslova i EU integracija Snežana Radović, te direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić naglašavajući vrijednosti ostvarene projektom i prekograničnom suradnjom. Projekt „Priroda za budućnost“ su u SURADNJA ŽUPANIJE I SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU O provedbi sporazuma Župan Nikola Dobroslavić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Branko Bazdan i pročelnica za obrazovanje, kulturi i šport Marijeta Hladilo održali su radni sastanak s rektoricom Sveučilišta u Dubrovniku Vesnom Vrtiprah, njenim zamjenikom Željkom Kurtelom i savjetnikom za investicije Mateom Milkovićem. Na sastanku se razgovaralo o provedbi sporazuma o znanstveno-obrazovnoj suradnji koji su Županija i Sveučilište potpisali 2010. godine, a nakon kojega je dovršen projekt uređenja kampusa u prostoru nekadašnje bolnice, osnovan studij financijskog menadžmenta u Pločama, iz županijskog proračuna izdvojen milijun kuna te osigurano 500 tisuća kuna u ovoj godini za dokumentaciju za gradnju Studentskog doma te realiziran projekt MARIBIC-a na Bistrini. Župan i suradnici s čelnicima Sveučilišta razgovarali su o postignutom dogovoru s Gradom Dubrovnikom i Općom bolnicom oko smještaja srednjih škola na području Dubrovnika koji se provodi na način da je zatražena izmjena prostorno-planske dokumentacije Grada Dubrovnika. Župan je govorio i o nastojanjima Županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA da se MARIBIC i Zavod za mediteranske kulture uključe u hrvatski klaster prehrambenih proizvođača te da se Županija, Sveučilište, DUNEA i MARIBIC osnuju Centar izvrsnosti akvakulture. Dogovoreno je kako će zajednički raditi na realizaciji ta dva projekta. posljednje dvije godine provodili DUNEA kao nositelj projekta i partner iz Hrvatske i JP Nacionalni parkovi Crne Gore kao partner iz Crne Gore s ciljem valorizacije i zaštite prirodnih područja te njihove dostupnosti posjetiteljima i turistima. Ukupna vrijednost projekta je oko 3 milijuna kuna od čega je potpora EU 85 posto tog iznosa. Konferencijom su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg rada koji je na području Dubrovačko-neretvanske županije uključivao aktivnosti na lokalitetima špilje Šipun u Cavtatu, Majkovima, Baćinskim jezerima i Parku prirode Lastovo, te je prikazan kratki promotivni film. Također je održan i stručni okrugli stol na temu značaja speleoloških objekata i njihovog turističkog vrednovanja koji je okupio stručnjake iz Hrvatske i Crne Gore te brojne predstavnike nevladinih organizacija i ostalih državnih institucija. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 17 18 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. IN MEMORIAM MARINU MARIJU KOVAČEVIĆU Ostavio je duboki trag u gospodarskom i turističkom životu Dubrovnika U Dubrovniku je u 78-oj godini života 26.prosinca prošle godine umro Marin Mario Kovačević kojega Dubrovčani, a pogotovo njegovi Gružani pamte ne samo kao istaknutog gospodarstvenika i predanog turističkog radnika, nego i kao pravog pučkog tribuna koji se cijeli radni vijek svesrdno zalagao za gospodarski, kulturni i turistički napredak Dubrovnika i njegovu povezanost sa svijetom. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Bio je komercijalni direktor građevinskog poduzeća Dubac, a potom dugogodišnji zamjenik generalnog direktora trgovačkog poduzeća Srđ, a od 1980. do umirovljenja tajnik Turističkog saveza Općine Dubrovnik, a predavao je i na dubrovačkom Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu. Kao gospodarstvenik posebno se istakao kod gradnje robne kuće Srđ, a kao turistički radnik i dugogodišnji tajnik u Turističkom savezu Općine Dubrovnik, sadašnjoj Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije zaslužan je za široko uspostavljene veze s turističkim orga- nizacijama, agencijama i tvrtkama širom svijeta s posebnim naglaskom na promidžbu Dubrovnika i cijele dubrovačke regije u zemlji i svijetu. Pamtimo i njegov apel koji je u ime svih turističkih radnika Dubrovnika početkom agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske uputio svim turističkim organizacijama u zemlji i svijetu. Bio je i istaknuti društveni radnik, a kao dugogodišnji vijećnik posebno se zalagao za svekoliki napredak Gruža za kojega je uvijek tvrdio da je svojevrsna turistička recepcija Dubrovnika. Pokojni Mario Kovačević ostavio je duboki trag u gospodarskom i turističkom životu Dubrovnika, a njegovi brojni prijatelji i znanci pamtit će ga ne samo kao vrsnog stručnjaka, nego i kao izrazito humanog obiteljskog čovjeka. Posljednji ispraćaj magistra ekonomije Marija Kovačevića bio je 27.prosinca 2012. na groblju Boninovo. Joško Jelavić HODOČAŠĆE Djelatnici Ordinarijata posjetili Kotorsku biskupiju Prvi svojevrsni team building za djelatnike ureda Dubrovačke biskupije održan je u subotu 12. siječnja, a sastojao se od posjeta vjerskim i kulturnim spomenicima Kotorske biskupije, druženja i međusobnog upoznavanja u ozračju drugačijem od onog radnog u kojem se svakodnevno susreću. S obzirom da je riječ o zaposlenicima koji su vjernici cijeli dan je bio prožet molitvom, a posjet mjestima hrvatskih svetaca nosio je u sebi hodočasničku dimenziju. Djelatnike ureda vodio je generalni vikar mons. dr. Petar Palić. Od ulaska u Crnu Goru u jutarnjim satima, pa do povratka u Hrvatsku u večernjim satima, hodočasnike je pratio generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Božo Vodopija. Prvo mjesto koje su hodočasnici posjetili bio je Herceg Novi u kojem ih je dočekao župnik don Benjamin Petrović. Posjetili su crkvu sv. Leopolda Bogdana Mandića, sveca ekumenizma, kojem njegovi tjelesni nedostaci nisu bili smetnja u odgovoru na Božji poziv svetosti. U župnoj crkvi sv. Jeronima župnik je djelatnike upoznao s povijesnim zanimljivostima župne crkve i umjetničkih dijela u njoj. Nakon toga hodočasnici su se uputili u Perast u kojem ih je dočekao župnik don Srećko Majić te ih poveo na umjetni otok Gospe od Škrpjela i crkvu Gospe od Škrpjela na njemu. Posebnu pozornost Dubrovčana privuklo je župnikovo pripovijedanje o životnom putu službenice Božje Ane Marije Marović za koju se očekuje da će uskoro biti beatificirana. Posjet župnoj crkvi sv. Nikole i bogatom muzeju uz crkvu otvorio im je pogled na stoljetnu prisut- nost katolika na ovom prostoru i današnji život katoličke manjine. Iz Perasta hodočasnici su se uputili u Dobrotu u kojoj ih je dočekao dekan i župnik don Pavao Medač, te ih proveo kroz župnu crkvu sv. Eustahija i muzej koji se nalazi uz nju istaknuvši kako su ovu crkvu izgradile bogate obitelji koje su izumrle. Don Pavao ih je upoznao i s tzv. “teologijom čipke” pokazujući im oltarnike koji su nastajali tako što su supruge, čekajući svoje muževe koji su bili na brodu, vezle čipku koja je, na kraju, završavala kao ukras na oltarima. U Kotoru se hodočasnicima pridružio kotorski biskup Ilija Janjić, rado ih upoznajući s poviješću i ljepotama njegove biskupije. Nakon posjeta Budvi i župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj se nalazi oltarna slika Iva Dulčića, zajedno su se uputili u Kotor, gdje ih je biskup Janjić ugostio u biskupskom dvoru, te ih proveo ulicama Kotora i progovorio o zanimljivostima grada, posebnu pažnju obraćajući na brojne crkve. Nezaobilazan je bio posjet crkvi sv. Marije od Rijeke u kojoj se čuva neraspadnuto tijelo bl. Ozane Kotorske te molitva za svoje osobne potrebe pred njezinim oltarom. U katedrali sv. Tripuna, zaštitnika Kotorske biskupije, djelatnici ordinarijata slavili su misu koju je predvodio biskup Janjić. Nakon mise biskup ih je upoznao s poviješću katedrale i proveo ih kroz poviješću bogat katedralni muzej. Generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Palić na kraju je zahvalio kotorskom biskupu mons. Janjiću i konzulu Vodopiji na njihovom vremenu i pažnji koju su posvetili dubrovačkim hodočasnicima. www.dubrovacka-biskupija.hr GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 19 EUROPA NIJE SAMO EU Naddržavna europska tijela Prije 1914. bilo je moguće putovati Europom, primjerice iz Pariza u Petrograd, bez putovnice. Kada je okončan Prvi svjetski rat, ostao je običaj izdavanja putovnice i obavljanja rutinskoga nadzora putovnica na državnim granicama. To je postao pravilo u Europi do početka primjene Schengenskoga prostora 1995. godine Eulerov dijagram je grafički način prikazivanja skupova i njihovih odnosa. Naziv je dobio po Leonhardu Euleru (1707.–1783.), švicarskome matematičaru, fizičaru i astronomu koji je prvi koristio krugove i pokružnice (elipse) da crtežom prikaže objekte i njihove međusobne odnose u različitim područjima matematike. Priloženi Eulerov dijagram koji je priredio Srećko Koružnjak pokazuje članstvo 48 država u osam europskih naddržavnih udruženja na kraju 2012. VIJEĆE EUROPE (koje postoji od 1949.) ima 47 članica, od toga su izvan drugih integracija (redoslijedom zastava): Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gruzija, Moldova, Crna Gora, Makedonija, Rusija, Srbija i Ukrajina. Svi subjekti međunarodnoga prava čiji su stjegovi naznačeni na dijagramu, članice su UJEDINJENIH NARODA, osim Svete Stolice koja u Ujedinjenim narodima ima položaj stalnoga promatrača. Inače, Ujedinjeni narodi postoje od 1945., a 2011. brojili su 193 države članice. 20 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. Osnovana 1973. kao Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS), od 1. siječnja 1995. zove se ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU (OESS), a od 2006. ima 56 članica: sve članice Vijeća Europe, Svetu Stolicu, Belarus, Kazakstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Sadašnje četiri članice EUROPSKE SLOBODNE TRGOVINSKE ZONE (EFTA-e) /osnovane 1960./ su Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška. Članice (ukupno 30) EUROPSKOGA GOSPODARSKOG PROSTORA su Lihtenštajn, Island i Norveška i sve zemlje Europske unije. Europski gospodarski prostor postoji od 1. siječnja 1994. prema ugovoru između EFTE i Europske zajednice, kasnije Europske unije. Na osnovi njega Lihtenštajn, Island i Norveška sudjeluju na unutarnjem tržištu Unije iako nisu njezine članice. Članice EUROZONE su zemlje koje imaju zajedničku valutu: euro . Od početka 1999. bilo ih je 12, a od siječnja 2011. ih je 17: Cipar, Irska, Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. U Europskoj uniji, a izvan Eurozone su: Češka, Danska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Švedska te Bugarska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo koje su izvan Eurozone i izvan Schengenskoga prostora. SJEVERNOATLANTSKI SAVEZ (NATO), osnovan 1949., od 2009. obuhvaća 27 članica i to 12 od 17 članica Eurozone, 12 od 27 članica Europske unije, te Tursku, Albaniju, Hrvatsku, Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Abecedom, članice NATO-a su: Albanija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, SAD, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Turska i Ujedinjeno kraljevstvo. Godine 1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik, a 1957. Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (koja je prestala postojati 2002.). Upravna tijela sve tri zajednice spojena su 1967. u EEZ, a Maastrichtškim ugovorom EEZ je 1993. prerastao u EUROPSKU UNIJU. EU danas broji 27 članica: sve zemlje Eurozone i Bugarska, Rumunjska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Češka, Danska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska i Švedska. Abecednim redom to su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Makedonija, Malta, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Đpanjolska i Đvedska. EU ima oko 502 milijuna stanovnika i 4,325.675 km˛. Nakon zavrđetka Hladnoga rata svrha i ustanove Zapadnoeuropske unije (koja je postojala od 1948. do 2011.) prenesene su na Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU. Sporazum s EU o KOVANJU EURA imaju: San Marino, Monako i Država Vatikanskoga Grada, a osim toga euro je službena valuta u Andori, Crnoj Gori i na Kosovu. CARINSKA UNIJA EUROPSKE UNIJE obuhvaća (31) sve države Europske unije i San Marino, Monako, Andoru i Tursku. Prije 1914. bilo je moguće putovati Europom, primjerice iz Pariza u Petrograd, bez putovnice. Kada je okončan Prvi svjetski rat, ostao je običaj izdavanja putovnice i obavljanja rutinskoga nadzora putovnica na državnim granicama. To je postao pravilo u Europi do početka primjene Schengenskoga prostora 1995. godine. Bilo je nekoliko izuzetaka. Nakon odvajanja Slobodne Irske Države od Ujedinjenoga Kraljevstva 1922. obje su države donijele zakone koji tretiraju drugu zemlju kao dio vlastitoga područja u svrhu useljenja. To Zajedničko područje putovanja postoji i danas, iako s puno više ograničenja. Godine 1944. izbjegličke vlade Belgije, Nizozemske i Luksemburga (Beneluks) potpisale su sporazum kako bi između sebe uklonile granični nadzor, što je stupilo na snagu 1948. Slično je 1952. stvorena Nordijska putovnička unija kako bi se omogućilo slobodno putovanje između Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske i nekih njima pridruženih područja. Oba ta područja uglavnom su podvedena u SCHENGENSKI PROSTOR. Schengenski sporazum potpisan je 14. lipnja 1985. na sredini rijeke Moselle, na tromeđi Francuske, Njemačke i Luksemburga. Time je dotadašnji bezgranični prostor Beneluksa proširen na Njemačku i Francusku. Sporazum je nastao neovisno o Europskoj zajednici dijelom zbog nedostatka konsenzusa među članicama o tome je li ona nadležna ukinuti granične kontrole, a dijelom jer zemlje koje su bile spremne provesti zamisao nisu željele čekati druge. Godine 1990., prije nego što je Schengenski sporazum implementiran, istih pet država potpisalo je Konvenciju o provedbi Schengenskoga sporazuma. Tom je Konvencijom stvoren Schengenski prostor s ciljem budućeg potpunog ukidanja graničnoga nadzora između država Schengena, te uspostave zajedničkih pravila o viznom režimu, policijskoj i pravosudnoj suradnji. Schengenski sporazum, zajedno s Konvencijom zaživio je 1995. samo za neke potpisnice, a dvije godine kasnije u Amsterdamu, na Međuvladinoj konferenciji sve su države članice Europske unije osim Velike Britanije i Irske, kao i dvije ne-članice Norveška i Island (članice Nordijske putovničke unije skupa s Danskom, Finskom i Švedskom, članicama EU) potpisale Schengenski sporazum. Ti su pregovori doveli do Amsterdamskoga ugovora i ugradnje tzv. schengenskoga acquisa u pravo Europske unije uz priznavanje prava Irskoj i Ujedinjenome Kraljevstvu da ostanu izvan Schengenskoga prostora. Kad je Schengenski sporazum postao dio pravne stečevine Europske unije, on je, za članice EU, izgubio status međunarodnog ugovora, pa se umjesto toga njegove izmjene i dopune obavljaju po zakonodavnom postupku EU. Države potpisnice ne trebaju potvrđivati promjene prema pravilima o sklapanju međunarodnih ugovora, a novi propisi Schengena donose se većinom glasova u zakonodavnim tijelima Europske unije. Nove članice EU ne potpisuju Schengenski sporazum kao takav, nego su umjesto toga dužne provoditi Schengensku pravnu stečevinu kao dio već postojećega prava Europske unije, koje svaka nova pristupnica treba prihvatiti. To je dovelo do toga da schengenske države, koje nisu članice EU, imaju manje mogućnosti utjecati na oblikovanje i razvoj schengenskih pravila, njihov manevarski prostor učinkovito je sveden na prihvaćanje sporazuma ili povlačenje iz njega. Slično kao i s članicama Europskoga gospodarskog prostora, konzultacije s „pogođenim“ zemljama provode se neformalno, prije donošenja novih pravnih instrumenata. Godine 2006. provedena je Direktiva o pravu na slobodno kretanje što znači da su putovanja bez putovnice dopuštena u cijeloj Europskoj uniji onomu tko ima osobnu iskaznicu bilo koje države EU-a. Nekima je putovnica ipak potrebna, budući da sve zemlje ne izdaju takve iskaznice svojim građanima i budući da Švedska zahtijeva putovnicu kad se iz te zemlje putuje u zemlje EU izvan Schengena. Dvadeset i sedam aktualnih članica SCHENGENSKOGA PROSTORA su: Švicarska, Lihtenštajn, Island, Norveška, Monako i 22 države Europske unije (Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Češka, Danska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska i Švedska). Monako nije stranka ugovornica Schengenskoga sporazuma, ali nema graničnoga nadzora prema Francuskoj koja ga okružuje, a kroz njegovu se luku može ući u Schengenski prostor. Osim toga u Schengenski su prostor de facto uključeni Vatikan i San Marino koji imaju otvorene granice s Italijom, njome su okruženi sa svih strana, a nemaju pomorsku ili zračnu luku da bi netko kroz njih ušao u Schengenski prostor. Izvan Schengena su tri otočne države Unije (Cipar, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo) te dvije koje još nisu ispunile sve potrebne uvjete za nesmetan protok osoba (Rumunjska i Bugarska). Državljani Andore, Monaka, San Marina i Vatikana, kao i područja Grenlanda i Farskih otoka smiju se slobodno kretati Schengenskim prostorom. S danom pristupa Europskoj uniji, Hrvatska ne će ući u Schengenski prostor; ukinut će se carinski nadzor robe, ali ne i granični nadzor putnika iz Italije, Slovenije, Mađarske. Priredio: Petar Marija Radelj U NACIONALNOJ HUMANITARNOJ AKCIJI CARITASA I LIDLA Dubrovnik pokazao najveću socijalnu osjetljivost Najbolji odaziv humanitarnoj akciji Hrvatskog Caritasa i trgovačkog lanca Lidl „Pomozimo zajedno – pomagati je lako!