Zagrebaĉki naj za mlade Vodiĉ za mlade i sve one koji se tako osjećaju Projekt „Kultura turizma‟ Prva ekonomska škola u Zagrebu u suradnji s Turistiĉkom zajednicom grada Zagreba i Gradskim uredom za obrazovanje, šport i kulturu travanj/svibanj 2011. Zagreb Naš grad Grad Zagreb Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji ĉine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte. Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske. Poloţajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima poloţaj ţupanije. Zašto volim Zagreb Poloţaj Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na juţnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, izmeĊu alpske,dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je ĉinjenici da se Zagreb nalazi na prometno ĉvorištu puteva izmeĊu Srednje i Jugoistoĉne Europe te Jadranskog mora. STVARI KOJE NAJVIŠE VOLIM 1. Sloboda na otvorenom •Zagreb je poznat po brojnim parkovima i zelenim površinama koje su omiljeno mjesto za šetnju i okupljanje. Zrinjevac • • • Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebaĉki je trg i jedan od najljepših perivoja s alejom platana, a dio je tzv. Lenucijeve ili Zelene potkove, koju ĉini osam zagrebaĉkih donjogradskih trgova. Na sjevernom dijelu trga stoji meteorološki stup, gdje u svako doba dana moţete saznati trenutne vremenske obavijesti, a na juţnom dijelu smještena su poprsja povijesnih hrvatskih osoba - Frane Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Julija Klovića, Ivana Maţuranića, Andrije Medulića i Ivana Kukuljevića Sakcinskog. U sredini parka nalazi se glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine, u kojem se ponekad odrţavaju koncerti i glazbena dogaĊanja, a u samoj blizini su i tri fontane. ZRINJEVAC • • • • Zrinjevac , odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom plantana, dio je tzv. Zelene potkove, koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova Prostire se na površini od 12 540 m2 Na južnom dijelu Zrinjevca smiještena su poprsja hrvatskih značajnih ličnosti: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića U sredini parka, nalazi se glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine • • • • • Na Zrinjevcu se nalazi sjedište nekih institucija: na sjevernoj strani trga Vrhovni sud Republike Hrvatske na zapadnoj strani Arheološki muzej u Zagrebu na južnoj strani Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na istočnoj strani Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te Županijski sud u Zagrebu • Zrinjevac sam odabrao kao jednu od najljepših stvari Zagreba zato što preljepo izgleda i idealno je mjesto za popodnevnu šetnju Isto tako se tamo može uvijek naći veliki broj ljudi • Zrinjevac Strossmayerovo šetalište STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTE • • To prvo je zagrebaĉko javno šetalište. Poticaj za njegovo ureĊenje dali su ban Ignjat Gyulay i njegova supruga Julija. UreĊenje je zapoĉelo 1812. Godine 1890. puštena je u pogon uspinjaĉa kako bi se bolje povezao donjigradski dio Zagreba i Gradec. Šetalište ima iznimno lijepi vidikovac na cijeli grad ,dominira gradska kula Lotršĉak iz koje, po tradiciji svaki dan pucanj iz topa oznaĉava toĉno podne. Maksimir • Ulaz u • park • Maksimir Stari zagrebaĉki park Maksimir, utemeljen zalogom Maksimilijana Vrhovca davne 1794. godine, najznaĉajniji je hrvatski pejzaţni park i prvo javno šetalište u jugoistoĉnoj Europi. U njegovo "zlatno doba", tj. za ţivota biskupa Jurja Haulika u parku su bile posaĊene brojne biljne vrste, njih preko tri stotine, izmeĊu ostalog i mnogi rariteti. Od svega je danas u parku Maksimir oĉuvano pedesetak vrsta meĊu kojima se svojim dimenzijama