GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PETA ZLOSLUTNOST HRVATSKE APOKALIPSE
Mržnja u isključivosti
Jedno je sigurno. Nikada više nećemo biti svoji. Na rodnoj, rasprodanoj
grudi ako i budemo sluge bezćudnih gospodara. Ne zaboravimo! 1945.
oslobođena je Hrvatska u svakom mogućem kutku svoje zemlje. Geslo
„Tuđe nećemo, svoje ne damo“, „nikome ni pedlja zemlje svoje“ danas
zvuči kao biblijska utopija
O, bila je to pretila stara godina Glasa Grada.
Kanonade sa sve tri strane, a na brisanom prostoru Crkva u zatomljenom grijehu spram vlastitog naroda. Mudro šuti. I prepušta boj nemuštim bojovnicima propale „akademije“ prije
više od 70 godina. A taj razotkriveni zloduh
brižno čuvan i oplemenjen prezrenom idejom
cijeloga naprednoga čuvječanstva nikako da
se pokopa i uz molitvu oprosta utihne i preseli
na požutjele stranice povijesnice. Jer šteti svima: narodu, Crkvi, hrvatstvu...
BOLNO JE PRIZNATI…
Nepomirljivost izgubljenim (II.svj.) ratom iskupljenje vlastitih grijeha traži u nametanju svekolikih zločina pobjedničke strane. Pa i one do
dana današnjega. Je li to toliko bolno priznati:
„svrstali smo se na krivu, gubitničku stranu,
amoralnu, neljudsku, krvožednu, bogohulnu.
Jer nijesmo znali da će nas i takvim metodama
istrebljenja određenih naroda ucjenjivati za
dobiti sanjanu Državu “. Ali državu unaprijed
okrnjenu svojim najljepšim dijelovima koji su
poklonjeni ideološkim i ratnim „prijateljima i
saveznicima“. Ta želja ka konačnoj državnosti
u vrtlogu političkih i ratnih zbivanja, često i ne
sasvim razumljivih, komunikacijski oskudnih,
privolile su mnoštvo prostodušnih Hrvata u
okrilju svog vjerskog identiteta da izaberu krivu
stranu. I tako su najstrašnije platili svoju stramputicu. I Crkva u Hrvata tu upada u svoj najdublji povijesni grijeh. (Pouka za apstinenciju
u Hrvatskom proljeću) Jer iza plašta „brižnosti“
cilja svojih ratnika, mnoštvo tih bojovnika metodama kojima ni Turci nabijanjem na kolac ni
iz daleka nijesu dorasli ulazi u antologiju najjezivijih zločina. (Ako nekoga nevjernog to
bude interesalo rado ću mu prepričati uz još
vazda žive svjedoke ispovijesti. Ali to bi mi bilo
jezivo opisati i napisati.) I konačno rat se bliži
kraju, pobjednik se zna. Znadu se i metode
kazne i odmazde. Stratišta! Zločini na jednoj,
zločini na drugoj strani. Nema bezgrešnih. Ali
uz uvjet da su obje strane suci i krvnici mora
se priznati da su pogubljenja okrivljenih na pobjedničkoj strani primjerenija (bezumnom) ratu
nego li zločinačko iživljavanje nad najnevinjima samo zato što su drugog imena ili vjeroispovijesti. (S treće, istočne strane vrijedi isto)
NAJLJEPŠI POZDRAV ZDRAVO
IZA REŠETAKA
I danas, nakon generacijskih udaljenosti nemirni duh zla izlazi iz boce i postavlja nam pitanje uz plaćeni odgovor: „A da je druga strana bila pobjednička ?“ umjesto Plavog imali bi
Crveni Jadran. I kad nekontrolirane strasti
bezćudnosti, nezasitnosti, grabeža i pohlepe
stižu same sebe priroda savjesti upliće svoje
prste pa se zabrinuto pitamo:
„ Hoće li papa Frano ostvariti ono Isusovo
iskonsko poslanje humanosti, hoće li biskup
Mate odoljeti izazovu prokazane „bezgrešnos-
2
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
ti“ Blajburga i Jasenovca?“ Kada msg V.K.
ožaren i sretan hrli u zagrljaj ratnom zločincu
D.K. nakon odslužene kazne u Hagu, koji usprkos odsluženog zatvora ostaje ono zbog
čega je i osuđen, a Biskupska konferencija
samo kratko nakon tog zapanjujućeg čina daje
biskupu za pravo, tada više ne znamo kome i
u što trebamo vjerovati. Jer je Bog u Hrvata
toliko eksploatiran i u dobru i u zlu da je premalo uzvišenoga od njega i ostalo. Sva nacionalana (radikalna) stremljenja, sva politička
nadmetanja, sva zazivana pomoć, pa i zločini,
pravdanja nepravednog, izbori, koncerti, dodvoravanja masama imala su i imaju Boga kao
nedodirljiv oslonac i poštapalicu; Boga i seljačka sloga, Bog i Hrvati, uz pomoć Boga za
narod svoj, za Boga i dom, tako mi Bog pomogao... A kako više ništa nije smjelo biti kako
je nekada bilo, pa bilo to sada i stoput gore
tako i najljepši, najsadržajnji pozdrav među
svjetskim jezicima zdravo ostao je iza rešetaka. U suglasju Crkve i „državotvorne“ stranke
nametnut nam je „Bog“ pa htjeli ili ne profaniranjem svetinje postajemo gruntovčani. A
to je itekako isplativo pa u zanosu od milja Bog
postaje Bok (turc.= sranje). Ali ni rad niti radnika nije pristojno spomenuti jer je to nešto čega
se moramo sramiti pa je bolje djelatnik od
glagola djelati t.j.dilati. A kako se od poštenog
rada ne možeš obogatiti očito da je bolje ležati
i dilati u djelatno vrijeme. Pa s vremena na vrijeme u dokolici kritizirati Vladu zbog lošeg
BDP-a. I popratiti predsjedničku kampanju uz
zanimljive „argumente uvaženih“ liječnika i profesora kojima je sve bivše krivo za ovo sadašnje posebno ako može zavonjat na crveno. E
tada pjev NDH postaje talisman neviđenog
uspjeha hrvatskog naroda pa i uz žrtvu izlaska
iz EU. Jer sva su zla hrvatskom narodu učinjena u komunističkom režimu i naravno pod vodstvom zločinca Tita. Eto tako smo došli do stalnog i degutantnog obračuna nepreboljenih
pobjednika i gubitnika II.sv.rata. A o prvom hrv.
predsjedniku F.T. vrlo oprezno da se ne dogodi lapsus, i uz dužno poštovanje. Eventualno hvalospjev.
JUNACI NAD NEMOĆNIMA
Da smo narod nedefiniranog svjetonazora
vođeni raznim prigodnim strujama (pa i preobraćenjima) u stanju začetke demokracije
prometnuti u kaos i svoj osobni dio kolača izčupati u političkoj areni pokazuje i dokazuje tiska
oko predsjedničkog položaja, nadmetanja u
„piramidi“ gdje se sve svodi na mračno polje
prošlosti, u kojem propala ideologija hrvatskom
“voljenom“ narodu nudi svekoliki spas. I što
očekivati od mlade generacije indoktrinirane
„slobodarskim“ predavanjima uvaženih profesura. I taj beskrajno dugi nagon mržnje u isključivosti na mala vrata odava sebe kao glasnogovornika srodne mu stranke koja isto misli
ali je za sada neisplativo izustiti. Međutim složni
su: „po svojoj savjesti dajmo glas svome prirodnom? opredjeljenju. Časnom, poštenom,
domoljubnom, u naletu kojeg se rušila sva prepoznatljivost povijesti vlastitog naroda (dvije i
po tisuće spomenika palih žrtava zbrisano je
kao olakšanje grešnoj duši uspomena nečijih
predaka) i sva dobra stvorena pedesetgodišnjim zanosom stvaralačkih snaga popljačkana su. Kulturnim i civilizacijskim sazrijevanjima
svaki narod obogaćuje knjižnicu svoje historije, cijeni je kao isječak jednog doba ma kakvo god da ono bilo, gustalo nas ili ne. Ali mi
kao da nemamo motiva u smiraju (sebi korisnih) strasti pa smo junaci, nad nemoćnima u
alibiju predziđa kršćanstva. Prizemljimo strasti, smireno i skrušeno i nadasve istinito, sve to
bolno rasčlanimo u ime zazivanog Boga i istine iznesimo svoje poglede.
DRŽAVA ROGOVA U VREĆI
Tito zločinac. Stvorio je državu rogova u vreći,
represijom i jedino mogućom diktaturom
održavao ustroj identiteta svih naroda na okupu pred prijetnjom čerečenja snažnih i velikih.
I ostao je svoj. U pobjedi nad zlom nacizma i
fašizma, osiljen, malašan na karti, postaje velik igrač svjetske politike, poželjan u društvu
siromašnih ali i svjetskih moćnika. Na
domaćem planu tek nekoliko godina nakon
rata (jer od 1948. pa do Staljinove smrti 1953.
bilo je vrijeme stalne ratne spremnosti) počinju dani nadanja, izgradnje, radnih akcija opismenjavanja, podizanja tvornica, cesta, porušenih pruga, formiranja učilišta, fakulteta i znanstvenih ustanova. I sve to uz, dobro se
sjećam napisa, 64 % izdvajanja iz proračuna
za vojsku i narodnu obranu. Što je u to sve
spadalo, neznam, koliko je to bila istina, izostaje
o’klada. 60-tih zahuktao se turizam prepoznat
kao izvor potrebnih deviza, otvorile su se granice i državničkom pronicljivošću oslobodio radni prostor u zemlji. U bliskom mi pomorstvu
(3. svj.sila trg.brodogradnje) nicala su brodarska poduzeća pa ih je l962. bilo već 15-ak i
sva su apsorbirala kadrove „proizvedene“ u
sedam pomorskih škola diljem našega Jadrana. Osmijeh radništva svjedočio je sigurnost u
sebi stvorenoj imovini. 1952. u tvornici cementa
„Prvoborac“ uspostavlja se prvi radnički savjet. Fenomen radničkog, ako ne upravljanja
onda zasigurno uvida u poslovanje svoje tvrtke. Svjetski prepoznatog temelja poštenog dioničarstva. Na generacijama je za proučavati
u osviještenoj klimi nekog boljeg društva bez
mržnje u isključivosti. (Ne amnestiram ni Gole
otoke , Lepoglave, Glavinjače, prigušene hitce ubojica, naprotiv) No jedno je sigurno. Nikada više nećemo biti svoji. Na rodnoj,
rasprodanoj grudi ako i budemo sluge bezćudnih gospodara. Ne zaboravimo! 1945. oslobođena je Hrvatska u svakom mogućem kutku svoje zemlje. Geslo „Tuđe nećemo, svoje
ne damo“, „nikome ni pedlja zemlje svoje“
danas zvuči kao biblijska utopija.
DEVEDESETE I PLODOVI MILIJUNA
RADNIČKIH RUKU
I prolaze godine bez gospodara, s istoka
oživljava poriv nezasitne ekspanzije. Stižu
devedesete. Sve skupa odvija se brzo. Franov
kažiprst prati na karti tokove Drine omiljene istočne granice ionako geografski neprirodne
Hrvatske. S druge strane povlači se crta Viro-
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
vitica-Karlovac –Karlobag. I dalje,
sve nam je više manje poznato.
Taj predratni i ratni košmar koristi
se u kreaciji zakona privatizacije i
pljačke od imaginarnih, ali i prepoznatih 200 obitelji koje će prisvojiti plodove milijuna radničkih
ruka. Jer ništa više ne smije podsjećati na tu „omraženu socijalističku“ familju. A nitko nam nije kriv
što nam uniforme milicije, vojske,
carine... ili crvene iskaznice nijesu
bile drage. Pa su onda došli neki
drugi i krojili nam život. I tako
opčinjen zapadnim, sirovim kapitalizmom gurnuti smo u provaliju
nepovratne propasti. Kada je Tito
1948. konfiskacijom i dalje nacionalizacijom nepošteno prisvojio
privatna vlasništva, možemo reći
opljačkao, učinio je to u interesu
osiromašenoga seljaštva i radništva kroz tzv. radničko samoupravljanje. Bila je to Robin Hudova doktrina Marksovog humanog komunizma. A da je za to sve oduzeto
bila data kakva takva zadovoljština ili pristojna egzistencija ostala
bi samo blijeda mrlja uz svekolik
širok osmjeh milijunskog radništva. Nasuprot tome oživotvorena
Država Hrvatska sve te naše
stvorene vrijednosti uz obećanje
povrata već je davno rasprodala
tuđinu a nama ostavila požutjele
papire bezvrijednih obveznica. A
na političkom polju iza svakog rata
pitamo se: jesmo li toliko žrtava
morali podnijeti da bi ostvarili Neovisnost. Izgubljena je cijela predivna Posavina, desetak tisuća
mladih Hrvata položilo je život i
puno više osakaćeno (uzalud) a
najviše iseljeno. I po prvi put u
povijesti na zapadu Drine uspostavljena je Srpska država. Politička partija šaha Slobodan : Franjo = 1:0 . Uspostava Hercegbosne
međunarodno ismijana rasplinula
se i nanijela nam epitet agresora
uz poremećaj vjekovno dobrog
suživota s Bošnjacima.
U plodovima ozakonjene pljačke
kolone siromašnih i egzodus
nezaposlenih napušta domovinu,
koja im to zapravo u ovakvim uvjetima i nije. I konačno, ubiti
nekoga nije samo čin fizičkog likvidiranja. To je i psihička, moralna, egzistencijalna tortura, razočaranost u ideale postojanja.
Sve to znači smrt. A u zadnjih
dvadeset godina toga je mnoštvo.
U demografskom prirastu svake
nas je godine 12.000 manje. I sve
to pomnožimo s 20. I dodajmo
egzodus. Pa formirajmo potragu
za ubojicom u samouništenju hrvatskog naroda! Ali usprkos svemu, in memoriam neka ostanu
slike veličanstvenih sprovoda
dvojice najvećih Hrvata. Josipa i
Frana. Davor Mage
LOKALNA AGENDA 21
Prigovori i pohvale
Jako je upitno i ne znam čime je znanstveno utemeljeno kandidiranje Grada za
Europsku prijestolnicu kulture
Prelistavajući broj 509 rado čitanog Glasa Grada od 19. prosinca 2014. ne mogu se ne osvrnuti na grube i nedemokratske napade na
pojedine članove i stranku Srđ je naš, te
neodgovorno predstavljanje nekog u ime Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati.
Jedna od mlađih političkih stranaka nastala od
građanske inicijative za zaštitu identiteta Grada, a sukladno odrednicama Agende održivog
razvoja planete Zemlje poznatije u znanstvenim krugovima kao Agenda 21, među ostalim
se spominju i različite udruge upravo ovakvih
inicijativa ili lokalnih stakeholdera čiji je cilj argumentirano i znanstveno protivljenje predstavnicima vlasti na provođenju netransparentnih projekata i neprihvatljivih ideja za zajednički razvoj lokalne zajednice i života u njoj ili
pak prihvaćanja i pohvale utemeljenih projekata za boljitak društvene zajednice.
Obzirom da sam argumentiranim predstavljanjem niza svojih članaka i javnih nastupa protiv
netransparentnih i loših projekata lokalne
zajednice, prigovaranja i javnih prozivanja na
nepostojanje obvezujućih razvojnih dokumenata Lokalna agenda 21. i ja kao znanstvenik
i pojedinac, član naše lokalne zajednice mišljenja sam da ako netko napada pojedinca, člana bilo koje stranke i grubo vrijeđa njegov intelekt i stav o pojedinim odlukama, sviđale se
one nekom ili ne, treba se osobno predstavljati, a ne skrivati iza imena ove ili one stranke.
Grupa mladih intelektualaca okupljena u udrugu Srđ je naš očigledno smeta nekim političkim opcijama. Činjenica je da se oni prezentiraju javnosti argumentirano, kulturno i u
skladu odrednica raznih agendi, koje na žalost
ni naša županija ni Grad još uvijek nisu
donijele, premda su obvezujući dokumenti
odrednica održivog razvoja i planova za bolju
budućnost satkanih u Agendi 21. Može se
svakako staviti primjedba udruzi Srđ je naš na
nedovoljnoj transparentnosti i nedostatku alternativa oko ostalih planova održivog razvoja; otoka, ruralnih dijelova Grada i Dubrovačko-neretvanske županije, ali svakako na potpuno drugi način od predstavljenog.
Jako je upitno i ne znam čime je znanstveno
utemeljeno kandidiranje Grada za Europsku
prijestolnicu kulture, jer osim naših mira i dijela
zaboravljene baštine, Europi ne možemo ponuditi prazne gradske ulice bez tradicionalnih
stoljetnih obrta, načina života i povijesnih čimbenika razvoja koje moraju biti znatno vidljivije
u svakodnevnom životu i rasprostranjene na
širem lokalitetu ne samo stare gradske jezgre.
Naše ulice moraju biti sadržajnije, življe,
ljepše..., jer ako prošetate starim europskim
gradićima vidjet ćete koliko toga nam stvarno
fali da bismo mogli aplicirati za Europsku prijestolnicu kulture, što bi svakako ja i mnogi
drugi željeli svim srcem. Za takve projekte
moramo imati stručne, a ne poslušne ljude, i
zato djelomično i podržavam dio inicijativa
zasnovanih na pojedinačnim Agendama.
Nema dovoljno znanstvenih argumenata kad
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
se navodi da Dubrovnik treba postati najkvalitetnija i najsadržajnija destinacija na Mediteranu, jer je već danas upitan održivi razvoj
turističke destinacije zbog niza nepovoljnih i
dokazanih pojava koje se događaju u vršnim
točkama turističkog opterećenja. Ovo je već
dokazano i nekolikim anketama provedenim u
Gradu. Nije utvrđen optimalni prihvatljivi kapacitet turističke destinacije kao temeljni čimbenik održivog razvoja destinacije. Bez ozbiljne Lokalne Agende 21, Grad se ne može razvijati i bilježiti ozbiljnije kulturne ili društvene
pomake. U ekonomskoj praksi opće je poznat
pojam controllinga kojeg bi mogle i trebale
provoditi naše znanstvene institucije ako želimo pratiti održivi razvoj naše destinacije, međutim one nažalost nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene ni uvažavane u našoj sredini.
Jako rijetko čujem da je Dubrovnik, kako
navodite ‘’živ i veseo grad, grad radišnih i sretnih ljudi’’. Veselilo bi me da potpisnik članka u
Glasu Grada ovo utemeljeno obrazloži. Pitanje čestih napada na predstavnike vlasti više je
zločesto nego utemeljeno. Svatko od napadanih političara i predstavnika vlasti prema
poznatoj dubrovačkoj poštapalici ‘’moglo je
ovako ili moglo je onako’’ učinio je nešto dobro za naš Grad i nerijetko bivao prozivan
pogrdnim imenima neutemeljeno, a najčešće
anonimno od ljudi bez lica i naličja. Ogroman
trud i energija stoje iza svakog od ovih ljudi.
Dužan sam i napomenuti kao ex. pročelnik za
Zdravstvo i socijalnu skrb u Dubrovačko-neretvanskoj županiji enorman doprinos
A.Vlahušića prigodom izgradnje i opremanja
Dubrovačke bolnice Sveti Vlaho, također i vrijednih pomaka na gradskim projektima. Doprinose njegove prethodnice znaju svi oni dobronamjernici koji objektivno prate događaje
u Gradu. Bez ljudi poput P.Vićana zasigurno
bi bili uskraćeni za vrijedne i odrješite sinove
našeg podneblja, a mnogi kojima je pomagao
i to dalje radi, vjerujem da nisu zaboravili njegovu pozitivu, mogu se navesti i ostali agilni i
korisni predstavnici političke elite Grada ali isto
tako trebali bi se posramiti oni koji sjede na
raznim političkim mjestima, odborima i sl. koji
ničim nisu dali nikakav doprinos razvoju zajednice.
Možemo u svakom momentu i nešto prigovoriti ili pohvaliti, a ja ću na kraju iskoristiti ovaj
medijski prostor da javno pozovem sve ljude
dobre volje u našemu gradu za potporu i pomoć Športsko ribolovnom društvu Batala,
kojeg nekim čudnim radnjama Luka Dubrovnik
želi izbaciti s prostora istezališta Batala kojeg
koristi već duže od 50 godina, na kojem se
okuplja preko 500 članova i simpatizera naših
lokalnih tradicija koje su dio naše baštine i također dio Agende 21 koju moramo poštivati, ne
samo jer bismo to mi željeli već iz razloga što
je to jedan od preduvjeta razvoja općeg dobra
kojeg u svom programu vode i Ujedinjeni Narodi.
Dado Ljubičić
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ISTINA OSLOBAĐA ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (15)
Još o istini
Po njegovom sudu ja ne mogu biti kritični kršćanin ako
sam u HDZ-u i ako ne vjerujem u povijest koju su pisali
pobjednici
Gospar Kaciga očito nije voljan
razmjenjivati argumente umjesto nasrtaja. Ja vjerujem da se
većina čitatelja u čudu pita kako
je moguće da se jedan odvjetnik služi takvim govorom. Uskoro ćemo slaviti sv. Vlaha, kojega
Dubrovčani od davnina zovu
svojim Parcem, što znači odvjetnikom. I naša Gospa često se
naziva našom odvjetnicom.
Drugim riječima, od odvjetnika
očekujemo časno postupanje,
ništa slično Kaciginomu. Doduše, za odvjetnike imamo još
jedan naziv: to je fiškal. Taj se
naziv rabi i u pejorativnom
značenju, to jest u značenju
lukavca. Čini mi se da je gospar
Kaciga ovaj put pribjegao ponašanju fiškala. Naime, polemiku je
započeo kao odvjetnik Predsjednika Josipovića, pa je bilo za
očekivati da će, u skladu s mojim
pozivom na razmjenu argumenata, nabrojiti neke rezultate
Predsjednikove nove pravednosti. On radije lukavo izbjegava u ove predizborne dane
odgovoriti na taj izazov. Umjesto toga u zadnjem je broju GG-a
uzeo “time out”, da bi siktao protiv magistra Dabelića, a dokaze
moje “lažljivosti” ostavio je za sljedeći broj GG-a (kad prođu
izbori). Po njegovu sudu ja ne
mogu biti kritični kršćanin ako
sam u HDZ-u i ako ne vjerujem
u povijest koju su pisali pobjednici. Rado očekujem njegove
daljnje argumente. Tko mu hoće
vjerovati neka izvoli, no ja sam
sa slučajem “revolucionarnoga”
smaknuća širokobrijeških fratara
dobro upoznat, jer sam o tome
razgovarao 1971, po povratku sa
studija iz SAD-a i Rima, s provincijalom hercegovačkih franjevaca, fra Rufinom Šilićem, koji je te
godine bio primoran povući iz
opticaja dokumentiranu knjižicu
“Široki Brijeg”, ali nije poklekao
pred komunističkim sudom,
braneći nevinost pobijenih.
Vjeruje li gospar Kaciga da je fratar od 80 godina, prikovan za
krevet, mogao pucati na partizane? A ubijen je metkom u potiljak, jednako kao i oni mladi (koji
su mogli pucati, ali nisu), dakako bez suđenja. Pri širokobriješkom samostanu bili su konvikt i gimnazija, u kojima jest bila
vojska (fratri to nisu mogli spriječiti), ali u samostanu nije bilo
nikakva oružja, niti je tamo itko
ulazio s oružjem: to su poštivali
čak i njemački časnici! Tko želi
saznati više o ubojstvu 12 fratara 7. veljače 1945 na Širokom
Brijegu, i još njih 54 tih dana na
UNATOČ PESIMIZMU
Nešto sitno, a tako veliko
Nisam siguran da bi umjesto njega Mladen Gojun ili neki drugi gradonačelnik krenuli
u obračun onakav kakav je krenuo Andro sa Društvom, prije bi reko neprijatelja
nego prijatelja dubrovačke starine
Zovem se Stijepo i prošle sete- pa tako za svaki trotoar, maslinu gradskog prijevoza s kojom
mane ušao sam u 77. godinu ili smjer ulice odgovornost i ide- možemo na Lokrum, pa kada se
života. Moji roditelji, majka je dolaze od gradonačelnika grada i dokopam onda mogu
Bračanka i otac Konavljanin su Vlahušića, čovjeka koji bi, umjes- barem tamo malo pobjeći, a
bili siromašni ljudi, radnici. Prvih to brojanja rupa po cesti trebao ponekad i pronać koje slobodgodina smo živjeli u Župi, a onda biti ministar vanjskih poslova no mjesto u moru turista na njesmo se sredinom pedesetih go- Dubrovnika. Drugi ‘’krimen’’ koji mu.
dina preselili se u Grad, točnije mi pada na pamet je taj prokleti A sada i osobni razlog zašto sam
u Lapad. Ono što su mi uspjeli Gruž. Ako čovjek zanemari mik- potrošio svoje penzionerske slopružiti za svoga života je koliko- ro i makro lokaciju on toliko bodne sate da napokon
toliko solidno obrazovanje, a to pažnje, projekata i novaca daje napišem nešto. Nisam ovo napje rezultiralo mojom ra- Gružu da je to jednako uspore- iso zato što je Andro Vlahušić
doznalošću o društvenim prilika- divo sa zlatnim skalinima ili zlat- neki veliki znanstvenik i fenomema, osobama iz javnog života i nim zahodom naše dobre i nalan čovjek. Nije, ali jeddogađajima koji su bili od kruci- pomalo poštene bivše gra- nostavno se ne uklapa u kalup
jalne važnosti za naš Grad. More donačelnice. U Gružu stalno današnjih političara. U jednu
predsjednika i ostalih velikih nešto, ili se gradi prvi pravi kružni ruku je prosječan, jednoličan,
državnika, načelnika i gra- tok, ili se uređuje Lujov park, pa gleda u pod, a u drugu ruku podonačelnika prošlo je za moga se troše milijuni na uređenje naša se kao čovjek koji
života i moram vam rijet kako place, neću dalje nabrajati, tuga mjesečno spava koliko Vido i
sam kontenat ovime što nam me, dok u Lapadu nula bodova, Dube i Ćićo spavaju dnevno, a
sada vodi Grad. Nadam se da šetnica se gradi mjesecima, pa stalno nešto obilazi, radi, kao da
će aktualni ostati što dulje jer je još dopuštaju radnicima Hotela nema ured nego prije izgleda
to, kako stvari stoje, jamačno do kompas da stave barikade da se kao neki susjedski policijac. Moja
sada najbolji kojega smo imali, i ne može ni pasat prema šetnici, žena i ja usprkos maloj pensiji
radi mojih unuka i njihove djece a ni viđet ono što je nekad bilo krpamo kraj s krajem, i u ovoj
u interesu je da on ostane što naše tj. društveno vlasništvo. Kao prokletoj državi gdje se sve reže,
dulje.
da su to iz Imotice donijeli pronašlo se u ovom gradu i za
Da se razumijemo, ima on svojih sedamdesetih, pa sad stavljaju nas ‘bogate’ koji ipak nismo
mana. Svojeglav je i brz na jez- pod lokot. Na jedvite jade dobili gladni, s obzirom na godine
iku, pa ponekad neke stvari lomi smo ovu pjacu tu, a i to tek kada staža i uplaćivanja doprinosa. I
preko koljena. Suradnici su mu, su onu u Gružu zatvarali! Ipak, nađe se tako tu netko kome to
neki
traljavi, a većina
barem je tu ona karta od javnog ipak nije obveza i uplati nam neš4 GlasGrada
- 512 - bezidejna,
petak 9. 1. 2015.
više različitih mjesta, može se
iscrpnije informirati na Googleu
putem sljedećeg linka: http://
www.pobijeni.info/pobijeni/mjesto/6, a započeti postupak beatifikacije tih mučenika sigurno će
još dugo potrajati, pa se gospar
Kaciga kao iskusan odvjetnik
može priključiti đavlovu odvjetniku (u svakom postupku beatifikacije postoji naime i “advocatus diaboli”).
Argumentima o mojoj lažljivosti
mogao bi pridodati i svoje odvjetničko mišljenje o korištenju
Vladina zrakoplova od strane
Vesne Pusić (političarke po Josipovićevu ukusu), a po odobrenju Premijera (njima je trošak
od 120 tisuća kuna obična sitnica), a volio bih znati i zašto se u
Dubrovniku, u vrijeme kad je bilo
zabranjeno zapošljavanje u jednoj kulturnoj ustanovi ipak netko mogao zaposliti po direktivi
iz Predsjednikova (tj. Pravednikova) ureda.
Ante Šoljić
to sitno, a za nas tako veliko. I
eto to je jedini razlog zašto sam
napisao ovo pismo, osim eto da
je ovaj čovjek uz sve svoje mane,
ipak najbolji kojeg smo do sada
imali. Pored ove nikakve kokošje koalicije što vlada na nacionalnoj razini ipak sam, radi loše i
kradoljubne alternative neki dan
glasao za Josipovića, a ranije za
SDP i HNS u ovom europejskom
parlamentu. I sad ću opet glasat
za Iva. Sada čitam u subotnjim
novinama da proračun za Dubrovnik nije izglasan. Nisu ćeli
dić ruke Vićanovi, HDZ i ovi ostali sa brda. Ove nove u HDZ-u
ne poznam najbolje, znam
Frankoviću ćaću. Dobra familija.
Ali nikako mi nije jasno, gospodo, da ovakvom Gradu i
ovakvom čovjeku kakav je Andro Vlahušić ne dižete ruku, ako
ne radi njega ondar radi nas. Ni
o čovjeku kao Vićanu neću puno
da me ne cenzurirate. Samo znat
što sve ima je dovoljno. Nisam
siguran da bi umjesto njega
Mladen Gojun ili neki drugi gradonačelnik krenuli u obračun
onakav kakav je krenuo Andro
sa Društvom, prije bi reko neprijatelja nego prijatelja dubrovačke
starine. I Andru Vlahušiću, a
posebno vijećnici Miri Buconić
želim da pobjede, ako ne radi
sebe, onda radi nas, ljudi koji
znamo kako nam je prije bilo, a
kako nam je danas, unatoč pesimizmu u našoj državi.