“ koja je održana od 15. studenoga do 14. prosinca 2012. godine u cijeloj Hrvatskoj zabilježen je na dubrovačkom području gdje su Caritas Dubrovačke biskupije i Lidl u Župi dubrovačkoj prikupili 2 360 proizvoda za najpotrebnije obitelji. Djelatnici dubrovačkog Caritasa su preuzeli darovane artikle, od njih napravili pakete prema strukturi korisnika karitasove pomoći i u predbožićno vrijeme darivali preko 70 najpotrebnijih pojedinaca i obitelji u biskupiji. Ostatak prikupljenih proizvoda bit će podijeljen potrebitima tijekom siječnja. Podsjetimo, tijekom došašća u nacionalnoj humanitarnoj akciji „Pomozimo zajedno – pomagati je lako!“ prikupljale su se osnovne prehrambene namirnice i higijenske potrepštine koje su kupci u Lidlu odlagali na predviđeno mjesto na izlazu iz Lidlove trgovine. O iznimno dobrom odazivu Dubrovčana ovoj humanitarnoj akciji govori podatak da je u istoj akciji koja je prošle godine održana samo na području Zagreba prikupljeno 4 000 komada različitih proizvoda. Uprava Caritasa zahvaljuje svima koji su sudjelovali u akciji: od onih koji su je promovirali do onih koji su darivali namirnice kupljene u Lidlu. Poseban doprinos akciji dali su volonteri iz Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije koji su na terenu u osobnom kontaktu podsjećali Lidlove kupce na akciju. A.T. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 21 DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI Obljetnica partizanskog kazališta U zaostaloj zemlji, u kojoj su prije Drugog svjetskog rata kulturni tokovi i civilizacijska dostignuća bili nedostupni velikoj većini stanovništva, Narodnooslobodilački pokret se u vrijeme NOB-e svojom propagandom obraćao tim zanemarenim slojevima, obećavajući emancipaciju i civilizacijski napredak za sve Sredinom siječnja navršilo se sedamdeset godina od osnivanja jedne od najznačajnijih kulturnih vrijednosti NOB-e – Kazališta narodnog oslobođenja. Donošenjem Statuta, zvanično je osnovano 10. siječnja 1943. godine u Bihaću, a stvoreno još ranije od grupa dramskih umjetnika – partizana, kada je, u organizaciji Mjesnog komiteta KPH za Zagreb, koncem travnja 1942. na oslobođeni teritorij iz okupiranog Zagreba ilegalno prešla grupa kazališnih radnika - članova Hrvatskog narodnog kazališta. Tako je utemeljena prva kulturno umjetnička ustanova nastala u NOB-i, predstavljajući njenu najznačajniju umjetničko-scensku instituciju. Djelovala je dajući dramske i baletske predstave i prigodne priredbe za vojsku i građanstvo na slobodnom teritoriju. Ansambl su činili glumci koji su s velikim entuzijazmom i u teškim uvjetima stvarali kazalište, dijeleći ratne nedaće s narodom i borcima. U svom gotovo trogodišnjem djelovanju tokom NOB-e Kazalište je odigralo oko 900 predstava, prevalivši put dug preko 18.000 kilometara. Prve priredbe za narod i vojsku bile su 1. maja 1942. u Korenici, gdje je tada bilo sjedište Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske, i u Donjem Lapcu. Zatim je pošla na prvu turneju po oslobođenim dijelovima Like, Korduna i Gorskog Kotara, a poslije skoro pet mjeseci rada na teritoriji Hrvatske, prelazi u Bosnu. Na putu do Mliništa, gdje se nalazio Vrhovni štab, grupa je dala priredbe u Drvaru i Glamoču, a potom u Mliništu. Poslije daje predstave u Livnu, Glamoču i u okolnim selima pa u Mrkonjić-Gradu, Jajcu, Drvaru i drugim mjestima. U čast konferencije Antifašis- tičkog fronta žena u Bosanskom Petrovcu, pripremljen je folklorni balet s borbenim sadržajem koji je kasnije izveden oko 150 puta. U početku se repertoar Kazališta sastojao od jednočinki, recitatorskih i glazbenih programa. Do listopada 1942. grupa je popunjena novim članovima. To joj je omogućilo da bitno izmijeni svoj repertoar pa su jednočinke i šarene programe zamijenile cjelovečernje predstave. Rad na Gogoljevom Revizoru prekinuo je početak okupatorske ofenzive u operaciji Weiss. U vrijeme okupatorskih ofenzivnih operacija u prvom dijelu 1943., tokom bitaka na Neretvi i Sutjesci Kazalište je bilo u stalnom pokretu, dijeleći teškoće i oskudice s partizanskim borcima. Ipak, i tokom ovog perioda ono je koristilo svaku priliku za pripremanje priredbi za borce i mjesno stanovništvo. Poslije Bitke na Sutjesci Kazalište je brojalo 17 članova, među njima: Mira i Vjekoslav Afrić, Ivka i Joža Rutić, Žorž Skrigin, Nikola Hercigonja, Mira i Silvije Bombardeli i drugi. Prvu priredbu dalo je u srpnju za ranjene borce u selu Vračevcu u blizini Tuzle, a zatim je pošlo na turneju po istočnoj Bosni i u rujnu se vratilo u Jajce, gdje je ostalo sve do siječnja 1944. Tu su uvjeti za rad bili vrlo povoljni (zgrada s pozornicom, kulisama i drugim potrebama) pa su postavljena ili obnovljena brojna dramska djela kao Cankarev Sluga Jernej i njegova pravica, Kočićev Jazavac pred sudom, Gogoljev Revizor te baleti: Licitarsko srce na glazbu Krešimira Baranovića i Rapsodija u plavom Georga Gershwina, koja je imala više od stotinu izvođenja.u u Jajcu i u okolnim mjestima. Kada je početkom 1944. godine Jajce postalo poprište svakodnevnih žestokih borbi, od ansambla Kazališta i osoblja formirane su tri grupe. Jedna je pošla na Kozaru, druga u Drvar, a treća je ostala sa 6. ličkom divizijom u okolici Jajca. U ožujku su sve tri grupe ponovno objedinjene na zajedničkim projektima u Bosanskom Petrovcu. Poslije desanta na Drvar, dio ansambla prebačen je u Italiju, a dio odlazi u Dalmaciju, gdje ostaje kraće vrijeme u 8. dalmatinskom korpusu, pa prelazi na Vis. U rujnu Kazalište odlazi na turneju po Italiji, dajući priredbe za partizanske ranjenike koji su se nalazili na liječenju u savezničkim vojnim bolnicama i za savezničke jedinice. Svoj ratni put Kazalište narodnog oslobođenja završilo je krajem 1944., a njegovi dramski i drugi umjetnici uključili su se u rad u novoutemeljenim narodnim kazalištima koji su već djelovali u oslobođenim dijelovima zemlje. U zaostaloj zemlji, u kojoj su prije Drugog svjetskog rata kulturni tokovi i civilizacijska dostignuća bili nedostupni velikoj većini stanovništva, Narodnooslobodilački pokret se u vrijeme NOB-e svojom propagandom obraćao tim zanemarenim slojevima, obećavajući emancipaciju i civilizacijski napredak za sve. U toj propagandi Kazalište narodnog oslobođenja je odigralo značajnu ulogu demonstrirajući novi model kulturno-umjetničke djelatnosti, predstavljajući zaista reprezentativnu kulturnu instituciju. Na taj način je Narodnooslobodilački pokret borcima u jedinicama i građanstvu demonstrirao svoj kulturni nivo i opredijeljenost i to je, pored ostalog, bila značajna civilizacijska dimenzija antifašističkog pokreta u nas. Kazalište narodnog oslobođenja u tome nije bilo usamljen primjer jer su sve jedinice NOV, od ranga brigade pa naviše, imale svoje kulturne sekcije. Kazalište je bilo najreprezentativniji i kadrovski najjači scenski ansambl, pa su njegovi članovi učestvovali u brojnim tečajevima gdje su kao predavači prenosili znanja na postojeće i buduće kulturne organizatore. kl PROVEDBA ZAKONA O LEGALIZACIJI AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU Dubrovačko neretvanska županija među pet najefikasnijih u postupku legalizacije Preselili u zgradu FINE Rezultate provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama objavilo je 16.siječnja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Prema njima je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 31. prosinca 2012., 2066 investitora zatražilo legalizaciju. Od te brojke samo 17 posto njih je dobilo rješenje, pozitivno ili negativno. Najviše zahtjeva je podneseno u Dubrovniku - 708. Riješeno je 128 predmeta, od toga je 11 zahtjeva odbijeno a još 62 predmeta su odbačena ili je postupak obustavljen. Inače, Dubrovačko-neretvanska županija, koja je sedma po redu po broju objekata za koje je građevinska inspekcija izdala rješenje o uklanjanju (992), se ne spominje među pet najefikasnijih u postupku legalizacije. Prema nepotpunim podacima kojima raspolaže Ministarstvo, na cijelom području Republike Hrvatske trenutačno je u postupku legalizacije 14 726 takvih objekata, za 25 objekata legalizacija je odbijena dok je za 16 965 postupak obrade u tijeku. 22 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnica Dubrovačko-neretvanske županije preselila je na novu adresu: Vukovarska 2, II kat. To je zgrada FINE. Telefon 311 896. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Adam i Stevo Pomoćni zagrebački biskup nije stao samo na dijagnozi. Propis’o je on i lijek. Jednostavno, treba nova Oluja za svrgavanje vlasti Neki se branitelji žale, da nakon registra branitelja, Vlada opet kroz Ministarstvo branitelja, radi njima o glavi. Govore, da ima običnih Hrvata branitelja, koji imaju jednu penziju ili nijednu, i da ima onih Hrvata, koji imaju dvije penzije. Tu se uglavnom radi o tako velikim Hrvatima, da su morali dobit’ duplo državljanstvo. Jer, nisu se oni borili, onako preko knjižice, k’o obični Hrvati, za čistu, platonsku ljubav prema domovini. Nego za dvije domovine. A sad’ moraju birat’. K’o da moraju odlučit’, koje im je dijete draže! Oni koji su vjerovali, da će ulazne kolone turista preko praznika, bit’ veće nego izlazne, prevarili su se. Gledali smo na TV, kako Hrvati pojačano izlaze preko granice. S velikim kašunima na krovu auta. Čovjek bi promislio, kako to sirotinja ide preko granice kupovat’ jeftinu hranu, ne bi li stvarna potrošačka košarica proizvoda po glavi stanovnika, bila barem donekle slična statističkoj. I opet su se prevarili. Umjesto da šparaju, Hrvati pošli trošit’. A nije da država ne pomaže skijašima. Carinski zakon je promijenjen, i prema iskazu odgovorne granične osobe, danom TV reporteru, svaki Hrvat može preko granice iznijet’ deset kila sarme. Termički obrađene! Što je naglasio, za slučaj da ne’ko ne bi nosio sobom sirovu sarmu, jer to se ne smije. Pa smo onda slušali oduševljene inozemne turističke djelatnike, koji naprosto obožavaju hrvatske turiste. Ne mislim da to ima veze sa sarmom. Ali nikad’ se ne zna. Ima li kakve veze gradonačelnik Metkovića s optužbama za neke zloglasne agrarne afere, nije poznato. Neki njegovi sugrađani misle, da je on jedan od onih političara, koji, k’o da su od teflona. Nikakva se afera za njih ne može zalijepit. A u svakoj su omočeni. Prema jednima, svi poduzetnici zajedno, kucajući račune ili ne, ne mogu toliko solada skucat’, koliko sposobna vlada može potrošit’, podijelit’ povećanjem svojih nesumnjivo zasluženih plaća... i još svašta... ali službeno su sumnjivi svi osim njih. Pa kome je onda bitno što znači fiskalno? Osim onima, koji plaćaju telefonske impulse između kase i porezne uprave. Prema drugima, počela je era poštenja svih, koji rade s gotovinom. Za sad’ inspektori istražuju, jesu li svi na visini zadatka, a poslije njih, nastupaju natjecatelji, potrošači, kojima je obećana lutrija, ako prokažu sumnjiva trgovca ili bogatoga ugostitelja što zimuje na Tajlandu. Oni će, tako vjeruju, pomoć vladi da ostvari puni proračun. Nastupa era amatera. Prema ministru znanosti, ono što, pas s maslom ne bi pojeo, pred širokim auditorijem je skuh’o zagrebački biskup. Pomoćni biskup. A on je usporedio vlast s nacistima, koja čovjeka tretira k’o stroj za udovoljavanje seksualnih potreba i ne poznaje ni ljubav, ni zaljubljenost, ni čistoću, ni vjernost, ni žrtvu, a ni solidarnost. Jako bolesna vlast! I nije stao samo na dijagnozi. Propis’o je on i lijek. Jednostavno, treba nova Oluja za svrgavanje vlasti. Zna on, da je vlada demokratski izabrana, po njemu, i nacizam je na vlast došao putem demokratskih izbora. Također je znanstveno obrazložio svoje protivljenje homoseksualizmu, dobro znanom činjeni- com, da je Bog stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu. Sasvim je moguće, da je ministar znanosti, u mladim danima, za vrijeme vjeronauka u školi, dangubeći po hodnicima, zalut’o u biblioteku, pa se greškom napio teorije O postanku vrsta, Charlesa Darwina. A taj stari bradonja, u svojim teorijama, nije baš uspio pisanim dokumentima obrazložit’, koje voće je skrivilo, što je čovječanstvo preživilo. I je li Adam, baš u prvom pokušaju, bananom dariv’o Evu, ili možda, greškom – Stevu. Ma, ‘ko će ga znat’. Davno je to bilo. Ipak je tad’ čovjek bio bliži majmunu nego danas. Barem izgledom. Pa se zapita čovjek, slušajući ove novovremene epistole, a nesiguran u mladalačko pamćenje, jesu li ga tada, kad’ je bio mali, u Crkvi učili, da smo SVI stvore- ni na sliku Božju, pa i oni koji su nešto drukčiji Piše: Mario Klečak od nas. Čak i Stevo. Na čiju sliku je stvoren zagrebački bombaš, ne zna se, ali se svi nadaju, da to nema nikakve veze s temom iz gornjih redaka, niti s onima, koji su prečasnome biskupu pljeskali. Pa ipak, nismo mi religijski podijeljeni narod Sjeverne Irske. Nakon što je vlak nagazio na bombu, svi se pitaju, k’o i zašto, a policija kaže, da je istraga u tijeku. Onda je pukla bomba pored autobusne stanice, pa istraga i dalje teče. Stiče se dojam, da će istraga završit’ tvrdnjom, da je bombu postavio neki beskućnik, jer je jednom davno zakasnio na vlak, zbog čega je dobio otkaz, pa ga je to učinilo beskućnikom. Ili je to bio Čovjek, koji nije volio vlakove. Pa su nahrupili specijalci. I to oni školovani za globalne katastrofe. Što ih bacaju iz helikoptera, kad’ kidnapiraju avion, kad’ se kakva podmornica nasuče na plaži, ili se balon na topli zrak nabode na minaret đamije… Tvornica ideja proizvela je spasonosni serum za prevenciju od prometne gužve u Gradu, za koju su najviše krivi, oni kvazi turisti, što bi mukte stvarali gužvu. K’o da to ne možemo i mi sami. Pa će svaki autobus lijepo ka’nut sto eurića, svome voljenome gradu, svaki put, kad’ pasa preko Ilijine glavice. Tako će samo bogati turisti moć’ u Grad. A to nam treba. I vozit’ će ih tamo, samo bogate agencije. Ostali, zašto ne, neka i općini Konavle ostave koji solad. I njihovim istočnim susjedima. Bora ti, treba ne’ko platit’ i onaj rustikalni asfalt na cestama, što je pod povijesnom zaštitom, pa ga ne smiju obnavljat’. Ali zato zadivljujuće napreduju skockani trotoari. Za sad’ su oni mukte, kako za domaće, tako i za inozemne pješake. Sigurno će tvornica i za to smislit’ neki inovativni način naplate. Ruku na srce, danas su ceste puno bolje nego, kad’ su vozili prvi autobusi, moga ranoga djetinjstva, sa sepetima grožđa i smokava na krovu. A unutra su bile Župke i Konavoke sa košićima zeleni na glavi. I živim kokošima u rusacima, što su ih dolazile prodat’ u Gradu na bancima, podno Gundulićevih noga. I tovari su dolazili u Tabor s Bosanke i Brgata. Para mi se, da je juče’ bilo. A mudri govore, da se povijest ponavlja. Osim tovara s Bosanke i Brgata. Pa ako se povijest ponavlja, onda je ovo prošlo vrijeme. A ponavljanje je, prvo majka mudrosti, pa baba mudrosti, pa prababa... Nego, pustimo prošlost. Što je bilo – bit’ će. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 23 UZ IZLOŽBU NADE ZEC IVANOVIĆ Žensko pismo Mediterana Nada Zec - Ivanović ne suspreže se od boja viših intenziteta. One gotovo viču s njezinih uvala, ulica i šumaraka U Hrvatskoj matici iselPiše: Nikša Spremić jenika u četvrtak 17. siječnja je, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, otvorena izložba akademske slikarice Nade Zec Ivanović, iz ciklusa „Krajolici“. Izložba će biti otvorena do Feste sv. Vlaha. Prikazati Mediteran u svoj njegovoj punini zadatak je u kojemu su se okušali mnogi umjetnici, kako europski i svjetski, tako i oni koji su mu po svojem rodnom ishodištu bliži. Ipak, malo tko od njih uspijeva kao što to uspijeva dubrovačka umjetnica Nada Zec – Ivanović - dati jednu tako čvrstu, a opet tako razigranu, jednostavnu i pročišćenu, gotovo silovitu viziju ovih prostora svijeta. Stvaralaštvo Nade Zec - Ivanović svoje mjesto pronalazi unutar dubrovačkoga slikarskog kruga ili, preciznije rečeno, u okvirima dubrovačkoga kolorizma. Takvo slikarstvo svoje korijene vuče još od rastvorene i osunčane palete Vlaha Bukovca koji je, pod utjecajem francuskih slikarskih škola, učinio kopernikanski obrat u dotadašnjoj hrvatskoj umjetnosti. Nije čudo da je Bukovac bio upravo Cavtaćanin, Konavljanin, Dubrovčanin! Na ovim osunčanim prostorima boje i njihovi intenziteti žare svojom prisutnošću te energijama ispunjaju dušu i tijelo svakoga tko ima sluha za njihov suptilni koloristički govor. Nakon Bukovca mnogi su umjetnici razmatrali kolorizam kao način svoga stvaralaštva: navest ćemo jednog Dulčića i jednog Pulitiku te svakako naše uspješne suvremenike - Šerbua, Škerlja, Baričevića, Trostmanna i mnoge druge. Hod Stradunom u ljetnim večerima, gledanje procesije svetoga Vlaha ili pak ispijanje laganih pića u ugodnim dubrovačkim interijerima, oznake su života koji svoju puninu na platnima iskazuje jakim bojama i gotovo divljim potezom (Marin Ivanović nazvat će ga „fovističkim“ u svojoj voluminoznoj knjizi o Viktoru Šerbuu). Kolorizam ne ostavlja puno prostora crtežu niti krutim formama. On preferira boje koje se ponašaju „tašistički“ (od francuskog „tasche“ – mrlja), odnosno „lirski.