Green Garden • broj 73 • ožujak / travanj 2011. • godina XI • cijena 3,50 K M
Proljetno uređenje travnjaka
Uzgoj presadnica povrća
Cijepljenje lubenice
Južnoamerički moljac rajčice
Proljetni radovi u pčelinjaku
[email protected]
www.sjemenarna.com
Uvoznik i distributer za BiH:
Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH
tel./fax: 039 700 000; [email protected]; www.sjemenarna.com
3
Editor’s word
Početak proljeća je vrijeme kad se intenziviraju radovi u vrtovima,
voćnjacima, vinogradima, odnosno početak proljeća je vrijeme sjetve
i sadnje mnogih povrtnih kultura, cijepova vinove loze, sadnica voćaka. Prve proljetne dane vrtlari koriste za čišćenje i uređenje travnjaka,
prvu prihranu i sadnju sezonskog cvijeća, voćari i vinogradari za prve
zaštite voćaka i vinove loze a pčelari za pregled i proljetnu prihranu
pčela. Zbog svega toga i ovaj broj glasila Green Garden je posvećen
upravo tim aktivnostima.
Za ljubitelje cvijeća pripremili smo nekoliko priloga vezanih za sadnju i njegu lovor višnje, proljetno uređenje travnjake te prilog o palmama i anturiumu (flamingovu cvijetu).
Stranice posvećene povrću su bogate prilozima od kojih posebno
preporučamo prilog o uzgoju presadnica povrća te prilog o cijepljenju
lubenica. Za proizvođače rajčice pripremili smo prilog o južnoameričkom moljcu rajčice (Tuta absoluta), koji je nažalost prošle godine otkriven na području BiH, a za čije praćenje i suzbijanje preporučamo
feromonske klopke mađarskog proizvođača Csalomon.
U ovom broju glasila Green Garden najavljujemo i interesantnu akciju na Friskies-ove proizvode koja kreće od 1. travnja. Tu su još vrlo zanimljivi prilozi o četrunu, kupinama, nekim povrtnim i začinskim biljnim
vrstama te prilog za pčelare o proljetnim radovima u pčelinjaku.
Stoga vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, i saznate puno novih informacija, a ukoliko smo nešto propustili
nadamo se da nam to nećete zamjeriti
Uredništvo
The beginning of spring is time when all activities in gardens, orchards and
vineyards are intensified, meaning that beginning of spring is time when we
sow and plant many vegetable crops, grape wine or fruit seedlings.
Usually, first days of spring gardeners use for cleaning and decoration of
lawns, first dressing and planting of season flowers, while fruit and grape
growers use these days for protection of fruit trees and grape wine, and bee
keepers use it for review and spring supplemental feeding of bees.
This issue of Green Garden is also dedicated to these topics.
For florists we have prepared several interesting reports related to planting
and care of the cherry laurel, spring decorations of lawns and an article about
palms and anthurium (Flamingo flower).
Pages devoted to vegetables are rich with articles such as an article about
growing vegetable seedlings or an article about watermelon inoculation. For
tomato growers we have prepared an article about tomato leaf miner (Tuta
absoluta) that was, unfortunately, discovered last year on the territory of Bosnia and Herzegovina. For monitoring and control of this pest we recommend
pheromone traps of Hungarian producer Csalomon.
In this issue of Green Garden we also announce an interesting promotional activity on Friskies’s products, which will begin on April the 1st. You can
also find articles about Citrus medica, blackberries, some vegetable and spice
plants, and also report for bee keepers about spring works in the apiary.
Therefore, we recommend that you read carefully and learn a lot of new
information in this issue of Green Garden. If we miss something – we hope
you will not resent us.
Editor’s office
Sadržaj
Urednikova riječ
Flamingov cvijet – cvijet snage i zdravlja
Lovor višnja – kraljica živih ograda
Prozračivanje travnjaka s VIKING prozračivačima
Proljetno uređenje travnjaka
Povrtnjak u proljeće
Pastrnjak - malo poznata povrtnica
Uzgoj presadnica plodovitog povrća
Kalemljene presadnice lubenice
Herkules i Ouragan sistem 4 - herbicidi za nasade bez korova
Simptomi nedostatka važnijih hranjivakod krumpira
Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) velika prijetnja
proizvođačima rajčice u BiH
4
5
6
7
8
9
10
12
14
15
16
Korabica - manje poznata kupusnjača
Sikirica ili jari grah Pitanja i odgovori
Cimet - najstariji začin
Četrun – najstarija vrsta agruma
Atraktivni plodovi kupine
Dlakavi ružičar (Rutava buba) sve značajniji
štetnik jabuke i kruške
Nordox 75wg-novi bakreni pripravak na tržištu u BiH Stručno predavanje za vinogradare
Kamo s ostatcima nakon zimske rezidbe vinove loze
Proljetni radovi u pčelinjaku
Sjemenarna je od ove godine odlučila Klub Green Garden uzdignuti na jednu novu razinu kako bi tijekom
cijele godine mogla nagrađivati vjernost svojih članova i čitatelja. Članstvom u Klubu Green Garden dobivate
niz pogodnosti u našim agrocentrima u vidu posebnih akcija iz mjeseca u mjesec, raznih popusta na većinu
sezonske i ostale robe iz naše široke ponude, te bogatih nagradnih igri namijenjenih isključivo za članove
Kluba Green Garden. Osim raznih pogodnosti pri kupovini članovi Kluba će redovito biti informirani o svim
novostima i zanimljivostima iz svijeta poljoprivrede, o inovativnim načinima proizvodnje, njege i zaštite bilja
putem glasila Green Garden…
Već od sljedećeg broja možete očekivati različite nove sadržaje kao što je kutak za pčelare, te Green Garden
besplatni oglasnik u kojem ćete moći pronaći za Vas zanimljive ponude, ili u kojem ćete i sami moći sudjelovati,
tj. davati oglase.
Nastojimo biti što bolji u svemu što radimo, te ovim putem najavljujemo i poboljšanja vezana za Vašu člansku
iskaznicu – od sada će to biti magnetne kartice koje će unaprijediti Vašu kupovinu u našim agrocentrima.
Sve novosti koje imamo u planu zahtijevaju i dodatna ulaganja, koja nažalost utječu i na visinu članarine,
pa Vas ovim putem obavještavamo o novom iznosu godišnje članarine koja će od sada iznositi 25 KM. Ali
povećanje članarine, kako smo već i naveli, prate i znatno veće pogodnosti namijenjene samo za članove
Kluba.
Kao i do sada nećemo Vas iznevjeriti, i sve napore ćemo uložiti da i dalje ostanete naši zadovoljni članovi kluba
Green Garden.
Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i veselimo se nastavku suradnje, a sve koji do sada nisu imali priliku
biti članovi Kluba pozivamo da nam se pridruže na obostrano zadovoljstvo i da zajedno sa nama krenete u
novu avanturu kao član Kluba Green Garden.
Vaša Sjemenarna d.o.o.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Glasilo
GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA,
Široki Brijeg, Obilazna cesta 27
88220 Široki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 700 000,
Fax: ++ 387 (39) 706 572
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Josip Brkljača, Nino Rotim,
Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela,
Ivica Doko, Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić, dipl. oec.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen
je plaćanja poreza na promet.
18
19
20
21
24
25
26
27
27
28
29
4
Flamingov cvijet –
cvijet snage i zdravlja
Kažu da kada nekome poklanjate ovaj predivni tropski cvijet zapravo mu
poručujete „Želim ti dobro zdravlje!“
Matea Pehar, dipl. ing.
F
lamingov cvijet ili Anthurium se ubraja u omiljene
sobne lončanice zbog svojih prepoznatljivih tamnozelenih
sjajnih listova i crvenih cvjetova
koji kao da su načinjeni od voska.
Cvjetovi anthuriuma se sastoje od
jarkocrvenog tuljca – palista, koji
je zapravo dio lista, i od žute cvati
u obliku klipa. Iako je crvena boja
zaštitni znak anthuriuma, ponekad
možemo pronaći i cvjetove bijele ili
ružičaste boje.
Njega
S obzirom na to da je anthurium
porijeklom iz Južne Amerike, kao
tipična tropska biljka zahtijeva
puno svjetlosti, topline i vlage.
Moramo ga držati na osvijetljenom
mjestu, ali ne i na izravnoj sunčevoj
svjetlosti. Potrebno ga je redovito
zalijevati, najbolje kišnicom, s tim
da supstrat ne smijemo previše
navlažiti, ali ne smijemo dopustiti
ni da se zemlja u posudi isuši. Kao
i ostale tropske biljke, i anthurium će nam biti zahvalan ukoliko
ga jednom tjedno „istuširamo“ tj.
postavimo u kadu i bocom za raspršivanje prskamo po biljci. Ako
nemate kišnicu, tada za prskanje
koristite destiliranu vodu, ili barem
prokuhanu (i ohlađenu, odstajalu)
Cvjetovi Anturiuma
vodu. U svakom slučaju, biljku nemojte prskati hladnom vodom.
Anthurium općenito voli visoku
temperaturu (ne podnosi temperature niže od 15ºC) i vlažan zrak, pa
ga je preporučljivo dvaput dnevno
(ujutro i navečer) prskati vodom,
posebice tijekom zimskih mjeseci
kada je u prostorijama zrak presuh zbog grijanja. Ljeti je dovoljno
listove brisati mokrom spužvom
koja ujedno skida i prašinu s njih.
Od travnja do kraja rujna biljku
je potrebno intenzivnije prihranjivati tekućim gnojivom kako bi se
listovi i cvjetovi pravilno razvijali,
dok već u zimskim mjesecima treba smanjiti prihranu.
Presađivanje
Anthurium je potrebno presaditi svake 2-3 godine. Na dno novog
cvjetnog lončića stavite dosta krhotina ili kamenčića (šljunak) kako
biste osigurali dobru drenažu. Lončić možete postaviti na podložak
koji stavite u šljunak (dekorativne
kamenčiće), nasipan na neku veću
plitku ukrasnu posudu. Svakodnevno pazite da na šljunku ima vode
koja će isparavati i donositi potrebnu vlagu biljci. Zemlja u koju presađujete anthurium treba biti mješavina šumske zemlje i usitnjene
mahovine, a možete dodati i malo
odstajalog stajskog gnoja, te usitnje-
nog drvenog ugljena. Dubina sadnje
mora biti ista kako je biljka posađena i u starom cvjetnom loncu.
Razmnožavanje
Najjednostavniji način razmnožavanja anthuriuma je
vegetativni: reznicama stabljike, dijeljenjem korjenova grumena ili položenicama izboja
koji izlaze postrano iz osnove
stabljike. Kada biljka naraste
dovoljno visoko i njezina zadebljala stabljika odozdo ogoli,
pomoću noža odrežete vršni dio
stabljike i zajedno s listovima
posadite u novi supstrat za zakorjenjivanje. Stabljiku koja je
ostala nakon rezanja u starom
loncu redovito zalijevate pa će
iz njezinih spavajućih pupova
potjerati mladice. Kad se mladice razviju i potjeraju vlastito
korijenje, pažljivo ih odvojite
od matične biljke i to tako da
cijelu biljku izvadite iz lonca, te
pomoću noža odvojite mladice
koje se protežu uzduž glavnog
izboja. Mlade biljke posadite u
lončiće napunjene pjeskovito
glinastim supstratom obogaćenim kompostom. Mogu se saditi
pojedinačno ili po 2-3 biljke
zajedno. Nakon toga ih zalijte i
stavite u polusjenu.
Korisni savjeti
• Ako listovi anthuriuma požute, uzrok može biti propuh,
manjak ili višak vode, ili pak
hladnoća, pa biljku treba
premjestiti na toplije mjesto,
udaljeno od propuha, te
pripaziti na zalijevanje. A ako
se cvjetovi ne razvijaju ili se
uopće ne pojave, to znači da
biljka traži prihranjivanje.
• Kada se biljka nalazi u
hladnoj i prevlažnoj sredini,
mogu je napasti gljivice, pa
je trebamo zaštititi odgovarajućim fungicidima.
• Najopasniji neprijatelj
anthuriuma je crveni pauk
čiju prisutnost možemo
uočiti po bijelim vlaknima
smještenim na žilicama
i na poleđini listova.
• Najrasprostranjenija
vrsta je Anthurium scherzerianum koji ima izraženi crveni tuljac, te cvat
u obliku klipa. Žute je,
narančaste ili crvene boje.
Postoje cvjetovi bijele i ružičaste boje
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
5
Lovor višnja
kraljica živih ograda
Lovor višnja je zimzeleni grm sa sjajnozelenim dugim, kožastim listovima. Cvate krajem proljeća bijelim
cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove, nakon čega donosi plodove u obliku crnih bobica.
Ivica Doko, dipl. ing.
Ožiljavanje reznica
L
Najbolje vrijeme za razmnožavanje reznicama je kraj kolovoza,
početak rujna i općenito jesen.
Sa zdravih i lijepih biljaka uzimaju se mladi izbojci. Odrežite ih
u dužini 15 – 20 cm te odstranite
nekoliko donjih listova. Posadite
pod stakleni pokrov u mješavinu
pijeska i treseta, nakon što ste ih
uronili u hormonski prah. Prekrite ih prozirnim najlonom i ostavite tako cijelu zimu.
U proljeće presadite zakorijenjene reznice u posude ispunjene
običnim humusom te ih stavite na
zaštićeno mjesto u vrtu. Preporučljivo je mlade biljčice zasaditi
na stalno mjesto tek kad u posudi
ojačaju a to je najbolje učiniti tek
nakon 1 - 2 godine.
ovor višnja je brzog rasta i
može prerasti okvire grma te
nakon 10 godina može doseći
veličinu 4 - 5 metra.
