22/ 10 20 14 14 · 16 FA X 610 1894
S Sl 6
S~
IQJ vu 1/ vvz
REPUBLIKA HRVATSKA
GRADZAGRFB
ORADSKASK~A
Odbor z:a bbor IlmeDoVUlja
KLASA: 021.{)SIIWI1292
URBROJ: 251.{)1.{)6..14·10
Zagreb, 20.1istopada 2014.
VlJete Grad.ke htYrtf TrdDjevka - .jever
10000 ZaVeb
Park Stara TrelDjcvka 2
Prc:dmet: Prc:dIaganjc bDdidata za suee porolIlike
1upanijsJcog suda u Zagrebu
TijcJcom 2015. GradJ1ca Ce .kupltiDa Grada Zagreba imenovati suce porolniJc.e i SlICe
porolniJc.e za mIadd 1upanijsJcog sud& u Zagrebu.
Prcma odn:dbi ~Ianb 119. stavJca I. ZaJcona 0 sudovima (NarodDe novine 28/13), suoc
porotniJce imenuje h1panijsJca s1clIp!tina odnosno GndsD &1cup!tina Grada zagreba po pn'bavljenim
prijedlozima opQn&Jcog, odnosno gradakog vija!a, .indikabl, udrugc posIodaVIICB i gtJlIpO<!aWc
mmot'C.
Odredbom ~1aDka 83. Io¢Jce 13. Statuta Grada Zagreba (SIut.beci g1.wtik GlIIda Zagreb&.
19199, 19101, 20701 • ~iL!eni tcbt 10104, 18/05, 2106, 18106, 7109, 1Ml9, 25/09, 10110, 4/13 i
24/13), pmdJ0ll""jc bndidata za ll1lCC porolDiJce povjcn:no jc vijctima gRdilih ~etvrti u Gradu
Zagrcbu.
Prema odredbi eJaDJca 117. ZaJcona 0 sudovima, za suca porotDiJca mo~ bili imenovan
pwlOljclDi brvatsld dr2avljaniD do$tojllll obna!aDja dumosli suca porotnika, a plCll1ll odrcdbi ~Ianka
118. slIlvU 2. Zakona, odRdbc log zakotla mje se edacse D8 suee, ahodno sc primjcnjuju i D8 IIUOC
porolDiJce. Pn:ma odrcdbi tlllll1ca 123. stavJca 2. UslIlva Rcpublik.e Hrvats1cc (Narodne aoviae 56190,
135197,8198 - protilCcci leks!, 113/00, 124100 - pI'OtiJUDj tekst, 28101 , 41/01 - ~i~ tckst,
55101,76110,85110 - protiJCeni lekst i 5114 - OdluJca Ustavnog suda RepubliJce Hrvatslcc:), sudac ee
bili nmijcJcu ~Jce dublolli kada navrii 70 godina tivola.
Slijedom navedcnoga, sudac porotnik De smijc bili lLan polililke stnnke.. nili se bavili
poU~Jcom djelatDoJtu, DO smije obsvljati odvjetDl~ iii Javcobiljcmi&n s1ufbu iii poslove ~lma
uprIVCOg iii nadzomog odbor3 trgo~g dn1Jtva iii dnlgo pravnc osobc. Sudac porotnik 6e bili
razrijelen dublosti Jcada navrAi ""'emdeset godina tivota, odnosno sudac porotniJc DC lIlO~ biti osoba
Jtarija od 70godina.
Suci porotnici imt:nuju so na tctiri godine i Dakon islclca toga rob mogu bili poeovnc
imenovani.
U Jcammim pn:dmetima maloljetDiJca sudc IIUdovi za mWle:!. Prem.:l odrcdbi tlaDka 4 J.
ZaJcona 0 sudovima za mIadei (Narodne aovine 84/11, 193112 i 148/13), u vijctima za mIadd
IUdjcluju sw:i porotDici za mIadd Jcoji se imenuju iz reda profcsora, u~ilclja, odgojilclja i dnlgih
osoba kojc imaju iskustvo u odgoju mladih osoba.
j,
• 22/.10 20 1 ~
1~ ' lB FAX
S 1 01B9~
S SL G S~
-2 -
1upanijakije sud predlotio da se odrcdeni suci porotalei poaovno Unmujujer SU se pobza.\i
IIIIduve odgovomimu obavljanju Ie duhlosti. Takoje Sud predIotio da se za succ porotnike ponevno
iJaenujU:
I. Mijo Bujllll, dip!. polilDlog. roden 1953., iz Zagreb&, Nova oesla 34,
2. Ingrid J(on:Ilti~, mcdicinska KI1Ia, robs 1967., iz Zagrebo, Goljllk 36.
Kako Sud IIije ZakoDom ovWtelli pmllaptelj kandidab za SlICe poroIllike, • prcdIofeIIi
bndidati imaju pn:bivaliJle oa podrutju vaJc: gradsb: l!c:tvrti, to vas molimo da nam prtd1oi1te gore
naved=.c kandjd.le z:a 11Ic=e poroCDlkL
Takodcr vas molimo da Dam p...,d/of1te Jol JedDoc kalldldalll II hlca porotll1ka te da pri
prcdlaganju bndjd... >OOi1e ~ 0 1I\jetima koje moraju i..punjavati suci porotnkl, pooelmo 0
godiJtu predlobih IcaDdidata, odDomo da co budu 080be koje ce moei odraditi puni, Oetverogodilnji,
IIllUIdaI IllCll poroIIIib.
Ujcdno vas mo1inlo da pmIIofite I dva bDd/datll :&II suee porotnikc E8 mlacld, od kojih je
jcdan oooba maJq .pola • drugi kandidat osoba feJllkoC spoJa. i to iz redova p rofesora. uciu/ja.
odflOJile/ja i druglh osoba koje lmaju irwrwz u odgoju mladih osoba.
Prijedlog budidata za suce porotnike. s i8plllljenim upitaikom od stranc novoprcdlobih
bndid.... dostavile na adn:su: 0radW skupWna Grada Zagrebe, Odbor za izbor i imenovanja,
Zagreb, Ulica IV. Cirila i Metoda s,
Molimo vas da Dam prijcdloge 1.8 Nee porotllike za m1add dostavite oajlaisnije do 20.
prolinea 2014., a druge prijedloge najlwllije do 31. sijcenj. 2015.
S poltoYIIDj=,
~DBORA
JelellA pa~taldlnlC. prof.
"
Prilog: - upilllik za bndidala za &UCl porotnika
1upanijlkog suda U Zagrcbu
- presIib dopisa 1upanijlkog sudo
Namanje:
SIu1bi z:a mjClllu umoupnIW
PODA CIO KANDIDATKINJUKANDIDATU ZA S UCA POROTNlKA
ZUPANIJSKOG S UDA U ZAGREBU
(po puoili citko tiskaoim slovima)
1.
OlB
2.
Prezime
3.
Rodeno prezime
4.
lme
5.
Spol
6.
Driavljanstvo
7.
lme iprezime oca
8.
lme iprezime majke
9.
Dan. mjesec i godina rodenj a
_
_
~
_
_
_
_
_
_
10. Mjesto i driava rodenja
_
(mjesto, poi tanski broj, ulica i kucni broj
(mjesto, poitanski broj, ulica i kucni broj
13. Broj telefona
_
14. Broj mobitela
_
15. Jeste Ii clan politicke stranke?
_
16. Jeste Ii clan upravnog iii
nadzom og odbor
_
17. Jeste Ii do sada bili
sudac porotnik: kada i na kojem sudu?
_
18. Zvanje/zanimanj e
Zagreb•.
_
_
POTPlS
OBAVEZNO PRO CITAJTE INFORMACIJE NA PO LEDINI OVOG UPITNIKA JER
STE SVOJIM POTPISOM POTVRD ILI DA STE S NJIMA UPOZNATI
,.
Informacije kandidatimalkandidatkinjama
I. Podaci navedeni pod tockama od I. do 12. potrebni su nam radi provjere u
kaznenoj evidenciji, sukladno odredbi clanka 117. Zakona sudovima (Narodne
novine 28/13), po kojoj sudac porotnik moze biti osoba doslojna obnasanja
duznosti suca protnika
Radi provjere podaci ce se dostaviti Ministarstvu pravosuda Republike
Hrvatske i nadleznom opcinskom kaznenom-sudu prema mjestu prebivalista
kandidata.
2. Podatci pod tockama 13. i 14. potrebni su za uspostavu kontakta suda s
imenovanim sucem porotnikom .
3. Podatci pod tockama 15. do 17. potrebni su nam radi utvrdivanja eventualnih
zapreka za irnenovanje suca porotnika, sukladno clanku 1I8. stavku 2. i
clanclma 90. i 9 I. Zakona 0 sudovima.
4. Podatak pod tockom 18. potreban Dam je u svrhu utvrdivanja eventualnih
zapreka za imenovanje suca porotnika, sukladno clanku 118. stavku 2. i clanku
91. Zakona 0 sudovima.
5. Rok cuvanja podataka: 5 godina.
- - - - - --
-
;1 1 ') Q i ."'\ f ~/' .
l , '"
~
~
REPUBUKA HR VATSKA
ZUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Subiea Zrinskog 5, Zagreb
PREDSJEDNIK SUDA
Broj: 4 Su-989/14
Zagreb, 12. rujna 2014.
GRAD ZAGREB
Gradska skupstina
nip tajnice Gradske skupstine
glle. Mirjane Lichtner Kristic, dipl.iur., univ.spec.admin.publ.
Na broj: KLASA: 021-05/14-01/292
URBROJ: 251-01-02114-1
Predmet: Prijedlog broja kandidata za suce porotnike i suce porotnike za mladei
dostavlja se
U svezi vaseg dopisa od 22. kolovoza 2014., kojim ste zamolili dostavljanje naseg
prijedloga 0 broju sudaca porotnika Zupanijskog suda u Zagrebu, koje je potrebno imenovati s
obzirom da sucima porotnicima Zupanijskog suda u Zagrebu imenovanim 2011. godine istice
mandat u 2015., ovim putem vas obavjestavam kako slijedi ;
I. za saziv novog mandata potrebno nam je sveukupno 105 sudaca porotnika i sudaca
porotnika za mladez,
( 80 kao i do sada sudaea porotnika, te 25 sudaea porotnika za mladez)
2. molimo da se suci porotnici imenuju u dva dijela i to 40 sudaca porotnika u svibnj u
2015. (mandat istice 12. svibnja 2015.), a 40 sudaca porotnika u prosineu 20 15.
(mandat istice 6. prosinca 2015.), kako bismo izbjegli situaciju da svima u isto
vrijeme istice mandai.
3. da se imenuje ukupno 25 sudaca porotnika za mlad ez, s time da se imenuju u dva
dijela i to uz 4 od strane ovoga suda predlozena suca porotnika za mladez, molimo da
imenujete jos 8 novih sudaca porotnika za rnladez u veljaci 20 15., a 13
novoimenovanih sudaea porotnika za mladez u svibnju 2015., kako bismo izbjegli
situaeiju da svima u isto vrijeme istice mandat.
4, novoimeno vani suci porotniei za mladez bi svakako trebali bili u jednakom omj eru
musko - zensko (zbog sastava vijeea),
5. Po clanku 41. st. 2 Zakona 0 sudovima za mladez, suci porotnici za rnladez imenuju
se iz reda profesora, ucitelja, odgojitelja i drugih osoba koje imaju radnog iskustva u strucnom
odgojnom radu s mladim osobama.
Sukladno naprijed navedenom, u nastavku dosta vljamo popis kandidata koje predlazemo
za imenovanje sucima porotnieima Zupanijskog suda u Zagrebu, a koji su vee bili imenovani
sueima porotnieima ovoga suda, ukupno 29 sudaca porotnika za imenovanje u svibnj u 2015.,
odnosno 17 sudaea porotnika u prosineu 2015., te molimo da se izvrsi postupak za izbor, odnosno
imenovanje jos 11 novih sudaea porotnika u svibnju 20 15. i 23 nova suea porotnika za
imenovanje u prosineu 20 15.
Kandidati koje predlazerno za izbor:
u mjesecu svibnju 2015.
I. Visnja Artukovic
2. Marija Boskovic
3. Mladen Crnkovic
4. Gordana Cvitan Matanovic
5. Ljubica Cvetko
6. Osman Celikovic
7. GOlan Curkovic
8. Dragica Dumitrov
9. Milica Duper
10. Dunja Ferle
II . Biserka Gvozdenovic
12. Jelka Huic
13. Lidija me
14. Viktorija Ivanov
15. Boza Ivos
16. Branko rene
17. Andelka Kale
18. MirjanaKarasman
19. Zeljko Kranjcec
20. MartinaKulic
21. Jasna Miletic
22. Paula Mirt
23. Jadranka Relja
24. Mikan Rodic
25. BiserkaSviben
26. Damir Spiljak
27. Tavra Mirko
28. Topolovec Smiljana
29. Tolic Jasna
u mjesecu prosincu 2015.
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Marija Ban
Mijo Bujan
Barica Bukovina
Kristina Cataj
Zeljko Cicek
Branko Cule
Juraj Iskra
Ingrid Korencic
Marija Kozolic
10. Ljiljana Kreso
11. Minka LaIjek
12. Vinko Lugonjic
13. Visnja Lugonjic
14. Jasna Peklic
15. Jasenka Perhoc
16. Stjepan Rabuzin
17. Mateja Rudman
te popis kandidata koje predlazemo za imenovanje sucima porotnicima za mladez Zupanijskog
suda u Zagrebu u veljaei 2015., uz sto je potrebno imenovati jos 8 novih sudaca porotnika za
mladez u veljaci 2015., odnosno ukupno jos 13 novih sudaca porotnika za mladez u svibnju
2014.;
u veljaci 2015.
I. Jozo Grgic
2. Danica Lisicar
3. Zdenko Lugonjic
4. Blagica Urch
Napominjemo da su prema izvjescu voditelja Porotnicke sluzbe ovoga suda, svi naprijed
navedeni, odnosno predlozeni kandidati za suce porotnike i suce porotnike za mladez
Zupanijskog suda u Zagrebu, nadasve odgovorni prema duznosti koju obnaSaju, a i duznosnici,
odnosno suci Zupanijskog suda u Zagrebu su vrlo zadovoljni suradnjom sa istirna.
Uz postovanje,
-
-
- -
-
- -
Na temelju clanka 21. Poslovnika Vijeca Mjesnog odbora Rudes, Vijece Mjesnog odbora
Rudes, na 09.sjednici, 27. studeni 2014. godine donijelo je:
ZA K L JUCA K
I. Vijece Mjesnog odbora Rudes raspravljalo i donijelo zakljucak da: NEMA POTREBA za
zernljistem oznake k.c.3350 k.o. Rudes.
2. Ovaj se zakljucak dostavlja se Vijecu Gradske cetvrti Tresnjevka-sjever
postupanje .
na daljnje
KLASA:026-02/ 14-002/116
URBROJ:25 1-06-02/1607- 14- 4
Zagreb, 27. listopad 20 14.
~edsjedn i k
t~W}),l)~snog odbora
"'". ...;-<··(~.'iltudes
I'
.7 ct.
/
!t
t'
\
I-
.~ .
•
#
<:
m
~
•
J
I,
J-,C
, " '«"'~~I~
00.,...... '''1
. a
~~O.~
A nrc
"
I
I
I:
I
GRAD ZAGREB
GRAD SKA CET VR T TRE SNJEVKA - SJEVER
Vijece Gradske celvrti Tresnjevka - sjever
KLASA: 026-01/14-00 1/145
URBROJ :25 1-06-02/ 16-14-2
Zagreb, 28. listopada 2014 .
Vljee e Mjesnog odbora
Rudes
n/r pred sjednika
Predmet : Zemlji sna cestica oznake k.c. 3350 k.o. Rudes
-zahtjev za ocitovanjem, dostavlja se
U privitku prosljedujemo Yam kopiju dopisa 5 pri1ogom iz Gradskog ureda za
imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada koji je Gradski ured putem Sluzbe za mjesnu
samoupravu , a odnosi se na eventualne potrebe za zemlji stern oznake k.c, 3350 k.o. Rudes,
uputio Vijecu Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever.
Molim o da uvrsti te predmet u tocku dnevn og reda za narednu sjednicu Ie se pismeno
ocitujete 0 eventualnim potrebama vezanim uz cesticu,
S postovanjern,
PREDSJED IK
VIJECA GRADSKE CET VRT I
TRESNJEVKA - SJEVER
Ivan Butorac
Privitak: I
,L
Page 1 of I
lzvjestaj
IlRZI IZV.IESTAJ
659 1/1
l a greb ack a ave nija
Zag"b <Ie
_' k a aVenija
Priblii no mjerilo 1:500
Stanje evidencfje katas ua od prethodn og dana
Xap om ena : ovaj preslik Il C mot e sc: konsun kao dokurn cnt Ii sluzbcne c videncije katastar skog o perata I ii Plana.
ne mole se korisnn za konacno odredrvenje pros to rmh odnosa mcd u podacima. 11l1 1 1TlO'C zarmjemn bile I.:OJ I sluzbcm akt.
lsptsao: Antomcrta Grenc Skudar. 27 10.20 1-1
hnp :llwww . a p is-i L za g reb . h r/gu u i gi Re p on Seltin g s . as p x ?c l1l d ~ 1000& m i nx ~5572513 . 3 1 3 19 89 8& l1lax x ~55 .. .
27. 10.20 14
I,
I
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD ZAGREB
SLUZBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU
KLASA: 026-01/ 14-001/6
URBROJ: 251-06-02- 14- 124
Zagreb, 23. listopad 20 14.
VIJECE GRADSKE CET VRTI
TRESNJEVKA - SJEVER
n/r predsjedniku
Ivan Butorac
PREDMET:
k.c. 3350 k,o. Ru des
- ocitovanje. Ir at i se
U prilogu dostavljam o kopiju dopisa, koji je Gradski ured za imovinsko - pravne
poslove i imovinu Grada dosta vio Sluzbi za mjesnu samoupravu.
U istom traze ocitovanje Vijeca Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever 0 eventualnim
potrebama za zernlj istem oznake k.c. 3350 k.o. Rudes,
Molimo pismeno ocitovanje 0 istom dostavite nadleznorn gradskom uredu, a Sluzbi
za mjesnu samoupravu na znanj e.
S postovanjern,
Prilog:
I. Kopija dopisa Gradskog ureda
za imovinsko - pravne poslove
i imovinu Grada
Na znanje:
1. Voditeljica Podrucn og odsjeka
Tresnjevka - sjever (Tresnjevka)
Antonietta Gretic, dip!. iur,
23 -10· 201'
/J'
-iZ..3
fjL,,(
",-' L
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA IMOVINSKO-PRA VNE
POSLOVE I IMOVI NU GRADA
Sektor za prav ne poslove
Odjel za prav ne poslove
Utica grada Vukovara 56a
Klasa: 944-05/ 14-00 1/9 1
Urbroj: 25 1- 14-2 1/16- 14-4
Zagreb, 20. listopada 2014 .
SLUZBA ZA MJESNU SAMOU PRA VU
- ovdj e PREDMET: K.¢. 3350 k.o. Rudes
- ocitovanje, trazi se
U svrhu raspisivanja javnog natjecaja za prodaj u nekretnine oznacene kao k.c, 3350
k.o. Rudes izvjesc ujemo kako stijedi:
- uvidom u prikupljenu dokumentaciju utvrdeno je kako je k.c. 3350 k.o. Rudes,
vocnjak, povrsine 186 m2, upisana u posjedovni list 4940 k.o. Rudes, u kojem je kao korisnik
upisan Grad Zagreb. Prema stanju u zemljisnoj knjizi, predmetna k.c. 3350 k.o. Rude s
odgovara nekretnini oznac enoj kao z.k.c, 1477/162, oranica u Jarunu, povrsine 52 chv ( 186
m2), upisanoj u z.k.ul. 8743 k.o. Vrapce, u kojem je kao vlasnik upisan Grad Zagreb;
- Gradsk i ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada ocitovao se kako ne postoji
strateski interes da pred metna cestica ostane u vlasnistvu Grada.
Ovim putem molimo da ovom Odjelu, pozivom na gomj u Klasu, dostavite ocitovanj e
jeste Ii suglasni s raspolaganjem nekretninom oznacenorn kao z.k.c, 1477/162 k.o. Vrapce iii
smatrate da je predmetno zernljiste potrebno zadrza ti u vlasnistvu Grada Zagreba radi
zadovoljavanja potreba stanovnika Gradske cetvrti Tresnjevka - Sjever.
S postovanjem,
\
Na temelju clanka 21. stavak 1. i 3. Poslovnika 0 radu Vijeca Mjesnog odbora Samoborcek,
Gradske cetvrti Tresnjevka-sjever, na svojoj Il.sj ednici odrzanoj 29.10.2014. donij elo je
slij edeci
ZAKLJUCAK
o molbi Ud r uge Pies na svili za postavljanjem kuka u prostoru Mjesnog odbora
"Samoboreek"
1. Vijece mjesnog odbo ra "Samoboreek" ne moze udovolj iti molbi Udruge Pies na svil i za
postavljanjem kuka u prostoru Mjesnog odbo ra u Zagrebu, Nova cesta 37.
2. Vijece mjesnog odbora "Samoboreek" donosenjern ovog zaklj ucka vodilo je racuna 0 tome
da bi trazeni radovi - busenje stropa i postavljane zracnih obruca iIi ringova, kuka moglo
utjecati na ionako narusenu statiku prostora kao i na postavljanje instalacije u istom te da
obavljanje dj elatnosti kao sto je trening zracnih akrobacija predstavlja svojevrsnu
odgovo most. Za obavljanjem spomenute djelat nosti Vijece mjesnog odbora .Samoborcek"
ne rnoze preuzeti odgovomost.
3. Ovaj zakljucak dostavlja se Vijecu gradske cetvrti Tresnjevka sjever na daljnje
postupanje.