Stijepo Šturica
ISTINA OSLOBAĐA ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (16)
Odzvonilo je totalitarnim
ideologijama
O nastanku ustaškog pokreta, njegovim logorima i jamama napisano je od od 1945.
do 1990., a i dalje se piše, na tisuće članaka i stotine znanstvenih knjiga. U isto
vrijeme o četničkim zločinima i jamama pisalo se znatno manje, koje autor uopće
ne spominje
Opet me spominje Darko
Kaciga. Piše da sam povijest
studirao na Univerzitetu u Beogradu. Autor članka opet domišlja tj. izmišlja, a ako nije tako
neka kaže tko ga je brifirao. Da
se dalje ne raspituje saopćavam
mu da sam Filozofski fakultet i
Postdiplomski studij pohađao i
završio u Zadru. Ne vidim razloga zašto me u vezi toga
proziva. Da sam rođen u blizini
Beograda vjerojatno bih
studirao u tom gradu, a kako
sam Mljećanin, Dalmatinac i
Hrvat odabrao sam Zadar.
Kao direktor Dubrovačkog
muzeja vodio sam Odjel soc.
revolucije koji je osnovao
pedesetih godina prošloga stoljeća pok. Stijepo Stražičić, pravi
gospar i Dubrovčanin, jedan od
suosnivača Dubrovačkih ljetnih
igara, pjesnik, poznati šarmer,
odmjerene riječi, skladnosti i uljuđenosti, ljubitelj Grada i rodnog Mljeta.
Vjerojatno bi autor trebao više
znati o međuratnom i ratnom
razdoblju dubrovačke prošlosti, kad već o tome voli pisati. U
svojim člancima piše o ustaškim
zločinima i jamama, o čemu treba pisati, ali na ovim prostorima brojna zlodjela i zločine učinila je velikosrpska politika i kraljevska žandarmerija (npr, Majkovi), prozelitizam, onda ustaše,
četnici (npr. Prozor – Rama, listopad 1942. na razne načine
916 ubijenih: Vidi: Prozor u
NOB-i, naklada SUBNOR, Prozor, 1985.), te komunisti – boljševici krajem 1944. godine.
O nastanku ustaškog pokreta,
njegovim logorima i jamama
napisano je od od 1945. do
1990., a i dalje se piše, na tisuće
članaka i stotine znanstvenih
knjiga. U isto vrijeme o četničkim zločinima i jamama pisalo se znatno manje, koje autor
uopće ne spominje.
Poznato je da je od 1930. do
1941. u Dubrovniku djelovala
dosta brojna četnička organizacija, a tijekom rata, pod okriljem
Talijana, a potom Nijemaca,
četnici su imali političku i vojnu
organizaciju. Što mlađe generacije znaju o tom segmentu
dubrovačke prošlosti, o punomoći koju je 10. listopada 1942.
Draža Mihailović izdao dr. Nikoli
Račeti za organizaciju četnika u
Gradu i Kotaru Dubrovnik, u
svojstvu Sreskog četničkog komandanta. Što se zna o Dubrovačkoj četničkoj brigadi u
Slivnici (Hercegovina), o
Bokokotorsko-dubrovačkoj četničkoj brigadi, o Jovanoviću,
zvanom „Munja“, glavnom šifrantu u Štabu Draže Mihailovića itd.
U to isto vrijeme nije se smjela
spomenuti Daksa, Orsula i
druga komunistička stratišta.
Djeca i rodbina ubijenih, bez
suda i suđenja, nisu smjela
položiti cvijeće i pomoliti se
svojim roditeljima i rodbini na
mjestima njihovog pogubljenja.
Dolaskom demokracije i uspostavom Republike Hrvatske
prestalo je jednoumlje, te se
počelo istraživati i pisati o komunističkim zločinima. O njima su
napisane tek dvije knjiga autora Joška Radice: Sve naše
Dakse i Istine nikad dosta. Obje
su napisane temeljem izvorne
arhivske građe i autentičnih
svjedočanstava. Neki bi boljševičko-dogmatski elementi
htjeli da se o tome i dalje šuti i
ne piše. Srećom odzvonilo je
svim totalitarnim režimima i jed-
noumljima. Temeljem knjige
„Dubrovnik u NOB-i“ trebalo je
nakon 1990. nastaviti s
istraživanjem svih zločina i sviju
žrtava.
Ne smijemo zaboravit ni agresiju Srbije, Crna Gore, JNA i paravojnih četničkih jedinica na Dubrovnik 1991. – 1992., kad je
povampireni velikosrpski nacionalizam i imperijalizam tenkovima, avionima i haubicama rušio, palio i ubijao po Gradu i
ostalom dubrovačkom području.
Pošto su se tijekom ove polemike već spominjali memoari
ustaškog stožernika Iva Rojnice,
iznijet ću još nekoliko citata iz
njegove knjige. „Za vrijeme zime
(1939.- 1940.) uspjeli smo organizirati trojke po uputama dr.
Budaka. Preuzeo sam povjereništvo za Dubrovnik, a savjetnici i najbliži suradnici bili su mi
prof. Mladen Kaštelan i Luka
Butigan.“
„Kako je prof. Kaštelan... dobro
poznavao Pera Kojakovića, koji
je bio predsjednik križara za
Župu dubrovačku, te je i njega
priveo našoj organizaciji. Kojaković je predložio još trojicu, pa
smo na taj način uspjeli stvoriti
prvu trojku izvan Grada. Nešto
iza toga položio je prisegu i don
Miho Arbulić.“ „U ožujku sam
otputovao u Zagreb da izvijestim dr. Budaka o stanju organizacije u Dubrovniku.“
„Drugom polovicom siječnja
(1941.) ponovno su novine
počele pisati o dolasku bana
Šubašića u Dubrovnik. U vezi s
tim vijestima posjetio me Pero
Kojaković... i predloži da se
Šubašića kao onog koji spašava Jugoslaviju ubije prigodom
njegova posjeta Dubrovniku.
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
Kako je on inzistirao na tom prijedlogu sastali smo se Kaštelan, on (Kojaković) i ja (Rojnica)
na vijećanje... predložio sam, da
bi ipak bilo bolje savjetovati se
prije s dr. Budakom... koji mi
reče, da se Jugoslavija ruši i da
se već stvara Hrvatska Država
te ne smijemo mrčiti ruke i
savjest sa Šubašićem.“
I za kraj citiram dio izvješća
Nikša Račete radi boljeg sagledavanja prilika u Dubrovniku
tijekom rata: „Kako se izgledi u
pobedu saveznika sve više povećavaju, tako i vodstvo HSS
(Mačekovci) počinje da
ponovno radi i da organizuje
svoje ranije članove, kojih svakim danom ima sve više, jer
veruju u pobedu saveznika.
Vodstvo HSS sada nastoji da
propagandom protiv četnika
privuče sebi obezglavljene komuniste u Dubrovniku, kako je
to bilo i ranije za vreme Jugoslavije, kada su se u njihovim
redovima nalazili svi elementi
koji su željeli promenu stanja u
zemlji. Pre tri meseca doputovao je u Dubrovnik iz Zagreba, delegat HSS dr Jančiković,
koji je obišao celo Primorje i dao
nalog vodstvu HSS u Dubrovniku da sarađuje sa nacionalistima. Ali u tom pravcu, iz lokalnih
razloga, predstavnici dubrovačkog Odbora HSS nisu
ništa poduzeli, naprotiv oni nastoje da prikupe oko sebe sve
one koji rade protiv četničkog
pokreta, tako da bi u datom
momentu bili jači i da se odupru, kako oni kažu velikosrpskoj
politici. Sada čak govore kako
u tom momentu treba obračunati s talijanskim plaćenicima
(četnicima). U vezi promene
kursa njihove politike, koji je u
suprotnosti sa politikom vodstva iz Zagreba, tražili su da im se
odobri i rad s komunistima, te
su sada u nešto većoj saradnji
s komunistima, iako nastoje da
to sakriju. Ovu politiku odobrava i katolički kler, jer u Dubrovniku više strahuju od Srba, nego
od komunista, pa je tako razumljivo, što je glavno vodstvo u
Zagrebu ovu njihovu naročitu
politiku odobrilo.“
mr. sc. Ivo Dabelić
E: [email protected]
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-a KORČULA
Apsurd završnog čina
SDP-ova gradska vlast smijenjena je 2013. godine,
voljom većine građana, koji su legitimno željeli više i
bolje, a koji su zadnjim činom pada aktualne HDZ-ove
gradske vlasti, konačno imali priliku uvidjeti i usporediti
- ko je što dao, a ko uzeo našem Gradu
Nakon neizglasavanja Proraču- 23.prosinca 2014.godine, Grana Grada Korčule za 2015. god- donačelnik Korčule g. Vinko
inu, temeljnog akta za funkcion- Kapelina povukao je svoj Prijediranje svake jedinice lokalne log Proračuna Grada Korčule za
samouprave, moramo biti 2015.godinu sa Dnevnog reda i
otvoreni i jasno poručiti našim predložio
je
uvrštenje
sugrađankama i sugrađanima, Privremene mjere financiranja,
kako su isključivi krivci za nove za koju nije dobilo potrebnu
izbore i nastalu izvanrednu situ- većinu. Članovi Gradskog vijeća
aciju u Gradu Korčuli - vladajući iz redova HDZ-a (3 vijećnika) nisu
HDZ, zajedno sa svojim ko- podržali prijedlog svog, HDZalicijskim partnerima, korčulan- ovog Gradonačelnika.
skim HSP-om dr.Ante Starčević, Na istoj sjednici vijećnici kluba
HSP-om, HSS-om i nezavisnim SDP-a i HNS-a predložili su
vijećnikom Vjeranom Filippijem. uvrštenje točke Dnevnog reda o
Zakonski rok dostave prijedloga Izglasavanju nepovjerenja PredProračuna Grada Korčule za sjednici Gradskog vijeća,
2015.godinu, od strane Gra- smatrajući da je Predsjednica
donačelnika svim gradskim GV-a, gđa. Ivona Kapor nanijela
vijećnicima i korčulanskoj jav- veliku materijalnu štetu Gradu
nosti bio je 15.studenoga Korčuli, koristeći se krivim i
2014.godine.
netočnim podacima, a u svrhu
Nažalost, unatoč našim upozo- donošenja Odluke o uklanjanju
renjima i inzistiranju na poštivan- drvenog broda “Bounty“ sa
ju zakonskih rokova, prijedlog dječjeg igrališta u gradu, usProračuna za 2015. dostavljen je vojene na pretposljednjoj sjed8 dana prije termina sjednice nici GV-a.
Gradskog vijeća, sazvane za 23. Prijedlog nadopune Dnevnog
Prosinca, 2014.godine.
reda ni za ovu točku nije dobio
Prijedlog Proračuna Grada Ko- potrebnu većinu.
rčule za 2015.godinu, u elektron- Predsjednici GV-a koalicijski su
skom obliku, nije bio dostupan partneri time, još jednom dali
korčulanskoj javnosti, jed- čvrstu podršku, dok ona sama,
nostavno stoga što nije bio niti zajedno sa dva vijećnika HDZobjavljen na službenim stranica- a, istu podršku nije uzvratila Grama Grada Korčule.
donačelniku, kao ni njegovom
I drugu godinu svog mandata zamjeniku iz redova HSP-a dr.
(zaredom) izvršna vlast na čelu Ante Starčevića.
sa Gradonačelnikom, prekršila je O Proračunu Korčule za 2015.
Zakon zbog nedostavljanja pr- godinu uopće se nije raspravljaijedloga Proračuna u propisan- lo, a kako se točka privremenog
om vremenu, pokazujući da financiranja nije stavila na Dnevnaša upozorenja i prvo na- ni red, dio vijećnika vladajuće
puštanje sjednice GV-a u svibn- koalicije, točnije 1 vijećnik HDZju 2014. godine, nisu bila ozbil- a, 2 vijećnika HSP-a dr- A.S., 1
jno shvaćena.
vijećnik HSS-a i nezavisni
Na 17. sjednici Gradskog vijeća Vijećnik Vjeran Filippi, napustili
Grada Korčule, održanoj su sjednicu.
6
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
Vijećnici koalicije SDP-a i HNS-a
ostali u gradskoj vijećnici do kraja sjednice, pošteno odrađujući
svoj mandat do samog kraja, istovremeno svjedočeći apsurdu
završnog čina, međusobnog
sukoba unutar HDZ-a i koalicije
stranaka okupljenih oko HDZ-a.
Koalicija vijećnika SDP-HNS-a,
kao opozicija u GV-u, pokušala
je konstruktivno sudjelovati u
raspravama i radu GV-a kroz protekle nešto manje od 2 godine.
Svjesni činjenice da korčulanski
HDZ zajedno sa svojim koalicijskim partnerima nema niti
Program, niti ideju, a niti snage
za vođenje Grada, već od
donošenja Proračuna za 2104.
godinu, ukazivali smo na nerad,
bezidejnost, slabu stručnost i
nesposobnost nove upravljačke
strukture Grada i potrebu za
puno većom suradnjom u GVu, a u interesu Grada Korčule
iznad svega.
Zbog niza nepravilnosti i nepoštivanja institucije GV-a, sjednice
GV-a protestno smo napuštali 2
puta, tražili smo i ostavku Gradonačelnika, ali i izglasavanje
nepovjerenja Predsjednici GV-a.
Poduzeli smo sve korake koje
smo kao opozicija mogli, boreći
se za interese onih koji su nam
ukazali svoje povjerenje na
izborima, ali isto tako, boreći se
istim žarom za interese svih sugrađanki i sugrađana.
Očigledno je kako naše dobre
namjere, konstantno sudjelovanje u raspravama, pitanja ali i naša
podrška - doduše rijetkim dobrim Odlukama i prijedlozima
pristiglim od strane HDZ-a i partnera te krajnje afirmativan pristup i priprema na svakoj sjednici
i točki u radu GV-a, nisu bili prepoznate od vladajuće većine u
Gradu.
Sa žaljenjem možemo rezimirati
da u ovom sazivu GV-a nije
doneseno ni jedno rješenje, program, zaključak, izvještaj, analiza, smjernica, koja se odnosila
na problematiku gospodarstva,
malog i srednjeg poduzetništva,
obrtništva i turističkih djelatnosti
Grada Korčule. Moramo konstatirati da ova vlast nije smatrala
potrebnim raspravljati o ovim
temama.
Svi projekti koji su krenuli u realizaciju (mahom naslijeđeni od
bivše SDP-ove vlasti) sada stoje
(minimalno - narednih 9 mjeseci) pod velikim upitnikom.
Jedino prepoznatljivo kao ostavština najnovijeg korčulanskog
političkog igrokaza i harača,
točnije podjele plijena u režiji
HDZ i njegovih koalicijskih partnera, u ovih godinu i pol dana,
uklanjanje je drvenog broda
Bounty te sramotno i bešćutno
kadroviranje svojih ljudi.
A te brojke, novozaposlenih i
podobnih, neumoljive su kao i
zlokobna šutnja većine o istome,
poražavajuća po svih nas.
I na kraju, uzimamo za pravo sve
ovo napisati, sjećajući se posljednjeg mandata SDP-ove gradske vlasti (2009.-2013.) koja je (i
tada ponovljenim izborima unatoč), u naš Grad donijela plansko pristupanje i pripremu projekata te pomogla u realizaciji i
izgradnji: Bazena, rotora, Tommy Centra, riješila problem Hitne pomoći, sudjelovala u unaprjeđenje pomorskog povezivanja Grada, usvojila izmjene i
dopune Prostornog Plana Grada (nakon više od 10 godina),
usvajanjem zasebnog UPU-a
omogućila izgradnju Konzuma,
aktivno sudjelovala u rješavanju
stečaja HTP-a Korčula, u procesu definiranja razgraničenja
prostora Ježevice (brodogradilišta), procesu digitalizacije jedinog kina na otocima.
Iste one vlasti koja je podupirala
i suosnivala projekte poput
Otočke olimpijade, Triatlona,
Jadranskih igara, Baroknog festivala, izrade kompletne dokumentacije za uvrštenje Korčule
na listu UNESCO-ve zaštićene
kulturne baštine.
I ne manje bitno, provodila javne Natječaje uz nadzor neovisnih konzultanata, a koji su začudo u lokalnim medijima dizali
puno veću buru od ovih današnjih koji su se provodili netransparentno (ispod žita)?
SDP-ova gradska vlast smijenjena je 2013. godine, voljom
većine građana, koji su legitimno željeli više i bolje, a koji su
zadnjim činom pada aktualne
HDZ-ove gradske vlasti,
konačno imali priliku uvidjeti i
usporediti - ko je što dao, a ko
uzeo našem Gradu...
GO SDP Korčula
Dubrovačka Crkva
Blagoveštenja Gospodnjeg
PRIOPĆENJE DUBROVAČKIH LABURISTA
Silna obećanja i nerealni projekti
Dosta je laži i neispunjenih obećanja, razgovarajmo argumentima o viziji i
budućnosti Dubrovnika!
Nakon brojnih neistina, manipulacija i zastrašivanja, konačno je došao i prošao prvi dan
nove 2015. godine. Dan koji je trebao označiti
početak kraja normalnog života u Dubrovniku
jer upravo su takve katastrofične najave dolazile iz Gradske uprave. Plašilo se sugrađane
neizglasavanjem proračuna, govorilo o kaosu
koji će zbog toga zavladati. Naravno da se ništa dramatično nije i neće dogoditi do formiranja nove vlasti. Osobne uvrede ne bole ni
približno toliko koliko sama spoznaja da političar na vlasti ne bira sredstva u zadržavanju
svoje pozicije. Dosadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić nekoć je obećao referendum pa
pogazio riječ, obećao progon svih odgovornih
za aferu «Garaža» pa nedavno preko medija
prijetio objavljivanjem dokaza ako se sruši proračun. Obzirom na prijevremene izbore, može
li dubrovačka javnost sada saznati što ste
namjeravali zapaliti zajedno s Nikom Bulićem
i Dubravkom Šuicom, a vezano je za aferu
«Garaža»?
Poprilično neuvjerljivo je bilo vidjeti akademika Vekarića kako se budi iz zimskog sna i u
svom prvom istupu u javnosti od kada ima
mandat zamjenika gradonačelnika, uspoređuje Andra Vlahušića s Damjanom Judom. Što
reći o drugom zamjeniku Željku Ragužu koji
ima hrabrosti u cijelu priču uvući čak i mlade
košarkaše Dubrovnika. Zna li se koliko ste
novca donijeli u klub od kada ste preuzeli predsjedničku dužnost? Klub kojem ste na čelu
primio je u 2014. godini iz proračuna Dubrovačkog saveza športova čak 915 tisuća i
700 kuna za nastup u A-2 ligi, natjecanju koje
okuplja klubove iz Dalmacije i čiji troškovi nisu
ni trećina ukupnog proračuna kluba. Za što se
troši ostatak proračuna?
Slušali smo proteklih tjedana kako u prva tri
mjeseca 2015. godine neće biti plaća tetama
u vrtićima, doznaka sredstava javnim gradskim
poduzećima, naknade građanima za avio
karte, cestarine prijevoza autoputom, kako će
svi projekti stati.... A proteklih dana preko medija čujemo da građani u posljednjim danima
2014. godine nisu mogli dobiti povrat novca
za subvencije iako je donesen rebalans proračuna. Tko je sada za to kriv?
Grad Dubrovnik nije ni prvi ni zadnji grad u
Hrvatskoj u kojem se održavaju prijevremeni
izbori za Gradonačelnika i za Gradsko vijeće.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi u članku 88. jasno propisuje «povjerenik ne može donositi ili mijenjati proračun
jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ne može raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi
izvršenja ranije preuzetih obveza ili dovršenje ranije započetih poslova (ovo potvrđuje
da će se sve ranije preuzete obaveze i potpisani ugovori izvršiti)
Govorilo se i kako je 65 milijuna kuna mali iznos
za jedan grad poput Dubrovnika za sve što se
mora napraviti u prva tri mjeseca 2015. godine. I to bi se čak i moglo prihvatiti da nema
jednog objektivnog problema, iznos od 65
milijuna kuna koji je predviđen za privremeno
financiranje je iznos koji je grad Dubrovnik utrošio u prva tri mjeseca 2014. godine pa je taj
iznos sasvim dovoljan i za normalno funkcioniranje grada u prva tri mjeseca 2015. godine.
Istina je, ne mogu se do formiranja nove vlasti
izdati građevinske dozvole za trgovački centar u Mokošici ili INI -inu benzinsku crpku, ali
i to se moglo izbjeći da se na posljednje
Gradsko vijeće nije propustilo staviti odgovarajuće akte koji omogućuju njihovo izdavanje. Nemogućnost njihovog izdavanja
nema baš nikakve veze s proračunom, nego
neodgovornošću s ljudima koji su do 31.
prosinca upravljali gradom. Subvencije će se
i dalje isplaćivati prema Odluci o privremenom financiranju, a dio eventualno
neisplaćenih subvencija bit će retroaktivno
isplaćen korisnicima po donošenju proračuna. Isto tako, dozvole koje se neće moći izdati u iduća tri mjeseca, izdati će se odmah
nakon što se konstituira Gradsko vijeće i
donesu odgovarajući akte koje je gradonačelnik Vlahušić svjesno propustio
predložiti.
Čingrija će se kupiti ako gradski vijećnici u
novom sazivu odluče da je ona prioritet u
odnosu na druge javne potrebe (škole, vrtići,
sport), a radovi na tvrđavi Srđ bi se odavno
izveli da bivši gradonačelnici Vlahušić i Šuica
nisu dopustili da spomenik dubrovačkim
braniteljima podiže privatni investitor, umjesto grada i građana koji im duguju svoju slobodu. Vjerujemo da i branitelji dijele našem
mišljenje, pogotovo kada vide koliko se investitorima žuri, a koliko ih gradonačelnik
požuruje.
Na kraju, cijelo ovo vrijeme gospodin
Vlahušić pokušava prebaciti odgovornost za
svoje krive procjene na nas vijećnike koji smo
od početka bili dosljedni i štitili javni interes.
Valjda zaboravlja da će uskoro biti poznata
presuda za aferu Šipan u kojoj je sudjelovao
s bivšim bratom Vićanom. Tko bi onda trebao biti kriv, ukoliko presuda bude osuđujuća, a on udaljen iz politike po sili zakona?
Tko bi onda bio kriv za prijevremene izbore?
Možda «korumpirano sudstvo»?
Uostalom, neizglasavanjem proračuna spriječili smo i novu aferu «Garaža u garaži» koja
bi se dogodila da su vijećnici kojim slučajem ovlastili gradonačelnika da potpiše njegov zadnji prijedlog tripartitnog sporazuma
koji ničim ne jamči da bi sva potraživanja od
strane PBZ-a i Midia Grupe prema Gradu Dubrovniku prestala nakon jednokratne uplate
iznosa od 40 milijuna kuna.
I puno toga bi se tako još o silnim obećanjima i nerealnim projektima moglo spomenuti, ali u idućim mjesecima govorit ćemo argumentima, građanima Dubrovnika ponuditi
našu viziju budućnosti. I zato to isto tražimo
i od onih koji misle da imaju isključivo pravo
voljeti ovaj grad.
Klub vijećnika Hrvatskih laburista –
Stranke rada u GV Grada Dubrovnika
MIR BOŽIJI
HRISTOS SE RODI!
Slava Bogu na visini i na zemlji mir,
među ljudima dobra volja.
Ova anđelska
pjesma koju pjevamo o Božiću
sadrži u sebi potpuni
smisao
ovog praznika i
vječnu poruku
ljudima. Emanuil
(što znači: Bog je
sa nama) sišao
je na zemlju i postao čovjek da bi nam pokazao put ka Carstvu Božijem, a time i savršenoj sreći čovjekovoj. A ta sreća se postiže
ispunjenjem poruke sadržane u pomenutoj
anđelskoj pjesmi.
Prije svega i iznad svega treba slaviti Boga.
Jer cilj čovjekovog života upravo i jeste slavljenje Boga. A Bog se naročito proslavlja
vršenjem Njegove svete volje. Vršenje volje
Božije donosi mir na zemlji, a ako je mir na
zemlji, i među ljudima je dobra volja. Dobra
volja, a to je obožena ljudska volja, uznosi
nas od zemlje ka nebu i od smrti ka životu.
Prema tome, s jedne strane Bog silazi s neba
na zemlju postajući čovjek, a s druge pak
strane ljudska priroda, koju je Bog svojim silaskom obožio, uzdiže se ka Bogu. Slika
Božija (čovjek) približava se svome originalu
(Bogu). To uzdizanje ka Bogu zapravo nas
vodi iz zajednice sa Bogom, koja se ostvaruje
ovdje na zemlji u Crkvi Hristovoj, ka potpunom jedinstvu sa Njim u Carstvu Njegovom.
Iz božične poruke je jasno da svijet u kome
živimo što više bude slavio Boga, imaće više
mira u sebi, a ljudi će biti dobrovoljniji,
zadovoljniji. Jer iz tragičnih iskustava znamo
da kad se u svijetu malo, ili nimalo, slavio
Bog, bilo je malo, ili nimalo, mira, a među
ljudima je više vladala zlovolja nego dobra
volja.
No, Hristos, koji je već jednom bio fizički na
zemlji, doći će ponovo «da sudi živima i mrtvima, i Njegovom carstvu neće biti kraja.» To
je Crkva ozakonila kao istinu u Nikeo-carigradskom Simvolu vjere. Zbog toga hrišćani
ne čekaju neka nova, bolja vremena, koja
će doći čovjekovom mudrošću, nego čekaju Hrista, koji je isti i «juče i danas i sutra.»
Njemu se uvijek vraćamo kao «djetetu mladom, predvječnom Bogu.» On se javio u
svijetu kao savršeni Bog i savršeni čovjek.
Njegovim dolaskom na zemlju poznali smo
ljubav koju Bog ima prema nama (1Jn 4,16).
«Od kada nam se Bog javio Svojim Rođenjem, i sa nama poživio, mi znamo da je zaista Bog ljubav, i koji prebiva u ljubavi, u Bogu
prebiva i Bog u njemu. Time se ljubav pokazala savršenom u nama... (1.Jn 4,16-17).
Pored ovoga sv. Jovan, apostol ljubavi, još
nam i ovao poručuje: I ovu zapovijest imamo
od Njega: Ko ljubi Boga, da ljubi i brata svoga
(1Jn 4,21).
Imajući ovo neprestano na umu, sve hrišćane
i sve ljude dobre volje pozdravljamo našim
prastarim i uzvišenim pozdravom:
MIR BOŽIJI – HRISTOS SE RODI! Srećna i
blagoslovena Nova 2015.godina
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
7
GRAD DUBROVNIK
GRAD DUBROVNIK ZAVRŠIO JOŠ JEDNU
FINANCIJSKI USPJEŠNU GODINU
Suficit 15 milijuna kuna
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić vodio je 7.siječnja kolegij pročelnika upravnih odjela. Među dnevnim redom
našla se revizija proslave dočeka Nove godine, ali i aktualna situacija u kojoj se Grad
Dubrovnik nalazi s obzirom da je u 2015.
godinu ušao bez temeljnog financijskog
dokumenta.
Gradonačelnik Vlahušić na samom početku zahvalio je svim upravnim odjelima i
službama na kvalitetno odrađenom poslu
GRAD DUBROVNIK PRIMIO UPUTU
MINISTARSTVA UPRAVE, NALAŽE SE
„Restriktivno“
ponašanje
Grad Dubrovnik je putem županijskog Ureda državne uprave zaprimio Uputu Ministarstva uprave o funkcioniranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u
uvjetima kada nije donesen proračun
odnosno odluka o privremenom financiranju.
U dopisu od 2. siječnja 2015. kojeg potpisuje pomoćnik ministra Boris Milošević
otkriva se što znače „nužni i redoviti izdaci“
te se nalaže restriktivno financijsko ponašanje.
Prema Uputi Ministarstva uprave hitni i
najnužniji izdaci obuhvaćaju plaće zaposlenih u gradskoj upravi, odnosno plaće korisnika gradskog proračuna, najnužnije
materijale i režijske troškove, kao i dospjele
ugovorne i druge obveze te da je pri njihovom izvršavanju nužno voditi računa o svim
ograničenjima vezanim uz privremeno financiranje i raspolaganje sredstvima jedinice.
Iz Ministarstva Uprave također navode kako
u vremenu kada u jedinici lokalne samouprave nije donesen proračun ni odluka o
privremenom financiranju, pojam “nužni i
redoviti izdaci” treba tumačiti restriktivno.
OBAVIJEST
Privremena prometna
regulacija
Zbog izvođenja radova na izgradnji kabelskog raspleta na dijelu ulica Liechtensteinov
put i Pera Čingrije u Dubrovniku od dana 7.
siječnja 2015. do 6. veljače 2015. zatvoriti
će se za promet svih vozila dio ulice Liechtensteinov put, od križanja s Kotorskom ulicom kod hotela Rixos Libertas pa do spoja
s ulicom Pera Čingrije, te će se zabraniti
parkiranje na uličnom parkiralištu ulice Pera
Čingrije. Na navedenim ulicama postavit će
se privremena prometna signalizacija
zabrane parkiranja i prometovanja pa molimo sve sudionike u prometu da se prilagode istoj.
8 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
u organizaciji dočeka Nove godine, koji je u našem gradu
provelo gotovo četiri tisuće
domaćih i inozemnih gostiju.
Svim pročelnicima uputio je
zahvalu na iznimnim rezultatima
rada u protekloj godini.
Pročelnik Upravnog odjela za
financije i naplatu Niko Pavlović izvijestio je kolegij da je Grad
Dubrovnik i u 2014. godini
poslovao financijski uspješno te
da će godinu završiti uz suficit procijenjen
na oko 15 milijuna kuna.
Gradonačelnik je ovom prilikom izrazio
posebno
zadovoljstvo
poslovnim rezultatom podsjetivši kako je u prosincu Grad
postao vlasnikom i ljetnikovca
Bosdari, a koji je na njegovu
inicijativu i odlukom Gradskog
vijeća kupljen za pet milijuna
kuna.
Zainteresirane
građane,
udruge, ali i predstavnike političkih stranaka pozvao je na
novi krug prijedloga na proračun. –„Neka do tada dobro promisle kako
višak sredstava potrošiti na kvalitetan način
i na zadovoljstvo građana“, poručio je.