“ On nikada ne pripovijeda priču, nego prenosi dojmove koji su snažni i životni. Taj sveprisutni intenzitet vidljiv je na Mediteranu i izvan slikarskih konstelacija koje su samo još jedna manifestacija njegove trajnosti i njegova svakodnevnoga suživota s ljudima. Taj se intenzitet očituje u međuljudskim odnosima, posebice u osobito snažnim emocijama, putenosti i ljudskim zajedništvom u trenutcima krize. Život je možda glavna tema slika Nade Zec – Ivanović: život koji na njezinim platnima prožima sve – zdanja, prirodu, rijetke ljude 24 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. i golemu površinu mora. Da bismo razumjeli pejzaže koje predstavlja ova izložba, moramo retrospektivno pogledati cjelokupno stvaralaštvo ove umjetnice. Emotivni pristup – neprikosnoveno žensko pismo njezinih slika - očituje se u snažnim emocijama. Ciklus Ishodišta (tema Domovinskog rata) ostavio je mnoštvo mračnih i košmarnih prizora koji se pretapaju u simbole osobne mitologije, ali također djeluju na razini univerzalne asocijativnosti. Cijelog svog kreativnog puta Nada Zec - Ivanović trudi se pomiriti ono osobno i ono općeljudsko, svoje i naše. Izražavanje u simbolima - gotovo rebusima - ostalo je vidljivo i na ciklusu Friendship koji kombinira kolorizam u izričaju s postmodernim postavkama „nove slike.“ Ciklus Letači nastavlja liniju osobne duhovnosti primijenjenu na bića koja djeluju poput anđela – kristalična i eterična, pomalo „lapuhovske konstrukcije.“ Ona su ujedno i apstraktna jer sugeriraju emociju, odnosno stvaralački impetus. Način njihove gradnje ne odudara od autoričinog slikanja pozadine, što sugerira suživljenost i izjednačavanje prikazanog svijeta u jednu vrstu životne punine, svojstvenu našoj umjetnici. Nada Zec - Ivanović ne suspreže se od boja viših intenziteta. One gotovo viču s njezinih uvala, ulica i šumaraka. Ipak, one ne predstavljaju nepromišljeno i odveć dopadljivo nabacivanje jakih pigmenata koje je prisutno tek da plijeni pažnju gledatelja na jedan kratki trenutak. Posve suprotno, ona do kolorističkih akcenata dolazi gradnjom iz nižih intenziteta (koji ponekad, iako jako rijetko, dominiraju kompozicijom) kako bi pažljivo naglasila ono što želi istaknuti – gibanje vala, vjetar u krošnji, živost i pokret u motivu općenito. Njezin potez je često vijugav, u slikanju ne koristi samo kist, nego i druge alate, i to zato da bi dobila energiju koja prožima ta platna u cjelini. Linije koje ostavlja u nanosima boje podsjećaju na Van Gogha i njegovu gotovo luđačku gestu kojom je pokušao uhvatiti i dočarati svoj doživljaj svijeta koji ga je okruživao. Pogled na pojedinačne slike ove izložbe otkriva sve već rečeno. Na jednoj se tako u centru nalazi drvo s velikom krošnjom koja kao da grli promatrača, satkana od segmenata ljubičaste, plave i crvene, mrljastih intervencija ulovljenih u bijelu masu. Oko drveta na pozadini, u dvije nijanse plave, niz izvijenih i tankih bijelih linija plete čipkasto tkanje oko glavnog motiva, isijavajući energetski kao gotički vitraj ili Rothkove slike. Obale i brežuljci na drugim slikama gube se u točkicama i potezu kojim umjetnica dočarava djelovanje sunčevog svjetla na prirodni okoliš. Ponekad su to tanke zrake finog i lazurnog namaza koje se spuštaju s neba, a ponekad gestualni – čak enformelni – potezi boje širim kistom koji nemaju funkciju u reprezentaciji stvarnosti, nego u predočavanju i prenošenju autoričina dojma. Drveće i otočići također su građeni s velikom pozornošću, posvećenoj rahloj strukturi boje. Čest motiv uvale s kućicama, koji autorica varira kao što Claude Monet varira katedralu u Rouenu, prati autoričinu ekspresiju. Svaka varijanta toga prizora djeluje drugačije: ponekad kao harmonični isječak rajskoga vrta, a ponekad (u jarko crvenoj varijanti!) kao izražavanje tjeskobe. Otvorenost njezine palete, kao i poteza, indikator je iznimno tople osobnosti Nade Zec - Ivanović. Mnogim mladim Dubrovčanima poznat je njezin pedagoški rad i njezina posvećenost prenošenju znanja u crtežu i slikarstvu. Razgovori s njom uvijek su puni razumijevanja i - ako se poigramo riječima – nade, nade što nas možda podsjeća na onu latinsku sentenciju „nomen est omen.“ Medijacija, tj. prenošenje dojma, ono je što Nada Zec – Ivanović vrlo uspješno čini u svojim slikama. Upravo ta sposobnost omogućila joj je uspjeh i u slikarskom životu i u pedagoškom radu. IZLOŽBOM „AKT-EROS“ NE VRTI SE OKOLO GOLA GOLCATA ILI RAZOTKRIVANJE POLITIČKE „ELITE“ Obilježena deseta Zakulisje političke scene obljetnica likovnog ciklusa „Mladi za mlade“ Kazalište Marina Držića na porugu već spomenute političke „elite“ odgovorilo je porugom i to u obliku gotovo jednosatnoga scenskog ostvarenja protkanoga ironijom, alegorijom i bučnom komikom Povodom obilježavanja desete obljetnice likovnog ciklusa „Mladi za mlade“ u Caffe Galeriji kojeg vodi Andrija Seifried, 16.siječnja je otvorena izložba na temu „AKT-EROS“. Andrija Seifried je istaknuo da se ukupno 21 autor odazvao sa svojim radovima posebno rađenima za ovu izložbu, te se osvrnuo na same početke ciklusa “Mladi za mlade”, koji je krenuo s vrlo malim prostorom, sa 3 eksponata, da bi završio sa tri prostora i 20-ak eksponata. “Kroz ciklus je prošlo 38 autora, neki su sada već etablirani umjetnici, postali su roditelji, oženili se u ovih10 godina.” - zaključio je Seifried. Na izložbi su se svojim radovima predstavili autori koji su već izlagali u ovom kultnom prostoru za mlade, a među njima su se našla i neka poznata imena likovnih umjetnika, između ostalih: I.Propadalo, I.Miloglav Ivanković, E. Zvrko, I. Lujak, A.Marković, V.Parić, M.Šošić, P. Hranuelli, M. Bratoš, N. Šimunović, A.Knezović, I. Knezović, J. Ivanović, J. Runje, I. Perak, T. Franović. Izložba je otvorena naredna dva mjeseca. dubrovniknet team IZLOŽBA U ZAGREBU Marini “Prijatelji, poznanici i prijevozna sredstva” Dubrovkinja sa zagrebačkom aderesom Mara Bratoš u zagrebačkoj galeriji Greta izlaže svoje fotografije snimljene kroz 2012. pod nazivom “Prijatelji, poznanici i prijevozna sredstva”.Mara je snimala dinamične portrete svojih prijatelja, među kojima su i glumica Jelena Perčin, glumac Nikša Kušelj, kao i Slaven Tolj. No riječ je o fotografijama koje znatno više otkrivaju o autoričinom fotografskom senzibilitetu, a tek ponešto o portretiranim akterima, znancima i prijateljima, stoji u najavi izložbe. Nadamo se da će izložba stići i do Marinog rodnog grada. Mara Bratoš rođena u Dubrovniku, godine 1998. diplomirala je na Akademiji za dramske umjetnosti u Zagrebu, na odsjeku Filmsko i TV snimanje. Izlaže od 1995. na nizu samostalnih i skupnih izložbi, među ostalim, u galerijama Račić, Karas, u zagrebačkom MSU-u, u galeriji PM HDLU-a, u Umjetničkoj galeriji i u galeriji Otok u Dubrovniku. dubrovniknet team Proteklih mjeseci, pa i godina, hrvatsko društvo svjedoči političkoj sceni prožetoj sve očitijim, besramnim, oštrim i nemilosrdnim borbama za vlast, kako od lokalne tako sve do državne razine. U kontekstu vremena u kojemu se takozvana politička „elita“ time izravno izruguje društvu u cjelini, u vremenu u kojemu se u politiku češće ulazi zbog svoga vlastitog, a ne zbog općeg interesa, te u konačnici, u vremenu u kojemu politička podobnost nerijetko postaje jedino sredstvo kojim se mogu ostvariti određeni, doduše ne nužno moralno upitni ciljevi, teatar osluškuje i odgovara. Uprizorenjem komedije Ne vrti se okolo gola golcata, koju je 1911. godine napisao jedan od najvećih francuskih komediografa Georges Feydeau, Kazalište Marina Držića na porugu već spomenute političke „elite“ odgovorilo je porugom i to u obliku gotovo jednosatnoga scenskog ostvarenja protkanoga ironijom, alegorijom i bučnom komikom. Nakon Oca Elvisa Bošnjaka i Zločina na kozjem otoku Uga Bettija, ovo je već treća ovosezonska premijera dubrovačkoga kazališta. Feydeau, kojega se svojedobno često uspoređivalo s najvećim francuskim komediografom Moliereom, u ovoj drami koju je izvorno naslovio Ne hodaj okolo gola, vještim dijalozima razotkriva publici sva ona nemoralna zbivanja koja prožimaju zakulisje svake političke scene. Dramska se radnja odigrava u salonu stanovitog političara Melka koji svojoj ženi Klari predbacuje njezin oskudni način odijevanja, zamjerajući joj što tako razodjevena slobodno šeće po kući i to pred njihovim dvanaestogodišnjim sinom i poslugom. U jeku predizborne kampanje, Melko u svome domu prima gradonačelnika, svoga izravnoga političkog suparnika, koji pak od njega traži stanovite usluge. U borbi za osiguranjem što bolje političke pozicije, Melko je spreman učiniti sve što njegov oponent od njega traži, no zbog nesmotrenog ponašanje svoje žene, duboko strahuje za budućnost vlastite političke karijere. Kao da virtuozno skrojen Feydeauov tekst isprepleten slojevitim sarkazmom redateljici Maji Šimić nije bio dovoljan kako bi upozorila na mentalitet glavnih protagonista političke scene, pa u želji da isti do kraja i u potpunosti razotkrije, povjerava doajenu dubrovačkoga i hrvatskoga glumišta Miši Martinoviću adaptaciju teksta na dubrovački dijalekt. Lokalizirajući Feydeauov tekst, redateljica s kazališnih dasaka metaforičkim pris- tupom iznosi svojevrsnu kritiku one Piše: Božo Benić društvene skupine koja je sama sebe prozvala „elitom“, a čiji se mentalitet u više od sto godina otkad je djelo napisano očigledno nije promijenio. Štoviše, isti kao da je nastavio metastazirati u svojem beskrupuloznom traganju za moći. Međutim, angažirani redateljski pristup Maje Šimić ovdje se nije zaustavio. Kako bi političkoj „eliti“ nedvosmisleno poručila kako je razotkrivena, te kako bi istu tu „elitu“ dodatno ismijala, Šimić određenim redateljskim implikacijama namjerno nastoji naglasiti parazitizam glavnih likova, iziskujući od ansambla glumačke studije u kojima se kod likova okarakteriziranima odsustvom stvarnoga moralnog i intelektualnog kredibiliteta potencira mentalitet patoloških boraca za poziciju. Takva redateljska koncepcija pokazala se preteškim zadatkom za Gloriju Šoletić u ulozi Klare. Njezini su glumački pokušaji samo u rijetkim trenucima dopadljivi i to uglavnom zbog duhovitih dosjetki njena lika, a ne zbog vrsnoće njezina glumačkog izričaja. Razlog tome svakako je izrazita doza interpretativne nesigurnosti začinjena velikim brojem „tipfelera“, kojima je u kombinaciji s prenaglašenom glumom svoj lik u potpunosti svela na karikaturu. Istovremeno, spomenuti redateljski zahtjevi Branimira Vidića Fliku nisu sputali u njegovu scenskom izričaju, te je povjerenom mu ulogom Melka uspio ostvariti dopadljiv glumački prinos, jasnoćom svoga izraza vidno iskačući od ostatka ansambla. Boris Matić u ulozi gradonačelnika te Edi Jertec u ulozi lokalnog novinara ostvarili su zadovoljavajući glumački učinak, dok epizodna uloga sluge Lambra kojega igra Hrvoje Sebastijan ne ostavlja dovoljno prostora za ozbiljniju kritičku analizu. Ne vrti se okolo gola golcata predstava je koja na kazališne daske stiže u trenutku kada je možda najpotrebnija, u trenutku kada borba za pozicije poprima neslućene razmjere, a društvo ostaje po strani kao pasivni promatrač. Kazalište Marina Držića uprizorenjem Feydeauova teksta stoga kritički progovara o ovoj društvenoj anomaliji, razotkrivajući politiku i njene protagoniste, baš kao što Klara svojom odjećom razotkriva sebe. No, kao što se ni Klara svoje obnaženosti nije posramila, pitanje je hoće li je se i politička „elita“ ikada posramiti te čuti povike upućene iz teatra kako je car već odavno gol. GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 25 SUVENIR TONĆIJA TKALECA Najbolja idejna inovaciju u Dalmaciji za prošlu godinu Slavnoj povijesti Dubrovnika i igranju šaha nije jedina poveznica to što im se rani počeci vežu uz davno 6. i 7. stoljeće. Jednu od najstarijih društvenih igara svijeta i jedan od najljepših gradova, uspio je na sasvim novi način povezati Dubrovčanin Tonći Tkalec. Ideja se rodila prije tri godine. Tada sam odlučio napraviti šah s likovima iz dubrovačke povijesti. Sjeo sam za stol, dugo razmišljao i odlučio konačno koje će figure biti na šahovskom polju,’ priča nam Tkalec, ponosan na svoj originalni dubrovački suvenir. Pijuni su zelenci Maro i Baro. Tvrđava Minčeta je top, konj je Marin Držić, lovac je Orlando, Cvijeta Zuzorić kraljica, a kralj Ivan Gundulić. ‘Nisam znao tko bi mogao predstavljati konja, dugo sam razmišljao i onda je pala odluka. To će biti Marin Držić na konju,’ ispričao je Tkalec, dodavši kako je za sve likove nacrtao 13 skica i dao izraditi suradnicima. S prvim, pa čak i drugim primjercima, nije bio zadovoljan, tako da je tek treća verzija zadovoljila zamišljenu ideju i ugledala svjetlo dana na šahovskom polju, onako kako izgledaju danas. Originalni dubrovački šah Tonćija Tkaleca može se vidjeti u izlogu knjižare Alge- bra na Stradunu. Gospođa Maja Bačić iz knjižare prepoznala je značaj ovog dubrovačkog suvenira. U ‘moru’ suvenirnica na Stradunu, u kojima se većinom prodaju artikli porijeklom iz nekih drugih zemalja, lijepo je vidjeti izlog s ‘dubrovačkim’ potpisom, a na čemu je posebno zahvalan i sam Tkalec, jer njegovu inovaciju ovako mogu vidjeti svi Dubrovčani i posjetitelji Grada. Tkalec je i sam veliki obožavatelj igranja šaha. ‘Volim šah i često ga igram još od djetinjstva. Naučio sam ga igrati još sa svojim ocem. A volim i Dubrovnik. Igrati šah s ovim figurama poseban je doživljaj. Kad potežeš Mara i Bara, moraš znati priču o tome, ako te interesira,’ priča Tkalec, kao i o Cvijeti Zuzorić, Marinu Držiću ili Ivanu Gunduliću, povijesnim ličnostima koje svjedoče o bogatoj povijesti Dubrovnika. Šah je igra koju susrećemo svugdje u svijetu, bilo na predsjedničkim dvorima ili u parkovima gdje je igraju iz zezancije. Vrlo je rasprostranjenja i maštovita igra. Bez obzira na ograničenja polja, šah nudi milijune ideja, kombinacija, trikova i poteza sam po sebi. A ovaj dubrovački šah je poseban i drago mi je da sam upravo ja samostalno došao do te ideje,’ rekao je Tkalec koji je zaštitio autorska prava na svoj dubrovački šah. Upravo je ovaj Tkalecov suvenir dobitnik priznanja za Najbolju idejnu inovaciju u Dalmaciji za prošlu godinu. Figurice su od keramike, a kutija od oraha s visokim sjajem. Na rubu je natpis Non Bene Pro Toto Libertas Venditur Auro. Sloboda se ne prodaje za sva blaga svijeta. Moram dodati kako je ovaj detalj, opet sa značenjem koje se vezuje uz Dubrovnik, bila ideja mog sina Krešimira.’ Tkalec je i sam nekada imao butigu dubrovačkih suvenira. Kao dio asortimana, u izlogu Algebre, uz dubrovački šah, izloženi su još i Tkalecova Lukjernica i Ivan Gundulić . ‘Volim Dubrovnik i volim tu živjeti, gdje sam se rodio, na Jezuitima u Ulici Kneza Hrvaša,’ priča Tkalec koji uz smijeh negativno odgovara na pitanje hoće li i on prodati kuću, kao i mnogi stanovnici povijesne jezgre Dubrovnika. Skupocjene nekretnine i zakoni tržišta učinili su svoje, a porazni rezultat je to što u Gradu danas živi manje od tisuću ljudi. ‘Knez Hrvaš, po kojemu je i moja ulica dobila ime, bio je zadnji knez koji je vladao nekoliko godina. Imao je izvanredne zasluge u pregovorima s ostalim zemljama. Ali je sve te veze i moć koju je imao kroz politiku koristio u privatne svrhe. Poslije njega se biraju kneževi svako mjesec dana. Ali zbog tih diplomatskih zasluga dobio je ulicu u kojoj je bila prva crkva sv. Petra. Moja kuća je navodno bila riznica, imaju katakombe ispod ulice. Bio je značajan za Republiku, ali je kao i ovi neki danas, to koristio u privatne svrhe. Volim dubrovačku povijest i želim znati gdje živim i tko je bio taj po kojemu je moja ulica dobila ime,’ ispričao je Tkalec. Stanovnik dubrovačke stare gradske jezgre, svjestan negativnog trenda iseljavanja i gubljenja onog starog dubrovačkog načina života, prisjeća se kako je život u Gradu nekada izgledao. ‘U našoj ulici bilo je desetero djece, u mojoj mladosti. Imaju i tri skalina. Stari đir je bio da se popodne izađe tu na kafu, koju je uvijek netko drugi kuhao. Sad je troje ljudi u toj ulici i ne znam kad se uopće vidimo. A da ne govorim kad izađem navečer na Stradun. Nema nikoga,’ kaže dodavši kako Dubrovnik voli bez obzira je li ljeto kad je prepun gužvi i turista ili zimi kada nema nigdje nikoga ‘Meni Dubrovnik paše svakako. Neki kažu da ne valja jugo. Ja ga volim. Volim poći na Brsalje i gledati te valove. Smiruje me. A bura je zdravo vrijeme. Ne volim jedino jaku kišu, onako kad se ne može izaći vanka.’ No i kiša ima svoje prednosti. Kad je ružno vrijeme, uvijek se može u toplom domu uživati u dobrom društvu i igri. Uvijek se može igrati šah. Uz dubrovački šah Tonćija Tkaleca tu će biti i posebna ekipa. Minčeta, Maro, Baro, Cvijeta, Ivan, Marin i Orlando na šahovskom polju, na jedan posve novi način, svjedoče o ljepotama i slavnoj povijesti Dubrovnika. Tekst i foto: Lucija Komaić, portalOko NA 18. MEĐUNARODNOM SAJMU „VIROEXPO 2013“ Proizvodi iz Dubrovačko neretvanske županije Na 18. Međunarodnom sajmu „VIROEXPO 2013“, koji se od 18. do 20. siječnja održava u Virovitici, biti će predstavljeni proizvodio iz Dubrovačko neretvanske županije. Među više od 600 izlagača iz zemlje i svijeta naći će se Solana Ston sa svojim asortimanom, zatim vina Matuško vina d.o.o., Vina Miličić d.o.o., PZ Pošip Čara, PZ Kuna, PZ Putniković, maslinovo ulje „FANITO“iz Vela Luke, ARS LONGA „Dubrovačka kuća“ i Deša Pro d.o.o. s autohtonim dubrovačkim delicijama i rukotvorinama. Organizator je Hrvatska gospodarska komora, a zemlja partner sajma je Kraljevina Belgija. 