KLASA: 026-02/14-002/10 3
URBROJ: 25 1-06-02/160 8-14-9
Zagreb, 29.listopada. 20 14.
REP UBLI KA HRV ATSKA
GRA D ZAG RE B
SLUZBA ZA MJESNU SAM OUPRAVU
KLASA: 026-01/14-001/18
URBR01: 251-06-02-14-43
Zagreb, 21. listopada 2014.
VIJECE GRADSKE CETVRTI
T RESN.JEVKA - SJEVE R
n/r predsjedniku
Ivan Butorac
PREDM ET: Molba za postavljanje kuka
u objektu Mj esnog odbora Samoborcek
- odgo vor, dostavlja se
Veza Vasa KLASA: 363-01/14-01/48
Vezano za trazeno u gore navedenom predmetu ocitujerno se kako slijedi:
Tockorn 7. stavak I. Zakljucka 0 prostorima mjesne samouprave (Sluzbeni
glasnik Grada Zagreba 4/14,10/14 i 18/14) utvrdeno je da 0 povremenom koristenju prostora
mjesne samouprave odlucuje nadlezno vijece gradske cetvrti u suradnji s nadleznim vijecern
mjesnog odbora, a da Sluzba za mjesnu samoupravu na temelju akta vijeca gradske cervrti
izdaje odobrenje kojim se utvrduju mjere, uvjeti i naein koristenja prostora.
Tockom 4. Odobrenja za povremeno koristenje prostora utvrdene su obveze
korisnika prostora mjesne samouprave, a tockorn 5. utvrdeno je da je korisnik duzan
nadoknaditi svu eventualnu nastalu stetu u prostoru koji je koristio, ako je isto prouzroeio,
odnosno ako je nastala u vezi s djelatnoscu korisnika,
Shodno naprijed navedenom, a vezano za molbu korisnika Udruge Pies na svili
iz Zagreba, Kustosijanska 61, smatramo da Vijece Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever u
suradnji s Vijecem Mjesnog odbora Sarnoborcek mora donijeti Zakljucak 0 istome.
Napominjemo da j e prilikom donosenja zakljucka potrebno voditi racuna 0
tome da bi trazeni radovi - busenje stropa i postavljanje zracnih obruca iii ringova moglo
utjecati na statiku prostora kao i na postavljene instalacije u istom te da obavljanje djelatnosti
kao sto je trening zracnih akrobacij a predstavlja svojevrsnu odgovomost, a koju Grad Zagreb
kao vlasnik tog prostora ne moze preuzeti na sebe.
Stoga predlaZemo da Vijece Gradske cetvrti Tresnjevke - sjever u suradnji s
Vijecern Mjesnog odbora Samoborcek razmotri predmetnu molbu i donese zakljucak 0 istome
te ga dostavi korisniku i Sluzbi za mjesnu samoupravu.
S postovanjem,
Na znanj e:
1. Vijece Mjesnog odbora Sam oborcek
nfr predsjedniku
Slavko Sim ac
2. Voditeljica Podrucnog odsjeka
Tresnjevka - sjever (Tresnjevka)
Antonietta Gretic, dipl, iur.
-~i
I
15 -10- 2014
GRA D ZA GREB
GRA DSKA CETVRT TR ESNJEVKA - SJEVER
Vije"e G radske ~e lv rti Tresnj evk a - sje ver
KLASA: 363-01 114-01 /48
URBROJ: 25 1-06-02/ 16- 14-2
Zagreb, 13. listopada 20 14.
S lufba za mjesnu sa mouprav u
Zagreb , VI. grada Vukov a ra 56a
n/r procelnika
Predrnet : Molba za postavlj anjern kuka u
MO Sarnoborcek,
dostavlja se
U privitku dostavljarno molbu za postavljanjem kuka za potrebe odrzava nja tjelesnih
vjezbi Udruge Pies na svi li, iz Zagreba, Kustosijanska 61 s deta ljnirn obraz lozenjem 0
koristenju, te molim o Yak oci tovanje 0 istorn,
S postovanjern,
Prilog: I
o 10m obaviiest:
Udruga Pies na svili,
Zag reb. Kustosijanska 6 \
;-'; ':;.- ') :':'_ 1" ;·"
G
:::-d ·r,f.
s l~u l !s.\
.P;;;-:i;eno:
1 • • · • .· . . -_·
:~
!"..;: .. [;
"l. A
: : . ! '.: ::. ' . ~J
.. ~
~ :. ~~
f; : ;"" l r ; ,I. VIJ
i :. f?;
i :~
3U-09· 101'- '
1-W:.2. 1.:. . ~ffh-"7'Y'H'-ftf;!--'!'-Y"'P1
/ -uz~.
~,t.-J.L.f--l-f-'-l-~f-U+-:~e,"",
'"'1
-47'->1--1'1-:-- .-
--+ -:1"-1
•
....-+I
.1&
Udruga PIes na svili
Kustosijanska 61
10090
Zagreb
Vijece gradske cetvrti Tresnjevka sjever
Park Stara Tresnjevka 2
10000
Zagreb
MOLBA ZA POSTAVLJANJE KUKA U "SAMOBORCEKU"
Postovani,
ovim putem Yam saljemo molbu za postavljanje kuka u mjesnom odboru
Sarnoboreek, na adresi Nova cesta 37 kako bi mogli odrzavati treninge zracnih
akrobacija na toj adresi - za sto ste narn i ustupili koristenje prostora.
Kuke nece narusiti konstrukciju prostora obzirom da ce biti montirane u betonske
grede postojece u stropu - te na nikoji nacin nece smetati ostale korisnike prostora obzirom da cemo nakon svakog treninga redovito skidati rekvizite sa tih kuka (zracne
tkanine iii svile i zracne obruce iii ringove).
Takoder, vee smo provjerili mogucnost postavljanja tih kuka, pri cernu smo angazirali
profesionalca u tom podrueju te smo utvrdili da postavljanje tih kuka ne predstavlja
problem za objekt te daje i dovoljno sigurno i za korisnike istih.
Osim toga , smatramo da bi kuke, koje postavljamo
0
vlastitorn trosku, u prostor
mogle poslufiti i za montazu rasvjetnih tijela iii sl.
Nadamo se Vasern skorom pozitivnom odgovoru na molbu te skori pocetak sezone
treninga.
U nastavku dopisa imate i par bitnih informacija 0 djelovanju nase Udruge.
Unaprijed zah valjujern,
Udruga PIes na svili
U Zagrebu , 25.09 .2014.
pies n<l s'/ili
UDRUGA PLES NA SVILI
Udruga Pies na svili nastala je 16.04.2012. godine u Zagrebu. Udrugu je osnovala
Martina Pavlovic, koja djeluje kao predsj ednik Udruge i danas. Udruga ima 20
clanova. Udruga PIes na svili okuplja zracne akrobate ali i ostale cirkuske umjetnike
kao svoje cia nove sa ciljem ostvarivanja zanimljivih i kreativnih projekata u sferi
kulture. Takoder je organizator radionica zracnih akrobacija te radionica hoopa u
Cen t r u za kulturu Maksimir od 20 13. te u Centru Savska na redovnoj bazi od
2012.g. U dvije godine postojanja Udruga je organizirala dva projekta u kulturi, te
sudjelovala u nizu festivala i mnosrvu rnarketinski h dogadanja . U sferi kulture bila je
glavni orga nizator produkcije Svernir- p osljednja granica koja je prikazana u
Centru za kulturu i informacije Maksimir u lipnju 2013. ipak, glavni projekt Udruge
je predstava Flying Heel Cabaret, koju je sufina ncirao Gradski ured za kulturu.
Flying Heel Cabaret okuplja petnaestak mladih umjetnika iz Zagreba - te predstavlja
jedan od prvih akrobats kih cabareta u ovim prostorima.
Press clipping Udruge:
hltD: II dnevnik.hr Ishowbuzz/cl ubzone Icaba ret-usred-zagreba-ovako-to-radi-skupinatraumatik-arts---308876.html
hltp:llwww.vccernji.hr/ritam-grada/uz-cabaret-izvode-i-zanimljive-luckaste-akrobacije9300221multimedial p4?c1ose Url-%2 Fzg-vijesti%2Fprimate-djecji-doplatak-obnovitcZy htjevc-i-doznajtc-sto-je-novo-919593
hUo:Il www.veccrnii.hrl aogled-prema-IjetuIpJcsom-na-sviIi- na-ooouiarnoj-oleander-terasipocela-ljctna-sezona-943023
pies nil svi \\
I
I
I
I
i
GRAD ZAGREB
GRADSKA CET VRT TRESNJEVKA - SJEVER
Vije':e Gradske cetvrti Tresnjevka - sje ver
KLASA: 363 -01114-0 1/48
URBROJ: 25 1-06-02/ 16-14-2
Zag reb, 13.listopad a 20 14.
Sluzha za mjesou sa m ou pr avu
Zagreb, VI. grada Vuk ovura 56a
orr procelnika
Predm et: Mol ba za postavlj anjem kuka u
MO Samoborcek,
dosravlja se
U privitku dos tav ljamo molbu za postav ljanjem kuka za potrebe odrzavanja tj elesnih
vjezbi Udruge Pies na svil i, iz Zagreba, Kustosij anska 61 s detaljnim obrazlozenjern 0
koristenj u, te molimo Vase oc itovanje 0 isto m.
S postovanj ern,
PREDSJED IK
VIJECA GRADSKE CET VRT I
TRESNJEVKA - S.lE VE R
Prilog: 1
o tom obav ijest:
Udruga PIes na svili,
Zag reb, Kustosij anska 6 1
;:;c;: ;J a:" i ; ,,'~
~
, '...
G• !""-
r~,
~ ·: ~ V;::-~ · : .4
":';.
..- , .... ('
...":', ;::,
~ .
p
•i::=
- ;-:;>
-- ~
2 5 1· ';£ SL U L~ .\ ZA riJ;;S··;U F; ";~ ;: ·.i t: ~: l. \' U
Prim ljen o :
30 -09· 20U-
~ff-HiT-r;f-t-ftf};--'-...:..rrI
J '" ~A
~'-:--::'L-H~r+-Y-i~,e''' IJ! .1Y
~
Udruga Pies na svili
Kustosijanska 61
100 9 0
Zagreb
Vijece grads ke cetvrti Tr esnj evka sjeve r
Park Stara Tresnjevka 2
10000
Zagreb
MOLBAZA POSTAVLJANJE KUKA U "SAMOBORCE KU"
Postovani,
ovim putem Vam sa lje mo molbu za post avljanj e kuka u mjesnom od bo ru
Samoborcek, na ad res i Nova cesta 37 kako bi mogli odrzavati treninge zracnih
akrobacija na toj adresi - za sto ste nam i ustupili koristenje prostora.
Kuke nece narusiti konst ru kciju prostora obzirom da ce biti montirane u betonske
grede postojece u stropu - te na nikoji nacin nece smeta ti osta le korisnike prosto ra obzirom da cemo nakon svakog treninga redovito skidati rekvizite sa tih kuka (zracne
tkanine iii svile i zracne obruce iii ringove).
Takoder, vee smo provjerili mogucnost postavljanja t ih kuka, pri cemu smo angafira li
profesion alca u to m podru eju te smo utvrdili da postavljanje tih kuka ne predstavlja
problem za objekt te da je i dovoljno sigurno i za korisnike istih.
Osim toga, smatramo da bi kuke , koje postavljamo
0
vlastitom trosku, u prostor
mogle poslu ziti i za montazu rasvjetnih tijela iii 51.
Nadamo se Vasern skorom pozitivnom odgovoru na molbu te skori pocetak sezone
treninga.
U nastavku dopisa imate i par bitnih informacija 0 dje lovanju nase Udruge.
Unaprijed zahvaljujem,
Udruga Pies na svili
U Zagrebu, 25.09.2014.
pies na svili
UDRU GA P LES NA SVILI
Udruga PIes na svili nastala je 16.04.2012. godine u Zagrebu . Udrugu je osnovala
Martina Pavlovic, koja djeluje kao predsjednik Udruge i danas. Udruga ima 20
clanova. Udruga PIes na svili okuplja zracne akrobate ali i ostale cirkuske umjetnike
kao svoje clanove sa ciljem ostvarivanja zanimljivih i kreativnih projekata u sferi
kulture. Takoder je organizator radionica zracnih akrobacija te radionica hoopa u
Centru za kulturu Maksimir od 2013. te u Centru Savska na redovnoj bazi od
2012.g. U dvije godine postojanja Udruga je organizirala dva projekta u kulturi, te
sudjelovala u nizu festivala i mnostvu marketinskih dogadanja. U sferi kulture bila je
glavni organizator produkcije Svemir- p osljednja granica koja je prikazana u
Centru za kulturu i informacije Maksimir u Iipnju 2013. ipak, glavni projekt Udruge
je predstava Flying Heel Cabaret, kojuje sufinancirao Gradski ured za kulturu.
Flying Heel Cabaret okuplja petnaestak mladih umjetnika iz Zagreba - te predstavlja
jedan od prvih akrobatskih cabareta u ovim prostorima.
Press clipping Udruge:
httn:l ldnevnik.hrlshowbuzz/clubzone/caba ret-usred-zagreba-ovako-to-radi-skupinatraumatik-arts---308876.html
http: //ww\.>I.vecernji.hr/ritam -grada I uz-cabaret-izvode-i-zan imliive-luckaste-akrobacije930022Imultimedia l04?close url= %2Fzg-vijesti%2Fprimate-d jecji-dopl atak-obnO\i tczahtjeve-i-doznajte-sto-je-nOVO-91 9593
http :/ /www.vecernj i.hr / pogled-prema-lietu / plesom-na-svili-na-popularn oj-oleander-terasipocela-ljetna-sezona-943023
pies na wi li
Page I of I
Fwd : Povjerenstvo za malo poduzetnistvo i obrtni stvo
O dg ovor i
Odgovo ri svirna
P ros lije d i
Fwd: Povjerenstvo za malo poduzetnistvo i obrtnistvo
Ivan [[email protected]]
Prima:
Predsje dnik Tresnievka Sjever; "ivan.butorac"@gmail.com; [email protected]; levaclc,z@ferolmpex,hr
Privici:
(2) Preuzmi sve pnvrtke
SAVJET ZA PODUZETNISTVO docx (17 kB) [Otvo<' "" ogledn ku);
Plan rada Povierenstva za-t cocx
(26 kB) [Otvon u preglednllcuj
3 prosinac 20 14 2334
Radi zastite vase privatnosti blokiran je dro sadriaja ave poruke . Aka sle sigurni da poruku salje pauzdani
pos ilj.telj. a i e llte ponovno omo guciti blokiran e znacaj ke, kliknite ovdje .
Postovani predsjednice Ivane,
Dostavljam ti u prilogu Plana rada i prijedlog innicijative za Poduzetni cki centar Tresnjevka sjever, Radi se 0
prijedl ogu Povjerenstva za malo podu zetn istvo i obrtnistvo . Dogovoreno je da ja prijedl og predsta vim na sjednici
Vijeca cetvrti . Tebe molim da 10 U\TSti ~ u dnevni red slijedece sjednice.
Predl azern da u dnevni red slijedece sjednice Vije ca cetvrti budu uvrsteni slij edeci prijedl ozi:
I. Usvajanje Plana rada naseg Povjerenstva ,
2. Pokret anje inicijative Poduzetnicki centar Tre snjevk a,
3. Zamolba Poreznoj uprav i - Ispostava T resnjevka da nam dostavi popis mali h poduzetnika sa Tre snjevke.
Hvala u naprijed.
Ivan Havelk a
Vijecnik
This email has been checked for viru ses by Avast ant ivirus software.
•
www.avast .com
hnp s://webmail.zagreb.hr/owal?ae=ltem&a=Open&t=IPM .Nole&id=RgAAAAC7 X Zs Vy99BQYOul gnCPc... 8.12.20 14
SAVJ ET ZA PODUZETNISTVO IOBRT SDP TRESNJEVKA SJEVER
INCIJATIVA ZA USPOSTAVUANJE PODUZETNICKOG CENTRA TRESNJEVKE SJEVER
POTREBA OSNIVANJA PODUZETNICKOG CENTRA TRESNJEVKE SJEVER
lmaj uci u vidu cinjenicu da je Tresnjevka sjever jedna ad gradskih cetvrti s najvecim
brojem stanovnika u gradu Zagrebu, ali i cetvr t s najvecirn broje m sjedista tvrtki na
svojem podrucju (ad vecih: Agro kor, Koncar, Ericsson Nikola Tesla, Siem ens, ZET,
Raiffeisen banka itd.), Savjet za poduzetnistvo i obrt Tresnjevke sjever upucuj e
inicijativu Vijecu gradske cetvrti Tresnjevka sjever (VGC) i nadleinim institucijama
Grada Zagreba za osnivanje Poduzetnickog centra Zagreb (PCZ).
Jedan ad kljucnih
problema s kojim se susrecu poduzetnici jest nedostatak
pravovremenih, cjelovitih i tocnih informacija . Obzirom da su nadleini gradski uredi
centralna mjesta za poduzetnike iz cijelog Zagreba, cilj osnivanja ovakve poduzetnicke
potporne institucije jest pribliiavanje gradske uprave poduzetnicima i olaksavanje
pro toka vai nih informacija. Naime, mnogi manji gradovi sa manjim brojem stanov nika i
nii om poduzetn ickom aktivn oscu imaj u osnovane Poduzet nicke centre. Obzirom na
velicin u grada Zagreba, poduzetnici ma iz Zagreba posljedicno je teie doci do str ucni h
osoba i bitnih informacija pa bi se staga osnivanjem Poduzetnickog centra na
Tresnjevci sjever ornogucila kvalitetnija priprema i realizacija njihovih projekata, a
posljedicno i jaca aktivnost gospodarskih subjekata na Tresnjevci sjever.
CIUEVIINICIJATIVE
Osnovni ciljevi osnivanja Poduzetnickog centra Zagreb bi bili :
a) pruianje strucne i savjetodavne pornoci poduzetnicima,
b) edukacija postojec ih i budu cih poduzetnika
c) poti canje osnivanj a i razvoj a subjekata malog gospod arstva,
d) promovira nje pcdu zetn lstva. davanje informacija a mogucnostl rna ulaska u
e)
f)
g)
h)
poduzetnistvo,
poticanje ekonomske uspjesnosti malaga gospodarstva u sektorima preradivacke
industrije i usluga s vecirn ulaganjem u R&D, visirn stupnjem inovacija, rastom
izvoza te daljnjim razvoj em poslovnih mreia i povezanosti,
pruianje informacijama a prihvatljivosti poduzetnika na EU projekte,
davanje prijedloga za uklanjanje administrativnih barijera poduzetnistvu
promoviranje poti cajnih mjera Republike Hrvatske i grada Zagreba koje poduzetnici
mogu koristit i,
i)
pornoc u pripr emi poslovnih planova, investicijski h progra ma i dr ugih st udija,
j)
stvaranje uvjeta za povezivanje subjekta malog gospoda rstva radi nastupa na
triistu,
k) poticanje umreiavanja i udruiivanja poduzetnika (stvaranje klastera i zadruga)
I) drugi strucni poslov i u svezi s poticanjem razvoja malog gospodarstva utvrde ni
mje rama Vlade Republike Hrvatske i grada Zagreba, te interes ima poduzetnika u
malom gospodarstvu .
POTREBNA INFRASTRUKTURA ZA OSNIVANJE PC ZAGREB
Osnivanj e Poduzetnickog centra ne bi iziskivalo znacajne dodatne t roskove i ulaganja iz
pro racuna Grada Zagreba. Naime, na podruc]u Tresnj evke sjever postoje prostori u
vlasnistvu Grada koji bi mog li biti koristeni za potrebe PCZ. Prijedlog je da se ist i osnuje
na adresi Pa rk Stara Tresnjevka gdje j e smjesteno i sjediste VGC.
Vezano uz eksperte koj i bi radili u PC Zagreb, prijed log gradskom uredu za
Gospodarstvo jest da se nekolicina Ij udi iz gradskog Ureda dislocir a na adresu PCZ bez
dodatnog zaposljavanja .
GRAD ZAGREB
GRADSKA CETVRT TRESNJEVKA-SJEVER
Povjerenstvo za m alo pcduzetnlstvc i
obrtnlstvo
PLAN RADA POVJERENSTVA ZA MALO PODUZETNISTVO I OBRTNISTVO
2013 - 2017
1. Zatrazitl Poreznu upravu Ispostavu Tresnjevka da nam dosta vi popis mal ih
poduzetnika i obrtnika na Tresnjevci sjever. Po rnoqucnosti po djelatnostima.
2. Kontaktirati Ured za gospodarstvo grad a Zag reba . Ideja je da se na Tresnjevci
sjever organizira Ispostava gradskog Ureda za gospodarstvo, koja bi u prvo
vrij eme imala informativni karakter za male poduzetnike i obrtnike.
3 . Prijedlog da se kroz proracun grada za 2014. godinu osiguraju sredstva za
Financijski plan Tr esnj ev ke sj ever koja bi bila namijenjena gospodarskim
aktivnostima. U pocetku to ne bi bila velika sredstva , ali sredstva koja bi
osiguravala, starnpanje leta ka i obavijesti, otvaranja Internet portala i rnoqucu
organizaciju nekoliko informativno-edukativnih t ribina za poduzetnlstvo .
4. Prazni gradski prostori rnoqucl za koristenje od strane malih poduzetnika. Trazitl iz
gradskih ureda popis takvih prostora.
5. Popis lokacija za postavljanje kioska, odnosno pokretnih standova,
6. Uredenje prostora na TRESNJEVCI SJEVER za odredene djelatnosti malog
gospodarstva i obrtnlstva.
