Marijanski hodočasnički put

Marijanski
hodočasnički
put
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 1
Stare gore nad Podsredom
31.8.2011 14:01:37
KOLOFON
Izdavač i nakladnik:
Kozjanski park u okviru projekta Marijanski hodočasnički put
(OP IPA SI – HR 2007 – 2013)
Za njega: mag. Teo Hrvoje Oršanič
Voditeljica projekta: Tatjana Zalokar
Autori tekstova: Nina Lojen, mag. Uroš Vidovič, Tatjana Zalokar, Lucija Zorenč
Autori fotografija: Izidor Kotnik, Matevž Lenarčič, mag. Teo Hrvoje Oršanič,
Marijan Petek, mag. Uroš Vidovič
Lektoriranje i prijevod: U.T.A. prevajanje
Produkcija: Argos
Tisak: GM tisk
Naklada: 1000
Podsreda, kolovoz 2011
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 2
Kozjanski park
Podsreda 45, SI-3257 Podsreda
Tel.: +386 (0)3 800 71 00
e-pošta / e-mail: [email protected]
www.kozjanski-park.si
www.marijina-romarska-pot.com
31.8.2011 14:01:39
Slovenija ja država u kojoj na gotovo svakom brdu nalazimo
crkvu, kapelu ili znamenje. Ljudi su u prošlosti ta mjesta
hodočastili pješke i stvorili brojne puteve. Dio tih puteva danas
tvori novi Marijanski hodočasnički put koji će svakog putnika –
hodočasnika ili ljubitelja prirode – dovesti do zadanog cilja.
Marijanski hodočasnički put povezuje slovenska i hrvatska
Marijanska svetišta, iz kojih u Sloveniji izdvajamo Ptujsku Goru
i Svete gore nad Bistricom ob Sotli, mjesta s dugogodišnjom
tradicijom hodočašća. U Hrvatskoj posebno mjesto zauzima
hodočasno središte Marija Bistrica, koje je ujedno i hrvatsko
narodno svetište.
Put je dio istoimeneog međunarodnog kulturnog hodočasničkog
puta Čenstohova (Poljska) – Levoča (Slovačka) – Mariazell
(Austrija) – Ptujska Gora i Svete gore nad Bistricom ob Sotli
(Slovenija) – Marija Bistrica (Hrvatska). Put je dug 409 km kroz
Sloveniju i 393 km kroz Hrvatsku, a namijenjen je hodočasnicima,
planinarima, ljubiteljima prirode i kulturne baštine te svima
onima koji žele upoznati neotkrivene, zanimljive krajeve.
U Sloveniji postoje dva smjera Marijanskog hodočasničkog puta koji vode
iz Mariazella u Austriji prema Mariji Bistrici u Hrvatskoj.
Zapadni dio hodočasničkog puta počinje na austrijsko-slovenskoj
granici u mjestu Trate i prolazi pored Marijanskih crkvi u Zgornjoj Velkoj,
Jareninskom Dolu, Gorci kod Malečnika, Vurberku, Podlehniku, Ptujskoj
Gori, pa sve do podnožja Donačke gore odakle se nastavlja prema
Hrvatskoj u tri različita kraka.
Prvi i najduži krak prolazi pored Marijanskih crkvi na Ložnom, Ljubičnom
i mjestima Sladka Gora, Šmarje pri Jelšah, Završe pri Grobelnem,
Botričnica, Kalobje, Dobje pri Planini, Zagorje, Kozje, Podsreda i na Svetim
gorama nad Bistricom ob Sotli.
Drugi krak prolazi uz hrvatsku granicu pored Marijanskih crkvi u mjestima
Tržišče kod Rogaške Slatine, Slake kod Podčetrtka i Olimje.
Ta dva kraka se objedinjuju u mjestu Bistrica ob Sotli odakle se put
nastavlja prema Mariji Bistrici u Hrvatskoj.
Treći i najkraći krak pak prolazi pored Marijine crkve u mjestu Brezje
nad Žetalama do slovensko-hrvatske granice u Gruškovju ili u Zgornjem
Leskovcu. Odavdje također se put nastavlja prema Mariji Bistrici.
Istočni smjer Marijanskog hodočasničkog puta počinje na austrijskoslovenskoj granici u Gornjoj Radgoni i nastavlja se sve do hrvatske
granice u Zavrču, odnosno do graničnog prijelaza u Zgornjem Leskovcu.