DOBRA VIJEST
Pučka kuhinja Grada Dubrovnika nastavlja s radom
Jedan od najtežih mogućih posljedica neizglasavanja gradskog proračuna mogla je biti
prestanak rada Pučke kuhinje Grada Dubrovnika. Naime, Grad Dubrovnik svake
godine provodi postupak javne nabave i
potpisuje ugovor s odabranim pružateljem
usluga pučke kuhinje za cijelu kalendarsku
godinu. Kako Grad Dubrovnik trenutno
nema ni Proračun niti Odluku o privremenom financiranju, došlo je u pitanje i daljnje
funkcioniranje Pučke kuhinje. Upit o postu-
U NEDJELJU 11.SIJEČNJA 2015.
Štiklom i perajama za
Pava
Dragi Dubrovčani i Dubrovkinje, pozivamo
Vas da se uključite u akciju pod nazivom
„Štiklom i perajama za Pava“ koja će se
održati na Stradunu (Katedrala – Gradska
kavana) dana 11. siječnja 2014. godine, koju
organizira Ana Vukas u suradnji s Gradom
Dubrovnikom. Akcija „Štiklom i perajama za
Pava“ bit će u tri kategorije - trka žena u štiklama, muškarci u perajama i djeca, a start
utrke će biti ispred Katedrale u 11.00 sati.
Svi koji žele sudjelovati moći će se prijaviti
istoga dana od 10.00 – 11.00 sati. Pobjednici će dobiti poklon paket i diplomu za sudjelovanje u akciji. Sudionike će zabavljati DJ.
Molimo Vas da se odazovete u što većem
broju, bilo kao sudionici utrke ili navijači, a
sve kako bi teško stradalom Pavu svi skupa
omogućili što hitniji odlazak na rehabilitaciju u Švicarsku. Svoje priloge za Pava ćete
moći staviti u za to predviđene kutije na samom startu utrke ispred Katedrale, a samo
sudjelovanje u akciji „Štiklom i perajama za
Pava“ je besplatno. Unaprijed hvala!
panju po ovom važnom pitanju za naše najsiromašnije sugrađane uputili smo
nadležnim državnim tijelima, no nismo dobili
nikakav odgovor. Obzirom da je Zakonom
o socijalnoj skrbi propisana obveza jedinica
lokalne samouprave da u svojim proračunima osiguraju sredstva za djelovanje pučkih
kuhinja, gradonačelnik Grada Dubrovnika
procijenio je da se radi o nužnim i neophodnim poslovima odnosno izdacima te potpisao ugovor s odabranim ponuditeljem,
Hotelom Gruž d.o.o. Na taj način su se stekli
uvjeti za nastavak rada Pučke kuhinje Grada Dubrovnika od 1. siječnja 2015. Grad
Dubrovnik već dvadesetak godina iz svog
proračuna u cijelosti snosi troškove Pučke
kuhinje. Zadnjih godina taj važan posao vrlo
uspješno obavlja Hotel Gruž. Trenutni broj
korisnika je 221, a u 2014. za ovu je namjenu
utrošeno 2.090.000 kuna.
GRAD DUBROVNIK
PREDSTAVNICI GRADA POSJETILI MALENOG NIKA, PRVU BEBU
ROĐENU 2015.
GRADONAČELNIK NA STRADUNU NAZDRAVIO STAROJ I
ČESTITAO NOVU GODINU
Najljepša protokolarna obveza
Obilazak dežurnih službi
Zamjenik gradonačelnika Željko
Raguž i potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti
2.siječnja su posjetili dubrovačko rodilište. Obišli su i prigodno
darovali prvu bebu rođenu u
novoj 2015. godini. Dječak Niko
rođen je 1. siječnja u 21 sat i 48
minuta, a predstavnici Grada su
njemu i njegovoj majci Deani
Knežić Primorac uputili srdačne
čestitke.
Ovom prigodom zamjenik gradonačelnika Raguž izjavio je
kako je obilazak novorođenih
beba početkom godine najljep-
ša protokolarna obaveza. „S
ponosom možemo reći da u
Gradu vlada pozitivan trend prirasta stanovništva gdje je u
2014. rođeno 410 djece, a zadnjih godina se broj kretao oko
360. Divan početak godine za
svakog roditelja, a na što smo
još jako ponosni su novootvoreni vrtići na Lopudu i Osojniku
gdje vlada jedan pravi baby
boom. Ne treba zaboraviti da
svako dijete rođeno u povijesnoj jezgri, Elafitima ili Gornjim
selima dobije po 10.000 kuna.“,
istaknuo je zamjenik Raguž.
ZA DOM UMIROVLJENIKA U GRUŽU
Dovršena cjelokupna dokumentacija
Na zahtjev Grada Dubrovnika
izrađen je parcelacijski elaborat
za formiranje građevinske čestice Doma umirovljenika u
Gružu. Elaborat je 29. prosinca
2014. ovjeren kao ispravan u
katastarskom operatu. Grad
Dubrovnik je 30. prosinca 2014.
platio račun za navedenu uslugu.
Time je dovršena cjelokupna
dokumentacija za Dom umirovljenika u Gružu te se projekt
može kandidirati za sufinanciranje iz europskih fondova
odnosno sufinanciranje iz Proračuna Grada Dubrovnika kad
ga donese Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Tijekom 2014.
Grad Dubrovnik je iz svog proračuna za projekt Doma umirovljenika u Gružu izdvojio 290.000
kuna, podmirivši izdatke za komunalni doprinos, vodni doprinos, nedostajuća parkirna mjesta te parcelacijski elaborat.
Na Stradunu je 31.12.2014.
točno u podne održana tradicionalna kolenda kojom se Dubrovnik oprostio od Stare i
nazdravio Novoj godini. Gradonačelnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić pozdravio je
mnoštvo Dubrovčana svih generacija i njihovih gostiju okupljenih na Stradunu te im je
poželio puno veselja, zdravlja i
uspjeha u novoj, 2015. godini.
Zaželio im je i dobru zabavu na
najljepšoj pozornici na svijetu.
Nakon kolende, gradonačelnik
je u pratnji zamjenika Nenada
Vekarića i Željka Raguža te potpredsjednice Gradskog vijeća
Olge Muratti obišao dežurne i
hitne službi na gradskom području, a čiji djelatnici će raditi i
tijekom novogodišnje noći.
Svim dežurnim djelatnicima uz
prigodne poklone zahvalio je na
predanom radu kroz 2014. godinu te im čestitao Novu godinu.
Obilazak je započeo na odjelu
hitne pomoći Opće bolnice Dubrovnik, a nastavljen je posjetom Centru 112, ispostavama
Hrvatske gorske službe spašavanja i Plovputa. Druženje je priređeno i u Policijskoj postaji
Dubrovnik, kao i postaji prometne policije. Nakon susreta s pripadnicima JVP Dubrovački vatrogasci gradonačelnik je na radio postaji HRT Dubrovnik svim
sugrađanima poželio sretnu i
uspješnu Novu godinu. Uz čestitku, u kratkom razgovoru,
poručio je da nakon zime i bure
uvijek dolazi proljeće.
Prijem za predstavnike dežurnih
službi održan je 31.12.2014. i u
Maloj vijećnici Grada Dubrovnika gdje se Staroj godini
nazdravilo uz šampanjac.
07.01.2015.
Gradonačelnik Vlahušić čestitao
pravoslavni Božić
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je čestitku
parohu dubrovačkom protojereju Vladanu Perišiću i svim sugrađanima koji slave Božić po julijanskom kalendaru. Tekst čestitke
prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine Perišić,
Božić je vrijeme mira, radosti, zajedništva i unutarnje obnove. Stoga
želim da Kristovo rođenje svi vjernici provedu u ozračju sreće,
zadovoljstva, topline duha i u krugu svojih obitelji, te da im to bude
poticaj za početak nove i uspješnije godine. Vjerujemo da ćemo u
zajedništvu i dalje stvarati pravedno i tolerantno društvo s jednakim
mogućnostima za svakog pojedinca. U ime Grada Dubrovnika i svoje
osobno, Vama kao i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima pravoslavne vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom Božića!
Mir Božji - Hristos se rodi!
Gradonačelnik Andro Vlahušić
INFORMIRANJE O AKTIVNOSTIMA PROJEKTA PROFESIONALNOG
USMJERAVANJA MLADIH
Uloži sebe budi promjena
Pozivamo sve zainteresirane na dom zajedničkog projektnog prinformiranje i predstavljanje pro- ijedloga sudionici će imati priliku
jekta Uloži sebe budi promjena propitati i uobličiti u projekt vlasu ponedjeljak 12.1. u 17h u pros- tite želje, potrebe i ideje za
toru Poslijediplomskog središta budućnost. Projekt će predstavDubrovnik (Sveučilišta u Zagre- iti udruga Bonsai i suradnice izbu), Don Frana Bulića 4 (učioni- voditeljice na projektu: Nikolina
ca br.1). Aktivnosti projekta po- Zore, Sanja Živković, Ivana Jašlaznicima će pružiti vještine i alate ić, Anja Marković i Andrea Noza uspješniju profesionalnu vaković. Projekt Uloži sebe, budi
budućnost, bolje pozicioniranje promjena provode Udruga BONna tržištu rada i pri samozapošl- SAI kao nositelj projekta i Dujavanju. Metodama grupnog i in- brovačka razvojna agencija
dividualnog rada, putem interak- (DURA) kao partner uz potporu
tivnih izlaganja stručnjaka s ra- Ministarstva socijalne politike i
zličitih profesionalnih polja te izra- mladih.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 9
GRAD DUBROVNIK
TZ GRADA DUBROVNIKA
Rekordni turistički rezultati Dubrovnika u 2014.
Prema statističkim podacima Turističke
zajednice grada Dubrovnika, Dubrovnik je
u 2014.godini postigao rekordne turističke
rezultate! Od 1. siječnja do 31.prosinca
2014. godine u Dubrovniku je ostvareno 863
801 dolazaka, što čini ukupno 12 % više
dolazaka nego prošle godine. Od navedenog broja turista, bilo je 813 363 stranih, te
50 438 domaćih turista, što čini 13 % više
stranih nego 2013.godine, te isti broj
domaćih turista kao i prošle godine.
Tijekom 2014. godine ostvareno je 3 121
125 noćenja, što čini porast od 9 % u odnosu na 2013. godinu. Od ukupnog broja turista od 1.siječnja do 31.prosinca 2014.godine, 569 471 gostiju je odsjelo u 46 dubrovačkih hotela, što je porast od 7 % u
hotelskom smještaju u odnosu na 2013.
godinu.
U privatnom smještaju tijekom 2014. godine odsjelo je 190 109 gostiju, što je porast
od 38 % u odnosu na 2013.godinu. Top–
listu država iz kojih su dolazili dubrovački
turisti 2014. godine predvode već tradicionalno gosti iz Velike Britanije (15 % porast
u dolascima i 15 % u noćenjima u odnosu
na 2013. g.), Njemačke (porast od 6 % u
dolascima i 6 % u noćenjima), Francuske (
3 % manje dolazaka, te 4 % manje noćenja), SAD (porast od 20 % u dolascima i 22
% u noćenjima), Hrvatske (jednak broj dolazaka, te porast od 5 % u noćenjima), Švedske (porast od 6 % u dolascima i 3 % u
noćenjima), Španjolske (porast od 16 % u
dolascima i 11 % u noćenjima), Norveške
(6 % manje u dolascima i 9 % manje u
noćenjima), Australije (porast od 9 % u dolascima i 12 % u noćenjima) i Italije (porast
od 14 % u dolascima i 20 % u noćenjima).
Prema dobnoj strukturi, turisti dobnih skupina od 21-30 godina su ostvarili porast
od 21 % u odnosu na 2013.godinu, od 3140 godina 15 %, od 41-60 godina 11 %, od
0-12 godina 10 %, od 13-20 godina 10 %,
te turisti u dobi preko 60 godina porast od
8 % u odnosu na 2013.godinu.
Prema privremenim statističkim podacima
Turističke zajednice grada Dubrovnika, u
Dubrovniku je, usprkos jakoj hladnoći i nepovoljnim vremenskim uvjetima, Novu godinu dočekalo nešto manje od četiri tisuće
turista, a prema strukturi gostiju najviše je
bilo domaćih gostiju, te gostiju iz Bosne i
Hercegovine, Slovenije, Bugarske, Španjolske, Portugala, Italije, Albanije, Njemačke,
J. Koreje, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.
Sandra Milovčević
POZITIVNI REZULTATI ZAJEDNIČKE KAMPANJE BRITISH AIRWAYS-a I TZ GRADA DUBROVNIKA
Uspješna zimska promocija Dubrovnika u Velikoj Britaniji
Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s britanskom nacionalnom avio-kompanijom British Ariways od
30.listopada do 30.studenoga
2014.uspješno je dovršila zajedničku promotivnu kampanju s
ciljem promocije Dubrovnika u
zimskom periodu i izravnih
cjelogodišnjih letova ovog
zračnog prijevoznika. Kampanja je vrijedna 40
tisuća funti, a odvijala će se
putem više marketinških
kanala.
Dubrovnik je tijekom zimskog reda letenja, od kraja listopada do kraja ožujka
redovitim tjednim linijama
petkom i ponedjeljkom,
povezan s Londonom. British Airways već deset godina održava cjelogodišnje letove prema Dubrovniku, a TZ grada Dubrovnika od veljače 2011. realizira zajedničke promotivne
aktivnosti s ovom kompanijom u Velikoj Britaniji.
Kampanja koja je započela 30.
listopada i trajala do 30. studenog obuhvaćala je oglašavanje
na naslovnici web-stranice kompanije BA.com od 30.listopada do 6.studenog, kao i istaknuto mjesto u rubrici “Posebne
ponude” od 12. do 26. stude-
nog. U broju od studenog časopisa Escapism Magazine objavljena je reportaža na dvije
stranice o Dubrovniku u rubrici
“Odmor mjeseca”. Časopis “Escapism Travel Magazine” trenutno je najčitaniji britanski magazine za putovanja s nakladom
02.01.2015
Započela sanacija krova na školi Marina Držića
Po nalogu gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića i uz koordinaciju Upravnog
odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 2.siječnja su započeli radovi
na sanaciji krovišta Osnovne škole Marina Držića. U novogodišnjoj noći snažan vjetar
iščupao je istočni dio krova na zgradi Osnovne škole Marina Držića. Obavljene su i
neophodne konzultacije između uprave škole, Upravnog odjela za obrazovanje, šport,
socijalnu skrb i civilno društvo i gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića.
Obzirom da se radi o hitnim i neophodnim radovima, gradonačelnik je odobrio da se s
radovima sanacije otpočne odmah. Dana 2.siječnja u jutarnjim satima na teren su izašli
procjenitelji, nakon čega su otpočeli radovi sanacije štete.
10 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
od 82 tisuće primjeraka , a njegovo web-izdanje broji 20 000
pretplatnika i više od 270 tisuća
“ulazaka” na web-stranicu. Uz
napise u ovom magazinu,
posebne ponude British Airwaysa uvrštene su i u “Travelzoo”
newsletter – najistaknutiji newsletter za putovanja u Velikoj Britaniji, gdje je Dubrovnik bio
istaknut u izdanju od 12. studenog, s oglasom Hotela Rixos
Libertas, te 19. studenog s
oglasom Hotela Radisson
Blu.
Drugi dio kampanje obuhvaćao je oglase od 3. do
16.studenog na panelima
vlakova u zonama regije
Brighton, South East, London i Kent, koji prometuju
prema Londonu, a riječ je
o regijama koje gravitiraju
zračnoj luci Gatwick.
Važno je istaknuti da su britanski turisti najzastupljenija grupa turista u Dubrovniku, koji posjećuju naš grad
tijekom cijele godine i ova
je marketinška kampanja
doprinjela popularnosti
Dubrovnika i kao destinacije za zimski odmor.
Sandra Milovčević
GRAD DUBROVNIK
DUBROVNIK ZAPOČEO NOVU GODINU
NARODNA KNJIŽNICA GRAD
Objave u vodećim svjetskim medijima
Zvuk tišine u Saloči od zrcala
Dubrovnik je započeo 2015.godinu
objavom u svjetski poznatom The
Huffington postu, koji ga je svrstao
među 50 gradova koje bi svatko trebao posjetiti bar jednom u životu!
Dubrovnik se tako našao na
45.mjestu, a opisan je kao dragulj
Jadrana, a njegov stari grad (svjetska kulturna baština) kao jedan od
najslikovitijih gradova Europe.
Dubrovnik je svoje mjesto našao uz
svjetski poznate turističke destinacije, a prva na listi je Venecija, pa
slijede Sevilla, New York, Lhasa
(Čile), Rio de Janiero, London, Marrakech (Maroko), Petra (Jordan),
vječni grad Rim, indijski Varanasi,
romantična Firenza i Havana. Našli
su se na listi i Beč, Budimpešta ,
Prag, Jeruzalem, Pariz, Peking, Lalibela (Etiopija), Granada, Atena,
Bagan (Mianmar), Katmandu (Ne-
pal), Vatikan, Lisabon, Tokio, Istanbul, HŮi An (Vijetnam), Amsterdam,
Luxor (Egipat), Berlin, Jaipur (India),
Lyon (Francuska), Oia (Grčka), Siem
Reap (Kambodža), Cuscu (Peru),
Cartagena (Kolumbija), Mexico City
(Meksiko), Sinagapur, Las Vegas
(SAD), Samarkand (Uzbekistan),
Bangkok, Buenos Aires, San Francisco, Sydney itd.
Dubrovnik se ovih dana spominje i
u Kanadi, pa je tako članak o dubrovačkom Prijeko Palace-u u prvim
danima Nove 2015.godine objavljen
u najvećim kanadskim medijima
Globe i Mail, a procijenjena vrijednost članka je oko $ 44,096.50.
O Prijeko Palace-u su također objavljeni članci na web stranici
About.com, s 36 million posjeta te
na stranici Yahoo! Travel , s 261,962
posjeta. Sandra Milovčević
UG DUBROVNIK
Mala umjetnička stvaraonica
Edukativno-likovni program Mala stvaraonica održat će se i ove subote,
10. siječnja 2015. godine u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, gdje je u tijeku
velika Retrospektiva Miroslava Kraljevića. Radionica je ponovno inspirirana Kraljevićevom izložbom, no ovoga puta tema su sakralni motivi.
Austrijska grupa „Arthada
& Friends“ održala je
božićno-novogodišnji koncert meditativne glazbe
pod nazivom „Zvuk tišine“
u ponedjeljak, 29. prosinca,
u čitaonici Narodne
knjižnice Grad. Grupa
„Arthada&Friends“ postoji
već 23 godine i nastupali su
u gotovo svim europskim
državama. Iako nije riječ o
profesionalnim muzičarima
svakako su jedinstveni po
svojem izričaju i zalaganju
za mir i harmoniju. Koncert
su organizirali Sri Chinmoy
Centar Zagreb i Dubrovačke knjižnice Dubrovnik.
GRUPA VALETUDO
LIONS CLUB LIBERTAS
13 milja glazbena je razglednica Lastova
Za Udrugu slijepih i
slabovidnih osoba
Valetudo i CHIHUAHUA CANTINA MEXICANA
predstavili su novi spot grupe Valetudo za pjesmu
„13 milja“. Spot kojeg Valetudovci promoviraju
snimio je i režirao Srđan Kokanov u sklopu projekta kojeg je sufinancirao Grad Dubrovnika. „Cilj
nam je bio napraviti razglednicu Lastova na način
da ovaj otok iznimne ljepote približimo našim istomišljenicima diljem svijeta kojima je želja uživati
u izvornim ljepotama prirode, te ih svojim dolaskom podržati u njihovoj autentičnosti“ – kažu članovi grupe.
O POPUSTU TAKSI USLUGA
Pozivaju se građani da prijave
svako nepridržavanje odredbe
Grad Dubrovnik poziva građane da Upravnom odjelu za poduzetništvo, turizam i more prijave svaku naplatu taksi usluga drugačiju
od one propisane Odlukom o autotaksi prijevozu u cestovnom
prometu.
U cilju ispravnog informiranja javnosti, a nastavno na medijske
istupe Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik, želimo istaknuti sljedeće činjenice:
Skupština Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik ne
može samostalno donositi odluke o cijenama vožnje niti o popustima, a koje je 30.12.2014. predstavio v.d. predsjednika Udruženja
Božo Miletić.
Želimo podsjetiti građane da je Gradsko vijeće kao predstavničko
tijelo građana Dubrovnika na 12. sjednici održanoj 27. rujna 2014.
godine usvojilo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o autotaksi prijevozu u cestovnom prometu.
Prema članku 2. navedene odluke od 1. siječnja 2015. za Du-
Nastavljajući tradiciju pomaganja potrebitima Lions
Club Libertas i ove godine organizirao je prigodnu
prodaju suvenira, a prihod od prodaje doniran je
Udruzi slijepih i slabovidnih osoba Dubrovačko
neretvanske županije. Dobrotom Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika prodajni
štand bio je postavljen na Stradunu u vrijeme koncerta Prljavog kazališta, 29.12. (ponedjeljak).
brovčane je definirana posebna, povoljnija, cijena vožnje.
Riječ je o tzv. ‘Tarifi br. 2’ kojom je predviđena startna cijenu od 18
kuna, dok će se za svaki prijeđeni kilometar naplaćivati šest kuna.
Pogodnost će imati domaće stanovništvo s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, uz predočenje odgovarajuće iskaznice.
Odluka Gradskog vijeća Grada Dubrovnika obvezujuća je i odnosi se na sve autotaksi prijevoznike na području Grada Dubrovnika, a za svako nepridržavanje odredbi navedene odluke predviđene su sankcije. Grad Dubrovnik ustrajat će na provođenju
odluke Gradskog vijeća i ne može prihvatiti od Udruženja samostalno i nezakonito formirane cijene i popuste.
Stoga se pozivaju građani da Upravnom odjelu za poduzetništvo,
turizam i more (Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more,
Branitelja Dubrovnika 7, tel: 020 /638 – 204, fax: 020 /351 – 819, email: [email protected]) od četvrtka 1. siječnja 2015. prijave svaku naplatu taksi usluga drugačiju od one propisane Odlukom o autotaksi prijevozu u cestovnom prometu. Građanima sugeriramo da uz prijavu naznače dan i vrijeme korištenja
usluge, te registraciju ili broj vozila, a kako bi sukladno zakonu i
Odluci Gradskog vijeća Grad Dubrovnik poduzeo Odlukom predviđene mjere i sankcionirao prekršitelje.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 11
U DOMU NA PILAMA
Biskup posjetio umirovljenike
Želeći posvjedočiti korisnicima Doma umirovljenika Dubrovnik ljubav i blizinu Boga, koji je
u Božiću darovao svoga Sina svijetu i po čijem primjeru i božićna darivanja, ukoliko su
osobna, imaju smisla, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u nedjelju, 4. siječnja pohodio
je starije osobe u ovom domu i s njima slavio euharistiju. Koncelebrirao je duhovnik doma
don Ivan Penava.
U propovijedi je
okupljenim vjernicima starije
dobi biskup, tumačeći misna čitanja, rekao kako
su po Isusu Kristu ljudima darovana dva dara: poziv na svetost i postajanje sinovima i kćerima
u Sinu. Objasnio je kako je Bog čovjeka stvorio za svetost, a
čovjek je na to rekao ne. Bog mu je i nakon toga prilazio i u
punini vremena u Djetetu Isusu i svemu onome što mu se
poslije događalo, želio je to čovjeku ponovo omogućiti. Ali
Bog ljude nije samo vratio na razinu prije grijeha prvog čovjeka, nego su oni podignuti na višu razinu - u Kristu su postali
novi ljudi, postali su sinovi i kćeri Božji.
Biskup Uzinić i duhovnik Penava nakon mise su korisnicima
koji su se željeli pričestiti, a nisu mogli biti na misi, euharistiju
podijeli u njihovim sobama. Kao uspomenu, ali i kao potporu
u danima starosti koji su često ispunjeni i bolešću i osjećajem samoće, biskup im je darovao medaljicu slikom Gospe
od Porata. Zahvalnost biskupu izrazila je i ravnateljica doma
Marica Miletić. Angelina Tadić
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
BOŽIĆ U PRIMORJU
U duhu dobrote i suosjećanja
Primorci su Božić proslavili sukladno običajima u krugu obitelji
I prijatelja moleći i zahvaljivajući Bogu u svojim župnim crkvama za godinu iza nas i za onu koja je pred nama. Vjerni štovatelji tradicije na vrata svojih susjeda i prijatelja dolazili su pjevajući primorske kolende. Među takvima su na sreću prednjačili
najmlađi, a bilo je i onih starijih koji se ne odriču svojih običaja.
U OŠ Slano učenici su pripremili božićnu priredbu gdje su uz
ostalo i sami pokazali kako čuvaju svoje vjersko i folklorno
naslijeđe. Kolendavali su i čestitali, a na humanitarnoj prodajnoj izložbi svojih radova prikupljali novac za dobra djela. Sve
to ne bi mogli učiniti bez svojih roditelja koji su se punim srcem
odazvali akciji koju su potaknula njihova djeca. Za najsiromašnije obitelji u selu Strošinci prikupili su 7 paketa kojima su razveselili svoje vršnjake i starce u tom siromašnom selu u Vukovarsko- srijemskoj županiji. U dobročinstvu im se pridružila i
“Intereuropa”, firma koja je besplatno njihove pošiljke dostavila na odredišta. Na sam Badnjak u školskoj sportskoj dvorani
Općina Dubrovačko primorje upriličila je božićni domjenak te
12 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
u duhu dijeljenja i darivanja najpotrebitijih u
Općini, dio hrane
podijelila najsiromašnijim
obiteljima.
Sukladno vremenu i
tegobama s kojima se
mnogi u ova teška
vremena nose, rijetki
su oni koji nisu svoj
Božić dijelili s drugima. A kako je smisao
Božića dijeljenje, dobrota i ljubav, Primorci su ovaj Božić proslavili baš u tom duhu. Lj.Šimunović
KATEDRALNA ŽUPA
51. broj lista
Naša Gospa
U rubrici Zaslužni ljudi vrijedan je prilog Ivana Viđena o Vitu Kukurelu tipografu i upravitelju u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari i
angažiranom laiku Katoličke akcije
U novom broju Naše Gospe glavni urednik
don Stanko Lasić obrazlaže odluku biskupa mons. Mate Uzinića kojom se Župa sv.
Andrije i Katedralna župa povjeravaju jednom župniku don Stanku i dvojici župnih
vikara don Davidu Pahoru i don Marinu
Lučiću. Pastoralna skrb dviju župa
ravnomjerno se odnosi na obe župe s tim
da će se, iz praktičnih razloga, neki uredski
poslovi Župe sv. Andrije, obavljati u Katedralnoj župi.
Svetog Oca Papu Franju, stalni suradnik
Naše Gospe dr. Ante Šoljić, predstavio je
čitateljima na način da je kao znak vremena našao svoje mjesto među velikim i karizmatičnim papama u zadnjih stotinu godina
od Benedikta XV., Pija XI., Pija XII. Ivana
XXIII., Pavla VI., Ivana Pavla I., Ivana Pavla
II. i Benedikta XVI. Papa Franjo je zasigurno
čovjek novoga tisućljeća koji je izborom imena uputio svijetu jasnu poruku da želi odlučan zaokret u shvaćanju poslanja Crkve.
Zato nailazi na znakovito različite osjećaje
unutar Crkve i izvan nje. Njegove riječi i
geste unutar Crkve pobuđuju više
zatečenosti i zbunjenosti a u svijetu više
odobravanja.
Jedan od njegovih prethodnika Papa
Pavao VI. u listopadu je proglašen
blaženim pa je ta okolnost poslužila da
se iz bogate duhovne i crkvene baštine
ovog zaslužnog Pape u ovom i sljedećim
brojevima objave neke njegove misli, a
njegova oporuka najbolji je znak njegove
osobnosti.
Dr. Šoljić autor je i zanimljivog priloga u
kojem je u obliku razgovora ugodnog
opisao životni put dugogodišnjeg župnika župe sv. Andrije, a jedno vrijeme i njegova župnika, don Joza Njavre od ranog
djetinjstva do 50. obljetnice svećeničkog
ređenja. U tako bogatom i plodnom životopisu misao vodilja bila je svijest zlatomisnika kako se sve u njegovu životu i
radu odvijalo po Božjoj providnosti.
Biskup dr. Ratko Perić uokvirio je Božićnu
poruku u članak Apostolskog vjerovanja: Začeće i rođenje Sina Božjega i zaodjenuo ga u teološko-biblijsku meditaciju.
Biskup dubrovački mons. Mate Uzinić,
osim u Božićnoj čestitci, predstavljen je
u Župnoj kronici propovijedima i govorima
na važnim liturgijskim i prigodnim slavljima.
Naslovnu stranicu Naše Gospe s pravom
je zauzela Pala sv. Mateja Evanđelista, djelo slikara Pellegrina Brocarda, koja je dio
bogate likovne baštine katedrale Gospe Velike, a koja je bila na izložbi u Kneževu dvoru i o kojoj je predavanje održala dr. sc.
Tanja Trška.
U stalnoj rubrici
Odgoj mladih vrijedna ravnateljica Osnovne škole Lapad
prof. Mirjana Kaznačić odabrala je
temu Humanost kao
izbor, potreba i vrlina.
Djeca iz Mokošice,
pod vodstvom prof.
Irje Jerković, voditeljice
školske
knjižnice Osnovne
škole, osmislili su
vrlo zanimljiv projekt
„Slikom i igrom kroz prošlost Dubrovačke
republike“ i predstavili ga čitateljima Naše
Gospe.
Našu blaženicu Marija Propetog Isusa Petković najbolje ćemo upoznati u zajedništvu s dubrovačkim biskupom dr. Josipom
Marčelićem koji joj je bio duhovni vođa. Nije
ni ovaj put izostala stalna rubrika Ljudi koje
pamtimo u kojoj je još jednom zasluženo
našao svoje mjesto don Pero Vuletić povodom 80. obljetnice rođenja. U rubrici
Zaslužni ljudi vrijedan je prilog Ivana Viđena o Vitu Kukurelu tipografu i upravitelju u
Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari i angažiranom
laiku Katoličke akcije.
Trojica pokojnika: Vlaho Previšić, Tomislav
Ivušić i Petar Bjelopera ispraćeni su oproštajnim riječima župnika don Stanka.
U Godini posvećenog života na zadnjoj
stranici nalazi se slika jedanaestorice dominikanskih novaka sa svojim poglavarima,
a Foto album uz ostale slike kao čestitku
za 35 godina djelovanja Katedralnih madrigalista stavlja i njihovu nakon prigodnog
koncerta 21.XI.2014.