26 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. PRIJEDLOG OTVARANJA „MUZEJA PREDRASUDA“ UMJESTO Noć muzeja ZDRAVSTVENOG ODGOJA 2013. u „Zabranjeno voće“ je Prirodoslovnom najslađe muzeju Dubrovnik Zašto ne pustiti prirodi da učini svoje kako to već čini tisućljećima? Prirodoslovni muzej Dubrovnik se i ove godine pridružuje obilježavanju manifestacije Noć muzeja koja će se održati 25. siječnja 2013. godine. Dio programa osmišljen je u suradnji s Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Prvi dio programa (18.00-19.30) predviđen je za najmlađe posjetitelje, a drugi dio (19.3001.00) za sve posjetitelje Muzeja. Program 18.00-18.45 Predavanje i kviz znanja „Ribe dubrovačkog kraja“ 18.45 Pedagoška radionica „Riba ribi grize rep“ 19.30 Otvaranje izložbe fotografija „Morski blues“ autora Marinka Babića 21.00 Stručna vodstva po postavu Muzeja i izložbama „Ribe dubrovačkog kraja“ i „Otrov i lijek skriven u biljci“. Ana Kuzman, kustos PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK Ribe dubrovačkog kraja U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik 22. siječnja u 19 sati otvorit će se izložba „Ribe dubrovačkog kraja“. Izložba je posvećena prirodoslovcima i preparatorima koji su od osnivanja muzeja, davne 1872., sudjelovali u prikupljanju ihtiološke zbirke. Prvi popis vrsta riba na dubrovačkom području objavio je profesor Baldo Kosić 1903. godine. U svom radu „Ribe dubrovačke“ naveo je 191 vrstu. Zbog intenzivnijeg istraživanja broj vrsta riba u dubrovačkom akvatoriju danas je bitno veći. Iako su ribe najbrojniji živući kralješnjaci, radi velike gospodarske važnosti pripadaju i najugroženijim skupinama u moru. Na izložbi će biti predstavljeno oko 70 vrsta riba koje su zastupljene u dubrovačkom akvatoriju, bilo da su česte poput cipola ili rijetke poput morskog psa kučine. Osim muzejskih preparata iz stare zbirke, bit će predstavljeni i preparati prikupljeni u posljednje dvije godine. U edukativnom kutku najmlađi posjetitelji moći će se upoznati s načinom kretanja riba, njihovim glavnim karakteristikama te im odrediti starost. Autorica izložbe je Jadranka Sulić Šprem, kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a autorice likovnog postava su Jadranka Sulić Šprem i akademska slikarica Maja Kovačević. U izradi modela i realizaciji izložbe sudjelovali su Ivo Dimnić, akademski kipar i stručna suradnica Tatjana Dobroslavić mag. ing. maricut. U raznim medijima se pojavila polemika o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole. Smatram da je to (uvođenje predmeta u škole) potpuno bespotrebno, čak u korijenu, jer kako objasniti posljedici da uzroka nije ni trebalo biti, a rasprava kao takva neće uroditi većim plodom, barem onim uljuđenim, jer nije ni trebala postojati. Po nekim procjenama je od početka svijeta na zemlji živjelo oko 80 milijardi stanovnika, a npr. praljudi nisu imali ni zdravstveni odgoj ni škole kao takve (institucije), pa se civilizacija svejedno nastavila (doduše, tada u dosta nezagađenoj atmosferi i s manje boleština prečesto stvorenih u laboratorijima, te ljudi nisu posezali za preskupim lijekovima čiju proizvodnju i svekoliki plasman kontroliraju korporacije). Zašto ne pustiti prirodi da učini svoje kako to već čini tisućljećima? Na „Stradunu“ Barcelone, glavnoj ulici La Rambli, nalazi se Muzej seksa, kao kakva dobrodošlica kandidatima za EU-realnost. Ponekad bi postavio pitanje kako najneposjećenije mjesto učiniti najposjećenijim? Kako bi npr. u Župi dubrovačkoj, u Kuparima, mogli revitalizirati Titovu vilu-odmaralište (sklonište ispod zemlje)? Možda upravo takvim (razumno dovitljivim i duhovitim) muzejskim sadržajem koji bi u RH-kontekstu mogao biti „muzej predrasuda“, zavaravanja djece moćnim „rodinim zavežljajima“ i dr., „muzej netolerancije“ ili možda „muzej žrtava komunizma i gigantističkih komunističkih ulaganja“ (u očuvanje probranog nadklasnog dijela civilizacije i eliminaciju misli i neistomišljenika) - ili pak jednostavnije: „muzej komunističkog gigantizma i mitomanije“. Jer čemu bježati od stvarnosti (u skloništa za probrane) ako svijet valja? Zašto bježati od Istine nekom možda drukčijom „istinom“? Zašto raspravljati o uzvišenim idejama kada je ponuda gluposti konstanta ljudskog svakodnevlja? Kada čovjeka priupitate koje voće najviše voli, on će vam u pravilu lagati. Naime, nabrojiti će različite plodove voćki, ali to neće biti u načelu istinit i cjelovit odgovor jer, općenito (iznimke potvrđuju pravilo), ljudi ovozemaljskog (fizičkog svijeta) najviše vole „zabranjeno voće“, kao sjećanje na ono biblijsko, što je alegorija odnosno metaforično slikorječje (moguće „treće u uspoređivanju“ ili lat. tertium comparationis). Uostalom, ljudi i jesu u tom smislu „voćni“ proizvod. Aristofan (oko 450.oko 385. pr. n. e.) u djelu Oblaci duhovito dobacuje: „…prebaci grijeh na Zeusa, / I on je, reci, bio robom ljubavi i žena. / Pa kako ti, ko smrtnik, da od boga budeš Đivo Bašić jači?“ (XIX, 1080-1081). (Aristofan, Oblaci, Biblioteka Latina & Graeca, knj. LIV, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005, str. 181). U mogući red najkatoličkijih zemalja u Europi spada i Hrvatska (pored Italije, Poljske, Španjolske i dr.), ali iz takvih (osobno smatram ponosnih) kvalifikacija ne možemo vidjeti što ljudima u većoj mjeri leži u srcu jer nam statistike i „znanje“ takve vrste mogu pomoći koliko i odmoći. „Znanje je bilo način kontroliranja masa, te jedno od pomnije čuvanih potreba. Ravnotežu predstavlja pogled na Stablo spoznaje, te uviđaj ljepote korijena kako je počelo i kako je raslo, a u isto vrijeme na postojanje pravog uvažavanja (zamjećivanja) ostatka stabla sve do i uključujući plod koji nosi. Moguć je pogled na židovstvo, islam i kršćanstvo kao na različite inačice stabla jabuke. Svi su oni stabla jabuka, jer oni štuju jednog Boga (Jahve, Alah, Jehova), koji je jedan i koji je priznat kao isti (iz)među njih tri. Ipak, plod svakog od njih izgleda ponešto drukčije i drukčijeg je okusa od ostale dvije inačice jabuke. Ako čovjek može cijeniti korijen, povijest jabuke, te također i plod određene inačice stabla jabuke koja je sklonost dotičnog, tada poštuje tradiciju, povijest i sadašnjost. Zamislite da ste u dućanu mješovite robe, te uzimate jabuke i stavljate ih u vašu košaru. Da li napadate osobu blizu vas koja kupuje različitu vrstu jabuke? Da li se osjećate ugroženo zato što je ta osoba izabrala različit izbor, da li osjećate krivnju ili nadmoć jer ste izabrali različitu vrstu jabuke i da li osjećate potrebu svjedočenja zasluga vaše vrste jabuke u svrhu uvjeravanja druge osobe za promjenu izbora? Mislite li da su ljudski izbori u svezi religija imalo drukčiji? U današnjem svijetu je mnogo ludosti jer jednostavno ljudi vole različite inačice stabala jabuke. Poštovati različitosti i uživati u raznolikosti potrebno je kao i poštovati plod (voće) raznolikosti kojim su rodila stabla u Božjem vrtu. Po njihovim plodovima ćete ih poznati. Dobro je uvijek imati na umu da je stablo simbol života, a zao život donosi zao plod ili zla djela. Potrebno je priznati zlu prirodu stabla, utjelovljenje, te neočekivati proizvod drukčije značajke. Ključ je razlučivanje koje je stablo zlo, a koje je dobro. Kada je stablo mlađe i nije mu sezona plodova koje momentalno ne nosi, tada ste u poziciji nagađanja kakvi bi mogli biti plodovi tog stabla“. (Lisa Hanes, Trees in God’s Garden, The LightSource Group, Nashville, 2009, str. 58, 73, 99-101, 110113, 117-118). GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 27 mali OGLASI Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili [email protected] STANOVI MIJENJAM ili prodajem stan u Zagrebu, cca 30m2, u centru, blizina autobusnog kolodvora, za stan u Dubrovniku ili okolici (od Stona do Cavtata). 099 871 7262. Prodajem stan 78 m2 na Zvekovici poviše Cavtata. 099 402 8779. Prodajem stan 55 m2 prizemlje u centru n.naselje Mokošica. Cijena po dogovoru. 453 217 ili 098 220 236. POTRAŽNJA Održavao bi kuću ili imanje u zamjenu za stanovanje, prednost Cavtat , Župa. 091 726 0230. APARTMANI Na KUPRESU u centru vrlo povoljno prodajemo kompletno namještene i opremljene apartmane. Mob: 091 584 3184 ili 00387 63 818 913. U centru KUPRESA iznajmljujemo kompletno opremljene apartmane. Mob: 091 584 3184 ili 00387 63 818 913. Iznajmljujem apartman na Zvekovici, namješten, na duže vrijeme. 098 951 3174. Iznajmljujem apartman pokraj stare bolnice novouređen. 099 754 1319. GARAŽE Iznajmljujemo garažu uz parking. 099 793 5050. POSLOVNI PROSTORI Iznajmljujem poslovni prostor do kemijske čistionice Elegant u Gružu. 020 417 781, 091 519 2402. ZEMLJIŠTA Čilipi, poljoprivredno zemljište 7000 m2, prodajem vrlo povoljno. Vl. Uredno. 091 471 4500. raditi javite se... 099 828 4648. Ako ste spremni raditi dva sata dnevno javite se na mob 098 345 891. POTRAŽNJA 0zbiljna žena obavlja sve vaše kućanske poslove za koje ste vi u nemogućnosti. 098 176 1360. Cura 22 godine, čuvala bi djecu i pomagala u kućanskim poslovima, na području Dubrovnika. 097 782 6595. Pružam usluge uređenja vrtova, krčenje šume i šikare, pilanje i orezivanje stabala, košnja trave. 091 574 6674. Kraljevska yoga (Raja yoga) za vježbe, nazvati Asima. 091 506 1526. Dobroj obitelji ili pojedincu obavljala bih sve poslove domaćice. 091 360 9062. Popravci i prodaja računala. Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vašu adresu. Povoljne cijene. 091 300 5099. Fotografiranje i snimanje vjenčanja, krštenja... Paket sa photobookom, dva manja te snimkom za samo 6000! Apartmani, posl.prostori, restorani... 091 300 5099. Dajem lekcije iz gitare. 099 316 6611. RAZNO HITNO prodajem 2650 m2 građevinskog zemljišta u Čibaći-Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 100 000 Eura. 098 747 107. Prodajem električni Pianino Roland HP 235, malo korišten, tipke drvene (presvučene), mogućnost snimanja. 091 583 8414. AUTOMOBILI Prodaje se jogi Hespo 190X80 za 200 kn. 091 579 5483. AUDI A4, 1.6, ‘96.g.,vrlo povoljno. 091 7632 988 GOLF 4, benzin, 2003g, 83 000 km, kao nov, 5000 eur. 095 197 2785. Seat cordoba SDI 2005 god., reg do 5. Mj. 2013., prodajem 37 000 kn. 098 138 8391. Nissan micra 1991. God., reg. do 9. Mj. 2013., prodajem 6800 kn. 098 138 8391. POSAO Ako želite u slobodno vrijeme dodatno Prodaje se plinski fero za barku. 091 579 5483. POTRAŽNJA Kupujem stare akumulatore, dolazim na adresu. Isplata odmah. 098 166 8966. Kupujem Renault 4, u voznom stanju. 098 166 8966. Kupujem starija vozila i kombije u voznom stanju. 098 166 8966. OSOBNI ODNOSI Muškarac srednjih godina želi upoznati slobodu damu zbog društva, prijateljstva i veze. 098 973 8252. UDOVICA MARICA sama sam dve godine,i shvatila sam da bi voljela naći iskrenog gospodina za novi početak, pošalji UZIVO MARICA na 66416 (3,72 kn/ sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o. Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:75235737688;info 062/700700)18+ BAKA STANA stara sam ali još uvijek željna,tražim mlado koplje da zadovolji moje rupice do kraja,sms UZIVO BAKA STANA na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ VATRENA SUZANA teško me je zadovoljiti,ali kad bi te vezala i dovela do ludila bila bi nagrađena,VIDEO,sms UZIVO SUZANA na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ GUZATA MELITA radoznala sam,volim od iza, a naravno i tvoje potrebe zadovoljiti,želiš probati?šaljem slike,sms UZIVO MELITA na 66416 na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+ NEISKUSNA DINA jedan kao nijedan,ja sad tražim iskusnog koji bi me naučio svim tajnama,VIDEO,sms UZIVO NEISKUSNA na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ STUDENTICA MAJA vrckasta,plava većih grudi čvrstog tijela tražim muškarca koji bi znao uživati,kontakt UZIVO STUDENTICA na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ TRANSI AVA kod mene nema tabua,volim sve,ako si spreman na ludu avanturu javi se,SLIKA;kontakt UZIVO TRANSI na 66416 (3,72 kn/sms, za odja- OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. 28 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. vu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ MARIN mladi sam muškarac i tražim prijatelja za diskretno druženje,pošalji UZIVO MARIN na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ IGOR mlad i neiskusan dečko tražim starijeg muškarca za druženje i više,pošalji UZIVO IGOR 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB: 75235737688;info 062/700-700)18+ AVANTURA DRUZENJA VEZA posjeti cmc 816 ili pošalji UZIVO na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:75235737688;info 062/700700)18+ SEXI PRIČA ZA TEBE...želis čuti kako ja to radim i zvučim? Zovi 064600605 biraj 1,2 ili 3 i slušaj (tel. 6.99 kn min, mob. 8.41 kn/min, IT jedan d.o.o, Zg, Selska c.90a, OIB 75235737688 Tel: 062 700700, +18) NULA9 na 67780 pošalji NULA9 na 67780... sve ostale tajne otkrit ćemo zajedno (6,20 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) 66310 TABU Bez tabua i predrasuda, bez ograničenja, za one koji žele pomicati granice. Šalji TABU na 66310 i ostvari skrivene želje i maštu. (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) 66310 MAMA za sve one koji vole starije… Pošalji MAMA na 66310, dođi mamici da te pomazi i nauči svemu što poželiš. (3,72kn /sms, odjava STOP, IT jedan doo, Zg, Selska c 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) 66310 KATA36: zainteresirani za tjedna viđanja bez obaveza, u mom aranžmanu, neka se jave porukom KATA na 66310 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. 66310 RUDLAVA DINA želim upoznati muškarca kojemu se uistinu sviđa prirodna žena kao ja. Javiti se porukom RUDLAVA DINA na 66310 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) 66310 BRANKA udovica 56 g. zgodna, s prostorom, trazi muskarca za neobavezne diskretne susrete u svom ili njegovom prostoru. Šalji BRANKA na 66310 (3,72 kn/ sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) 66310 VESNA STARA MACA s iskustvom trazi pastuha za vruce užitke, osiguran prostor a ni nagrada nece izostati. Posalji VESNA na 66310, usreci sebe i mene. (3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib 75235737688,info 062700700,+18) 66310 BELINDA 39g. zena u monotonom braku u kojem nema vise strasti,koji je postao navika, traži muškarca za povremene susrete iskljucivo za seks u diskreciji. Šalji BELINDA na 66310 (3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib 75235737688,info 062700700,+18) 66310 JELICA 36g, lijepa i usamljena žena, traži srodnu dušu za vezu.Šalji JELICA na 66310. (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) GORDANA vatrena plavusa, jace grade, trazi muskarca koji voli prave obline. Šalji GORDANA na 66906 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) KLARA48 teta nemirnog duha i tijela voljela bi se smiriti uz manje obdarenog muškarca. Ako si za susret, pošalji KLARA na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) SISATA ZORKA velikih grudi i guze, traži muškarca koji voli ženske obline, šaljem intimnu sliku. Pošalji SISATA na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) ANA neiskusna a željna novih pustolovina, traži starijeg muskarca da ju uvede u svijet sexa. Šalji ANA na 66906 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) OLGA 47g. mazna i mastovita dama, kojoj fali dobroga sexa, trazi muskarca za povremena perverzna druzenja. Posalji OLGA na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) SILVANA neiskusna studentica trazi pazljivog muskarca za upoznavanje i lijepo mazno druzenje. Posalji SILVANA na 66906. (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) LIDIJA 43g., izazovna plavusa, vrucih misli i maste pruzam uzitak uz diskreciju u svom prostoru, brz dogovor, saljem sliku. Šalji LIDIJA na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) SABINA bucmasta plavuša sam i želim samo sex sex i sex, želi li netko isto neka upiše SABINA na 66906. (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib 75235737688,info 062700700,+18) NA 064660666 čekaju te vruće strastvene dame. Nazovi, poslušaj i piši im na 66310. (tel. 6.99 kn/min, mob. 8.41 kn/min,3,72 kn/sms, IT jedan d.o.o, Zg, Selska c. 90a,OIB 75235737688,Tel:062700700,+18 RAJ2 na 67780 pošalji RAJ2 na 67780 i uvjeri se da je pravi užitak i život u našem raju. (6,20 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) PETAK, 25. SIJEČNJA 2013. U DUBROVAČKIM MUZEJIMA „Pavlinim i Đivovim vremeplovom“ počinje sedma Noć muzeja! Predstavljanjem dviju edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja, vlastelina Điva i sluškinje Pavle, u petak, 25. siječnja, u 18 sati u tvrđavi Revelin će započeti dubrovačka sedma po redu manifestacija Noć muzeja Noć muzeja se i ove godine odvija na četiri lokacije Dubrovačkih muzeja – u Kneževu dvoru, tvrđavama Revelin i sv. Ivan te žitnici Rupe te, uz stručna vodstva kroz stalne postave i povremene izložbe, uključuje brojna predavanja, radionice i igraonice, prezentacije, ali i glazbene predahe te prigodni domjenak i neformalno druženje. Posebna atrakcija ovogodišnje Noći muzeja svakako je predstavljanje edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja. Đivo i Pavle, svatko sa svojom pričom, vode publiku kroz vrijeme. Redaju se segmenti iz vremeplova Republike, a publici ostaje procijeniti tko ne govori istinu. Sam tekst je prepun stvarnih događanja, crtica iz života povijesti zavičajne svakidašnjice, eksponata i prostorija u Dvoru, likova znamenitih Dubrovčana, etnografije, odgojnih pouka, šale i humora. Bogati kulturno-edukativni program nastavlja se igrokazom za najmlađe o dubrovačkom moreplovcu Mihu Pracatu koji će se, u suradnji s Brunovim knjigicama, odigrati u tvrđavi sv. Ivana, otvaranjem izložbe restaurirane kacige grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije u Kneževu dvoru, nastupom klape Kaše, pričama iz prošlosti Grada, prezentacijom tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata, predavanjima o Domovinskom ratu te o Crnoj Gospi/Madoni i pomorstvu. Sedma Noć muzeja završit će u žitnici Rupe gostovanjem glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk te prigodnim domjenkom i izvlačenjem dobitnika već tradicionalne nagradne igre koju Muzeji organiziraju za Noć muzeja. PROGRAM: Tvrđava Revelin 18.00 – 19.30 „Pavlin i Đivov vremeplov“, predstavljanje dviju edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja “Pavlin i Đivov vremeplov“ (pripovjedačica Jasna Held) i radionica za djecu 22.00 Vodstvo kroz dvije arheološke izložbe – „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin: Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica“ Žitnica Rupe 19.00 i 21.00 Vodstvo kroz stalni postav 22.00- 23.15 „Zlatna grana, multimedijalni etnografsko-glazbeni kolaž o mitsko-bajkovitim motivima u hrvatskoj usmenoj lirici“, gostovanje glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk 23.15 Prigodni domjenak i izvlačenje dobitnika nagradne igre Knežev dvor 18.00 i 19.00 Vodstvo kroz stalni postav 20.00 - 20.45 Izložba restaurirane kacige grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije (viši konzervator-restaurator Dalibor Martinović iz Muzeja grada Šibenika). 