posebno istiĉe hrast, jasen i crvenolisna bukva. Postojeća vegetacija parka podijeljena je u dvije cjeline - zonu park šuma uz dominaciju hrasta kitnjaka i obiĉnog graba, te zonu perivoja i uz pet maksimirskih jezera i prostrane livade osnovni je motiv Maksimirskog parka. Osim što je park zaštićen kao cjelina, neke graĊevine u Maksimiru posebno su proglašene samostalnim spomenicima kulture: švicarska kuća, paviljon jeke (sl. gore), vratarska kućica, portal na ulazu, vidikovac, mogila i dr. Prema radovima koji se trenutno odvijaju u Maksimiru i novim sadrţajima ĉini se da Maksimir ponovo ulazi u svoje "zlatno doba". ZOOLOŠKI VRT • Zoološki vrt grada Zagreba osnovao je Mijo pl. Filipović 27. lipnja 1925. i najstariji je zoološki vrt u jugoistoĉnoj Europi. Na dan otvorenja u njemu su bile samo 3 lisice i 3 sove. Zoološki se 1926. širi na kopno, a 1972. dobiva tropsku kuću i njegovog danas najstarijeg stanovnika, nilskog krokodila. • Do 1990. bili su u Vrtu skromni mali kavezi, a od neovisnosti Hrvatske poĉinje obnova zoo-vrta, koja traje i danas. • Ima 275 vrsta ţivotinja i 2 225 jedinki sa gotovo svih kontinenata. Zastupljeni su sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe i beskralješnjaci. • Zagrebaĉki zoo-vrt ĉlan je slijedećih meĊunarodnih organizacija, ĉime je priznata njegova kvaliteta: Europskog udruţenja zoo-vrtova i akvarija (EAZA - European Association of Zoos and Aquaria), Svjetskog udruţenja zoo-vrtova i akvarija (WAZA - World Association of Zoos and Aquariums), MeĊunarodnog udruţenja zoo edukatora (IZE - International Zoo Educators Association) i MeĊunarodnog informacijskog sustava o ţivotinjama u zatoĉeništvu (ISIS International Species Information System). Medvjed ima umjetnu spilju • Vidjeti ţivotinje ĉija su prirodna staništa na raznim krajevima naše planete je povlastica, a svakodnevno im biti blizu i brinuti o njima doista je poseban doţivljaj i posao! Svoja iskustva, znanje i posebnosti ţivotinja s kojima rade timaritelji rado dijele s vama kad priĉaju o ţivotinjama. • U njih smještaju ţivotinje iz razliĉitih krajeva svijeta. Suvremeni zoološki vrtovi ureĊeni su tako da svaka ţivotinja - u malom - oko sebe ima prostor sliĉan onome u kojem je navikla ţivjeti u slobodnoj prirodi. Zebre dovoljno prostora za trĉanje Botaniĉki vrt • Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz razliĉitih krajeva svijeta. • Hrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru. Da bi se to bogatstvo saĉuvalo Botaniĉki vrt uvelike se posvećuje istraţivanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih biljaka, a i informiranju o ekološkom obrazovanju, kako studenata i uĉenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta. Ribnjak Tuškanac 2. Slobodno vrijeme i rekreacija JARUN • • • Jarun je zagrebaĉki kvart koji sadrţi i istoimeno jezero, nalazi se na jugozapadnom dijelu Ĉetvrti Trešnjevka - jug. Smjestio se izmeĊu Horvaćanske i obale rijeke Save te naselja Horvati, Srednjaci, Gajevo i Gredice na istoku, Staglišĉe na sjeveru te Vrbani i Preĉko na zapadu. Naselje Jarun pripada istoimenomu mjesnom odboru, a većina tog podruĉja dio je Rimokatoliĉke ţupe Duha Svetoga, ĉije je središte u Staglišću. Naselje ima i istoimeno jezero u ĉijem sklopu se nalazi veslaĉka staza duţine 2 km. Jezero Jarun se, osim od veslaĉke staze, sastoji od dva povezana jezera za kupanje i rekreaciju, Veliko jezero i Malo jezero i šest otoka (Otok Univerzijade, Otoka Trešnjevka, Otok Hrvatske mladeţi, Otok divljine, Otok veslaĉa i Otok ljubavi). Oko jezera je asfaltirana cesta (cca. 6 km duţine), pa je stoga jezero Jarun, kako u vrućim ljetnim danima, tako i u hladnim zimskim, omiljeno okupljalište svih Zagrepĉana