UZ GODINU POSVEĆENOG ŽIVOTA
Bogojavljenje ili Sveta tri
kralja
Tri kralja ili mudraca simboliziraju sve one koji su tijekom povijesti iz svih naroda pokušali
pronaći Boga, kazao je na misi
na Bogojavljenje u crkvi Male
braće gvardijan samostana fra
Veselko Grubišić. Bili su blagoslovljeni jer su tražili istinu.
Pronašli su Isusa i poklonili mu
se. Radujmo se da Gospodin
Bog u svim vremenima zove
ljude i pokazuje im put do Isusa!
Uz ovaj blagdan (6.siječnja)
veže se i blagoslivljanje vode,
tako da su vjernici nakon mise
mogli sebi u posude uliti blagoslovljenu vodu i ponijeti je
svojim domovima. Svi oni koji
to nisu učinili, a žele, blagoslovljenu vodu mogu uliti iz posude
pokraj oltara tijekom ovih dana
kada je crkva otvorena.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
DAROVITIM UČENICIMA I STUDENTIMA TE UČENICIMA I STUDENTIMA ZA DEFICITARNA ZANIMANJA
ZA UMIROVLJENIČKE DODATKE
Dodijeljene stipendije
Isplaćeno 1,25
milijuna kuna
Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica Marija
Vučković potpisali su ugovore o dodjeli stipendija darovitim učenicima i studentima te
učenicima i studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja na području Dubrovačkoneretvanske županije. Naime, pravo su ostvarili
korisnici po Natječaju za dodjelu stipendija
darovitim učenicima i studentima te učenicima i studentima koji se obrazuju za deficitarna
zanimanja na području Županije u 2014./2015.
školskoj, odnosno akademskoj godini. Riječ
je o 4 stipendije za studente koji se obrazuju
za deficitarna zanimanja i to 2 za doktora medicine, 1 za magistra medinske biokemije i 1 za
magistra matematike - nastavnički smjer te 9
stipendija za darovite učenike i 20 stipendija
za darovite studente. Zajedno s korisnicima koji
su ostvarili pravo na nastavak primanja stipendije na osnovu ispunjenih uvjeta (redovnih
status i prosjek ocjena) Dubrovačko-neretvanska županija će u ovoj školskoj / akademskoj
godini stipendirati 82 učenika i studenta. Dodjeljujući ugovore o stipendiranju župan Dobroslavić istaknuo je kako povećanje broja stipendija svake godine
dokazuje uspješnost
učenika i studenata
Dubrovačko – neretvanske županije te da
time postoji veliki potencijal konkuriranja
znanjem i u Europskoj uniji, a što je iznimno
važno. Također, župan i zamjenica istaknuli su
kako su županijski stipendisti najbolji od najboljih.
Sljedeći učenici i studenti ostvarili su pravo na
korištenje stipendije za darovite učenike i studente Dubrovačko-neretvanske županije:
Učenici: Bruno Lonza, Ana Medunić, Matea
Vukić, David Konjevod, Lucija Gjenero, Matea
Čagalj, Karmen Gače, Doris Roso, Katarina
Kepić.
Studenti: Nikolina Penava, Ivana Ivanković,
Mario Jerinić, Katarina Gjenero, Ana Salacan,
Antonio Ivičević, Antonia Raguž, Marin Ivić,
Wanda Mitrović, Nikolina Kokor, Ivona Bebić,
Ivana Petrović, Ivana Gače, Marija Nodilo, Robert Jerinić, Valentina Violić, Marija Okmažić,
Petra Šimunović, Nikša Ćavar, Dora Parmać.
Pravo na korištenje stipendije za studente koji
se obrazuju za deficitarna zanimanja Dubrovačko-neretvanske županije ostvarili su:
Studenti – doktor medicine: Sara Đurović,
Ivo Vukasović.
Studenti – magistar medicinske biokemije:
Nikolina Čolan.
Studenti – magistar matematike, nastavnički
smjer: Tea Poljanić.
PREDSTAVNICI UDRUGE HRVATA U CRNOJ GORI “ DUX CROATORUM” U DUBROVNIKU
Zahvala Županiji
Predsjednika krovne udruge Hrvata u Crnoj Gori “Dux Croatorum” Adrijana Duksanovića i predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimira Dekovića primio je župan Nikola
Dobroslavić. Upućujući blagdanske čestitke, predstavnici Hrvata u Crnoj Gori upoznali su Župana sa njihovim radom u 2014. kao i s planiranim aktivnostima u 2015.. Zahvalili su Dubrovačko
- neretvanskoj županiji na kontinuiranoj podršci. Župan je izrazio zadovoljstvo njihovim dosadašnjim radom na očuvanju hrvatskih tradicionalnih vrijednosti i domoljublja u Crnoj Gori.
14 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
Upravni odjel za međugeneracijsku
solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije
obavijestio je kako je obavljena isplata umirovljeničkog dodatka za
3214 umirovljenika s područja Županije.
Naime, umirovljenički dodatak
dobivaju umirovljenici čija mirovina
ne prelazi 1500 kuna, a isplaćuje se
sukladno podacima dobivenim od
Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje za prosinac 2014. godine.
Putem Hrvatske pošte, županijski
umirovljenički dodatak dostavljen je
na kućne adrese umirovljenicima na
području gradova Korčula, Metković,
Ploče i Opuzen te općina Konavle,
Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Smokvica, Blato, Vela Luka,
Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i
Zažablje.
Umirovljenicima s područja Grada
Dubrovnika ovaj dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih
sredstava, a umirovljenicima iz općina: Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Mljet i Lastovo, umirovljenički dodatak isplaćuju izravno njihove općine, provodeći tako, u
suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Županijski umirovljenički standard. U proračunu DNŽ
u 2014. godini za provedbu Programa izjednačavanja umirovljeničkog
standarda osigurano je ukupno 1,25
milijuna kuna. Županijski umirovljenički dodatak kreće se u rasponu
od 192 do 960 kuna, ovisno o razvijenosti grada ili općine.
Inače, DNŽ ovaj Program provodi od
2010. godine kada je u proračunu
Županije bilo osigurano 700 tisuća
kuna. U međuvremenu su proračunska sredstva povećana te u 2014. godini iznose 1,25 milijuna kuna, a to
potvrđuje skrb koju DNŽ pokazuje
za umirovljenike.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
REZULTATI OTOČNE TRADICIJE
Predstavljeni županijski otočni proizvođači
Na predstavljanju proizvoda 27 otočnih proizvođača koji nose oznaku HOP, a s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda, sudjelovao je župan Nikola Dobroslavić.
Uvažavajući Nacionalni program razvitka
otoka i Zakon o otocima projekt je pripreman
od 2007. Kako je župan Dobroslavić istaknuo, temeljni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao
takvi biti prepoznati i u našoj županiji, Hrvatskoj i izvan nje. Pohvalio je trud i napor
koji otočni proizvođači ulažu u stvaranju
svojih proizvoda, uvažavajući probleme s
kojima se susreću prilikom njihove promocije
i plasmana.
-Dubrovačko-neretvanska županija pomoći
će otočnim proizvođačima medijskom promocijom njihovih proizvoda (postavljanje
linkova njihovih stranica, a na službenoj županijskoj stranici, kao i stranicama turističkih
zajednica), kao i financijskom pomoći predviđenoj u Proračunu za 2015. Preuzet ćemo
ulogu posrednika u dijalogu s Gradom Dubrovnikom, a s ciljem otvaranja ureda
otočnih proizvoda u staroj gradskoj jezgri zaključio je župan Dobroslavić. Istaknuto je
kako se radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog
rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete
mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih
otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama. Predstavljanju su nazočili i saborski zastupnici Branko Bačić, Frano Matušić, Milivoj
Bratičević iz Sektora za otoke Ministarstva
regionalnog razvoja i fondova Europske unije
te pročelnik UO za turizam, pomorstvo,
poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić.
PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM
Završna radionica
Zamjenica župana Marija Vučković i v.d.
pročelnice Upravnog odjela za zaštitu
okoliša Dijana Tomašević Rakić sudjelovale su na završnoj radionici GEF-ovog Projekata upravljanja Neretvom i Trebišnjicom
u okviru koje je prezentiran „Okvir za upravljanje na prekograničnom slivu/slivovima
Neretve i Trebišnjice“.
Tom su prigodom predstavnice Dubrovačko-neretvanske županije iskazale zadovoljstvo što je u okviru projekta izrađen temelj
uspostave monitoringa vodnog režima i
razmjene podataka bitnih za upravljanje i
očuvanje voda Neretve i Trebišnjice. Naime,
predstavnice Županije još jednom su tražile
žurne reakcije hrvatskih vlasti u pogledu
nastavka projekta Gornji horizonti koji se
provode u Republici Srpskoj kao dijelu
Bosne i Hercegovine, a bez usuglašavanja
s nadležnim tijelima Republike Hrvatske, s
obzirom da se radi o projektu koji ima
prekogranične utjecaje.
Stav Dubrovačko-neretvanske županije je
da se projekt Gornji horizonti nije smio nastavljati do uspostave monitoringa, te mjera
za praćenje i popravljanje stanja voda,
odnosno usuglašenih planova upravljanja
ovim vodama. Dodatnu zabrinutost izazvala je i spoznaja da svi planovi upravljanja
koji su izrađeni u okviru Projekta upravljan-
POVODOM BOŽIĆA KOJI VJERNICI SLAVE
PO JULIJANSKOM KALENDARU
Županova čestitka
Župan Nikola Dobroslavić uputio je 5.siječnja čestitku protojereju stavroforu Vladanu
Perišiću, parohu dubrovačkom Vladanu
Perišiću i svim vjernicima koji Božić slave
po julijanskom kalendaru. Tekst čestitke
prenosimo u cijelosti:
„Poštovani gospodine Perišić,
povodom najradosnijeg blagdana Božića,
Vama osobno i svim vjernicima koji slave
blagdan Kristova rođenja prema julijanskom kalendaru, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno upućujem
iskrene čestitke, uz želju da božićne
blagdane provedete u znaku obiteljskog
zajedništva, razumijevanja i dostojanstva.
Neka Vam nova 2015. godina donese
zdravlje, osobne i poslovne uspjehe te nastavak međusobne kontinuirane dobre
suradnje!
S poštovanjem,
Župan Nikola Dobroslavić“
ja Neretvom i Trebišnjicom ne nailaze na
odobravanje hrvatskih stručnjaka.
Naime, u okviru ovog projekta izrađeni su
planovi upravljanja za vode Neretve i Trebišnjice u području RH, u području Federacije BiH i u Republici Srpskoj, a ovaj
posljednji plan za područje RS nije dobio
suglasnost od strane hrvatskih stručnjaka.
Kako su istaknule predstavnice Županije,
na taj način, rezultati projekta nisu u cjelosti ostvareni kako je planirano, što je spriječilo
ostvarenje djelotvornog zajedničkog plana
upravljanja, umjesto kojeg se izradio Okvir
za upravljanje Neretvom i Trebišnjicom.
Predstavnice Županije su tražile i ishodile
suglasnost svih sudionika radionice u pogledu potrebe korištenja svih pravnih mogućnosti koje Republike Hrvatska ima u
svrhu zaštite vodnog gospodarstva na
svom području.
Na radionici su predstavnici Ministarstva
zaštite okoliša i prirode potvrdili da će Dubrovačko-neretvanska županija uskoro
dobiti odgovor na svoje upite na ovu temu,
a u vezi mogućnosti pokretanja istražnih
postupaka pred međunarodnim tijelima u
svezi poštivanja međunarodnih konvencija
i direktivama za zaštitu voda i prekograničnih prostora.
TURISTIČKI PROMET U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
U 2014-oj 9 posto više dolazaka, 4 posto više noćenja
Tijekom prosinca 2014. godine u turističkim odredištima na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema evidenciji turističkih zajednica gradova i općina, ostvaren je promet od 14.367
dolazak i 39.116 noćenja što je 12% više dolazaka i 13% više noćenja nego u prosincu prošle godine.
Od početka godine do kraja prosinca registrirano je 1.396.285
dolazak i 6.395.828 noćenja, što predstavlja porast u dolascima
od 9%, a u noćenjima 4% u usporedbi s istim razdobljem prošle
godine. Domaći turisti su ostvarili 8%, a strani 4% više noćenja
nego 2013. godine. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, zatim iz Njemačke, domaći turisti, Poljske, Francuske, turisti iz BiH, Češke, Slovenije, SAD-a, Italije, Norveške,
Švedske, Rusije, Austrije, Španjolske, Belgije, itd.
Od početka godine u hotelskom smještaju je ostvareno 3.293.957
noćenja što je porast od 2%, u kućanstvima ostvareno 2.309.185
noćenja što predstavlja porast od 10%, a u kampovima 406.619
noćenja što je 9% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 15
GLAS PLOČA
VELIČANSTVENA GALA U PLOČAMA-DONATORSKA VEČER „GRAD SVOM SLAVUJU“
Događaj kojeg će Pločani
i gosti još dugo pamtiti
Humanitarna akcija za Selmu Oršulić dosegla vrhunske rezultate, potreban iznos premašen, ostatak će biti
doniran dalje u humanitarne svrhe
DVORANA DOMA ŠPORTOVA PLOČA SPEKTAKULARNO ZASJALA I TU VEČER OPRAVDANO PONIJELA NAZIV KRISTALNE DVORANE
Ideja o donatorskoj gala večeri s realizacijom počela sjednicom
Upravnog vijeća Pučkog otvorenog učilišta Ploča
Uz bok projektu bez oklijevanja stali su Grad Ploče i Dubrovačko-neretvanska županija
Ideja o humanitarnoj akciji za Selmu Oršulić kroz organizaciju gala
večere, prihvaćena je na sjednici Upravnog vijeća Pučkog otvorenog
učilišta Ploče. Tada je članovima, a potom i javnosti ideju predstavio predsjednik tog Vijeća Jurica Šetka. „Vrijeme je Božića, darivanja
i svi mi zapravo ponajviše u ovom vremenu osluškujemo potrebe
naših bližnjih. U nemogućnosti da se pomogne baš svima, evo
napravimo to ovom akcijom za našu Selmu, slavuja koji to od svoga
grada zaslužuje“, rekao je Šetka. S obzirom na veći iznos koji je bio
potreban za operacije, 110 000 kuna, već na samom početku projekt je trebao ipak malo veću sigurnost, koju je dobio, bez oklijevanja od gradonačelnika Ploča Krešimira Vejić, koji je odobrio pokroviteljstvo Grada Ploča, a svoju potporu pružila je i Dubrovačko neretvanska županija. Akciju su s oduševljenjem dočekali i svi oni koji su
već prije počeli sa skupljanjem sredstava za potrebne operacije. Tu
posebice izdvajamo roditelje djece Selminog razreda, koji su sudjelovali i u operativnom dijelu organizacije.
DVORANA DOMA ŠPORTOVA PLOČA SPEKTAKULARNO ZASJALA I TU VEČER
OPRAVDANO PONIJELA NAZIV KRISTALNE DVORANE
Četristotinjak ljudi uživalo u gala večeri s nekoliko promjena jela,
zabavnom programu i bogatoj aukciji slika
Preko 400 Pločana, Neretvana i gostiju iz
drugih krajeva, uživalo je u spektakularnoj
zabavi, vrhunskoj večeri i programu. Uz podršku Grada Ploča, Dubrovačko neretvanske županije, likovnjaka Ploča i ostalih donatora i kupaca održana je bogata aukcija
slika, za koju su svoja djela donirali umjetnici Ploča i DNŽ. Večeru je svojom na-
zočnošću počastio i zamjenik župana DNŽ
Davorko Obuljen, predstavnici Grada, te
mnoge županijske i gradske tvrtke koje su
se akciji odazvale i donacijama.
Večer je otvorio gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić izrazivši zadovoljstvo i ponos jednim ovako velikim događanjem u Pločama.
Na samom početku programa publiku je
oduševio Duo Roses izvedbom popularnih pjesama,
koje su ove dvije dive obukle
u nešto drugačije ruho.
Zabavne minute večeri
posebnim su učinili dečki iz
grupe Versi, a gost
iznenađenja bio je Igor Cukrov. Gosti su čak i zaplesali,
a palicu vođenja programa i
aukcije držao je poznati
voditeljski dvojac, inače
koordinatorice cijelog ovog
projekta, Marija Grgurinović
TKO JE TAJ SLAVUJ ČIJI JE GLAS DOŠAO DO SRCA DOBRIH
LJUDI? SELMA ORŠULIĆ - UČITELJICA I SAMA HUMANITARKA
Selma je pločanska učiteljica, sveneretvanski poznatog glasa, koji je pomogao
uveličati brojne manifestacije i odzvanjao
mnogim, upravo humanitarnim događanjima . Od svog rođenja bori sa 80% tjelesnim
oštećenjem na donjim ekstremitetima. S
osmijehom se dugi niz godina uspješno
nosila sa svojim invaliditetom, no posljednje razdoblje donijelo je pogoršanje, koje joj
je onemogućilo normalan život dostojan
16 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
čovjeka. Liječnički je potvrđeno da je primorana podvrći se operacijama oba kuka,
kako je rapidno razvijanje stanja ne bi osudilo na život u kolicima, te se odlučila na
životnu borbu u kojoj ju je zakočio iznos
potreban da bi se operacije i izvršile.
S obzirom na nemogućnost samostalnog
pokrivanja troškova operacije i dodatnih
troškova liječenja odlučili smo joj pomoći u
toj borbi.
Bebić i Lora Lovrić. Aukcija slika prošla je
odlično, a prodane su gotovo sve slike.
Jedan od zanimljivijih trenutaka zabavnog
dijela bio je i nastup Selminog razreda. Ova
dječica svojoj su učiteljici skladali pjesmu,
koju su na oduševljenje prisutnih na donatorskoj i premijerno izveli.
Hrana je bila majstorski odrađena zahvaljujući gospođi Ljilji i restoranu-pizzerija Victoria i njihovom cateringu. Gosti su tako
nagradili nepce hladnom platom, hobotnicom na salatu, medaljonima u saftu, paniranim punjenim pilećim prsima, bogatom
grillu, a zahvaljujući srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića, prisutni su uživali u majstorski spremljenom mesnom rižotu.
Ravnateljica pločanske srednje škole Ina
Žderić od samog početka je sudjelovala u
organizaciji, a pohvale i svim učenicima koji
su pomogli ostvarenju ove gala večeri. Ništa ne bi bilo tako dobro da taj rad nisu pratile budne oči njihovih profesora, zato hvala posebice gdinu Ranki Karamatiću, te profesoru Markiši i Maji.
Na piće gosti nisu dugo čekali, a za to su
zaslužni konobari, koji su zalogaj ovog nimalo lakog posla, odradili, uglavnom besplatno.
„Na poziv i pitanje da li se slaže da humanitarnu akciju kojom ovog Božića nekom
želimo pomoći, usmjerimo njenoj potrebi,
uputila mi je rečenicu koja je mene i suradnike vodila za vrijeme trajanja cijelog projekta: dragi moji nisam mislila da ću ikad
doći do baš ovakve situacije, ali ja... samo
želim hodat i zapivat sa svojim prijateljima,
ništa više od toga. Dvojbi nije bilo, krenulo
se u realizaciju ovog velikog zalogaja, koji
je postajao manji svakim odrađenim korakom“, rekla je Lora Lovrić glasnogovornica
Grada Ploča i jedna od koordinatora akcije.
GLAS PLOČA
KRISTALNU DVORANU TREBALO JE „DONIJETI, MONTIRATI, DOTJERATI A POTOM I
„ODNIJETI“
Velik posao odradila Udruga branitelja, roditelji Selminog razreda i
Zajednice žena
Na početku ideja realizacije jednog ovakvog
događanja činila se kao neostvariv
izazov,no vrijednoj ekipi i ovaj fizički vrlo
zahtjevan posao odrađen je kroz druženje.
Veliko i neizmjerno hvala što je, a slobodno se može reći, omogućio večer na onolikom nivou, ide gospodinu Pavi Jerkoviću
i restoranu Villa Neretva koji je za ovu priliku posudio stolove i potreban pribor za
samu večeru.
„Za Udrugu branitelja grada Ploča,te anđele čuvare svakog događanja u Pločama
jednostavno nemamo dovoljno riječi hvale
za onoliki trud kojeg su poklonili ovoj akciji.
Sve je bilo penešeno iz Ville Neretve u našu
dvoranu u tili čas, a onda u nedjelju, odmah
jutro nakon i vraćeno. Nisu se štedjeli, na
samoj večeri odradili su i posao zaštitara,
ma bili su tu za sve“, o aktivnosti branitelja
govore Lora i Marija, volonterke i koordinatorice ove akcije, a veliku hvalu šalju i roditeljima Selminog razreda. „Ti ljudi su ostavili
svoje obveze i dva dana s nama slagali
dvoranu,nosili, prali posuđe, stvarno im ništa nije bilo teško i na tome im od srca hvala.
Hvala svima koji su otvorili svoja vrata
našem pozivu, hvala organizacijskom
odboru, svatko je na svoj način pripomogao. Veliko hvala na divnoj suradnji na
svakom koraku organizacije neizostavnom
i neumornom Marjanu
Tolju, Nadi Ivanković“.
Svim koracima projekta svoj angažman i pomoć davao je,te koordinacijski dio organizacije
odradio predsjednik
Gradskog vijeća Davor
Mihaljević.
„Zajednice žena svih
političkih stranaka, članice udruge Vita svojim
vrijednim rukama omogućile su zavidnu razinu
ovog spektakularnog
događaja.
Pregršt razumijevanja, pomoći i dobre
suradnje dobile smo od gazde dvorane,
gospodina Pere Cvitanovića i na tome mu
velika hvala,kao i svim djelatnicima
dvorane“, prisjećajući se organiazcije navodi ovaj voditeljski i organizacijski dvojac.
Večer je prošla uistinu savršeno. Učenici su
odradili svoje. Na piće gosti nisu dugo čekali, a za to su zaslužni konobari, koji su
zalogaj ovog nimalo lakog posla, odradili,
uglavnom besplatno. Hvala Peri, Josipu,
Tonćiju, Vizi, Kopi, Anđelu... svima koji su
pomogli oko pića.
SELMA:“PRESRETNA SAM KAKO
ODAVNO U ŽIVOTU NISAM BILA, JOŠ
MISLIM DA JE SVE SAN“
Selma Oršulić s posebnim je osjećajem
pratila cijelu večer, a u tijeku programa
pročitana je i poruka koju je Selma uputila
svima, a glasila je:
„Dragi moji, presretna sam kako odavno
nisam bila, a još mislim da je sve san. Taj
san ostvarila je cijela dolina, svatko na svoj
način. Bog me zagrlio vašom ljubavlju, dobrotom, molitvama. Hvala svima. Bojim se
koga izostavit... ali sve je krenulo od roditelja
moje dice, a onda je sve planulo ljubavlju. I
hvala Bogu jer je moja majka ovo doživjela“.
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Velikom projektu uz glavnog organizatora Pučko
otvoreno učilište Ploče pridružili su se Caritas Splitsko makarske nadbiskupije, Dom športova Ploče,
Radio postaja Ploče, Udruga Branitelja Grada Ploča,
Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića, Udruga Vita,
Udruga Radost, Crveni križ Ploče, Narodna knjižnica
Ploče, TZ Grada Ploča, Zajednica žena HDZ Katarina Zrinski, Forum žena SDP, Zajednica žena Hrvatsko srce i Liberalke Ploča. Projekt su medijski podržali
RPP, Radio Dalmacija, Radio Narona, Radio Delta,
Portal Rogotin, Neslužbena stranica Grada Ploča,
Službeni portal Grada Ploča, Neretvanski i Makarski
portal.
Hvala i medijskim pokroviteljima, a kad smo
kod medija hvala Mariju Paviću, koji nije
štedio truda te pomogao u svim aktivnostima, a bio je i kontakt s medijima izvan naše
županije, a onda se lijepo presvukao i odradio voditeljski posao zabavnog dijela. Da,
to je onaj zvonkog i ugodnog glasa na
valovima RPP-a...
Hvala svima koji su otvorili svoja vrata
našem pozivu, hvala organizacijskom
odboru, svatko je na svoj način pripomogao. Neizostavnom i neumornom Marjanu Tolju, Nadi Ivanković. Na kraju hvala
vama drage sugrađanke i sugrađani koji
sete se akciji odazvali bilo kupnjom bonova ili dolaskom na večeru, svim volonterima, a naposljetku hvala tebi draga Selma.
Ovo je iskustvo koje ćemo nositi kroz cijeli
život. Ploče su još jednom dokazale da znaju, mogu i hoće! Veliko hvala svima! I ne
zaboravite, čovjek nije ništa drugo nego li
serija njegovih djela.
A Vi dragi prijatelji
učinili ste ono najveće i najbolje.
Ovoga puta za našega slavuja Selmu Oršulić. Do sljedeće,
nadamo se jednako
spektakularne i uspješne
akcije
srdačno
Vas
pozdravljamo, na
kraju su poručile, u
ime organizacijskog
odbora koordinatorice projekta Marija i Lora.
Sretni smo i što je potreban iznos za obe operacije premašen, a sa ostatkom vratit ćemo barem na tren osmijeh na lica obitelji Marević iz Staševice,
koja je u velikoj potrebi s obzirom na višestruku bolest i invaliditet u obitelji
i nezaposlenost oca. Ovo zasigurno nije zadnja ovakva akcija i našim
aktivnostima unutar POU Ploče, nastojat ćemo razvijati humanitarni karakter događanja i što više organizacija ovakvog tipa. Donatorska večer u
Pločama dokaz je i da jedno ovako lijepo događanje u našem gradu s
humanitarnim ciljem, može spojiti srca svih sugrađana i pomoći u jednoj
životnoj borbi“, rekla je u obraćanju javnosti, između ostalog, Marija Grgurinović-Bebić ravnateljica POU-Ploče.
Popis svih sponzora i donatora možete vidjeti na web stranicama Grada
Ploča i Pučkog otvorenog učilišta Ploče.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 17
PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA GRUŽ
DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
O aktivnostima iz prošle godine
Obnova crkve sv.
Stjepana u Pustijerni
Jedna aktivna umirovljenica, članica
podružnice umirovljenika Gruž, susrela
me i zapitala kako podružnica Gruž, ništa ne piše o svojim aktivnostima, koje
su vrlo kvalitetne za gruške umirovljenike, o kojima pričaju umirovljenici iz
drugih podružnica, a da se mi ustručavamo službeno obavijestiti naše članstvo i građane. Obećao sam da ću na kraju godine napisati nekoliko rečenica u
cijenjenom tjedniku Glasu Grada i ako
sam do sada nekoliko puta
obavještavao o aktivnostima, a sada
želim u kratkim crtama navesti koje smo
aktivnosti tijekom tekuće godine
odradili. U tekućoj godini smo održali
deset izleta, od toga sedam jednodnevnih i tri višednevna, jednodnevnim
izletima posjetili smo Konavle i u sklopu
izleta posjetili Sokol grad, grad Trogir i
Trogirsku katedralu, Međugorje i svetište Gospinog prikazanja, Metković i Vid
i u jedanaestom mjesecu Dubrovačko
primorje i stećke u Ćepikućima, po imenu Novakovo greblje. Ovaj posljednji
jednodnevni izlet bio je jedan od najboljih, jer su stećci uređeni i zaista se ima
razloga posjetiti tko to nije do sada imao
priliku vidjeti. Kada je riječ o višednevnim izletima oni su po sadržaju različiti. U svibnju mjesecu posjetili smo
Slavoniju i u sklopu tog izleta posjetili
smo Osijek, Vukovar, Ilok i Đaranju. Bili
smo smješteni u hotelu Đakovo i tim izletom smo odgledali puno znamenitosti i
vrijednosti Slavonije i Baranje, kao stoje
Katedrala u Đakovu, Katedrala u Osijeku
i druge znamenitosti, u Vukovaru dvorac Elc, u Iloku iločke podrume i zidine,
zatim u Baranji Kneževe vinograde i vinski podrum Belje. Posebno su nas zadivili prostrani vinogradi, kojima se čak sa
uzvisine ne vidi kraj. Još smo u Baranji
posjetili mjesto Karanac i izgubljenu ulicu u vidu muzeja sa svim djelatnostima kojima se taj kraj prije bavio. U Vuk-
ovaru smo posjetili ratnu bolnicu i vidjeli
sve strahote rata i preživljavanja u tako
teškim uvjetima. Učesnici izleta kojima
je ovo bio prvi put, a najveći dio je i bio
prvi put ostali su bez riječi. Zatim smo
posjetili Memorijalno groblje, upalili
svijeću i minutnom šutnje odali počast.
Nakon toga smo posjetili Ovčaru i mjesto stradanja gdje smo također odali
počast poginulima i upalili svijeću.
Što se tiče druga dva višednevna izleta
odnose se na izlete i na rehabilitaciju u
Kalos u Veloj luci. Prvi kraći izlet održali
smo u prvoj polovici travnja, a drugi koncem rujna mjeseca. Ovi izleti su se vodili
pod Maticom umirovljenika Dubrovnik,
a izlete je organizirala podružnica Gruž.
U oba izleta bili je preko stotinu učesnika. Za uspjeh ovih izleta potrebno je
zahvaliti Gradu i gradonačelniku, na
pomoći za prijevoz, kao i umirovljenicima koji su se odazvali zovu Kalosa,
odnosno doktorice Penić, koja je uz
pomoć osoblja organizirala boravak, da
su ti izleti za mnoge učesnike bili jedni
od najboljih. Zamolila je pored ostalog
da se ne mora stalno reklamirati Topusko i Fojnica, da treba pomoći Kalosu,
jer je Kalos ustanova naše županije.
Na kraju pored drugih aktivnosti potrebno je naglasiti posjećivanje domu za starije i nemoćne osobe Dom us Kristi u
Gradu, tako daje ove godine pred
Božićne i Novogodišnje blagdane izvršena posjeta i uručeni darovi koje su svojim
rukama izradile žene članice Art radionice podružnice umirovljenika Gruž, a
ravnateljica u vidu lutrije podijelila
štićenicima.
Svim umirovljenicima i svim građanima
Grada, želimo u novoj 2015.godini svako dobro puno zdravlja i puno sreće da
mirovine i plaće budu puno veće, od
srca želi vodstvo podružnice Gruž.
Predsjednik podružnice
Jvo Jadrušić, prof.
Društvo prijatelja dubrovačke starine je još
2012. počelo s uređenjem ostataka crkve sv.