7. Pocetak projekta PODUZETNI CKI CENTAR TRESNJEVKA.
EDUKACIJSKE DJELATNOSTI - VGC, URED ZA
OBRAZOVANJE I
SJEVER:
KULTURU,
OBRAZOVNE
GOSPODARSTVO, URED ZA
INSTITUTUCIJE SA TRESNJ EVKE
1. Sa gradskim uredima za gospodarstvo, obrazovanje i kulturu , te obrazovnim
institucijama na Tresnjevci sjever, dogovoriti programe edukacije ma lih
poduzetnika.
- tecajevi za pocetnlke,
- tecajevi za poduzetnike koji rade.
2. Preko edukacije malih poduzetnika, usposta viti suradnju sa obra zovnim i drugim
institucijama, te svim zainteresiran im ustanovama i pojedincima .
3. Edukacij om poduzetnika pruziti im moqucnost zaposljavanja i sarnozaposljavanja.
4 . Pot icat i edukacijom otvaranje ob it elj skog malog poduzetrustva .
5. Edukacij a 0 apliciranju za poticaj e u m alom poduzetnlstvu RH
novcanlh sred stava iz fondova EU.
I NFORMATI VNE
DJELATNOSTI
VGC
ISPOSTAVA
koristenju
UREDA
ZA
GOSPODARSlVO:
1. Pruziti svim
zainteresiranim a, informaciju 0 mo quc nostl otvaranja:
sam ost alne djelatnosti, trqovackoq drustva i jednostavnog d.o .o.
obrta,
2. Poslovne ban ke i pracenje malog poduzetnistva.
rnoqucirn po ticajima
poticajima prilikom zaposljavanj u,
3 . Informacije
4. I nformacij e
0
0
za otvaranje odredenih djelatnosti
i
0
korlstenju sre dstava iz fondova EU.
PROJEKT NE DJELATNOSTI - VGC i ISPOSTAVA UREDA ZA GOSPODARSTVO
- OBRAZOVNE USTANOVE NA TRESNJEVCI SJEVER
1. Izrada Poslovnih planova,
2. I zrada projektne dokumentacije,
3. I zrada aplikacije za natjecaj za sredstva lz EU fon dova .
4. Natjecajl za pot pore Minist arstva poduzetn lstva i HAMAG I NVESTA.
Terminski j os ove godine su rnoquce ove akt ivnost i:
PLAN RADA....
1. Preko Ureda Vijeca cetvrti zatraziti od P.U. pop is malih i srednjih poduzetnika .
2. Kroz Financijsk i plan za 2015. godinu osigurati sr edst v a za ob avjestavanje malih i
srednj ih poduzetnika 0 djelatnosti Povjerenstva.
3. Don ij et i na Vijecu cetvrti odluku 0 pocetku Proj ekt a PODUZ ETNICK I CENTAR
TRESNJEVKA SJEVER.
Ostale aktivno sti po periodima dogovoriti na sastanku Povjerenstva.
Prijedlog izradio:
Ivan Havelka oec .
2
Na temelju clanka 2 1. stavak 1. i 3. Poslovnika Vijeca Mjesnog odbora .Antun Mihanovic",
Vijece Mjesnog odbora .Antun Mihanovic" na 10. sjednici 18. studenog 20 14. donijelo je
Z AKLJ U CAK
(koristen]e prostora)
I. Vijeca Mjes nog odbora raspravlja i prihvaca zahtjev Hrvatske udru ge za edukaciju i
samozaposljavanje "Libera", pod uvjetom da u trazeni terminu vee ne koristi neki
drugi korisnik , kako ne bi doslo do "preklapanja" termina . Udruga ima uz koristenje
prostorije i zadacu odrzavanja iste, hodnika i toaleta.
2. Ovaj se zakljucak dostavlja se Vijecu gradske cetvrti Tresnjevka - sjeve r na daljnje
postupanje,
Klasa: 026-02/ 14-002/1 11
Urbroj : 25 1-06-02/ 1601- 14- 6
Zagreb, 18. studenog 20 14
L
,
i
I
G RA D ZAGR EB
G RA DSKA CETVRT T RESNJEVKA SJEVE R
Vij ece G ra ds ke cctv r ti Tresnj evka - sjever
KLASA : 372-01/14-00 1/ 157
URBROJ: 251-06-02/16 -14-2
Zagreb, 06. studeni 2014.
V!.JECE l\I.IESN OG ODBO RA
"ANTU ' l\I III ANOVIC"
N/r predsjedn ika
Predmet : Hrvatska udruga za edukaeij u i
samozapos lj avanje Libera,
zahtjev za povremeno koristenje
prostora, dostavlja se
U privitku dostavljamo Yam zahtjev za povremenim koristenjem prostora Hrvatskc
udruga za eduk aciju i samozapos ljavanje Libera.
Molim o Vas da na slijedecoj sje dniei Vijeca Mjesnog odbo ra rasp ravljate 0 istorn, te 0
tome donesete zakljuca k.
S postova njern,
1~::; I~ R E I> S.J E D NJ K
V IJECA,G~A I>S KE CETVRTl
c:
- T RE SNJ E VKA - SJEVER
._~ _.J1
0:\)
!3':~~Z
.r • I Q-
"--.....-.
:">,.;,
..... ,"\.....
l.;
\
u:
,I..t../,
.~
..
,~
.
I
rae
ZAHTJEV
ZA POVREMENO KORISTENJE PROSTORA MJESNE SAMOUPRAVE
Naziv udruge iii politicke
stranke i adresa iii
ime i prezime podnositelja zahtjeva:
HRVATSKA UDRUGA ZA EDUKACIJU I
SA ,\-'IOZAPOSUAVANJE LIBERA , ZAGREB
Zas tupnik i tel.br. kontakt osobe:
INES RUDELl C, DIPL.POLITOLOG,CERTIFIClRANI
INT ERNI REVIZOR ZA BANKARSKO POSLOVANJE. TEL. 0 1 - 8893615
o IB subjekta:
43279006766
Djelatnost podnositelja zahtjeva:
Ziro-racun:
Broj aktivnih clanova:
Broj volont era:
33
4
Preporuke:
Gradska cetvrt na kojoj djeluje udruga : Tresnjevka Sjever
Adresa prostora i naziv mjesne samouprave
za koju se podnosi zahtj ev:
MO ANTUNA MIHANOVICA
Zahtjev se odnosi na prostor:
(Mo lim popuniti odgovarajuce)
DRENOVACKA CESTA 4
Dvorana VELIKA
Dan i vrijeme koristcnja:
PET
kat prizemljeX
pov.-
" ' _'
.:;: ; uta . 8,30-12,30; CETV. 8,30-12,30
8,30-12,30
ZA HTJEVU (obavezno) PRILOZITI:
izvadak iz Registra
Program rada i izvjestaj 0 dosadasnjim postignucirna
preslika oso bne iskaznice (za fizicke oso be)
Napomene: PROSTOR JE POTR EBAN ZA ODRZAVANJE RADIONICA ZA
ZA POS UAVAN JE, SAMOZAPOS U AVANJ E I POTICANJE PODUZETNISTVA
U Zagrebu, 29. 10.2014.
r
•
Fax
OHice
Address
Phone
Sarajevo
H. Kre!evljakoviCa 50 +387(033)237 644 +387(033)237· 644 o ffice,sa@ nd i.ba
Banja l uka Bore Stankovica 3
ItncAIlA 4
n
IJ ~
J'I
+387(051)258 250 +387(051)258 251 o Hice.b l@nd i.ba
..t.
To Whom It May Concern.
Through its Regional Political Party Initiative. .ational Democratic Institute (NDI) assists political
pan ics in southeastern Europe in clarifying their ideological identities and articulating policies,
developed in the process that reflects contemporary European standards and democratic principles of
inclusiveness. representation. and accountability.
Last year. our focus was education tor policy development for ditTerent groups within political
parties. So • DI in partnership with Novurn lnstiuu from Slovenia and European Liberal
Foundation organized Regional Academy for Liberal Women from Southeast Europe, in
Ljubljana, in the period from I overnber 29 - December 2, 2012. The duration of the Academy
will he one year. and in this period, participants will write their policy papers with assistance of
highly professional and expert mentors from the region and Western Europe.
One of the pan icipants of the Academy was Ms. Ines Rudelic. who showed great interest in
working on women issues and making this society better place lor living. We are more than glad
that Ms. Rudelie selected topic ..Self-employment of Women" and even founded Association
called ..Libera" in order to be able to implement this noble idea.
We wish Ms. Rudelic a lot of success in her future work and we are kindly recommending her and
give our greatest support for what she is trying to implement through her association; We consider
women self-employment as crucial activity for women. their families. their communities. but also
vel)' important for the economy of a country,
Should you have any queries, please do not hesitate to contact me.
Respectfully,
Maja Brenjo,
Program Coor i5l or
NDI/CEE Regional Political Party Program
[email protected]
mob +38761788 474
WOf
" 9 TO demo
lie
nd m.a nq
demov.c~ work
t,
Radionica : MI KREIRAMO SVOJ POSAO - 00 10EJE DO
SAMOZAPOSLJAVANJA
Kratki op is
Radionice za sarnozaposljavanle zamistiene su na neki nacin kao grupe potpore mladima ali i drugim
nezaposlenim osobama, a koje se spremaju krenuli u poduzetnickl polhval. Zasto bas grupe potpore?
Zato sto ulazak u svijet poduzetnistva nije nimalo jednoslavan. a prema slatislikama samo 5% svih
slart up-ova uspiju se pokrenuti. Problem je u cinjenici koliko ce bili psihicki spremni prevladati slrah
od neuspjeha, strah od manjka financijskih sredslava i strah od nerazumjevanja okoline. Sve Ie
cinjenice se na pocetku umanjuju medulim samo uz dobru razradu tzv. Alale izvrsnosti i toeno
poslavljanje dugoroenih i kratkorocnih ciljeva uskladenih s misijom i vizijom poslovanja te pravi izbor
strategije. prelposlavka su uspjesnog slarta.
Na radionicama nezaposlene osobe se educiraju kako u jacanju psiholoskih aspekata buduceq
poslovanja tako i u utvrdivanju njihovog lrenulnog stanja u poslovnom svijelu te izradi swot analize.
Poticu se da Irate rjesenja za svoju trenulnu situaciju i da nisu samo pasivni promatraci koji ocekuju
da Zavod za zaposliavaoje rijesi problem njihove nezaposlenosli.
U afirmativnom okrutenju radionice slusaju i 0 iskuslvima Ijudi u slicnoj situaciji te je glavna inlencija
razvijanje pozitivnog poduzetnickoq duha, a koji u konacnici implicira novim idejama i novim
projeklima koji ce biti baza za zaposllavanie veceq broja nezaposlenih osoba. Radionice su
edukativnog karaklera jer se korisnicima lakoder i objasnjava kako olvorili obrt, firmu iii zadrugu te
koji su policaji sa Zavoda za zaposljavanje najpovoljniji za njih. Medutim. tsto tako polaznici se
informiraju i 0 policajima koji se daju buducirn poslodavcima, a kako bi protekom obaveznog perioda
mogli uz poticaje i zaposlili dodalni broj Ijudi.
Cilj:
Projekl MI KREIRAMO SVOJ POSAO je duqorocan, a lrend sarnozaposljavanja je u uzJaznoj pulanji
te ocekujerno povecani broj polaznika radionica. Ideja je vrijedna pokrelanja jer ce njena realizacija
direktno utjecali na drustvene procese i umanjiti negativan trend u sferi zaposljavania, Cil] projekta je
utjecali na fieksibilnosl i veci angatman nezaposlenih osoba te razvijanje poduzetnickog duha
polencija lnih kandidata za sarnozaposljavanje. Radionice ce im na svaki nacin pornocl da udu
spremnije u svijet podzetnistva i naravno da ne odustanu kod prve prepreke.
Kako je nase drustvo iz jednog sociiatistickoq sistema poslovanja nespremno uslo u kapitalisticki
sistem, drustvo tome nije bilo prilagodeno te arhaicru oblici poslovanja u drzavnorn sektoru i dalje
opstruiraju razvitak poduzetnlstva. Zato je primarna zadaca mladih nezaposlenih osoba, a onda i svih
drugih nezaposlenih kalegorija stanovnistva da se uhvate u kostac s takvim sistemom i kroz nove
poduzetnicke ideje promoviraju drugaciji nacin poslovanja i djelovanja.
Obraz/oienje i znacaj
Veliku prednost ideji daje cinjenica da je Hrvatska sada clanica Europske unije te posloji moqucnost
inlernacionalizacije navedene ideje te osrnisljavanje medunarodnih radionica, a na taj nacin i brza
prilagodba nasfh mladih nezaposlenih osoba svijetu poduzetnistva posebno kad poslusaju savjele
svojih vrsnjaka iz inozemslva.
Takoder, rnozemo konstatirati da svalko od nas nafiednostavnije usvaja nova znanja kada se nade u
grupi vrsnjaka i osoba koje se nalaze u priblitno slicno] situaciji. Novi trendovi funcioniranja ekonomije
su na naslrn vralima i moramo bili olvoreni za nove ideje kao npr. co-working, socijalno poduzetnistvo,
dijeljena ekonomija etc.
Autor: dip/omirana polit%ginja /nes Rudelic
Akademska naobrazba:
- diplom irala i slekla litulu diplomiranog polilologa. Fakullel polilickih znanosli u Zagrebu, 1983.
- polozjla ispit za internog revizora bankarskog poslovanja, 1999.
- pohadala i uspjesno zavrsila Akademiju liberalnih zena jugoislccne Europe u organizaciji Natinal
democratic Inslitut-a u Ljubljani , 2013.
Zaposlenja i profesiona/no iskustvo:
- vodenje nerezidentnih racuna UNPROFOR-a , slranih predstavn istava (lalijanskih i njernackih) Ie
ambasada. 1990.l1999.
- rad u Inlernoj reviziji Banke na poslovima revizije drustava u vlasnistvu Banke te na poslovima
revizije kredila odobren ih pravn im i fizickim osobama, 1999. /2009 .
- koordinacija poslovanja odvjetnickog ureda i klijenala , 2009.12012.
- vodenje obrta Gola za prornidzbu i savjetovanje te Hrvalske udruge za edukaciju i
sarnozaposljavanje Libera, 2013.
Znanstveni interes:
Analiza novih puleva ekonom ije u Europi, tzv. sheering ekonomija . problemi nezaposlenosli i nacini
riesavanla te razvijanje poduzetnicke klime u Hrvalskoj te policanje razvoja naseq drustva kroz
podrsku i implemen laciju osnovnih vrijednosli. a to su postenje, povjerenje pomaganje, ucenje,
predani rad i zalaganje.
OPtS PROGRAMA
U prvom dijelu radionica , njihove polaznike upoznajem s cinjenicom da sam i [a zahvaljuju ti potica jirna
Zavoda za zaposl iavanie otvorila obrt Gola za prornidzbu i savjelovanje i Hrvalsku udrugu za
edukaciju i sarnozapos ljavanje Libera. Takoder u daljnjem izlaganju navodim edukacije koje sam
pohadala , radni staz i certifikale te preporuke koje sam pribavila . Takoder navodim slijedete:
•
•
•
•
•
da sam zavrsila Fakullel polilick ih znanesli u Zagrebu .
da sam radila u Banci punih 26 godina,
da sam radila na poslovima deviznog i kunskog plalnog prom eta,
na vodenju non residenl accounls slranih predstavnlstava i racuna Unprofora ,
upoznajem ih s cinjenicom da posjedujem certifikal inlernog revizora te im u kratkirn crtama i
objasnjavarn zadacu inlerne revizije Ie na koji nacin ona unapreduje realizaciju poslovnih
procesa unutar Banke odnosno poduzeca, a sto mi sada pornaze u odradivanju zadataka
vezanih na poslovanje obrta i udruge.
• upoznajem ih s cinjenicom da posjedujem certifik al Akadem ije liberalnih zena koji sam dobila
za uspjesno pohadanje Akadem ije u razdoblju od sludenog 2012 do srpanja 2013.. a uz ciju
pornoc sam i razvila svoju ideju 0 Radionici za samozaposl javan ie,
• upoznajem ih s cinjenicorn da sam zahvaliujuci radu na navedenoj ideji dobila preporuku
National Democral ic Instituta i preporuku Zavoda za zaposliavanie.
U nastavku dajem prijedlog samoslalnih tema radionice:
1. M/ KRE/RAMO SVOJ POSAO
•
•
•
Izbor prave ideje i uspjesno prevladavanje svih teskoca koje ce se budut im poduzetnicirna
naci na putu razvoja vlastite ideje,
Afirmalivno prislupanje svako rn problemu na lrnovilom poduzetnickorn pulu,
Ucenje tehnika prevladavanja stresnih situacija .
Psiholosko osnazivanje prelposlavlja da uz jatanje njihovog samopouzdanja i samopostovania
(koristeci tehnike popularne psihologije) uspjesno prevladaju prepreke i krenu u oslvari vanje svoje
poduze tnicke ideje.
2.
IZRADA POSLOVNOG PLANA ZA SAMOZAPOSLJAVANJE
Na primjeru jednog poslovnog plana polaznici uce:
o
o
o
o
o
Kako izradili plan,
Kako razradili poduzetnlcku ideju,
Kako opisali konkurenciju,
Kako izradili racun dobiti i gubilka i analizu troskova,
Kako podnijeli Zahljev za sarnozaposljavanie na Zavod za zaposliavao]e.
Izrada kvalilelnog poslov nog plana prelposlavka je uspjesnog apliciranja na Zavod za zapostlavanie
pa ce u tu svrhu svaki polaznik dobiti osnovna znanja 0 navedenom te ce uz pornoc menlora izraditi
svoj vlaslili poslovni plan.
3.
IZBOR VRSTE DRUSTAVA (obrt, jdoo, doo , zadruga i/ili udruga )
Polaznike se educira na nacin da lijekom edukacije od/uce da Ii im je svrsishodnije olvorili obrt,
jednoslavno drustvo s oqranlcenorn odqovomoscu, drustvo s oqran leenorn odqovornoscu. zadrugu Iii
udrugu.
Tijekom edukacije uce slijedece pojmove:
o
o
o
o
o
Vrsle obrta ( slobodni, vezani, povtasteni),
J.d.o.o. Uednostavno drustvo s oqranicenom odqovornoscu),
0 .0.0. (drustvo s oqranicenom odqovornoscu),
Zadruga (nacin osnivanja i uslroj),
Udruga (nacin osnivanja i ustroj).
Tako der ce uz pornoc menlora, a nakon provedene edukacije odlucili koji je nacin organizacije drus tva
idealan za realizaciju njihov e poslovne ideje.
4.
STRATEGIJA POSLOVANJA I ALATIIZVRSNOSTI
Edukacija ce obuhvatiti stralegijsku pripremu rada buduceq poduzeca te ce polaznike educirali 0 :
Nacinu definiranja buducih kratkorocnih i dugorotnih ciljeva , a sukladno misiji i viziji poduzeca
koju su si polaznici zadali,
Uz pornoc alala izvrsnosli polaznici ce naucitl kako izbjeci greske te kako ne pokrelali
poduzece bez dobre stralegije koja je preduvjet njegove buduce uspjesnosti.
Takoder, polaznike upoznajemo sa svim moqucnostirna kreditiranja njihovih poduzetn ickih ideja preko
Banaka te koja je potrebna dokumenlacija i koji su uvjeti krediliranja te kako predali Zahljev za kredit i
koji su lrenulno najpovoljniji uvjeti kredltiranja poduzelnika pocetnika.
5. POTlCAJNE MJERE ZAVODA ZA ZAPOSLJAVANJE
Na edukaciji objasnjavamo poticajne mjere koje Zavod za zaposliavanie odobrava u 20 13.120 14 g . a
to su:
Paket mjera za mlade , Mladi i kreativni"
Paket mjera za posebne skupine .I posebnost je prednosr
Paket m jera za osobe s invaliditetom . Ukljuceni"
Paket mjera za starije osobe •Vaino je iskustvo"
Paket mjera za dugotrajno nezaposlene .1mi smo za novi posao i ucenje"
Paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine
Paket mjera za i ene
Paket mjera za poslodavce u leskocama •Vaino je ocuvali radno mjesto"
Polaznici se na radionici upoznaju i sa svim drugim policajnim mjerama Zavoda za zaposjjava nje te
uce kako odabrati pravi poticaj.
CILJ RADIONICE je da svaki polaznik po zavrSenom mentoriran ju bude osposobljen da sam
kreira svoj posao, naplse Poslovni plan . odabere vrstu drustva koju ce otvoritl Ie dobije potlca]
sa Hrvalskog zavoda za zaposljavanje.
Radionice i predavan ja odvijaju se u uclonicl Centra za kulturu Tresnjevka, gdje polaznici imaju na
raspolaganju potrebnu opremu za audio vizualnu prezentaciju.
Ci/j projekta:
-rnedusobna razmj ena iskustava, znanja i urnjesnosti polaznika radionica,
-redovita edukacija u svrhu samozaposljavanja,
-suradnjom sa institucijama i udrugama koje se bave istim iii bliskim podrucjirna djelatnosti,
-promldzba novog nacina edukacije buducih pooduzetnika,
-suradnja s medunarodnim iinstitucijama uu svrhu edukacije zena i njihovom osnativanja,
-orqaniziranjern prezentacija. seminara i treninga iz raznih podrueja edukacije,
-orqaniziranjern radionica i vjezbi za samozaposljavanie,
-orqaruztraniern susreta i savjetovanja,
-uvodenie radionica 0 sarnozaposljavani u i u skole,
-izdavanjern publikacija , brosura.biltena i sl.a vezano na djelatnost radionica
Ciljne skupine projekta:
mlade nezaposlene osobe te posebne skupine nezaposlenih ,
nezaposlene osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe
godina te pripadnici romske nacionalne manjine,
udruge civilnog drustva,
predstavnici gradskih i drzavrnh institucija,
clanovi akademske zajednice,
zainteresirani gradani.
osobe starije od 50
Aktivnosti:
U prvom dijelu radionica teziste je na psihotosko] pripremi u smislu jednog poduzetnickoq preustroja
te u prezentiranju vlastitih ideja. Nakon toga ucirno kako izraditi poslovni plan te sto je sve potrebno
za osnivanje obrta, firrne, udruge iii zadruge.