ţeljnih raznih oblika rekreacije (kupanje, trĉanje, rolanje, voţnja biciklom itd.). Osim rekreativnih akitvnosti, na jezeru Jarun redovito se odrţavaju veslaĉke i jedriliĉarske regate, natjecanja u kajaku i kanuu na mirnim vodama, plivaĉki maratoni, atletiĉarske i biciklistiĉke utrke, i drugo. Na obali jezera je sagraĊeno i nekoliko ugostiteljskih objekata, koji su dio ponude zagrebaĉkog noćnog ţivota. Bundek Što se sve dogaĊa na Bundeku? • • • • Odrţava se Rujanfest Odrţava se Floraart – sajam cvijeća Šetnje Bundekom, kupanje,sunĉanje… Odlazak u lunapark sa prijateljima MEDVEDNICA • Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba. Sljeme, njezin najviši vrh (1033 m), je popularno izletniĉko mjesto do kojeg se moţe doći cestom ili pješke, planinareći. Od 1963. do 2007. do Sljemena je vozila turistiĉka ţiĉara.Bilo Medvednice dugo je 42 km, a proteţe se u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Površina planine je pošumljena. Godine 1981. zapadni dio Medvednice proglašen je parkom prirode.Na ureĊenom se skijalištu od sijeĉnja 2005. odrţavaju utrke za Ţenski svjetski skijaški kup. Skijalištem upravlja gradsko poduzeće "Sljeme Medvednica" i postoje tri skijaške ţiĉare: trosjedeţnica i dvije vuĉnice "sidra". UreĊuju se staze za skijanje: Crveni, Bijeli, Zeleni i Plavi spust, te Bijela i Ĉinovniĉka livada (Ţuti spust se ne ureĊuje zbog prevelike strmine). Medvednica Medvednica Sljeme Medvednica • Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba. Sljeme, njezin najviši vrh (1033 m), je popularno izletniĉko mjesto do kojeg se moţe doći cestom ili pješke, planinareći. Od 1963. do 2007. do Sljemena je vozila turistiĉka ţiĉara.[1] • Bilo Medvednice dugo je 42 km, a proteţe se u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Površina planine je pošumljena. Godine 1981. zapadni dio Medvednice proglašen je parkom prirode.[2] SLJEME • Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba. Nalazi se na 1033 metara nadmorske visine. • Do Sljemena vodi asfaltirana cesta, mnogobrojne pješaĉke staze, a od 1963.do 2007. u pogonu je bila i sljemenska ţiĉara. • Sljeme je jedno od najdraţih izletišta Zagrepĉana. • Na Sljemenu se nalazi i skijaška staza koja je jedna od lokacija za utrke svjetskog skijaškog kupa. • udaljenim tek dvadesetak minuta voţnje od uţeg gradskog središta. Sljeme • • • Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba. Njezin najviši vrh iznosi 1033 m,popularno izletniĉko mjesto do kojeg se moţe doći cestom ili pješke, planinareći. Od 1963. do 2007. do Sljemena je vozila turistiĉka ţiĉara. Bilo Medvednice dugo je 42 km, a proteţe se u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Površina planine je pošumljena. Godine 1981. zapadni dio Medvednice proglašen je parkom prirode. Na ureĊenom se skijalištu od sijeĉnja 2005. odrţavaju utrke za Ţenski svjetski skijaški kup. Sljeme je sami time što je u prirodi prekrasno samo po sebi,za obiteljska druţenja,sza skijanje,ili jednostavno samo za šetnju ugodno. Grad Zagreb nisu samo ulice i ceste.  SPORTOVI NA SLJEMENU… Sljeme Medvedgrad • Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrĊenje) sagraĊen u 13. stoljeću (1249. - 1254. g.) nakon provale Tatara (1242. g.) na brdu Mali Plazur, jugozapadnom obronku Medvednice na visini od 593 m. Bio je jedan od najvećih burgova u Hrvatskoj. • Na Medvedgradu se nalazi ranogotiĉka kapelica sv. Filipa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim hrvatskim vojnicima u Domovinskom ratu. S Medvedgrada se pruţa prekrasan pogled na Zagreb, koji je uz pogled iz Sljemenske ţiĉare najbolje mjesto za promatranje Zagreba noću. 3. Sport u Zagrebu  Poznati Zagrebački klubovi Stadion Maksimir • Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu. Smješten je u istoĉnom dijelu grada, nasuprot parka Maksimira. Sluţbeno je otvoren 5. svibnja 1912. godine. PreureĊivan je nekoliko puta. Na stadionu utakmice igra GNK Dinamo. DINAMO • Nogometni klub Dinamo Zagreb jedan je od dva najpopularnija hrvatska nogometna kluba. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u drţavi. Nadimci kluba su: zagrebaĉki plavi, modri, plavi lavovi, purgeri. Maskota kluba je lav Maksi. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatiĉnim navijaĉima Bad Blue Boysima. Domaće utakmice klub igra na stadionu Maksimir. Zagrebaĉki sleng • U Zagrebu pravi purgeri imaju svoj vlastit jezik koji se temelji na kajkavskom i na izokretanju rijeĉi • Takav govor su proširili BBB i takav govor se koristio sve dok nisu došli razni “Bandići” i “Mamići” ARENA ZAGREB • Najveća sportska arena u Hrvatskoj, Arena Zagreb, sagrađena je 2008. godine za potrebe održavanja 21. Svjetskog rukometnog prvenstva, a zbog svoje ljepote, funkcionalnosti i važnosti ova grandiozna građevina postala je novi arhitektonski simbol grada Zagreb. Projekt je nastao u suradnji Republike Hrvatske, Grada Zagreba i građevinske tvrtke Ingre prema koncepciji javno-privatnog partnerstva – modela koji je u svijetu jedan od glavnih pokretača razvoja gradova i provedbe kapitalnih projekata, međutim novog principa izgradnje u Hrvatskoj. Koncepcija se pokazala kao vrlo uspješan model financiranja ključnih urbanih investicija. Važnost ovakve građevine za Zagreb, regiju, ali i za cijelu Hrvatsku je gotovo neprocjenjiva s obzirom na njen kapacitet, multifunkcionalnost i tehničku opremljenost. Koncerti vrhunskih svjetskih glazbenika i velike sportske organizacije koje je do sada bilo gotovo nemoguće organizirati u Hrvatskoj, napokon su dobile i više nego prikladan prostor. Dokaz tome je i kalendar događanja u Areni za 2009. godinu na kojem se već sada nalaze rezervacije termina za mnogobrojne koncerte u sklopu svjetskih turneja najpoznatijih glazbenika. Arena Zagreb Arena Zareb • Arena Zagreb je naziv za višenamjensku dvoranu s pratećim sadrţajima, predviĊenu za odrţavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija. Smještena je na zapadnom ulazu u grad Zagreb u naselju Lanište. Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske raspisali su natjeĉaj za izgradnju sportske dvorane koja bi ujedno bila i domaćin za Svjetsko rukometno prvenstvo u sijeĉnju 2009. godine. Kapacitet dvorane iznosi 15.200 sjedećih mjesta odnosno 20.000 za potrebe odrţavanja koncerata. • Košarkaška dvorana Draţena Petrovića unutrašnjost • Košarkaški centar Dražen Petrović je višenamjenska sportska dvorana u Zagrebu sa kapacitetom od 5,400 mjesta. Ime je dobila po velikanu hrvatske i svjetske košarke Draţenu Petroviću. Dvoranu koristi košarkaški klub Cibona. • Dvorana je sluţbeno otvorena 30. lipnja 1987. godine i u poĉetku je nosila ime Sportski centar Cibona.7. lipnja 2006. godine uz dvoranu je otvoren muzejsko-memorijalan centar Draţen Petrović. Spomenik Draţena Petrovića Muzej Draţena Petrovića iznutra CIBONIN TORANJ Cibonin toranj je poslovni neboder smješten u Zagrebu, Hrvatskoj na adresi Trg Draţena Petrovića 3, u blizini kriţanja Kranjĉevićeve ulice i Savske ceste. •Gradnja je poĉela u travnju 1986. godine, a završetak radova 1987. godine u povodu odrţavanja Univerzijade, u sklopu kompleksa "Sportsko poslovni kompleks CIBONA zagreb". Na projektu su radili: Marijan Hrţić, Borislav Šerbetić i Ivan Piteša. Glavni je izvoĊaĉ radova bilo poduzeće Vladimir Gortan. •Cibonin toranj je predzadnji neboder izgraĊen u Republici Hrvatskoj prije Domovinskog rata. Zadnji je Chromosov toranj izgraĊen 