Ovaj put vodi pored Marijanskih crkvi u mjestima Negova, Polenšak i
Zavrč, a potom se nastavlja po Hrvatskoj sve do Marije Bistrice.
Na Marijanskom hodočasnikom putu stoji 45 kontrolnih točaka gdje
možete dobiti pečat za vašu hodočasničku knjižicu.
Detaljniji opis možete naći u vodiču Marijanskog hodočasničkog puta.
Put u Sloveniji povezuje 30 Marijanskih crkvi od kojih su mnoge hodočasne.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 3
31.8.2011 14:01:41
KARTA PUTA
LEGENDA
MREŽA MARIJANSKIH HODOČASNIČKIH PUTEVA
KOZJANSKI PARK
DRŽAVNA GRANICA
MEĐUNARODNI GRANIČNI PRIJELAZ
MARIJANSKA HODOČASNIČKA SREDIŠTA
ISHODIŠTA HODOČASNIČKIH PUTEVA
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 4
MEĐUDRŽAVNI GRANIČNI PRIJELAZ
VEČI GRADOVI
31.8.2011 14:01:42
SVETE GORE nad Bistricom ob Sotli
crkva Majke božje
Marijina crkva je prvi put spomenuta 1265. godine.
Današnja kasnobarokna crkva ima izgled bazilike. U
glavnom oltaru se pred nama redaju najbitniji događaji iz
Marijinog života. Pažnju hodočasnika najčešće zaplijeni
Marijino prijestolje u lađi.
Ispod Marijine crkve nalazimo kapele sv. Jurija i sv.
Martina, koje spadaju među najstarije sakralne objekte u
Sloveniji. Iznad crkve su kapele sv. Sebastijana i Fabijana te
Lurdska Majka božja.
Od 2000. godine nas uz uspon na brdo prati drveni križni
put, djelo akademskog kipara Stane Jarma.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 5
31.8.2011 14:01:52
PTUJSKA GORA
bazilika Marije zaštitnice
Marijansko hodočasničko svetište slovi za biser gotike i
najljepši slovenski kulturni spomenik. Smatra se da su ga
sagradili ptujski plemići na prelasku iz 14. u 15. stoljeće.
1937. godine ga preuzimaju franjevačka braća minoriti
koji na Ptujskoj Gori djeluju i danas. Poznati reljef Marije
s plaštom su u 18. stoljeću prenijeli na glavni oltar. 2010.
godine je crkva proglašena bazilikom Marije Zaštitnice. Do
crkve vodi velebno barokno stepenište nad kojim stražare
kipovi sv. Ivana Nepomuka i sv. Florijana, djela Jožefa
Strauba iz sredine 18. stoljeća.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 6
31.8.2011 14:02:00
ZAGORJE (kod Lesičnog)
crkva Marije pomoćnice
Predaja kaže da je na ovom mjestu još u vrijeme Eme
Krške stajala kapela. Nad glavnim ulazom stoji godina
1661. Početkom 18. stoljeća je Ignac Maria grof Attems
dao dozidati prezbiterij i obje kapele, lađi dodati svodove i
poslikati ju, te preurediti oratorij. U glavnom oltaru kraljuje
mnogo stariji Marijin kip.
ZAGORJE (kod Lesičnog)
Lurška jama
Lurška jama leži u šumi, uz podnožje prirodne kamene
klisure južno od Marijine crkve u Zagorju. Pod jamom
je početkom 20. stoljeća uređen oltar gdje bi u vrijeme
hodočašća namjestili kipove Marije i Bernardke i tu izvodili
crkvene obrede, posebno večernje mise. Izvor vode pored
oltara glasi za ljekovitu vodu za oči. Jama je 2011. godine u
potpunosti obnovljena.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 7
31.8.2011 14:02:09
GRADIŠČE (Stare gore nad Podsredom)
crkva Majke božje sedam žalosti
Crkva Majke božje sedam žalosti je prvi puta spomenuta
1347. godine, a današnja građevina datira sa početka 15.
stoljeća. Od izvornog oblika unutrašnjosti je ostao još samo
prezbiterij u kojem su u posljednje vrijeme otkrili zidne
slike. U glavnom oltaru se nalazio kip Suosjećajne, proizvod
ptujskogorske radionice iz približno 1410. godine (sada je u
crkvi u Podsredi).