Lovor višnja izvrsno podnosi
orezivanje i možete je održavati na
visini kojoj želite. Uz to, za ovakav
porast mora imati idealne uvjete.
Zbog tih osobina danas je gotovo
nezamjenjiva kod formiranja živih
ograda.
Uzgoj i njega
Biljka dobro podnosi sjenu, premda
bolje uspijeva na sunčanim položajima. Traži dobro dreniranu zemlju
i ne podnosi vapnenac, u tom slučaju listovi dobiju žućkastu boju.
Vrlo je zahvalna biljka za žive ograde
s obzirom da lijepo izgleda kroz sva
godišnja doba. Preporuča se visina
ograde od 100 do 300 cm sadnjom
2–3 biljke na jedan metar duljine.
Kao živicu mlade biljke šišajte u
visinu i širinu kako bi potaknuli
grananje i zgusnuli nasad. Prvih
godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju
na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset
cm, ovisno o napretku biljaka.
Kad dostignete željenu visinu,
grm samo održavajte šišanjem
i to u svibnju, nakon cvatnje, te
još jednom u kolovozu ili rujnu.
Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često
ogoli. Svakih, otprilike, pet godina
rasteretite središte grma kako bi ga
prozračili.
Listovi ipak mogu stradati od
hladnih sjevernih vjetrova te na
proljeće dobiju mrlje slične opeklinama, takve listove, jednostavno, odrežite škarama. Bez brige,
mogućnost stradanja ograničena
je samo na mlađe listove koji nisu
dovoljno očvrsnuli do zime i to na
vrlo niskim temperaturama.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Lovor višnja se lako oblikuje
vi i bobice
to
is
L
!
ja
n
ž
a
P
sadrže
lovor višnje
kiselinu i
u
n
ič
d
o
v
o
n
cija
lo otrovni!
r
v
u
s
a
g
to
zbog
Plodovi lovor višnje su otrovni
Presadnice lovor višnje u rasadniku
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi
dendromaterijala imaju i kontejnirane sadnice lovor višnje
različitih visina.
6
Prozračivanje travnjaka
s VIKING prozračivačima
U proljeće kada trava počinje vegetirati, često primjećujemo da naš travnjak više nema svoj stari „sjaj“
i činimo što možemo kako bismo ga učinili ljepšim, gušćim, zelenijim. Naš savjet je: Prozračite ga s
VIKING prozračivačem!
Zašto prozračivati?
Prozračivanje se preporučuje u
proljeće i kasnu jesen. Ljeti i zimi se
nikako ne preporuča radi ekstremnih uvjeta, koji bi mogli dovesti
do oštećenja korijenja.
je pouzdan znak da noževi zadiru
preduboko.
Zračiti treba u ravnim paralelnim redovima. Ukoliko u travnjaku
ima puno filca od uvele trave, još
jedanput prozračiti pod kutom od
90 stupnjeva u odnosu na prvi niz
redova. Pri tome treba paziti da prije okretanja VIKING prozračivača
noževi za prozračivanje budu podignuti. VIKING prozračivač se gura
ujednačenim radnim tempom, a
stajanje na jednom te istom mjestu
dok su noževi spušteni treba izbjegavati. Kada uređaj stoji na mjestu,
noževe treba podignuti.
Koliko često prozračivati?
Što činiti nakon prozračivanja?
Jednom godišnje, a na starim površinama sa puno korova i filca od
uvele trave se može prozračivati i
dva puta, dakle, jednom u proljeće
i jednom u jesen. Pri tome zadržite
na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio
prozračivati.
Nakon prozračivanja Vašeg travnjaka otpatke od prozračivanja je
potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. Ukoliko Vaš VIKING prozračivač nema već ugrađenu korpu
za hvatanje otpadaka, to najbolje
možete učiniti tako da svojom VIKING kosilicom prijeđete preko
travnjaka, koja će ostatke pokupiti
u korpu za travu.
Zatim travnjak jednakomjerno
posuti sa dušičnim gnojivom.
U slučaju da ima ogoljenih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka, travu ponovo posijati.
Na posljetku dodati pijesak na
travnjak, kako tlo ne bi prebrzo
otvrdnulo, te dobro natopiti travnjak.
Nakon prozračivanja, travnjaku
je potrebno nekoliko tjedana kako
bi se regenerirao, te se ne preporu-
K
ako bi trava mogla rasti,
potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. Međutim,
vremenom se na tlu travnjaka
stvara filc od uvele trave, te raste
mahovina i korov koji sprječavaju
neometan dotok ovih tvari. Prozračivanjem se taj sloj otklanja.
Kada prozračivati?
Kako prozračivati?
Uoči prozračivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu VIKING kosilicom (2-3 cm). Što se niže pokosi,
to je rezultat bolji i to je lakše raditi.
Pri tome tlo ne smije biti niti previše mokro, a niti previše suho.
Ne smije se zračiti preduboko
– tlo bi trebalo biti samo zagrebeno, kako bi se izbjeglo oštećivanje
korijena trave. Noževi bi trebali
zadirati u zemlju samo 2-3 mm.
Ukoliko se Vaš VIKING prozračivač sam kreće prema naprijed, to
ča kositi u ovom vremenu. Ne hodati po travi. Izbjegavati bilo kakvo
opterećivanje travnjaka.
Rezultat
Voda i hranjive tvari lakše prodiru
u zemlju i do korijenja trave. Travnjak postaje otporan na bolesti,
sušu, vrućinu, hladnoću, a otvrdnuto, ugaženo tlo se rastrese.
Što još možete učiniti nakon
prozračivanja?
Travu redovito zalijevati, ovisno
o vremenu, ali najmanje jednom
tjednom. PRAVILO: Travnjak se
zalijeva rijetko, ali obilno. Rijetko i
obilno zalijevanje trave poboljšava
produbljivanje korijena trave.
VIKING prozračvači brinu da dugoročno imate mnogo zabave sa
Vašim travnjakom. Sa svojim fiksnim metalnim oštricama doprinose tome da Vaše travnate površine
dobiju ono što im je potrebno: zrak,
vodu i hranjive tvari za gust rast i
zasićeno zelenilo. Korov, mahovina, stari otkosi i široko rasprostranjeni filc se kod prozračivanja
odstranjuju iz trave. Travnjak se
vertikalno narezuje kako bi se ponovno osiguralo dobro prozračivanje i korijenu dovele hranjive tvari.
Model
Broj artikla
Tip motora
Radna širina
Područje radne dubine
Pokretanje/ zaustavljanje
LE 540
6290 011 5600
električni 1.600 W
38 cm
25 mm, 6-struko podesivo
ES/MS
LB 540
6290 011 3100
B&S serija 675 – 5,5 KS RS
38 cm
25 mm, 6-struko podesivo
HS/MS
Pribor
Broj artikla
Opis
AFK 050
6910 700 9600
Korpa za travu 50 l volumen, odgovara za LE 540, LB 540
Kabel
0000 881 5415
VDE – provjereni električni sigurnosni kabel, gumeni (H 07 RN-F), 15 m dužine
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
7
Proljetno uređenje
travnjaka
S dolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To
se prije svega odnosi na proljetno prihranjivanje, uklanjanje korova i
dosijavanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je
nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave
Matea Pehar, dipl. ing.
S
vi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama
stvara ugodan osjećaj, odnosno daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Međutim,
jeste li se ikada zapitali koliko je
potrebno truda i zalaganja da biste
dobili travnati pokrivač. S dola-
skom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina
otpalog lišća, polomljenih grančica
s okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe
na našim zelenim površinama. Ali,
to je tek prvi korak jer slijedi prva
proljetna prihrana travnjaka koja
će našem travnjaku vratiti njegov
pravi sjaj. Svakako, prihranu treba
obaviti koristeći namjenska gnojiva za travnjake.
Prihranjivanje travnjaka
početkom proljeća
S dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te zemlji treba
vratiti hranjive elemente koje ona
svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti
treba više puta od konca ožujka do
srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake.
Navedena gnojiva u svom sastavu,
osim osnovnih elemenata, imaju i
mikroelemente nužne za pravilan
razvitak trava. Osim toga, danas
na tržištu možete pronaći i željezni
sulfat (FERO PLUS) namijenjen
za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žućenje trave
nastaje kao posljedica nedostatka
željeza i potpuno se može ukloniti
jedino dodatkom ovog elementa
u vidu sulfata čime trava dobiva
prirodno “modru” boju. Preporuča
se primjena ovog proizvoda u dva
navrata s razmakom od 15 dana.
Osim Fero plusa na tržištu postoje
namjenska gnojiva za travnjake.
Prvu kosidbu trebamo obaviti
na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer, u protivnom, može doći
do nastanka tzv. ćelavih mjesta.
U pravilu, tijekom proljeća trava
se kosi dva puta tjedno s tim da je
nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim,
treba znati i kositi jer se kosilica
ne smije pomicati naprijed-natrag
već se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod
pravim kutom prema prethodnoj.
Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.
Dosijavanje travnjaka
Ljubitelji travnjaka su često u
zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena
trave dostatno za stvaranje
engleskog travnjaka. Ali, zbog
naše relativno “surove” klime
dio sjemena ne uspije normalno
napredovati zbog čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez
trava. Ta tzv. ćelava mjesta se
moraju dosijavati i to tako što po
njima razbacamo odgovarajuću
količinu sjemena koje zasipamo
tresetom za travu u sloju od 0,51 cm i redovito zalijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske
travne smjese za dosijavanje
(ROKO) čije je sjeme obloženo
zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo
raste i popunjava prazna mjesta.
Na taj način za kratko vrijeme
dobit ćemo travnjak kakav smo
oduvijek i željeli.
Namjenska gnojiva za travnjake
U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu možete nabaviti namjenska
gnojiva za travnjake, koja pored
osnovnih NPK hranjiva sadrže
i mikrohranjiva, neophodne za
normalan rast travnih vrsta.
Gnojiva za travnjake
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Travna smjesa za dosijavanje travnjaka
8
Povrtnjak
u proljeće
Ove godine klimatske prilike imaju zbilja
neuobičajen tijek. Početak veljače bio je
neuobičajeno sunčan i topao tako da su mnogi
proizvođači na vrijeme obavili mnoge radove u
polju i vrtu. Posebno je to važno za proizvođače
mladog krumpira koji su, za razliku od prošle
godine, sadnju obavili na vrijeme.
Velimir Lasić, dipl. ing.
I
doista, veliki proizvođači povrća iz južne Hercegovine, posebice proizvođači mladog krumpira, na vrijeme su obavili sadnju,
za razliku od prošlih godina kada
je ona kasnila skoro i mjesec dana.
Osim krumpira, u tijeku je i sadnja
luka iz lučice, te sadnja presadnica
povrća u zaštićene prostore koji
imaju mogućnost grijanja.
Sjetva povrća na otvoreni prostor
u toplijim područjima
Razumljivo da su navedeni podaci iz tablice orijentacijski jer sami
rokovi sjetve ovise o vladajućim
klimatskim čimbenicima, što najbolje i pokazuje ova godina. Međutim, moramo spomenuti da se u
mjesecu travnju prakticira i sadnja
presadnica povrća, koje se mogu
nabaviti u svim bolje opskrbljenim
poljoljekarnama.
Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu i ove su
Presadnice tikvica u toploj lijehi
godine osigurali veliki broj kontejniranih presadnica povrća, čijom se sadnjom ostvaruju znatno
veći prinosi. U ponudi se nalaze
različite sorte rajčice, paprike,
patlidžana, krastavaca, tikvica, lubenica, dinja i ostalog plodovitog
povrća. Nije nebitno napomenuti
kako svaka navedena vrsta (ali i
sorta) ima specifične zahtjeve u
pogledu razmaka sadnje, gnojidbe i njege, te dodatne informacije
možete tražiti kod agronoma iz savjetodavne službe.
Sadnja povrća na otvoreni prostor
u toplijim područjima
Pored navedenih vrsta povrća, tijekom ožujka na otvoreni prostor
sade se i prijesadnice proljetne
salate, ranog kupusa, ranog kelja,
artičoke i šparoge. Kao što se vidi iz
tablica, povrtlari u ovom razdoblju
imaju pune ruke posla, a nadati se
da ove godine neće zaboraviti primijeniti zaštitna sredstva kako bi
tlo zaštitili od zemljišnih štetnika.
VRSTA POVRĆA
KOLIČINA
SJEMENA (m2)
VRIJEME SJETVE
MRKVA
4
01. 03. - 30. 04.
CIKLA
3
10. 03. - 15. 04.
PERŠIN
3
01. 03. - 15. 04.
RADIČ
5
01. 03. - 10. 04.
ŠPAROGA
10
01. 03. - 20.03.
TIKVICA
1
15. 04. - 30. 04.
RAJČICA
5
01. 04. - 20. 04.
PAPRIKA
6
10. 04. - 20. 04.
GRAH MAHUNAR
13
01. 04. - 30. 04.
GRAH ZRNAŠ
14
01. 04. - 30. 04.
KRASTAVAC
2-3 sjemenke u kućicu
01. 04 - 30. 04.
Mladi usjev mrkve
Mlade presadnice lubenice
VRSTA POVRĆA
BROJ PRIJESADNICA
(m2)
VRIJEME SADNJE
PAPRIKA
14
10. 04. - 30. 04.
RAJČICA
5
10. 04. - 30. 04.