1989. godine, a nakon rata, izgraĊeni su HOTO business tower, Eurotower i Zagrebtower. •Treći je neboder po visini u Republici Hrvatskoj, 2.6m niţi od Zagrepĉanke. •Visok je 92m; iznad zemlje su: visoko prizemlje i 25 katova. •Na krovu se nalazi radio jarbol ĉiji je vrh 105 metara iznad zemlje. •Dio je kompleksa koji se još sastoji od niţih poslovnih objekata, košarkaške dvorane i umjetniĉke instalacije. KK CIBONA • Osnovan je pod imenom Sloboda 1946.g. • Ĉeto je mijenjao imena kao npr. Lokomotiva, Sloboda, Polet…) • Dvostruki osvajaĉ Eurolige 1985. i 1986. g. • Višestruki je osvajaĉ prvenstva Jugoslavije i naravno Hrvatske • Najpoznatiji igraĉi su: Draţen Petrović, Krešimir Ćosić, Gordan Giriĉek Dom sportova • Dom sportova je ime velike višenamjenske sportske dvorane u Zagrebu. U njoj se odrţavaju razne dvoranske sportske (tenis, rukomet, odbojka, košarka, dvoranski nogomet, umjetniĉko klizanje, hokej na ledu, maĉevanje i sliĉno), ali i druge priredbe (koncerti, predavanja i sliĉno). Dom sportova je smješten u sjeverozapadnom dijelu Trga Krešimira Ćosića i zauzima cijeli prostor izmeĊu Magazinske ulice i Nove ceste. • Ukupno, velika ima 6358 sjedećih mjesta i 1000 stajaćih na galeriji, a za koncerte moţe se koristiti i parter s 2000 sjedećih, odnosno 3000 stajaćih mjesta. 4. Zagrebaĉki trgovi Trg bana Josipa Jelaĉića • Trg bana Josipa Jelaĉića (skraćeno Trg bana Jelaĉića, Jelaĉićev trg; lokalno poznat i kao Jelaĉić-plac i samo Trg; stariji nazivi Trg Republike i Harmica) glavni je zagrebaĉki trg. TRG BANA JOSIPA JELAĈIĆA • • • • Trg bana Josipa Jelaĉića je glavni zagrebaĉki trg. Njime dominira kip bana Josipa Jelaĉića Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip 1886. prvi put postavljen na trg, gledao je prema sjeveru, prema MaĊarskoj. 1947.godine kip je bio uklonjen, a 1990. je ceremonijalno vraćen na trg. Od 1947. do 1990. trg je nosio ime Trg republike. Na istoĉnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca, ili Mandušinog zdenca. Prema legendi, Zagreb je dobio ime po lijepoj Manduši koja je, zagrabivši vode iz tog zdenca, napojila vojsku koja je tuda prolazila. Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Jelaĉića je postao najuţim dijelom grada. CVJETNI TRG • Cvjetni je trg posvećen životu. Tako je od njegovog nastanka u 14. stoljeću, kad je Cvjetni služio kao sajmište, pa sve do njegova konačnog formiranja u pravi gradski trg, potkraj 19. stoljeća. I zgrade koje ga okružuju svjedoče o bogatom životu posvećenom trgovini, druženju i razgovoru – palače su to tadašnje gospode, stvorene u skladu s najhrabrijim trendovima arhitekture i umjetnosti svog vremena. Koliko je Cvjetni trg Zagrebu bitan najbolje se vidi iz činjenice kako je mjesto današnje palače Prve hrvatske štedionice (Oktogon) izvorno namijenjeno za gradnju Hrvatskoga narodnog kazališta Cvjetni trg Trg Petra Preradovića ili Cvjetni trg? • Trg Petra Preradovića u Zagrebu, nazvan po preporoditeljskom velikanu Petru Preradoviću. MeĊu zagrepĉanima općenito poznatiji kao Cvjetni trg, po kioscima sa cvijećem koji su tu tradicionalno smješteni. • Trg se nalazi u strogom centru grada, oko 200 metara od Trga bana Jelaĉića. Danas je to pješaĉka zona. Postoje klupe, nekoliko stabala, kafići sa terasama. Omiljeno je sastajalište, dio gradske "špice". Naroĉito je poznat po raznim okupljanjima i štandovima koje postavljaju razne udruge, vjerske organizacije i drugi, za dijeljenje letaka i druge oblike promidţbe, manja okupljanja i akcije, itd. TakoĊer se organiziraju i komercijalne promotivne akcije. 