U drugom dijelu radionica radimo na strategijskoj pripremi rada buduceg poduzeca te polaznike
educiramo 0 poticajima za zaposljavanje, a koje mogu zatrazin od Hrvatskog zavoda za zaposllavan]e.
ZavrSn o pred stavljanje radionica:
Po zavrsetku jednog ciklusa radionica organizira se druzenie bivsih polaznika radionice i njihovih
prijatelja u cilju dodatne motivacije i osnazivania i drugih buducih polaznika koji ce takoder po
zavrsenoj izobrazbi pokrenuti vlastiti posao.
Druzenje se organizira 23. listopada 2014.0. od 17 - 19 sali.
Ocj ena rezu ltata (evaluacija)
o
o
o
Do sada su odriane cetiri radionice u kalovo zu 2013. godine u ClSDKcentru
Hrvatskog zavo da za zapoiljavanje, Kneza Viseslava 7, koje je pohadalo cca 55
iena starosti od 20 do 55 g,
Do sada je u 2014, godini odriano 8 radionica u Centru za ku lturu Tresnjevka i
pohadalo ih je cca 83 muskaraca i i ena starosti od 20 do 55 g.
Prema trenutnim podacima cca 30% polaznika pokrenulo je vlastiti business.
)
I
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD ZAGREB
Gradski ured za opeu upravu
KLASA:
230-02113-07/137
URBROJ: 251-07-12-13-5
Zagreb, 29.04.2013. godine
IZVADAK
IZ REGISTRA UDRUGA REPUBLIKE HRVATSKE
Registarski broj: 21009932
Datum upisa u Registar udruga Republike Hrvatske:
04.02.2013
I
1. Nazjy udruge:
HRVATSKA UDRUGA ZA EDUKACIJU I SAMOZAPOSLJAVANJE LIBERA
~- -----------
2 . Sk.ra¢eni nariv udrug Q;
13.Naziv
udruge na slra norn je.zjku utvrdeo
stanstom:
5.l\dresa sjed~ udcuge (mjeslo, Llica i broil:
- - - - - -
I
~------=------'---------- ------
Zagreb , Oslrovic ka 4
,
I
6. Djelatnosb kojima se oslv3ruju c~jevi :
Medusobna razmjena iskustava, znanja i urniesoosu clanova Udruge: redovita edukaci ja u svrnu
samo zaposhavanja eranova Udruge: organiziranje savjetovanja Ie organiziranje sludijskih pUlovanja rad;
razmjene ideja ; isku slava sa slienim instilucijama u oslalim zemlja ma svijeta; te obavlja ostale djelatnosti
navede ne u Clanku 7. Statuta,
I
7. Osobnoime i svojstvo csobe ovtBslcne ZB zastupanje udn"ge:
rNES RUDELIC
predsjednica
SANDRA RUDELIC
dopredsjednica
MARKO ZVONIMIR RUDELIC
dopredsjednik
8. PodNtjo djelovanja udrug e ulvrdono slalulom:
i
--9 . OdI u ka 0 za bra ni djeJovanja udrug e i d a tum don oSe n;a ooluke:
I
-
-------43279006 766
••
J1, . Oduka 0 prestanku posto;anja udruge i datum ~
_~_e_n_J._odI_Uk_e_:
1
..L
-,
12. Napomenal
L-
---'
Upravna pristojba u iznosu ad 40,00 kn po Tbr.1. i 4. Tarile upravnih prislojbi Zakona a upravnim
pristojbarna ("Narodne novine" brej 8196, 77/96, 95/97, 131197, 68198 , 66199. 145199, 30/00 , 116/00,
163103 , 17104 , 110104, 141/04 , 150105, 153105, 129/06, 117107 ,25108,60/08.20110,69/10, 12611'1 ,
112/12. i 19/13.) naptaeena je i na zahljevu pooistena.
.
.
/~5~~?0y
.
( · ~' j(A~:J-
MoP,,' _
{f.'Visi uPrti,~;(ZfefPnl ia vodenje regiSIra
oj
,
.
~
.. I
::.~
"
..••
.
.
~. ":'
, .;
• ~.
, '. '
,
udruga
, ..,; • .f
.Dina 5 ullavina
....
. "
-... . - ._.- - ~ ~
Na temelju clanka 21. Poslovnika Vijeca Mjesnog odbora Rudes, Vijece Mjesnog odbora
Rudes, na 09.sjednici, 27. studeni 2014. godine donijelo je
ZAKL J U C AK
Povremeno kort stenje prostora
I. Vijece Mjesnog odbora Rudes raspravljalo je 0 zahtjevu Hrvatske ciste stranke prava za
jednokratnim koristenjern prostora u objektu Mjesnog odbora Rudes, te je suglasno s
koristenjem i to u utorak 19.00 - 21.00 sati,
2. Ovaj se zakljucak dostavlja se Vijecu Gradske cetvrti Tresnjevka -sjever
postupanje.
na daljnje
KLASA:026-02/ 14-0021l16
URBROJ :251-06-02/ 1607- 14- 5
Zagreb, 27. studeni 2014.
i .
dsjednik
snog odbora
es
GRAD ZAGREB
GRADSKA CETVRT TRESNJEVKASJEVER
Vijcce Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever
KLASA: 372-0 1/14-00 1/163
URBROJ: 25 1-06-02/ 16- 14-2
Zagreb, 18. studeni 2014.
VIJECE MJESNOG ODBORA
RUDES
n/r predsjednika
Predrnet: Povremeno koristenje prostora
za Hrvatsku cistu stranku prava
- dostavlja se
U privitk u dostav ljamo Yam zahtjev za povremenim koristenjem prostora Hrvat ske
ciste stranke prava.
Molimo Vas da na sjednici Vijeca Mjesnog odbora raspravite 0 prijedlogu i done sete
zakljucak.
S postova njem.
.'
PR EDSJEDNIK
VIJECA GRA DSKE CET VRT I
TRESNJiWKA
- SJ EVE R
.
.
0:\
,
-1\..a'' But
L
rae
Privitak: I
f3
L
"I'
_
~
,.tOt
•
'1
~;: 1 · ':i; S !.. ~L. -3.l
,I
;:'rLTille. ,) u :
...- ----;:;r,:;;----L1--=.l1.=-ln
,
Naziv udruge iii politicke
stranke i adresa iii
ime i prezime pod nositelja zahtjeva:
.....
JjI\.VATSKA CISTA 51&.610I<'A PR.L!
Al.LVA
,--,-__
IVAN (,ltUl2I5I C, DUGAVS KA 1&
i va"'t;\'ubis, c 6M~~ '3""0..',\,"-Om
E-ma il:
S (,
on 9'2 9 61LIL.f,2~
< U 6' p ..J'.J"
-.S ,:;rg r d
(7R.\J ~ I I
IVA N
Zas tupnik i tel. br. kontakt oso be:
Maticni broj subj ekta I OlB
_
Dje latnost podnositelja zahtjeva:
liro - racun :
Broj aktivnih cla nova :
30
Broj volontera :
12
Preporuke:
Grads ka cetvrt na kojoj dje luj e udru ga:
T K't. 5N \ t. V K!\ - S )1:. \J E. R.
Adresa prostora i naziv mjesne samouprave
v
COlA 1-1 , MJE) NI ODBOR, RUDES
RLJlW~I<.A
Za koju se podnosi zahtjev :
Zahtjev se odnosi na prostor:
(molimo pop uniti odgovarajuce)
Dvorana - kat.
pov
dan i vrijeme koristenja:
.
........................................................................................................................................................
Ured s ka pros tori
Oflja - pov............ ka tIbr. Prostonje .
Dan i vrijeme koristenja:
..
~.I1,!.ll;..!::>.!\.+ ..b .9.S:"..'?:-J .~ ~ .. y.!.~.~~.. :1?..~.~..2 1 h
Da Ii se naplacuj e clanarina : DA
Da Ii post oji donacija:
DA
ZAHTJEVU PRILOZITI:
In-adak iz Registra
Preslika osobne iskaznice (za lizicke osobe)
In-jesce 0 radu za proteklo odo bre no ra zd oblj e korist enja
19..1 .~ .:
U Zag rebu, .. J.1.·.J..!.:..
..
,.
I
10/1 2/ 2011
5 I . z a mj e s " ,,,-,--'s'-'."'."'PJ<
UpOJ'W'...'Cl.L
II
16 : 31
..J1J.L.Jl..P.ll._JU
HO !tAB
01
10 '11 · 1014
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD ZAGREB
GRAOSKJ UREO ZA ENERGETIKU,
ZA~11TU OKOLISA I ODRZJvI ~OJ
KLASA: 351·02/13-0711 0
URBROJ: 251-19 -21 -14-61
Zagreb. 4. prosinea 2014 .
S LU1.BA ZA MJFA'iN U SAMO UPRA VU
nlr liosp. Zoran Nev istic, dipl. ing.
Zagreb. Ulica gruda Vuko vara 56a/I
Predmet:
Nacrt prijedloga Akcijskog plana za poboljsanj e kvulitete zraka u Grad u
Zag re bu
• obavijest - daj e se-
Postovan i,
Obavjestavamo Vas da je u tijeku izruda Nacna prij edloga Akciis kog plana za poboljsanje
kvalitctc zraka u Gradu Zagrebu, koju osigurava i vodi Gradski ured zu energeuku, zanitu
okolisa i odr?.i"i razvoj kao nadlcz no tijelo u postupku ,
Pravna osnova za izrad u plana jc elanak 46. stavak I . i sta vak 2. Zakona 0 zastiti zraka
(..Narodne novi ne" br. 130/11.47/ 14) i njime se odreduju mjere zastite zraka koje imaju za
cilj u ~ta jc moguce kracem vremensknm razda blj u csigurnti postizanje prop isanih granicni h
iii ciljnih vrijednosti onih oneciSclljuCih tvari koje su, prije dunuSenja plana, bile prekoraceue,
Nakon izrade, Nacr t plana trcba javno objaviti radi pribavljanja mlslj enja , prijedloga i
primjedb i j avnos ti, odluciti a njihovoj opravdanosti, izrad iu konacni pr ijedlog plana i uputiti
go na donosenje predstavnickom tijelu Grado Zagreba . koje donosi Akcijski plan la
adrninistrativno podrucje Grad. Zagreba,
Slijedum navedenog, informiramo Vas 0 rnuguenost ] sudjclovanja u ranoj fa"i izrade
predrnctnog Naerta cija je radna verzija abjavljena i dostupna na imernetskirn stranicama
Grada Zagreba : www.ekIH .agrcb.hr (pod : Energeiika i zasti ta okolisa / Propisi i dokumenti u
procesu don osenja / Planovi), te molimo da 0 istoj obavijestitc vijeca gradskih ~elvrli Grada
Zagreba. Mi~ljenja , pr imjed be i prijedlozi rnogu se dosraviti u pisanorn obliku Gradskom
uredu I'" energetiku , zastitu okolisa i odrlivi razvoj, Sektoru za wi'lilu okolisa i gospodarenje
otpadom, Park Stara Tresnj evka 2 iii elekt ronickom povtom na: cko(uzagreb .hr.
S postovanjem .
PR~LNIK
M""J'U~~"
dip"''''
_
NARODNE NOVINE
STRAN ICA 130 - DROJ 78
SRIJEOA. 26. Ll PNJA 2013.
Stut.OE.VI UST REPUBUKE HR\'ATSKE
PRII.OG
SLI KOVNI PRIKAZ OZNAKA PRISTUPACNOSTI, UVJETA UPORABE POMAGALA I ELEMENATA
PRISTUPACNOSTI
Stika 1.
Prik.az oznaka pristupacnosfi iz danka 3. stavka 1. Pravilnika
Dimenzije i boja svake oznake prisrupecnosu te vrsta materijala iz kojeg je izradena odreduju se u odnosu na:
- podlogu na koju se oznaka pcstavlja,
- oblikovanost unutamjeg Uili vanjskog prostora i
- udaljenost s koje oscba smanjene pokretljivosti mora mod oznaku uodt i.
Pri smanjenju iJili povecaniupojedine oznake prlstupacnosti ne mijenja se omjer (propordja)grafiekihelemenata cznake, vee se oznaka
izvodi sukladno primjerima iz ave slike.
....-
~I~~~
!IAob l JO.
... ao
...---
~
r..,.....a.......a...
wh.(..
SLl.oI
•
_.blft.........,..
.,...i,...
Oraob,.,..,...z-
!il'" 11 Oooodo
r-'--
-.....~ ..........
!ilb U
... . .
0lI>o'.
~
..
~III
!W.a 1.lJ,
' O-'U
-.......
. .....
. .,-..
st.. I .I ... Oroaoko
'ftCt ............
Y4.IIS~O'-Ur~
~
.. .
0t0I
~
~ " 17. 0"" """"'-' tiol .I L o-b ~ su. 11. ·0ta.0b ....... ~
............ pdi.......
su.1..lJ ~Cao.oLo.-..._
(_
.., , . ..
.
................... i ....--
.......
SIlbIJ:,~
_~
.. I r _
to...
.t.ul
~
i - ..
....._ . _ ....... I'rn!l... ...... ... _
g" l .v.. o.a...,.~
...... . .....
'U.o LI""
......... ,. ......ta
.I._ _ i _ _
5lA UL o-b """""
_
.........
~ I J4.' o-.t..o,.. -.--.
. . . . . .._
STRANlCA 138 - BRO) 78
!
'AROD 'E NO\l 'E
SRJlIDA. 26. LIPS )" 2013.
SI.u1.BE.",n UST RE.PUBUKE IIR\'ATSKE
Slika 32. Slajali.\l< i peron - iz {lanka 37. ovoga Pravilnika
Slika 34. Parkiralilno mjesto s meduprostorom - iz{lanka 38. slavka 1. aliueje 2. ovoga Pravilnikac
... ~ ln=
I
00000
......
....-
A:
0
Slika 33. Parkiralisno mjesto u nizu- izdanka 38. stavka I. alineje
I. ovoga Pravilnika
>
Slika 35. lavna pje!a{ka povrsina - iz {lanka 39. ovoga Pravilnika
1211&'2014
IMAG0247.jpg
httpsJlmail.g00ge.COO1!Jscslmail-slaticl-'isll<;gmail.main.en_GB.yZzjStDbONY.O/m;m.J,V...,,;PSOG7v_uD2Kc4S59U03lI7-7ri'/jZS-XfvQkg3QIA_5v...
111
Vodič
kroz
proračun
Grada
Zagreba
Vodič kroz proračun
Grada Zagreba
Nakladnik
Grad Zagreb, Trg S. Radića 1, Zagreb
Za nakladnika
Gradski ured za financije Grada Zagreba
Priredio
Institut za javne financije, Zagreb
Grafički dizajn i priprema
Bachrach & Krištofić
NJI3
ISBN 978-953-7479-39-8
Vodič kroz proračun
Grada Zagreba
Gradski ured za financije
Grad Zagreb
Zagreb
2014.
SADRŽAJ
PREDGOVOR
UVOD 1
O GRADU ZAGREBU 5
Koje javne poslove Grad obavlja? Korisnici gradskog proračuna
Trgovačka društva u gradskom vlasništvu
5
6
6
9
ZAGREBAČKI PRORAČUN 9
Kako izgleda gradski proračun? Proračunski prihodi 13
Proračunski rashodi 19
Mjere viška/manjka 28
Račun financiranja 31
Dug33
ZAGREBAČKI PRORAČUNSKI PROCES Glavni sudionici gradskog proračunskog procesa Faze gradskog proračunskog procesa Uključivanje građana u gradski proračunski proces KORISNE MREŽNE STRANICE
35
35
37
45
47
POJMOVNIK49
PREDGOVOR
Građanke i građani grada Zagreba,
namjera je ovoga vodiča na što jednostavniji i pristupačniji način pojasniti zagrebački proračun. Kao glavni i veliki grad, s istovremenim statusom
županije, Grad Zagreb ima i veliki proračun koji utječe na život svih njegovih stanovnika, a posredno i žitelja čitave države.
Budući da uplaćujete sredstva u zagrebački proračun, očekuje se i vaše zanimanje za način raspodjele i trošenja tih sredstava. Treba li Grad Zagreb
više ili manje (ili drukčije) ulagati u obrazovanje ili socijalnu zaštitu, javni
red i sigurnost, zaštitu okoliša, javni prijevoz, sport…? Tko može bolje odgovoriti na ta, i brojna druga pitanja, od samih građana?
Da biste mogli sudjelovati u odlučivanju o proračunu, neophodne su vam
informacije i znanja o proračunu i proračunskim procesima, no proračunski je proces dugotrajan i složen, a proračunski su dokumenti veliki i opterećeni specifičnim pojmovima, klasifikacijama, numeracijama… Premda
je sve to, naravno, nemoguće objasniti u ovako kratkom vodiču, valja se
nadati da ćete uz njegovu pomoć dobiti bar osnovne informacije o tome
kako se prikupljaju prihodi, na što se i kako sredstva troše, kako izgleda
proračunski proces — od prvotnog prijedloga proračuna do krajnjeg izvještaja o njegovu izvršenju — te tko je u kojoj fazi i za što odgovoran.
Nakon ovoga općeg vodiča, redovito će se objavljivati kratki vodiči uz svaki ključni proračunski dokument — prijedlog proračuna, izglasani proračun, izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna i uz rebalanse proračuna.
Uz tiskana izdanja, svi vodiči će biti dostupni i na mrežnim stranicama
Grada Zagreba.
Nadamo se da će građanke i građani Zagreba, uz pomoć ovog općeg i budućih
kratkih vodiča, pronalaziti odgovore na brojna pitanja i biti spremni sudjelovati u gradskom proračunskom procesu. Na taj bi način mogli pridonositi
racionalnijem upravljanju gradskim sredstvima, njihovoj pravednijoj raspodjeli te kvalitetnijem i učinkovitijem pružanju gradskih dobara i usluga.
Zagreb, studeni 2014.
Gradski ured za financije Grada Zagreba
UVOD
Svrha i sadržaj vodiča
Svrha vodiča je omogućiti građanima i medijima da na prihvatljiv način
upoznaju proračun Grada Zagreba, te da uz njegovu pomoć mogu i sami potražiti detalje koji ih zanimaju i uključiti se u gradski proračunski proces.
Nakon uvodnoga dijela, u kojem se objašnjava gradski proračun, u drugome je riječ o tome što grad radi i tko su korisnici gradskog proračuna,
u trećemu se nudi struktura proračunskih prihoda i rashoda, a u četvrtome se izlaže sâm proračunski proces. Na kraju se nalaze korisne mrežne
stranice i pojmovnik.
Što je proračun grada zagreba?
Svaki je proračun, pa tako i zagrebački, najkraće rečeno plan prihoda
i rashoda za neko vremensko razdoblje.
Osim riječi proračun, i u hrvatskome se, kao
i u brojnim drugim jezicima, može koristiti
i riječ budžet. Francuska riječ bougette označavala je torbicu u kojoj su srednjovjekovni
trgovci držali novac, a engleska budget torbu
u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog prihoda i rashoda države.
1
Prihodi, rashodi, primici i izdaci
U vodiču će se, zbog pojednostavljenja, uglavnom govoriti o prihodima i rashodima. Međutim, u proračunskoj terminologiji, osim pojmova prihodi i rashodi, postoje i primici i izdaci. Pritom se prihodi
i rashodi koriste u računu prihoda i rashoda kada je riječ o poslovanju te o prodaji i nabavi nefinancijske imovine, a primici i izdaci
u računu financiranja kad je riječ o financijskoj imovini, uzimanju,
davanju i otplatama zajmova. Ukratko, prihodi i rashodi vezuju se
uz nefinancijske, a primici i izdaci uz financijske transakcije.
nefinancijska imovina
proizvedena (npr. zgrade,
postrojenja, oprema,
zalihe) i neproizvedena
(npr. zemljišta, patenti,
koncesije).
Kako bismo lakše shvatili gradski proračun, krenimo od obiteljskoga. Svaka obitelj ima različite potrebe i želje. Za njihovo ostvarenje potreban je novac kojeg je rijetko kada dovoljno, pa se potrebe i želje moraju usklađivati
s financijskim mogućnostima. Lakše je, naravno, funkcionirati ako se redovito planiraju prihodi i rashodi. Tada ne bi smjelo biti iznenađenja, tj. većih
neplaniranih rashoda, jer su “financije pod kontrolom“. Jednako kao i obitelji, i Gradu je lakše funkcionirati ako redovito planira prihode i rashode.
financijska imovina
novac, depoziti, obveznice,
zajmovi, itd.
Pokušavamo li napraviti obiteljski proračun za idući mjesec, on će ovisiti o
planiranim prihodima, te potrebama i željama u idućem mjesecu. Ukoliko
nam ono što zaradimo dostaje za hranu, odjeću, komunalije i sl., a u idućem
mjesecu nemamo većih potreba i želja, relativno ćemo lako uskladiti prihode i rashode. No, situacija postaje teža želimo li kupiti perilicu suđa ili auto,
što ne možemo financirati prihodima ostvarenim u samo jednom mjesecu.
Premda su nam perilica ili auto potrebni, možemo od njih odustati i imati
usklađene prihode i rashode. Ili ih možemo kupiti, ukoliko smo potrebna
sredstva uštedjeli ili ako ih — od obitelji, prijatelja ili banke — možemo
pozajmiti. Međutim, sve spomenuto moramo dobro isplanirati. No, ako
idući mjesec namjeravamo nešto više zaraditi, a manje trošiti, prihodi će
nam biti veći od rashoda, pa će nas mučiti “slatke“ brige — što s viškom
novca. Možemo ga držati kod kuće, stavljati na štedni račun, uložiti u razne fondove, nekome posuditi ili ranije otplatiti neki dug ili kredit. Na taj
se način osiguravamo za neka buduća, manje izdašna vremena.
