Javna Ustanova Dom zdravlja K t Kantona S Sarajevo j PROMJENE U SESTRINSKOJ PRAKSI, STANDARDI I PROCEDURE Avdić Mediha Sadržaj Uvod Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi Primjena dobre prakse sestrinske njege El Elementi ti kkojiji d doprinose i dobroj sestrinskoj praksi Zaključak Literatura U d Uvod Biti medicinska sestra je jedinstven poziv Sestrinstvo zanimanje, naučna disciplina , profesija Na zapadu, kao i u većini zemalja EU, sestrinstvo je odvojeno kao samostalna profesionalna f i l di disciplina i li i nezavisno i od dd drugih ih profesija u okviru zdravstvene zaštite. U d Uvod Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao prioritet u p p profesionalnom životu medicinskih sestara (visoko obrazovanje i postdiplomsko obrazovanje) Sestre rade samostalno u timu na unapređenju zdravlja, liječenju i rehabilitaciji. Pružaju i provode zdravstvenu njegu, organizuju profesionalnu njegu i kontinuiranu edukaciju edukaciju. U d Uvod Zdravstvo kao i budućnost sestrinstva sestrinstva, najviše zavise od dobro edukovanih i školovanih medicinskih sestara koje j će se p pridružiti sestrinstvu Europe kroz edukaciju kadrova, kreiranju samostalne zdravstvene politike i istraživanju u oblasti sestrinstva sestrinstva. Program visokog obrazovanja medicinskih sestara trebao bi se kontinuirano razvijati u skladu sa međunarodnim standardima. Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi Kompentencije sestara u praksi su neadekvatne Menadžment i organizacija zdravstvene njege, često je pod uticajem drugih kadrovskih struktura Stručno-metodološka uputstva i procedure nisu još uvijek obaveza za sve ustanove Vodiči dobre prakse za sestrinske aktivnosti su rijetki ( u KS 4 i u toku izrada još 5 vodiča) Sestrinska istraživanja nisu sastavni dio sestrinske prakse, čiji bi rezultati bili primjenjivani radi poboljšanja prakse, već se uglavnom prikazuju na stručnim skupovima. skupovima Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi k i Sestrinska praksa nije podržana sestrinskim informacionim sistemom O sestrinskoj terminologiji se uglavnom malo zna, a još manje se razvija i primjenjuje u smislu prepoznavanja i ostvarivanja profesionalne komunikacije Zastupljenost medicinskih sestara u institucijama kao što je Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo obrazovanja, Centrima za istraživanje i dr. je minimalna ili ne postoji Uticaji struktura van profesije sestara na profesionalni razvoj i sestrinsku praksu još uvijek su veliki Teško prihvatanje promjena u razvoju sestrinstva Primjena dobre prakse sestrinske njege j P d l za povećanje Preduslov ć j kkvaliteta lit t u zdravstvenoj d t j njezi j i Elementi koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi su:obrazovanje, organizacija rada, metod rada, sestrinska terminologija i klasifikacije sestrinske prakse dokumentacija prakse, dokumentacija, stručno-metodološka uputstva i procedure, kao i istraživanja i uvođenje informatike u oblast zdravstvene njege P Proces zdravstvene d t njege j ttreba b d da zadovoljava d lj osnovne standarde i procedure koje se odnose na kvalitet i sigurnost usluga. 1. Sestrinska terminologija Obuhvata formalan, strukturisan jezik, koji definiše sve dijelove zdravstvene njege (procjena, planiranje, implementacija i evaluacija) Unaprijeđuje komunikaciju između medicinskih sestra i drugim članovima tima Pomaže u unapređivanju p j ip provođenju j zdravstvene njege j g Omogućava poređenje rezultata zdravstvene njege Olakšava dokumentovanje zdravstvene njege Podstiče sestrinska istraživanja The American Nurses Association – ANA)-izradili sestrinski riječnik sa ciljem standardizacije sestrinske terminologije. terminologije 2. Sestrinske dijagnoze njege Dijagnoze njege predstavljaju aktuelni ili potecijalni zdravstveni problem koji su medicinske sestre s obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene da tretiraju [M. Gordon, 1982.]