PATLIDŽAN
5
20. 04. - 30. 04.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
9
Pastrnjak- malo
poznata povrtnica
Morate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Ali,
to ne znači da on nema svoje vrijednosti. Dosta je sličan peršinu korjenašu,
pa se pri kupnji kesica povrća često zna, poput kukavičjeg jajeta, ubaciti u
nabavnu košaricu
Velimir Lasić, dipl. ing.
D
ošli ste doma i, ne znajući, posijali pastrnjak.
Vjerujte, niste nimalo pogriješili jer se radi o veoma staroj
vrsti koja se od ostalog povrća
izdvaja visokim sadržajem minerala. Od toga polovicu čini kalij a
nije zanemariv ni sadržaj kalcija
i fosfora te magnezija, sumpora i
željeza. Naša službena medicina
pastrnjak ne svrstava u ljekovitu
skupinu povrća, dok druge zemlje
koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije
i neuroza. Nekada se pastrnjak
koristio kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma, protiv
nadimanja i groznice, kod nekih
bolesti bubrega i želudca, te protiv
reumatičnih tegoba.
Način proizvodnje
Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Sjetva se vrši tijekom ožujka ili travnja u brazde/
redove duboke 2 cm i razmaknute
25 cm. Pošto sjeme ima nešto slabiju klijavost, treba ga gušće sijati
tj. nužno je utrošiti 6-7 grama sjeZadebljali korijeni pastrnjaka
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
mena na četvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka
koje se nakon razvitka nekoliko
listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu. Dakle, pastrnjak je nužno prorijediti kad su
izdanci dostigli 3 cm visine. Nasad
se nekoliko puta okopava, plijevi i
redovito zalijeva. Tijekom jeseni,
čim lišće odumre, uberite pastrnjak
jer je korijen spreman za berbu čim
se razvije. Međutim, pastrnjak nije
osjetljiv na studen, što znači da se
može ostaviti na gredici tijekom cijele zime.
Iako pastrnjak zauzima prostor
u vrtu tijekom cijele godine riječ je
o vrijednoj namirnici. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se
uklapa i u miješane salate. Posebno
je pogodan za osobe s probavnim
smetnjama jer bitno pospješuje
apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Može
se konzumirati i sam, odnosno kuhan kao i ostalo povrće, premda je
puno ukusniji pripremljen kao pire
ili umak.
Pastrnjak se oduvijek uzgajao
kao povrće, začin i ljekovita biljka.
Nadzemna stabljika s listovima
On je i danas u mnogim zemljama
omiljeno povrće. Biljka se cijela
koristi za jelo. U svim dijelovima
ima mnogo eteričnog ulja (i do
3,5%). Korijen biljke je mesnat, bijel, slatkast i vrlo hranjiv, okusa nalik peršinu ili celeru. Treba ga brati
u jesen ili zimu i to samo listove od
mlade biljke, prije no što je izbacila stabljiku. Okus korijena divljeg
pastrnjaka mnogo je oštriji od onog
kultiviranog, zbog čega ga treba
prethodno prokuhati u slanoj vodi.
Skuhani, izrezani korijen može se
upotrebljavati kao i mrkvin.
10
Uzgoj presadnica
plodovitog povrća
*Sjemenarnini Agrocen
tri u
Mostaru i Širokom Brijeg
u za
predstojeću sezonu pripre
mili su veliki izbor vrsta i
sorata
plodovitog povrća (pa
prika,
rajčica, krastavac, patlid
žan,
tikvice, dinje, lubenice).
Dr. sc. Božidar Benko
nje vermikulitom i vlaženje vodom
obavljaju se ručno ili pomoću linije
za sjetvu.
Ručna sjetva se može obaviti u
sandučiće napunjene supstratom
na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do
2 cm u redu ili strojno u kontejnere
s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve
sandučići ili kontejneri se drže jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i
visokom vlagom zraka (klima komori). Nakon jednog ili više dana,
kad započne klijanje, kontejneri se
prenose u zaštićeni prostor, gdje se
postavljaju jedan do drugoga.
U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla,
kako bi se spriječilo proraštanje
korijena kroz otvor na dnu lončića.
Strujanje zraka ispod kontejnera
(zračni rez korijena) potiče savijanje glavnog korijena unutar lončića
i razvoj postranih korjenčića koji
prorastaju supstrat.
U uzgoju presadnica plodovitog
povrća (rajčica, paprika, patlidžan),
u fazi razvijenih kotiledona i pojave
prvog pravog lista provodi se pikiranje, odnosno, presađivanje na
veći razmak. Ovim stresom potiče
se razvoj postranog korijenja. Raj-
Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova.
Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavac, patlidžan,
dinja, lubenica, tikvice) najčešće se proizvode u zaštićenim prostorima, a sade na otvorenom ili u
zaštićenim prostorima.
P
ri uzgoju povrća iz presadnica troši se više ljudskog
rada nego izravnom sjetvom
sjemena, ali ima više drugih prednosti što u konačnici pojeftinjuje
proizvodnju.
Prednosti uzgoja iz presadnica
su:
• veća iskoristivost sjemena zbog
povoljnijih uvjeta klijanja sjemena i nicanja biljaka,
• ranija proizvodnja na otvorenom, odnosno, bolja godišnja izmjena kultura i veće iskorištenje
proizvodnih površina,
• izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, što rezultira
ujednačenijim rastom i dospijevanjem u tehnološku zrelost te
većim prinosom,
• manje gaženje tla i troškovi rada
strojeva zbog smanjenog broja
kultivacija i aplikacija pesticida,
• lakša i jeftinija kontrola korova,
bolesti i štetnika.
„Goli“ korijen ili korijen s grudom
Sve tehnologije uzgoja presadnica
mogu se podijeliti u dvije skupine:
uzgoj presadnica „golog“ korijena
Uzgoj presadnica u „kocki“
i uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena. U uzgoj presadnica „golog“ korijena spadaju
sve tehnologije uzgoja presadnica
povrća u kojima se proizvedene
presadnice za sadnju „čupaju“ iz
tla ili nekog drugog supstrata.
Pritom sitniji dijelovi korijena
ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno
zaštićen u transportu i sadnji.
Glavni je nedostatak ove tehnologije što razdoblje duže od nekoliko sati između „čupanja“ i sadnje
uzrokuje gubitak turgora listova
(presadnica izgleda uvelo), veći je
zastoj u rastu i gubici u primitku
presadnica.
Za razliku od presadnica „golog“ korijena, presadnice s grudom
supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko
korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti.
Uz znatno smanjenje utroška rada,
zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost
uzgojenih presadnica, a i usjeva
nakon sadnje.
Ova tehnologija omogućuje bolje iskorištenje sjemena i osigurava
točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno,
berbe. Budući da se presadnice
prevoze i sade s grudom supstrata
u kojoj je određena količina vode i
biljnih hranjiva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak
presadnica i praktično nema zastoja u rastu.
Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s
grudom supstrata mogu se određeni broj dana skladištiti. Najvažnije
tehnologije uzgoja presadnica s
grudom supstrata su: uzgoj u papirnatim lončićima, uzgoj u prešanim
blokovima i, kao najraširenija, uzgoj u kontejnerima.
Uzgoj presadnica u kontejnerima
Kontejneri se izrađuju od polistirena ili polietilena visoke gustoće.
Dužine su od 50 do 60 cm i širine
od 30 do 40 cm, tako da se na m2
površine može smjestiti oko 6 kontejnera.
Ovisno o promjeru lončića, njihov je broj od 20 do više od 200
u kontejneru. Svaki lončić na dnu
ima otvor za procjeđivanje suvišne
vode.
Punjenje lončića supstratom,
pravljenje udubina na površini
supstrata, sjetva sjemena, pokrivaMlada presadnica iz kontejnera
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
11
Kontejneri za proizvodnju presadnica
čica se pikira u kontejnere sa 40 do
60 lončića, paprika u kontejnere
sa 60 do 80 lončića, a patlidžan u
kontejnere sa 40 lončića. Krastavci, tikvice, dinje i lubenice, koji se
u posljednje vrijeme također sve
više proizvode iz presadnica se ne
pikiraju.
Uvjeti uzgoja presadnica
Za proizvodnju kvalitetnih presadnica u zaštićenom prostoru potrebno je održavanje odgovarajuće
temperature i relativne vlažnosti
zraka te vlage i razine hranjiva u
supstratu.
Vlažnost supstrata se održava
zalijevanjem s 1 do 1,5 l vode po
kontejneru dnevno. Za prihranu
presadnica se koriste ili folijarna
gnojiva ili vodotopiva nakon čije
je primjene potrebno isprati lisnu
površinu kako ne bi došlo do ožegotina.
Prije presađivanja na otvoreno
presadnice trebaju proći proces kaljenja koji se sastoji u postupnom
sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se
biljke prilagodile vanjskim uvjetima. Kaljenje započinje 7 do 14 dana
prije presađivanja.
Za lakše vađenje presadnica s
cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stre-
Uzgoj presadnica u zaštićenom objektu
su biljaka nakon presađivanja na
otvorenom potrebno je pred sadnju
prestati navodnjavati.
Nakon sadnje će voda iz okolnog
vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu
vodom. Ako je gruda vlažnija od
okolnog tla, voda otječe iz grude,
tj. iz neposredne blizine korijena,
biljka ne dobiva vodu, gubi turgor
i ako nije osigurano navodnjavanje,
može doći do venuća posađenih
presadnica.
Dopunsko osvjetljenje – kraće
vrijeme proizvodnje
Od sjetve u sandučiće ili kontejnere
sa 400 do 450 lončića do nicanja
održava se temperatura od 20 do
25 °C. Nakon otvaranja kotiledona
pikira se u kontejnere većih lončića
(40 do 60 lončića po kontejneru) ili
u lonce do 500 cm3, ovisno o planiranom razdoblju uzgoja, koje može
biti 40 do 90 dana. Nakon primitka
i pojave prvog pravog lista može se
sniziti temperatura na 11 do 13 °C
kroz 10 dana do 3 tjedna (pri slabijem osvjetljenju duže), do razvoja
drugog lista. U to se vrijeme zameće prvi cvjetni grozd. Niže temperature uvjetuju veće kotiledone, deblju stabljiku, manji broj listova do
prvog cvata i veći broj cvjetova na
prvom i drugom cvatu. Dopunsko
osvjetljenje može skratiti vrijeme
proizvodnje presadnica do jedne
trećine. Dobra presadnica ima najmanje 20 g, 7 razvijenih listova i već
vidljivi zametak cvata.
U zimskim uvjetima za proizvodnju presadnica paprike potrebno je
do 12, a u proljetnim do 8 tjedana.
Za nicanje optimalna je temperatura 21 do 28 °C, a do punog otvaranja kotiledona, odnosno, biljaka
prikladnih za pikiranje potrebno
je 12 do 18 dana. Pikira se u kontejnere veličine lončića 35 do 50 cm3
(60 do 80 lončića po kontejneru).
Za dobro ukorjenjivanje važna je
temperatura supstrata (22 do 24
°C). Nakon nicanja izravne sjetve
i ukorjenjivanja pikirane paprike
temperatura se snižava na 18 do 23
°C.
Sporiji rast patlidžana
Uzgoj presadnica patlidžana ne razlikuje se bitno od uzgoja paprike.
Najbolje presadnice mogu se dobiti uzgojem u grijanim zaštićenim
prostorima sjetvom u kontejnere
veličine lončića od 35 do 100 cm3.
Kako patlidžan na početku vrlo
sporo raste, za oko 50 dana presadnice u manjim lončićima imat će 3
do 4 prava lista, a promjer stabljike
pri osnovi bit će 2 do 3 mm.
Uzgojem u većim lončićima kroz
Kontejnirane presadnice krastavca
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Presadnice salate
60 do 70 dana presadnice će imati 5
do 7 listova i zametak prvog cvijeta, a debljina stabljike bit će 5 do 8
mm. Za dobar razvoj korijena, kao
glavnog preduvjeta normalnog rasta biljke, potrebna je temperatura
tla ili supstrata od 20 °C.
Krastavci trebaju toplinu
Zbog velike potrebe topline u početnoj fazi rasta krastavci se uzgajaju iz presadnica.
Za brzo klijanje i nicanje optimalna je temperatura 27°C, što
omogućuje nicanje za 2 dana. Nakon toga se snizi temperatura na
21°C danju i 19°C noću. Pri temperaturi iznad 27°C treba prozračivati
plastenik. Ako je planirano pikiranje, sjemenke se siju u sandučiće
na razmak 3 x 3 cm i u fazi otvorenih kotiledona pikiraju u lonce
promjera 10 do 12 cm ili kontejnere
veličine lončića 200 do 300 cm3.
Prvih nekoliko dana malo se podigne temperatura da se pospješi
ukorjenjivanje. Tijekom uzgoja
presadnice ne smiju zasjenjivati
jedna drugu. Dopunsko osvjetljenje može poboljšati kvalitetu presadnica i skratiti proizvodnju za
nekoliko dana.
Pri optimalnim uvjetima za uzgoj presadnica potrebno je 25 do
30 dana. One su onda 20 do 25 cm
visoke sa 4 do 6 listova.
Kontejnirane presadnice paprike
12
centri u MoSjemenarnini Agro
ijegu u postaru i Širokom Br
vrća imaju i
nudi presadnica po
ce lubenice
cijepljene presadni
Kalemljene
presadnice lubenice
Proizvodnja lubenice na umornim tlima dosta je upitna. Naime, za postizanje
visokih uroda lubenice, tlo mora biti ‘’odmorno’’ i bez prisutnosti zemljišnih
bolesti, koje u pojedinim godinama mogu u potpunosti uništiti proizvodnju.