21.00 Priče iz prošlosti Grada: Priča o nosiljci i Priča o kneževoj odori (pripovjedačica Jasna Held) 21.45 Powerpoint prezentacija tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata 22.30 Predavanje na temu Domovinskog rata Tvrđava sv. Ivana 18.00 i 22.30 Vodstvo kroz stalni postav 19.30 - 20.00 Igrokaz za najmlađe o dubrovačkom moreplovcu Mihu Pracatu u suradnji s Brunovim Knjigicama 20.00 – 20.30 Nastup klape Kaše 21.00 Predavanje „Crna Gospa/Madona i pomorstvo“ GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 29 ZAŠTITA BAŠTINE PRIJE OSNIVANJA DRUŠTVA PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE (7) Teško se s rogatim bosti Što je sve do danas „prošlo“ uz suglasnost odgovornih ljudi iz Konzervatorskog zavoda, teško se može reći da postoji ljubav i odgovornost za dubrovačku spomeničku baštinu Priredio: Mnogim Dubrovčanima Damir Račić rođenim poslije II. svjetskog rata vjerojatno nije poznato kako je nastala „Donja buža“, odnosno zakrivljeni, nadsvođeni otvor s izlazom na stijene s južne strane zidina. U taj uski prolaz koji je služio kao sklonište moglo je stajati samo nekolicina osoba. „Hrvatska“ od 5.7.1944. godine, broj 68. JOŠ JEDAN OTVOR NA GRADSKIM ZIDINAMA Dubrovnik, 4. srpnja. Poznato je, da osim ulaza na Pilama i Pločama, te onog „Iza Grada“ drugi ulaz(i) u grad nije (nisu) postojao(li), ako izuzmemo (dvoja) ulazna vrata iz gradske luke. Dogadjaji i svietu, a i bezdušno ubijanje naših sugradjana bilo je povod, da se na jugo-istočnim dielu gradskih zidina na dnu Pobijane ulice učini još jedan otvor, koji je namjenjen pučanstvu tog diela grada kao sklonište. Slijedi nastavak pojedinih djelova teksta autora Lukše Beritića „O zaštiti spomenika u Dubrovniku kroz stoljeća Za vrijeme II. svjetskog rata bilo je u samom Dubrovniku nekoliko manjih oštećivanja gradskih zidina, i to većinom od njemačkih okupatora, koji su na raznim mjestima sjekli prsobrane i pravili mitraljeska gnijezda. Tvrđavu Lovrijenac Talijani su pretvorili u zatvore, te je ispregrađivali pregradama od armiranog betona i time oštetili zidove i pločnike. Na dubrovačkom području, i u ovom ratu, najviše je stradao Ston. Talijanski okupatori nemilice su rušili zidine za gradnju bunkera i za popločavanje prostora gdje su držali mazge. Odmah nakon oslobođenja Dubrovnika započelo se sa popravcima spomenika, i to u prvom redu sa uklanjanjem oštećenja prouzrokovanih ratom. Nakon toga počelo se je i sa većim popravcima iz raznih kredita, te je stvarno na popravku i uređenju spomenika u Dubrovniku od oslobođenja do danas učinjeno barem deset puta više nego od propasti Dubrovačke Republike do Oslobođenja. Predaleko bi nas odvelo pojedinačno nabrajanje svih konzervatorskih radova i zahvata koji su izvršeni od oslobođenja do danas u pojedinim godinama i iz pojedinih kredita. Sve te konzervatorske radove stručno je vodio i većinu izvršio Konzervatorski zavod za Dalmaciju. Neki od tih radova vršeni su iz kredita samog zavoda, neki iz kredita Jugoslavenske akademije, neki iz kredita općina, a neki iz prihoda Društva prijatelja dubrovačke starine. Jedan dio navedenih radova detaljnije je opisao dr Cvito Fisković u Zbornicima zaštite 30 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. spomenika kulture Saveznog instituta, knjiga I, II i IV-V. U završnom dijelu „Zbornika“, Lukša Beritić navodi samo najznačajnije radove na sanaciji spomenika kulture i to u gradu Dubrovniku, u Stonu, u Cavtatu, na Lopudu, na Mljetu, na Šipanu, na Lastovu i na Koločepu. Radi buđenja ljubavi za spomenike i boljeg nadzora nad njima, godine 1952. osnovano je u Dubrovniku „Društvo prijatelja dubrovačke starine“, koje aktivno potpomaže nastojanja Konzervatorskog zavoda oko čuvanja i uzdržavanja spomenika. Društvu je Narodni odbor općine dao na korištenje i uzdržavanje dubrovačke gradske zidine. Iz prihoda od ulaznica na gradske zidine Društvo vrši sve, pa i veće popravke na zidinama, uz redovito uzdržavanje, a u posljednje vrijeme i popravke na drugim važnijim spomenicima grada. Da bi se i široke mase upoznale sa propisima o zaštiti spomenika, Društvo je, uz svoj Pravilnik, dalo tiskati Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRH. Pravilnik o čuvanju starina u gradu Stonu i u Malom Stonu, te odluku o tablama i natpisima NO općine. Uza sve zakonske propise i uza sva nastojanja da se Dubrovnik i njegovi spomenici sačuvaju u originalnom stanju, u posljednje vrijeme (podsjećam to su bile 50te godine XX. stoljeća – op. D.R.) pojavljuju se opasne tendencije kvarenja spomenika. Te tendencije su slične predratnim, a zagovaraju ih isti ljudi, to znači pojedini arhitekti, graditelji i ugostitelji. To je, prema njihovom shvaćanju, potrebno navodno radi veće atrakcije za turiste, te zbog većeg prihoda i neizostavnog „poljepšavanja“. A baš su to one iste, već spomenute opasnosti izražene samo drugim riječima od Maksa Dvoržaka. Opisati sve njihove ideje bilo bi predugo, te ćemo se osvrnuti samo na par primjera. Tako 1948. godine predlagana je pregradnja tvrđave Lovrijenac u kafanu, s tim da se, radi lakšeg pristupa, prokopa tunel sa liftom kroz konglomerat (sedimentna stijena – nap. D.R.) na kojem ta teška tvrđava leži, uz razna rušenja originalnih zidova i ovih tvrđavnih cisterna. Predlagano je također da se u tvrđavi Bokar napravi bar, uz teške perforacije gradskih zidina, radi olakšavanja pristupa. (Tijekom 60-tih godina nakratko je bio ugostiteljski objekt, ali na taraci tvrđave Bokar – nap. D.R.). U desetogodišnjem perspektivnom planu za turizam, sastavljenom 1954. godine, predviđala se ponovo kafana na Lovrijencu, kopanje plivačkog bazena u unutrašnjosti tvrđave Revelin(!!), pri čemu bi bile žrtvovane krasne masivne arkade tvrđave koji drže svodove gornje terase, zatim bar na bastionu Vrata od Pila i podzemna kafana na Brsaljama, uz teške perforacije kontraskarpe gradskog jarka. Svi takovi projekti rade se ne samo bez suglasnosti, već i bez znanja Konzervatorskog zavoda. Godine 1957., dubrovačka podružnica Društva inžinjera i tehničara predložila je nacrte za gradnju modernog paviljona na bastionu Vrata od Pila za svoj dom, što je Konzervatorski zavod odbio, jer bi to nagrdilo taj glavni ulaz u grad. (U „Dubrovačkom vjesniku“ od 15.02.1957. godine objavljen je sljedeći naslov. „DPDS i Društvo inžinjera i tehničara ne mogu naći zajednički jezik“. – nap. D.R.) Prema svemu gore navedenom, a da bi se Dubrovnik i njegovi spomenici sačuvali u svoj svojoj originalnosti i ljepoti, bilo bi potrebno: 1. Isposlovati da u sklopu Konzervatorskog ureda u Dubrovniku bude, uz konzervatora, i jedan arhitekt konzervator i jedan tehničar, koji bi snimali i proučavali arhitektonske spomenike grada i područja i vršili projekte za gradnju i adaptacije na užem zaštićenom području Dubrovnika, Stona i Cavtata, i koji bi jedini imali pravo projektiranja eventualnih adaptacija na zgradama spomeničkog sadržaja. 2. Ispostaviti da Investiciona banka ne uzima u obzir nijedno traženje kredita ako na projektu nema suglasnosti nadležnog zavoda za zaštitu, sa njegovim pečatom na svakom pojedinim nacrtu. Što je sve do danas „prošlo“ uz suglasnost odgovornih ljudi iz Konzervatorskog zavoda, teško se može reći da postoji ljubav i odgovornost za dubrovačku spomeničku baštinu. Pregledavajući sve brojeve „Dubrovačkog vjesnika“ od 1. rujna 1950. godine kada je izišao prvi broj pa do 28. rujna 1991. godine (broj 2136), tj. pred početak srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje, dobro sam upoznat koje je sve „borbe“ vodilo DPDS (osnovano u kolovozu 1952.) kako bi se suprostavilo devastaciji dubrovačke spomeničke baštine barem na onom dijelu koje je u njihovoj nadležnosti. Narodna poslovica kaže: „Teško se je sa rogatim bosti“! „Rogata“ opasnost za (bilo koju) spomeničku baštinu je novac. Današnji „tajkuni“ ne mare za povijesno nasljeđe i oni će radi „poljepšanja“ uništiti ili iskvariti spomenik kulture. Najljepše je rečeno o cjelokupnoj dubrovačkoj fortifikaciji u lokalnoj tiskovini „Dubrava“ od 15.3.1941. godine, broj 116. „Najveličanstveniji spomenik starog Dubrovnika su njegove divne zidine i utvrde. One su divni plašt koji još postoji još divnije vlade koje više nema.“ Uredbu o čuvanju starina propisao je već Ban Banovine Hrvatske Ivan Šubašić (1892-1955), koja je tiskana u „Narodnim novinama“ broj 175. od 3.8.1940. godine. (nastavlja se) UDRUGA SLATKI ŽIVOT Zimski kamp u Termama Tuhelj Put i boravak financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Župa dubrovačka i donatora, a djeca i roditelji svima zahvaljuju Udruga Slatki život se vratila iz Terma Tuhelj nakon uspješno organiziranog 7. zimskog kampa za djecu oboljelu od dijabetesa i njihove roditelje. Ove zimske praznike djeca i roditelji proveli su četiri dana u Termama Tuhelj u uspješno organiziranom zimskom kampu za djecu oboljelu od dijabetesa. Krenuli smo 07.01. zrakoplovom za Zagreb, potom autobusom Pleso prijevoza iz Zračne luke stigli u Terme Tuhelj. Nakon jutarnjeg buđenja, davanja inzulina i doručka slijedile su aktivnosti. Ove godine nas nije dočekao snijeg, pa osim kupanja i igrama na bazenu, djeca su koristila vodene aktivnosti za izbacivanje stresa nakon nagomilanih školskih obaveza. Imali smo mnoštvo sadržaja u svezi novosti u liječenju dijabetesa, a ove godine najzanimljivija tema su bile inzulinske pumpice (prednosti i nedostaci). Večer smo ostavljali za druženje i analizu dana. Djeca su i ove godine upoznala svoje vršnjake iz drugih krajeva Republike Hrvatske, a bilo je i poznatih lica iz Grada. Zajedno su pjevali u karaokama, a animacijski tim Terma Tuhelj nam je dodijelio diplomu za sudjelovanje. U povratku, svratili smo u Zagrebačku katedralu, pomolili se i odali poštovanje našem blaženiku Alojziju Stepincu. To jutro iskoristili smo za druženje s mamom Snježanom. Prenosili smo jedno drugom iskustva s dijabetesom i najavili nastavak druženja u Gradu tijekom 11. Kongresa osoba sa šećernom bolešću Hrvatske u travnju. Vrijeme provedeno u toplicama kao i do sad ostat će nam u lijepom sjećanju. Put i boravak financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Župa dubrovačka i donatora, a djeca i roditelji svima zahvaljuju. Predsjednik Udruge Željko Jaković GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 31 ŠPORT POBJEDA SPLIĆANA U ČITLUKU Dubrovčanin Caput Maro Violić u mladoj postigao dva pogotka reprezentaciji Hrvatske za Hajduk! PLIVANJE Na popisu mlade reprezentacije Hrvatske u plivanju, koja će od 14. do 18. veljače nastupiti na plivačkom mitingu u Sarajevu, je ime i 16-godišnjeg plivača Juga Mara Violića, koji je u 2012. u mlađe juniorskoj konkurenciji ( na 50 m slobodno i 200 m mješovito) osvojio dva naslova prvaka Hrvatske. ODBOJKA-REGIONALNO PRVENSTVO Dubrovkinje bez završnog turnira najboljih u Hrvatskoj S jednom pobjedom (Makarska 2:0 (25:9, 25:18) i dva poraza (Marina Kaštela 0:2 (18:25, 16:25), Sinj 0:2 (18:25, 22:25) juniorke Dubrovnika su okončale nastup na regionalnom prvenstvu Hrvatske (skupina B), održanom u Zadru, te se nisu uspjele plasirati na završni turnir najboljih juniorki Hrvatske. Na završni turnir plasirali su se Marina Kaštela i Sinj. Dubrovnik: Lucija Barač, Ivana Mišković, Doris Bogoje, Mariela Prkačin, Anamaria Miljak, Anamarija Grgurević, Lucija Stahor, Ivana Marinović, Katarina Kotlar, Nikolina Šare, Lara Dežulović i Dora Grčić. Trenerica Mirjana Vreća, pomoćna trenerica Paulina Prkačin. NK NERETVA Borovac zamijenio Čelića Damir Borovac, koji je u prvom dijelu sezone vodio trećeligaša Konavljanina iz Čilipa, novi je trener metkovske Neretve. Borovac je na klupi zamijenio Draga Čelića, koji je novi trener drugoligaša Mosora iz Žrnovnice. Uz Borovca stigle su i igračke prinove: vratar Marko Buzov i Goran Radnić iz Vala (Kaštel Stari), Matej Petrović (RNK Split), Josip Čačić (Velebit) te Ivan Raguž (GOŠK Gabela). Branko Bebić je novi član Upravnog odbora dok je Stjepan Ilić postavljen za koordinatora škole nogometa. Treninzi su već počeli, a prva provjera je susret sa Zrinskim iz Mostara u Metkoviću 26.siječnja. PRVA HRVATSKA LIGA RUKOMETAŠICA Fantasyland – Dalmatinka 27:22 U 14.kolu Dalmatinka iz Ploča je izgubila u Samoboru od Fantasylanda s 27:22. Dalmatinka: Elizabeta Domić, Anamarija Boras, Andrea Klarić 2, Valentina Blažević 8, Anđela Marinović 5, Renata Kežić 2, Kristina Barišić, Lucija Batur 2, Maja Prusina 3, Anđela Lekić, Ena Tolj, Andrijana Vlatka Jelčić (8 obrana). Dalmatinka je s 8 bodova na desetom mjestu. U 15. kolu Pločanke dočekuje Zamet. 32 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. Dubrovčanin Ivo Caput postigao je u srijedu 16.siječnja dva pogotka za splitski Hajduk u prijateljskoj utakmici Brotnja i Hajduka u Čitluku. Splitski Bili su, pred oko tisuću i po gledatelja, pobijedili domaći Brotnjo s 6:0, a dojučerašnji napadač GOŠK-a je bio precizan glavom u 43. i 46. minuti. Odlična predstava mladog Dubrovčanina koji će na pripremama pokušati izboriti mjesto u prvoj momčadi Hajduka. Velika je konkurencija, ali Caput je kvalitetu potvrdio i današnjom predstavom. Ušao je u drugom poluvremenu (igralo se u Čitluku dva puta 40 minuta) i već u prvih šest minuta na terenu - postigao dva pogotka. BRAVO IVO! Mario Buconić, portalOko WBFAL LIGA KOŠARKAŠICA Ragusa u Nikšiću potvrdila prvo mjesto U zaostalom susretu 9.kola regionalne WBFAL lige Ragusa je u Nikšiću pobijedila Rolling 60:51 (33:22), te tako osigurala prvo mjesto, uoči trećeg dijela natjecanja. Sa osam pobjeda i dva poraza, Ragusa je potvrdila i da je najozbiljniji kandidat za pobjednika ovog natjecanja. Ragusa: Marijela Petrović 2, Emilija Babun 14, Katarina Zarač 4, Matea Zarač 2, Ivona Matić 19, Sanda Tošić 12, Nensi Lovrić, Ana Tomičić 2 i Marija Pocrnjić 5. U 11. kolu Ragusa će ugostiti Vodice. Nakon trećeg dijela, četiri prvoplasirane ekipe izborit će nastup na Final fouru, koji će se igrati 2. i 3. ožujka. Ostali rezultati 9. kola: Vodice - Trebinje 49:52, Primorje HN - Budućnost PG. Poredak: 1. Ragusa 8 pobjeda/2 poraza (koš razlika +174) 18 bodova, 2. Rolling Nikšić 6/4 (+158) 16 bodova, 3. Budućnost Podgorica (utakmica manje) 6/3 (+111) 15 bodova, 4. Primorje Herceg Novi (utakmica manje) 6/3 (+81) 15 bodova, 5. Trebinje 03 2/8 (-233) 12 bodova, 6. Vodice 1/8 (291) 11 bodova. STOLNI TENIS Vodeći ne posustaju Utakmicama VIII. kola, nastavljeno je 35. prvenstvo Grada Rezultati I. lige: Marinkolor – Šampinjoni 8:2, Umjetnici – Kliševo 4:6, Lea Travel – OŠ Cavtat 1:9 i Konavljanin – Eurokarbon odgođeno. II.liga: Lapadkolor – Geoplan 2:8, Kapljica – Jadransko osiguranje 10:0, OŠ Lapad – Halo 92 0:10 (bez igre), STK Dubrovnik slobodan. U IX. kolu, koje se igra u subotu 19.siječnja, sastaju u I. ligi sastaju se: Konavljanin-Marinolor, Eurokarbon-Lea Travel, OŠ Cavtat-Umjetnici i Kliševo-Šampinjoni. II. liga: Geoplan-Kapljica, Jadransko osiguranje-OŠ Lapad, Halo 92-STK Dubrovnik, Lapadkolor slobodan. V. Komarica A-1 LIGA KOŠARKAŠA Dubrovnik – Zagreb 80:86 Košarkaši Dubrovnika izgubili su prošle nedjelje u 10.kolu u Gospinom polju od glavnog pretendenta za prvo mjesto ekipe Zagreba 86:80 (36:39). Izabranici Ivana Vujčića pružili su odličan otpor, ali su iskusniji Zagrepčani na kraju ipak došli do novih bodova. Susret su pred oko 200 gledatelja sudili suci iz Splita Radojković, Basarić i Jurčević. Dubrovnik: Katić, Soko, Radulović, Jakoliš 20, Meštrović 2, Proleta 8, Najev 4, Hajdić, Lučić 6, Pešut, Perić 10, Mikulić 30. Ostali rezultati 10. kola: Osječki sokol - Darda 69:80, Zabok - Đuro Đaković 70:78, Jolly JBS - Kvarner 80:73, Križevci - Alkar 61:83. Poredak: 1. Kvarner 8-2, 2. Zagreb 8-2, 3. Jolly JBS 7-3, 4. Alkar 6-4, 5. Đuro Đaković 5-5, 6. Darda 5-5, 7. Zabok 4-6, 8. Križevci 4-6, 9. Osječki sokol 2-8, 10. Dubrovnik 1-9. U 11.kolu, u subotu 19. siječnja igraju: Križevci - Dubrovnik (19 sati), Darda Jolly JBS, Kvarner - Zagreb, Alkar Zabok, Đuro Đaković - Osječki sokol. A-1 LIGA KOŠARKAŠICA Ragusa – Zadar 66:52 Ragusa je u prvom susretu drugog dijela natjecanja (12.kolo) u Gospinom polju, u subotu 12.siječnja, pobijedila Zadar 66:52 (37:24), te tako najavila bijeg iz donjeg dijela prvenstvene ljestvice. Susret su pred oko 50 gledatelja sudili Petar i Ante Pepur (Kaštel Stari) te Marko Živaljić (Split). Ragusa: Petrović 13, Babun 2, K. Zarač, M.Zarač, Matić 26, Tošić 16, Lovrić, Tomičić, Malada 9, Pocrnjić. Ostali rezultati: Jolly JBS Trešnjevka 70:56, Agram - Studanac Omiš 61:70, Split - Gospić 48:87, Pleter - Novi Zagreb 47:92 i Rockwool Pula Medveščak 59:78. Poredak: 1. Novi Zagreb 12-0, 2. Gospić 11-1, 3. Jolly JBS 10-2, 4. Medveščak 9-3, 5. Trešnjevka 2009. 