. Odnosi se na probleme u vezi sa osnovnim ljudskim potrebama ili reakcijama na zdravstvene probleme Prva klasifikacija sestrinskih dijagnoza NANDA 1960.god. 21 problem 2005/2006 god. klasifikacija sa 172 dijagnoze njege. 3. Međunarodna klasifikacija sestrinske prakse (The p ( international classification for nursing practice (ICNP). Ovo je klasifikacija fenomena, postupaka,vrednovanja rezultata koji opisuju sestrinsku praksu Prva verzija je objavljena 1996. ICNP opisuje zdravstvenu njegu pojedinaca porodice ili zajednice pojedinaca, zajednice, omogućuje poređenje podataka u različitim kliničkim populacijama, okruženjima, geografskim područjima vremenima, područjima, vremenima podstiče sestrinska istraživanja, daje podatke o sestrinskoj praksi 4 Kl 4. Klasifikacije ifik ij u sestrinstvu ti t Uz ove klasifikacije sestrinske prakse koje opisuju pojedine dijelove (NANDA, NIC, NOC) ili sve (ICNP) dijelove sestrinske prakse razvijene su i specifične klasifikacije, koje se odnose na pojedine sestrinske djelatnosti poput zdravstvene nege u kući (npr. Georgetown Home Health Care Classification –HHCC). Klasifikacija ishoda zdravstvene njege (NOC) Klasifikacija sestrinskih intervencija (NIC) 5. Standardi i kriterijumi u sestrinskoj praksi Sestrinska profesija u svijetu, usvojila je standarde prakse, koji opisuju dužnosti za koje su stručnjaci u profesiji odgovorni. Sestre u svijetu, bez obzira na edukaciju koriste ANA Standars of Clinical Praktice, kao vodiče svoje prakse. Ovaj široki set standarda ima dvije komponente: standarde za njegu j g i standarde za p profesionalna dostignuća. Proces zdravstvene njege i nivo kompentencija u sestrinskoj njezi su osnova standarda u njezi. Standardi profesionalnih dostignuća odnose se na: očekivani kvalitet u pruženoj njezi; dostignuća u procjenjivanju; obrazovanje, saradnju, istraživanje i upotrebu resursa. 6. Proces zdravstvene njege Metod rada koji omogućava jedinstvenu ulogu sestara u njezi bolesnih pojedinaca Sastoji se u procjeni njihove reakcije na sopstveno stanje i pružanje pomoći i aktivnosti koje j doprinose p zdravlju, oporavku ili dostojanstvenoj smrti. Sestra utiče na tajj način što bolesnim pojedincima omogućava sticanje pune ili djelimične samostalnosti u što kraćem vremenu. 7. Kompetencije i edukacija medicinskih sestara "Sestra Sestra je autonomni, edukovani profesionalac koji može raditi sam ili u saradnji sa drugim profesionalcima da bi pružio zdravstvenu njegu u bilo kom okruženju”. Sestra, kao profesionalac ne treba da služi drugoj profesiji, već da informiše, podrži i brine se za pacijenta i zajednicu" [Beč, 1988.]. Kompentencije p j u sestrinstvu -preuzimanje p j p profesionalne odgovornosti i ovlaštenja za svoj stručni rad, sposobnost uočavanja i rješavanja problema, kao i donošenje samostalnih i potpunih odluka u vezi sa tim. Samo dobro edukovana sestra može da bude inovativna i da primjenjuje i unaprjeđuje dobru praksu zdravstvene njege. 8. Stručno-metodološka uputstva Na jjednom N d mjestu j t opisane i su sve standardizovane t d di procedure d (metode), koje izvršioci u zdravstvenoj njezi provode u svakodnevnoj praksi i obavezno treba da ih poznaju i primjenjuju. primjenjuju Pisana uputstva moraju biti pregledna i jasno napisana Svako stručno metodološko uputstvo opisuje standardizovane postupke t k u zdravstvenoj d t j nezi, i određuje d đ j njihov: jih cilj, ilj mjere j bezbjednosti i zdravlja na radu, potrebnu opremu, način postupanja (prije, za vrijeme i poslije postupka), potrebno znanje vremenski i kadrovski normativ znanje, normativ. 