Posebno su upitna zemljišta na kojima se lubenica i dinja uzgaja u
monokulturi nekoliko godina
Ivan Perić, dipl. ing.
S
vjedoci smo činjenice kako
smo zbog malih i rascjepkanih
obradivih površina u krševitoj
nam Hercegovini lubenicu i dinju
prinuđeni iz godine u godinu saditi
na jednim te istim površinama. A
riječ je o povrtlarskim kulturama za
čiju uspješnu proizvodnju moramo
osigurati «nove», ranije manje ili
nikako korištene obradive površine.
Pošto nam toga više nego manjka,
proizvodnja lubenice na otvorenom
Cijepljena presadnica lubenice
i u plastenicima posljednjih nekoliko godina postala je vrlo riskantna.
Proizvođače tako najviše muče bolesti korjenova sustava koje se razvijaju u sprovodnim snopićima. Tu
se u prvom redu misli na Fusarium i
Verticilium vrste. Ti uzročnici bolesti
su prisutni na gotovo svim tlima, a
pogotovo na onima gdje je već uzgajana lubenica i dinja. Bolest za svoj
razvoj traži povoljne uvjete, a to je
visoka temperatura i visoka vlaga u
tlu. Biljke napada u ranoj fazi uzgoja, pa čak i u rasadu. U početku bilj-
ka usporeno raste, postupno vene tj.
gubi turgor od sredine vriježe prema
vrhu, što na kraju može dovesti i do
potpunog propadanja nasada. Takvo
zemljište više nije preporučljivo za
uzgoj lubenice najmanje 4-5 godina.
Značaj kalemljenja lubenice
Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvođače lubenice da
razmišljaju o cijepljenju, odnosno
kalemljenju lubenice. Za tu svrhu
kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridi tikava
S cijepljenim presadnicama visoki urodi
kao npr. Macis, S1, Emphasis i slične.
Razlog zbog čega se kao podloga
koristi tikva je taj što ona ima jak
korjenov sustav, s vrlo visokom otpornošću na bolesti i nematode. Danas se u nekim zemljama kao Grčka
i Italija cijepljenje obavlja na 80%
površina. A osnovne prednost cijepljenja lubenice na tikvu iznosimo
po dolje navedenim stavkama:
- veća otpornost na bolesti i nematode,
- na istoj površini cijepljenja lubenica se može uzgajati čak 8-10
godina,
- veća otpornost na hladnoću (rast
biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C, a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C),
- jaki porast biljke, što rezultira manjim sklopom (cijepljene 2,5-3 biljke na 1 četvorni metar, necijepljene
6-7 biljaka na metar četvorni),
- plodovi su veći i prinos je veći.
Pripreme za kalemljenje
Polovicom travnja lubenica se
sije u kontejnere s 80 ili 100 rupa
ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Nakon 2 - 4 dana
sije se podloga tj. tikva u plastičnim kontejnerima promjera
8-12 cm. Tikva je spremna za
cijepljenje kad ima razvijena dva
kotiledona lista. Prvo se na tikvi
oštrim nožem ili rukom odstrani
vegetacijski vrh, a zatim se na
tom mjestu (između kotiledona)
pravi oštrim nožem ili žiletom
procjep dužine 1-1,5 cm. Nakon
toga se vadi biljka lubenice i odsječe se 1,5 cm ispod kotiledona.
Potom se zareže na klin tako da
legne u procijep na tikvi. Kada je
lubenica stavljena u procjep pričvrsti se posebnom štipalicom za
tu namjenu. Ovim postupkom
cijepljenje je završeno.
Iako je malo zamršen za
objasniti, postupak kalemljenja
lubenice na tikvu više je nego
jednostavan. Međutim, potrebno
je voditi računa da se s kalemljenjem nipošto ne kasni, već da se
ono obavi 2-3 dana poslije nicanja, odnosno, u fazi razvijenih
kotiledona a što je ranije pomno
i opisano. I na kraju, spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba
cijepljenih biljaka počinje oko
desetak dana ranije od berbe
necijepljenih. Zar je potrebno još
što i nadodati…
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Uvoznik i distributer za BiH:
Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH
tel./fax: 039 700 000; [email protected]; www.sjemenarna.com
14
Herkules i Ouragan sistem 4 herbicidi za nasade bez korova
Na tržištu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su rađeni na osnovi djelatne
tvari glifosat. Najveći broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske i Srbije, a manji dio iz drugih europskih zemalja.
Ivica Doko, dipl. ing.
I
straživanja koja su rađena tijekom
proljeća i početkom ljeta pokazuju odlične rezultate djelotvornosti
ova dva herbicida na korove. Istraživanja su rađena najviše u vinogradima i voćnjacima ali i na drugim
površinama gdje jednogodišnji, ali i
višegodišnji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga, obavljena su i
ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na različite višegodišnje korove
s dubokim korijenjem ili rizomima
(zubača, slak, kupina, drača, različito
šiblje i dr.).
Za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u vinogradima i voćnjacima koriste se u dozi 2-4
l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm.
Površine na kojima je korišteno sredstvo ne smiju se obrađivati najmanje 7
dana nakon primjene.
Za suzbijanje višegodišnjih korova te višegodišnjih korova s izrazito
dubokim korijenom ili rizomima,
koristi se u dozi od (8-12 l/ha Herkules) i (4-8 l/ha- Ouragan Sistem 4). Za
suzbijanje ovih korova primjenjuje
pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata
najintenzivnije. Kod ovih korova
mora proći najmanje 2-3 tjedna od
prskanja, da bi se površine mogle
obrađivati.
Za predžetveno suzbijanje korova u
žitaricama koji ometaju normalnu vršidbu Herkules se koristi 14 dana prije
žetve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vršidbe ne smije se koristiti
za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povrća.
Osim ovoga Herkules i Ouragan
sistem 4 koriste se i na neobrađenim
(nepoljoprivrednim) površinama u
vrijeme pune vegetacije korova u dozi
5-10 l/ha uz utrošak 600 litara vode
po hektaru.
S druge strane, primjena Herkulesa i Ouragan Sistema 4 u šumarstvu
je višestruka. Prije svega, koriste se
u šumskim rasadnicima primjenom
između redova (uz korištenje štitnika)
u dozi 3-5 l/ha. Herkules i Ouragan Sistem 4 se koriste i u nasadima smreke
i bora, primjenom po cijeloj površini u
proljeće (ožujak ili travanj), ili u jesen
(rujan –listopad), u vrijeme mirovanja
četinjača a rasta korova. Koriste se i
poslije čiste sječe šuma u pripremi površine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog
rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje
svježe posječenih panjeva u razdoblju
kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2%.
Herkules –odlično
rješenje za sve korove
Ouragan Sistem 4 je posebni totalni herbicid koji sadrži
i okvašivač, te zbog toga ima izrazito dobro djelovanje
na mnoge korove. Razvrstan je izvan skupine otrova na
Listi otrova. U primjeni nije opasan za pčele, gujavice te
ne oštećuje mikrobiološku aktivnost tla.
Mrkva u traci – precizna sjetva
Velimir Lasić, dipl. ing.
N
a tržištu su se pojavile trake
različite duljine (najčešće
pet metara) u kojima se
već nalazi sjeme mrkve spremno
za sjetvu. Što to znači? To znači
da su u navedenoj traci sjemenke
posložene na pravu udaljenost, što
u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve. Međutim, navedene
trake se koriste samo kod sjetve
na otvorenom i u slučajevima kada
smo zemlju prethodno kvalitetno
obradili, odnosno, fino - mrvičasto
usitnili. Osim toga, tlo treba biti i
dobro nagnojeno jer je razumljivo
kako će biljke napredovati samo uz
dovoljnu količinu hranjivih elemenata. Pošto smo traku položili na
pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za
kratko vremensko razdoblje dolazi
do razlaganja trake zbog čega se
razvija i “ekološka energija” koja
pospješuje početni rast sjemena.
Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
15
Simptomi nedostatka
važnijih hranjiva kod
krumpira
Gnojidbom krumpiru treba osigurati dovoljne količine hranjiva za brz razvoj lisne mase, ali ne za
prebujan rast, jer se takvom gnojidbom odgađa zametanje i rast gomolja. S druge strane, nedostatak
hranjiva može uzrokovati prerano dozrijevanje.
Josip Brkljača, ing.
P
oremećaju u ishrani krumpira nastaju na prekiselim (s
niskim pH) ili prelužnatim
tlima (s višim pH vrijednostima).
Kod vrijednosti pH 5 ili niže krumpiru postaju slabije pristupačni kalcij, magnezij i fosfor. Kod niskih pH
vrijednosti može se javiti i ispiranje
magnezija.
Kod uzgoja krumpira na tlima s pH
7,5 i višim javljaju se simptomi nedostatka bora, bakra, mangana i cinka.
Kod tih pH vrijednosti često se i fosfor veže u kalcijeve fosfate pa postaje
manje pristupačan.
Nedostatak dušika
Cijela biljka krumpira poprima
žuto-zelenu boju. Mladi listovi ostaju
zeleni, dok stariji listovi postaju žuti
do svijetlosmeđi i postupno odumiru.
Nedostatak ovog hranjiva posebno je
izražen na pješčanim tlima uz intenzivno natapanje, gdje dolazi do ispiranja nitrata.
Nedostatak fosfora
Nedostatak ovog hranjiva manifestira se zakržljavanjem cijele biljke. Listovi su tamnozeleni i rub im se uvija
prema gore. Često se javlja i ljubičasta boja. Uvijanje listova je veće što je
veći nedostatak hranjiva. Nedostatak
se javlja na kiselim ali i vrlo alkalnim
tlima, vrlo često za hladnog i mokrog
razdoblja.
Nedostatak kalija
Biljke su zakržljale, a mladi listovi su
naborani i rub im se uvija prema dole.
Liske listova često poprimaju crnu
pigmentaciju. Na starijim listovima
pojavljuju se nekroze kod kojih se rub
često suši. Ovi simptomi se najprije
javljaju na nižim listovima busa, potom na srednjim a kasnije i na vršnim.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Nedostatak kalcija
Liske listova se uvijaju prema gore i
postaju klorotične sa smeđom pjegavošću. U gomoljima krumpira
se u provodnom prstenu pojavljuje
smeđe obojenje. Nedostatak ovog
hranjiva izražen je na kiselim tlima i
za jakih suša.
Nedostatak magnezija
Na mladim liskama listova pojavljuje
se intervalna kloroza i smeđa pjegavost koja se razvija u palež i nekrozu.
Nekrotizirani dijelovi rasprostiru se
simetrično u odnosu na glavnu žilu
liske, a njezini krajevi ostaju zeleni.
Simptomi su izraženiji na starijim
listovima. Niži listovi i cima odumiru. Nedostatak se javlja na kiselim i
pješčanim tlima u kišnim godinama.
Nedostatak bora
Nedostatak ovog hranjiva kod krumpira izaziva žbunavost biljke. Odumiru točke rasta stabljika i razvijaju
se bočni izboji. Liske listova odeblja-
ju i uvijaju se prema gore. Lisno tkivo
tamni i propada. Pomanjkanje ovog
hranjiva javlja se na tlima bogatim
vapnom.
Nedostatak željeza
Rast biljke se usporava, mladi listovi su žuti, gotovo bijeli. Vrhovi liski
listova zadržavaju najdulje zelenu
boju. Na liskama se pojavljuje ozelenjivanje žila. Pomanjkanje se javlja
na tlima bogatim vapnom s vrijednostima pH iznad 6,8.
16
Južnoamerički moljac rajčice
(Tuta absoluta) velika prijetnja
proizvođačima rajčice u BiH
Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta Meyrick) na našim prostorima prvi put je zabilježen 2010. u
Hercegovini, dok je na području Mediterana prisutan od 2006. godine. Porijeklom je iz Južne Amerike,
gdje se zadnjih 30 godina smatra ekonomski najznačajnijim štetnikom rajčice.
Dr. sc. Ivan Ostojić
J
užnoamerički moljac rajčice
(Tuta absoluta Meyrick) na našim prostorima prvi put je zabilježen 2010. u Hercegovini, dok je
na području Mediterana prisutan
od 2006. godine. Porijeklom je iz
Južne Amerike, gdje se zadnjih 30
godina smatra ekonomski najznačajnijim štetnikom rajčice. Zbog
svog porijekla domaći naziv je južnoamerički moljac rajčice, premda
se ponegdje koristi lisni miner rajčice kao rezultat prijevoda engleskog naziva (Tomato leaf miner ). S
obzirom da se radi o vrlo opasnom
štetniku, moramo upozoriti na njegovo brzo širenje i moguću pojavu
u čitavoj zemlji i upoznati proizvođače s ovim ozbiljnim problemom
koji prijeti proizvodnji rajčice, prvenstveno u zaštićenim prostorima,
ali i na otvorenom. Osim rajčice ovaj
štetnik u manjoj mjeri može pričiniti
štete na patlidžanu i krumpiru.
Leptir Tute absoluta
Porijeklo i rasprostranjenost
štetnika
Južnoamerički moljac rajčice (Tuta
absoluta) opisan je još 1917. godine, a do početka 80. godina prošlog
stoljeća spominje se u većini južnoameričkih zemalja (Argentina,
Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Urugvaj i
Venezuela). Zbog mogućeg unosa
od 2004. godine je bio uvršten na
A1 karantensku listu europskih i
mediteranskih zemalja (EPPO), a
već je 2006. godine prvi put službeno potvrđen u Španjolskoj. U
naredne se tri godine vrlo brzo
proširio po čitavom Mediteranu i
sporadično u nekim sjevernijim
zemljama. Do kraja 2010. godine
nalaz je potvrđen u sljedećim zemljama: Francuska, Italija, Malta,
Grčka, Švicarska, Portugal, Turska,
Velika Britanija, Mađarska, Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Hrvatska
i Albanija. Štetnik se sada nalazi
na EPPO-voj A2 listi karantenskih
štetnika. Ovaj moljac, kao i većina
njegovih srodnika, preferira topliji
klimat i zaštićene prostore (plastenike i staklenike).