Stjepana u Pustijerni.
Radi se o romaničkoj
crkvi iz 10. stoljeća koju
oko 950. godine spominje bizantski car Porfirogenet. Crkva je naknadno proširena, a ostaci temelja sakristije manje starije crkve ostali su očuvani. Nakon Velike trešnje 1667. godine crkva je
teško oštećena te više nije bila obnavljana.
Društvo prijatelja odlučilo je konzervirati te, iz
statičkih razloga, djelomično rekonstruirati ostatke zidova crkve, dok bi se na pod vratilo kameno
popločenje. Radovi koji su počeli još 2011. godine trebali bi biti gotovi do slijedeće sezone. Razlog dužem trajanju obnove je, osim obimnih arheoloških istraživanja, dugotrajan postupak
ishođenja konzervatorske suglasnosti na projekt
kao i usklađenja izvođenja radova sa zahtjevima
okolnih stanara. Radove vrijedne oko 1.200.000,00
kuna izvodi Građevinar Quelin po projektu Omega engineeringa. Još prije toga s tvrtkama Pleter i
Šuljak dogovorena je izrada kamene plastike potrebite za obnovu crkve. Uprava DPDS-a
UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN
Misa za domobrane u dubrovačkoj Katedrali
Udruga ratnih veterana Hrvatske Hrvatski domobran, ogranak Dubrovnik, poziva sve članove, sugrađane i štovatelje domobrana i
domobranstva na Svetu Misu zadušnicu za domobrane u nedjelju 11. siječnja 2015. godine s početkom u 12,00 sati u dubrovačkoj
Katedrali. Molitvom ćemo se tradicionalno prisjetit svih umrlih,
ubijenih i nestalih domobrana koji su se tijekom burne povijesti
18 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
borili i ginuli za Hrvatsku od prvog spomena domobrana do današnjih dana.
Hrvatski domobran Dubrovnik
PS. Ujedno pozivamo sve članove na blagoslov prostorija Udruge
Hrvatski domobran koji će se obaviti u srijedu 14. siječnja 2015. g.
u 11,00 sati
izradio kao stolarski naučnik (trinaestogodišnjak!), s također jedinstvenim intarzijama od
ebanovine i orahovine na podlozi trešnjina
drva, a koja je oštećena (najvjerojatnije u ratu,
pri upadu četnika u Konavle!)
– također bi trebala biti obnovljena pod mentorstvom profeDanas taj alat nema uporabne
sorice Bego, ali ona nije dio
vrijednosti, ali ima vrijednost
darovanoga alata. „Na njoj je
kulturne baštine. A, evo, i kao
meštar Marko i svirao te
sredstvo praktične i teorijske
pjevao starogradske pjesme“,
nastave studentima restauriranja
kaže naš pjesnik. Inače,
S.M.Kočanm, je autor popularne balade „Ča je bilo
Još u mjesecu studenom Sveučilište u Dutega više ni“ (uglazbio Stipica Kalogjera) ili još popbrovniku prihvatilo za svoj restauratorski
ularnije „Noćne muzike“ (uglazbio Đelo Jusić); obje
odjel vrijednu i jedinstvenu zbirku manuse još uvijek javno izvode, i nakon četrdeset i više
fakturnoga alata iz radionice meštra Margodina od nastanka!
ka Mijović Kočana, svojevremeno ugledStolarski alat nije jedino darovanje književnika Minoga stolara/maranguna koju je njegov
jovića Kočana: u vrijeme rata američko vrlo moćno
sin, dr. sc. Stijepo Mijović Kočan, naš
Društvo svetoga Lazara Jeruzalemskoga je 1992.
poznati pjesnik, romanopisac, basnohtjelo pomoći napadnutoj Hrvatskoj tako da u
pisac, putopisac, kritik i oglednik te filmsnekoj župi svetoga Lazara sagradi bolnicu ili opoki redatelj i dugogodišnji predavač teorije
ravilište za islužene vojnike i bolesnike (jer se to
žurnalističkih žanrova na studiju novinarstviteško društvo time bavi, a ima i svoju podružnicu
va u Zagrebu darovao Dubrovačkomu
u Hrvatskoj!). Pjesnik je, s odobrenjem biskupa,
sveučilištu „za znanstvene i nastavne
ponudio da to bude u njegovoj rodnoj župi Svetosvrhe“, „bez ikakve protunaknade“. Dio
ga Lazara u Pločicama (Konavle) te je odmah u
alata bit će pohranjen u posebnim vitriMoluntu, također bez ikakve nadoknade, ponudio
nama Odjela za umjetnost i restauraciju,
vlastito zemljište (na poluotoku). Ing. arh. Stijepo
koji vodi prof. dr. sc. Denis Vokić, a sam
Butijer je, prema toj parceli, nacrtao odmaralište
studij restauriranja profesorica Margarita
za hrvatske branitelje i ranjenike, s više od sto soba.
Bego. Primatelj darovanoga alata,
(Butijer će to svakako moći i potvrditi, kaže Kočan).
Sveučilište u Dubrovniku, obvezuje se na
Naslovnica knjige s oštećenom tamburicom, A onda su iz Ministarstva obrane rekli da „nema
tim vitrinama istaknuti natpise. „Tradicioradom meštra Marka Mijovića Kočana
zakona prema kojemu bi se to moglo graditi“ (!?).
nalni alat za restauraciju drva iz Kočanove
Nakon višegodišnjeg natezanja, sve je propalo
radionice u Đurinićima“, uz ime darovatelja. „Ugovor o
zbog nesnalaženja hrvatskih vlasti.
darivanju“ u ime Sveučilišta potpisala je prof. dr. sc.
Kasnije je pokazano ponovno zanimanje za to,
Vesna Vrtiprah, rektorica.
kaže Kočan, ali – Župe svetoga Lazara na PločiTaj alat meštar Marko Mijović Kočan naslijedio je od
cama više nema. Ta župa se sada zove drugačije.
svojega meštra, kod kojega je izučio zanat, a najvrjed„Morao sam poštivati volju župljana“, objasnio je
niji njegov dio jest šezdesetak blanja, od minijaturnih,
zainteresiranomu
pjesniku bivši dubrovački biskkoje su manje od ljudskoga dlana, do oko pola metra
up (preuzvišeni Želimir Puljić, sadašnji zadarski
dugih „planjuna“ ili „dricatura“. Svaka ima drugačije
nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske kondlijeto, bilo obično bilo konkavno, konveksno,
ferencije).
„Nas nije nitko ništa pitao“, kažu župlbikonkavno, trikonkavno itd., za izradu posebnih rubova
jani koje pjesnik poznaje i koje je upitao o tomu!
namještaja, a izrađen je uglavnom u Beču u 19. stolTako je postojanje medicinskoga odmarališta u
jeću, u vrijeme procvata manufakturne izrade namještaMoluntu ponovno onemogućeno. „Zamislite opoja. Danas taj alat nema uporabne vrijednosti, ali ima
ravilište/rehabilitacijski centar s više od stotinu soba
vrijednost kulturne baštine. A, evo, i kao sredstvo praki moguće pedesetak zaposlenih u Moluntu, umjestične i teorijske nastave studentima restauriranto da jedno od najljepših mjesta na
ja.
Jadranu stagnira i propada, kao sada!“,
Ministarstvo turizma RH pripomoglo je profekaže darovatelj. („Moguće da je neki
soru Mijoviću Kočanu takozvanom fumigacinadobudni mlađi župnik htio dodvoriti
jom zaštititi alat od propadanja (crv u drvu!),
se, pa obmanuo biskupa... jer u ratu se
ali za nužne postupke restauracije sačuvantamo na granici za izagranične naoga alata ni lokalna zajednica, a ni muzeji, na
padače znalo pogrdno reći ‘lazari’, prežalost nisu pokazali razumijevanje: da se vrma je sveti Lazar Jeruzalemski zajedijedna i jedinstvena zbirka stolarskog alata
nički svetac svih kršćana“, profesor
obnovi te da bude dostupna javnosti. Mogli
pokušava tako „shvatiti nešto neshavtlsu se „povući“ i novci iz europskih fondova, ali
jivo“!?)
s nezainteresiranom lokalnom vlasti ni to nije
„Ili sam glup ili mokrio u vjetar: kad su
bilo ostvarivo. Tako je zaustavljena profesomnogi uzimali, drpali i „jamivali“ sve što
rova prvobitna namjera da u rodnoj kući u
god su mogli OD Hrvatske, ja sam
Đurinićima (Konavle) uredi mali obiteljski
pokušao dio svoje djedovine (‘domovmuzej. Ni ostale okolnosti, kaže profesor
ine’ ili ‘baštine’, kako imanje/posjed
Kočan, nisu išle tomu u prilog, tako da je dariimenuju Konavljani) darovati ZA Hrvanje alata u nastavne i znanstvene svrhe ujedvatsku! Za svoj zavičaj, za zajedničko
no i najsvrhovitije.
naše dobro! Odudarao sam, ako ne od
Famozna tamburica s naslovnice knjige pjesDio darovanih blanja iz ostavštine maranguna
ama Stijepa Mijovića Kočana na konavosko- Marka Mijovića Kočana (str. 16. knjige „Prevlaka, svih, a ono makar od većine, ali – alat
mu govoru „Prevlaka, ćaćina tamburica“ ćaćina tamburica“ sa završetkom pjesme „Planjun“ pokojnoga oca sam ipak sačuvao“,
dodaje profesor i književnik S. M.
(1996.) koju je meštar Marko Mijović Kočan
Stijepa Mijovića Kočana
Kočan, dvostruki darovatelj.
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
Stijepo Mijović Kočan
- kao darovatelj
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 19
BAŠTINA PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Kampanijo s orlođijom proz (kroz)
povjesnu duratu (trajanje)(2)
Iznova, 1781. godišta, kampanijo je dobio
novi mekanizam s orlođijem i brojčanikom,
popularo nominanim ‘hobotnica’, perke su
mu kraci (kazaljke) bili valovito izkrivjeni. Po
priporuci Ruđa Boškovića, fatigu za ti poso
na kampanjelu fidali su (povjerili su) našijencu, dubrovačkom franjevačkon laiku rodom
iz Stravče (Konavle), Pasku Petrovom Baletinu, jakon rinomanon meštru. Njegova famoza ingvarnicijon (ukrašavanje) i napose
funcijon orlođija, durala je sve do 1886.
godišta. Sjedočenje o njemu ko auktoru,
stalo je upisano u kam odsoto (ispod)
brojčanika: A.D. /M.D.C.C.L.X.X.XI. / OPUS
F. PAS. / CHALIS BALE / TIN. A. CANALIBUS / O.M. FIZAN C./
Repuplika je od prve gradnje kampanjela
u 15. stoljeću, činila dvije veće traversacioni (promjene) i korecijoni (popravke). Ođe
se ne konta Rabjaninovo zvono. Prvi je put
to bilo 1645., a drugi u 18. stoljeću, 1781.
godišta.
Nešto brijeme, a puno više trešnje, još od
od one tremende (strašne) iz 1667. ka je
mirakulon (čudom) kampanijo skapulo (ostao pošteđen) i drugije proz (tijekom) stoljeća, strambuškala (poremetila) mu se statika i natroherijo se (nakrivijo se). Dodatno
ga je učinijela perikolozijen (opasnim) trešnja iz 1905., što mu je sorila (srušila) vrh.
I Zelenci su bili ruvinani (oštećeni) i subito
(odmah) premješteni u palaču Sponzu (u
to brijeme grajski Domorodni muzeo), objednom (zajedno) s onon urom, koju je
učinijo Paskoje Petar Baletin 1781. Kampanio je godište iza tega bijo parcijalo srušen ,
a docnije i skraćen, kvazi za polovicu.
Dvadestitri godišta bio je ko ruina, a Grad
je brez njega paro sakat (kljast). Proz to je
došla i pasala I. svj. gvera iza koje svekoli-
ka bijeda i siromaštvo nije pasavalo (prolazilo). Nianci (niti) da bi se promisjelo o
kakvijemgoj investicijonima, a kamoli
(pogotovo ne)o kampanjelu. Ma čuda se
sučedavaju (događaju) i kad in se čejade
najmanje nada. Arivala je Gradu oferta (ponuda) našjenca iz Čilea Paska Baburice o
svekolikom regalavanju (darovanju) solada
za građu replikacijoni kampanjela s finimenta 18. stojeća. Fatigu je dobijo meštar i gra-
ditej Došner, 1928. i tijen je uputila njegova građa i reparacijon.
O temu će Vinicije Lupis, ovako istocilit (detaljno opisti): “Naposljetku, 6. lipnja prihvaćena je ponuda graditelja Vilima Doršnera
koji je tada i položio propisanu kauciju. Pošto je sve radove financirao bogati iseljenik
Pasko Baburica, Nadgledni odbor je 30. lipnja 1928. izvijestio dobrotvora Baburicu o
provedenom natječaju. Radovi na zvoniku
okupili su tada sve intelektualne i umjetničke
snage Dubrovnika. Po dozvoli ministra prosvete – Umetničkog odeljenja Veljka Petrovića iz Beograda, odlučeno je da se na zvonik vrate: izvorno zvono Ivana Krstitelja Rabl-
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
Najava radionica u siječnju
Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) u siječnju
organizira niz aktivnosti posvećenih razvoju karijere i traženju zaposlenja. Ukoliko ste zainteresirani, pronađite aktivnost koja odgovara
Vašim potrebama i interesima i prijavite se na doljenavedene kontakte. Sve radionice održat će se u CISOK Dubrovnik; Branitelja
Dubrovnika 15 (zgrada DURA-e), Dubrovnik.
· Životopis - Europass format
- Radionica će se održati:13. 01. 2015. i 29.01. 2015.u 11:00
· Što ne smijete raditi kada se prijavljujete na (radno mjesto)*natječaj
- Radionica će se održati:14. 01. 2015. u 11:00
· U potrazi za poslom-Radionica će se održati:15. 01. 2015. u 11:00
· Molba za posao - Radionica će se održati:20. 01. 2015. u 11:00
· Razumijevanje oglasa za posao. Izrada profila!
- Radionica će se održati:21. 01. 2015. u 11:00
· Kako zablistati na intervjuu
- Radionica će se održati:22. 01. 2015. u 11:00
· Neću čekati natječaj za posao
- Radionica će se održati:27. 01. 2015. u 11:00
· U novoj godini učenje s lakoćom
- Radionica će se održati:28. 01. 2015. u 11:00
20 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
janina; dva brončana oklopnika Zelenca
(Maro i Baro); stari kameni brojčanik s
brončanom kazaljkom (tzv.. hobotnicom),
mehanizam Paska Baletina, za pokazivanje
mjesečevih mijena i kameni natpis koji
spominje franjevca Baletina; dopušteno je
da se ispod mehanizama mijena postavi
osvijetljeni otvor s brojčanim kazateljom sati
i minuta. (...)Tako su gradski obrtnici Šimo i
Silvestar Papa izradili brojčanik (hobotnicu),
kovanu zastavicu i kuglu na vrhu zvonika i
izveli pozlatu, te polukuglu u satnom mehanizmu i popravak Zelenaca i sve to do kraja
siječnja 1929. godine. Novi satni mehanizam nabavljen je kod talijanske tvrtke za
izradu satnih mehanizama Antica Ditta Fratelli Solari Pesariis iz Udina. Dubrovački
obrtnik Venčeslav Križ izveo je pozlaćivanje
kazaljke i bakrene kugle – pokazivača
mjesečevih mijena 2,3-karatnim zlatnim listićima. Klesar Giovanni Colonna izradio je
kamenu spomen-ploču na zvoniku. Radove
na gromobranu i električnim instalacijama
izveo je dubrovački obrtnik Andro Napica.
Državna umjetnička akademija iz Zagreba
izradila je kopije Zelenaca tijekom travnja
1929. godine. Cizelir Emil Jungman iz Zagreba radio je na izradbi i montiranju mehanizama u brončanim figurama, izlivenim u
Umjetničkoj akademiji.” (u: O neorenesansnom gradskom zvoniku, Rad. Inst. povij.
umjet. 24/2000.)
O festi sv. Vlaha, 1927. skupjali su se soldi
za izradu spomeničkih medajona. Kiparu
Ivu Kerdiću naručeno hi je 98 brončanijeh i
2 zlatna, promjera 5 cm. (Na aversu: PASKO . BABURICA, a u sredini njegov lik; na
reversu lik sv. Vlaha i minijaturni zvonik s
upisanijem: OBNOVIO i rimskim brojevima:
MCMXXIX.).
Od dvije zlatne spomen medalje jedna je
bila za dobrotvora Paska Baburicu, a druga
za kralja Aalesandra Karađorđevića.
A obnovjeni kampanijo odonda do danaske
superab (ponosan) figura (lijepo izgleda) i
stoji na iston paizu, neka je isponova štetovo (oštećen) u gverami. Sve se jopet renovalo (obnovljeno) pa Maro i Baro brez truda (umora) i fermavanja (zastoja) batu (tuku)
svoje ma i naše ure, đusto (točno) stega,
da znamo kako svijema nama, brez diference (razlike), brijeme ko i ure, neumitno,
polako ma sikuramente (sa sigurnošću)
prohodi. (svršetak)
DUBROVNIK
Koncert župnih zborova i klapa
Koncert božićnih pjesama “Radujte se, narodi” u organizaciji Vijeća za kulturu i glazbu Dubrovačke biskupije održan je u nedjelju, 4. siječnja u crkvi sv.
Ignacija u Dubrovniku. Na koncertu su nastupili župni zborovi i klape koji su
izveli dvadesetak božićnih pjesama, a u izvođenju onih poznatijih pridružila
im se i publika. Tako da je veselo i raspjevano bilo u hladnoj noći u punoj
isusovačkoj crkvi. Na tom tradicionalnom koncertu ove godine su nastupili
župni zborovi iz župa: Svete Obitelji iz Nove Mokošice (voditeljica Marija
Manjić), sv. Mihovila - Lapad (voditeljica s. Veselka Grebenar), sv. Petar Boninovo (voditeljica s. Marinela Žuro), župni zbor i zbor mladih sv. Nikole iz
Cavtata (voditeljica Sanja Pletikosić-Kovačić) te zbor Marija iz isusovačke
crkve (voditelj Božimir Butigan) i mješoviti zbor iz franjevačke crkve Male
braće (voditelj Emil Pešek). U programu su nastupile i klape Oštro (voditelj
Krešimir Magdić) i Amfora (voditeljica Marija Manjić) te nova klapa Terra incognita (voditelj Antonio Grkeš). Voditelji večeri, koji su uz najave čitali i prigodne božićne meditacije, bili su Marija Čaveliš Ćuk i Petar Mojaš, a zajedničkim izvedbama svih zborova ravnao je Joško Mikuš. U ime organizatora
izvođačima je na kraju zahvalio pročelnik Vijeća za kulturu i glazbu don Ivica
AGROTURIZAM KONAVLE
Hvala svima
I ova manifestacija Mirisi
Božića u Konavlima
nastavak je kontinuiranih
projekata i aktivnosti, koji
za cilj imaju pozicionirati
najjužniju hrvatsku regiju
kao destinaciju izvrsnosti u
ruralnom turizmu
Završeni su još jedni Mirisi
Božića u Konavlima, tradicionalna manifestacija u ruralnom turizmu koja se ove godine održala
sedmi put uzastopno. Sva
događanja u okviru manifestacije bila su iznimno posjećena, a ovogodišnji program
naišao je na iznimno dobre
reakcije publike i posjetitelja.
Mirise Božića otvorio je Župan
dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, uoči svečanog
koncerta Dubrovačkog simfonijskog orkestra u kojem su
još nastupili i Klapa „Oštro“ iz
Konavala, , Ženska klapa „Amfora“ iz Dubrovnika, Ženska klapa „Drače“ iz Mostara uz dirigenta Krešimira Magdića i rec-
itatora Franu Perišina.
U okviru programa organiziran
je i Okrugli stol „Ruralni turizam
- mogućnosti razvoja“ u kojem
su uz djelatnike u (agro)turizmu
sudjelovali predstavnici gotovo
svih resornih i drugih relevantnih institucija. Također istog
dana upriličena je priredba
„Božićni dar konavoske dječice“
u kojem je više od 80 djece u
narodnim nošnjama prezentiralo kulturnu i baštinsku tradiciju
ovog podneblja. Priredbom je
koordinirao KUD „Stjepan
Radić“ iz Pridvorja, a nastupili
su i KUD „Čilipi“ te KUD „Sveti
Juraj“ iz Osojnika.
Pervan, a prigodnim riječima obratio im se i dubrovački
biskup mons. Mate Uzinić zahvalivši zborovima i na njihovom redovitom pjevanju na misama u svojim župnim zajednicama. Angelina Tadić
Kao i svake godine manifestacija je imala humanitarni karakter, te
su članovi Agroturizma Konavle akcijom „Nek’ nam je svijem Božić“
svojim tradicionalnim proizvodima i potrepštinama darivali štićenike Doma za
stare i nemoćne „Domus Christi“.
Mirisi Božića prije sedam godina pokrenuti su i organizirani kao najveća kolenda u Hrvatskoj, da bi se kasnije razvili u
višednevnu manifestaciju, a ove godine
takav početak obilježen je jednom redizajniranom verzijom, odnosno „Cavtatskom
vremeplovnom kolendom“ koja je oživjela
tradiciju i predstavila znamenite povijesne
ličnosti, koji su kolendare, uz tratamenat,
proveli Cavtatom.
U Danima otvorenih vrata 15 konavoskih
agroturizama i kušaonica posjetiteljima je
pripremilo bogatu i raznovrsnu ponudu uz dodatne zanimljive programe i živu glazbu po promotivnim cijenama. Također predstavila su se i tri kulturno – baštinska objekta te dva adrenalinska parka.
Mirisi Božića u Konavlima zatvoreni su Festivalom zelene menestre i vina, spektaklom koji uvijek izaziva posebnu pozornost javnosti. Ekipa Kuhari športaši pobjednik su natjecanja u spremanju
zelene menestre na petom Festivalu zelene menestre i vina
održanom 28.prosinca na Grudi, kao završnom događaju Mirisa
Božića u Konavlima 2014.
I ova manifestacija Mirisi Božića u Konavlima nastavak je kontinuiranih projekata i aktivnosti, koji za cilj imaju pozicionirati najjužniju
hrvatsku regiju kao destinaciju izvrsnosti u ruralnom turizmu.
Agroturizam Konavle, kao organizator manifestacije, ovim se putem
zahvaljuje svim svojim članovima, sponzorima, prijateljima i svim
ljudima koji su na bilo koji način doprinijeli uspjehu ovogodišnje
manifestacije, te ovim putem svima upućuje najljepše želje za 2015.
godinu.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 21
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Važno je u nedjelju izaći na izbore
Važno je izaći na izbore, dati glas po opredjeljenju i savjesti, jer časniji je i
bolji bilo kakav glas, nego ostajanje doma bez glasa
Evo nas u novoj 2015. godini koja će za
dubrovačke antifašiste, kao i antifašiste i sve
slobodoljubivo čovječanstvo biti obilježena
sedamdesetom obljetnicom završetka
Drugog svjetskog rata i pobjedom antifašističke koalicije nad fašizmom, najvećim
zlom u povijesti čovječanstva u kojem je
stradalo šezdeset milijuna ljudi. Gotovo
četverogodišnja fašistička okupacija,
stradanja i patnje naroda okončane su i u
Lijepoj našoj i drugim jugoslavenskim zemljama u herojskoj oslobodilačkoj borbi naroda protiv nacifašizma pobjedom Titovih
partizana i tako njihovim nemjerljivim doprinosom ukupnoj pobjedi nad nacifašizmom
u Drugom svjetskom ratu.
Dubrovački antifašisti će uz tu i druge značajne obljetnice antifašizma i NOB-e, kroz
raznolike programe djelovati na daljnjem
afirmiranju civilizacijskih tekovina antifašizma, tolerancije i suživota, ne mireći se s
pojavama mržnje i isključivosti, izrabljivanja, zlostavljanja i ugrožavanja prava i sloboda. No, opravdana je bojazan da će u
ostvarivanju ovogodišnjih programa biti
značajnih teškoća jer je, prije svega zbog
strančarenja i destrukcije u Gradskom
vijeću, od početka ove godine Grad Dubrovnik obezglavljen i tek se očekuje imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske. Ne hajući za povijesnim načelom
Dubrovačke Republike: „Obliti privatorum
pubilca curate“, ispisanim nad ulazom u
odaje Kneževa Dvora, već vodeći računa o
osobnoj grabeži i borbi za fotelje, većina
lažnih demokrata u Gradskom vijeću, su od
početka mandata destrukcijom pretvarali
sjednice Gradskog vijeća u lakrdiju, a neuvrštavanjem donošenja Proračuna Grada,
na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici,
doveli su do blokade rada i potrebe za
novim izborima. „Srušili“ su gradonačelnika dr. Andra Vlahušića, ponajboljeg dubrovačkog gradonačelnika od osamostaljenja Republike Hrvatske, što je i bio glavni
cilj destrukcije, ali će posljedice te odvratne neodgovornosti lokalnih strančica i
stranaka biti zasigurno znatne i puno veće
od nekoliko milijuna kuna koliko će sasvim
nepotrebno stajati prekoredni izbori za novo
gradsko vijeće i gradonačelnika. Naime,
mnogi će programi biti značajno usporeni
ili čak zaustavljeni, a mnogi planirani neće
ni krenuti, barem ne u prvoj polovici godine.
Dubrovački antifašisti opravdano žale za
takvim neslavnim završetkom prošle godine za ukupnost života u Gradu Dubrovniku, koji je time od uspješnog grada, sasvim neopravdano postao grad slučaj. No,
sa zahvalnošću i s punom podrškom gradonačelniku dr. Andru Vlahušiću, iskazanom i pozdravljajući ga dugotrajnim pljeskom na nedavnom Svečanom skupu
povodom obilježavanja sedamdesete obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašističkih
okupatora u Drugom svjetskom ratu, dubrovački antifašisti a i zasigurno većina
građana Dubrovnika, pogotovo sada kada
su maske pale, žele da on i dalje uspješno
bude na čelu Grada.
I dok su izbori za novo Gradsko vijeće i gradonačelnika Dubrovnika prekoredni i
očekuju se tek u ožujku ove godine, već u
nedjelju, 11. siječnja, očekuje nas drugi
krug redovnih izbora za predsjednika Re-
publike Hrvatske. Biramo između kandidata SDP-a, dosadašnjeg predsjednika prof.
dr. sc. Iva Josipovića i kandidatkinje HDZa Kolinde Grabar Kitarović. U nedavnom
prvom krugu predsjedničkih izbora Ivo Josipović je ostvario prednost od 1,24 posto
glasova više od Kolinde Grabar Kitarović.
Bilo bi lijepo da, ako ne bolje, makar tako
bude i poslije drugog kruga. Zašto? Zato
jer je dosadašnji predsjednik Republike Ivo
Josipović zasigurno antifašist pa makar
poslije njegova prvog mandata hrvatski
antifašizam i dalje ostaje na društvenoj
vjetrometini hrvatske zbilje, gdje ga je neprimjerenim odnosom, klevetama, lažima i
prijetnjama, od početka prošlih
devedesetih, smjestio HDZ i njegovi desni
pioni, Ivo Josipović je na pravom putu i
zaslužuje drugi predsjednički mandat.
Poslije svih nevolja i pljačke hrvatskih ljudi i
imovine u režiji HDZ-a, antifašistički borci i
antifašisti će zasigurno svoj glas dati kandidatu za Predsjednika RH opredijeljenom
antifašističkim, demokratskim i humanim
civilizacijskim vrijednostima, utkanim u suvremeno poimanje i izgradnju Republike
Hrvatske kao gospodarskog, kulturnog i
civilizacijskog dijela europske obitelji. Stoga je u nedjelju važno izaći na izbore, dati
glas po opredjeljenju i savjesti, jer časniji je
i bolji bilo kakav glas, nego ostajanje doma
bez glasa. kl
Izlet u Sarajevo i na Igman
Povodom sedamdeset treće obljetnice Igmanskog marša, Udruga antifašista Dubrovnik organizira trodnevni izlet autobusom u Sarajevo. Polazak iz Dubrovnika je
u petak, 23. siječnja u 7 sati, a povratak u
Dubrovnik u nedjelju, 25. siječnja u večernjim satima. Uz obilazak znamenitosti
glavnog grada susjedne države, planirana
je posjeta planini Igman i prisustvovanje
obilježavanju obljetnice Igmanskog marša
te druženju s antifašistima iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koji će doći na
Igman tim povodom. Igmanski marš je jedna od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz
perioda Narodno-oslobodilačke borbe i jedinstvena operacija te vrste u svijetu. Krajem siječnja 1942. godine, Prva proleterska brigada se na Romaniji našla opkoljena
jakim snagama njemačkih nacističkih okupatora.
IVANA MARIJA VIDOVIĆ
Zapažen nastup u Tirani
Izuzetno radnu godinu i brojne inozemne nastupe dubrovačka pijanistica Ivana Marija Vidović okrunila je veoma zapaženim uspjesima u Tirani. Bio je to drugi nastup u 2014. godini u glavnom albanskom gradu. U kolovozu je kao prva hrvatska umjetnica imala
čast nastupati u dvorani koju nazivlju kraljicom Južne Amerike Sala
Sao Paulo, a koja spada među par najboljih dvorana svijeta uz palicu trenutno najuglednijeg brazilskog dirigenta Luis Fernando Mahleira i uz pratnju jednog od vodećih simfonijskih orkestara Latinske
Amerike. Ovaj uspjeh u Sao Paulu kao i nedavni recital u uglednoj
rodnoj kući L.van Beethovena u Bonnu spadaju među najveće dosege nekog dubrovačkog umjetnika s područja klasične glazbe.
Nakon što se u travnju predstavila brojnoj publici u Tirani, u glavnoj
dvorani
Akademije
e Arteve» u sklopu festi22 GlasGrada
- 512umjetnosti
- petak 9. 1.«Akademia
2015.
Štab brigade donosi odluku o izvršenju
opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči. Igmanski
marš je izveden noću između 27. i 28.
siječnja, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš postaje legenda, a četrdeset
teško promrzlih boraca prebačeno je na
liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova
tijela bez narkoze. O maršu je snimljen i film
„Igmanski marš“. U cijenu izleta od 700,00
kuna je uračunat hotelski smještaj na bazi
dva polupansiona i prijevoz autobusom.