Sve to vrijedi i za Grad Zagreb koji, kao i svi drugi gradovi — prema Zakonu
o proračunu — mora planirati prihode i rashode za svaku godinu. Grad je
vrlo složeni organizam, pa je njegov proračun znatno složeniji od obiteljskoga. No, bez obzira na jednostavnu ili složenu strukturu, bit proračuna
je uvijek ista — planiranje i usklađivanje prihoda i rashoda za određeno
vremensko razdoblje.
2
Ukratko, gradski je proračun dokument kojim se u skladu sa zakonom planiraju gradski prihodi i rashodi za jednu — fiskalnu ili proračunsku — godinu, a donosi ga Gradska skupština.
Što je fiskalna ili proračunska godina?
Razdoblje od dvanaest mjeseci za koje se planiraju prihodi i rashodi.
U Hrvatskoj se fiskalna ili proračunska godina poklapa s kalendarskom i traje od 1. siječnja do 31. prosinca.
Kako saznati koliki su
gradski prihodi i rashodi?
Informacije o prihodima i rashodima zagrebačkog proračuna dostupne su na mrežnim stranicama Grada, Ministarstva financija
i u “Službenom glasniku Grada Zagreba“.
Postoje načela proračuna kojih se moraju pridržavati svi koji sastavljaju proračune, pa tako i Grad Zagreb, uz pomoć kojih predstavnička vlast
(Skupština) može kontrolirati i ograničavati izvršnu vlast (gradonačelnik) u prikupljanju sredstava i načinu njihova trošenja.
Načelo uravnoteženosti — prihodi moraju biti jednaki rashodima, odnosno Grad smije trošiti samo onoliko sredstava koliko ih može prikupiti.
Ukoliko se tijekom godine, zbog nepredviđenih okolnosti (npr. poplava)
povećaju rashodi, ili se zbog niže stope gospodarskog rasta od planirane
smanje prihodi, proračun se mora uravnotežiti. U tom se slučaju moraju
smanjivati rashodi ili pronalaziti novi prihodi. Ravnoteža se najčešće postiže zaduživanjem ili prodajom imovine, a za to je tijekom godine neophodno donijeti izmjene i dopune, tj. rebalans proračuna.
Načelo jedne godine — prihodi i rashodi se planiraju za jednu proračunsku, odnosno kalendarsku godinu.
Načelo jedinstva i točnosti — svi proračunski prihodi moraju biti prikazani u samom proračunu, a rashodi se moraju trošiti na način i u iznosima
kako je proračunom planirano.
načelo proračuna
načela kojih se moraju
pridržavati svi koji se
bave proračunom: načela
uravnoteženosti, jedne
godine, jedinstva i točnosti,
univerzalnosti, specifikacije,
transparentnosti i dobrog
financijskog upravljanja.
predstavnička vlast
gradska skupština čiji se
članovi na četiri godine
biraju na neposrednim
izborima, tajnim
glasovanjem.
izvršna vlast
gradonačelnik koji se
na četiri godine bira
neposredno na izborima
tajnim glasovanjem.
zaduživanje
uzimanje kredita, zajma
ili izdavanje vrijednosnih
papira.
rebalans
izmjena proračunskih
iznosa, odnosno njihovo
smanjenje i/ili povećanje
u odnosu na planirane
iznose.
3
Načelo univerzalnosti — svi proračunski prihodi mogu se koristiti za
financiranje svih rashoda. No, postoje i zakonom i odlukama propisane
iznimke, npr. prihodi od komunalne naknade mogu se koristiti samo za
odvodnju atmosferskih voda, čišćenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javnu rasvjetu.
Načelo specifikacije — svi prihodi moraju biti raspoređeni po ekonomskoj
klasifikaciji i iskazani prema izvorima, a rashodi prema proračunskim
klasifikacijama te moraju biti uravnoteženi s prihodima.
Načelo transparentnosti — proračun mora biti dostupan javnosti, pa se
izglasani proračun objavljuje u gradskom “Službenom glasniku“. Potpuni
polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna moraju se objaviti
na mrežnim stranicama Grada, a dio i u “Službenom glasniku“.
ekonomska klasifikacija
prikaz proračunskih
prihoda (npr. porezi,
pomoći, od imovine)
i rashoda (npr. naknade
zaposlenima, subvencije,
socijalne naknade) prema
ekonomskoj namjeni.
Transparentnost (otvorenost) proračuna
proračunska klasifikacija
sustav prikazivanja
proračunskih prihoda
i rashoda po određenim
kriterijima (npr. po nositelju,
cilju, namjeni, vrsti, lokaciji
i izvoru financiranja).
transparentnost
mogućnost javnosti da
dobije potpune, bitne, točne,
pravovremene i razumljive
informacije.
Pristup informacijama o prihodima i rashodima može: pomoći građanima da razumiju i sudjeluju u odlučivanju o političkim i ekonomskim odlukama koje utječu na njihovu svakodnevicu; povećati kontrolu i time utjecati na odgovornost vlasti prema građanima; pomoći
u suzbijanju korupcije i postizanju veće efikasnosti javnih usluga.
Indeks otvorenosti proračuna hrvatskih županija, gradova i općina 2013. i 2014. kretao se od 0 do 7. Grad Zagreb ostvario je indeks
5, što ga svrstava među proračunski transparentnije lokalne jedinice. Više o tome u tekstu “Otvorenost proračuna hrvatskih županija,
gradova i općina 2013.-14.“
Načelo dobrog financijskog upravljanja — proračunska se sredstva moraju koristiti ekonomično, učinkovito i djelotvorno.
Za planiranje, izradu i izvršavanje obiteljskog proračuna odgovorne su
same obitelji. U gradskom proračunu, Grad je odgovoran državi i građanima. Gradonačelnik mora detaljno, uredno i redovito prikazivati podatke
o prikupljanju i trošenju novca građana, pa su i gradski proračun i gradski
proračunski procesi podrobno određeni Zakonom o proračunu, Zakonom
o fiskalnoj odgovornosti i nizom drugih pravnih propisa (npr. Statutom
Grada, Poslovnikom gradonačelnika, Poslovnikom Skupštine i Odlukom
o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela).
4
O GRADU ZAGREBU
KOJE JAVNE POSLOVE GRAD OBAVLJA?
Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina čiji
su položaj, djelokrug i ustrojstvo definirani Zakonom o Gradu Zagrebu
i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Jedini je grad
u Hrvatskoj koji istovremeno ima položaj i grada i županije, što znači da
obavlja sve poslove za koje su zaduženi gradovi i županije.
Kao veliki grad, Zagreb samostalno odlučuje o obavljanju niza poslova kojima se zadovoljavaju potrebe građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu
dodijeljeni državnim tijelima, pa tako primjerice:
• donosi prostorne planove (npr. urbanistički plan);
• organizira opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda, skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, javni prijevoz, tržnice, održavanje groblja, dimnjačarske poslove, javnu rasvjetu i druge komunalne djelatnosti;
• osniva dječje vrtiće i osnovne škole, vatrogasne ustanove, itd.
Kao županija, Zagreb samostalno odlučuje o poslovima od županijskog
(regionalnog) značaja, primjerice:
• osniva srednje škole i učeničke domove, zdravstvene ustanove (bolnice, domove zdravlja, zavode za javno zdravstvo, hitnu medicinsku
pomoć, itd.);
• financira programe gospodarskog razvoja, kulturnih i sportskih
organizacija, itd.
Za obavljanje tih poslova ustrojena su 22 gradska upravna tijela (npr.
stručne službe gradonačelnika i Skupštine, uredi za financije, zdravstvo,
ili Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i dr.) s oko 3.000 zaposlenih. Na mrežnim stranicama Grada nalazi se popis i detaljne informacije o svim gradskim uredima, zavodima i službama. Odluku o ustrojstvu
veliki grad
jedinica lokalne
samouprave s više od 35.000
stanovnika; gospodarsko,
financijsko, kulturno,
zdravstveno, prometno
i znanstveno središte
šireg okruženja.
državno tijelo
ministarstva, državni
uredi, državne upravne
organizacije i uredi državne
uprave u županijama.
županija
jedinica područne
(regionalne) samouprave
koja obuhvaća više
prostorno povezanih općina
i gradova, a predstavlja
prirodnu, povijesnu,
prometnu, gospodarsku,
društvenu i samoupravnu
cjelinu.
gradsko upravno tijelo
ured, zavod ili služba koja
obavlja poslove za koje je
grad nadležan.
5
i djelokrugu rada gradskih tijela donosi Skupština, njima upravljaju pročelnici, a na čelu Stručne službe Skupštine je tajnik. Pročelnike i tajnika na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik kojemu su odgovorni i koji ih
može i razriješiti.
KORISNICI GRADSKOG PRORAČUNA
Korisnici gradskog proračuna su institucije koje je Grad osnovao i koje se
većim dijelom financiraju iz tog proračuna (npr. osnovne škole i dječji vrtići).
Njihov popis za iduću godinu se u svibnju ili lipnju tekuće godine objavljuje
u “Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama Ministarstva financija.
Grad trenutno ima 321 proračunskog korisnika, s otprilike 7.800 zaposlenih. Neki od korisnika su, primjerice: Javna vatrogasna postrojba, Zoološki
vrt, Dječja bolnica Srebrnjak, Zavod za hitnu medicinu, Knjižnice grada Zagreba, Muzej Grada Zagreba, Kazalište Trešnja, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Kulturno informativni centar, Dječji vrtić Bajka, Osnovna
škola Augusta Šenoe, Škola za klasični balet, Gornjogradska gimnazija,
Učenički dom Maksimir ili Dom za starije i nemoćne osobe Dubrava.
TRGOVAČKA DRUŠTVA
U GRADSKOM VLASNIŠTVU
Za obavljanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu, Grad može
osnivati trgovačka društva. Budući da se ta društva ne financiraju većim
dijelom iz gradskog proračuna, ona nisu ni njegovi korisnici, pa se njihovi
prihodi i rashodi u njemu ne prikazuju. Stoga se ni ovaj vodič neće detaljnije baviti prihodima i rashodima tih društava.
subvencija
bespovratno davanje
sredstava za poticanje
proizvodnje dobara ili
pružanje usluga.
pomoć ili dotacija
bespovratni prijenos
sredstava: tekući (za tekuće
rashode) i kapitalni (za
nabavu dugotrajne imovine)
te namjenski i nenamjenski.
Grad i trgovačka društva u njegovu vlasništvu povezani su na različite
načine i često je teško utvrditi sve njihove veze. Ipak, valja naglasiti da
Skupština jednom godišnje raspravlja o njihovim godišnjim financijskim
izvještajima. Grad ta društva pomaže subvencijama (npr. za sufinanciranje javnoga prijevoza) i kapitalnim pomoćima (npr. za otplate zaduženja
za obnovu i rekonstrukciju voznoga parka), te jamstvima za kredite i suglasnostima za zaduženje.
Grad je stopostotni vlasnik Zagrebačkog holdinga, Razvojne agencije
i Centra za gospodarenje otpadom. Također ima i udjele u sljedećim trgovačkim društvima: Terme Zagreb (50%), APIS IT (49%), Vodoprivreda Zagreb (36%), Zračna luka Zagreb (35%) i BICRO BIOCentar (13%).
6
Zagrebački holding
Gradsko komunalno gospodarstvo osnovano je 2005., a 2007. promijenilo je naziv u Zagrebački holding. Bavi se komunalnim, prometnim i tržišnim djelatnostima i jedna je od najvećih hrvatskih tvrtki
s više od 13.000 zaposlenih. Sastoji se od 15 podružnica, te nekoliko
institucija kojima je osnivač ili suosnivač (9 trgovačkih društava
i jedna ustanova).
Holdingove podružnice su: Autobusni kolodvor, Čistoća, Gradska
groblja, Robni terminali, Stanogradnja, Tržnice, Upravljanje sportskim objektima, Vladimir Nazor (djelatnosti ugostiteljstva i turizma), Zagrebparking, Zagrebačke ceste, Zagrebački digitalni grad,
ZET, Velesajam, ZGOS (vođenje pogona i sanacija komunalnog odlagališta otpada u Jakuševcu), te Zrinjevac.
Holding ima i stopostotni udio u trgovačkim društvima: AGM, Centar, Plinara, Plinara opskrba, Stambeno-komunalno gospodarstvo,
Vodoopskrba i odvodnja, Arena, Stanogradnja, te 51% u Zagreb plakatu i osnivačka prava u Gradskim ljekarnama.
Podrobnije informacije o trgovačkim društvima u vlasništvu Grada i Holdinga, uključujući njihove prihode i rashode, mogu se pronaći na mrežnim
stranicama Grada.
7
ZAGREBAČKI PRORAČUN
Ovaj se dio bavi strukturom zagrebačkog proračuna, izvorima financiranja
i trošenjem prikupljenih sredstava, proračunskim manjkom, viškom i dugom.
KAKO IZGLEDA GRADSKI PRORAČUN?
Gradski se proračun sastoji od tri dijela. Prvi, opći dio, obuhvaća račun prihoda i rashoda te račun financiranja. Drugi, posebni dio, prikazuje rashode
i izdatke financiranja po vrstama, organizacijskim jedinicama i njihovim korisnicima, dodatno raspoređene po programima koji se sastoje od aktivnosti
i projekata. Treći, plan razvojnih programa, sadrži ciljeve i prioritete razvoja
Grada, povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna.
aktivnost
dio programa za koji nije
unaprijed utvrđeno vrijeme
trajanja, a u kojem su
planirani rashodi i izdaci
za ostvarivanje ciljeva
utvrđenih programom.
Opći dio proračuna
Zagrebački
proračun
Račun prihoda
i rashoda
Prihodi
- Poslovanja
- Prodaje
nefinancijske
imovine
Rashodi
- Poslovanja
- Nabave
nefinancijske
imovine
Račun
financiranja
Primici od
financijske
imovine i
zaduživanja
Izdaci za
financijsku
imovinu
i otplate
zajmova
Slika 1: Opći dio proračuna
Prikazana struktura — slika 1 — zapravo je vrlo jednostavna. Na računu
prihoda i rashoda prikazuju se prikupljena i potrošena sredstva u toku
jedne godine. Budući da su prihodi rijetko kada jednaki rashodima, postoji
i račun financiranja na kojem se evidentira što se radi s viškom sredstava kada su prihodi veći od rashoda ili kako se financira manjak sredstava
ukoliko su rashodi veći od prihoda.
Kućni proračuni obično nisu toliko složeni da bi nam bila potrebna ovako pregledna i precizna struktura. Osim toga, za razliku od Grada koji je
dužan transparentno voditi svoje financije, mi najčešće nikome ne moramo iskazivati prihode, niti se opravdavati na što trošimo vlastiti novac.
Međutim, primjera radi, plaće, honorare, zaradu od obrta ili prihode od
9
kamata na štednju vodili bismo kao prihod na računu prihoda i rashoda.
Novi štednjak, telefonske račune ili kamate stambenoga kredita na tom
bismo računu vodili kao rashod. Istovremeno, uzimanje kredita ili pozajmice rodbini i prijateljima evidentirali bismo na računu financiranja.
Podjele nas u prvi tren mogu zbunjivati, ali omogućuju uvid u brojne gradske
aktivnosti i osiguravaju transparentnost prikupljanja i trošenja sredstava.
Kako se snaći u gradskom proračunu?
Pri prvom suočavanju s proračunom, neka vas ne obeshrabri njegova veličina, jer snalaženje je relativno jednostavno. U općem dijelu
se možete uputiti u prihode i rashode te račun financiranja po ekonomskoj klasifikaciji, jer su svi podijeljeni na tri razine. Prva su razina razredi, druga skupine, a treća podskupine. Evo kako to izgleda
na primjeru nekoliko osnovnih prihoda i rashoda:
materijalni rashod
vrijednost dobara
i usluga koje Grad kupuje
na slobodnom tržištu za
obavljanje svojih aktivnosti
(npr. zakupnine, najamnine,
usluge telefona, pošte).
Razred
Skupina
Podskupina
6
Naziv
Prihodi poslovanja
61
Prihodi od poreza
611
Porez i prirez na dohodak
613
Porezi na imovinu, itd.
63
632
633 Pomoći iz proračuna, itd.
Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata
unutar općeg proračuna
Pomoći od međunarodnih organizacija te
institucija i tijela EUa
3
Rashodi poslovanja
31
Rashodi za zaposlene
311
312 Ostali rashodi za zaposlene
313 Doprinosi na plaće
Plaće (bruto)
32
321
322 Rashodi za materijal i energiju, itd.
Materijalni rashodi
Naknade troškova zaposlenima
Ekonomska klasifikacija prikazuje prihode po prirodnim vrstama,
a rashode po ekonomskoj namjeni kojoj služe. Proračun se donosi
na trećoj razini, odnosno na razini podskupine (npr. 611 — porez
i prirez na dohodak ili 632 — pomoći od međunarodnih organizacija),
ali se izvršava na još detaljnijoj, četvrtoj razini koja se ne objavljuje.
10
Posebni dio proračuna
Kako bi se javnost informirala o detaljima potrošnje proračunskih sredstava, u posebnom se dijelu proračuna prikazuju rashodi i izdaci financiranja. Posebni je dio proračuna na prvi pogled izrazito složen, jer se sastoji
od tri dijela — organizacijske, programske i ekonomske klasifikacije — no
ne treba se obeshrabriti. Na slici 2 prikazana je njegova struktura.
005 - Služba za
mjesnu samoupravu
Razdjel
Glava
02 - Služba za
mjesnu samoupravu gradske četvrti
Program
1001 - Gradske četvrti
Aktivnost ili projekt
A100004 – Gradska četvrt Trnje
Podskupina ekonomske klasifikacije
323 - Rashodi za usluge
Slika 2: Posebni dio proračuna s primjerima
Najviša razina u organizacijskoj klasifikaciji su razdjeli koji se sastoje od
jedne ili više glava. Glava je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jednog ili više proračunskih
korisnika. Za svaki razdjel i glavu rashodi i izdaci financiranja dalje se dijele
po programima usmjerenima na ostvarenje ciljeva proračunskih korisnika.
Svaki program obično ima i aktivnosti i projekte čije šifre počinju slovima A
(aktivnost), K (kapitalni projekt) ili T (tekući projekt), a rashodi i izdaci financiranja dodatno se prikazuju i po podskupinama ekonomske klasifikacije.
Aktivnosti i projekti
I aktivnosti i projekti su dijelovi programa za koje se planiraju rashodi i izdaci neophodni za ostvarivanje ciljeva programa; za aktivnosti nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a za projekte jeste.
11
Projekti se planiraju jednokratno; mogu biti tekući (npr. osiguranje pomoćnika učenicima s teškoćama), ili kapitalni (npr. sanacija
klizišta). Provedbom tekućeg projekta se ne povećava imovina, dok
kapitalni podrazumijeva ulaganje u povećanje imovine.
Ovo je znatno kompliciraniji prikaz od uobičajenih kućnih proračuna, ali uz
malo mašte može se relativno zorno prikazati o čemu se radi. Zamislimo da
živimo u kući s još dvije obitelji, primjerice supružnici s dvoje manje djece
(1. kat), roditelji jednog od supružnika (2. kat) i posebno obitelj najstarijega
sina (potkrovlje). Proračun cijele kuće dijeli se tada na tri zasebna obiteljska proračuna (po katovima), od čega svaki predstavlja jedan razdjel ovako
zamišljene organizacijske klasifikacije. Pretpostavimo da svaki od supružnika ima vlastiti proračun, odnosno iznos koji mjesečno može trošiti. Proračun svakog od supružnika jest glava, a unutar glave supruge uključeni su
i proračuni za još dvoje male djece, koji su korisnici. Zamislimo sad da su svi
troškovi koje supruga mjesečno podmiruje jednostavno kategorizirani po
programima, pa su tako, primjerice, trošak stanovanja ili trošak za domaćinstvo mogući programi supruge. Tipična aktivnost unutar programa troška stanovanja mogla bi biti plaćanje režijskih troškova, dok bi pod projekte
mogli uključiti, primjerice, plaćanje rata stambenog kredita.
Plan razvojnih programa
Plan razvojnih programa je sastavni dio proračuna koji se sastavlja za
trogodišnje razdoblje. Sadrži strateške ciljeve i prioritete razvoja povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Na
gradskim mrežnim stranicama postoji i Zagreb Plan s ciljevima i prioritetima razvoja do 2020.
Ciljevi
i programi
Organizacijska
klasifikacija
Planirana
sredstva
Pokazatelji
rezultata
Strateški cilj
Razdjel
Ostvareno u
prethodnoj godini
Polazna
vrijednost iz
prethodne godine
Posebni cilj
Mjere
Glava
Program iz
proračuna
Aktivnost/projekt
u proračunu
Slika 3: Plan razvojnih programa
12
Planirana
sredstva za iduće
tri godine
Ciljane vrijednosti
za iduće tri
godine
Struktura Plana razvojnih programa (slika 3) omogućuje detaljan uvid u
planirane proračunske rashode u tekućoj godini, ali i planirane rashode
za pojedine programe u trogodišnjem razdoblju. Kako bi potrošnja bila što
transparentnija, postoje i pokazatelji rezultata kojima se nastoji izmjeriti
stupanj izvršenja pojedine aktivnosti ili projekta (slika 4).
Strateški cilj: Unapređivanje kvalitete življenja
Posebni cilj: c5.p3 Poboljšavanje društvene infrastrukture
Mjere: c5.p3-m4 Razvoj sportske infrastrukture i kulture
Program: f041001 Sportski programi
Aktivnost: a100001 Javne potrebe u sportu
Organizacijska klasifikacija:
00901 - Ured za obrazovanje, kulturu i sport
Sredstva (u mil. kn)
Polazna
vrijednost
(2013.)