6-6, 6. Zadar 5-7, 7. Split 5-7, 8. Studenac Omiš 4-8, 9. Pleter 4-8, 10. Ragusa 3-9, 11. Rockwool Pula 3-9, 12. Agram 0-12. U subotu 19. siječnja, u 13.kolu Ragusa dočekuje Split. Još se sastaju: Studenac Omiš - Jolly JBS, Trešnjevka 2009 - Rockwool Pula, Medvešćak - Pleter, Novi Zagreb - Gospić i Zadar - Agram. RKHM DUBROVNIK Vlahić umjesto Mršića Promjena na klupi rukometaša Dubrovnika. Vide Vlahić novi je trener prve momčadi, dok će dosadašnji trener Dalibor Mršić voditi mlađe uzraste. Rukometaši Dubrovnika se uoči nastavka drugoligaškog nadmetanja nalaze na petom mjestu od jedanaest momčadi. MALONOGOMETNI TURNIR SVETI VLAHO Na Primićevim krilima Caffe bar Puls do novog pokala Za najboljeg igrača turnira izabran je Ante Kovačić (Canosa inženjering), najbolji vratar je Zoran Primić (CB Puls) a prvi strijelac turnira sa 9 pogodaka Duje Rezo (CB Puls) Caffe bar Puls pobjednik je malonogometnog turnira Sveti Vlaho. U finalu su pobijedili Canosu inženjering nakon boljeg izvođenja kaznenih udaraca, ukupnim rezultatom 4:3. U regularnom dijelu susret je završio 2:2. Junak susreta bio je vratar Caffe bara Puls Zoran Primić, koji je obranio dva kaznena udarca, i tako svojoj ekipi omogućio još jedan pokal. Naime, Puls je i prošle godine bio najbolji na turniru Sveti Vlaho. I susret za treće mjesto između Konobe Koloseum i Zelene menestre su odlučili jedanaesterci. U regularnom dijelu susret je završen 2:2, da bi nakon izvođenja kaznenih udaraca Koloseum pobijedio ukupnim rezultatom 5:4. Za najboljeg igrača turnira izabran je Ante Kovačić (Canosa inženjering), najbolji vratar je Zoran Primić (CB Puls) a prvi strijelac turnira sa 9 pogodaka Duje Rezo (CB Puls). Pokale i nagrade najuspješnijim momčadima turnira uručio je gradonačelnik Andro Vlahušić, trofej Fair play pripao je Restoranu Maestral Ston a dodijelio ga je Lukša Klaić, ravnatelj Javne ustanove športski objekti Dubrovnik, dok je nagrade najuspješnijim pojedincima podijelio dogradonačelnik Niko Šalja. Dodajmo i to da je revijalna susret između ženskih ekipa Zračne luke Dubrovnik i Opće bolnice Dubrovnika završio 0:0. FINALE Canosa inženjering - Caffe bar Puls 2:2/kazneni udarci 3:4 Suci: Robert Hausvička i Maro Kristić. Strijelci: 0:1 Stijepo Gavrilica (1), 1:1 Denis Kočić (6), 2:1 Maroje Kokanović (8), 2:2 Mato Šimunović (24). Kazneni udarci, prva serija: 2:3 Duje Rezo, 3:3 Denis Kočić, druga serija: 3:4 Stijepo Gavrilica, 3:4 Ante Kovačić (obrana Zorana Primića), treća serija: 3:4 Romano Levanat (obrana Dalibora Kristića), 3:4 Antonio Kokanović (obrana Zorana Primića). Crveni karton: Hrvoje Šimunović (Caffe bar Puls/22.) Canosa inženjering: Dalibor Kristić, Pero Vuličević, Joško Vuličević, JK DUBROVNIK Turnir Sveti Vlaho 27.siječnja Judo Klub Dubrovnik 1966 organizator je trnira Sveti Vlaho koji će se održati u nedjelju 27. siječnja u športskoj dvorani u Gospinom polju. Godišta i kategorije: Dječaci: rođeni 2003. i mlađi Kategorije: - 24, - 27, -30, -34, 38, -42, -46, +46 kg Djevojčice: rođene 2003. i mlađe Kategorije:-22, -25, -28, -32, 36, -40, -44,+44 kg Dječaci: rođeni 2001. - 2002. Kategorije: -30, -34, -38, -42, 46, -50, -55, -60, +60 kg Djevojčice: rođene 2001. 2002. Kategorije: -28, -32, -36, -40, 44, -48, -52, -57, +57 kg Mlađi kadeti: rođeni 1999. 2000. Kategorije: -38, -42, -46, -50, 55, -60, -66, -73, +73 kg Mlađe kadetkinje: rođene 1999. - 2000. Kategorije: -36, -40, -44, -48, 52, -57, -63, +63 kg Vrijeme trajanje borbi za dječake i djevojčice je 2 minute, mlađe kadete i mlađe kadetkinje 3 minute. Sustav natjecanja: KOO sustav sa dvostrukim repasažom prema važećem pravilniku HJS. Natjecanje će se održati na dva borilišta 7x7 m. Svaki natjecatelj za nastup mora imati BIJELI i CRVENI POJAS. SATNICA - NEDJELJA, 27.01.2013. godine 08.30 - 09.00 kontrolna vaga 09.00 - 09.30 službena vaga 09.30 - 10.00 izvlačenje parova 10.30 - Svečano otvaranje natjecanja i eliminacijske borbe sa zaključno 3. mjestom 15.00 - Finalne borbe, proglašenje pobjednika po kategorijama. Za pobjednike u svakoj kategoriji biti će dodijeljene medalje (zlato, srebro i 2 bronce) te pehari za najbolju mušku i žensku ekipu, ukupnog pobjednika i najboljeg pojedinca. Leonardo Bulić, Ivan Vuković Marko Kuraja, Maroje Kokanović 1, Denis Kočić 1, Antonio Kokanović, Hasan Kacić, Bruno Pralas, Ante Kovačić. Caffe bar Puls: Zoran Primić, Tomislav Tomičić, Stjepo Gavrilica 1, Duje Rezo, Marko Dadić, Mato Šimunović 1, Hrvoje Šimunović, Mislav Anđelković, Romano Levanat, Goran Čupić, Miro Vujnović. UTAKMICA ZA TREĆE MJESTO Konoba Koloseum - Zelena menestra 2:2/kazneni udarci 3:2 Suci: Robert Hausvička i Mato Bajurin. Strijelci: 1:0 Damir Hodžić (8), 2:0 Nikša Mihaljević (12), 2:1 Nikša Miličić (13), 2:2 Bojan Butigan (24-10m). Kazneni udarci, prva serija: 2:3 Ivo Čupić, 3:3 Nikša Mihaljević, druga serija: 3:4 Antun Šmanjak, 4:4 Frano Mrđen, treća serija: 4:4 Bojan Butigan (vratnica), 5:4 Ivan Pavlina. Crveni karton: Damir Hodžić (Konoba Koloseum/24. - drugi žuti). Konoba Koloseum: Mario Biočić, Damir Hodžić 1, Ivan Pavlina, Franko Đugum, Frano Mrđen, Matija Sukno, Nikša Mihaljević 1. Zelena menestra: Dominik Miljak, Nikša Miličić 1, Antun Šmanjak, Ante Bratoš, Toni Mostahinić, Ivo Čupić, Antun Astić, Antun Macan, Ivica Antunović, Marko Smišljan, Bojan Butigan 1. POLUFINALA Konoba Koloseum - Canosa inženjering 1:1/kazneni udarci 1:2 Suci: Robert Hausvička i Mato Bajurin. Strijelci: 1:0 Damjan Šulić (12), 1:1 Denis Kočić (15) Kazneni udarci, prva serija: 1:1 Frano Mrđen (obrana Dalibora Kristića), 1:2 Denis Kočić, druga serija: 2:2 Damir Hodžić, 2:3 Ante Kovačić, treća serija: 2:3 Damjan Šulić (obrana Dalibora Kristića). Zelena menestra - Caffe bar Puls 2:5 Suci: Robert Hausvička i Mato Bajurin. Strijelci: 0:1 Mato Šimunović (10), 0:2 Duje Rezo (12), 0:3 Romano Levanat (16), 0:4 Duje Rezo (20), 1:4 Antun Šmanjak (23), 2:4 Bojan Butigan (24), 2:5 Duje Rezo (24). BADMINTON Mia Čerjan u reprezentaciji Prošlog vikenda u mađarskom Pečuhu održan je turnir 10 reprezentacija iz devet država (domaćini su imali dvije). Ekipe su bile mješovite i igrala su se po tri muška i ženska pojedinačna meča, muški, ženski i mješoviti parovi. Članica Badmintonskog kluba Aedium iz Dubrovnika Mia Čerjan nastupila je kao prva igračica ženskog dijela ekipe i za protivnice imala najbolje igračice iz drugih država. Hrvatska je u skupini pobijedila Mađarsku, Bugarsku i Srbiju – sve po 5:4 pri čemu je Čerjan sa svoje dvije pobjede značajno pridonijela minimalnim pobjedama protiv Mađarske i Bugarske. Poraz od Danske u posljednjem kolu natjecanja po skupinama nije ugrozio plasman u polufinale. U polufinalu i susretu za treće mjesto Hrvatska je izgubila od Češke i Engleske i na kraju zauzela četvrto mjesto. Nakon Frana Galjera koji je već godinama najbolji u Hrvatskoj u svojoj generaciji dubrovački badmintonski klub „Aedium“ našao je potvrdu kvalitetnog rada u rezultatima Mie Čerjan. Aedium ovih dana radi na preseljenju u novi prostor (nakon odlaska iz Lazareta) i početkom veljače naši sugrađani moći će se vratiti ovoj vrsti rekreacije ili upisati na treninge badmintona. Vlaho Zlošilo GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 33 NEVEN JERKOVIĆ: OKO BESPLATNOG INTERNETA U DUBROVNIKU Venecija nije ograničila Županija i Grad se ne posjete cruisera slažu U medijima se ovih dana pojavila vijest da je Venecija ogLukša Lucianović raničila pristup www.dubrovnik- svojim lagunama turistinfo.com putničkim brodovima većim od 40 tisuća tona. Osim što je vijest doista bombastična, istovremeno je i – netočna. Ne ulazeći u pravo građanske slobode protivljenja posjeta velikih putničkih krstaša Veneciji, koji svojom veličinom vjerojatno štetno utječu na krhku strukturu svih tamošnjih građevina i gradske povijesne jezgre u cjelini, i čiji će rezultati vjerojatno zbog velikog ekonomskog interesa biti minorni, moram se osvrnuti na čitav niz netočnosti i nelogičnosti koji su i u nas u Gradu izazvale velike polemike. Grad Venecija nije donio odluku da ograniči ulazak brodova u svoju luku u što se je lako uvjeriti uvidom u objavljene itinerere ovogodišnjih brodskih kružnih putovanja. Podsjetit ću samo na neke brodove veće od 100 tisuća GT koji će ove godine osim Venecije posjetiti i Dubrovnik; MSC DIVINA, MSC FANTASIA, COSTA FASCINOSA. COSTA MAGICA, CARNIVAL CONQUEST, CARNIVAL GLORY, CELEBRITY EQUINOX, CELEBRITY SILHOUETTE, RUBY PRINCESS, AZURA i dr. A da ne govori- mo kako se brodovi ispod 40 tisuća GT danas gotovo više ni ne grade. Osim što su glasine neistinite, u njima ima i nešto vrlo zanimljivo za istraživanje. Naime, EU statistike tvrde da Venecija od brodova na kružnim putovanjima sa cca 1,8 milijuna putnika zaradi godišnje 536 milijuna EUR-a dok naše statistike govore o cca 40 milijuna EUR-a koje nam u Gradu ostavi oko 1 milijun putnika. Odnosno da potrošnja po jednom putniku u Veneciji 300 EUR-a, a kod nas 40 EUR-a. Logično, ovolika razlika u potrošnji ni u kom slučaju nije održiva, pa makar ona bila samo i statistička. Kojom se metodologijom služi EU ( što sve obračunava u potrošnju ) a kojom mi, i kome bismo više vjerovali, našim ili europskim analitičarima? Zašto i kome u našemu Gradu odgovaraju neistine kada je riječ o brodovima na kružnim putovanjima? Ove neargumentirane optužbe jedino vode ka ciljanom uništavanju ovoga, za naš Grad jednog od rijetkih uspješnih gospodarskih poduhvata u zadnja dva desetljeća, uništenju oko 10 tisuća radnih mjesta uz njega vezanih direktno ili indirektno a samim time i ukupnom gospodarskom kolapsu Dubrovnika. Doista, kome je i zašto to cilj? ŠEZDESETPETOGODIŠNJACI Nova ciljana turistička skupina U produljenju sezone, izvan udarna tri mjeseca, jednu od glavnih uloga ima i razvoj medicinskog turizma. Naime, osobe treće životne dobi su vjerni gosti, putuju dulje i troše više. Prihodi od medicinskog turizma u svijetu su oko 100 milijardi dolara godišnje, rečeno je u utorak na okruglom stolu o razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj. Od toga, jedino što Hrvatska ima je prilika da iskoristi svoj položaj i klimu kako bi sveprisutnu sezonalnost pretvorila u visokoprofitnu cjelogodišnju djelatnost. „Za kupališnu sezonu imamo sve što je potrebno, ali za razvoj medicinskog turizma, koji će privlačiti turiste tijekom cijele godine, potrebna je adekvatna zdravstvena infrastruktura“, kazao je Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma. Dodao je i kako treba promijeniti način razmišljanja, jer ako ‘ho34 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. teli uvedu medicinski wellness, to ne znači da će se pretvoriti u bolnice, već da će pružiti novu uslugu s dodatnom vrijednošću’. U zdravstvenom turizmu važnu ulogu imaju osobe treće životne dobi. Stariji od 65. godina na putovanjima se zadržavaju dulje i troše više, kazala je Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica referentnog centra Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba. Međutim, kako bi se privukla ova populacija, potrebno je uvesti posebne medicinske tretmane, prehranu i dodatne aktivnosti. Zaključeno je kako se promjene na području zdravstvenog turizma događaju presporo, a kako bi se Hrvatska pretvorila u ‘cjelogodišnju rivijeru Europe’ potrebno je napraviti odgovarajuće organizacijske preduvjete. Prije svega, investitorima je potrebno omogućiti lakše ulaganje u razvoj zdravstvenog turizma.(np) Od Dubrovačko-neretvanske županije stiže inicijativa za povratak wirelessa u gradske zidine. Projekt kodnog imena “Libertas Net” županu Nikoli Dobroslaviću predstavili su predstavnici dubrovačke računalne tvrtke “Stabil Net” Petar i Franjo Osredkar. Informatičari su potvrdili kako je “Stabil Net” u kratkom razdoblju spreman svim stanovnicima i posjetiteljima Grada osigurati širokopojasni pristup internetu. Župan Dobroslavić smatra kako bi Wi-Fi u spomeničkoj jezgri pridonio zadržavanju stanovnika unutar zidina, a novac za sufinanciranje “Libertas Neta” mogao bi se namaknuti posredovanjem županijske razvojne agencije iz EU fondova. Nositelj projekta, tvrtka “Stabil net” d.o.o., osnovana je potkraj kolovoza 2012. sa sjedištem u Dubrovniku, a prokurist Petar Osredkar ističe kako je riječ o tvrtki u mješovitom slovačko-hrvatskom vlasništvu. Stručni tim Stabil neta razvio je vlastiti najsuvremeniji software u području internetskih tehnologija, konkretan prijenos signala u širokopojasnoj bežičnoj mreži. Svi naši uređaji u cijelosti ispunjavaju sigurnosne certifikate EU-a. Projekt Libertas Net uz povijesnu jezgru obuhvaća područje cijelog grada Dubrovnika, a stara gradska jezgra njezin je podprojekt koji smo ponudili za suradnju Županiji i gradu Dubrovniku, uz rok izvedbe od 90 dana – veli Petar Osredkar. Dodao je kako u ovoj fazi većina informacija predstavlja poslovnu tajnu pa tako i cijena uvođenja širokopojasnog interneta u povijesnu jezgru. No, bez pristanka Grada Dubrovnika realizacija projekta nije moguća pa dubrovačko-neretvanski župan najavljuje sastanak na kojem će s osnovnim podacima o Libertas Netu izvijestiti gradonačelnika Andra Vlahušića. Neki već zarađuju Iz dubrovačke gradske uprave poručuju kako je bežični internet dobrodošla nadopuna sadržaja turističkog Dubrovnika, ali samo uz odgovarajuću naknadu: - Poznato je kako Grad Dubrovnik traži načine i uvodi mjere za povećanje prihoda od posjetitelja u privatnom i javnom sektoru, a smanjuje namete za građane. Dakle, ovaj program može uspjeti samo ako se od posjetitelja bude zarađivalo, a građanima omogućavalo kvalitetnu i povoljnu uslugu. Nema smisla uvoditi besplatni internet za sve, plaćati ga iz javnog proračuna kako bi se u povijesnu jezgru privuklo još turista i pri tome ugrozilo komercijalnu djelatnost poduzetnika koji takve usluge već pružaju uz naknadu ili ugostiteljskih odnosno smještajnih objekata kojima je besplatan pristup internetu kompetitivna prednost – ističe glasnogovornik dubrovačke gradske uprave Zoran Obradović. Stari grad je “premrežen“ brojnim internetskim caffeima, gdje se može neograničeno surfati po cijeni od 10 do 15 kuna po satu. Besplatni internet u Dubrovniku nude pojedini restorani i hoteli, koji o toj usluzi posjetitelje obavještavaju preko naljepnica na ulazu u objekt, no surfanje u ostatku spomeničke jezgre bez popularnog “sticka” barem zasad ostaje nedosanjani san i turistima i domicilnom stanovništvu. (SD – GB) MINISTAR VELJKO OSTOJIĆ: U DUBROVAČKOJ KATEDRALI Golf na Srđu paravan je za Blagdan Krštenja 200 vila Gospodinovog Projekt golfa na Srđu, kojim je iznad Dubrovnika, na prostoru od oko 310 hektara, predviđen, kako se kaže, “najatraktivniji javni park“ u koji će se uložiti oko 6,5 milijardi dolara, stalno izaziva nove reakcije. Naime, budući da je projektom predviđena izgradnja dvaju golfskih terena s 18 i devet rupa, ali i čak 200 vila (apartmana) i dva manja hotela, turistička struka vrlo ga teško prihvaća jer odudara od osnovnih postavki održivog turističkog razvoja. “ Kad se govori o predstavljenom projektu golfa na Srđu, onda treba jasno kazati da se tu radi o nekretninskom projektu i tako ga treba tretirati. To je projekt koji u svojem sadržaju ima i golf. No, tu se nipošto ne radi o turističkom projektu i to treba u startu biti jasno kazano, jer je riječ o zamjeni teza. Naime, stalno se govori samo o golfu, a on je u stvarnosti tek u drugom planu “ kazao nam je Veljko Ostojić, ministar turizma. Prema njegovim riječima, turizmu Dubrovnika svakako treba kvalitetan golfski teren, i to ne jedan, nego više njih. Novim terenima za golf dobilo bi se na podizanju kvalitete destinacije, njezinu repozicioniranju, proširenju sezone i dovođenju novih gostiju. Pratit ćemo situaciju No, predstavljeni projekt zapravo se “skriva iza golfa” i to treba jasno reći. Golf je, naime, medij za podizanje vrijednosti nekretnine, jer se tu govori o gradnji 200 vila. Ako je već tako planirano i usuglašeno u prostornoj dokumentaciji na svim razinama, onda mi podržavamo taj projekt, ali tako da dinamika gradnje bude takva da se najprije izgradi hotel, pa golf-tereni, pa tek na kraju vile. Mi smo, kao Ministarstvo turizma, u taj projekt uključeni sa svojim predstavnikom u povjerenstvu vezanom uz zaštitu okoliša, i tu smo tražili da se precizno definiraju učinci tog projekta na ostali turistički promet i kretanja u Dubrovniku, te smo predložili takvu dinamiku gradnje – zaključio je ministar Ostojić. (SD – RM) Blagdan Krštenja Gospodinovog, kojim završava božićno vrijeme, proslavljen je u nedjelju 13. siječnja u dubrovačkoj katedrali svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. U propovijedi biskup je govorio o Isusovom stavu poniznosti, jer nastavljajući logiku rođenja u štalici, Isus se sagiba pred Ivanom i od njega traži da ga krsti. Biskup je naglasio da postoji više razloga za to, no izdvojio je dva: „Prvi je vezan uz činjenicu da nam je Isus u svemu sličan osim u grijehu. Krštenjem u Jordanu on želi doskočiti i toj jedinoj razlici jer se Ivanovim krštenjem obraćenja svrstao među grješnike. Želio je do kraja s ljudima podijeliti krhkost njihove pale naravi. To nije mogao učiniti grijehom, zato to čini preuzimanjem na sebe posljedica grijeha. Ovo nas povezuje s vazmenim otajstvom muke, smrti i uskrsnuća koje će biti kruna i dovršetak tog njegovog preuzimanja posljedica ljudske grješnosti. (…) Drugi razlog zbog kojeg je Isus za svoj prvi javni nastup izabrao rijeku Jordan i krštenje obraćenja povezan je uz jedno drugo krštenje na koje ovaj događaj želi podsjetiti i koje želi navijestiti. Ja vas – kaže Ivan – istina vodom krstim. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. On je Isus, a njegovo krštenje je kršćansko krštenje ili sakrament krsta. Tim krštenjem su oni koji su u Kristu povjerovali dobili novi život i u njemu postali djeca Božja. I svi smo pozvani, snagom toga krštenje koje smo primili i po kojemu smo postali kršćani, izići iz skrovitosti Nazareta i s Isusom krenuti u javnost, da bi u javnosti posvjedočili onoga kojemu smo povjerovali i ono što smo po vjeri u njega postali, a postali smo sinovi i kćeri Božje.“ Biskup je dalje nastavio: „Ovdje su, kad smo mi suvremeni kršćani u pitanju, sasvim realne dvije opasnosti. Prva je da ne želimo izići iz Nazareta i njegove skrovitosti u javnost. Kršćanstvo nam je, a to nam i pokušavaju sugerirati, postalo nešto privatno čim druge ne treba opterećivati, nešto što spada na crkve i sakristije i, eventualno u okvire doma, ali za što nema mjesta u javnosti. Druga opasnost je da mi kršćani pomislimo da u javnost trebamo ići samo s onim što se javnosti sviđa i što joj odgovara ili da kršćanstvo promatramo tek kao nešto što će nam pomoći u ovozemaljskoj uspješnosti ili, posebno kad su u pitanju božićni blagdani, biti razlog za slavlje. Mislim da bi ovim dvjema opasnostima trebao dodati i treću opasnost koja je, bojim se, u ovim vremenima također realna, a ta je da mi pokušavamo manipulirati javnošću, u čemu uglavnom nismo uspješni nego nam se to obije o glavu, ali i da javnost, uglavnom uspješno, manipulira nama. Nije u ovom našem svijetu problem to da se Crkva miješa u politiku, premda to pojedinci u Crkvi uglavnom naivno i nespretno čine, koliko je problem to što se politika miješa u Crkvu i Crkvi pokušava sugerirati što je dobro, a što zlo i u tome, bar kad su u pitanju pojedini vjernici, poprilično uspijeva.“ Euharistijsko slavlje animirao je Mješoviti katedrali zbor pod vodstvom Margite Cetinić. Šime Zupčić, www.dubrovacka-biskupija.hr Dubrovačke plaže – nekad / Dubrovnik beaches – once Monografija sadrži 310 što većih što manjih slika naših plaža kako su nekad izgledale Cijena 100 kuna (za čitatelje Glasa Grada 10 % popusta uz ovaj kupon) Monografiju naručite na mail adresu [email protected] ili na tel. 423 091 mob. 091 508 6135 DAN O G Z LON POK GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. GG 35 RATNA ZBIVANJA-CAVTAT 1991.-92. GODINE (194) Kurdulija: „Jesam li i ja na tom spisku“? Doktor Janko Komnenić mi je rekao kako je vojsci garantirao da tamo u Brdima pozna svaku kuću i svakog domaćina. Da je to miran i siromašan narod te da od njih ne prijeti nikakvo zlo Užurbano smo radili na stvaranju uvjeta za što efikasniju i pošteniju Piše: Mato raspodjelu pomoći izgladMišo Moretti njelom narodu na opustošenom i porobljenom prostoru Cavtata a posebno Konavala. Poslije uspostavljene veze i dogovora o suradnji s glavnim operativcima Konavoskog odbora u Gradu, Mišom Guljelmovićem i Antom Mandićem, mi u Cavtatu smo odrađivali svoj dio neophodnih priprema. Vojna vlast je uočila da se u redovima Crvenog križa dešavaju nekakve za njih neprihvatljive aktivnosti o kojima oni nijesu bili dovoljno informirani od Iva Langa–predsjednika Mjesnog odbora. Tako da su odlučili krenuti u izravan pojačani nadzor našeg rada i diktirati u detalje pravila ponašanja unutar humanitarne organizacije. Da pojasnim, Mjesni odbor je vojna tvorevina na čije čelo su postavili Cavtaćanina, davno umirovljenog oficira Iva Langa, sa zadatkom i ovlastima da bude posrednik između nas civila i Odjela za civilna pitanja pri Komandi mjesta. Na čelu ovog Odjela bio je mornarički oficir Nemanja Kurdulija koji je već od tada iskazivao stanovitu tolerantnost, pa je tako mimo strogih pravila izravno primao zamolbe ili zahtjeve pojedinaca, bez da ih je preusmjerio na Mjesni odbor. Kako predsjednik našeg Crvenog križa Đuro Drašković već odavno nema dobre odnose s Ivom Langom, ja sam dobio Đurovo povjerenje da s Langom u ime Crvenog križa koordiniram i pokrivam sva pitanja koja se tiču izravnog odnosa s vojskom. Nijedna naša aktivnost, sastanak ili odluka nije se smjela ostvariti bez znanja i suglasnosti Mjesnog odbora i Vojne komande, postavilo se zahtjevno pitanje kako obaviti tajnovit popis našeg stanovništva, kako dobiti suglasnost na odluku za rad tajnovito formirana tri ogranka Crvenog križa u Konavlima, te kako deblokirati rigorozne kontrole i zabrane za odlaske u Konavle. Ova pitanja su presudna za ostvarenje onoga što smo osmislili postići, a to je stići do svakog pojedinca preostalog u Konavlima, osigurati povratke onih koji to žele i uspostaviti nadzor nad događajima u Konavlima. Sve je uspješno uz dosta muke ali i sreće obavljeno, a u ovom poslu su mi od presudne koristi bila stečena saznanja i poznanstava kod vojske za vrijeme, da se našalim, moga “republikanskog stažiranja”. Ustvari, ja sam o svim ovim poslovima, namjerno, na jedan površan način informirao Iva Langa. Npr. rekao sam mu da želim njegovu podršku kako bi prikupili podatke o brojnom stanju u Cavtatu i Konavlima jer da se moramo na najbolji način pripremiti i spašavati narod da ne počnu umirati od gladi. Sve to je u duhu svih mojih dosadašnjih istupa i zalaganja, pa i našeg Programa kojeg je i on svojevremeno potpisao a vojska nažalost odbila prihvatiti. Bio 36 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. je oduševljen time što će se i on nečim korisnim moći pohvaliti, čak me zamolio da to bude što prije učinjeno. Nakon nekoliko dana pozvao me i ljutito zapitao zašto se vrši popis stanovnika po kućama bez suglasnosti i pratnje vojske, te tko je odobrio formiranje ogranaka Crvenog križa po Konavlima. Ja sam mu odgovorio kako je to logičan slijed i način da se postigne ono o čemu smo se složili, te zašto se nepotrebno uznemiruje i zamara detaljima. To je ipak trebao vojski pobliže razjasniti. Rekao mi je kako on vjeruje u moje dobre namjere, ali da sam ga doveo u velike neprilike. Navodno, KOS (kontra obavještajna služba) je ove naše aktivnosti ocijenio kao veliku drskost i od Nemanje Kurdulije je zahtijevao poduzimanje primjerenih mjera. Kurdulija je stoga svu odgovornost prebacio na Langa proglasivši ga nepouzdanim za ovakvu ulogu, i već imenovao dva oficira Petrovića i Ilića u činu potpukovnika, koji će u buduće nadzirati rad Crvenog križa. Za sutradan je najavio njihov sastanak sa Đurom i sa mnom u skladištu Crvenog križa. Vrlo uljudno su se predstavili i saslušali moje pojašnjenje o potrebi da se uradi ono, što je nažalost izazvalo nerazumijevanje kod vojske. Pregledali su čitav prostor skladišta i dali suglasnost za daljnji rad u njemu, obzirom da se nalazi u sklopu hotela “Supetar” gdje se inače primaju pregovaračke delegacije. Naređeno je da se ustroji detaljna evidencija prijema i raspodjele namirnica kako bi se spriječio “šverc u Konavle” (mislili su na opskrbu Konavoskih brda). Zatražen je popis svih članova Odbora Crvenog križa te volontera koji će biti angažirani oko rukovanja robom. Utvrđena je procedura pri iskrcaju robe s broda i pregledu iste od strane vojnika. Morali smo ih izvijestiti o svakom našem sastanku i dnevnom redu. Već za sutradan su zahtijevali da im donesem “spisak stanovnika koji smo uradili mimo dopuštenja vojne vlasti.” S ishodom sastanka smo bili zadovoljni, ali je Đuro zaključio kako im zbog predostrožnosti ne smijemo nikako dati poimenični popis stanovnika već da ga preradim kao popis od 415 domaćinstava s naznačenim brojem članova. Sve je tako učinjeno. Kada sam ovaj popis odnio u Komandu mjesta (namjerno sam išao na direktno uručivanje a ne preko Langa) s osmjehom me presreo Kurdulija i šaljivim tonom zapitao; je li i on na tom mom spisku. Kada smo već pomislili kako smo se provukli i bez posljedica ostvarili dva značajna cilja, uslijedila je nova zloslutna naredba. Đuru su poručili da kompletan Odbor Crvenog križa dovede u Komandu mjesta. Taj sastanak sam već detaljno opisivao ranije, sada samo osnovne napomene. KOS očigledno ne miruje, svi smo se prestravili od mogućih posljedica. Nemanja Kurdulija pored kojeg sjedi KOS-ovac major Delić zahtjeva da se Đuro smijeni, da se Odbor svede na samo tri člana od osam postojećih, da se ukinu novoformirani ogranci Crvenog križa u Konavlima. Ne vjerujući da ćemo se izvući ipak sam se izravno obratio Kurduliji. Rekao sam ako je u interesu i vojne vlasti i nas u Crvenom križu da se vodi briga o narodu, što je vrlo zahtjevan posao onda Đura ne treba dirati jer on to najbolje zna raditi. Imam dojam da je Kurduliji laknulo, jer je istog trena “ispalio”: “Ako Mišo Moretti tako kaže eto vam Đura”. Ja se nijesam valjano ni pribrao od ugodnog iznenađenja, on je sastanak već zaključio bez osvrta na ostale postavljene zahtjeve. Preostalo nam je još raditi na značajnom olakšanju odlaska u Konavle jer dosadašnje pojedinačne kraće posjete uz pratnju naoružanih vojnika s njihovim vozačima i kamionima nije za naše planove nikakvo rješenje. Ovo je vrlo delikatno pitanje jer smo svi taoci navodno prisutnih “značajnih snaga odmetnika u Brdima.” Stoga ih se želi izolirati i ne dozvoliti kontakt s narodom. Spominje se i najvjerojatnije ispražnjavanje svih brdskih sela. Tih dana sam zbog “zdravstvenih tegoba” imao češće posjete Dr. Janku Komneniću i iskoristio povesti razgovor o ovom pitanju, tj. humanitarnom nesmetanom ulasku u Konavle posebno u odsječena brdska sela. Od njega sam saznao kako je upravo zbog toga u sukobu s KOS-ovcima koji i njemu prigovaraju za “neke stvari”. S Kurdulijom međutim, ima otvorene razgovore i razumijevanja, ali je on ograničenih ovlasti. S njim je blizak jer su zemljaci. Dr. Janko potječe iz sela Miruše a Kurdulija iz susjednog sela Korita u Bilećkoj općini. Dr. Janko veli, bio je maturant i spominje se kada se Nemanja rodio. U svakom slučaju ima u njemu podršku. Osobno sam se u to uvjerio jer sam prisustvovao nekim dogovorima. Rekao mi je kako je vojsci garantirao da tamo u Brdima pozna svaku kuću i svakog domaćina. To je miran i siromašan narod te da od njih ne prijeti nikakvo zlo. Ako se netko tamo krije, pa vazda je bilo tako da se u ratovima netko nekoga boji. Ako vojska planira čistiti taj teren onda se on nudi da ide na čelu kolone jer se nema koga bojati. Po izjavama svjedoka iz brdskih sela, dr. Janko je obilazio bolesnike, neke uputio i u dubrovačku bolnicu. Nekoliko puta su uz njega viđeni oficiri Delić, Katnić, Kurdulija bez vojne pratnje. Nikakvih incidenata nije bilo, situacija se počela mijenjati u povoljnom smjeru. Ostvarene su sve pretpostavke za pun angažman Crvenog križa na cjelovitom konavoskom prostoru. Kurdulijin stav je bio: “Kad nas nitko ne dira zašto bi mi njih.” P.S. Bez komentara: Komanda vojne oblasti ga je opozvala zbog prekomjernog “zbližavanja” sa stanovništvom, a jedan naš povjesničar u usponu proglasio ga je ratnim zločincem. (nastavlja se) HRVATSKA POŠTA Natjecanje mladih u pisanju najljepšeg pisma u 2013. godini Suradnja Hrvatske pošte i Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) nastavlja se i ove godine natjecanjem mladih u pisanju najljepšeg pisma. Ovogodišnja tema vezana je uz povećanje svijesti o važnosti vode. Bez vode nema života. Voda je najvažniji prirodni resurs koji moramo sačuvati. Ona je preduvjet za ljudsko zdravlje i dobrobit, za očuvanje prirode. UN je razdoblje od 2005. do 2015. proglasio Međunarodnim desetljećem za djelovanje pod geslom: Voda za život. Time se željelo podsjetiti na važnost zaštite vode i nedostatak vode za piće u mnogim zemljama svijeta jer i dalje 11% stanovništva nema pristup sig- urnoj pitkoj vodi. Nacionalno natjecanje mladih za najljepše pismo u 2013.godini dio je međunarodnog natjecanja koje organizira Svjetska poštanska unija (UPU), a najuspješnije pismo bit će prevedeno na engleski jezik i poslano u sjedište Svjetske poštanske unije, čije će povjerenstvo odabrati najbolje pismo od svih prispjelih pobjedničkih pisama zemalja sudionica. Autora najljepšeg pisma u Hrvatskoj i njegov razred Hrvatska pošta nagradit će jednodnevnim izletom, a vrijednim nagradama biti će nagrađeni i drugo i trećeplasirani natjecatelji. Kriteriji za sudjelovanje u natjecanju Da bi zainteresirani mogli sudjelovati u natjecanju, moraju ispunjavati dva važna kriterija: da su učenici od 1. do 8. razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj te da s 30. travnja 2013. godine nemaju više od 15 godina. Pismo mora biti napisano u školskoj godini 2012./2013., hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Također mora imati od 500 do 800 riječi i sadržavati elemente pisma kao što su adresa primatelja, oslovljavanje, sadržaj, pozdrav, adresu pošiljatelja i potpis pošiljatelja. Pismo treba do 1. ožujka 2013. godine poslati na adresu: Agencija za odgoj i obrazovanje ZA NATJEČAJ HRVATSKE POŠTE Donje Svetice 38 10000 Zagreb Nakon primitka svih pisama neovisno stručno povjerenstvo, koje će imenovati Agencija za odgoj i obrazovanje, odabrat će osam najljepših pisama. Najuspješnije pismo bit će objavljeno na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje te na internetskim stranicama Hrvatske pošte www.posta.hr. Također će biti objavljena imena autora ostalih sedam najuspješnijih pisama, kao i ime škole koju pohađaju. Hitno trebam rješenje ukoliko ga imate. Obnovili smo staru kuću, uložili puno novca i potpisali sa pravnim subjektom iznajmljivanje. No dogodilo se neočekivano; komplet hrastov parket 22 mm debljine, na podu-estrihu se prvo razdvojio po spojevima, a onda poskočio, tako da smo sve morali dignut. Sve se to dogodilo u prizemlju kuće, dok je parket na prvom pjanu ostao neoštećen. Vlage u prizemlju nije bilo za vidjeti, jer smo izolirali temelje i temeljnu ploču još prije godinu dana sa klasičnom hidroizolacijom-varenjem bitumenskih traka. Što mi je činiti u tom prizemnom prostoru od 80 m2, jer čeljad mora ući u prostor i donijeti namještaj i opremu za rad u roku od 7 dana. Po ovom što ste opisali, parket vam se razdvojio, pa poskočio zbog vlage u podlozi na koju je nanijet. Razlog zaostale vlage može biti vlaga koja dopire iz temelja, temeljne ploče, ili vlaga zaostala u betonskoj podlozi„estrihu“ na koju je postavljen parket prije nego se podloga sasvim isušila. Na katu Vam se to nije dogodilo, jer podloga nije na/u zemlji, pa se i sam „estrih“ u kojem je vjerojatno zaostala vlaga može isušivati prema dolje-u betonsku podlogu koja nije u zemlji i prema gore-prema prostoriji na koju je postavljen parket. Prema EU standardima, najviša dozvoljena vlaga u podlozi kod polaganja završnih elastičnih podnih obloga i parketa ograničena je na 2%, a sama dozvoljena vlaga u parketu prema novim standardima iznosi 9% ( ± 2%). Kada ste postavili parket na podlogu koja nije bila suha, a masa potpuno suhog hrastovog parketa je oko 630 kg/ m3, dogodilo se da Vam je hrastov parket debljine 22 mm opteretio podlogu sa 13,86 kg/m2. Znači, sva vlaga-voda iz „estriha“ upila se u parket, pa se njegova vlaga povećala za najmanje 11%, što znači sa 9% na 20%, a to je značilo uništenje parketa. Sada, bez obzira na vlagu koja je zaostala u „estrihu“, ili stalno dolazi iz temelja, ipak je moguće rješiti problem. Očistite podlogu od zaostalog ljepila za parket, te kompletnu površinu podova80m2 premažite sa dva sloja WESTOX-CR 25 premazom. CR 25 sistem hidroizolacije je takav da podnosi hidrostatski tlak (pozitivan i negativan) čak na 25 metara stupca vode, odn., 2,5 bara, bez propuštanja-proboja vode. Jednostavno, po uputama nanesite na podlogu dva sloja CR 25 hidroizolacijskog premaza sa četkom ili krznenim valjkom. CR 25 će po sušenju biti hidroizolacijska membrana koja je i paropropusna tako da će zaostala vlaga u „estrihu“ vremenom ispariti. Nakon samo 16 sati od nanošenja drugog sloja možete postaviti novi parket bez bojazni da će se parket odvojiti. Ukoliko se na zidovima nakon toga primjećuje vlaga, znači da vam i hidroizolacija temelja nije u redu, no to neće naškoditi parketu ispod kojeg je WESTOXCR 25 HIDROIZOLACIJA !!! GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 37 POZITIVNI PRIMJERI Bolje je dijete kazniti i rasplakati, nego poslije zbog njega plakati A neki pak, misle kako je obrazovanje (znanje) presudno u odgoju i usvajanju korisnih stavova. Dokazano je, da samo obrazovanje ne dovodi do bitnije promjene u djece, pa i odraslih, glede promijene u ponašanju, promijene stavova, navika i običaja Piše: Dr Boris Sokal, spec. med. rada Mladima, posebno djeci, neophodno su potrebni u njihovom odrastanju pozitivni primjeri (uzori) iz života. Pozitivni uzori omogućuju stjecanje ispravnih stavova. Također omogućuju najprikladniji i najbolji rast i razvoj u smislu kvalitetne i moralne osobnosti. Nažalost, još uvijek se živi u okruženju laži, agresije, prijevara i nemorala. Ljudi više ne cijene vrijednosti. Postalo je nebitno je li netko sposoban, ima li obrazovanje i vladaju li njim moralna načela. Bitno je, jesi li moćan, tko ti je ćaća i jesi li bogat i koliko. A zna se vrlo dobro, kako se golim rukama još nitko nije obogatio (osim ako nije dobio glavni zgoditak na lotu). Zato, razmišljaju pojedinci, treba ući u politiku, a onda se dočepati vlasti. Dočepati se nekog položaja unutar nje ili pak, unosne funkcije preko nje. No, prethodno treba biti politički „podoban“ ili biti spretan politički „trgovac“. A onda s „balicom“, rjeđe solo, početi sisati ovozemaljska dobra. Sisati stalno i uporno ili na refule. Oni koji se puno nasisaju, mogu sve činiti. Izvrsno znaju kako se svakog može kupiti i svakog podmititi. Ne samo doktore, već i sudce ( „I sudac je gluh, ako je špag suh“). No, ruku na srce, ima dobrih i poštenih doktora i poštenih sudaca. Uzori djeci moraju i trebaju biti pošteni ljudi u njihovom okružju. To su prije svega roditelji, pa učitelji i profesori, znanci, pa i ljudi na položajima-dok ne dođu u „napast.