Rezervacije s uplatom ponedjeljkom srijedom i petkom do popune autobusa u uredu Udruge antifašista Dubrovnik, Anice
Bošković bb, telefon 332 737, e-mail:
udruga.antifasista.dubrovnik @du.t-com.hr.
vala Flauti Magjik, a uz palicu maestra Fatosa Qerimaja uslijedio je
i poziv na gostovanje u sklopu pijanističkog festivala Pianodrom.
Uz Orquestar in Sequenca u dvorani Akademije umjetnosti «Akademia e Arteve» i ponovno umjetničko vodstvo uglednog Fatosa
Qerimaja, Vidović je izvela hispanički repertoar i jedno djelo albanskog autora T. Harapija. Na repertoaru su bila još i djela maestra Pečija i to uz solistu uglednog albanskog gitariste Admira Doçi,
A.Pärt u čijem je djelu prvi put kao solist nastupio mladi violinista
Valin Qerimaj, a za kraj koncerta djela Piazzolle i Turine uz solisticu
Ivanu Mariju Vidović na glasoviru. Pijanistica je ispraćena ovacijama i uzvicima brava. Ovom dirljivom i uspješnom koncertu nazočili
su i izaslanici iz hrvatskog veleposlanstva u Tirani kao i brojna publika i uvaženi gosti iz kulturnih i intelektualnih krugova. Ivana Marija
Vidović za vrijeme svog boravka u Tirani bila je i članicom Eptinog
pijanističkog natjecanja koje se prošlog tjedna odvijalo u dvorani
Ministarstva kulture u Tirani.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Nula na računu u 2015.
ravna - jack potu
Nekima se učinilo, da ideja o kasnijem odlasku u penziju ima i dobru stranu. Tako bi
nezaposlenima, omogućili još dvije godine više, da nađu pos’o
Oni koji prate klimu upozoravaju, da se u Njezina obećanja, s nevjericom i gnušan- svi, a najviše, svaki od
nas stalno izmjenjuju suše i poplave. Oni jem, sluš’o je i najmlađi kandidat, koji je onih tristo i nešto tisuća Piše: Mario Klečak
koji prate politiku, imaju slična zapažanja. naumio oživotvorit’ mudru poštapalicu ‘’s nezaposlenih i isto toliKažu, jedne godine imamo sušu pameti, a faxa na pos’o’’, odnosno u politiku. Iako ko tisuća građana, čiji su računi blokirani,
druge poplavu gluposti. Sve su to, za nas - nema staža u ‘’realnom sektoru’’, on je do- jer su ukupno dužni 30 milijardi kuna. Oni,
prirodne katastrofe.
bro upućen u to, da nam je država jako kojima bi i nula na računu u 2015. godini
A kad’ smo već na katastrofama, evo.... uspješna u izvozu mladih, obrazovanih lju- bila ravna - jack potu!
primjer našega Premijera. Taj se čovjek di. Jer su oni najbolji Hrvatski brand. A tek Kad’ učiniš konat, dobro je rek’o, naš učeneprekidno brine za postradale od ne- tu i tamo, poneki ostane doma i zablista. ni gradonačelnikov zamjenik, da će se za
davnih velikih poplava. Prilikom zadnjega Jedan od njih je i naš mlađahni kandidat’. sto godina, o njegovu šefu pisat’ knjige i
posjeta stradalnicima, iskreno im je prizn’o, On se nije d’o izvesti u inozemstvo, nego je doktorati, a njegovi će protivnici bit’ - zaboda uzrok poplave, nije bila prirodna katas- svoje blistave intelektualne usluge ponudio ravljeni. Treba bome bit’ vizionar, da bi bartrofa, nego nepoznati neuki zidari, koji su svojoj voljenoj državi. Svjestan, da se ni’ko em privirio u tako daleku budućnost. U konaopako zidali onaj nasip, što je puk’o u osim njega ne bi upustio u obračun s Euro- joj će se mlade generacije, uz pomoć starih
Rajevu Selu. Dok on, putem tajnih službi, pom, kapitalizmom, neoliberaliznom, ban- povijesnih knjiga, sjećat’ velike mudrosti i
ne otkrije njihova imena, svjetov’o je tamoš- karstvom i ostalim niže pozicioniranim neprocjenjive ostavštine gradonačelnika.
nju čeljad, da tuže državu, kako bi
Samo, ne daj Bože našemu graim platila štetu. Govore sudski
donačelniku, onijeh kaštiga, što su
dužnosnici, da se je, tri dana poslije,
dopali spomenute, Damjana Judu,
udupl’o broj tužbi, kojima se od
plemenitoga Gučetića i Kotruldržave traži odšteta. Isto tako gojevića, koji su bili velikani, ispred
vore, da im je Premijer zaboravio risvoga vremena. Mada njegovi projet, da im tu štetu neće platit’ on, iz
tivnici o temu malo znaju. Misle, da
svoga špaga. Niti im je rek’o, da će
je prvi glavu izgubio, kad’ je vinom
ih ta tužba koštat’ pet stotina kuna,
ingvazdan, kresnuo nehotice
a cijelo osiguranje (da su ga plaglavom o mletački jarbol... drugotili), koštalo bi ih - dvjesto.
me su nešto smjestili, dok je bio
Ali ovako je poplavljenima lakše. Oni
šef Vrtlara u Arboretumu, a treći,
koji su ostali na suhu bi rekli, čisti
izumio nekakvo knjigovodstvo, pa
socijalistički mentalitet. Uvjereni su,
je neshvaćen, svršio k’o Linić. Po
da će na Sudu dobit’, a onda im
takvima ispada, da je poanta svedržava lijepo plaća štetu. Odnosno,
ga, kako gospar gradonačelnik tredržavne Hrvatske vode. Odnosno
ba dobro pazit’, da ne udre glavom
svi Hrvati koji plaćaju poreze i doprio kakav - tvrdi jarbol... A nije uopće
nose, pa čak i oni, što su im dragopoanta u jarbolu, nego u nedostatvoljno slali pakete i uplaćivali po koji
ku vizije.
solad, na račune za obnovu kuća. Jer su domaćim lupežima. On mrzi deložacije i Ministar zdravlja je ovih ledenih dana
im činili kompasijun.
vraćanje dugova, a dobro je prepozn’o brižno upozorio stariju populaciju na opasPredizborno sučeljavanje predsjedničkih važnost uzgajanja gljiva i konoplje. S malo nost rada i boravka na otvorenome radi
kandidata, zabavilo nas je, možda malo sreće, na izborima do godine, uz lijepu sa- velike zime. Nije spominj’o zakonsku obavemanje, nego svima omiljeni, plaćeni TV pro- borsku platicu, promijenit’ će se i njegovo zu čišćenje snijega, lopatama ispred kuće.
grami za reklamiranje, na svijetu najbolje- poimanje politike, ali i agrikulture.
Još nedavno su njegovi kolege najavili,
ga sokovnika, čudotvornoga usisivača, Naročito, uz podršku prijatelja mu iz Švic- kako Hrvati predugo žive i primaju penmasažne fotelje, učvrščivača škine i.... sve- arske, najmlađega čuvara Pavelićevoga zije, pa ćemo u buduće morat’ radit’ do
ga ostaloga.
groba. Govore da taj mladić, zagovara ras- šezdeset i sedme.
Razlika za mnoge je u temu, što za sve ove nu čistoću Europe, dok mu tata u Švicar- Nekima se učinilo, da ideja o kasnijem odsilne gadgete dobiješ garanciju, pa ako skoj zarađuje za obojicu. Nisu doduše sig- lasku u penziju ima i dobru stranu. Tako bi
ne valjaju, možeš ih vratit’, da ti pošalju urni, da njegov majušni stas, govori u prilog nezaposlenima, omogućili još dvije goddruge. A u politici, to ide drukčije. Kandi- argumenata ovega zagovornika superiorne ine više, da nađu pos’o.
datkinja za Predsjednicu države, izvukla je race. Mada se u tim godinama još uvijek - Na kraju godine, Vlada je donijela odluku,
kažu, možda ne još tombulu, ali činkvinu raste!
da nas pretvori u ‘’malu Norvešku’’. Ili
sigurno jes’... pa kad’ je čula dobre rezul- A za rast svih nas i blagostanje, u drugom stručno, počinje ‘’istraživanje i eksploatacitate, razdragana gospođa je u zanosu pob- krugu priprema se i aktualni Predsjednik. ja ugljikovodika’’. Dosta je njima bilo prenjede, kako su neki to protumačili, dala mužu On je, baš k’o i njegova protivnica, upreg’o emaganja zelenih, i njihove tobožnje brige
- tišketu. Onako, k’o da su se nešto kladili, svoje blagdanske saonice, kako bi stig’o za ekologiju mora, ribolovni pojas, ili za
pa ona dobila. A ‘ko je njemu kriv što nije svukud’ po smrznutoj nam domovini, ove i one alge, na dnu ili na površini mora,
vjerov’o, kako su birači presretni obećan- podijelit’ poklon fraze, prepisane iz svih albanskoga smeća, ali i Sredozemne medjem, da će baš njegova ženica, lupat’ po prošlih izbora. A onda slijedi priprema; ili vjedice, koja dolazi dvaput godišnje, kako
stolu Premijeru, naređivat’ policiji da hapsi, pakovanje kufera, ili će klavirska Oda Ra- bi se s njome slikali češki turisti. Dosta je
a sudstvu da zatvara…Jer, ona je žena od dosti, uveseljavat’ sve djelatnike Banskih tega. Odlučili su, da je vrijeme za blagostanriječi. To je puno puta ponovila, a opće je Dvora.
je i obećali, da će svima bit’ bolje. I... bolje
poznato, da žene nikad’ - ne varaju!
Taj svečani i presudni događaj, jedva čekaju im je!
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 23
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena
i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području grada. 098 526 584.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem stan kod Hotel
Lera opremljen, na duži period
obitelji bez djece, radnicima ili
samcima, te 2 stana u Župi po
40 m2. 091 538 2229.
APARTMANI
’15.g. 213000km. Cijena po
dogovoru. 091 5400 137
Prodajem motor Piagio X9 200
kubika, generalno obnovljen,
neregistriran. 099 574 9142
BEVERLY 200-7000 kn i BEVERLY 500-15 000 kn (oba freško registrirana). 098 192 7649.
Kupujem polovan registriran
auto. 098 856 142.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7
m, samogradnja by Mr. Franko
Cetinić, Perkins 36 HP made in
UK, 11.100,00 Eura. 098 747
107.
Prodaje se škaf od glisera
dužine 4,83 m. 098 285 582.
POSAO
GARSONJERE
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
POSLOVNI PROSTORI
Iznajmljuje se prostor u
Starom gradu, 40m2, uređen i
opremljen kao fast food. 091
515 0638
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747
107.
Dajemo u najam više parcela u
Dubrovačkom primoruju, te
prodajemo starinski namještaj i
još toga... Samo ozbiljne ponude. 095 384 1177.
VOZILA
Prodajem Opel Kadett 1.4 LS
iz 1990, benzinac, prešao
85000 km, u odličnom stanju,
reg. do 04/’15. 098 185 5559.
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/
Tovara starog 10 godina, zdravog, uškopljenog, neizrađenog,
bez somara, povoljno prodajem. 756 158, 099 500 1588.
POMOĆ I NJEGA
Njegovateljica traži posao 24
sata. 00387 64 455 3981.
Njegovateljica pruža usluge
pokretnim i nepokretnim ljudima. 098 176 1360.
ULICAMA MOGA GRADA
Prodajem skuter Gilera Runner
200ST, 2008 god, 30000km.
099 754 7239
KUPRES, iznaljujem apartmane
u centru Kupresa za ljubitelje
snijega. 091 584 3184.
Iznajmljujem garsonjeru na
Zvekovici, na duže vrijeme. 098
951 3174.
Prodajem tanka suha drva za
špaher i pizzerije, cijena 350
kuna metar kubni. 091 597
7520.
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u
domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje
kuća i apartmana), ugradnja
laminata i pl. namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna.
Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici.092 311 6363.
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA,
OBRATITE SE MARKETINGU
GLASA GRADA:
358 980
311 992
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
MARENDE
ponedjeljak-petak
cijena 35kn
od
10:00-15:00h
KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spomenika, vaze-kamenice, klupice, ograde, sve povoljno 091 728 5208.
Izradjujem portret u olovci za
samo 200kn ,u ugljenu za
250kn a u kredi u boji za 300
kn.Obavezno dostaviti fotografiju 091 894 1866.
RAZNO
Prodajem drva za ogrjev. 091
677 3799
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM
DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA
BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B.
Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr
ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
FIZIČKE
OSOBE: ime -i prezime
njegovo prebivalište, odnosno boravište.
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
GlasGrada
512 - naručitelja,
petak 9. OIB,
1. 2015.
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA
SRBA I CRNOGORACA NA
DUBROVAČKOM PODRUČJU (18)
Laži nad lažima
Obrana cjelokupne općine Dubrovnik nije
mogla izdržati silnu oružanu silu neprijatelja.
Prekidom jedine kopnene veze između Dubrovnika i ostatka Hrvatske ( okupacijom Slanog ), samo je bilo pitanje vremena kada će
se stisnuti obruč oko samog grada Dubrovnika i što će biti ako agresorske snage uđu i u
sam grad. Tako je nakon jakog otpora malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja na Zvekovici, neprijatelj 15. listopada 1991.
opkolio, a već 16. listopada ušao i okupirao
Cavtat. Osim što je JNA okupirala Cavtat, u
sam Cavtat je ušla i crnogorska milicija, što je
nepojmljivo i protuzakonito u svakom smislu
bilo. Nakon neprijateljskog desanta, 24. listopada okupirani su i Kupari i Srebreno. Branitelji su još uvijek pružali otpor kod mjesta
Gornjega Brgata, ali su padom posljednjih
obrambenih položaja na Dupcu u Župi dubrovačkoj, branitelji Brgata dovedeni u nepovoljan položaj, pa su se zbog mogućnosti
da ostanu u okruženju, povukli prema naselju Bosanki. Donji i Gornji Brgat, te Dubac su zbog tog okupirani 25. listopada.
Početkom studenoga u naselju Bosanki,
nakon žestokih borbi, poginula su sedmorica hrvatskih branitelja.
Dio branitelja nalazio se i na staroj austrijskoj ruševnoj utvrdi Strinčjera, na sjeverozapadu brda Srđ, gdje su odolijevali žestokim
napadima iz pravca sjevera. Nakon pogibije desetorice hrvatskih branitelja, dijelom
pristiglih iz Omiša i drugih krajeva Hrvatske,
a dijelom i Dubrovčana, Strinčjera je pala u
ruke neprijatelja, dok su se preostali branitelji povukli prema utvrdi Imperial na Srđu,
koja je smještena točno iznad starog grada. Tu su se branitelji utvrdili i prešli u fazu
aktivne obrane. Dio branitelja također utvrdio
je položaj i u hotelu Belvedere, najistočnijem
slobodnom dijelu Dubrovnika. Do 20. studenoga 1991., nedugo nakon pada Osojnika,
okupirana su i najveća prigradska naselja:
Mokošica i Nova Mokošica, te sva naselja u
Rijeci dubrovačkoj; Rožat, Komolac, Šumet i
Čajkovići. Branitelji su se bili primorani povući prema Dubrovniku i zauzeti položaje u prvom zapadnom prigradskom naselju, u Sustjepanu. Kako je Slano već bilo okupirano,
slomom braniteljskih položaja na Osojniku i
Brgatu, uslijedila je okupacija Zatona i Orašca, u koje je neprijatelj ušao 1. studenoga
1991. godine. Jedina olakotna okolnost pri
okupaciji dijela teritorija od Mokošice do
Trstenog je bila ta da su u većini okupatorske
vojske tog 1.11.1991. bili vojnici na odsluženju
redovnog vojnog roka.
Njima su njihove starješine govorile: Ustaše
su napale i delom zauzele Boku kotorsku, i mi
moramo da je odbranimo i oslobodimo, pod
svaku cenu! Dakle, Rijeka dubrovačka je bila
bokokotorski zaljev, a Brgat i Osojnik su bili
Njeguši i Mojdež... Laži nad lažima. Većina
tih mladih vojnika nikada prije, a vjerojatno ni
poslije nije bila u ovom području, pa nisu
raspoznavali gdje su ih uopće doveli. Po na-
cionalnosti, u tom sastavu vojnika ročnika su
većinom bili: Albanci, Makedonci, Muslimani,
te manji broj Srba i Crnogoraca. Oni nisu
maltretirali stanovništvo u ovim okupiranim
dijelovima zapadnog dubrovačkog bojišta.
Ulaskom rezervista i četničkih formacija u ovaj
dio područja, 15.11.1991., stanovništvo je po
točnom popisu kojeg su rezervisti imali, a koje
su dobili od špijuna, sustavno maltretirano,
mučeno, ubijano i sprovođeno u koncentracijske logore; Bileću, Morinje, Kumbor, Titograd...
Posebno su im bili na meti ljudi koji su bili u
stranci HDZ. Njih su cipelarili od jutra do mraka. U Orašcu je od posade „Perasta“ bio ostao Slobodan Dovijanić, koji je bio kod obitelji Moretić. Pred samu okupaciju Orašca, u noći
između 26. i 27. listopada 1991., po velikom
nevremenu uspio se zajedno sa nekolicinom
branitelja prebaciti na Šipan, da bi se kasnije
priključio braniteljima na stonskom ratištu. Za
preostalom trojicom posade „Perasta“ se
tragalo na sve moguće načine, no nije bilo
nikakvog traga. Putem Crvenog križa Hrvatske i to preko Međunarodnog Crvenog
križa, došlo se do određenog broja zaroblU očekivanju vijesti o nestalim pomorcima
jenih u tim monstruoznim logorima. Sve je te
osobe zarobila JNA, no to nije bio ni približan
broj točnom broju zatočenih i nestalih ljudi.
Vojne vlasti okupatorske sile uglavnom su
podatke o zarobljenicima puštale u javnost
„na kapaljku“, i to samo preko „patriotskih“
tiskovina, poput; podgoričke „Pobjede“,
„Nikšićkih novina“, ili RTCG - Radio Televizije Crne Gore. Tako je „Pobjeda“ već polovicom listopada 1991. , objavila imena zarobljenih u logoru u Bileći, no među njima nije
bilo imena nestalih pomoraca s broda Perast.
Svakako ni to nije bio nikakav dokaz, jer je
još uvijek postojala nada da su možda u
nekom drugom logoru i da taj popis nije cjelovit.
Za nestalim pomorcima u potragu se dala i
rodbina i krizni štab otoka Mljeta, no bez rezultata. U svoj toj dezinformiranosti, čak se
reklo da su pomorci viđeni u jednoj reportaži
TV Sarajevo i da se nalaze u logoru Bileća.
28.10.1991. u okupiranom Cavtatu su se sastali predstavnici triju organizacija Crvenog
križa Dubrovnika, Herceg Novog i Trebinja,
gdje se nastojalo uspostaviti neke bliže kontakte suradnje. Također se i 31. 10. 1991.,
ponovno u Cavtatu na sastanku Crvenog križa
Dubrovnik s predstavnicima iste organizacije
iz BiH, te sa JNA i sa članovima Europske misije pokušalo doći do potpune liste
zarobljenih, no opet bez
učinka. Zbog ovakvog stanja su i pomorci „Jadrolinije“
uputili pismo admiralu okupatorske vojske, Miodragu
Jokiću: Split, 28. X. 1991. –
U povodu zarobljavanja
Pere Sršena (1953.), Antu- Piše: Silvio Market
na Matića ( 1955.) i Nike Nodila (1958.), trojice
pomoraca „Jadrolinije“ s broda „Perast“koje
su vojnici JNA uhvatili i sproveli u jedan od
zatvora, s ogorčenjem vam se obraćamo i
tražimo bezuvjetno puštanje na slobodu trojice
navedenih pomoraca, civilnih osoba, koje su
uhićene bez ikakvog razloga... U odgovoru
viceadmirala Miodraga Jokića među ostalim
se kaže: Prema informacijama pretpostavljene
komande m/b Perast se nalazi u luci Slano,
gde je 11. oktobra 1991. godine od dejstva
minobacačkog i artiljerijskog oruđa ZNG-a
(Zbora Narodne Garde), s otoka Šipana
pogođen i od posledica ovog dejstva zapaljen i izgoreo. Odgovornost za stradanje ovog
broda snose paravojne formacije na teritoriji Dubrovnika. Pomorci s broda „Perast“ predali su se najbližoj jedinici JNA koja ih je u
cilju bezbednosti uputila u sabirni centar
Bileća. Mesto Slano i jedinice na tom području su van moje nadležnosti i lično ću se
zainteresovati i uticati da se slučaj pomoraca s broda Perast što pre reši. Vaše obraćanje meni u vezi situacije u Dubrovniku je krajnje zlonamerno, tendenciozno, zasnovano
na pogrešnim informacijama i činjenicama,
što pomorcima nije svojstveno i nažalost ja
ga mogu samo podvesti pod necivilizovano
ponašanje. Jedinica kojom ja komandujem
do sada ništa nije uradila protiv mirnih i poštenih građana opštine Dubrovnik, već se bori
protiv paravojnih formacija i stranih plaćenika, a sve u cilju stvaranja mira i sigurnosti
građana na ovim prostorima koji su uvek
složno živeli, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Komentar na ovakav odgovor viceadmirala
Miodraga Jokića, kasnije i ministra u
Miloševićevoj Srbiji, te osuđenog ratnog
zločinca sasvim je nepotreban, jer toliko podvala, izmišljotina i dezinformacija, mogao je
reći samo čovjek bez imalo vojničke i pomorske časti. Njegova sramna biografija je sljedeća; Miodrag Jokić je rođen u Donjoj Toplici, u općini Valjevo (Srbija), 25. 2.1935.
Početkom Domovinskog rata bio je zapovjednik Devetog vojno-pomorskog sektora Jugoslavenske ratne mornarice. Godine 2001.
Haški sud podigao je optužnicu protiv Jokića
zbog njegove uloge u opsadi Dubrovnika. 12.
studenoga iste godine dobrovoljno se predao.
Priznao je krivnju i 18. ožujka 2004. osuđen
je na sedam godina zatvora zbog ubojstva,
okrutnog postupanja, protupravnih napada
na civile i civilne objekte, pustošenja koje nije
opravdano vojnom nuždom i uništavanja vjerskih, obrazovnih i kulturnih ustanova i povijesnih spomenika u RH. Godine 2008. pušten je na slobodu, te se vratio u Srbiju. Živi u
rodnom selu Velika Marišta, 80-ak kilometara jugozapadno od Beograda. (nastavlja se)
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 25
26 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 27
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA
Trajan Lalić - jedan od zaslužnih podanika
Dubrovačke Republike (1)
Podizanjem spomen-ploče u prizemlju Kneževog dvora Trajan Lalić je dobio najveće priznanje od
starih Dubrovčana, a njegovo ime ostalo je u Dubrovniku jedno od najpoznatijih sve do naših dana
Nisam siguran da bi većiPriredio:
na građana Dubrovnika
Damir Račić znala odgovoriti kojim je
sve osobama dubrovačka vlada postavila
spomen obilježje za njihove velike zasluge
za domovinu. Tu osobitu i doista rijetku čast
zaslužilo je samo četiri osobe, a to su: Miho
Pracat, Ruđer Bošković, Nikola Bunić i Trajan Lalić. Ovaj posljednji u nizu najvjerojatnije je najmanje poznat građanima Dubrovnika bez obzira na dob. Što je Trajan
Lalić sve poduzimao za svoju domovinu da
mu je Republika odala javno priznanje još
za njegovog života, te prije točno 250 godina podigla spomen-ploču, saznati će čitatelji iz teksta dr. Ilije Mitića velikog
istraživača dubrovačke povijesti, čiji tekst
citiram u cijelosti.
(„Dubrovački horizonti“ broj 16-17, godina
1976-1977)
„Za čitavo vrijeme postojanja Dubrovnika
kao samostalne države dubrovački je Senat vrlo rijetko iskazivao posebne počasti i
podizao spomenike ili spomen-ploče svojim
podanicima koji su nesebično radili ili se
žrtvovali za domovinu, smatrajući da svi njeni podanici moraju biti spremni na najteža
odricanja, patnje i žrtve kad se radi o dobru, napretku i slobodi domovine. Izreka
ispisana nad ulaznim vratima dvorane Velikog vijeća Obliti privatorum publica curate
(Pretpostavite državne interese svojim vlastitim), kao i ona ispisana na tvrđavi Lovrijenac Non bene pro toto libertas venditur
auro (Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato) bile su glavna načela unutrašnje i vanjske politike Dubrovačke Republike koja su
gotovo beziznimno primjenjivali dubrovački podanici i diplomati tijekom duge povijesti te naše male samostalne države.
Kroz čitavu povijest Republike postavljeno
je samo jedno poprsje-spomenik i to 1638.
Mihu Pracatu u atriju Kneževa dvora, te
nekoliko spomen-ploča. Jedna od tih je ona
podignuta 1678. za uspomenu na vlastelina Nikolicu Bunića koja se danas nalazi u
trijemu ulaza u Skupštinu općine Dubrovnik.
U katedrali se nalazi spomen-ploča velikog
učenjaka Ruđera Boškovića postavljena
prilikom njegove smrti 1787. U prizemnoj
prostoriji desnog krila Kneževog dvora
nalazi se kamena ploča koja je podignuta
1764. za uspomenu na Trajana Lalića, dugogodišnjeg predstavnika Dubrovačke Republike u Veneciji, o kome će ovdje biti
govora.
Obitelj Lalić podrijetlom je iz Bosne. Njezini
su članovi postali plemići (kneževi) potkraj
XIV. st. Doselivši se u Dubrovnik, ta se obitelj
smjestila na Lopudu, a njezin član Frano
Lalić iselio se u XVII. st. u Beograd gdje se
obogatio trgovinom i poslije ponovno vra28 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
tio i nastanio u Dubrovniku. Njegov sin Ivan,
koji je u Dubrovniku bio član bratovštine Antunina, otac je našeg Trajana i njegova brata
Krista koji su se iselili u Veneciju u početku
XVIII. st. i tamo se bavili pretežno trgovinom. I pored stečenog bogatstva oni nisu
zaboravili svoju voljenu domovinu. Dok se
Kristo potpuno posvetio trgovini, Trajan
Lalić brinuo se (negdje od 1725) o različitim
poslovima Republike u Veneciji. Za gotovo
50 godina takva djelovanja stekao je mnoga
priznanja dubrovačke vlade za mudro i vješto vođenje povjerenih mu poslova i izvršenih zadataka. Da bi se bolje razumjele
poteškoće s kojima se borio Trajan Lalić u
Veneciji, potrebno je spomenuti da je Dubrovnik oslobodivši se mletačke vlasti
(1358) postao samostalna država. Mlečani
su, međutim, na različite načine izbjegavali
da to faktično stanje prihvate te Dubrovniku priznaju naziv Republika, kao što su to
učinile druge zemlje. Radi toga se Dubrovnik, pored nastojanja da se njegovi brodovi oslobode nepotrebne karantene u
Veneciji i plaćanja posebne dažbine za slobodnu plovidbu po Jadranu a i za trgovanje u Veneciji, morao pomiriti s činjenicom
da se gotovo 80 godina, u XVIII. st., njegovim predstavnicima u Veneciji, pa tako i
Trajanu Laliću, nije priznavao položaj
službenih predstavnika.
Postojanje i djelovanje dubrovačkog predstavnika u Veneciji bilo je važno za vladu u
Dubrovniku jer su se u Veneciji, kao važnoj
mediteranskoj republici, nalazili diplomatski predstavnici mnogih evropskih zemalja.
Na taj je način Venecija, nalazeći se relativno blizu Dubrovnika, bila važan centar
svih mogućih informacija o političkim i ekonomskim zbivanjima koja su bila veoma
važna za Dubrovnik. Kontakti s predstavnicima stranih zemalja u Veneciji imali su veliku važnost za Dubrovnik i očuvanje njegove samostalnosti, jer je putem njih Dubrovnik bio povezan sa svim važnijim evropskim vladama. Radi toga je Senat u Dubrovniku nastojao pod svaku cijenu da u
XVIII. st., koje je bilo obilježeno mnogim
političkim previranjima, održi u Veneciji
svog, pa makar i neslužbenog predstavnika. U tome mu je pomogao slučaj jer se u
to vrijeme u Veneciji nalazio Trajan Lalić koji
je veoma rado stupio u službu svoje domovine. On je u prvom redu redovito
obavještavao dubrovačku vladu o svim
važnim promjenama i imenovanjima mletačkih funkcionera na državnim položajima,
a naročito onim u Dalmaciji i Kotoru. Pored
toga Trajan Lalić je obavljao i sve konzularne poslove za dubrovačke trgovce i brodove pod dubrovačkom zastavom, brinuo
se o redovitom prijemu i otpremi pošte koja
je dolazila iz Beča, Rima i Ankone u Veneciju
na putu za Dubrovnik, te o novcu dubrovačkih zaklada koji je bio uložen u različite mletačke novčane zavode. Radi razvoja pomorske trgovine dubrovačka je vlada u sredini XVIII. st. osnivala nove konzulate po mnogim mediteranskim lukama
uzimajući za konzule pretežno strance,
obično trgovce ili ugledne ljude iz luka u
kojima se imao osnovati konzulat. Jedan
od veoma značajnih zadataka koji je dubrovačka vlada povjerila Trajanu Laliću bio
je da pronađe u raznim lukama zapadnog
Mediterana pogodne osobe za konzularnu
službu. To je bio veoma osjetljiv posao koji
je on – zahvaljujući trgovačkim vezama,
poznavanju uglednih ljudi u pojedinim lukama i činjenici da je Venecija bila veliki centar svih mogućih informacija – uspješno
obavio. Pored navedenih poslova Trajan
Lalić obavljao je prema potrebi, a po nalogu vlade u Dubrovniku, i poslove diplomatskog karaktera dolazeći u kontakt s različitim mletačkim funkcionerima.