142,6
a) broj gradskih sportskih saveza
i sportskih klubova
Pokazatelji
rezultata
Ciljane vrijednosti
2014.
2015.
2016.
140,4
140
140
74 saveza i 1.180 klubova
b) b
roj građana uključenih u
rekreacijske aktivnosti
40.000
c) b
roj djece i mladeži u školskim
i međuškolskim natjecanjima
13.500
d) b
roj osvojenih medalja u momčadskim
i pojedinačnim sportovima na svjetskim
i europskim natjecanjima
300
Slika 4: Primjer aktivnosti javnih potreba u sportu iz plana razvojnih programa
PRORAČUNSKI PRIHODI
Proračunski prihodi mogu biti poslovni i kapitalni. Poslovni su porezni
(npr. porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) i neporezni prihodi
(npr. od pristojbi, kazni, imovine) te pomoći ili donacije, a kapitalni su
prihodi od prodaje nefinancijske imovine (zgrada, zemljišta, postrojenja
i opreme, prijevoznih sredstava, itd.). Kretanje ukupnih prihoda prikazano je na grafikonu 1.
13
Grafikon 1: Prihodi gradskog proračuna, 2010.– plan 2014. (u mlrd. kuna)
Ukupni prihodi gradskog proračuna u razdoblju 2010.–13. iznosili su prosječno 6,5 milijardi kuna, a 2014. planirano je prikupiti 6,8 milijardi. Podrijetlo pojedinih prihoda prikazuje grafikon 2.
Grafikon 2: Prihodi zagrebačkog proračuna, plan 2014. (u %)
prihod poslovanja
prihod od redovitih
aktivnosti, npr. od poreza
(porez i prirez na dohodak,
porez na imovinu i na robe
i usluge) i ostali prihodi
(od imovine, upravnih
pristojbi, kazni).
Čak tri četvrtine ukupnih prihoda čine porezi. Slijede ih prihodi od
pristojbi i naknada, te prihodi od imovine. Budući da prihodi poslovanja
čine između 97 i 98% ukupnih proračunskih prihoda, ovdje se valja prvenstveno na njih koncentrirati.
Porezni prihodi
Od poreza i prireza poreza na dohodak, poreza na imovinu te poreza na robu
i usluge prikupi se čak tri četvrtine ukupnih proračunskih prihoda, a porez
i prirez poreza na dohodak čine preko 90% svih poreznih prihoda (grafikon 3).
14
Grafikon 3: Porezni prihodi (u %)
Koliki je značaj pojedinih poreza, najbolje prikazuje podatak da se 2014.
planira po građaninu prosječno mjesečno prikupiti 489 kuna iz poreza
i prireza na dohodak te 39 kuna iz ostalih poreza.
Porez na dohodak
Porez na dohodak se obračunava izravno na oporezivi dohodak pojedinca. Stope su progresivne, što znači da pojedinci s višim dohotkom plaćaju i više stope, pa se time postiže ravnomjernija raspodjela dohotka nego što bi bila bez takvoga oporezivanja.
Porez je zajednički, tj. prikupljeni se iznos — prema određenom postotku — raspodjeljuje između državnog proračuna te proračuna
županije i grada ili općine. Budući da Zagreb istovremeno ima status i grada i županije, pripada mu čak 84,5% od ukupno prikupljenog iznosa na području Grada.
Prirez porezu na dohodak
Riječ je o dodatnom porezu kojega mogu propisati općine i gradovi,
a plaća se povrh poreza na dohodak. Osnovica prireza je iznos poreza
na dohodak, a stope — do zakonom određenih maksimuma — određuju same općine i gradovi. Grad Zagreb bi mogao propisati maksimalnu
stopu do čak 30%, no i trenutna stopa od 18% najviša je u Hrvatskoj.
Neki su porezi isključivi prihod državnog proračuna, neki su isključivo
lokalni (županijski i općinski/gradski), a neki su zajednički, tj. dijele se
između državnoga i lokalnih proračuna. Slika 5 prikazuje način podjele
poreza i utjecaj na zagrebački proračun.
15
Državni
porezi
Županijski
porezi
Gradski/općinski
porezi
Zajednički
porezi
→ Porez na dodanu
vrijednost
→ Porez na
nasljedstva i
darove*
→ Prirez porezu
na dohodak
→ Porez na
dohodak
→ Porez na
potrošnju
→ Porez na promet
nekretnina
→ Trošarine
→ Porez na dobit
→ Doprinosi, itd.
→ Porez na
cestovna
i motorna vozila
→ Porez na
plovila
→ Porez na
automate
za zabavne igre
Nema utjecaja
na zagrebački
proračun
→ Porez na
kuće za odmor
→ Porez na
tvrtku ili naziv
→ Porez na
korištenje javnih
površina
U cijelosti prihod zagrebačkog proračuna
Dijele se između
državnoga i
zagrebačkog
proračuna
*Kod nasljeđivanja ili darovanja nekretnine stjecatelj je obveznik poreza na promet nekretnina; u tom se
slučaju porezi dijele između državnoga i zagrebačkog proračuna.
Slika 5: Dijeljenje poreza između državnoga i lokalnih proračuna
Državni porezi se ne evidentiraju u gradskom proračunu, već samo u državnome. Gradski, odnosno županijski porezi, pak, u cijelosti pripadaju
proračunu Grada Zagreba, a u grafikonu 3 se već moglo vidjeti da je njihov
udio, izuzev prireza porezu na dohodak, relativno beznačajan u ukupnim
poreznim prihodima. Zajednički porezi — na dohodak i na promet nekretnina — dijele se između države i Grada Zagreba.
područja posebne
državne skrbi (PPDS)
područja u kojima se želi
potaknuti ekonomski
i demografski oporavak.
brdsko-planinsko
područje (BPP)
posebnim zakonom
utvrđeno područje na kojem
su otežani uvjeti života
i rada.
16
Pritom je raspodjela poreza na promet nekretnina vrlo jednostavna: od
svake ubrane kune 40 lipa pripada državi, a 60 lipa općini ili gradu. Raspodjela poreza na dohodak znatno je složenija i ovisi o području na kojem se
nalazi općina ili grad poreznog obveznika (uobičajena ili standardna, Grad
Zagreb, područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja,
otoci s posebnim financijskim statusom). Budući da Zagreb ima status
i grada i županije, a preuzeo je i financiranje svih decentraliziranih funkcija, od svake kune poreza na dohodak koja se ubere na njegovu području
84,5 lipa pripada zagrebačkom proračunu, a 15,5 lipa fondu izravnanja za
decentralizirane funkcije.
Decentralizirane funkcije
Središnja je država od 2001. omogućila lokalnim jedinicama preuzimanje odgovornosti za financiranje školstva, zdravstva, socijalne
skrbi i vatrogastva. Riječ je o prijenosu ovlasti za dio troškova (materijalne troškove i izdatke za nabavu nefinancijske imovine) lokalnim jedinicama koje preuzmu odgovornost za financiranje zdravstva i školstva, te pune troškove, uključujući i plaće onim lokalnim
jedinicama koje preuzmu odgovornost za financiranje socijalne
skrbi (plaćanje novčanih naknada i usluga poput staračkih domova
i zaštite djece) i javnih vatrogasnih postrojbi. Budući da je Grad Zagreb preuzeo sve te funkcije, od svake kune poreza na dohodak koju
ubere na svom području pripada mu 12 lipa.
Fond izravnanja
Lokalnim jedinicama koje su preuzele određene ili sve decentralizirane funkcije, a iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvaruju dovoljno sredstava za zadovoljavanje minimalnog financijskog
standarda kojeg propisuje nadležno ministarstvo, središnja država
dodjeljuje pomoći iz fonda izravnanja.
Prihodi od pristojbi i naknada
Prihodi od pristojbi i naknada čine oko 15% posto ukupnih prihoda gradskog proračuna, a koriste se isključivo za zakonom propisane namjene.
Grafikon 4: Prihodi od pristojbi i naknada (u %)
Preko 80% tih prihoda čine komunalni doprinosi i naknade (za 2014. planirano čak 860 mil. kuna). Prihodi po posebnim propisima su npr. prihodi od
17
sufinanciranja cijene programa predškolskoga odgoja te iz cijene komunalne
usluge (vodoopskrba i odvodnja), dok su upravne i administrativne pristojbe
prihodi od prodaje državnih biljega, naknade za odlaganje otpada i slično.
Svaki građanin u gradski proračun mjesečno prosječno uplaćuje 107 kuna tih
pristojbi i naknada, od čega je 90 kuna komunalnih doprinosa i naknada.
Komunalni doprinosi i naknade
Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici i korisnici stambenog, poslovnog i garažnog prostora, neizgrađenog građevnog zemljišta
i građevnog zemljišta koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti.
Prikupljenim se sredstvima financira odvodnja atmosferskih voda,
javna rasvjeta, čišćenje i održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija. Visinu naknade određuje sam Grad,
a ovisi o lokaciji, vrsti i veličini nekretnine.
Komunalni doprinosi se plaćaju za građenje i korištenje objekata
i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane
ceste, groblja, krematorije i javnu rasvjetu. Plaćaju ih vlasnici građevne čestice, a Grad im određuje visinu, ovisno o lokaciji i veličini.
Prihodi od imovine
Prihodi od imovine — oko 6% ukupnih proračunskih prihoda — gotovo
u potpunosti potječu od korištenja nefinancijske imovine, odnosno od:
• naknada za ceste koje se godišnje plaćaju pri registraciji vozila;
• zakupa i iznajmljivanja imovine (npr. poslovnih prostora, reklamnih
panoa i ormarića, terasa, parkirališnih mjesta, kioska);
• naknada za korištenje imovine (npr. spomeničke rente, zadržavanje
nezakonito izgrađenih zgrada);
• naknada za koncesije (npr. za obavljanje javnozdravstvene službe,
pogrebnih usluga, korištenje voda, distribuciju plina i toplinske
energije).
Osim prihoda od korištenja nefinancijske imovine, postoje i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, koji se vode zasebno, pa će se zasebno i pojasniti.
Ostali prihodi poslovanja
To su razne pomoći, prihodi od kazni i upravnih mjera i dr. (ukupno tek
nešto više od 2% ukupnih proračunskih prihoda).
18
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Između 2 i 3% ukupnih proračunskih prihoda čine prihodi od neproizvedene nefinancijske imovine (npr. prodaja zemljišta) i proizvedene nefinancijske imovine (npr. prodaja stambenih objekata).
PRORAČUNSKI RASHODI
Nakon upoznavanja s prikupljanjem prihoda, valja objasniti kako se ti
novci troše. Kretanje ukupnih proračunskih rashoda prikazuje grafikon 5.
Grafikon 5: Rashodi gradskog proračuna, 2010.– plan 2014. (u mlrd. kuna)
Ukupni rashodi su u razdoblju 2010.–13. iznosili prosječno 6,4 milijardi
kuna, a u 2014. planira se oko 6,8 milijardi kuna. To znači da Grad na svakog
građanina troši prosječno 8.827 kuna godišnje, odnosno 736 kuna mjesečno.
Da bi se moglo vidjeti tko, gdje i na što troši sredstva iz gradskog proračuna, rashodi se i u općem i u posebnom dijelu proračuna prikazuju prema:
ekonomskoj klasifikaciji (npr. naknade zaposlenima, građanima i kućanstvima te subvencije); programskoj klasifikaciji po programima, aktivnostima i projektima (npr. zaštita okoliša, informatizacija) i organizacijskoj
klasifikaciji (npr. Ured gradonačelnika, Služba za mjesnu samoupravu,
Ured za obrazovanje, kulturu i sport).
mjesna samouprava
mjesni odbori, gradske
četvrti i gradski kotarevi
koji se mogu osnivati
statutom jedinice lokalne
samouprave.
Ekonomska klasifikacija proračunskih rashoda
Grad prikazuje rashode po ekonomskoj klasifikaciji i tu se može vidjeti
koliko se troši npr. za naknade zaposlenima, subvencije i pomoći.
19
Rashodi poslovanja
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za zaposlene
Rashodi za nabavu neproizvedene
dugotrajne imovine
Materijalni rashodi
Financijski rashodi
Subvencije
Dane pomoći
Rashodi za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine
Rashodi za dodatna ulaganja
u nefinancijsku imovinu
Naknade građanima i kućanstvima
Ostali rashodi
Slika 6: Ekonomska klasifikacija proračunskih rashoda
Za nesmetano funkcioniranje i poslovanje grada neophodno je plaćati zaposlene u gradskoj upravi i podmirivati razne materijalne rashode (npr.
održavanje gradskih zgrada ili plaćanje najma, režijski troškovi). Grad se
ponekad za kapitalne projekte, ali i za redovito poslovanje mora zaduživati, pa mora snositi i odgovarajuće financijske troškove (npr. kamate). Zbog
poticanja trgovačkih društava i programa od javnog interesa, te zaštite
najugroženijih građana, jedan dio sredstava odlazi na subvencije, pomoći
i naknade građanima i kućanstvima.
Grafikon 6: Ekonomska klasifikacija proračunskih rashoda, plan 2014.
20
Više od polovice ukupnih rashoda odnosi se na redovito poslovanje (materijalni rashodi i rashodi za zaposlene), a slijede nabava nefinancijske
imovine, subvencije, itd. U nastavku se detaljnije pojašnjavaju navedeni
rashodi poslovanja.
Rashodi za zaposlene
Iz grafikona 6 je vidljivo da rashodi za zaposlene čine oko petine ukupnih
rashoda (za 2014. planirano je oko 1,5 mlrd. kuna). To su plaće i doprinosi
za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje zaposlenih u gradskoj upravi i kod gradskih proračunskih korisnika. Na te se plaće, naravno, plaća
i porez i prirez porezu na dohodak, no za zaposlene prijavljene u Zagrebu,
84,5% poreza na dohodak i cjelokupni iznos prireza se vraća u zagrebački
proračun, pa je to prihod proračuna. Premda većina iznosa poreza na dohodak i cjelokupni iznos prireza nisu stvaran trošak gradskog proračuna,
svejedno se moraju evidentirati.
Materijalni rashodi
Čak trećinu ukupnih rashoda čine materijalni rashodi (za 2014. je planirano 2,4 mlrd. kuna). To su sva dobra i usluge što ih Grad za obavljanje svojih
aktivnosti kupuje na slobodnom tržištu. Većinom su to usluge (npr. tekuće
i investicijsko održavanje, zakupnine i najamnine, komunalne, računalne,
poštanske usluge), a tek manji dio uredski materijal, energija i dr.
Financijski rashodi
Financijsko poslovanje grada stvara i financijske rashode (npr. kamate,
naknade za bankarske usluge i platni promet) koji iznose oko 1% ukupnih
rashoda poslovanja godišnje (za 2014. je planirano oko 61 mil. kuna).
Subvencije
Subvencije su tekuća nepovratna sredstva kojima se potiče proizvodnja,
kompenziraju gubici, održavaju niže cijene proizvoda i usluga, itd. Iznose
oko desetine ukupnih rashoda (za 2014. je planirano 729 mil. kuna). Glavnina se odnosi na sufinanciranje javnog prijevoza (ZET) i zakup sportske
dvorane (Arena).
21
Pomoći
Pomoći iznose manje od 1% ukupnih rashoda, a gotovo cjelokupan iznos
planiran za 2014. (46 mil. kuna) odnosi se na Hrvatsko narodno kazalište.
Naknade građanima i kućanstvima
Naknadama se provodi socijalna politika, a obično iznose oko 6–7% ukupnih rashoda (za 2014. planirano je 451 mil. kn). To su npr. sufinanciranje
javnog prijevoza umirovljenika i korisnika stalne pomoći, međumjesnog
javnog prijevoza učenika, prijevoza osoba s invaliditetom, novčane pomoći
za novorođenčad, potpore djeci poginulih i nestalih branitelja, kućanstvima za troškove stanovanja, dodatak uz mirovinu.
Ostali rashodi poslovanja
Riječ je uglavnom o tekućim donacijama te kapitalnim pomoćima i donacijama koje obično iznose oko desetine ukupnih rashoda (za 2014. planirano je 656 mil. kuna). Najznačajnije tekuće donacije odnose se na sport
(sufinanciranje javnih potreba, priredbi, korištenja sportskih objekata, te
potpore vrhunskom sportu), vjerske i privatne vrtiće i škole te kulturu
(npr. knjižnice, muzeji, kazališta, glazbena, likovna, filmska djelatnost).
Kapitalne pomoći se uglavnom doznačuju ZET-u za otplate zaduženja za
obnovu i rekonstrukciju voznog parka, a kapitalne se donacije najvećim
dijelom odnose na zaštitu spomenika kulture.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Za razliku od opisanih rashoda koji odražavaju tekuće, redovito poslovanje, rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnose se na dugotrajnu
imovinu. Riječ je o nabavi neproizvedene imovine (najčešće zemljišta),
proizvedene imovine (uglavnom građevinskih objekata) te o dodatnim
ulaganjima u građevinske objekte. Najveći se dio obično odnosi na nabavu
poslovnih građevinskih objekata i prometnice (ceste, željeznica i sl.), ali
i objekata javne rasvjete, vodoopskrbne mreže, odvodnje, javnih površina,
sportskih i drugih objekata. Obično iznose preko 10%, a za 2014. je planirano čak preko 15% ukupnih rashoda (otprilike milijardu kuna).
Organizacijska klasifikacija rashoda
Tu je vidljivo koliko se troši po organizacijskim jedinicama, npr. gradskim
uredima i službama. Kao što pokazuje tablica 1 veći dio gradskih upravnih
tijela u ukupnim rashodima sudjeluje s relativno malim iznosima, dok tri
najznačajnija ureda — za obrazovanje, kulturu i sport, za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, te za
gospodarstvo, rad i poduzetništvo — zajedno troše otprilike dvije trećine
proračunskih sredstava.
22
Razdjel
šifra
Udio u ukupnim
Organizacijska klasifikacija — Razdjel
rashodima (%)
009
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
30,6
012
Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo,
komunalne poslove i promet
24,2
008
Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo
12,0
013
Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada
7,3
021
Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom
6,5
007 Gradski ured za financije
3,8
005
Služba za mjesnu samoupravu
3,4
010
Gradski ured za zdravstvo
2,7
001
Ured gradonačelnika
1,6
019
Ured za upravljanje u hitnim situacijama
1,4
022
Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj
1,1
011
Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo
1,1
020
Stručna služba gradonačelnika
1,0
006
Gradski ured za opću upravu
0,8
018
Stručna služba Skupštine grada Zagreba
0,6
014
Gradski ured za katastar i geodetske poslove
0,6
004
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
0,4
016
Gradski ured za branitelje
0,3
002
Ured za javnu nabavu
0,1
015
Ured za programe i projekte EU-a
017 Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
003
Gradski kontrolni ured
UKUPNO
0,1
0,1
0,1
100
Tablica 1: Organizacijska klasifikacija proračunskih korisnika, plan 2014.
Numeracija u organizacijskoj klasifikaciji
U tablici 1 su korisnici poredani po visini udjela u ukupnim rashodima, a ispred svakoga se nalazi šifra razdjela. Pojedinačno se, primjerice, razdjel 009 — Ured za obrazovanje, kulturu i sport dalje
dijeli na glave, pa se glava 00901 odnosi na obrazovanje, kulturu
i sport, a glava 00902 na predškolski odgoj i obrazovanje, itd.
23
Grafikon 7: Proračunski korisnici po organizacijskoj klasifikaciji, plan 2014. (u %)
Rashodi po programima
Programska klasifikacija koristi se u posebnom dijelu proračuna, gdje su
svi rashodi raspoređeni po korisnicima i programima, usmjerenima na
ostvarenje ciljeva proračunskih korisnika, a potom i po ekonomskoj namjeni. Cilj je što bolje utvrditi namjenu i poboljšati kontrolu učinkovitosti
trošenja sredstava.
Klasifikacija
Razina
Šifra
Organizacijska
Razdjel
009
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Organizacijska
Glava
00902
Predškolski odgoj i obrazovanje
Programska
Program
1001
Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja
Programska
Aktivnost
A100001
Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja
Ekonomska
Podskupina
311
Plaće (bruto)
Ekonomska
Podskupina
313
Doprinosi na plaće
Ekonomska
Podskupina
322
Rashodi za materijal i energiju
Programska
Aktivnost
A100003
Vjerski i privatni vrtići i druge pomoći
Ekonomska
Podskupina
381
Tekuće donacije
Programska
Kapitalni projekt
K100002
Opremanje ustanova predškolskog odgoja
Ekonomska
Podskupina
422
Postrojenja i oprema
Tablica 2: Primjer rashoda po programima
24
Naziv
Programska klasifikacija prikazana je na primjeru Ureda za obrazovanje,
kulturu i sport. Brojka 009 označava razdjel, a 00902 glavu proračuna.
Program redovite djelatnosti ustanova predškolskog odgoja obilježen je
s četiri znamenke 1001. Unutar tog programa nalaze se dvije aktivnosti
(Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja te Vjerski i privatni vrtići i druge pomoći) i jedan kapitalni projekt (Opremanje ustanova
predškolskog odgoja) koji se dalje dijele po vrstama rashoda i to prema
ekonomskoj klasifikaciji na razini podskupina (treća razina, oznaka s tri
znamenke, npr. 313 — Doprinosi na plaće).