“ Takvi pošteni i moralni ljudi postoje. Oni nemaju jahte, skupe automobile, vile i „ušteđevine“ na kajmanskim otocima i drugim stranim bankama. To su skromni ljudi, što ljube istinu i pravdu, vrijedno i predano rade, uvijek pravedno i pozitivno djeluju i ljube Domovinu. Samo je pitanje, kako dijete usmjeriti da mu uzor ili primjer postane takvo čeljade? Odgovor je: Jedino putem odgoja i kroz odgovarajuću motivaciju. Motiv, motivacija dolazi od latinske riječi „movere“, u prijevodu- pokretati. Znači motiv je ono što pokreće volju na djelovanje. Motiv je u stvari ključ zdravstvenog odgoja. Ali treba znati pravilno motivirati. Npr.: Rijet mladom čovjeku, ako želi biti zdrav, neka prestane fumati! A on fuma i nije mu ništa. Ili: jedi voće da budeš zdrav! Peri zube, pa će ti biti zdravi! Ovaj pokušaj motivacije, kaže Dr. V. I., ima slab učinak. Jer kod zdravih osoba, motiv „biti zdrav“ ne postoji. Osoba ne osjeća potrebu za nečim, što već ima. Takvu potrebu stiče, tek kad zdravlje izgubi. I motivacije na „dugi rok“, ili putem plašenja, također su bez učinka. Tko pozna psi38 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. hologiju djece, jasno mu je kako dijete teži i želi se identificirati ili poistovjetiti s nekim, koji mu imponira. Dijete ima želje: Biti jak, spretan. Želi da ga smatraju izdržljivim i odvažnim. Želi priznanje, pohvale i puno prijatelja. Te želje treba iskoristiti u postupku motivacije, odnosno odgoja. Prezentirati činjenice tako, da djeca osjete kako će im to koristiti. Potaknuti ih da se identificiraju s vrhunskim športašima, s kvalitetnim glazbenicima, pametnim književnicima i dobrim učiteljima. Kod starije djece opet, postoje želje i težnje za postizanje uspjeha u radu, društvenog prestiža, postati ugodan u društvu, postati privlačan za druge osobe, etc. Npr., učenica koja se stalno važe, gleda u zrcalo, vježba, redovito pere kosu, kupa se, uređuje nokte, ne čini to zbog higijene i svog zdravlja. Ona ustvari želi biti privlačna suprotnom spolu, biti dopadljiva u društvu, etc. Tu se zapravo krije tajna motivacije. Zdravstveni odgoj u školama trebaju provoditi zdravstveni djelatnici. Liječnici-„preventivci“. Jer likovni odgoj provode oni s likovnom akademijom, glazbeni s glazbenom, etc. A neki pak, misle kako je obrazovanje (znanje) presudno u odgoju i usvajanju korisnih stavova. Dokazano je, da samo obrazovanje ne dovodi do bitnije promjene u djece, pa i odraslih, glede promijene u ponašanju, promijene stavova, navika i običaja. Obrazovanje (znanje) tj. pouke ili spoznaje s jedne, i odgoj s duge strane, nisu identični. „Pouke vode, a primjeri vuku. Pouke započinju, a primjeri dovršavaju.“ Loši primjeri daju loše plodove. Uvijek se prednost daje odgoju u odnosu na znanje. „Znanje u rukama neodgojenog (zlog) čeljadeta je isto što i oštar nož u rukama pijanca.“ (Bolje dobar pas nego neodgojen čovjek). U oblikovanju čestite, poštene ili odgojene osobe obitelj ima presudnu važnost. Obitelj je mala grupa. Ona je institucija koja raspravlja o prijepornim stvarima i događajima, donosi odluke, ostvaruje zadatke, ostvaruje zaradu, doživljava poraze i uspjehe, raspolaže ostvarenim dobrima, brine za dobrobit članova, produžava ljudsku vrstu, ona je trojstvo oca, majke i djeteta. Obitelj uči, odgaja, i kažnjava. Također se kaže se kako je u postupku odgajanja bolje dijete kazniti i rasplakati, nego poslije sam zbog njega plakati. Nadalje: Obitelj daje sigurnost i stalnost u ovim nestalnim vremenima. U Novom Zavjetu (poslanica Kološanima), sv. Pavao i brat Timotej nižu različite kar- akteristike, tj. moralna načela koja bi trebala graditi svaka obitelj, ali i svaka zajednica ukoliko se želi biti zdravo okružje za ljudski život i rast. U poslanici se spominje: Poniznost, blagost, strpljivost, opraštanje, milosrdno srce, ljubav, mir, dobrostivost, etc. Također kažu: „Žene, budite podložne muževima, kako dolikuje Gospodinu. Muževi, ljubite svoje žene i ne budite osorni prema njima. Djeco, slušajte roditelje u svemu, jer je to ugodno Gospodinu.“ Odgojnim poslom nije se lako baviti. „Momčić pao s konja zato što ga je majka krivo posjela.“ PS. Nedavni protesti homoseksualaca i lezbijki pred katedralom u Zagrebu, bili su popraćani parolama: „Ljubi bližnjeg svoga.“ I onda su se istospolni parovi, koristeći namjerno krivo shvaćenu parolu, javno „žvalili“ (usta na usta). Nedostajalo je samo „immissio penis in anum“(guranje ukrućenog muškog spolnog uda kroz prkno u završno debelo crijevo). Kako bi se izbjeglo njihovo psihičko-fizičko zlostavljanje od većine (žestok sam protivnik bilo kakvog maltretiranja i zlostavljanja), razvidno je da je hrvatska vlast učinila značajan propust. Falila je što do sada nije osigurala odgovarajući prostor (recimo na Velebitu ili slično), kako bi se omogućilo mirno vođenje ljubavi istospolnim parova, njihovo paradiranje, ako treba i beskonačno. MATO MALI I PERO NJIOV Viek čoečji Danaske je, kaže Jane Mala, sve došlo na svoje. Na naplatu. Žene jašu i brez konja, a muški nosu. Neko to može odnijet, a neko ni promislit Pokonji je Jozo vazda imo užancu rijet da koliko god je Bog do čoeku, čoeku je vazda malo. Nigda sretan, nigda zadovojan! A komu je malo, pokonjik je ponavjo, vazda mu je malo! Evo, današnjemu je čejadetu Bog do da zna što se događa i u mišjoj rupi, ako oće i na Tirolu a ne samo u Donjemu selu, pa mu je i to zaludu! Cijo bi još i više. Sve oće; i znat i imat, i da drugi ne zna i da nema. Prije bi, kadarke bi išli iz baštine prednoć, muški jašijo na konju, a žena bi nosila breme drva na plećima. Što su sve žene morale i mogle otrpjet u ona bremena, ne more se to danaske ispripoviđet. Zato je danaske, kaže Jane Mala, sve došlo na svoje. Na naplatu. Žene jašu i brez konja, a muški nosu. Neko to može odnijet, a neko ni promislit. Dobro je, kaže Mato, za sve ovo znat, sve ovo viđet, ali je najgore ako sve ovo treba i nosit! Pripovijeda Pero onu od pokonjega ćaće. Što ju je pokonjik čuo i u stara bremena, neka nije umijo ni čitat ni pisat, a kadarke je iz libara trebalo nešto i zapantit i naučit a ne ko danaske; samo čut na televiziji ili radiju, ili pročitat u novinam ili na internetu. I mislit da si tako i sotijem prepametijo. I da svakome moreš držat predavanja. Došlo ćuše pitat u Boga viek. Bog mu dava peset godina: - Đe, moj Gospodine… da ja živem peset godina, a na meni gonu, tovaru više nego mogu odnijet, biju me, progonu… ne mogu ja to ni podnijet ni odnijet. - Pa da koliko oćeš? - Dvaes i pet. - Dobro, neka bude dvaes i pet. Došo je nakon tovara i kučak pitat Boga za viek. - Evo ti trides godina. - Kakvije trides, ne mogu ja lajat toliko, bit vezan, zatvoren… trpjet da mi svako govori mrš… - Dobro, evo ti petnes. Nakon tovara i kučka, evo kod Gospodina i majmuna da pita za viek. - Gospodine, daj mi viek. - Evo ti peset godina. - Ma kakvije peset, ko će se toliko godina isavat i vuć po granama, brat i jes po graninama, ovo i ono… - Dobro, evo ti dvades. Najpotje evo i čoeka Gospodinu. - Gospodine Bože, daj mi viek. - Evo ti trides. - Malo mi je! Dok ogradim pojatu, pa štalu, kuću… oženim se, dobijem đecu, alevam ih… Piše: Antun Švago - Dobro moj čoeče, evo ti od ćuša dvaes i pet, od kučka petnes a od majmuna trides. Pripovijeda Pero kako je čoečji viek tries godina. Godine od ćušeta Bog mu je do dokle na njemu gonu, od kučka kadarke ne more radit da more lajat, a od majmuna kadarke odnemogne da mu se đeca rugaju iza kantuna. Eto, taki ti je viek čoečji – kaže Pero. Ko dočeka stare dane, ovo mu ne treba pripovijedat, ako za ovo i ne zna – ču’ će. Na sebi. Ovako ili onako. A u mlade dane, ko će mislit. Ko je u te godine nogo mislijo nije se vele naživijo. Mato se raduje što mu je naš Luka obećo dat žice od one stare ombrele, što su je u Gradu zvali – konavoska. Dundova mu je to ombrela bila, roba je propala, ali Luka nije bacijo žice, a nije mu i žo ni Matu dat. Pa da se naš domaćin, po stare dane, ima sučijem upravo pokrit. Kadarke ga put nanese na Grudu, ili ode svojijem poslom u Grad. Da ne okisne. I ne razboli se. Ujiti što ne treba ujitit. Ove današnje ombrele nijesu za ništo. Moraš i bacit i nakon prvoga vjetrića, a one su prije znale izdurat i najgore delumbije. Nijesu pametni ludo rekli da je najskupje ono što je najćenje. UDRUGA BRANITELJA HRVATSKE PODRUŽNICA DUBROVNIK STON Izlet u Soviće i Posušje 16. veljače Akcija darivanja krvi Udruga branitelja Hrvatske podružnica Dubrovnik organizira jednodnevni izlet 16.02.2013 u Soviće i Posušje. Polazak s Pila u 6 sati a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u zajedničkom druženju. Informacije na broj 324-023 ili mob. 091/5717963. Obavijest o smrti U proteklom tjednu napustili su nas: PAVLA NJIRIĆ 1933. MARINA RAČIĆ 1961. VERICA ĐURATOVIĆ 1937. IVO FABRIS 1943. ZVONIMIR BARBIR 1934. ANTUN MEMUNIĆ 1927. GRGUR ĐIVANOVIĆ 1951. PERO KRISTE 1952. IVAN FRANUŠIĆ 1927. BORIS BLAŠKOVIĆ 1951. JOSIP HABJAN 1938. IVANA MEMED 1939. MARKO TULIĆ DRAGO DABELIĆ U Stonu se 10.siječnja održala prva od ovogodišnjih akcija davanja krvi. Pozivu se odazvalo 18 darivatelja, a njih 15 uspješno je dalo ovaj dragocjen i nezamjenjiv lijek. Krv su dali: Jadranko Buško, Ivo Prkut, Dragomir Slade, Dragan Maškarić, Stjepan Bukvić, Mišo Ujdur, Ante Marlais, Branko Radić, Deziderija Kralj, Zoran Vodopija, Mario Andrović, Zoran Volarević, Luka Mustapić, Vedran Mustapić i Ivica Hladilo. Na ovoj akciji prvi put je dao krv Vedran Mustapić, a Zoran Vodopija-Zoro dao je krv čak 51 put. Akciju je, kao i sve dosadašnje, uspješno organizirao Antun Franković. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr, arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/ GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 39 ŽUPA VELIKE GOSPE U ROŽATU Župni list ‘Rožat’ Nakon šest godina ponovo je svijetlo dana ugledao župni list „Rožat“, župe Velike Gospe u Rožatu u Rijeci dubrovačkoj. U prvom broju obnovljenog župnog lista mogu se pročitati raznorodni članci koji se odnose na prošlost župe poput Kronike samostana i župe Rožat (od 1894.), Badnjaka na Gradićevu autorice Slavice Stojan, Božića u Rijeci dubrovačkoj Mata Tomljanovića, Zabrane ribarenja šabakama Nikole Šubića i drugi. Župljane se podsjeća i na zaslužne franjevce poput fra Dinka Tomića (1880. – 1921.) i fra Augustina (Marinka) Vlašića (1937. – 2012.). Tu su i članci o aktualnim događanjima na kojima su sudjelovali župljani poput Obiteljske škole (napisala Ivana Marić), Nacio- nalnog zahvalnog hodočašća u Rim (Marija Đurović) kao i tekstovi koji se bave promišljanjem sadašnjosti poput razmišljanja o kršćanskoj obitelji (Josip Prkačin) te HE Ombla: da ili ne. U novom broju je predstavljena i FRAMA kao i primanja i obećanja Frame Rožat. O zboru župe Velike Gospe u Rožatu tekst je napisala Anita Kondrić, a predstavljena su i bratstva u župi. Kroniku župe tijekom 2012. sažeo je župni vikar fra Drago Ljevar, a u listu se nalazi i statistika župe, raspored misa i blagoslova obitelji. Časopis donosi i nekoliko pjesama među kojima i prepjev pjesme „Dobre sile“ Dietricha Bonhoeffera. Župni list „Rožat“ pokrenuo je 1984. godine nedavno preminuli fra Augustin Vlašić i do 1988. godine objavio jedanaest brojeva. List je obnovljen 2000. godine te nakon deset brojeva 2006. godine prestao izlaziti. Povratkom na službu župnog upravitelja dr. fra Joza Sopte koji je i glavni urednik lista, list je obnovljen kako bi „u ovim turbulentnim vremenima“ ostao i pisani trag, „prema onoj latinskoj izreci: riječi lete a pisano ostaje.“ Angelina Tadić, www.dubrovackabiskupija.hr HPD DUBROVNIK OPĆA SPECIJALIZACIJA ANIMATORA NA PLITVICAMA Izlet na Orjen Prva generacija završila specijalizaciju Nakon organiziranog jednodnevnog izleta na Orjen prošle nedjelje 13.01.2013., gdje je bilo puno izletnika i članova društva, a među njima dosta djece - u nedjelju 20.01.2013. se nastavlja s organiziranjem jednodnevnih izlet na Orjen pod nazivom “Igre na snijegu”. Ove nedjelje će zasigurno biti dosta više snijega, pa će najmlađi sigurno uživati u snježnim radostima. Prijave za izlet su u Bio&Bio trgovini do petka navečer 18.01. do 18 h. Veliki MAŠKARANI IZLET NA SNIJEG uz Radionicu izrade maski, u planu je 10.02.2013. HPD Dubrovnik je u tijeku priprema za čišćenje i markiranje planinarskih staza u Konavlima, Župi dubrovačkoj i Rijeci dubrovačkoj. Čim vremenski uvjeti to dopuste članovi započinju s kontrolom planinarskih staza. Svi zainteresirani za sudjelovanje u čišćenju i markiranju staza mogu se javiti na mail društva ili na redovitom sastanku društva ponedjeljkom u 19 h na Širokoj ulici br.4 u Gradu. Mladi Dubrovačke biskupije sudjelovali su na Općoj specijalizaciji animatora koja je održana u Pastoralnom centru u Mukinjama na Plitvicama. Program je započeo u petak 4. siječnja, a završio je 11. siječnja. Obuhvaćao je raznovrsne sadržaje na kojima su animatori učili kako u svojim župama pokrenuti i voditi radionice i grupe kao što su: rekreativnosportska, karitativna, kreativna, ekološka, dramska, liturgijska, plesna, molitveno-biblijska, dječji zbor, zbor mladih, novinarsko-informatička, prvopričesnici, krizmanici i ministranti. Na taj način mladi su usavršili svoja prethodno stečena znanja, te postali osposobljeni za samostalno vođenje aktivnosti u župama, napose za rad s mladima. Na ovoj specijalizaciji sudjelovalo je ukupno 49 polaznika i 12 animatora instruktora. Osim iz Dubrovačke biskupije, sudjelovali su i mladi iz Šibenske, Krčke i Kotorske biskupije. Polaznika iz naše biskupije bilo je 17. Riječ je o mladima koji su prethodno završili Temeljnu formaciju animatora koja se kroz četiri vikenda odvijala u Učeničkom domu Paola di Rosa u Dubrovniku. Š.Z. www.dubrovacka-biskupija.hr PROJEKT CRVENOG KRIŽA Na Kantafigu od Uskrsa butiga za socijalno ugrožene građane Osobe slabijeg imovinskog stanja od Uskrsa će osnovne živežne namirnice moći dobavljati na Kantafigu gdje će u postojećem montažnom stambenom kontejneru biti otvorena socijalna butiga čije će uređenje i troškove opremanja financirati Grad Dubrovnik. Riječ je o projektu kojega je pokrenuo Crveni križ. Inače, butige za osobe slabijeg imovinskog stanja već su otvorene u hrvatskim gradovima poput Zagreba, Rijeke i Gospića. Trgovinom na Kantafigu, čija će ponuda i uvjeti korištenja, tj. hoće li se artikli simbolično plaćati ili ne, uvelike ovisiti o donacijama velikih trgovačkih lanaca, moći će se služiti osobe s popisa socijalno ugroženih osoba. dubrovnikpress.hr 40 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. EKO OMBLIĆI Močiljska špilja, izvor Omble… Eko-Omblići su 12. siječnja planinarili od Mokošice prema Močiljskoj špilji ispod brda Somina , spomeniku prirode, jednom od najdužih speleoloških objekata u Dubrovačkm primorju. Tom prigodom poslali su glasni eko apel za veću brigu i pažnju o ovom značajnom špiljskom lokalitetu koji je svrstan u Nacionalnu ekološku mrežu Hrvatske a uskoro će u europsku mrežu Natura 2000. Prošlog petka su Eko Omblići posjetili i izvor rijeke Omble i poklonili joj se iznad njezinog prekrasnog zelenog slapa. J. Šimunović
© Copyright 2024 Paperzz