Sve do dolaska Francuza u Veneciju mletačke su vlasti izbjegavale da Dubrovnik
nazivaju republikom. U drugoj polovini XVI.
st. mletačka je vlada u službenim dopisima
upućenim u Dubrovnik istog nazivala „komuna grada Dubrovnika“ („comunitas civitati Ragusii“). U XVII. i XVIII. st. vlasti su u
Veneciji, kao i prije, oslovljavale Dubrovnik
istim nazivom. To je navelo Trajana Lalića
da upozori svoju vladu (1731) kako bi trebalo konačno riješiti pitanje pravilnog nazivanja Dubrovnika. Uz suglasnost dubrovačke vlade on je preko 30 godina nastojao da to postigne zahtijevajući od Mlečana da naziv „komuna Dubrovnik“ zamijene
s „Republika Dubrovnik“. Promjena tog
naziva mogla se izvršiti samo na temelju
posebnog dekreta mletačkog Senata za koji
se T. Lalić neumorno i tako dugo zalagao.
U međuvremenu mu je dubrovačka vlada
1736. darovala srebrnu posudu sa grbom
Republike i to ne samo za dotadašnju vjernu službu domovini već i za uspjeh koji je
postigao smanjenjem carine na robu koju
su Dubrovčani izvozili i uvozili iz Venecije.
Prvi je napredak Trajana Lalića u pogledu
izmjene naziva Dubrovnika bio kada je uspio (1762) da se u tiskanim oglasima
Zdravstvenog ureda u Veneciji, u povodu
provođenja karantene u Dalmaciji, Boki
Kotorskoj i Dubrovniku, ne navede samo
Dubrovnik već „država Dubrovnik“ („Stato
di Ragusa“). Dvije godine kasnije, u početku 1764. uspijeva mu da vlada Venecije prvi
put nazove Dubrovnik republikom („Rectori et Consiliariis Reipublicae Ragusii“) i to
u duždevom pismu kojim se potvrđuje A.
Vuzzanese za dubrovačkog konzula na
mletačkom otoku Zante u Jonskom moru.
Nastavlja se
- Došao bih na pregled u Polikliniku Marin Med zbog višegodišnjih bolova u leđima.
Treba li obaviti neke prethodne pretrage?
Pacijenti koji pate od sindroma bolnih leđa, odnosno imaju problema sa kralježnicom, svakako prethodno trebaju obaviti detaljan pregled uz neuroradiološku obradu (MRI- magnetnom rezonancijom). Tim pregledima točno se može odrediti tip zahvata
minimalno invazivnom operacijom, ukoliko se pacijent na nju i
odluči. Riječ je o zahvatima na herniji diska, stenozi korijenskog
kanala živca te nestabilnosti kralježnice koji se obavljaju endoskopskom kamerom u lokalnoj anesteziji, kroz minimalni rez od
pet milimetara. – odgovara cijenjeni njemački ortoped dr. Stefan Hellinger. -Minimalno invazivni kirurški zahvati na kralježnici
definitivno su unijeli revoluciju u liječenje bolesne kralježnice
ispunivši prazninu između konzervativnog liječenja fizikalnom
terapijom i sredstvima protiv bolova te teških operacija kralježnice
s dugotrajnim oporavkom - kaže dr. Hellinger.
Rezultati endoskopske operacije diska u rukama vrhunskih
stručnjaka omogućuju rezultate jednakim onima rađenim
otvorenom operacijom, međutim bez velikog reza, bez anestezije i bez dugotrajnog postoperativnog i prilično bolnog perioda.
Komplikacije kirurgije kralježnice tretirane minimalno invazivnim
zahvatom značajno su smanjene.
Važno je također napomenuti da sve usluge - od pregleda njemačkih stručnjaka te dijagnostike pa sve do minimalno invazivne
operacije, naši sugrađani i pacijenti mogu dobiti na jednom mjestu - u Poliklinici Marin Med.
doc. dr. Mario Zovak, specijalist kirurg, subspecijalist abdominalne kirurgije
– ambulanta u srijedu, 14. siječnja 2015.
dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču
- ambulanta u srijedu i četvrtak, 14. i 15. siječnja 2015.
prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije – ambulanta u petak, 16. siječnja 2015.
dr. Stefan Hellinger, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice
– ambulanta od srijede do petka, 21. do 23. siječnja 2015.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 29
30 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
SMJEŠTAJNI OBJEKTI KOJI SU RADILI IZMEĐU DVA
SVJETSKA RATA U LAPADU
Uvod
Kraj zime 1919/20. bio je u dubrovačkom kraju veoma blag. U
veljači je bilo toplije nego prethodne godine u ožujku, a u
ožujku toplije nego prethodne godine »u travnju i svibnju«. U
prvoj polovini marta 1920. lokalni je list pisao: »Zimski je kaput
postao nesnosan, a u sobi se ugodno radi i pri otvorenom
prozoru«. Turisti, koji su od početka ožujka dolazili u Dubrovnik
u sve većem broju divili su se »ne samo sinjem moru i čarobnim položajima, već i blagom podneblju«. Krajem ožujka 1920.
bilo je u Dubrovniku »preko 4000 stranaca«, te su bili »svi hoteli puni«. Cijene živežnih namirnica stalno su rasle, a osjećala
se i »nestašica sad jedne, sad druge stvari«.
Od 15. lipnja 1920. uvedena je boravišna taksa za turiste. Turisti-pojedinci i »poglavice obitelji« plaćali su po 10, a članovi
obitelji po 5 kruna za boravišnu taksu dnevno.
Prema »Kupališnom redu«, koji je u lipnju 1920. izdala dubrovačka općinska uprava, kupanje u vojnom kupalištu (»pod Buićima«) bilo je od 9 do 11 sati rezervirano »isključivo za ženske.
Ako bi netko od muškaraca došao na to kupalište da se kupa u
to vrijeme, kršio je određeni red i mogao je za taj prekršaj biti
kažnjen sa 30 dana zatvora ili globom od 10000 kruna. (IP)
Poslije Prvog svjetskog rata mnogi ljudi su počeli ulagati u hotele pa imamo nekoliko slučaja kako povratnici, koji su se u
inostranstvu obogatili, grade hotele. Bilo je i onih koji su doselili
u Dubrovnik i počeli se baviti ovom djelatnošću. Neki uspješno
a neki opet neuspješno. Tako je bilo i s hotelom „Madeire“
Feljton br. 52
Hotel „Madeira“
Hotel „Madeira“ nalazio se u Lapadu blizu nogometnog stadiona i
kupališta Sumartin. Poslije Prvog svjetskog rata mnoge obitelji s Brača
doselile su se u Dubrovnik, pa tako i obitelj Hure. Jedan od članova
te obitelji, Vicko Hure, izgradio je taj hotel 1931. g. (bio je vrlo moderno uređen) i stavio mu ime po poznatom (i predivnom) portugalskom otoku u Atlantskom oceanuMadeira. A zašto baš „Madeira“?
Pa zato što je smatrao kako su njegov Brač i Madeira dva najljepša
otoka na svijetu.
Hotel nije uspješno radio pa ga je
u predvečerje Drugog svjetskog
rata prodao Vrhbosanskoj nadbiskupiji iz Sarajeva. Danas je tu
Svećenički dom a na zgradi piše
„Vila Salvator.“
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
32 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
PREMA STATISTIČKIM PODACIMA ZA PET ZIMSKIH MJESECI U 2014. (U USPOREDBI S 2013.)
Uspješnije radili privatni iznajmljivači nego
hotelske kuće
Prema statističkim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, Dubrovnik je u 2014.godini postigao rekordne turističke rezultate.
Od 1. siječnja do 31.prosinca 2014. godine u Dubrovniku je ostvareno 863.801 dolazaka, što čini ukupno 12 % više dolazaka
nego prošle godine. Od navedenog broja turista, bilo je 813 363
stranih, te 50 438 domaćih turista, što čini 13 % više stranih nego
2013.godine, te isti broj domaćih turista kao i prošle godine.
Tijekom 2014. godine ostvareno je 3 121 125 noćenja, što čini
porast od 9 % u odnosu na 2013. godinu. Sve su to zanimljivi
podaci ali, ako malo dublje ulazimo u analizu poslovanja dubrovačkih smještajnih objekata, onda vidimo kako zaslugu za
ovakve dobre rezultate treba pripisati izvrsnim rezultatima ostvarenim u privatnom smještaju koji su za 27 % viši nego prošle godine,
dok su ostvarena noćenja u hotelskim objektima veća samo za 3
%.
Tabela 1. Pregled noćenja turista po vrstama smještaja u godini
2014./2013. g. (Izvor: TZG Dubrovnika)
Potpuno je jasno kako bismo svi željeli vidjeti Dubrovnik kao destinaciju s cjelogodišnjim poslovanjem pa smo se zato upustili u
analizu kakvo nam je bilo poslovanje u zimskim mjesecima u 2014.
g., u usporedbi s 2013. g.
A sada pažljivo pogledajmo priložene podatke.
- privatni smještaj je u 2013. g. ostvario za 1., 2., 3. te 11. i 12.
mjesec ukupno 14.511 noćenja a u 2014. godini za iste mjesece
23.219 noćenja. Drugim riječima, privatni smještaj je poslovao bolje
u 2014. nego u 2013. g. za 8.708 noćenja.
Tabela 2. Pregled noćenja turista po mjesecima za 2014./2013.
za privatni smještaj (Izvor: TZG Dubrovnika)
-hotelski smještaj je u 2013. g. ostvario za 1., 2.,
3. te 11. i 12. mjesec ukupno 140.635 noćenja,
a u 2014. godini za iste mjesece 140.322 noćenja. Drugim riječima, hotelski smještaj je poslovao Lukša Lucianović
lošije u 2014. nego u 2013. g. za 313 gostiju.
www.dubrovnikturistinfo.com
Tabela 3. Pregled noćenja turista po
mjesecima za 2014./2013. za hotelski smještaj (Izvor: TZG
Dubrovnika)
Stječe se dojam kako hoteli u zimskim mjesecima ne čine ništa
kako bi u svoje objekte privukli što više kako domaćih, tako i stranih
gostiju. Daljnji komentar nije potreban.
Još su neki statistički podaci zanimljivi kada su u pitanju noćenja
ostvarena prema
državama odakle nam dolazi najviše gostiju.
Analiza pokazuje kako je u 2014 g., u odnosu na godinu prije,
Slovenaca manje za 3%, Francuza 5%, Poljaka i Rusa također
5%, Brazilaca 7%, Finaca i Norvežana 8% i Iraca 13%.
Više su ostvarena noćenja gostiju iz sljedećih država: Hrvatske
5%, Njemačke 6%, Austrije 7%, Belgije 8%, Albanije 9%, Japana
10%, Velike Britanije 15%, i Koreje 210%.
Zanimljivo je, ali nije dobro, što nam je Francuza manje nego 2013.
godine jer se oni nalaze na trećem mjestu po broju ostvarenih
noćenja u našem gradu. Dobro je pak to što je veći broj ostvarenih
noćenja iz V. Britanije i Njemačke, a posebno što je ogroman broj
Korejaca ove godine boravio u Dubrovniku.
U sljedećem broju bit će više statističkih podataka o tome koji
hoteli su bolje ili lošije radili u usporedbi s 2013. g.
Izlet u Kotor
SUH - sindikat umirovljenika Hrvatske - podružnica
Dubrovnik organizira jednodnevni izlet u Kotor na
proslavu sv. Tripuna u
nedjelju 8.2.2015. g.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu
na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 33
ŠPORT
WTA TURNIR U AUCKLANDU
HRVATSKI KUP
Ana Konjuh ispala u četvrtfinalu
Square kontra Grobnika
OD 24 OSTALE SAMO 4 MOMČADI
Iskusna, 12 godina starija, 29-godišnja Ruskinja Elena Vesnina je sa 6:3 i 6:1 dobila Anu Konjuh u 2. kolu
WTA turnira u Aucklandu. Nakon sat i 15 minuta ogleda na centralnom terenu 4:2 u as servisima za Anu,
koja je sa 6:0 bila bolja u forehand winnerima te s 8:4
u backhand winnerima, ali napravila je dvostruko više
dvostrukih servis pogrešaka od Ruskinje (8:4) te gotovo dva i pol puta više neforsiranih pogrešaka: Ana
čak 47, a Elena 20. Ana se jutro uoči 1. kola i ogleda
s Monom Barthel probudila s visokom temperaturom. Kako je problem ostao i dan poslije, u utorak,
kada je bila slobodna, Ana nije mogla trenirati. Tri
dana visoke temperature za rezultat su imala čak 47
neforsiranih pogrešaka, osam dvostrukih servis
pogrešaka u borbi za četvrtfinale WTA turnira na Novom Zelandu. Anina loša igra je prvenstveno posljedica iscrpljenosti. Iskusna Ruskinja je to znala iskoristiti te proći dalje. Idući nastup 17-godišnja Dubrovkinja imat će u Melbourneu, na prvom Grand
Slam turniru sezone,Australian Openu, stoji na
službenoj stranici Ane Konjuh. D.Lopin
Poznati su parovi osmine finala Kupa Hrvatske. Svima je već dobro poznato da je Square prošle sezone napravio veliki posao i igrao finale Kupa.
Nažalost, pred svojim navijačima u velikom finalu,
slavio je Split predvođen Sašom Subotićem koji je
postigao četiri pogotka u pobjedi 4:3. Ove godine
sve ispočetka, ali već u osmini finala na Grobnik.
Prošlogodišnji sraz u četvrtfinalu protiv člana 2. HMNL
- Zapad zasigurno jamči mir. Visoka pobjeda 5:1
zasigurno ohrabruje igrače da se može stepenicu
više. Grobnik je trenutno trećeplasirana momčad 2.
HMNL - Zapad. Nakon osam odigranih utakmica osvojili su 14 bodova (osam manje od prvoplasirane
Histrie). Upisali su četiri pobjede, dva remija i dva
poraza. - Grobnik je drugoligaš, mi smo prvoligaši
dakle jasno je da je očigledna razlika u kvaliteti. Favoriti smo i to moramo dokazati već u prvom susretu.
Ne znamo puno o protivniku, no poznato je da su
prošle sezone igrali četvrtfinale Kupa u Dubrovniku.
Square je tada bio uvjerljiv, slavio 5:1. Nama je cilj
plasman na završnicu Kupa pa s toga tražim maksimalan angažman od svih igrača već u prvoj utakmici
- rekao je Marinko Mavrović netom nakon što je
saznao protivnika u osmini finala Kupa. Dvoboji osmine finala igraju se po kup-sistemu (doma-vanka)
gdje ukupni pobjednik stječe pravo nastupa na završnom turniru ‘Final eight’! Prvi susreti na rasporedu su
27. i 28. siječnja, dok su uzvrati predviđeni mjesec
dana kasnije. D. Lopin
Za vikend velika završnica ‘Svetog
Vlaha’
Konoba Maestral Ston kvalitetnom igrom i sigurnom
pobjedom 4:0 nad C. b. AS prva je osvojila ulaznicu
za prolazak u polufinale. C. b. AS nije pronašao način
parirati raspoloženim igračima Konobe Maestral koja
je igrala bez Mara Đuraša, reprezentativca Hrvatske.
‘Voda na mlin’ Maestralu krenula je već u 25. sekundi kada je Vlatko Bobanović pogodio za 1:0. Za visoku i uvjerljivu pobjedu još pogađali su Hrvoje
Bogdanović, Sandro Salacan i Mateo Vodopić. Drugi polufinalni ogled ponudio je ‘finale prije finala’, a u
kojem su igrali Konobe Koloseum i Libertas
inženjering. Igralo se od početka žustro, a Elvis Sarić
je u 8. minuti iskoristio udarac s deset metara za vodstvo Libertasa 1:0. Do poluvremena 2:0 zahvaljujući
Anti Kovačiću. Dodajmo da je i Libertas skupio pet
prekršaja međutim Hrvoje Cvjetković nije bio precizan. U nastavku vrlo otvorena igra i dominacija
Konobe Koloseum. Unatoč čak dva neiskorištena
deseterca (Šulić/greda i obrana Primića) Koloseum
je tek u posljednjoj minuti uspio ublažiti poraz (2:1).
Dodajmo da je susret Konobe Koloseum i Libertas
inženjeringa ispratilo oko 400-tinjak gledatelja! Treći
polufinalist je All in koji je na krilima Tomija Storellija i
Iva Krilanovića ‘izbacio’ Majkove. Istina, Majkovi su
poveli preko Marinovića, no Storelli je vratio utakmicu
u egal pogotkom za 1:1 tri minute prije kraja. U ruletu
penala istaknuo se vratar Ivo Krilanović, član prvoligaša Uspinjače koji je zaustavio udarac Matea Kljunka. Ombla je nakon slavlja nad momčadi C. b. What’s
up? osvojila posljednju ulaznicu koja jamči polufinale. Uspjehom u četvrtfinalu tako će u sljedeću subotu, 11. siječnja igrati za ulazak finale protiv momčadi All in. Ombla je do pobjede (5:1) stigla preko Antuna Bačića, Tonija Draškovića i Mara Kalauza koji je
postigao čak tri pogotka!
ČETVRTFINALE – REZULTATI Konoba Maestral – C.
b. AS 4:0 (Bobanović, Bogdanović, Salacan, Vodopić), Konoba Koloseum – Libertas inž. (C2) 1:2 (Sarić,
Kovačić/Šulić), Majkovi – All in 1:1 (4:5p) (Marinović/
Sarić), Ombla – C. b. What’s up? 5:1 (Bačić, Kalauz
3, Drašković/Brković)
RASPORED POLUFINALE – Subota, 10. siječnja
20,00 sati Konoba Maestral Ston – Libertas
inženjering, 21,00 sati All in – Ombla
RASPORED ZAVRŠNICA – Nedjelja, 11. siječnja 18,00
sati Susret za treće mjesto 19.00 sati Revijalni susret
20,00 sati FINALE.
Do poluzavršnice odigrano je ukupno 38 susreta, a
osam ih je završilo bez pobjednika. Postignuta su 204
pogotka, a dodijeljena je 51 javna opomena (šest
igrača je dobilo po dvije opomene). Dosuđena su
ukupno 352 akumulirana prekršaja, sa deset metara
izvođeno ukupno 14 udaraca od kojih je realizirano
samo 5. Od ukupno 24 prijavljene momčadi samo
su četiri osigurale završnicu, a to su Konoba Maestral Ston, All in, Ombla i Libertas inženjering.
Vodeći na listi strijelaca je Maro Kalauz (Ombla) koji
je postigao ukupno 9 pogodaka, pogodak manje ima
Antonio Miljević (What’s up?) koji je svoj nastup završio u drugom repasažu. Sedam pogodaka postigao
je Damir Hodžić koji je sa Konobom Koloseum
zaustavljen u četvrtfinalu. Prvi pratitelj vodećem strijelcu tako je Elvis Sarić iz momčadi Libertas
inženjering koji je postigao 6 pogodaka. Rezultate
uživo polufinalnih utakmica (subota, 11. siječnja)
možete pratiti od 20.00 sati na jedinom dubrovačkom
sportskom portalu www.dbksport.com , dok veliku
fotogaleriju dosadašnjeg dijela turnira pogledajte na
Facebook stranici Dbk Sport. Davor Lopin
34 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
KOŠARKA
Jovana Vukoje najkorisnija
igračica A-1 lige
Tvrtka Stilu.net d.o.o. za Hrvatski košarkaški savez
vodi live stream utakmica A1 ženske košarkaške lige
Hrvatske i ukupnu statistiku. U svakom slučaju taj
posao vrijedan je svake pohvale jer su svojedobno
rezultati utakmica najbolje ženske košarkaške lige
pravodobno bili poznati samo akterima tih susreta i
užem auditoriju. Do u detalje se mogu izravno pratiti
sve prvenstvene i kup utakmice diljem Hrvatske i takvi
angažmani približili su žensku košarku svim njezinim
ljubiteljima. U subotu, 10. siječnja 2015. godine, kreće
drugi dio prvenstva Hrvatske u A1 ligi. Ragusa je u
sportskoj dvorani Gospino polje domaćin Novom
Zagrebu (18 sati). Prije toga donosimo izbor samo
nekih statističkih podatka o tome koje su košarkašice svojom igrom obilježile prvi dio prvenstva koji je
na prvoj poziciji završila dubrovačka Ragusa. NAJBOLJA VALORIZACIJA Jovana Vukoje(Ragusa)314
(31.40) u 10 utakmica, Ana-Marija Begić(Medveščak)
202 (25.25) u 8 utakmica, Ivona Bogoje(Ragusa)221
(21,10) u 10 utakmica, Iva Slonjšak(Trešnjevka 2009)
180 (20.00) u 9 utakmica, Ivana Tikvić(Medveščak)
174 (19.33) u 9 utakmica NAJEFIKASNIJE KOŠARKAŠICE Jovana Vukoje(Ragusa)250 koševa (25.0) u 10
utakmica, Ina Marin(Zadar) 169 koševa (18.78) u 9
utakmica, Inja Butina(Croatia 2006) 178 (17.80) u 10
utakmica, Josipa Zovko(Split) 172 (17.2) u 10 utakmica, Lana Pačkovski(Rockwool Pula) 171 (17.1) u
10 utakmica NAJBOLJE SKAKAČICE Ana-Marija
Begić(Medveščak) 91 (11.38) u 8 utakmica, Antonija
Chiabov(Croatia 2006) 93 skoka (10.33) u 9 utakmica, Nika Sarjanović(Novi Zagreb) 103 (10.3) u 10 utakmica, Anita Kelava(Trešnjevka 2009) 96 (9.6) u 10
utakmica, Martina Zubak(Rockwool Pula) 73 (9.13) u
8 utakmica NAJBOLJE ASISTENTICE Carmen
Miloglav(Ragusa)57 (6.33) u 9 utakmica, Jovana
Vukoje(Ragusa)53 (5.3) u 10 utakmica, Lana
Pačkovski(Rockwool Pula) 52 (5.2) u 10 utakmica,
Inja Butina(Croatia 2008) 46 (4.6) u 10 utakmica, Iva
Slonjšak(Trešnjevka 2009) 41 (4.56) u 9 utakmica
NAJBOLJE BLOKERICE Ivana Tikvić(Medveščak) 13
(1.44) u 9 utakmica, Ivona Bogoje(Ragusa)13 (1.3) u
10 utakmica, Anita Kelava(Trešnjevka 2009) 12 (1.2)
u 10 utakmica, Ana-Marija Begić(Medveščak) 9 (1.13)
u 8 utakmica, Josipa Zovko(Split) 10 (1.0) u 10 utakmica. Davor Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr www.dbksport.com
REPREZENTACIJA PROTIV IRANA
Maro Đuraš u sastavu
Hrvatska malonogometna reprezentacija ovaj tjedan
igrala je u Novigradu i Pazinu dvije prijateljske –
pripremne utakmice protiv Irana, 7. reprezentacije
svijeta. Svrha odigravanja utakmica protiv teškog protivnika jest priprema za predstojeće kvalifikacije za
EURO 2016. godine koje će se održati u Dubrovniku
u trećem mjesecu. Uz našeg Konavljanina Mata
Stankovića te Marinka Mavrovića, trenera MNK
Square i ujedno pomoćnog trenera reprezentacije,
na popisu igračkog kadra bio je i naš Maro Đuraš,
igrač Malonogometnog kluba Square, koji je oduševio
izbornika svojim nedavnim nastupima u Japanu i
Francuskoj, a kojemu je ovo već treće uzastopno
okupljanje sa reprezentacijom, a od kojih je jedan
bio sa reprezentacijom U-21! D.Lopin
ŠAHOVSKE VIJESTI
Tonko Marunčić prvak Grada za
2014.
54. po redu prvak Grada Dubrovnika u šahu /2014./
je Tonko Marunčić, na drugo mjesto plasirao se njegov otac, Vicko Marunčić, dok je trećeplasirani Tomislav Musić. Njima su pripali i prigodni pokali. Četvrto
mjesto zauzeo je Srećko Tomić, peti je Armin Pločić,
šesti Ante Gulin, sedmi Muhamed Ovčina i osmi Huso
Pločić. Sudjelovalo je svega osam šahista, čemu je
uzrok izrazito hladno vrijeme i neprimjereni uvjeti za
igru.
Tonko Marunčić i “najbrži” u
2014.
Završeno je brzopotezno prvenstvo Grada Dubrovnika u šahu za 2014. Nakon odigranih 18 turnira, pobijedio je Tonko Marunčić s ukupno 192 boda, slijede
Tomislav Musić sa 184 boda, Vicko Marunčić sa 160,5
bodova, Srećko Tomić sa 130 bodova, Mirko Tomić
sa 116 bodova itd. Nastupio je ukupno 31 šahist, a
trojica najbolje plasiranih osvojila su prigodne pokale.
Bajro Sarić
POVIJEST, ZABORAV I MEMORIJA MEDITERANA
Zaboravljena privatna škola Pava Saltarića
Povijest, zaborav i memorija međusobno
se isprepliću u zagrljaju smrtnosti i prolaznosti, kako Mediterana (media terra „središnja zemlja“ ili hrv. Sredozemlje) tako
i ostatka svijeta ne-„središnje zemlje“, utopljenih u dubinama mora.
„Mediteran ne može jednostavno biti definiran njegovim rubovima. Unutar ovog prostora deseci su otoka koji imaju golemo
značenje za povijest Mediterana: najveći je
Sicilija, usko ga prati Sardinija, ali svaki
povjesničar Mediterana također bi želio
staviti odrješit naglasak na značenje Krete i
Cipra, kao također i na manje otoke kao
što su Santorin, dom cvatuće prapovijesne
kulture, ili Elba, izvor željeza za Etruščane.
Mali otoci vrve između grčkog i turskog
kopna i uzduž obale Hrvatske. […] Prvo
pitanje je da li identificirati Mediteran u izrazima njegovih voda, njegovih otoka, njegovih obala ili doista njegovih civilizacija i
država koje su izronile uzduž njegovih obala. […] Izraz ‘Veliko more’ za opisati
Mediteran odobrili su rabini antičkog
svijeta kada su Židovi započeli izgovarati blagoslov promatrajući Mediteran, u slavu Boga ‘koji je stvorio Veliko more’. U očima antičkih i srednjovjekovnih promatrača, ovo je doista
bilo more koje je stajalo u centru svijeta; kao što je primijetio Geoffrey
Rickman u njegovoj vrijednoj studiji
o rimskom Mediteranu, izraz Mare
Mediterraneum izgleda da je došao
u uporabu samo između kasnog III. i
VI. stoljeća, a sami Rimljani govorili
su o ‘Velikom moru’, ‘Unutarnjem
moru’ ili jednostavno Mare Nostrum, ‘Naše
more’. […] Roberto Lopez je zapisao (ponešto zamršeno) o Baltičkom i Sjevernom
moru kao ‘sjevernom Mediteranu’ gdje se
odvijao trgovački razvoj događaja sličan
onom vidljivom u klasičnom Mediteranu.“
(The Mediterranean in History, /ur. David
Abulafia/, The J. Paul Getty Museum, Getty
Publications, Los Angeles, 2003, str. 11, 15,
18).
„Za shvatiti bitno dvojni karakter Dalmacije,
čovjek mora vidjeti luku Raguse (Dubrovnika) u veljači tijekom feste Sv. Vlaha, kada
se grad transformira glazbom i plesom,
mnoštvom muškaraca i žena s brda. Ove
razlike su često samo djelomično bile izazvane zemljopisom. To je povijesna prošlost,
ustrajno stvarajući razlike i posebnosti, koja
je naglasila (istakla) ove varijacije, ostavljajući slikovite (živopisne) tragove koji nas još
uvijek oduševljavaju.“ (Fernand Braudel,
Memory and the Mediterranean, Vintage
Books /Random House/, New York, 2002,
str. 14).
Iznimna je pojava starih Dubrovčana i Dubrovnika kao fenomena upravo tog Mediterana, a baština Mediterana to zasigurno
ne bi bila bez tog važnog trojstva gradadržave-republike oplakanog pomorskim
dosezima. I nakon pada Dubrovačke Republike tradicija nastavlja svoj život i baštini prošlost, pa tako i pomorska škola, počet-
no u svom dosegu privatne inicijative.
Kap. Pavo Saltarić iz Rijeke dubrovačke
(Omble) je bio “ovlašteni učitelj za nautiku,
hidrografiju i matematiku”, te je bio jedan
od prvih “konkurenata nastavnoj katedri
nautičkog predmeta Nautičke škole u Dubrovniku”, a njegova škola je izgleda djelovala još od 1843. godine i imala više učenika nego državna osnovana 1852. godine.
Razlog tome je što je podučavao već
iskusne pomorce u pripremi ispita za
poručnike trgovačke mornarice, kapetane
duge plovidbe i upravitelje (zapovjednike)
velike obalne plovidbe. Za svoje nastavničko djelovanje dobio je službene pismene
pohvale i novčane nagrade. Nautička škola
u Dubrovniku bila je zatvorena 1860.-1861.
godine, a ponovno je otvorena 1862. kad
su nastavnici Ivan Pitarević, dr. Vlaho Šarić,
Baldo Kosić, dr. Karlo Neumeyer i dr. Serragli ponudili besplatno predavanje predmeta, ali je svejedno predavanja kap. Pava
Saltarića pohađalo više učenika.
U sklopu bivše Opće bolnice na Putu od
Gruža (na Boninovu) bila je smještena “pomorska škola” kap. Pava Saltarića, gdje je
također bio i internat (konvikt) u okviru velikog parka borova i čempresa uz pogled
na pučinu. Poučavanje je trajalo 3-9 mjeseci, a uz prosječno trajanje od 4 mjeseca za
najveći broj učenika (jutarnja i popodnevna nastava). Kod kap. Pava Saltarića ujedno su stanovali i hranili se mnogi učenici, a
honorar poučavanja bio je 15 forinti
mjesečno (ili 35 forinti uključujući stanovanje i hranu). Neki od učenika bili su: Marko
Kravarović i Božo Kusijanović (1853. godine), Luko Baburica (1854. godine), Niko
Štuk i Marko Vekarić (1855.), te Petar Jakšić, Nikola Kovačević, Ivan N. Klaić (1856.
godine) i dr. U toj privatnoj školi stjecalo se
znanje iz gramatike, pisanja, matematike i
geometrije, te teoretska i praktična nautika
za što su rabljeni odobreni priručnici. (Ne
zaboravimo da je to doba Bachovog apsolutizma u ostalom dijelu Hrvatske, tj. neoapsolutizma). Od 1852. do 1856. godine
održana je privatna nastava za 56 učenika,
a Nautika je imala samo 32 učenika (11 ih
je završilo školovanje). (Josip Luetić, Brodski pisari, brodski pisari koji uče nautiku i
kadeti na jedrenjacima Dubrovačke Republike od 1790. do propasti Republike, Zbornik
Više pomorske škole u Kotoru, 1, Kotor,
1974, str. 135; Josip
Luetić, Nešto o “Pomorskoj školi” kap. Pava Saltarića u Dubrovniku, Dubrovačko pomorstvo, /
Zbornik/, Dubrovnik,
Priredio:
1952, str. 101-107; Jozo Đivo Bašić
Luetić, Privatna pomorska
škola kapetana Pava Saltarića, Čuvar Jadrana, god. V, br. 209-210, Split, 1952, str. 14;
Josip Luetić, Saltarićeva nautička škola u
XIX. stoljeću, Pomorstvo, god. XIV, br. 10,
Rijeka, 1959, str. 399; Ante Marinović, O
stručnom pomorskom školstvu srednjovjekovnoga Dubrovnika i o pomorskopravnim disciplinama u njegovu općem
školstvu, u knjizi: Dubrovačko pomorsko
pravo, Ius maritimum Civitatis Ragusii, knjiga II, Književni krug, Split, 2005, str. 528;
[Giuseppe Gelcich], Cenni per la Storia
degli studi nautici a Ragusa, Izvještaj C. k.