9 P 9. Procedure d Procedura je način rada,način postupanja, postupak Procedura mora postojati u pisanoj formi – u Knjizi procedura i/ili u elektronskom obliku – u računaru Mora se raditi u skladu sa napisanim procedurama Svi moraju da prođu obuku za rad po procedurama Primjena procedura je put ka uvođenju i primjeni sistema menadžmenta kvalitetom u skladu sa zahtjevima međunarodnog g standarda ISO 9001:2000 10. Vodiči za sestrinsku praksu Vodiči za njegu pacijenata su najbolji standardi koji usmeravaju rad svih članova tima za zdravstvenu njegu, j prema postizanju ti j iistih tih ishoda zdravstvene njege Vodič razjašnjava generalni plan i ulogu svakog člana interdiscipinarnog tima za zdravstvenu njegu Svrha jje osigurati g da tim koristi savremeno znanje, vještine i istraživanja u njezi pacijenata. 11. Informacioni sistem u sestrinstvu Sestrinska informatika se bazira na kombinaciji računarske nauke i naučnih obavještenja, koja se odnose na sestrinsku praksu. To je specijalna oblast u sestrinstvu sestrinstvu, ali ima uticaja na sve sestre i na cjelokupnu organizaciju sestrinske službe. Prema definiciji ANA iz 1994 1994. godine godine, Sestrinski informacioni sistem bavi se ”Identifikovanjem, skupljanjem, pretraživanjem, obradom , upravljanjem p j j p podacima i informacijama j (p (prikaz i saopšavanje pravovremenih informacija), sa ciljem da podrže sestrinsku praksu, dokumentaciju, obrazovanje, edukaciju, istraživa nja i širenje sestrinskih saznanja“ saznanja . 12. Sestrinski menadžment Medicinske sestre kao menadžeri treba da imaju značajnu ulogu u definisanju organizacione strukture zdravstvene d t ustanove t Sestre menadžeri treba da odlučuju o sestrinskom dijelu organizacione strukture i da imaju najvišu kompetentnost u timu sestara. Kompetentnost p treba da jje podržana objektivnim kriterijumima. 13. Sestrinska istraživanja (evidence based nursing) http://ebn.bmj.com Rad sestara treba da bude baziran na istraživačkim rezultatima Sestra treba da drži korak sa najnovijim literaturnim podacima iz oblasti istraživanja Sestra treba da prihvati procjene i inovacije do kojih se došlo sistematskim istraživanjima i podjeli svoja klinička iskustva i istraživačke rezultate sa svojim kolegama. Mora biti sklona istraživačkom radu i pružanju podrške svojim kolegama. kolegama Zaključak Navedeni elementi sestrinskih funkcija j su osnov za uvođenje sistema kvaliteta, akreditovanje zdravstvene ustanove, dobijanja licence za rad i certifikata Svaka od ovih funkcija u svijetu predstavlja pravo i obavezu sestara i autonomiju profesije ali i podršku društvene zajednice. Društveni sistem u razvijenim j zemljama j dao je podjednaku šansu svim profesijama, što je razlog da i sestrinska profesija veoma visoko kotira Ako o su zastupljeni astup je ssvi o ovi e elementi e e t u sestrinskoj praksi, može se govoriti o primjeni dobre prakse zdravstvene njege, koja je preduslov za pružanje kvalitetne zdravstvene njege našim pacijentima/korisnicima. Literatura Ackley, Betti J., Ladwig, Gail B., Nursing Diagnosis handbook, A Guide to Planning Care, Fifth edition. Mosby, Inc., 2002. Casey, A., Introduction to nursing professional languagepurposes and evaluation, ACENDO, Vergal Hans Hubere, Bern 2001. 2001 Boskovic,Milovanovic Primjena dobre prakse zdravstvene nege, Beograd, 2008. Kahlina Sestrinske dijagnoze i intervencije, Kahlina, intervencije Zagreb, Zagreb 2007 2007. http://medicor.wordpress.com/sestrinstvo/ http//nursingworld.org JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO www.judzks.ba j d k b HVALA NA PAŽNJI!
© Copyright 2024 Paperzz