Udio u ukupnim
rashodima
(u %)
Prosječna mjesečna
potrošnja po građaninu
(u kn)
Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja
12,0
88
Javni gradski prijevoz
10,7
79
Redovita djelatnost upravnih tijela
9,5
70
Gradnja i održavanje nerazvrstanih cesta
8,3
61
Program
Održavanje komunalne infrastrukture
7,4
54
Javne potrebe u kulturi
5,8
43
Sportski programi
4,4
32
Opći programi socijalne zaštite
4,2
31
Stanovi
3,1
23
Kapitalna ulaganja na objektima društvenih
djelatnosti
3,1
23
Gradske četvrti
2,9
21
Javni dug
2,7
20
Poslovni prostori
2,6
19
Opći programi odgoja i obrazovanja
2,1
16
Pojačani standard u osnovnom školstvu
1,9
14
Decentralizirana sredstva za osnovno školstvo
1,6
12
Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture
iz komunalnog doprinosa
1,6
12
Programi socijalne zaštite — ustanove socijalne
zaštite
1,5
11
Javnozdravstveni programi — zdravstvene ustanove
1,3
10
Opći javnozdravstveni programi
1,3
9
Decentralizirana sredstva za srednje škole i učeničke
domove
1,2
9
Javna vatrogasna postrojba grada Zagreba
1,1
8
Ostali programi s udjelom manjim od 1%
UKUPNO
9,9
73
100
736
Tablica 3: Struktura rashoda i prosječna mjesečna potrošnja po građaninu po
programima, plan 2014.
25
remda u zagrebačkom proračunu postoji više od sedamdeset programa,
P
prva tri čine čak trećinu svih proračunskih rashoda. Tako se po građaninu
mjesečno prosječno troši 88 kuna za program redovite djelatnosti ustanova predškolskog odgoja, 79 kuna za javni gradski prijevoz, a 70 kuna za
redovitu djelatnost upravnih tijela (vidi grafikon 8).
Grafikon 8: Prosječna mjesečna potrošnja po građaninu po programima, plan 2014.
Funkcijska klasifikacija rashoda
Funkcijska klasifikacija prikazuje namjenu utrošenih sredstava. Zasad se
javno ne objavljuje, ali su te informacije dostupne na mrežnim stranicama
Ministarstva financija.
Grafikon 9: Funkcijska klasifikacija rashoda, plan 2014. (u %)
26
Najviše sredstava — oko 60% — odlazi na ekonomske poslove, obrazovanje te unapređenje stanovanja i zajednice, a dodaju li se tome i opće javne
usluge (14%), pokriveno je oko tri četvrtine proračunskih rashoda. Ekonomski poslovi uglavnom podrazumijevaju promet (javni gradski prijevoz, gradnja i održavanje cesta). Rashodi za obrazovanje obuhvaćaju sve
troškove u vezi s predškolskim obrazovanjem (npr. troškovi zaposlenih u
vrtićima, subvencije građanima za povlaštene cijene vrtića), dok za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje rashodi uključuju materijalne troškove
i izdatke za nabavu nefinancijske imovine, za što je Grad zadužen jer je
u procesu decentralizacije preuzeo školstvo. Unapređenje stanovanja i zajednice podrazumijeva npr. troškove održavanja gradske imovine i javnih
površina, a opće javne usluge su troškovi za zaposlene i materijalni troškovi gradskih ureda i službi.
Grafikon 10: Prosječna mjesečna potrošnja po namjeni, po građaninu, plan 2014.
(u kunama)
Po građaninu se 2014. planira trošiti prosječno 736 kuna mjesečno, od čega
najviše za ekonomske poslove, obrazovanje i unapređenje stanovanja i zajednice.
Rashodi po izvorima financiranja
Rashodi po izvorima se zasad javno ne objavljuju, ali riječ je o prikazu svih
prihoda iz kojih se podmiruju pojedini rashodi. Svaki izvor financiranja
ima jednoznamenkastu oznaku koja označava razred (opći prihodi i primici, prihodi za posebne namjene, pomoći itd.) te dvoznamenkastu koja
označava pripadnost skupini.
27
Razdjel
009 Ured za obrazovanje, kulturu i sport
Glava
00902 Predškolski odgoj i obrazovanje
Aktivnost
A100001 Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja
Izvori financiranja
1 - Opći prihodi i primici
4 - Prihodi za posebne namjene
5 - Pomoći
Slika 7: Primjer izvora financiranja redovite djelatnosti ustanova predškolskog odgoja
Na kraju, valja napomenuti da sve korištene klasifikacije moraju biti međusobno povezane i da se svaki rashod mora moći pratiti po više osnova.
Cilj je tih povezanih klasifikacija lakše sagledavanje namjene, vrste i učinaka proračunskih rashoda.
MJERE VIŠKA/MANJKA
U prethodnim poglavljima je iskazano kako se i koliko sredstava prikuplja,
te kako se troše. Ukoliko se u jednoj godini prikupi više sredstava nego što
ih se potroši, stvara se proračunski višak, a ako se troši više nego što se
prikupi, stvara se proračunski manjak.
Situacija je slična kao i u kućnim proračunima. Ukoliko na tekući račun
u banci primamo plaću, to su naši prihodi, a sve što s tog računa trošimo
su naši rashodi. Uspijemo li potrošiti manje od iznosa plaće tada je na tekućem računu pozitivno stanje, tj. višak. U tom slučaju zapravo štedimo, tj.
ostaje nam više novaca za trošenje u budućnosti. Potrošimo li, pak, više od
iznosa plaće, na računu je minus, tj. zadužujemo se, pa ćemo u budućnosti
moći trošiti manje i otplaćivati posuđeno.
Višak i manjak se mogu mjeriti na više načina. Najosnovniji je upravo
objašnjen: ukupan višak/manjak koji predstavlja razliku ukupnih prihoda i rashoda. Ukoliko su prihodi veći od rashoda, riječ je o neto pozajmljivanju, a ako su rashodi veći od prihoda, neto zaduživanju. U svakodnevnoj
praksi se obično govori o suficitu i deficitu.
28
Druga je mjera tzv. operativni (tekući) saldo, tj. razlika prihoda i rashoda
poslovanja. Ova mjera ne uzima u obzir višak/manjak nastao zbog promjena u dugoročnoj nefinancijskoj imovini, već ostvaruje li se višak/manjak iz
tekućih operacija Grada. Kod pozitivnog operativnog salda, višak sredstava
se može iskoristiti za otplatu postojećih obveza ili za nabavu imovine, čime
se povećava vrijednost javnog sektora. Ukoliko je operativni saldo negativan, manjak se pokriva zaduživanjem ili prodajom imovine, čime se smanjuje neto vrijednost javnog sektora. Operativni saldo je dobar pokazatelj
održivosti gradskih tekućih operacija.
Treća mjera je primarni operativni saldo, tj. razlika prihoda i rashoda poslovanja bez izdataka za kamate. Pokazatelj je stanja tekuće gradske fiskalne politike bez utjecaja tereta otplate duga iz ranijih razdoblja.
Razliku između ove tri — prividno slične — mjere moguće je pojasniti na
primjeru naših kućnih proračuna. Neto pozajmljivanje/zaduživanje bila
bi razlika svega onoga što zaradimo i onoga što potrošimo u nekom vremenskom razdoblju. Međutim, u ukupne rashode uključili smo ne samo
tekuće rashode, npr. hrana, kućne potrepštine i slično, već i kupnju računala i kamate za korištenje minusa na tekućem računu. Operativni saldo
bio bi razlika naših tekućih primanja i potrošnje, ali ne uključujući kupnju
računala koje je zapravo dugoročna nefinancijska imovina. U primarni
operativni saldo ne bismo uključili niti trošak kupnje računala niti iznos
plaćenih kamata banci.
Je li deficit baš uvijek loš?
Usprkos uvriježenom mišljenju, deficit ne mora uvijek biti loš. Upravo usporedbom različitih mjera viška/manjka može se jasnije razlučiti kada deficit jeste, a kada nije loš. Informacija da su prihodi
Grada manji od rashoda, odnosno da je Grad ostvario deficit, na prvi
se pogled čini kao loša vijest. Međutim, što ako je taj deficit ostvaren zato što je Grad kupio zgradu za obavljanje redovite djelatnosti
i u budućnosti neće više morati plaćati visoke iznose najma? Upravo
će operativni saldo dati odgovor na pitanje posluje li Grad dobro ili
loše. Ako je operativni saldo pozitivan, tada je deficit nastao zbog
kupnje imovine, a time se zapravo povećala vrijednost javnog sektora. Stvarne će se koristi vidjeti tek u budućnosti kad se smanje
visoki troškovi najma.
29
Zamislimo sad situaciju u kojoj proračun bilježi visok operativni manjak, a istovremeno je primarni operativni saldo u pozitivi.
U tom slučaju Grad posluje dobro, ali zbog visokih kamata koje plaća
zbog ranijih zaduživanja ne uspijeva ostvariti pozitivan operativni
saldo. Restrukturiranjem duga, odnosno prilagodbom otplatnih
planova financijskim kapacitetima (npr. produljenjem roka otplate
kredita) može se sasvim elegantno riješiti ovaj problem, čime bi se
u budućnosti mogli bilježiti operativni suficiti.
Grafikon 11: Višak/manjak zagrebačkog proračuna, 2010.– plan 2014. (u mlrd. kuna)
Grafikon 11 pokazuje da je Grad u razdoblju 2010.–13. prosječno ostvario
blago pozitivan proračunski saldo, odnosno suficit, a 2014. planira deficit
od 37 mil. kuna. U svim je godinama operativni saldo pozitivan i za preko pola milijarde kuna viši od iznosa neto pozajmljivanja/zaduživanja. To
znači da Grad godišnje prosječno potroši barem pola milijarde kuna neto
za nabavu nefinancijske imovine, a u pojedinim godinama i značajno više.
To ukazuje da Grad nema pretjeranih problema s poslovanjem, poslovni
prihodi su više nego dostatni za pokrivanje tekućih rashoda. Eventualni
manjkovi nastaju prvenstveno zbog kapitalnih ulaganja, čime se dugoročno povećava vrijednost gradskog javnog sektora.
30
RAČUN FINANCIRANJA
Prema načelu uravnoteženosti proračuna, ukupni prihodi i primici moraju pokrivati ukupne rashode i izdatke. U prethodnom je dijelu objašnjen
pojam ukupnog viška/manjka koji nastaje kad ukupni prihodi nisu jednaki ukupnim rashodima. Ukoliko je ostvaren višak/suficit tada se novac
može u nešto uložiti i ostvariti dodatnu zaradu (npr. od kamata), a ako se
pojavi manjak/deficit neophodno je zaduživanje. Te se transakcije bilježe
na posebnom računu proračuna kojeg nazivamo račun financiranja (slika
8) i koji pokazuje kako se financira povećana potrošnja, odnosno u što se
ulaže povećana zarada.
Primici od
financijske imovine
i zaduživanja
Izdaci za financijsku
imovinu i otplate
zajmova
Neto financiranje
Slika 8: Račun financiranja
U primicima se evidentiraju priljevi novca, npr. vraćene glavnice po danim
zajmovima, primici od prodaje vrijednosnih papira (dionica, obveznica),
novac od zaduživanja, a u izdacima odljevi sredstava po tim istim kategorijama. Razlika tih primitaka i izdataka je neto financiranje, tj. iznos koji
mora biti jednak višku/manjku iz računa prihoda i rashoda, odnosno neto
pozajmljivanju/zaduživanju proračuna.
Zagrebački je proračun očito uglavnom uravnotežen. No, ukoliko neki od
proračunskih planova podbace ili se ostvari više od očekivanoga, radi se
rebalans. To znači da se mijenjaju planirani iznosi, odnosno smanjuju se ili
povećavaju u odnosu na plan proračuna donesen početkom godine. Rebalans slijedi kad se tijekom godine ustanovi da su proračunski prihodi pogrešno procijenjeni ili se pojave neki nepredviđeni rashodi. U tom slučaju
može, ali i ne mora doći do promjene računa financiranja zbog, primjerice, potrebe za većim zaduživanjem od planiranoga ili zbog prijevremene
otplate kredita i zajmova, ukoliko se ostvari više prihoda nego što je bilo
planirano. Tablica 4 pokazuje izmjene i dopune (rebalans) zagrebačkog
proračuna iz srpnja 2014.
31
Plan
2014.
Rebalans 2014.
Promjena
6.597,0
6.897,0
300,0
202,3
202,3
0
Rashodi poslovanja
5.821,4
6.085,0
263,6
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
1.014,7
982,8
-31,9
-36,8
31,5
68,3
Primici od financijske imovine i zaduživanja
200,7
200,7
0
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova
163,9
232,2
68,3
36,8
-31,5
-68,3
Račun prihoda i rashoda
Prihodi poslovanja
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Višak/manjak
Račun financiranja
Neto financiranje
Tablica 4: Račun prihoda i rashoda te račun financiranja iz plana i rebalansa proračuna
2014. (u mil. kuna)
Rebalansom su za 2014. prihodi poslovanja povećani za 300 mil. kuna zbog
očekivanja većih prihoda od poreza na dohodak, kapitalnih pomoći i prihoda od imovine nego što je bilo planirano. Rast očekivanih prihoda doveo je i do povećanja rashoda — premda u nešto manjoj mjeri od povećanja
prihoda — pa se rebalansom, umjesto planiranog manjka od 37 mil. kuna,
predviđa ostvarivanje viška od 32 mil. kuna. Sukladno korekcijama na
računu prihoda i rashoda u ukupnom iznosu od 68 mil. kuna, mijenja se
i račun financiranja i to tako da se povećavaju izdaci za otplatu glavnice
primljenih kredita i zajmova. Drugim riječima, zbog većih prihoda od planiranih, prijevremeno će se otplatiti dodatnih 68 mil. kuna kredita i zajmova.
Privremene mjere uravnoteženja proračuna
Neovisno o rebalansu, u slučaju da se tijekom godine zbog nastanka
nekih novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi ili smanje prihodi, gradonačelnik može, na prijedlog Ureda za financije, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda,
ali najduže na 45 dana.
32
Dug
Pojavi li se proračunski manjak, Grad mora podići kredit u banci ili izdati
obveznice. U oba se slučaja radi o stvaranju duga. Dug je zapravo zbroj svih
proračunskih manjkova iz tekućeg i ranijih razdoblja koje je Grad financirao zaduživanjem. Ta je sredstva Grad pozajmio, ali ih još nije vratio, pa ih
vjerovnici potražuju.
Objašnjena definicija odnosi se na tzv. direktan dug, no postoji i potencijalni dug koji potječe od jamstava koja je Grad izdao za kredite trgovačkih
društava kojima je vlasnik i ustanova kojima je osnivač. Tim se jamstvima
Grad obvezao otplatiti kredite ukoliko ih sama trgovačka društva ili ustanove ne budu mogli otplaćivati.
Na primjeru naših kućnih budžeta, stambeni bi kredit bio tipičan primjer
direktnog duga. Radi se o kreditu kojeg smo podigli jer nismo imali dovoljno ušteđevine za kupnju stana. No, ako smo jamčili za stambeni kredit prijatelja, prihvatili smo potencijalnu obvezu vraćanja njegova kredita ako
ga ne bude mogao vraćati, pa je to, dakle, naš potencijalni dug.
Grafikon 12: Dug Grada Zagreba (u mlrd. kuna, lijeva skala) i udio duga u proračunskim
prihodima i primicima (u %, desna skala), 2010.–13.
U razdoblju 2010.–13. direktan je gradski dug bilježio blago rastući trend, te
je na kraju iznosio nešto više od 500 mil. kuna (otprilike 7% prihoda i primitaka). Ukupan dug (direktan dug i potencijalne obveze po danim jamstvima)
33
iznosio je preko 1,1 mlrd. kuna (otprilike 15% prihoda i primitaka). U razdoblju 2010.–13. ukupan je dug zabilježio značajan pad, prvenstveno zbog
smanjivanja potencijalnih obveza po danim jamstvima.
Dug Grada Zagreba
i Zagrebačkog holdinga
U medijima se često pojavljuju informacije o pretjeranoj zaduženosti Grada Zagreba. No, razina zaduženosti Grada je značajno niža od
zaduženosti države i on svoj direktni dug može bez problema servisirati iz redovitih prihoda i primitaka. Međutim, valja naglasiti da ni
jedna uobičajena definicija zaduženosti (dug lokalne jedinice, javni
dug, državni dug) ne uključuje dug pravnih osoba kojima je osnivač
RH ili lokalna jedinica (ovdje Grad Zagreb), ni društava i drugih pravnih osoba u kojima RH, odnosno lokalne jedinice (ovdje Grad Zagreb)
imaju većinsko vlasništvo. Grafikon 13 prikazuje ukupan dug Zagrebačkog holdinga koji je u stopostotnom vlasništvu Grada.
Grafikon 13: Ukupan dug Zagrebačkog holdinga, 2012.–13. (u mlrd. kuna)
konsolidacija
iskazivanje financijskih
podataka više međusobno
povezanih proračuna,
proračunskih te
izvanproračunskih
korisnika, kao da se radi o
jedinstvenom subjektu.
34
Konsolidirani izvještaj Holdinga za 2013. navodi ukupan kratkoročni i dugoročni dug po kreditima i zajmovima te izdanim vrijednosnim papirima od 6,8 mlrd. kuna. Taj iznos je otprilike jednak
ukupnim prihodima gradskog proračuna za 2014. Zbog strateške
važnosti Holdinga (komunalna infrastruktura, promet), njegova
prezaduženost predstavlja jedan od ozbiljnih budućih tereta proračuna Grada Zagreba.
ZAGREBAČKI
PRORAČUNSKI PROCES
Gradski proračunski proces — kojeg oblikuje i na kojeg utječe niz formalnih i neformalnih pravila — obuhvaća pripremu, predlaganje, prihvaćanje,
izvršavanje i kontrolu proračuna. Proces je vrlo značajan jer se u njegovim
raznim fazama odlučuje o načinu prikupljanja i trošenja gradskog novca.
Međutim, prije upoznavanja s proračunskim procesom i njegovim fazama,
valja upoznati osnovne sudionike i njihove uloge.
Glavni sudionici gradskog
proračunskog procesa
U različitim fazama gradskog proračunskog procesa sudjeluju brojni sudionici, a najvažniji među njima su: Skupština, gradonačelnik, Ured za financije, korisnici proračuna, te građani.
Gradska skupština
Kao predstavničko tijelo, Skupština predstavlja građane, a njen način rada
uređuje se Poslovnikom i nizom drugih propisa, poput Zakona o proračunu.
Skupština ima brojne važne ovlasti, a između ostaloga: donosi proračun,
te polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna; odlučuje o dugoročnom zaduživanju Grada, tj. o uzimanju kredita, zajmova i izdavanju
vrijednosnih papira; odlučuje o suglasnosti za dugoročno zaduživanje
i o jamstvima pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu
Grada i ustanova čiji je Grad osnivač.
35
proračunski proces
planiranje, izrada,
donošenje, izvršavanje,
nadzor i revizija proračuna.
Skupština trenutno ima 22 stalna radna tijela (odbora), a za proračunski
proces su najvažniji Odbor za financije te Odbor za Statut, Poslovnik i propise.
U raspravama o proračunu, Skupština — sastoji se od 51 zastupnika — analizira programe i fiskalnu politiku koje je predložio gradonačelnik, štiti interese građana te osigurava da proračun služi ispunjenju socijalnih i ekonomskih prioriteta. Proračun je formalno donesen tek nakon što Skupština
odobri prihode i rashode koje je gradonačelnik predložio, pa se može reći da
se u Skupštini odvijaju neke od najvažnijih aktivnosti proračunskog procesa. Sjednice Skupštine su javne, a javnost se može isključiti samo iznimno, u
slučajevima predviđenima posebnim zakonima i općim aktom.
Gradonačelnik
Gradonačelnik — kao izvršno tijelo — predstavlja i zastupa Grad. Odgovoran je za predlaganje i provođenje politike koju je potvrdila Skupština, te
za zakonito, svrhovito, učinkovito i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Skupštini predlaže proračunsku politiku, odnosno jedini
je ovlašteni predlagatelj proračuna te može povući proračun i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu. Gradonačelnik
ima dva zamjenika koji se zajedno s njime biraju na neposrednim izborima.
Gradonačelnik, između ostalih poslova, upravlja gradskim prihodima
i rashodima, utvrđuje i Skupštini podnosi prijedlog gradskog proračuna
i odluke o njegovom izvršavanju, odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina koje je planirano proračunom, itd.
Gradski ured za financije
proračunska zaliha
proračunom utvrđena
sredstva koja se mogu
koristiti za namjene koje
nije bilo moguće predvidjeti
u trenutku planiranja
proračuna.
Od svih gradskih upravnih tijela, za proračunski je proces najvažniji Ured
za financije koji za potrebe gradonačelnika i prema njegovim uputstvima,
a u skladu sa zakonom, priprema, planira, izvršava i prati izvršavanje proračuna, brine o njegovoj likvidnosti, izrađuje financijske izvještaje (npr.
polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršavanju proračuna, izvještaje o korištenju proračunske zalihe), prati naplatu proračunskih prihoda i primitaka, obavlja poslove vezane uz zaduživanje i jamstva, kreditni rejting, itd.
Proračunski korisnici
Proračunski korisnici su institucije — muzeji, dječji vrtići, škole i sl. — čiji
se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi financiraju iz proračuna.
Temeljem uputa Ureda za financije, predlažu svoje programe i aktivnosti, te podnose planove rashoda unutar proračunskih mogućnosti i prema
36
utvrđenim programima i prioritetima. Sredstva iz gradskog proračuna
moraju koristiti kako je u proračunu planirano te za namjene i ciljeve zbog
kojih su osnovani. Vanjsku kontrolu, nadzor i reviziju korištenja svih proračunskih sredstava obavljaju Ministarstvo financija i Državni ured za
reviziju, a unutarnju Gradski kontrolni ured.
Građani
Državni ured za reviziju
samostalna i neovisna
institucija, odgovorna
Saboru, koja između
ostalih, obavlja i reviziju
Grada Zagreba i trgovačkih
društava kojima je Grad
osnivač ili većinski vlasnik.
U gradskom se proračunu prikupljaju milijarde kuna, ali se one i troše.