Nautičke škole u Dubrovniku za školsku
godinu 1900-1901, sv. XX, C. k. Upraviteljstvo Nautičke škole, Tipografija D. Pretnera, Dubrovnik, 1901, str.
8).
„U čovjekovoj je moći po nahođenju
povući granicu između kulturne potrebe i kulturne nužnosti […] da li ću
svom bogu posvetiti zlatom ukrašeni
oltar ili sebi kupiti svilenu košulju - u
oba slučaja riječ je o životu na visokoj
nozi, ali čovjek odmah intuitivno zna
da su ta dva čina dva potpuno različita svijeta. […] Mercier [Tableau de
Paris, 1783.] luksuz naziva ‘krvnikom
bogatih’ i upečatljivim riječima nam
pokazuje kako bogati od cijelog tog pretjerivanja uopće ne mogu osjetiti užitak: ‘Draži
više nisu zadovoljene, već otupjele, a na
mjesto pikantnog smjenjivanja stupa bizarno rasipništvo koje sa sobom nosi samo
degutantnost [odvratnost]; to je razlog zašto se sve mijenja - moda, odore, običaji,
jezik - bez smisla i kraja i konca.“ (Werner
Sombart, Luksuz i kapitalizam, Mediterran
Publishing - Kulturni centar Novog Sada,
Novi Sad, 2011, str. 76-77, 79).
Luksuz obijesti i rastrošnosti, destrukcije i
degeneracije baštine za buduće generacije,
„krvnik“ je svih nam poznatih civilizacija, ali
to naravno nije olakšavajuća okolnost. Čak
ni njezin demagoški pokušaj.
Sklop stare dubrovačke bolnice remeti zapuštenost upravo te zgrade nekadašnje
privatne pomorske škole, sadašnjeg campusa Sveučilišta u Dubrovniku, a nedavno
se mogla pročitati i vijest o tamošnjem novom studiju „Povijest Jadrana i Mediterana“. Nadajmo se da zgradu neće porušiti
ova „bager kultura“, kako ju je netko duhovito nazvao, a također i pikaner-friziranje.
Zgradu treba obnoviti i na nju postaviti natpis: „Ovdje se nalazila privatna pomorska
škola kap. Pava Saltarića još od 1843. godine kao nastavak pomorstvom ovjenčane
tradicije Dubrovačke Republike i hrvatske
nacije koja je u XIX. stoljeću imala školski
brod prije Engleza i Francuza“.
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 35
DUBROVAČKI MUZEJI ZATVORILI IZLOŽBENU SEZONU PREZENTACIJOM POKLADA I
MASKI DUBROVAČKOG KRAJA
„Ludi bali i pazari“ u Rupama
Izložba „Ludi bali i pazari“ vrijedan je prilog nematerijalnoj kulturnoj baštini
Dubrovnika i njegove okolice, koju Etnografski muzej u sklopu svog
ovogodišnjeg izložbenog programa nastoji valorizirati i prezentirati
„Ludi bali i pazari: poklade maske dubrovačkog kraja“ naziv je posljednje ovogodišnje izložbe Dubrovački muzeja, koja
je otvorena u utorak, 30. prosinca, u žitnici
„Rupe“. Autori izložbe su kustosi Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja Lana
Milošević Đerek i Ivica Kipre, likovni postav
potpisuje Marin Gozze, dok su autorice lutaka Tanja Baletić i Ivona Šimunović.
- Izložba „Ludi bali i pazari“ vrijedan je prilog
nematerijalnoj kulturnoj baštini Dubrovnika
i njegove okolice, koju Etnografski muzej u
sklopu svog ovogodišnjeg izložbenog programa nastoji valorizirati i prezentirati.
Izložba je zamišljena kao cjelovit prikaz
tradicije maškaravanja na našem području, što je ujedno i prvi put da se na jednom
mjestu izlaže građa disperzirana u povijesnom, kulurološkom i geografskom kontekstu. Ova velika i raznolika izložba obuhvaća
tako vremenskih slijed od prvih spomena
srednjovjekovnih karnevala i maškaravanja u Dubrovniku pa sve do suvremenosti,
dok je poseban naglasak stavljen na
pokladnu tradiciju 20. stoljeća – objasnili su
autori izložbe.
Koncepcija izložbe uvjetovana je podjelom
na urbane i ruralne karakteristike karnevala, pa se pored dubrovačkih veljuna i
maškarati prezentiraju i cavtatske, konavoske, župske, pelješke, lastovske, primorske te mljetske pokladne tradicije.
Unutar tematski podjeljenih odjeljaka
obrađuju se maske i pokladni običaji
svakog od spomenutih područja.
Postav čine brojne fotografije, izvorni
karnevalski kostimi poput arlekina,
pjerota, antike gospođe, antikog
gospara, španjolice, dominala, mornara, indijanca te rekonstrukcije starih
posve zaboravljenih seoskih maski kao
što su repaš, konj, ćurka, baba nosi
đeda, međed i sl. Izloženi su također i
suvremeni karnevalski kostimi inspiriani likovima iz djela Marina Držića.
„Ludi bali i pazari“ publiku uvode u šare-
UDRUGA SLATKI ŽIVOT – 9.ZIMSKI KAMP
Smijehom protiv dijabetesa
Ove zimske praznike djeca i roditelji proveli su u zimskom vikend druženju u Dubrovačkim Vrtovima Sunca od 2.-4. siječnja 2015. godine. Ove godine kamp smo
nazvali Smijehom protiv dijabetesa, jer dijabetičari mogu koristiti smijeh kao dodatnu
terapiju za dobru regulaciju šećera u krvi.
Smijeh smanjuje stres i upale, poboljšava
36 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
vrijednosti masti u krvi i tako smanjuje rizik
dobivanja bolesti srca i krvnih žila.
Zadržali smo prošlogodišnje mjesto
održavanja kampa zbog prometne izoliranosti našega Grada i juga Republike Hrvatske. Okupili smo članove s područja
Konavala, Župe Dubrovačke, Grada Dubrovnika i otoka Korčula, a s nama su bili i
ni svijet karnevaleske prošlosti, a zbog
izrazite slikovitosti, podjednako su namijenjeni djeci i odraslima. Izložbu prati i pregled
plakata, humorističnih karnevalskih listova
kao i audio-vizualna građa.
prijatelji iz Zagreba i Splita.
Nakon kratkog puta ugodno smo smješteni u Radisson Blu & Spa u Dubrovačkim
Vrtovima Sunca. Prepustili smo se ponudi
sadržaja u spa i sportskom centru. Animatori su kroz zabavne programe organizirali
sportska natjecanja u košarci, nogometu,
badmintonu…, a djeca su uspješno trošila
kalorije.
U subotu ujutro u sportskom centru družili
smo se s djecom, roditeljima i tetama iz
dječjeg vrtića “Ježić” s Osojnika, a koji su
na Božićnom sajmu u atriju samostana svete Klare prodavali kolačiće koje su spravile
njihove mame i prihod uplatili našoj udruzi.
U nedjelju je organiziran SPA Aqua aerobik, a nakon ukusnog ručka, bili smo spremni za povratak svojim domovima.
Vrijeme provedeno u Dubrovačkim Vrtovima Sunca ostat će nam u nezaboravnom
sjećanju. Bilo je to jedno novo iskustvo, a
koje odiše optimizmom toliko potrebitim
obiteljima čije se dijete razboljelo od ove
kronične bolesti.
Boravak je financiran iz Proračuna Grada
Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Župa dubrovačka, donatora
i roditelja udruge, a svima od srca zahvaljujemo.
Predsjednik udruge Željko Jaković
Tel: 020 313 005
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Kočuteca jača od pameti
Negda se prvo svega živjelo sa selom, a ne s takulinom, autom, televizijom, kompjutorom,
mobitelom, pulitikom… i svijem tijem, Bože mi prosti, vragovima što nas ne vrnuše sebi
vengo obrnuše od sebe. Bog do, nemo komu
Sve se u naske, kaže Mato, žali Bože, podredilo današnjici. Pero nju mjentuje pulitikom. Sva je ta današnjica ili pulitika, kako
komu milo, pokapunila: i poluprivredu i đimnastiku, i govor i molitvu, i kamen stanac i
đer, i ono juče’ i ono śutra, ma sve osve!
Čejade se, drži on, poklepušilo i lako ga je
pokapuni. U ona bremena, što su bila pjunuta ova, pokonji je Jozo užo rije:
- Naše čoek, kadarke ga slušaš, ko da više
ni u posteji ne leži sa ženom vengo s pulitikom. Predo jom se, i eto ti ga tu!
- Sve će naš čoek potaraca, samo budi
trpeć. I ne preši. Pušti i čekaj. Viđe ćeš. Četres petom je potaraco osamnestu, devedes
prvom četres petu, a ne treba ti misli, doj će
i ona kojom će potaraca i devedes prvu.
Dočeka će i to ko dočeka. Ništa njemu nije
bilo sveto, a vazdarke kadarke staraca ono
prije, on misli da je učinijo pravu stvar. I da
je to zavazda zacimjentano. I da u to nigda
niko neće smje krenu. A ondarke naiđu bremena… zaboravi se. I dobra i dobri judi.
Otimice ili neotice. Svedno… To je ko da
stara konja, nakon što ti je cijeli život služijo,
nakon što si ga isteretijo i više vengo si smijo,
a kako ti više ne vaja, a jede sijeno, prodaš
za u meso ili odvedeš pred kakvu provaliju
i gurneš ga. Ili uzmeš pušku i ubiješ ga.
Ostaviš strvinarima. Ne daš mu ni da mirno
krepa kraj tebe – kaže Mato.
Ništa našemu čejadetu, ko takomu, nije teško učinje. I pjunu ruku koja ga je ranila, i
zabjestima Onega kojemu je svaki čoek mijo
ma koje vjere bijo. Od svega se naš čoek,
kaže Pero, umije izmaknu, osim dvije stvari.
A to su, misli on, današnjica i šokeca. Od
nji se naše čejade, vjeruje on, ne umije ni
umi’ ni pobjeć:
- I ništa naše čejade neće neđe odvuj ili dovuj
ko šokeca. Sve će ono ostavi, sve more
čeka, ali šokecu neće preskoči…
Naš čoek pripovijeda Sele, nigda nije volijo
ni uniformu, ni ikakvu vojničku robu. Noge
kuće, kaže ona, nijesu vojele da im milicajci
dođu ni pred kuću, a nekmoli priviru. Tako
je jednom Perova mati, otvorila vrata, kadarke – pričala je – dva milicajca s kapama… A ona, ko ona, nije umjela sakri što
misli. Pukla bi da im nije rekla:
- Dobri moji judi, oli je što slabo… nemojte
mi staroj zamjeri, ali više vas volim ne viđe
vengo viđe…
Paćenica je znala da đe oni privirivaju i zalazu nešto nije dobro. Misla je, ko i svaka mati,
da se nešto dogodilo. A o čemu će misli vengo o zlu, kadarke ti oni dođu pred vrata…
Rekli su jom da su došli Peru čestita rođendan, i da nije ništa slabo, ali to nju nije umirilo. Nijesu jom bili mili i… gotovo! Našemu
čejadetu, to moraš zavazda zapanti, si mijo
ili nisi mijo. Moreš se upira ne znam koliko,
dava mu, što se reče, i tičjega mjeka, ali ono
što je ono umislo, to ti je -to. I nema druge. I
što je zacrtalo-zacrtalo je. Neko more bi i niko
i ništa, i niko od nikoga, ali ako njemu vaja,
ne kreći u nj, da jadan nijesi. Neko more bi i
prezenca, školovan, krijan, dobar ko kruv,
ali ako on misli da ne vaja, nemoj ga u drugo
uvjerava. I to ti je – to. Kočuteca jača od pameti. Sva sreća, kaže Mato, što se svi osvi dobro znamo pa nas ništa ne more iznenadi.
Ni śutra, a ni prośutra.
Danaske se sve izmiješalo; i uniforme i radna roba i roba od mise, roba od svetačkoga
i fatižnoga dana… ništa više nije što je bilo. I
ne živi se ko što se u ovoj Vali vazdarke živjelo - za śutra. A đe se ne živi za śutra, govorijo
je pokonji Jozo, tu je Bog davno reko laku
noć. Tu nema ni lumina, ni svijeće, ni letrike.
Đe se samo današnjica slavi, tu nema berićeta. Kadarke čoek umisli da je od njega počeo
svijet, da ništa prije njega bilo nije, e tu ti je i
jao i kuku. A kadarke se sastanu dvojica takije, što mislu tako, e ondarke se ne obrći.
Trči koliko te noge nosu…
Čoek nije, kaže Mato, sastavjen samo zato
da bi bijo od danas za danas, ili od danas do
śutra, čoek bi trebo bi, kaživa, ko čempres
što je paso i bremena i nebremena, i vjetrove
i oluje, i suše i ledove, i đedove i unuke i
praunuke… ali je unatoč svemu osto prav.
Negda se čejade, ako je bilo imalo krijano,
kaže Jane, sramilo nevajaloga, a danaske
se sve to nevajalo opravdava u skladu s pulitikom sadašnjice… Ako mu za današnjicu
ne vaja, naš čoek neće nigda rije ni da je
živijo od pazara u Varošu, i da su mu Jovo ili
Stevo više vajali vengo Vuko ili Niko… Sve
će činit da ugodi današnjici, a što će bi śutra
– bi’ će.
- Niko se više, žali Bože, i ne uči, svak se
rađa naučan – jedi se Mato.
Malo je one čejadi što su ostale o svomu
poslu. Što i danaske u ovoj buci i jeci od jezičina đecu uču ne oblajiva, što i uču da se
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK / TJEDNI POBJEDNICI
udaru po ustima ako su što grubo rekli,
nešto što nije lijepo ču. Negda je bijo veliki
grije’ baci i komadić kore kruva. Tadarke se
đecu učilo da se, ako se nema komu da:
kučku, mačku, kokoši, tičici… prvo pojubi
pa ondarke baci. Bilo je to u ona bremena
kadarke muka nije bila fina ko danaske, ali
bi jom kruv, kaže Jane, isto ispo boje vengo bi misla.
Negda se prvo svega živjelo sa selom, a ne
s takulinom, autom, televizijom, kompjutorom, mobitelom, pulitikom… i svijem tijem,
Bože mi prosti, vragovima što nas ne vrnuše
sebi vengo obrnuše od sebe. Bog do, nemo
komu.
Nećeš više ču ni one razgovore su malo
riječi, što bi vele kaživali. To su bila živa libra. Zato se nije prija ni govorilo „mudra izreka“ ili „pametna rečenica“, nego „riječ“. „Stara je riječ bila.“ Su malo bi se reklo vele. I
pametni su tako pamtili i išli naprijed, ne
šporkavajući ni jezik ni srce.
Nije tako nogo bremena pasalo, pripovijeda Jane, otkako je Sele došla u Jozovu
kuću, a Perova mati pita Matovu mater, kakva jom je nevjesta:
- Aaaa, moja drugo, dobra je vako, a kakva
je nako, ko će ti ga zna…
- Sve se izmijenilo i iznešestalo, ne samo
nevjeste i zetovi, kaže Jane i dodava – vengo evo i ova današnjica. Malo jom se naginjemo sa svojom, a više s tuđom pameti.
Naše čejade nikako da ujiti da su činjenice
ko goveđa žila, i da se ne mogu mijenja kako
komu šune. Ili mu pane na pamet. Zato nam
i jes vako kako nam je.
- Iz ove kože ne moremo pobjeć – ukjučiva
se Sele – toka nam prijiti što je… i gotovo!
Za bi čijo vaja se ijanke dzeru naspa. A ako
se ne moreš naspa, vaja se dzeru prevali.
Okanu. Nije ni naš čoek više fetivi, vengo
mezo, pa ne išti ni stara śemena. Svega je
udarilo, i vajaloga i nevajaloga, više nevajaloga, a to se ne more tek tako proskuz…
Ali, ako Boga znaš, ne zaboravi stara bremena. Kadarke se i to, uz Božju pomoć,
umjelo. Tadarke se radilo i mislo o dobru, a
ne samo pjevalo ili popjevalo. Pazilo se i na
zlo, jerbo njemu ne treba nogo. A to što
sadarke ide kako ide neka ide. I ova nova
današnjica ti je ko i ona nevjesta, što bi se
za nju govorilo: Što ima kruva u njom je, što
ima ruva na njom je…
GALERIJA ARTUR
Pobijedili Obad-Škero Izložba na temu Straduna
Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik odigran
je u ponedjeljak 5.siječnja 2015. u hotelu Royal Princess. Na turniru je nastupilo jedanaest parova uz
Cross-Imps obračun. Pobijedili su Ivica Obad i Dejan Škero.
38 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
Piše:
Antun Švago
Galerija Artur je novu 2015.godinu započela radno, kolektivnom izložbom na temu Straduna a izloženo je šezdeset
autora. Izložba je otvorena do 10. siječnja nakon čega u
smanjenom obimu seli u pašticeriju Dolce vita u Nalješkovićevoj ulici.
UDRUGA ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
UČIMO HRVATSKI
Osvijetlimo put djeci s Down
sindromom
Akcija
U humanitarnoj akciji „Osvijetlimo put djeci s Down sindromom“ koju su ove godine
organizirale članice Inner
Wheel Cluba Dubrovnik prikupljeno je 48.000,00 Kn. Sva
sredstva prikupljena ovom
akcijom bit će utrošena za financiranje rehabilitatora koji
radi s djecom Udruge za
Down sindrom Dubrovačkoneretvanske županije. Udruga
djeluje od svibnja 2008. godine na području Grada i županije. Trenutno okuplja 64 člana; 27 djece i mladih do 18
godina, 1 djevojku u dobi od
28 godina, dok 36 članova
čine roditelji djece. Udruga se
zahvaljuje svim članicama Inner Wheel Cluba Dubrovnik
na organizaciji ove hvalevrijedne akcije, svim donatorima
koji su se uključili u akciju, te
svim dragim prijateljima koji
su na ovaj način podržali rad
Udruge. Predsjednica Udruge Katja Mišeta
UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE
darovali su: Hvala djeci, roditeljima i tetama Dječjeg vrtića Ston na prikupljenoj donaciji od 2.000,00 Kn prodajom božićnih ukrasa. Hvala djeci, roditeljima, tetama Dječjeg vrtića Pile i Kinematografima Dubrovnik na organizaciji
humanitarne priredbe „Božićno veselje“ 22.12.2014. god. Prikupljena su sredstva u iznosu od 1.600,00 Kn. U humanitarnoj akciji „Osvijetlimo put djeci s
Down sindromom“ koju su ove godine organizirale članice Inner Wheel Cluba Dubrovnik prikupljeno je 48.000,00 Kn. Udruga se zahvaljuje svim članicama Inner Wheel Cluba Dubrovnik na organizaciji ove hvalevrijedne akcije,
svim donatorima koji su se uključili u akciju, te svim dragim prijateljima koji su
na ovaj način podržali rad Udruge. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro–račun Udruge IBAN: HR 9823400091110343594 kod Privredne
banke d.d., da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 7848 078.
Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.
DVA SKALINA, UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA
- Umjesto vijenca za pok. Iva Radičevića, obitelj Rikarda Rašice uplaćuje 200
kn. Kate Miljanović - donacija 300 kn. Niko Obradović - donacija 100 kn.
Javni bilježnik Nikša Viđen, Dubrovnik, umjesto čestitki za Božić i Novu godinu prilaže 3.000 kn. Pero Đuraš - pomoć Udruzi 600 kn. Zahvaljujemo na
posjeti, veselju, radosti i darovima učenika i učitelja O.Š. Cavtat, O.Š. Lapad,
O.Š. Marina Držića, te Društva “Naša djeca”. Zahvaljujemo festanjulima na
posjeti, darovima i donaciji 1.000 kn. Umjesto vijenca za našeg preminulog
člana Boža (Boško) Bečića, Lovačka udruga Dubrava iz Dubrovnika uplaćuje
300 kn. U sjećanje na poginule lovce u Domovinskom ratu, Lovačka udruga
Dubrava iz Dubrovnika uplaćuje 1.000 kn. Umjesto cvijeća za dragog dunda
Nina Kanjula, Stanka Matić donira 400 kn. Umjesto vijenca za pok. Vlaha
Kraljića, Ankica Asić uplaćuje 1950 kn. Udruga zahvaljuje na donacijama.
Molimo da tekst uplate dostavite putem telefona/telefaksa 416 221, ili na Email [email protected]
Danas jedna od najupotrebljavanijih riječi jest
‘akcija’. Čim uđemo u butigu zablješte nas šarene
naljepnice ili kartonćini s
natpisom
akcija.
Promidžbeni materijali trgovačkih lanaca kojih su
pune naše poštanske
kutije vrve oznakama akcija, novinski oglasi preko
cijelih stranica kao i televizijski ekrani nude nam
akcijske cijene kojekakvih
proizvoda široke potrošnje i svakidašnjih potreba,
sve pod čarobnom riječi
akcija. Međutim, kako ta
riječ ima i drugih značenja, autorice savjetodavnog
jezičnog priručnika Lektorska bilježnica u izdanju Hrvatskog radija, također
pod naslovom ‘akcija’
pišu sljedeće:
“značenja riječi akcija su:
1. intervencija, operacija
(voj.)
danas je obljetnica akcije
“Maslenica”, prve oslobodilačke akcije Hrvatske
vojske i policije u Domovinskom ratu. Za tri dana –
koliko je akcija trajala
spojeni su sjeverni i južni
dio Hrvatske.
2. djelovanje, radnja, pothvat
Župan je obavijestio novinare da je pokrenuo akci-
ju uništavanja komaraca
3. kampanja
Hrvatski centar za
razminiranje podsjeća
građane na akciju “Travanj
– mjesec zaštite od mina”,
edukativnu kampanju koja
se provodi već više godina.
4. postupak, potez, mjera,
korak
Članovi štrajkaškog odbora odlučit će o sljedećim
akcijama što je isto kao da
će odlučiti o sljedećim
postupcima / potezima /
mjerama.
5. akcijska prodaja
Iz marketinga se u opći
jezik proširila uporaba
imenice akcija u smislu
‘akcijska prodaja’. Takva je
uporaba prihvatljiva.
Ponuđeni proizvodi danas
su na akciji.
U nekim je rečenicama
riječ akcija suvišna.
Državna je vlast pobunjenicima ponudila amnestiju ako se pridruže akciji obnove područja stradalog u
potresu što nije dobro,
nego je ispravno: Državna
je vlast pobunjenicima ponudila amnestiju ako se
pridruže obnovi područja
stradalog u potresu”.
Autorice su vjerojatno zaboravile barem još jedno
značenje, a to je u bankarskom poslovanju isto što i
dionica, ma to im možemo
oprostiti, jer su se zaista
zdušno potrudile. T.K.
Obavijest o smrti
MILO LJUMOVIĆ, 1960.
MARIJA SOKO, 1927.
KATICA ČAGALJ, 1923.
ANICA PAPAC, 1932.
NIKE DANIČIĆ, 1921.
ANTUN BRAILO, 1945.
BLAGO ŠUŠAK, 1923.
IVAN ŠOŠA, 1945.
IVICA BAN, 1959.
ANA ŽUVELA, 1928.
NIVES LUJAK, 1931.
IVO SJEKAVICA, 1942.
MARE KANJUO, 1924.
MATO KNEŽEVIĆ, 1957.
PAVO MILIĆ, 1929.
ANA KAROGLAN, 1929.
ZORKA CAR, 1935.
NIKO LUČIĆ, 1931.
NIKOLA CURIĆ, 1960.
SILVIJA ORLIĆ, 1961.
NEDJELJKO TRČE, 1950.
KRISTINA DABELIĆ, 1925.
MIROSLAVA SABLJIĆ, 1932.
JOZE KLOBASA, 1929.
LJUBICA MARINOVIĆ BULIĆ, 1920.
MUSTAFA MEŠOVIĆ, 1935.
STANKA BOGDANOVIĆ, 1946.
KATICA AGOSTINI JERINIĆ, 1952.
PERO MILADIN, 1930.
MILOVAN TRKLJA, 1920.
VLADIMIR ŠPOLJARIĆ, 1955.
MARE MILJEVIĆ, 1943.
BRANKO GARIĆ, 1953.
STANE GVEROVIĆ, 1925.
ANTUN VLAHOVIĆ, 1934.
SPASOJE KONCUL, 1941.
ANTONIJA ŠOTRIĆ, 1913.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015. 39
HUMANITARNA AKCIJA
Svi za Pava
Pokrenuta je humanitarna akcija za prikupljanje novčanih sredstava za
teško nastradalog Pava Hađiju u prometnoj nesreći, prijeko potrebna
za hitno liječenje u inozemstvu. Dvadesetčetverogodišnji student iz Dubrovnika nastradao je na Badnjak u teškoj prometnoj nesreći te je hitno prebačen u Zagreb. Zdravstveno stanje i dalje je teško te zahtjeva
daljnje liječenje u inozemstvu, stoga su njegovi prijatelji pokrenuli humanitarnu akciju “Svi za Pava!”. IBAN: HR0424070003102624715
vlasnik Pavo Hađija, otvoren kod OTP banke.
HPD DUBROVNIK
Igre na snijegu - na Orjenu
Humanitarni turnir
U subotu 10. siječnja od 11 sati počinje jednodnevni humanitarni turnir ‘Svi za Pava’ - igra se
na male barice tri na tri. Prijava je 100 kuna po
momčadi. Svi zainteresirani se mogu prijaviti do
subote, 10. siječnja do 11h putem telefona: 091
443 2826, 098 977 4095 i 097 786 3472. Igrat
će se dok ne završi turnir isti dan, na igralištu
Peline ispod Minčete. Uz muziku, u ponudi će
biti pive i sokovi po simboličnim cijenama, a sav
prihod turnira ide za pomoć Pavu Hađiji! - stoji
u najavi organizatora turnira. Inače, turnir se igra
za Pava Hađiju, 24-godišnjeg Dubrovčanina koji
je u teškoj nesreći na sam Badnjak ostao potpuno paraliziran. Trenutno se nalazi u Zagrebu na liječenju, a za
oporavak mu treba Vaša pomoć jer ga očekuje vrlo teška rehabilitacija u Švicarskoj ili Austriji. Ukoliko niste u mogućnosti igrati
ovaj humanitarni turnir, Pavu možete na bilo koji način pomoći
uplatom sredstava na njegov račun. D.Lopin
DUBROVNIK, 7.SIJEČNJA 2015.
Božić po Julijanskom
kalendaru
HPD «Dubrovnik» organizira u nedjelju 18.01.2015.godine jednodnevni izlet na Orjen pod nazivom Igre na snijegu - na Orjenu. Polazak autobusa je u 8 sati ispred bazena Jug-a u Gružu u Vukovarskoj ulici, preko Ilijine glavice, žičare, Župe dubrovačke, Konavala
do Vrbanja (1009m n/v) gdje se nalazi Planinarski dom Vrbanj u
vlasništvu HPD-a Dubrovnik. Prijave za izlet - na sastanku društva u
četvrtak 15.01.u 19,30 sati na Širokoj ulici broj 4 na prvom katu. Na
sastanku društva možete dobiti sve informacije o radu društva, o
učlanjenju i td. više na www.hpd-dubrovnik.hr.
STUDENTSKI TEATAR LERO
Večeras
Vjerenice
misao
tjedna
Studentski teatar Lero će
9.siječnja 2015.godine prikazati
predstavu “Vjerenice” Davora
Mojaša u režiji autora. Scenografkinja i kostimografkinja je
Dubravka Lošić a u predstavi igraju: Ksenija Medović, Jasna
Held, Zvončica Šimić, Ana Petrović i Barbara Damić. Izvedba je
u Teatru Lero u Lazaretima u
19,30 sati. Cijena ulaznice je 20
kuna i može se kupiti pola sata
prije početka izvedbe.
U Dubrovniku su
7.siječnja vjernici koji
slave Božić po Julijanskom
kalendaru,
blagdan
Kristova
rođenja
proslavili
bogoslužjem u Pravoslavnoj Crkvi svetog
Blagovještenja. Misu je
predvodio paroh dubrovački protojerej
Vladan Perišić.
Foto Željko Tutnjević,
dubrovacki.hr
DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA
Predstavljanje knjige
Luka Paljetka „Tisuću
šiba preko usta“
Predstavljanje knjige Luka Paljetka „Tisuću šiba preko usta“ održat
će se u četvrtak 15.siječnja u 19 sati u Bursi. O knjizi i stvaralaštvu
Luka Paljetka govorit će dr.sc. Katija Kakija i Antun Nodilo, dok
će pjesme čitati Glorija Šoletić uz pratnju Željka Baraća na saksofonu. U ime izdavača, Društva dubrovačkih pisaca, govorit će
Boris Njavro, te sam autor akademik Luko Paljetak.
Dobrom čovjeku kap vode je ocean, a zlom je ocean kap vode
40 GlasGrada - 512 - petak 9. 1. 2015.
Indijska

29.siječnja – 2.veljače 2015. FESTA DUBROVNIK Humanitarna

HOTEL EXCELSIOR

513-1 - Glas Grada

1 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.

ovdje - Glas Grada

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

ovdje - Glas Grada

Prijavnice i dokumenti za izlagače iz država Ex YU Prijavnica za

list građanske inicijative “srđ je naš” • dubrovnik