Značaj štetnika
Južnoamerički moljac prve štete
čini na lišću praveći „mine“ nepravilna oblika. Kod jakog napada
brojnost mina na lišću može biti
takva da se lišće potpuno osuši,
čime se posredno utječe na prinos. Ekonomski najznačajnije
štete ipak čini na plodovima koje
napada u ranoj fazi razvoja. Gusjenice se ubušuju u plod praveći
nepravilne hodnike koji se nalaze
u površinskom sloju. U jednom
plodu može biti više gusjenica. U
zaštićenim prostorima Tuta absoluta tijekom jedne godine razvije
8-12 generacija (na otvorenom
4-5). Ženke su izuzetno plodne i
mogu položiti 40 - 260 jaja. Potencijal umnažanja ovog štetnika
je vrlo velik, a ličinke ne prelaze
u mirovanje ili dijapauzu sve dok
imaju na raspolaganju dovoljno
hrane. O kakvom štetniku rajčice
se radi, dovoljno govori podatak da
se u nekim zemljama ovaj štetnik
ne može zaustaviti bez 20-30 prskanja tijekom vegetacije.
Morfološke osobine
Leptiri su veličine 7-10 mm, s rasponom krila od 18-20 mm. Na glavi
ima vlaknasta ticala koja su naizmjenično pigmentirana (svijetlotamno). Tijelo je srebrnosive boje
s prepoznatljivim tamnim pjegama
na prednjim krilima. Jaja su mala,
cilindrična, kremasto-bijela, veličine svega 0,35 mm. Larva (gusjenica) je veličine od 0,5 do 9 mm,
žućkasto smeđe boje, a od drugog
ka četvrtom stadiju postaje zelenkasta, s ružičastim primjesama na
kraju razvoja. Glava je smeđa, a
na prvom grudnom segmentu ima
izraženu crnu liniju. Lutka (kukuljica) je najprije zelenkasta, a ka-
Gusjenica Tute absolute
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
17
Oštećenja na lišću rajčice
snije smeđe boje duga oko 4,2-4,8
mm, često u kokonu.
Biologija štetnika
Leptiri su aktivni i kopuliraju u
sumrak ili jutro, a tijekom dana
se skrivaju među lišćem. Nakon
kopulacije ženke odlažu mala, cilindrična, kremasto-bijela, jaja
veličine svega 0,35 mm. Jaja najčešće polažu u vrh biljke na prozračnoj strani lišća ili na peteljkama cvjetova, plodova i stabljiku.
Jedna ženka odloži 40 - 260 jaja.
Embrionalni razvoj traje 4-10 dana,
a nakon izlaska iz jaja ličinke se
ubušuju u list, plod ili stabljiku.
Ličinke (gusjenice) prolaze kroz 4
stadija razvoja. Razvoj ličinki traje
12-36 dana, a ovisno o uvjetima,
preobražavaju se u leptire kroz
stadij kukuljice koja obitava u tlu
(rijetko na listu ili plodu). U zaštićenim prostorima prezime u stadiju
jaja, kukuljice ili kao leptir. Razvoj
jedne generacije uvelike zavisi o
temperaturi (pri 27,1ºC razvoj traje
Oštećenja na zelenim plodovima
23.4 dana, a pri temperaturi 14ºC
razvoj je značajno sporiji i traje
76.3 dana). Osim na rajčici štete
pričinjava i na patlidžanu.
Mjere borbe
Budući da gusjenice moljca žive
u lisnom tkivu „mini“, otežano je
suzbijanje insekticidima. Kad se
prenamnoži, potreban je veliki broj
uzastopnih tretmana da se zaustavi
štetnik. Ako se neke grupe insekticida koriste često i nepravilno,
može doći do pojave otporni sojeva (potvrđeno u zemljama Južne
Amerike).
Stoga se pri suzbijanju ovog opasnog štetnika koriste sve raspoložive mjere integrirane zaštite koje
uključuju:
Plodored ( plodosmjena s kulturama koje ovaj štetnik ne napada),
Uništavanje ostataka napadnutih biljaka nakon završetka berbe,
Upotreba ferotrapova sa seksualnim feromonima za lov mužjaka
leptira (delta trapovi i vodeni trapovi). Tjedan dana prije sadnje rajčice
postavljaju se Delta trapovi (2-3
kom/ha) koji služe za monitoring
leta leptira. Klopke za masovni izlov
postavljaju se ako se ulovi više od 3
leptira/dan na delta trapu. Potrebno
je postaviti 15-45 vodenih trapova
po hektaru. Smanjenjem brojnosti
mužjaka ženke ostaju neoplođene,
što utječe pad populacije štetnika.
Izlovljavanje leptira treba nastaviti
najmanje dvadesetak dana nakon
završetka proizvodnje i iznošenja
biljaka iz zaštićenog prostora.
Korištenje insekt mreža na svim
otvorima zaštićenih prostora
Napraviti predulaze i dvostruka
vrata na zaštićenim prostorima
Uništiti sve korove u blizini parcele ako mogu biti domaćini južnoameričkog moljca rajčice
Biološke mjere borbe koje uključuju parazite i predatore. Ova mjera
može također pružiti zadovoljavajuće rezultate. Iziskuje velike troškove i veliko znanje. Biološka zaštita kod nas je još uvijek u začetku.
U susjednim zemljama uspješno se
koristi Macrolopus caliginosus i
Nesidiocoris tenuis.
Kemijske mjere borbe (primjena
insekticida) je najznačajnija mjera
borbe. Na našem tržištu Tuta absoluta je novi štetnik i trenutno nemamo ništa registrirano za usmjereno tretiranje protiv ovog štetnika.
Zato se preporučuje koristiti pripravke koji su registrirani za druge štetnike u rajčici, ako se zna da
imaju djelovanje i na južnoameričkog moljca. Od pripravaka se, osim
dobrog djelovanja, traži kratka karenca i zanemariv štetni utjecaj na
korisne kukce (bumbare, parazite
i predatore). Kao vrlo učinkoviti
pripravci u susjednim zemljama
pokazali su se Affirm (emamectin),
Laser (spinosad ) i Avaunt (indoksakarb). Koriste se naizmjenično,
najviše 2 puta u blok prskanju i
najviše 3 puta tijekom jedne sezone. Preporučuje se uz insekticide
koristiti kvalitetne okvašivače.
Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi
imaju feromonske lovke za praćenje i suzbijanje Tute absolute.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
18
KORABICA
manje
poznata
kupusnjača
Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz
porodice kupusnjača, slabo je zastupljena u
proizvodnji. Sve više postaje tražena od kuhara,
a oni je koriste za pripremu juha, variva, a
naribana zadebljala stabljika odlična je svježa
salata začinjena octom i uljem.
Nino Rotim, dipl. ing.
K
orabica je dvogodišnja
kupusnjača, koja u prvoj
godini nakon četvrtog do
sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi
okrugao ili ovalan oblik. Svijetlozelene je ili ljubičaste boje. Na vrhu
zadebljale stabljike rozeta je lišća.
U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim
cvatovima grozdovima, žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu.
Uvjeti proizvodnje
Za ranu proizvodnju korabica traži
lakša tla koja se brže zagrijavaju, a
za jesensku proizvodnju povoljna
su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla
pH 6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima, potrebno
je dodavati vapno za pretkulturu.
Kontinentalna klima omogućava
uzgoj rane korabice na otvorenom,
koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih
temperatura. Prekrivanje nasada
agrotekstilom ili perforiranom PE
folijom može ubrzati berbu za 7-14
dana.
Izbor sorata
Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice, a posebno F1
hibrida, koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim
rastom, boljom ujednačenošću
tehnološke zriobe i, naravno, većim
prinosom. Dužina vegetacije od
sadnje do početka berbe može biti
od 40 do 100 dana, a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih
sorata do 2,5 kg u kasnih sorata.
Boja zadebljale stabljike u većine
sorata je svijetlozelena (obično se
naziva bijela), ili plavoljubičasta
(plava). Od dobre sorte korabice
traži se otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i štetnike.
Uzgoj korabice
Kao i ostale kupusnjače, i korabica
se najčešće uzgaja iz presadnica. Za
ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veličine lončića oko 30 m3.
Za 4-5 tjedana može se proizvesti
oko 600 presadnica po m2 s 3 do
5 listova. Za raniju proizvodnju na
otvorenom uz pokrivanje agrotek-
stilom ili perforiranom PE folijom
koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50
m3). Takve presadnice omogućuju
raniju berbu, obično 10-14 dana.
Sjetva i sadnja
Rokovi sjetve i sadnje korabice
ovise o klimatskim uvjetima
i sorata. Tako, primjerice, za
rane i srednje rane sorte sjetva
se obavlja od prve dekade veljače do prve dekade ožujka,
sadnja od druge dekade ožujka
do prve dekade travnja, a ako je
sve obavljeno na vrijeme berba
bi trebala biti od prve dekade
svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte.
U područjima s većom nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve
i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte.
Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću.
Razmak sadnje ovisi o sorti.
Ranije sorte koje su i slabije
bujnije sade se na razmak 25 x 5
cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16
biljaka po m2. U jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte
sade se na razmak 40 x 30 cm ili
30x30 cm. Najvažnija mjera u
nasadu odnosi se na održavanje
vlage iznad 65% poljskog kapaciteta, da u slučaju jačih oborina
ne dođe do pucanja zadebljale
stabljike. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika, jednake
su kao i u proizvodnji drugih
kupusnjača.
Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša,
zadebljala stabljika puca. Na
puknutom tkivu ubrzo se stvori
kalus, ali takva korabica više
nema tržnu vrijednost.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
19
Sikirica ili jari grah
Sikirica ili jari grah potječe iz južne Europe i zapadne Azije. Najviše se uzgaja
u Indiji i nekim sušnim afričkim područjima. U Hrvatskoj se uzgaja na
manjim površinama u okolici Zadra.
Mario Ćubela, dipl. ing.
N
ije poznato uzgaja li se i
u ostalim priobalnim područjima, jer je riječ o grahu koji se «prilagodio» zadarskom
zemljišnom i klimatskom podneblju. Dakle, radi se o vrsti povrća
čije sjeme (barem za sada) ne mo-
Nasad jarog graha u Hercegovini
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
žemo nabaviti u poljoljekarnama
(slično sjemenu raštike).
Uzgoj jaroga graha
Naime, sikirica je jednogodišnja
biljka dobro razvijenog dubokog
korijena koja se sije koncem ožujka.
Zanimljivo je da se tlo priprema već
u veljači s tim da se pri tome ne razJari grah u cvatni
bacuje i ne zaorava uopće nikakvo
gnojivo. Dakle, riječ je o čistoj, toliko
traženoj eko proizvodnji. Sikirica
raste na gotovo svakom tlu, pa i na
teškom, glinovitom i malo zaslanjenom tlu, siromašnom hranivima. To
je zapravo najotpornija mahunarka
na sušu, premda podnosi i stagnirajuću vodu nastalu nakon jačih i du-
ljih oborina. Međutim, zadarski proizvođači navode kako «jari», kako
ga zovu od milja, ne podnosi kišu te
tvrde kako kilogram sjemena može
dati i do 50 kg ploda. Zanimljiv je i
podatak da ga vršaju na taj način što
po njemu vozaju traktor na tvrdoj
podlozi. Domišljato, nema što! Inače, sjetva jarog graha obavlja se na
razmak redova od 40 do 60 cm te 3
do 5 cm sjemenka do sjemenke. Dužina vegetacije iznosi 120-150 dana,
što znači da dozrijeva sredinom ljeta. U pravilu, sikirica je biljka blage
klime i u tom pogledu je dosta slična
grašku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obično u
smjesi s bobom, graškom, grahom ili
slanutkom.
Sjeme jarog graha
20
PITANJA I ODGOVORI
Biljke u sjeni oraha
Ljubiteljica sam ukrasnih biljaka koje uzgajam u svom malom
vrtu. Kako imam velik orah bujne krošnje, probala sam ispod
njega posaditi razno cvijeće, ali
bezuspješno. Molim vas da mi
pomognete u odabiru biljaka koje
mogu posaditi upravo ispod navedenog oraha.
Iako će se pojedinim čitateljima
navedeno pitanje učiniti pomalo
čudnim, ono nipošto nije besmisleno. Naime, želim vas upoznati
s činjenicom kako orah proizvodi različite kemijske spojeve
koji kišom isprani dospijevaju
na okolne biljke te na taj način
usporavaju i ograničavaju njihov
razvoj. Upravo je zbog toga ispod
bujnog oraha teško uzgojiti biljku
koja će krasiti vrt i uz sve to lijepo
rasti. Drugi uzrok leži u činjenici
kako orah i njegova razgranata
krošnja stvaraju sjenu kroz koju
ne prolazi dovoljna količina svijetlosti, a što je nužno za pravilan
rast i razvoj svih ukrasnih biljaka.
Stoga vam savjetujem da ispod
oraha eventualno postavite lonce s cvijećem koje bi povremeno
mogli premjestiti na sunčanije i
prozračnije mjesto u vrtu. Time
bi, barem jednim dijelom, uspjeli
stvoriti cvjetnu raskoš i idiličnu
harmoniju vrta. Uz sve to, posude s ukrasnim grmljem i cvijećem
moći ćete za hladnijih i kišnih
dana na vrijeme skloniti na sigurno.
