Primopredaja dvoredne vučene vadilice krumpira velikog učinka Grimme SE 150-60 za OPG Franjo Dodlek; na slici su Mirjan Dodlek, voditelj Agrofructusovog otkupnog centra u Belici, i Boštjan Grašič, vlasnik i direktor tvrtke Grapak koja je distributer Grimme strojeva za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. U gradiću Damme na sjeveru Njemačke smještena je tvornica poljoprivrednih strojeva Grimme, u svijetu najpoznatija po svom programu za krumpir. Grimme ove godine slavi 150 g. postojanja i jedna je od rijetkih koja je ostala u obiteljskom vlasniš- tvu. Naš domaćin ovom prilikom je bio Alexander Klester, prodajni predstavnik Grimmea, koji nas je uputio u povijest tvrtke i proveo kroz sve etape izrade Grimme strojeva u tvornici. Tvrtka je osnovana 1861. godine, a prva vadilica krumpira Kooperanti Agrofructusa - ponosni kupci nove Grimme SE jednoredne vadilice krumpira: Dejan Kovačić, Anđelko Kozjak, Milan Šafarić, Dejan Obadić i Damir Mesarić. Svi navedeni su se prijavili za povrat sredstava putem IPARD programa. u tvrtci Grimme izrađena je 1936. Godine. Nakon Drugog svjetskog rata tvrtka se strogo specijalizirala kao proizvođač vadilica krumpira i postala vodeća tvrtka u tom segmentu što je ostala i do danas. U posljednjih 12 godina tvrtka Grimme je upotpunila svo- ju ponudu strojeva za krumpir, tako da danas nudi strojeve za sve operacije u polju – od sađenja, ogrtanja, kultivacije, vađenja krumpira pa sve do skladišne tehnike. Od 2002. godine u sastav Grimme grupe ulazi američka tvrtka Spudnik iz Idahoa, koja je po konceptu STROJEVI NASTALI PREMA POTREBAMA PROIZVOĐAČA Alexander Klester, prodajni predstavnik Grimmea, kroz kratku prezentaciju predstavio je povijest i proizvodni program tvrtke. REVIJA ZA VRT, OBITELJ I AGRAR Obilazak tvornice Sustav CCI, terminal koji je kompatibilan s strojevima drugih proizvođača - Lemken, Amazone, Kuhn, Rauch… Za njega su stručnjaci Grimmea dobili zlatnu medalju za inovaciju na Agritehnici 2009. godine. svojih strojeva dosta drugačija od Grimmea. Grimme je dobitnik mnogih priznanja i nagrada za izvedbe raznih strojeva, ali ona koju najradije danas ističu je zlatna medalja za inovaciju koju su dobili na Agritehnici 2009. godine. Radi se o sustavu CCI, gdje su Grimmeovi stručnjaci radili koncept i razvoj terminala koji je kompatibilan s strojevima drugih proizvođača – Lemken, Amazone, Kuhn, Rauch… Do sada je tvrtka Grimme otvorila tvrtke kćeri u više zemalja koje imaju jako razvijenu proizvodnju REVIJA ZA VRT, OBITELJ I AGRAR krumpira, i to u državama: Rusija, Engleska, Francuska, Nizozemska, Poljska i Kina. U Grimme grupi još su prisutne četiri članice: 1.) Grimme Solutions - nova tvrtka za logistiku krumpira u zgradi nakon vađenja; 2.) Spudnik – najveća tvrtka poljoprivredne mehanizacije za krumpir u SAD-u; 3.) Internorm – tvrtka također smještena u Dammeu; proizvodi valjke koji se nalaze u Grimeovim kombajnima; 4.) Ricon – tvrtka koja izrađuje trake i lance za potrebe Grimme strojeva starijih linija, ali i dijelove za neke strojeve drugih proizvođača; nastala kao reakcija Grimmea na rezervne dijelove sa sivoga tržišta. U tvrtci Grimme u Dammeu trenutno je zaposleno 1100 radnika, a svake godine na obuku dolazi i 90 praktikanata. Cijela tvornica je smještena na 15 hektara. Najbolja prodajna godina za Grimme je bila 2008 sa 225 milijuna eura prometa, a u 2011. g. očekuju barem jednaki uspjeh. Danas su Grimme-ovi strojevi u pogonu u preko 100 zemalja. U proizvodnom programu Grimme ima zastupljene sve strojeve za svaku etapu uzgoja krumpira i različiti dimenzija ovisno o potrebama proizvođača. Prema programima za krumpir tu su: sadilice na 2 do 12 redova; ogrtači i tehnika vađenja koji je najširi program u Grimmeu. Grimme u svojoj Vadilica krumpira „Grimme Kombi“ iz 1949. godine. ponudi ima i program za povrće i vučenu i samohodnu tehniku za šećernu repu. U obilasku tvornice imali smo priliku uvjeriti se kako vrhunski Grimme strojevi ne nastaju slučajno, već je do nastanka