5. Kazališta muzeji - kultura Hrvatsko narodno kazalište • Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu je sveĉano otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Austro-ugarski car Franjo Josip I. došao je na otvorenje. Neobarokna zgrada HNK remek je djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemaĉkog arhitekta Hermanna Helmera. • Na ulazu u zgradu, nalazi se glasoviti Zdenac ţivota, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića iz 1905. godine, a postavljena je 1912. godine. • Mnogi od ponajboljih hrvatskih umjetnika radili su u HNK-u. Ivan Zajc bio je prvi dirigent kazališta. Jakov Gotovac bio je dirigent opere kazališta od 1923. od 1958. Poznati hrvatski redatelj Branko Gavella ovdje je poĉeo svoju briljantnu karijeru, kao i prva hrvatska primabalerina Mia Ĉorak Slavenska. KAZALIŠTE GAVELLA • 29. svibnja 1953. godine, skupina mladih glumaca i redatelja, uglavnom "pobunjenika" iz Hrvatskog narodnog kazališta, na čijem je čelu, kao "primus inter pares", bio doktor Branko Gavella, preuzela je zgradu "Malog kazališta" u Frankopanskoj 10 i osnovala je Zagrebačko dramsko kazalište. KAZALIŠTE GAVELLA MIMARA • MUZEJ MIMARA nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrud Mimara gdje je više od 3 750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetničke vrijednosti. Muzej suvremene umjetnosti • Muzej je novootvoreni,sviĊa mi se jer je unutra nalik na ostale svjetske muzeje. SviĊa mi se jer ima zanimljivi sadrţaj i tobogan. Suvremena umjetnost • Unutar discipline povijesti umjetnosti terminom suvremena umjetnost oznaĉuje se produkcija nastala u razdoblju nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Osnutak Gradske galerije suvremene umjetnosti, jezgre današnjeg Muzeja suvremene umjetnosti, dogodio se poĉetkom toga razdoblja, 1954. godine. Nastanak i razvijanje zbirke suvremene umjetnosti paralelan je s programskim odrednicama, tj. s izloţbenom politikom tadašnje Galerije suvremene umjetnosti. Naime od tada do danas izlagani su i otkupljivani radovi hrvatskih umjetnika i umjetnica koji su u vremenu svoga nastanka bili pokazateljima odreĊenih umjetniĉkih htijenja, odnosno govorili novim i drukĉijim likovnim jezikom. Zbirka suvremene umjetnosti tako sadrţi graĊu koja pokazuje poĉetke i logiĉni razvoj pojedinih umjetniĉkih tendencija, kao i njihove direktne i indirektne utjecaje na produkciju koja im kronološki slijedi. Ujedno zbirka oĉituje aktualnost hrvatske umjetniĉke produkcije u pojedinom razdoblju u odnosu na istodobne tokove razvoja europske, odnosno svjetske umjetnosti. • U zbirci suvremene umjetnosti nalaze se najvaţniji radovi ĉlanova protokonceptualne grupe Gorgona ĉije je individualno djelovanje Josipa Vanište, Julija Knifera, Ivana Koţarića, Marijana Jevšovara, Dimitrija Bašiĉevića Mangelosa i Đure Sedera krajem pedesetih i poĉetkom šezdesetih profiliralo dominantne tendencije u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti što se u domaćoj produkciji oĉituje sve do danas. Tehniĉki muzej!!!! • Rudarstvo,tehnologija i nafta Ĉovjek se poĉeo baviti rudarstvom u dalekoj prošlosti, još u starijem kamenom dobu. Tako je rudarstvo jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti, koja traje još i danas. Rastom ljudskih potreba i spoznaja razvijala se i rudarska djelatnost, a unutar rudarske djelatnosti i pojedine specijalistiĉke grane, koje su kasnije postale zasebne djelatnosti. Tako se iz potrebe za pronalaţenjem novih rudnih bogatstava razvila geologija, a koncem devetnaestog stoljeća i naftno rudarstvo. Geologija je zapoĉela prouĉavati graĊu i nastanak našeg planeta. Tehnički muzej 6.Religijski Zagreb KAPTOL • Zagrebački kaptol je utemeljen kada i zagrebačka biskupija, a kasnije je imao 32 člana svećenika (kanonici), koji su pomagali biskupu u upravi prostrane biskupije, kojoj