Josip Brkljača, ing.
Rezidba i prihrana ruža
Zanima me na koji način se pravilno orezuju i održavaju ruže
tijekom proljeća. Osim toga, je li
u prihrani ruža potrebno koristiti
i stajski gnoj ili se treba bazirati
isključivo na mineralna gnojiva.
Unaprijed zahvalna!
Dolaskom proljeća počinju radovi na održavanju ruža, a što
se prije svega odnosi na njihovu
rezidbu i prihranjivanje. U pravilu, niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadima
ruža i to na taj način što se grane
skraćuju iznad drugog ili trećeg
pupa. Cilj navedene rezidbe je
pomlađivanje grma. Srednja visina reza koristi se za ružičnjake
koji su u punoj životnoj snazi i to
tako što se grm čisti od suvišnih
izboja, dok se ostali skraćuju do
petog pupa. I na kraju, visoka rezidba se temelji na skraćivanju
iznad petog pupa i primjenjuje se
samo jedne godine. To znači, ako
smo prošle godine išli s navedenom rezidbom, onda ovogodišnja
rezidba treba biti niska ili srednja.
Svakako da ruže trebamo i
prihraniti a u tu svrhu slobodno
možemo koristiti i dobro zgorio
stajski gnoj i to svake godine.
Međutim, svakako trebamo koristiti i namjensko gnojivo za ruže
obogaćeno
mikroelementima
nakon čijeg se razbacivanja ruže
odgrću i gnojivo ukopava. Iduća
prihrana se vrši KAN-om, a sve
detaljnije informacije o prihrani
i rezidbi ruža možete potražiti u
savjetodavnoj službi Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru.
Josip Brkljača, ing.
Suzbijanje korova u mrkvi
Bavim se proizvodnjom mrkve i
svake godine imam problema s
korovima. Najviše ih rješavam
mehanički (motikom), ali me interesira postoji li neki kemijski
preparat koji bih mogao koristiti
za tu namjenu.
Danas je u prometu malo kemijskih pripravaka-herbicida koji se
mogu koristiti u mrkvi. Uglavnom
se koriste pripravci na osnovi
djelatne tvari linuron. Jedan takav pripravak proizvodi i tvrtka
Chromos Agro pod nazivom Afalon disperzija.
Ovaj pripravak koristi se
u mrkvi u dozi 1,8 l/ha (180
ml/1000m2), primjenom prije nicanja mrkve ili primjenom u dvije
razdvojene aplikacije u količini
0,9 l/ha-prvi put prije nicanja, a
drugi put poslije nicanja, u vrijeme kada mrkva razvije 3-4 lista.
Sa suzbijanje jednogodišnjih i
višegodišnjih uskolisnih korova
u mrkvi može se koristiti i pripravak Focus ultra, kada mrkva
razvije 3 lista pa sve do busanja, u
dozi 150-400 ml/1000m2)
Ivica Doko, dipl. ing.
Sadnja cijepljenog oraha
U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru početkom ove godine kupio
sam sadnicu cijepljenog oraha,
pa me zanima koje godine bi ona
trebala stupiti na rod. Pored toga,
koja je prednost navedena sadnice u odnosu na sijance oraha?
Istina je da smo zbog velike potražnje u našim voćnim rasadnicima
ove godine nabavili i određene
količine sadnica kalemljenih oraha. A prednost navedenih sadnica
u odnosu na sijance oraha ogleda
se u njihovom puno ranijem stupanju na rod. Drugim riječima,
kalemljeni orah (uz poštivanje
osnovnih uzgojnih mjera) prorodi
već treće odnosno četvrte godine uzgoja, u ovisnosti od sorte. S
druge strane, sijanac oraha na rod
dolazi tek nakon 10-tak godina
uzgoja, zbog čega se navedene
sadnice vrlo rijetko sade. Jedina
mana kalemljenih oraha, ako je
tako uopće možemo i nazvati, jest
nešto veća cijena sadnica. Naime,
sadnice kalemljenih oraha obično su tri puta skuplje u odnosu
na sijance. Međutim, to je njihova
realna tržna cijena.
Nino Rotim, dipl. ing.
Prikraćivanje sadnica marelice
U voćnjaku sam pored ostalih
vrsta voćaka posadio i nekoliko
marelica. Pošto je prilikom sadnje vrijeme bilo hladno, agronom
iz vrtnog centra mi je savjetovao
da ne skraćujem nadzemni dio
jednogodišnjih sadnica jer su bile
dosta niske temperature. Trebam
li sada rezati marelice i kako da to
obavim?
Vrijedi pravilo da sve jednogodišnje sadnice marelice koje su
posađene u razdoblju od jeseni
do proljeća trebamo prikraćivati isključivo u proljeće. Sami rez
trebamo obaviti na željenu visinu
debla, premda se orijentacijski
marelice prikraćuju na 100 cm
visine. Ispod samog reza izbit
će nekoliko mladica potrebnih
za početak obrazovanja skeleta
krošnje. Riječ je o vršnoj za okomitu provodnicu krošnje i 3-4
postrane za početak oblikovanja
primarnih skeletnih grana krošnje, usmjerenih pod kutom od 45
stupnjeva. Iduće godine, tijekom
zimske rezidbe, ostave se tri mladice koje se dobro raspoređene a
ostale se uklone Međutim, svaka
voćka je priča za sebe pa stoga i
svakoj rezidbi pristupamo u ovisnosti od izgleda same voćke.
Mladen Karačić, dipl. ing.
Suzbijanje pirevine u krumpiru
U nasadu krumpira svake godine imam problema s pirevinom
(pirikom), koja se najčešće javlja
nakon nicanja krumpira. Postoji
li herbicid koji se može koristiti protiv pirevine nakon nicanja
krumpira.
Danas postoji veći broj kemijskih
pripravaka koji se mogu koristiti u zaštiti krumpira od korova
nakon nicanja krumpira ali mali
broj njih ima djelovanje na piriku.
Pripravak pod imenom Focus Ultra koristi se za suzbijanje pirike
u krumpiru kada je ona visine do
15 cm. Doza primjene u krumpiru
je 2,5-3 l/ha (0,25-0,30 lit/1000
m2).
Velimir Lasić, dipl. ing.
Tercel – novi fungicid u zaštiti
jabuika
Molim vas da mi date nekoliko
osnovnih informacija vezanih za
pripravak Tercel. Naime , negdje
sam pročitao da se radi o novom
pripravku za zaštitu jabuke.
Tercel je novi kemijski pripravakfungicid tvrtke BASF, namijenjen
suzbijanju uzročnika krastavosti
listova i plodova jabuka (Venturia
inaequalis) i pepelnice (Podosphaera leucotricha). Pripravak
Tercel ima kontaktno djelovanje
te ga isključivo treba koristiti preventivno. Koristi se od početka
cvatnje pa do ranog razvoja plodova u dozi od 2-2,5 kg/ha. Preporučuje se najviše 3-4 tretiranja
u vegetaciji.
Mladen Karačić,dipl.ing.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
21
Cimet
najstariji začin
Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina, izrazito jake arome, savršen za
primjenu u zimskim mjesecima. Opisan je već oko 2700 godina prije krista,
a često se spominje i u Bibliji. Kroz povijest se, osim kao začin, koristio i kao
lijek, sredstvo za balzamiranje, sastojak ljubavnih napitaka, parfema i td.
Štapići cimeta
G.K.
Uporaba cimeta
P
Cejlonski cimet čine tanki (0,3 -1
mm debljine) i glatki listići unutarnje kore s mladih grana koji savijen
jedan u drugi čine cimetove štapiće. Najcjenjeniji su štapići sačinjeni
od najtanjih i najglatkijih listića.
Na tržištu ovaj cimet može doći
i u obliku fino mljevenog praška
karakterističnog, ugodnog mirisa i
aromatičnog i pomalo oštrog, slatkasto ljutkasta okusa. Sadržava
1,5-4 % eteričnog ulja kojeg čine
uglavnom cimetov aldehid (70 %) i
5 -11 % eugenola. Cimet je izvrstan
izvor dijetetskih vlakana, a od minerala u 100 grama sadržava 17 mg
mangana, 38 mg željeza, 1228 mg
kalcija, 0,2 mg bakra, 2 mg cinka i
td. Od vitamina najznačajniji je vitamin C (30 mg), vitamin B skupine
i vitamin K.
ravi cimet dobiva se od unutarnje kore s mladih grana
cimetovca
(Cinnamonum
zeylanicum Blume), maloga zimzelenog drveta iz porodice lovora.
Podrijetlom je iz Sri Lanke, iako
se danas uzgaja u većini toplih i
vlažnih krajeva. Najveći proizvođač najboljeg cejlonskog cimeta Sri
Lanka (otok Ceylon), a znatno manji su Madagaskar i Sejšelski otoci.
Botaničke odlike
Jajoliki listovi cimeta u početku
su crvene boje, a poslije postaju zeleni, kožasti, s gornje strane
sjajni. Stavljaju se u jelo kao začin,
slično kao i listovi lovora, ili se od
njih proizvodi eterično ulje koje se
upotrebljava u industriji parfema i
likera. Eterično ulje vrlo je snažno
i već jedna kap nerazrijeđenog ulja
može izazvati upalu na koži.
Cvjetovi cimetovca žućkasto
su bijele boje i neugodna mirisa, a
javljaju se na krajevima grana skupljeni u metličaste cvatove. Iz njih
se razvijaju plodovi, tamnoplave
bobe slične maslinama.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Ljekovitost
Cimet povoljno djeluje na probavni
sustav: protiv nadutosti i proljeva
a potiče probavu. Sadržava salicilate koji snižavaju temperaturu i
djeluju analgetski i protuupalno.
Pospješuje cirkulaciju i sprječava
preveliko zgrušavanje krvi.
Stablo cimetovca
Američki znanstvenici iz Centra
za istraživanje prehrambenih navika u SAD-u, koji djeluje pri američkom Ministarstvu poljoprivrede
u Beltsvilleu u Marylandu, ustanovili su da uzimanje samo pola žličice cimeta dnevno znatno smanjuje
razinu šećera u krvi dijabetičara.
22
Zašto ne pružiti ljubimcima više?
Želite da Vaš pas uživa u svojoj hrani, ali isto tako trebate
biti sigurni da dobiva hranidbu koja mu je potrebna.
S FRISKIES-om dobivate oboje, čak i više!
FRISKIES pruža potpunu, izbalansiranu hranidbu kroz
bogat asortiman proizvoda prilagođenih različitom
uzrastu i načinu života, kroz raznovrsne okuse i teksture.
Odabrani, kvalitetni sastojci u FRISKIES hrani pružaju sve
potrebne hranljive sastojke potrebne za zdrav, vitalan i
sretan život!
ACTIVE - ZA AKTIVNE PSE
· S dodatkom B vitamina za održavanje
razine energije i vitamina E koji
pomaže pri neutraliziranju stresa iz
okruženja tijekom pojačanih
aktivnosti
· S antioksidansima za pomoć u
održavanju imunološkog sustava
· Dostupno s okusom mesa u
pakiranjima: 500g, 3kg, 10kg i 15kg
BALANCE - ZA PSE UMJERENE
FIZIČKE AKTIVNOSTI
· S esencijalnim vitaminima i
mineralima
· Izvor visoko kvalitetnih bjelančevina i
svih ostalih nutrijenata koje Vaš pas
treba
· Dostupno s okusom piletine u
pakiranjima: 500g, 3kg, 10kg i 15kg
JUNIOR - ZA ŠTENCE OD 6
TJEDANA STAROSTI
· S vitaminom D i mineralima za
zube i kosti
· Više bjelančevina i idealna razina
vitamina koji su potrebni
štencima
· Dostupno s okusom piletine u
pakiranjima: 500g, 3kg i 15kg
2 IN 1
· 1 proizvod, 2 načina pripreme
· Ukusne granule koji lako postaju
neodoljivi zalogaj umočeni u
bogat i ukusan umak bez
mijenjanja proizvoda
· Dostupno u pakiranjima od 1,5kg
i 7,5kg te u okusima: s piletinom i
dodanim povrćem ili s mesom i
dodanim povrćem.
Akcija traje od 1. do 30. travnja 2011. godine.
Vaš ljubimac, naša ljubav.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
23
V iše izbora,
a
d
z
o
e
voljstv
š
i
v
a,
š
n
o
j
i
že
z
u
cijene!
anja Fr
r
i
k
a
p
a
i
skies
v
S
hrane za pse suhe
veća od 500g
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Vaš ljubimac, naša ljubav.
24
Plodovi četruna
Četrun – najstarija
vrsta agruma
Četrun (lat. Citrus medica l.) Je, svakako, najstariji agrum koji se počeo
uzgajati na europskom tlu. Naziv „medica“ potječe od grada medije u perziji
koji je bio dio medijskog carstva gdje se četrun uzgajao od 7. St. Pr. Kr.
Zorica Velagić, dipl. ing. agr.
S
tablo je zimzeleno, grmoliko i
stablasto, nepravilne krošnje
sa slabo izraženim deblom i
kratkim bodljikavim granama. Naraste 3 do 5 m, zavisno o sorti. Listovi su krupni, jajoliki, zaobljenog
vrha s kratkom, slabo uočljivom
peteljkom bez krilaca te sa sitno
nazubljenim rubovima. Lice listova
je tamnozeleno a naličje svjetlije.
Mladi vršni prirasti su ljubičaste
boje, slični limunu.