Iznad Marijine crkve stoji kapela sv. Ane, a do crkve vodi
križni put iz 1834. godine s 13 kapela.
KALOBJE
crkva Marijinog imena
Velika hodočasna crkva je bila izgrađena 1572. godine. U
17. su joj stoljeću dodali zvonik, a početkom 18. stoljeća je
preuređena i dodani su svodovi. Oko 1900. godine su crkvi
dodali sakristiju s oratorijem.
Središnju nišu oltara krasi barokni Marijin kip koji je
predmet čašćenja već više od dvjesto godina. Crkvu
okružuju ostaci ovalnih zidina s baroknim stupovima.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 8
31.8.2011 14:02:17
SLADKA GORA
crkva Čudotvorne Majke božje
Hodočasna crkva Majke Božje po prekrasnoj arhitekturi
i bogatoj opremljenosti spada među najvažnije kulturne
spomenike Štajerske. Podignuta je u 18. stoljeću na mjestu
nekadašnje crkve sv. Marjete. Unutrašnjost prekrivaju zidne
slike, djelo Franca Jelovška. Posebnu pažnju plijeni glavni
oltar s kipićem čudotvorne sladkogorske Marije u centralnoj
udubini koji se kupa u čarobnom svjetlu.
LJUBIČNO (nad Poljčanama)
crkva Škapulirske Majke božje
Hodočasnu crkvu na planini, još poznatu kao Božji vrh ili
Nunska gora, su krajem 15. stoljeća ustanovile dominikanke
iz obližnjih Studenica. Najveća znamenitost crkve je
milosrdni kip Marije „pod zvonikom“, remek-djelo gotike,
izrađen oko 1420. godine u ptujskogorskoj radionici.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 9
31.8.2011 14:02:23
MALEČNIK
crkva Djevice Marije na Gorci
Crkva koju je do 1820. godine okruživala čvrsta utvrda je
jednodijelna kasnogotička građevina iz 1517. godine. 1854.
godine su untrašnjost crkve prema zamisli gračkog slikara
Tendlera poslikali Jakob Brollo i Tomaž Fantoni. Glavni
oltar je iz 19. stoljeća, a u njemu se nalazi milosrdni kip
Marije Pomoćnice s Isusom u naručju. Do crkve na Gorci
vodi 14 kapelica križnog puta iz 1847. godine.
ZGORNJA VELKA
crkva Marije Snježne
Nastanak crkve spada u vremena epidemija kuge. Tada su
u blizini utvrde Trate, sa desne strane rijeke Mure, 1689.
godine izgradili malu crkvicu Marija Snježna. Crkvu su
srušili u vrijeme Josipovih reformi 1788. godine, a potom
su od 1789. do 1791. izgradili novu crkvu na Zgornji Velki.
2009. godine je proglašena hodočasnim putem.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 10
31.8.2011 14:02:28
BREZJE (nad Žetalama, Čermožiše)
crkva Marije Utješnice
Povod za gradnju hodočasne crkve Marije Utješnice je
navodno bila epidemija kuge koja je pustošila Haloze.
Rogaški vlastelin Seifrid plemeniti Eggenberg je od 1717.
do 1725. godine izgradio ovo barokno svetište. Raskošni
oltar s Marijinim kipom je lijepo djelo u smislu rezbarenja i
pozlaćivanja, najvjerovatnije iz Mersijeve rezbarske radionice.
POLENŠAK
crkva Marijinog naviještenja
Današnju hodočasnu crkvu su podigli u razdoblju od 1621.
do 1633. godine, a obnovili u vrijeme procvata hodočašća te
1722. godine još jednom posvetili. Pogled na zgradu crkve
ukazuje na barokno podrijetlo, a unutrašnjost prezbiterija
sadrži i gotičke elemente. U glavnom oltaru kraljuje Marija
s Isusom u naručju, okružena anđelima.
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 11
31.8.2011 14:02:34
PROJEKTNI
PARTNERI
RP - zlozenka_HRV_FINAL.indd 12
RISO Zavod za razvoj in izboljšanje infrastrukture
ter socialnega okolja Ptuj
Razvojna agencija Kozjansko
Turistička zajednica općine Marija Bistrica
Turistička zajednica Sjeverno Zagorje
Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije
Turistička zajednica grada Krapine
Javna ustanova „Park prirode Medvednica“
Grad Sveti Ivan Zelina
31.8.2011 14:02:35

Download Report