je pripadala teritorija izmeĎu Mure, Drave., Save, Kupe i Une • Članovi Kaptola (prvostolnog zagrebačkog) tj. kanonici, obavljali su i važnu ulogu u crkvenom i državnom životu Hrvatske, uključujući i stalnu odabranu zemlju. Zato su, slično kao i zagrebačka biskupija, od vladara i drugih hrvatskih velikaša i graĎana dobivali zemljišne posjede. Ti su im posjedi, kao i sva primanja, služili za vlastito izdržavanje, ali i za izdržavanje i gradnju javnih ustanova te vojnih utvrda i opremu vojske. Do ukidanja feudalnog ureĎenja, a taj je proces legaliziran 1848. godine, zagrebački je Kaptol bio poznato vjerodostojno mjesto ZAGREBAĈKA KATEDRALA • Katedrala u Zagrebu majka je svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji, ujedno najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina, izgrađena u neogotičkom stilu. Izvana je duga 77 metara, a široka 48,20. Visina tornjeva iznosi 108 metara. Unutarnja površina iznosi 1617 m2 i može primiti više od 5000 ljudi. • Katedrala je okosnica jezgre biskupskog grada, a od 19. stoljeća je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, te tako najveći spomenik vjere i kulture i duhovno središte hrvatskog naroda. U nju je utkana naša prošlost, sadašnjost i budućnost. Ona je svjedok najvećih, najradosnijih i najtužnijih događaja povijesti hrvatskog naroda. • Zagrebačka je katedrala posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sv. Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana, Stepinca, šepera i Kuharića, Zrinskih i Frankopana. Katedrala iznutra Glavni ulaz Gornji grad • Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom nastao današnji Zagreb. • Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglašava "slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom". Od 1242. do 1266. je grad utvrĊen bedemima i kulama, i njegov oblik se do danas vrlo malo izmjenio Gornji grad Gornji grad Kamenita vrata • Ona su jedan od najbolje oĉuvanih spomenika starog Zagreba, a svoj su današnji oblik dobila 1760. godine. Kamenita vrata su najpoznatija kao kapelica Majke Boţje od Kamenitih vrata. Slika se ĉasti još od starih vremena, a osobito je poznata od 1731. kada je Zagreb poharan poţarom. Navodi se da je ova slika Majke Boţje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, naĊena ĉitava i neoštećena usred vatre i pepela – samo okvir je izgorio. Iste je godine, slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Crkva sv. Marka • IzgraĊena je kao trobrodna dvoranska graĊevina, izvorno iz 14. stoljeća, kao gradeĉka ţupna crkva. Ţupa se spominje 1261. godine. Ima lijep portal a prije je ispred njega bio stup srama, tamo su vezali ljude i izvršavali kazne koje je izrekao gradski sud. Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. je dozvolio odrţavanje sajmova na Trgu Sv. Marka i ispred same crkve. Ispred nje je Ambroz Matija Gubec, koji je bio voĊa seljaĉke bune, okrunjen uţarenom ţeljeznom krunom. Markova crkva Griĉki top • Grički top jedna je od zagrebaĉkih znamenitosti. Top svakoga dana pucnjem oznaĉava podne, a prvi put se takav naĉin oznaĉavanja podneva dogodio 1. sijeĉnja 1877. godine na inicijativu gradskog vijećnika Đure Deţelića. Prvotno je top bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda. Danas se nalazi u kuli Lotršĉak na Griĉu. • Top je mirovao ĉitavo vrijeme Prvog svjetskog rata, sve do 1928. Današnji top peti je po redu i dobiven je od JNA za Univerzijadu 1987. godine. 