Cvjetovi su dvospolni, mirisni i
grupirani u grozdastu cvat koja ima
3 do 12 manjih cvjetova s bijelim
laticama crveno obojenih rubova.
Cvijet ima 30 do 50 prašnika kratkih niti i dugi mesnati tučak s plodnicom koja ima 10 do 12 pregrada.
Plodovi su krupni, slični krupnom
limunu, hrapave izbrazdane kore i ispupčenim vrhom. Ispod korice (epikarpa) je deblji bijeli sloj (mezokarp)
koji je srastao s kriškama (endokarpom) koje su međusobno odijeljene
opnom. Broj kriški odgovara broju
pregrada u plodnici. Kriške su sla-
Plodovi četruna neobična izgleda
bo sočne, a postoje sorte, skoro bez
soka, kao, primjerice, „Budina ruka“.
Osjetljivost na niske temperature
Četrun je vrlo osjetljiv na niske
temperature zbog čega ga, u našim
uvjetima, treba saditi na toplim
i zaštićenim položajima južne
Dalmacije, u vrtovima pored kuća.
Preporučljivo ga je cijepiti na podlo-
gu Poncirus trifoliata kako bi se popravila njegova otpornost na niske
temperature. Također, ne podnosi
ni tropske temperature pa se uzgaja
na području Korzike, na jugu Grčke,
Italije i Crnogorskog primorja.
Sortiment
Sorte su podijeljene na dvije skupine: sorte kiselog mesa koje imaju
cvjetne pupove i mladice crvenoljubičaste boje i kiselu pulpu. U
ovoj skupini je najznačajnija sorta
Diamante koja je ujedno i najvažnija talijanska sorta uz sortu Etrog.
Budući da je četrun osjetljiv na virusne bolesti exocortis i tristezzu,
jedan selekcionirani klon Etroga
se koristi kao biljka indikator za
testiranje agruma na viroid exocortis. Ovoj skupini pripada i sorta
Budina ruka koja sliči ruci s dugim
prstima koji su pri vrhu zavijeni.
Ona ima vrlo malo mesa kiselog
okusa i debeli bijeli dio ispod vanjske kore (mezokarp). Plodovi se,
zbog zanimljivog oblika, koriste za
dekoraciju.
Sorte slatkog mesa imaju
cvjetne pupove bijele boje, a mladice su uobičajeno zelene. U ovoj
skupini ističe se sorta Korzikanski koja se, pored sorte Diamante,
smatra najboljom za proizvodnju
slastica. Ovoj skupini pripada i
sorta Salo koja se uzgaja na sjeveru Italije (Gradsko jezero). Otpornija je na niske temperature
jer se nakon dužeg vremena aklimatizirala.
Domaći pripada skupini sorata
kiselog mesa. Plodovi su neujednačene krupnoće, a na istom stablu
plodovi mogu biti različitog oblika. Prosječna težina ploda je 900
g. Kora je hrapava, naborana, vrlo
aromatična, s debelim i slatkim
mezokarpom. Pulpa je svijetle boje
i kisela s mnogo sjemenki.
Četrun se koristi za dobivanje
eteričnih ulja, za pravljenje likera,
a od kore s mezokarpom se prave
ušećereni listići slični arancinima.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
25
Atraktivni plodovi
kupine
Smatra se da potječe iz Europe i Azije, odakle se dalje proširila, tako da je
danas prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi kupine obiluju
hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju služe za spravljanje
različitih prerađevina. Zbog svoje aromatičnosti dragocjeni plodovi su osobito
omiljeni kod djece.
Pakiranje sadnica kupine
Sadnja kupine
Sadnja kupine obavlja se od
listopada do ožujka na međuredno rastojanje od 3-4 m, dok
rastojanje u redu iznosi 1-2 m.
Razmak sadnje ovisi o bujnosti
sorte, načina uzgoja, plodnosti
tla i raspoložive mehanizacije.
Za sadnju koristimo sadnice
s dobro razvijenim korijenovim sustavom koje polažemo
u jamice dubine do 30 cm. Nakon sadnje potrebno je sadnice
skratiti na 2-3 razvijena pupa
iznad tla, te tlo oko sadnica lagano nagaziti i obvezno zaliti.
Dobro je kod podizanja kupinjaka u tlo, po dulumu, unijeti
3-4 tone stajskog gnoja i 60 kg
NPK gnojiva 8-16-24. Inače
kupina se, slično kao i malina
uzgaja u obliku žive ograde uz
korištenje naslona.
Atraktivni plodovi kupine
Mladen Karačić, dipl. ing.
K
upina predstavlja cijenjeno
voće koje obiluje visoko
vrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne
tvari i vitamini. Posebno je bogata
vitaminom C i u 100 grama sadrži
čak 21 gram ovog vitamina. Pored
potrošnje u svježem stanju kupina
se u velikoj mjeri koristi za sprav-
ljanje različitih prerađevina, kao
što su: sokovi, sirupi, džemovi, žele,
kompoti, pa čak likeri i vino. Zamrznuta kupina može se pak koristiti tijekom cijele godine. A sok od
kupina posebno je značajan zbog
prisutnosti tvari-betaina, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetra
i žučne putove od raznih tegoba.
Posebna ljekovitost kupine ogleda
se u sadržaju organskog željeza i
vitamina koji su od velike važnosti
Nasad kupine
za trudnice, dojilje, te osobe u
pubertetu i klimakteriju.
Posebni zahtjevi
Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem.
Ipak, o pojedinim čimbenicima
moramo voditi računa. Tako za
uzgoj kupine najbolje odgovaraju
topli, osunčani položaji, po mogućnosti zaštićeni od vjetra i mra-
za. Praksa je pokazala da tijekom
hladnih zima, kada temperatura
padne ispod -12 do -17 stupnjeva
C, izdanci kulturnih sorti kupine
često pozebu. Međutim, kupina
može podnijeti i nešto niže temperature, ali samo u slučaju da one
traju kratko. Bolje podnosi sušu od
maline, premda joj, ukoliko želimo
sigurne i redovite prirode, moramo
osigurati dovoljne količine vlage.
Za uzgoj preferira pjeskovito-ilovasta tla bogata humusom. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati.
Najbolje uspijeva na nadmorskim
visinama između 200 i 500 m.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi
imaju kontejnirane presadnice
kupine, maline i drugog bobičavog voća
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
26
Dlakavi ružičar
(Rutava buba) sve značajniji
štetnik jabuke i kruške
U pojedinim godinama i na određenim područjima može pričiniti velike štete cvjetovima jabuka i
krušaka. Na području Hercegovine, veće štete zabilježena su tijekom 2009 i 2010 godine.
Dr. Ivan Ostojić
D
lakavi ružičar, rutava buba
(Tropionota/Epicometis
hirta Poda), u literaturi se
spominje kao značajniji štetnik
uljane repice pedesetih godina
prošlog stoljeća. Kasnije se uglavnom spominje kao štetnik jabuka
i bobičastog voća. Javlja se periodično u većim razmacima, a često
migrira i na velike udaljenosti.
Posljednjih nekoliko godina na području Hercegovine bilježe se štete
od ovog štetnika u nasadima jabuka, krušaka i jagoda te vinove loze.
Osim na cvjetovima ovih kultura,
često ga se može vidjeti i u cvjetovima breskve, nektarine, ruže i
drače.
Tijelo dlakavog ružičara je tamno obojeno, obraslo smeđežutim
dlačicama, dugačko oko 10 mm. Ličinke žive u tlu.
Odrasli oblici izgrizaju još zatvorene cvjetove, praveći ulazne otvore te se hrane rasplodnim organima. Štete mogu biti velike jer svaki
odrasli oblik ošteti veći broj cvjetova. Na vinovoj lozi izgriza pupoljke.
Suzbijanje ovog štetnika je dosta otežano jer se javlja u vrijeme
cvatnje, kada cvjetove posjećuju
i pčele pa se ne smiju koristiti za
pčele opasni insekticidi. Insekticidi
s želučanim djelovanjem nemaju
veći uspjeh s obzirom da se štetnik
hrani unutarnjim dijelovima cvijeta, a učinak insekticida s kontaktnim djelovanjem je umanjen zbog
dlačica koje pokrivaju tijelo.
Unazad nekoliko godina na tržištu su se pojavile klopke za dlakavog ružičara mađarskog proizvođača Csalomon koje imaju izuzetno
dobar učinak.
Osim lovki, dlakavog ružičara se
može suzbijati postavljanjem bijelih PVC posuda s vodom u krošnju
voćaka na početku cvatnje, odnosno na trsove vinove loze prije
otvaranja pupoljaka.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom brijegu nude
posebne feromonske lovke za
dlakavog ružičara
Imago dlakavog ružičara
Feromonske klopke za ružičara
Oštećeni cvjetovi kruške
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
27
Nordox 75wg-novi bakreni
pripravak na tržištu u BiH
Nordox 74 WG je novi, kontaktni preventivni fungicid, na tržištu u BiH. To je jedini bakreni pripravak
iz skupine bakrenih oksida, namijenjen suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, voćkama i povrtnim
kulturama.
Mr. sc. Danko Tolić
N
ordox 74 WG je novi, kontaktni preventivni fungicid,
na tržištu u BiH. To je jedini
bakreni pripravak iz skupine bakrenih oksida, namijenjen suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi,
voćkama i povrtnim kulturama.
Na vinovoj lozi koristi se za suzbijanje crne pjegavosti (Phomopsis
viticola) i plamenjače (Plasmopara
viticola) u koncentraciji 0,1 % i 0,15
% (100-150 g/100 l vode).
U voćarstvu se koristi za suzbijanje pjegavosti lista i krastavosti
ploda jabuke (Venturia inaequalis), od razdoblja mirovanja vegetacije pa do pojave mišjih ušiju u
konc. 0,1-0,2%, bakterijske paleži
na jabuci (Erwinia amylovora), od
fenofaze A-B u koncentraciji 0,2%
pa do fenofaze cvatnje odnosno
precvjetavanja (E-H) u koncentraciji 0,03%, paunovog oka na maslinama (Cycloconium oleoginum) u
koncentraciji 0,15%. Prskanje protiv paunovog oka provesti u rano
proljeće prije pojave kiša, a prije
cvatnje malina.
U povrtlarstvu se koristi za suzbijanje plamenjače krumpira i raj-
čice (Phytophtora infestans) i koncentrične pjegavosti lišća krumpira
i rajčice (Alternaria solani) u količini od 1 kg/ha ili 100 gr pripravka u 30-50 l vode za površinu od
1000m2. Ne smije se primjenjivati
na sortama rajčice sitnog ploda.
Osim na rajčici i krumpiru koristi
se i u krastavcima, lubenicama i
tikvama za suzbijanje plamenjače
(Pseudoperonospora cubensis) u
koncentraciji 0,15%. U krastavcima
se koristi samo prije cvatnje.
Karenca za krumpir, lubenicu i
rajčicu je 14 dana, za tikvu 28 dana,
vinovu lozu 35 a za maslinu 56
Bakreni pripravak Nordox
dana. Za jabuku i krastavac karenca je OVP.
Stručno predavanje za
vinogradare
Velimir Lasić, dipl. ing.
D
ana 22. veljače 2011. godine
u Čitluku je održano stručno predavanje za sve vinogradare koji su željeli doznati nešto
više o problemima koji prate zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika.
Skupu je nazočio veliki broj vinogradara
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
Predavanju je prisustvovao veliki
broj istinskih vinogradara koji se
već desetljećima tradicionalno
bave proizvodnjom vrhunskih autohtonih hercegovačkih vina-žilavke i blatine. Predavanja za vinogradare „zajedničkim snagama“
organizirali su i održali sjemenar-
nini agronomi u suradnji s tvrtkom
Syngenta a teme su bile različite, od
aktualne problematike iz zaštite
preko predstavljanja novih syngentinih pripravaka, te upoznavanja s grožđanim moljcima, starim
štetnicima na vinovoj lozi.
Međutim, posebno raduje što je
tog dana u svečanoj dvorani hotela
Brotnjo bilo premalo mjesta za sve
one koji su željeli poslušati stručne
savjete iz oblasti vinogradarstva.
Osim toga, vinogradare je zanimalo na koji način mogu zaštititi
svoje vinograde od biljnih bolesti,
kao što su plamenjača i pepelnica,
a koje su proteklih godine „pohodile“ brojne čitlučke vinograde.
Osim toga, za tekuću 2011. godinu
Syngenta je za naše tržište predvidjela nekoliko novih pripravaka
za zaštitu vinove loze ali i drugih
poljoprivrednih kultura koji su već
pokazali učinkovitost i veliku dje-
lotvornost u oglednim tretiranjima
na syngentinim pokusnim poljima.
O njima ali i o pravilnom izboru
pripravaka za tretiranje odnosno
zaštitu vinove loze možete doznati sve od agronoma-savjetnika u
Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu.
Ono što vam oni, pak, ne mogu
dočarati jest ugođaj koji su organizatori nakon predavanja priredili za
sve goste vinogradare. Jer uz bogatu
trpezu i odabranu kapljicu druženje je, uz pjesmu i veselje, potrajalo do kasnih večernjih sati. Ipak,
bilo je nužno razmijeniti mišljenja
i proveseliti se pred novu vinogradarsku sezonu koja je na ovim prostorima od velikog značenja za nemali broj broćanskih žitelja. Stoga
se nadamo da će ovakvih i sličnih
predavanja u narednom razdoblju
biti što više.