tog finalnog proizvoda niz dobro posloženih i uhodanih etapa. Za sastavljanje strojeva vrlo su bitni i rezervni dijelovi. Hala s rezervnim dijelovima jedan je od impresivnijih dijelova tvornice. Radi se o nizu stalaža dužine pedesetak metara i visine tridesetak na koje je precizno smješteno oko 4000 raznih rezervnih dijelova, te po njih po potrebi dolazi robotska ruka te ih poslije jedna- ko precizno vraća na mjesto. To je samo jedan mali kotačić u proizvodnji Grimme strojeva, ali lijepo ilustrira pedantnost s kojom se oni izrađuju. Svaki stroj koji se sastavlja u Grimmeu već odavno zna svoga vlasnika i svaki je drukčiji – napravljen prema željama i potrebama kupca. U jednom radnom danu kroz 8 sati iz tvornice izađe 10 kombajna. Naši proizvođači iz Međimurske županije koji su se sada predbilježili za kupnju kombajna svoje će strojeve vidjeti tek za 2-3 mjeseca, jer lista kupaca je dugačka. I ne bez razloga. Tekst: Tibor BAJUS Foto: Tibor BAJUS / Emil MARČEC Srebrna krastavost krumpira M eđimurje je poznato po uzgoju krumpira. Sjemenski krumpir uvozi se uglavnom iz Njemačke i Nizozemske, a upravo se na sjemenskom krumpiru iz Nizozemske susreće srebrolikost. Događa se da 30 do 50 posto sjemenskih gomolja pokazuje znakove srebrolikosti, u manjem ili većem obimu. Sadnjom takvog sadnog materijala bolest se ne prenosi na urod, no, vrlo često su, upravo zbog bolesti, urodi manji i do 30 posto. Prema dostupnim podacima, u Nizozemskoj uglavnom napada ranije sorte, a kod nas gotovo sve sorte. Srebrnasta pjegavost gomolja može se poistovjetiti s tzv. antraknozom krumpira, čiji je uzročnik gljiva Colletotrichum coccodes. Optimalni ekološki uvjeti za širenje ove bolesti su temperature zraka 21 do 27 stupnjeva Celzijevih, visoka vlažnost zemljišta, odnosno skladišna vlažnost zraka veća od 90 posto. Pri temperaturama manjim od šest stupnjeva Celzijevih i relativnoj vlažnosti manjoj od 80 posto razvoj srebrolikosti je ograničen, a pri vrijednostima dva stupnja C uz vlažnost zraka manju od 50 posto rast gljivice Helminthosporuim solani prestaje. Valja napomenuti da srebrolikost napada is- Srebrna krastavost ili srebrolikost gomolja krumpira je bolest koja se javlja u svim proizvodnim područjima krumpira u svijetu. Napada pokožicu gomolja, pa je tržišna vrijednost konzumnog krumpira manja ključivo gomolje, na cimi krumpira nema oštećenja. Najveće ekonomske štete srebrolikost uzrokuje kada se krumpir čuva na visokim hrpama u neadekvatnim skladištima. U tom slučaju uzročnik bolesti putem lenticela napada plutasto staničje pokožice. Gljiva se zadržava u peridermi pokožice, koji se zbog toga odvaja od unutrašnjeg dijela staničja gomolja što omogućuje ulazak zraka i razvoj srebrolikih pjega. Srebrnaste pjege mogu biti pojedinačne ili pak spojene, a mogu potpuno prekriti površinu pokožice. Najuočljivije su nakon pranja krumpira. Preko napadnutih dijelova krumpiri intenzivnije gube vodu, pa s vremenom smežuraju. Kod čuvanja pri temperaturi 20 do 25 stupnjeva Celzijevih vlažnosti 90 posto srebrnasta površina postaje tamnija zbog formiranja reproduktivnih organa uzročnika bolesti. Zaraženi sadni materijal osnovni je izvor zaraze uroda. Stoga je sadnja deklariranog i zdravog sjemenskog materijala osnovna preventivna mjera. Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebna su skladišta s aktivnom ventilacijom, gdje je hlađenje krumpira ovisno o vanjskoj temperaturi i vlažnosti zraka. Suha i hladna skladišta (pet do sedam stupnjeva Celzijevih) onemogućuju širenje srebrolikosti. Priručna skladišta treba redovito prozračivati, kako bi se spriječila kondenzacija na krumpirima. Kod skladištenja treba prosušiti i odvojiti krumpire s početnim znacima srebrolikosti jer se mogu zaraziti kompletne količine krumpira u skladištu. Protiv srebrolikosti u proizvodnji sjemenskog krumpira provodi se tretiranje tiabendazolom. Za konzumni krumpir nije preporučljivo, zbog ostataka fungicida. Priredila: A.A. REVIJA ZA VRT, OBITELJ I AGRAR
© Copyright 2024 Paperzz