7. Još neke stvari koje u Zagrebu ne bi smjeli propustiti • • • • • • Poznata okupljališta Trgovaĉki centri Tramvaji Slastiĉarnice Golubovi Ljudi Tkalĉićeva ulica • Ţivopisna gradska ulica u središtu grada nastala u potoĉnoj dolini izmeĊu omeĊenih u srednjem vijeku utvrĊenih najstarijih zagrebaĉkih naselja Kaptola i Gradeca. • Ulica i danas nastavlja višestoljetnu tradiciju zagrebaĉkih obrtnika i trgovaca. • Brojni kafići, restorani, butici, kao i turistiĉke manifestacije i festivali pretvorili su Tkalĉu u cjelodnevno okupljalište Zagrepĉana i posjetitelja grada. Tkalĉa • Ulica I. Tkalĉića i danas nastavlja višestoljetnu tradiciju zagrebaĉkih obrtnika i trgovaca. Brojne kavane i restorani, kao i turistiĉke manifestacije i festivali koji se u njoj organiziraju, pretvorili su je u veĉernje okupljalište Zagrepĉana i posjetitelja grada. Povijest joj je burna, jer je predstavljala granicu izmeĊu Kaptola i Gradeca. Nekada, naime, ulice nije ni bilo - ovuda je protjecao potok Medvešĉak ĉije su vode još u srednjem vijeku pokretale mlinove. Zagrebaĉka industrija takoder moţe svoje poĉetke vezati uz ovaj potok, jer je o njemu ovisila i prva zagrebaĉka manufaktura - suknara. Tkalĉićeva ulica • • • • Ţivopisna Tkalĉićeva ulica u najuţem središtu grada i danas oslikava duh staroga Zagreba. Uzduţ ĉitave ulice niţu se brojni restorani, kafići i butici, koji nastavljaju tradiciju zagrebaĉkih obrtnika i trgovaca, a brojna dogaĊanja na otvorenom organizirana tijekom velikog dijela godine ulici daju posebnu ţivost i privlaĉe mnoge turiste. Danas je Tkalĉićeva jedna od najatraktivnijih ulica Zagreba, gdje se ţivost osjeća ispred kafića i restorana do kasnih noćnih sati uzduţ ĉitave ulice, koja je u pješaĉkoj zoni. U ulici djeluje i Društvo naivnih likovnih umjetnika Hrvatske, dok njezinim središtem dominira kip velike knjiţevnice i prve hrvatske novinarke Marije Jurić-Zagorke. Zašto ih volim? • Volim ih iz razloga što mogu naći baš sve i ne moram ići u strane zemlje kupovati stvari koje mogu naći u Zagrebu • …Vincek… • Tradicionalno spravljeni kolaĉi, ĉetrdesetak okusa sladoleda, slasne torte od uvijek svjeţih i kvalitetnih namirnica već desetljećima privlaĉe sladokusce. VINCEK Vincek VINCEK • VINCEK je slastičarna koja nudi širok asortiman najfinijih slastica, a to su sladoledi, kolači, razni kupovi koji imaju iznimno fin okus. Slastičarna jako dobro posluje i uvijek je puna što dokazuje njihovu uspješnost. Tramvaji • U Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi elektriĉni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreţa ima ukupnu duţinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Operater tramvajskog prometa u Zagrebu je podruĉnica Zagrebačkog Holdinga d.o.o. Zašto volim tramvaje? • Volim ih iz razloga što su udobni i imaju klimu, blio za zimu, bilo za ljeto • Prostrani su i najmoderniji u ovom dijelu Europe Glavni kolodvor • Glavni kolodvor je najprometniji kolodvor u Hrvatskoj, tu dnevno proĊe veliki broj putnika i robe • s Glavnog kolodvora polaze svi vlakovi koji povezuju Zagreb i ostale male i velike gradove • Glavna zagrada Glavnog kolodvora je izgraĊena u gotiĉkom stilu sto je jako lijepo za vidjeti Noćni ţivot • U Zagrebu ima dosta noćnih diskoteka za mlade koji ţele odliĉan provod • Npr. meĊu poznatijim su M&M, Fly Bar, Cabaret, Roko itd… Poznata Zagrebačka špica Poznata Zagrebačka špica • SviĊa mi se zbog leţerne atmosfere, trgovina, zbog slastiĉarnica. Ilica Golubovi Penzići • Penzići su moja najdraţa dobna skupina ljudi, pogotovo kada se guraju u tramvaje i prigovaraju o neodgojenoj mladeţi. Penzići Ovo je dobar grad jer u njemu ţive dobri ljudi U izradi projekta sudjelovali: • Balukĉić , Brkić, Dugandţić, Jozo Ćurlin, Kokić, Izabela Lukić, Majerić, Pavlić Marina, Pavlić Martina, Brajko, Petra Boronić, Selimović, Slišković, Slivonja, Sven Šoša, Cvetko, Belghaid • Uĉenici 3.a, 3.b, 3.c, 3.d i 3.e razreda mr. sci. Jarmila Hanuška, prof.