28
Kamo s ostatcima
nakon zimske
rezidbe vinove loze
Rezidba vinove loze u zimskom mirovanju jedan je od najzahtjevnijih
ampelotehničkih zahvata. Osnovni mu je cilj formiranje uzgojnog oblika i
njegovo održavanje. Tom se rezidbom s trsa uklanja glavnina jednogodišnjeg
i dvogodišnjeg drva (stari lucnjevi) nastalog u prethodnoj vegetaciji. Nakon
rezidbe slijedi izvlačenje orezane rozgve iz armature, a jedan od velikih
problema jest kako s njom tada postupati.
Rozgvu je najbolje spaliti
Darko Preiner, dipl. ing.
D
va su osnovna načina kako
postupati s orezanom
rozgvom, a to su: iznijeti je
iz vinograda, ili ostaviti unutar redova. Ima niz argumenata koji govore za i protiv jedne ili druge varijante, pa ih ovdje navodimo.
Prezimljenje bolesti na rozgvi
Poznato je kako je jednogodišnja
rozgva mjesto prezimljenja niza
gljivičnih bolesti kao što su crna
pjegavost, pepelnica i siva plijesan.
U slučaju njihova jakog napada u
prethodnoj godini, događa se da i
na jednogodišnjoj rozgvi nalazimo
jaku populaciju tih bolesti u formi
u kojoj one prezimljuju. Zanimljivo
je kako one uglavnom prezimljuju
plitko ispod kore, na samoj kori ili
unutar pupa, a svaka od njih ima
specifične simptome vidljive golim
okom na jednogodišnjoj odrvenjeloj rozgvi.
To ima za posljedicu da rozgva
koja ostaje u vinogradu nakon rezidbe postaje izvor infekcije u narednoj
vegetaciji, što je glavni argument
za uklanjanje rozgve iz vinograda
nakon rezidbe. Dakle, smatra se da
ćemo uklanjanjem orezane rozgve
iz vinograda smanjiti početni napad
i odgoditi jaču zarazu bolestima u
narednoj vegetaciji.
Važno je pritom napomenuti
kako se takva rozgva nakon iznošenja iz vinograda mora spaliti
prije početka vegetacije ili usitniti
i kompostirati. Ukoliko se rozgva
samo iznese na hrpu u blizini vinograda, i dalje ćemo imati izvor bolesti koje će vjetar raznositi uokolo.
Rozgva kao biomaterijal
S druge strane, rozgva predstavlja
i biomaterijal koji je vinova loza
stvorila korištenjem mineralnih
tvari (posebno kalija) koje smo mi
unijeli u prethodnim godinama
gnojidbom vinograda. Raspadanjem rozgve te se mineralne tvari
vraćaju u tlo, a nastaje i humus koji
je izrazito bitna komponenta plodnosti svakoga tla. Međutim, kako je
rozgva drvenasta, njoj je potrebno
relativno dugo vremena da se razgradi. To znači da ako rozgvu samo
ostavimo na tlu, ona predstavlja ne
samo izvor primarne zaraze gljivičnim bolestima koje na njoj prezimljavaju već će i dugo vremena
nakon toga otežavati prolazak kroz
vinograd strojevima i ljudima.
Pravilnim usitnjavanjem rozgve
(malčiranjem) ubrzavamo njezino
razlaganje čime uništavamo i bolesti koje su na njoj. To je posebno
ubrzano kod zatravljenih vinograda gdje je nakon malčiranja rozgva
pomiješana s usitnjenom travom
i tlom, što bitno ubrzava njezino
razlaganje. Također, u slučaju da
nakon malčiranja usitnjenu rozgvu
zaoremo, ona će se razgraditi puno
brže nego na površini tla, a na taj
način gotovo u potpunosti eliminiramo mogućnost da ona bude izvor
zaraze gljivičnim bolestima. Bitno
je napomenuti da što je rozgva jače
usitnjena, to će brže biti njezino razlaganje, pa tako i smanjena opasnost od širenja bolesti koje se na
njoj nalaze.
Osim što je rozgva vrijedan izvor
hranjiva i humusa koje će obogatiti
tlo, postoje i drugi razlozi u modernom vinogradarstvu koji su uzrok
tome da se rozgva ostavlja u vinogradu nakon rezidbe.
To se prvenstveno odnosi na visoku cijenu radne snage koja je
potrebna za iznošenje rozgve, kao i
potreba za novim strojevima (strojevi za baliranje rozgve). Dakle, sve
se češće primjenjuje ostavljanje
rozgve u vinogradu nakon rezidbe,
međutim, nikako se ne bi smjelo
nastaviti s praksom da se rozgva
ostavlja neusitnjena, kao što je
katkad slučaj, sve do početka vegetacije. Na taj način povećavamo
opasnost od jake početne zaraze
gljivičnim bolestima.
Svakako, prije donošenja odluke
o tome hoćemo li rozgvu ostaviti u
vinogradu ili je iz njega iznijeti moramo uzeti u obzir nekoliko čimbenika:
Intenzitet zaraze gljivičnim bolestima u prethodnoj vegetaciji – ako
smo imali jak napad gljivičnih bolesti u prethodnoj godini, posebice
crne pjegavosti i sive plijesni, preporučuje se rozgvu iznijeti i spaliti.
Veličina i izoliranost nasada –
ako se radi o manjim vinogradima
koji su izolirani (u blizini nema
vinograda iz kojih se bolesti mogu
širiti), uklanjanje rozgve imat će
veći efekt nego u slučaju da se radi
o vinogradu okruženom drugim
vinogradima iz kojih se rozgva ne
iznosi.
U slučaju ekološke proizvodnje,
iznošenje rozgve smatra se jednom
od važnijih mjera kontrole gljivičnih bolesti.
Kada na orezanoj rozgvi nema
simptoma bolesti (sitne crne točkice, ispucanost i sl.), tj. kada smo
u prethodnoj godini bolesti držali
pod kontrolom ili nije bilo uvjeta
za njihov razvoj, možemo se odlučiti za ostavljanje rozgve i njezino
malčiranje.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
29
pčelinje zajednice. U košnici bi trebalo biti pčelama na raspolaganju
oko 8 -10 kg hrane (zazimili smo je
sa 15 -20 kg hrane), jer zajednica rapidno povećava potrošnju hrane.
Kontrola zdravstvenog stanja
Proljetni radovi u
pčelinjaku
Josip Brkljača, ing.
P
očetkom proljeća intenziviraju se radovi u pčelinjaku, koji
započinju prvim pregledom
zajednice a nastavljaju se postupnim odzimljavanjem, čišćenjem
podnica, spajanjem slabih zajednica, liječenjem bolesnih zajednica,
prihranjivanjem i dr. poslovima kojih uvijek ima na pčelinjaku.
Proljetni pregled
Prvi proljetni pregled podrazumijeva pregled jačine pčelinjeg društva,
utvrđivanje zdravstvenog stanja
Pčelinjak
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
zajednice, kvalitetu matice, količinu legla i kvalitetu saća. Proljetni
pregled zajednica je jedan od važnijih poslova pčelara u pčelinjak
kojim se utvrđuje stanje pčelinjih
zajednica, te se mogu planirati
ostali radovi na pčelinjaku kao i
proizvodnja u ovoj godini planirati proizvodnju u ovoj godini. Prvi
proljetni pregled se obavlja kad se
temperatura zraka ustali na 15°C i
više, a sunce zagrijava pčelinjak i
kad nema vjetra. Jačinu pčelinje
zajednice ocjenjuje se po broju zaposjednutih okvira pčelama. Smatra se da pčelinja zajednica krajem
ožujka treba imati isto toliko pčela
kao prilikom uzimljavanja. Ako
pčelinja zajednica ima 2 -3 okvira zaposjednuta pčelama, treba
je svakako spojiti s nekom jačom
zajednicom, naravno ako je zdrava.
Jače zajednice morale bi imati
8 – 10 okvira zaposjednutih pčelama i oko 4 – 5 okvira legla. Ako
zajednica ima 5 – 6 okvira pčela,
poželjno joj je smanjiti prostor, jer
još uvijek moramo čuvati temperaturu u košnici.
Sve dok nema znatnijeg unosa
nektara i peluda, zalihe hrane u
košnici su limitirajući faktor razvoja
Uvijek ima posla u pčelinjaku
Zdravstveno stanje zajednice je osnova uspješnog pčelarenja. Proljetnim pregledom utvrđujemo prisutnost bolesti u zajednici. Nozemoza
se lako uočava jer su okviri, više ili
manje, uprljani pčelinjim izmetom.
Pregledom legla utvrđuje se kvaliteta matice i eventualna prisutnost
američke (ili europske) gnjiloće.
Ako je leglo s puno praznih stanica,
može se posumnjati da je u košnici
loša matica (stara matica) ili da je
prisutna američka gnjiloća. Ako je
u zajednici loša matica, društvo se
može spasiti samo spajanjem s jačom zajednicom preko novinskog
papira, prethodno uklonivši lošu
maticu. Dobra matica daje pravilno
raspoređeno leglo, u srednjem dijelu
okvira pokriveno leglo a prema periferiji sve mlađe leglo. Poželjno je
maticu u pčelinjoj zajednici zamijeniti mladom svake dvije godine.
Pregled i zamjena starog saća
Prvi pregled se koristi i za zamjenu starog – crnog saća u košnici.
Ovisno o vremenskim prilikama
u ožujku može biti unosa peluda i
nektara s lijeske, visibabe, jaglaca,
ive, vrbe, johe, kajsije i drugog bilja.
Da bi se zajednica brže razvijala,
obvezno se primjenjuje poticajno
prihranjivanje, bez obzira na zalihe
meda u košnici. Prihranjivanje je
najprihvatljivije izvesti medno-šećernom pogačom, no nastupanjem
toplijih dana (noćne temperature
iznad 10°C) može se koristi sirup.
30
Friskies s kvalitetnim mesom
FRISKIES donosi novu, poboljšanu recepturu obogaćenu bjelančevinama!
Mačke vole okus mesa i ribe te instiktivno prepoznaju što je dobro za njih, zato i cijene kvalitetne
sastojke. FRISKIES hrskave granule napravljene su s pažljivo odabranim mesom i ribom i pružaju
Vašoj mački najviše što može dobiti iz hrane. Sadrže visoko kvalietne bjelančevine, vitamine,
minerale te razne druge ukusne i zdrave sastojke. FRISKIES je potpun i izbalansiran obrok za svaki
dan. Sve su to razlozi zbog kojih će Vaša mačka naprosto obožavati FRISKIES.
Vaša mačka zna da je okus izvrstan, a Vi znate da joj FRISKIES hrana pruža sve što joj je potrebno da
bi bila zdrava i puna vitalnosti. FRISKIES mačka je puna vitalnosti i unosi radost u Vaš dom!
JUNIOR - ZA MAČIĆE
INDOOR - ZA KUĆNE MAČKE
ADULT - ZA ODRASLE MAČKE
STERILE - ZA STERILIZIRANE
MAČKE
· Posebno oblikovano za mačiće,
uključuje piletinu, žitarice,
vitamine i minerale za zdrav
rast i razvoj
· Idealno za prijelazno razdoblje
s majčinog mlijeka na krutu
hranu
· Dostupno s okusom piletine u
pakiranju od 300g
· Hrana bogata kvalitetnim
bjelančevinama omogućuje
održavanje idealne tjelesne
kondicije
· Različiti okusi s dodatkom
povrća: govedina, piletina,
zečetina i losos
· Dostupno u pakiranjima od
300g, 2kg i 10kg
· Hrana za mačke koje većinu
vremena borave u kući
· Zamjenjuje sve što mačka
propušta iz prirode
· Dostupno s okusom piletine u
pakiranjima od 300g i 1,5kg
· Uravnotežena kombinacija
bjelančevina i potrebnih masti,
pomaže održavanju idealne težine
· Ravnoteža minerala i vitamina za
zdravlja mokraćnog trakta te
održavanje prirodnog obrambenog
mehanizma
· Dostupno u pakiranjima 300g i 1,5kg
Akcija traje od 1. do 30. travnja 2011. godine.
Vaš ljubimac, naša ljubav.
B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .
V iše izbora,
a
d
z
o
e
voljstv
š
i
v
a,
š
n
o
j
i
že
z
u
cijene!
kiranja Fri
a
p
skie
Za
za mač s suh
e hrane
ke o
d 1,
5kg i 2kg
Vaš ljubimac, naša ljubav.
O
V
NO
MUHOSTOP
Novi granulirani insekticid za suzbijanje svih vrsta muha
Muhostop je potpuno novi insekticid
u obliku granula, namijenjen
suzbijanju svih vrsta muha u
kućanstvima, javnoj i komunalnoj
higijeni (kuće, stanovi, hoteli,
poslovni prostori,restorani,uredi,
smetlišta, staje i dr. objekti).
Preparat sadrži i posebne dodatke
koji privlače muhe i time povećava
učinkovitost, a osim toga sadrži
i benzoat-tvar koja smanjuje
opasnost od trovanja ljudi i domaćih
životinja.
Koristi se prskanjem,
premazivanjem zidova te kao
mamac.
Uvoznik i distributer za BiH:
Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH
tel./fax: 039 700 000; [email protected]; www.sjemenarna.com
Proizvođač: Zapi S.p.A., Italija

FLORLAND Supstrat 70L

I _ Uvod u debatu II _ Prvi krug debate

Pirjana teleća rebra recept by Kuhar - Moja

STROJEVI NASTALI PREMA POTREBAMA PROIZVOĐAČA

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

NANDINA

Agrimatco – Folijarna prihrana povrća

Untitled

Odgojno-obrazovno djelovanje u funkciji zdravog života

Zdravo! – brošura 2012/2013

likopen-u-rajcici

PEMPAL Glossary of PFM_January2012_BOS.pdf