Proračun je isuviše značajan da bi bio prepušten samo gradskim vlastima,
političarima, ili različitim interesnim skupinama i lobijima koji bi na njega htjeli utjecati. Građani biraju svoje predstavnike koji u njihovo ime odlučuju o svim značajnim gradskim pitanjima, pa tako i o proračunu. Stoga
se način prikupljanja i trošenja proračunskog novca ne tiče samo njihovih
predstavnika u Skupštini, već se i sami mogu aktivno uključiti u proračunski proces. U fazi pripreme se mogu uključiti u raspravu i davati prijedloge
o preraspodjeli proračunskih sredstava, a kada je proračun usvojen, pratiti kako se izvršava. Budući da utjecaj pojedinih sudionika u proračunskom
procesu ovisi o njihovoj informiranosti i organiziranosti, neophodno ga je
upoznati, jer se samo tako može utjecati na što bolje i kvalitetnije upravljanje proračunskim novcem. Uostalom, radi se o novcu samih građana.
Faze gradskog proračunskog procesa
Proračunski proces predstavlja splet odnosa glavnih sudionika na temelju kojih se o proračunu prvo raspravlja, a zatim ga se usvaja, izvršava
i kontrolira. Stoga bi svatko tko želi utjecati na prikupljanje i raspodjelu
proračunskih sredstava morao razumjeti postupak pripreme, donošenja,
izvršavanja i kontrole proračuna.
Premda se proračun odnosi na jednu godinu, tri osnovne faze proračunskog procesa — priprema, donošenje, izvršavanje i izvještavanje — traju
oko dvije i pol godine. Unutar svake od te tri faze proračun prolazi i kroz
nekoliko koraka.
Proračunski se proces, u skladu sa Zakonom o proračunu i Poslovnikom
Skupštine, provodi prema ustaljenoj shemi i točno utvrđenim zakonitostima. Na primjeru proračuna za godinu n može se vidjeti kako taj
proces izgleda.
37
Faze i vremensko trajanje jednog
gradskog proračuna
FAZA 1
KORAK 1
projekcija
za razliku od proračuna
koji se planira za iduću
godinu (npr. 2014. za 2015.),
projekcija se donosi za
naredne dvije godine (npr.
2014. za 2016. i 2017.).
do kraja lipnja
godine n-1
KORAK 2
do 15. rujna
godine n-1
KORAK 3
Uputa za izradu lokalnih proračuna
Na temelju Vladinih Smjernica ekonomske i fiskalne politike, Ministarstvo financija Gradskom uredu za financije dostavlja Uputu za izradu lokalnih
proračuna za godinu n i projekcija za sljedeće dvije
godine. Ured Uputu prilagođava i šalje proračunskim korisnicima i gradskim upravnim tijelima.
Izrada prijedloga financijskih planova
proračunskih korisnika i gradskih
upravnih tijela
U skladu s prilagođenom Uputom proračunski
korisnici i gradska upravna tijela izrađuju i Uredu šalju prijedloge vlastitih financijskih planova.
Ured za financije izrađuje i gradonačelniku
šalje nacrt proračuna i projekcija.
do 15. listopada
godine n-1
Ured razmatra i prilagođava financijske planove
korisnika i gradskih upravnih tijela te izrađuje i gradonačelniku dostavlja nacrt proračuna
i projekcija.
do 15. studenoga
godine n-1
Gradonačelnik utvrđuje i Skupštini na usvajanje
šalje konačan prijedlog proračuna i projekcija.
FAZA 2
USVAJANJE PRORAČUNA
KORAK 4
Skupština raspravlja i usvaja prijedlog
proračuna i projekcija.
do kraja
godine n-1
38
PRIPREMA PRIJEDLOGA
PRORAČUNA
Skupština raspravlja i usvaja proračun i projekcije u razdoblju koje omogućuje da izvršavanje
počne 1. siječnja godine n.
FAZA 3
KORAK 5
IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
Izvršavanje proračuna
do 15. siječnja
godine n
Gradonačelnik šalje usvojeni proračun i projekcije, te odluku o izvršavanju proračuna Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana
stupanja na snagu.
od 1. siječnja
do 31. prosinca
godine n
Proračun se izvršava na temelju zahtjeva korisnika za isplatom iz proračuna za određene namjene
i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu.
KORAK 6
Izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna
do 5. rujna
godine n
Ured podnosi gradonačelniku polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna.
do 15. rujna
godine n
Gradonačelnik podnosi Skupštini na usvajanje
polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna.
KORAK 7
Izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna
do 1. svibnja
godine n+1
Ured podnosi gradonačelniku godišnji izvještaj
o izvršenju proračuna.
do 1. lipnja
godine n+1
Gradonačelnik podnosi Skupštini godišnji izvještaj o izvršenju proračuna.
Gradonačelnik podnosi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od
usvajanja u Skupštini.
KORAK 8
Proračunski nadzor te interna i vanjska
revizija
39
Prva faza: Priprema prijedloga
gradskog proračuna
PRVI KORAK
Uputa za izradu lokalnih proračuna
Nakon što od ožujka do sredine lipnja Vlada pripremi i usvoji Strategiju
programa i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, Ministarstvo financija sastavlja i Gradskom uredu za financije dostavlja Uputu za izradu lokalnih proračuna. Ured tu Uputu prilagođava i
prosljeđuje svim gradskim upravnim tijelima koja izrađuju i dostavljaju
upute s limitima proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti (npr. vrtićima, školama, muzejima, i dr.).
Nakon prilagodbe u Gradskom uredu za financije, Uputa za izradu proračuna sadrži: pretpostavke za izradu prijedloga proračuna,
opis planiranih politika, trogodišnju procjenu prihoda i rashoda,
prijedlog visine financijskog plana za sva gradska upravna tijela za
iduće tri godine te način pripreme i vremenski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova svih gradskih upravnih tijela.
Prilagođenim Uputama se gradska upravna tijela i proračunske korisnike
upoznaje s osnovnim ekonomskim i fiskalnim pokazateljima i načinima i
rokovima izrade proračuna, te ih se poziva da — vodeći računa o raspoloživim prihodima i vremenskim ograničenjima — samostalno izrade i obrazlože vlastite financijske planove, odnosno zahtjeve za potrebnim proračunskim sredstvima.
DRUGI KORAK
Izrada prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika
i gradskih upravnih tijela
Na temelju prilagođenih Uputa, svi proračunski korisnici i gradska upravna tijela izrađuju i nadležnom gradskom upravnom tijelu odnosno Uredu
upućuju prijedloge vlastitih trogodišnjih financijskih planova.
Prijedlog trogodišnjeg financijskog plana sadrži: prihode po vrstama,
rashode razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana (sažetak djelokruga rada, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju
programi, itd.).
40
TREĆI KORAK
Ured za financije izrađuje i gradonačelniku šalje nacrt proračuna
Nakon što korisnici izrade i pošalju Uredu prijedloge svojih financijskih
planova, Ured ih od sredine rujna do sredine listopada, razmatra i usklađuje s procijenjenim prihodima, te izrađuje i gradonačelniku do 15. listopada dostavlja nacrt proračuna i projekcija. Gradonačelnik taj nacrt po potrebi korigira te, do 15. studenoga Skupštini dostavlja konačan prijedlog.
Druga faza: Usvajanje proračuna
ČETVRTI KORAK
Skupština raspravlja i usvaja prijedlog proračuna i projekcija
U drugoj polovici studenoga predsjednik Skupštine svim gradskim zastupnicima i odborima uručuje: prijedlog proračuna; plan razvojnih programa
s projekcijama za iduće dvije godine koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja
Grada, povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna; prijedlog odluke o izvršavanju proračuna.
Svaki zastupnik, klub zastupnika i gradonačelnik mogu predsjedniku Skupštine predložiti izmjene i dopune predloženog proračuna, tzv.
amandmane. Prijedlog proračuna razmatraju i Odbor za financije (kao
matično radno tijelo) te druga nadležna radna tijela Skupštine. U izvještajima Odboru za financije i gradonačelniku, radna tijela daju svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja, a mogu tražiti i dodatne podatke i dokumentaciju te podnositi amandmane. Gradonačelnik je dužan odgovoriti na
pitanja, primjedbe i prijedloge radnih tijela i dostaviti im tražene podatke
i dokumentaciju do održavanja završne (druge) sjednice Odbora. Nakon
druge sjednice, Odbor predsjedniku Skupštine i gradonačelniku podnosi
izvještaj koji sadrži i stajališta Odbora o mišljenjima, primjedbama, prijedlozima i amandmanima drugih radnih tijela.
amandman
prijedlog izmjena i dopuna
prijedloga proračuna.
Postupak donošenja proračuna provodi se u dva čitanja. Prvo čitanje obuhvaća tzv. prethodnu raspravu o prijedlogu proračuna, amandmanima
radnih tijela i izvještaju Odbora za financije. Nakon provedene prethodne
rasprave, Skupština zauzima stavove, izražava mišljenje i daje smjernice
gradonačelniku za pripremu drugoga čitanja prijedloga.
Za drugo čitanje prijedloga gradonačelnik mora predsjedniku Skupštine
podnijeti izvještaj o rezultatima provođenja prethodne rasprave. Gradonačelnik u tom izvještaju obrazlaže što je prihvatio iz prethodne rasprave, razloge zbog kojih pojedina mišljenja, stavove i prijedloge nije prihvatio, te se očituje o podnesenim amandmanima radnih tijela. Predsjednik
41
Skupštine taj izvještaj prosljeđuje zastupnicima. Pri drugom čitanju se
raspravlja o materijalima iznesenima na prethodnoj raspravi i izvještaju
gradonačelnika, te se na kraju glasa o proračunu.
načelo uravnoteženosti
prihodi moraju biti jednaki
rashodima, odnosno Grad
smije trošiti samo onoliko
sredstava koliko ih može
prikupiti.
Sve izmjene i dopune predloženoga proračuna koje Skupština usvoji, moraju biti u skladu s utvrđenom svotom dopuštenoga proračunskog deficita.
Zbog načela uravnoteženosti, amandmani kojima se predlaže povećanje
rashoda iznad iznosa utvrđenih prvotnim prijedlogom proračuna mogu
se prihvatiti samo ako se istodobno predloži i smanjenje drugih rashoda.
Naime, predložena povećanja rashoda ne smiju biti na teret proračunske
zalihe, dodatnog zaduživanja ili već ranije preuzetih obveza.
privremeno financiranje
uvodi se - najduže na tri
mjeseca - ukoliko gradska
skupština ne donese
proračun prije početka
proračunske godine.
Kako bi se proračun mogao početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, Skupština ga zajedno s odlukom o izvršavanju, donosi najkasnije do
31. prosinca. Nakon što je izglasan, provedba proračuna postaje obvezna
za sve njegove korisnike. U skladu s načelom transparentnosti, izglasani se proračun mora objaviti u gradskom “Službenom glasniku“. Ukoliko
se proračun i odluka ne donesu na vrijeme, može se uvesti privremeno
financiranje, ali najduže za razdoblje od siječnja do ožujka.
Što ako se proračun ili odluka
o privremenom financiranju ne
donesu u zakonom određenom roku?
U tom će slučaju Vlada RH - na prijedlog Ministarstva uprave - raspustiti Gradsku skupštinu, razriješiti gradonačelnika i njegove zamjenike, imenovati povjerenika koji će obavljati poslove Skupštine
i gradonačelnika te raspisati prijevremene izbore.
Treća faza: Izvršavanje proračuna
PETI KORAK
Izvršavanje proračuna
Nakon glasanja i usvajanja u Skupštini, proračun i odluku o izvršavanju
gradonačelnik šalje Ministarstvu financija u roku od 15 dana od njihova
stupanja na snagu, odnosno od 1. siječnja, kada službeno započinje fiskalna godina. Proračun se izvršava na temelju zahtjeva korisnika za isplatom iz proračuna za određene namjene i to do visine utvrđene u njegovu
Posebnom dijelu, prema načelima dobrog financijskog upravljanja, jedinstva i točnosti.
42
Preraspodjela proračunskih rashoda
U okviru ukupnih proračunskih rashoda i uz gradonačelnikovo odobrenje, tijekom godine je dopuštena preraspodjela sredstava između pojedinih stavaka rashoda, ali najviše do 5%.
ŠESTI KORAK
Izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna
Ured za financije mora do 5. rujna sastaviti i gradonačelniku dostaviti izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna. Gradonačelnik ga najkasnije
do 15. rujna mora poslati Skupštini. U skladu s načelom transparentnosti,
potpuni se izvještaj mora objaviti na mrežnim stranicama Grada, a dio tog
izvještaja dodatno i u gradskom “Službenom glasniku“.
SEDMI KORAK
Izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna
Unutar jedne fiskalne godine — koja završava 31. prosinca — obavlja se veliki
broj proračunskih isplata i uplata. U godini koja slijedi (u ovom primjeru to
je godina n+1), Gradski ured za financije mora obaviti čitav niz poslova kako
bi sastavio izvještaj o izvršenju proračuna za prethodnu godinu. Stoga svi
korisnici do 15. veljače podnose Uredu obračun svojih financijskih planova
za prethodnu godinu, a Ured ih pregledava, usklađuje i konsolidira, te do
1. svibnja šalje gradonačelniku.
Najkasnije do 1. lipnja, gradonačelnik Skupštini šalje godišnji izvještaj o
izvršenju proračuna za prethodnu godinu, a proračunski proces i formalno završava nakon što ga Skupština usvoji (obično u srpnju).
43
Polugodišnji i godišnji izvještaj
o izvršenju proračuna sadrži:
• o
pći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda te Račun
financiranja na četvrtoj razini ekonomske klasifikacije;
• posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te četvrtoj razini ekonomske klasifikacije;
• izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca
i kapitala;
• izvještaj o korištenju proračunske zalihe;
• izvještaj o danim jamstvima i izdacima po tim jamstvima;
• obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda
i izdataka.
U skladu s načelom transparentnosti potpuni godišnji izvještaj o izvršenju
proračuna mora se objaviti na mrežnim stranicama Grada, a dio tog izvještaja dodatno i u gradskom “Službenom glasniku“.
OSMI KORAK
Proračunski nadzor, unutarnja i vanjska revizija
U svim fazama i koracima proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja sredstava. U skladu sa Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, osnovan je Gradski kontrolni ured,
neovisna jedinica koja obavlja poslove unutarnje revizije i kontrole koja
je odgovorna gradonačelniku i pruža mu podršku u ostvarenju planiranih ciljeva. Gradski kontrolni ured provodi revizije i kontrole u gradskim
upravnim tijelima, proračunskim korisnicima i trgovačkim društvima u
vlasništvu Grada. Cilj je nadzirati zakonitost, svrhovitost i pravodobnost
korištenja proračunskih sredstava, otklanjati nezakonitosti i nepravilnosti te poduzimati mjere za poboljšanje stanja.
Ministarstvo financija zaduženo je za vanjski nadzor namjenskog i zakonitog trošenja sredstava iz gradskog proračuna, a Državni ured za reviziju
(DUR) svake godine obavlja vanjsku reviziju financijskih izvještaja i poslovanja Grada. DUR ocjenjuje jesu li se proračunska sredstava koristila
u skladu sa zakonom, te iskazuju li financijski izvještaji istinit financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim
računovodstvenim načelima i standardima. Svi izvještaji su dostupni na
mrežnim stranicama DUR-a.
44
DUR je samostalna i neovisna institucija, odgovorna isključivo Saboru. Nadležan je za reviziju prihoda i rashoda, financijskih izvještaja i transakcija jedinica državnog sektora, lokalnih jedinica (dakle i Grada Zagreba), pravnih osoba koje se financiraju iz proračuna,
pravnih osoba kojima je osnivač RH ili lokalna jedinica, društava
i drugih pravnih osoba u kojima RH, odnosno lokalne jedinice imaju
većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenja
sredstava EU-a i drugih međunarodnih organizacija ili institucija
za financiranje javnih potreba.
Osim Ministarstva financija i DUR-a, poslovanje Grada nadzire i niz drugih
državnih institucija. Tako, na primjer, Ministarstvo uprave nadzire zakonitost rada Skupštine, te kada utvrdi nepravilnosti u njenom radu donosi
odluku kojom će sjednicu Skupštine ili njezin dio proglasiti nezakonitom,
a akte donesene na sjednici ništavim.
Uključivanje građana
u gradski proračunski proces
I što sada sa svim tim znanjima o prihodima, rashodima, dugu i deficitu, te
o fazama proračunskog procesa? Za početak, građani će vjerojatno bolje
razumjeti članke u novinama i vijesti na televiziji. A možda će se poželjeti
i uključiti u proračunski proces i iznijeti vlastite želje i sugestije. Proračun
je vrlo složen i mnogima nezanimljiv, no moguće je na njega utjecati.
Građani se mogu aktivirati u jednoj ili u svim fazama proračunskog procesa:
• u fazama pripreme i donošenja proračuna — mogu kontrolirati odvijaju li se sve faze i koraci u propisanim rokovima, inzistirati na
pravovremenoj objavi informacija, sudjelovati u javnim raspravama,
postavljati pitanja o programima koji će se iz proračuna financirati.
Tako će bolje razumjeti rad i ciljeve gradskih vlasti, a možda i utjecati na kvalitetu gradskih javnih usluga;
• u fazama izvršavanja i financijskog izvještavanja o proračunu — mogu
nadzirati i interesirati se za rezultate. Trebaju komentirati, postavljati pitanja, zahtijevati objavljivanje točnih, pouzdanih, pravovremenih, bitnih i razumljivih informacija, uspoređivati rezultate Zagreba
s drugim gradovima i općinama. Tako će bolje razumjeti i situaciju
u cijeloj državi i možda pomoći idejama o nekim boljim rješenjima.
45
Što građani mogu?
Građani mogu:
• Skupštini predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje
određenog pitanja. Podrži li ga potpisom najmanje deset posto upisanih birača, Skupština o prijedlogu mora raspravljati
i podnositeljima odgovoriti najkasnije u roku od tri mjeseca.
• Podnositi predstavke i pritužbe na rad Grada i njegovih upravnih tijela, na koje gradonačelnik, odnosno čelnici upravnih tijela, moraju odgovoriti u roku od 30 dana.
• Sudjelovati u odlučivanju i neposredno, putem referenduma,
čije raspisivanje može predložiti najmanje jedna trećina članova Skupštine, gradonačelnik, 20% ukupnog broja birača, ili
većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti.
Građani se mogu uključiti i u rad gradskih četvrti i mjesnih odbora te tako
tijekom cijele godine odlučivati o poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. U Zagrebu postoji 17 gradskih četvrti (Trnje,
Maksimir, Sesvete, Brezovica i dr.). Stanovnici na izborima biraju vijeće
gradske četvrti, a članovi vijeća, iz svojih redova, predsjednika vijeća.
U gradskim četvrtima osnovano je i 218 mjesnih odbora, s vijećima čije članove na izborima biraju građani s prebivalištem na području tog odbora,
i predsjednikom vijeća kojeg članovi vijeća biraju iz svojih redova.
Ukratko, puno je mogućnosti i za informiranje i za sudjelovanje u proračunskom procesu. “Vodič kroz proračun Grada Zagreba“ bi — uz kratke vodiče
koji će se redovito objavljivati uz ključne proračunske dokumente — građanima trebao pomoći da se uključe i pomognu u donošenju odluka koje
će omogućiti što učinkovitije i pravednije prikupljanje i raspodjelu proračunskih sredstava.
46
KORISNE MREŽNE STRANICE
Grad Zagreb — Službene stranice grada Zagreba.
Grad Zagreb — Financije — Gradski proračun i izvještaj o njegovu izvršenju.
Gradski ured za financije — Kontakti, nadležnosti, poslovi.
Gradski uredi, zavodi i službe — Detaljni podaci, kontakti,
nadležnosti, poslovi.
Gradska skupština — Ustrojstvo, nadležnosti, radna tijela, propisi.
Gradske četvrti — Osnovni podaci, granice područja, tijela, ovlasti.
Mjesni odbori — Granice područja, sjedišta, ovlasti.
Zagrebački holding — Ustrojstvo, usluge, aktualnosti, kontakti.
Službeni glasnik Grada Zagreba — Svi gradski propisi.
Ministarstvo financija — lokalni proračuni — Proračuni svih općina,
gradova i županija.
Zakon o proračunu — Zakoni i propisi vezani uz proračun.
47
POJMOVNIK
aktivnost — dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja,
a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih
programom.
amandman — prijedlog izmjena i dopuna prijedloga proračuna.
brdsko-planinsko područje (BPP) — posebnim zakonom utvrđeno područje na kojem su otežani uvjeti života i rada.
budžet → proračun.
decentralizirana funkcija — odgovornost za dio određenih javnih usluga
(osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalna skrb i vatrogastvo) koje je
država prenijela na određeni broj županija, gradova i općina, odredivši za
to i dodatne oblike financiranja.
deficit — višak rashoda nad prihodima u nekom razdoblju.
djelotvornost — omjer planiranog i ostvarenog učinka neke aktivnosti.
doprinos — namjenski javni prihod, primjerice za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
Državni ured za reviziju — samostalna i neovisna institucija, odgovorna
Saboru, koja između ostalih, obavlja i reviziju Grada Zagreba i trgovačkih
društava kojima je Grad osnivač ili većinski vlasnik.
državno tijelo — ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.
ekonomičnost — omjer troškova i kvalitete.
ekonomska klasifikacija — prikaz proračunskih prihoda (npr. porezi, pomoći, od imovine) i rashoda (npr. naknade zaposlenima, subvencije, socijalne naknade) prema ekonomskoj namjeni.
financijska imovina — novac, depoziti, obveznice, zajmovi, itd.
financijski plan — akt proračunskog korisnika kojim se utvrđuju njegovi
prihodi i rashodi za sljedeće proračunsko razdoblje.
49
financijski rashod — rashod koji nastaje zbog financijskog poslovanja
(npr. kamate, naknade za bankarske usluge).
fiskalna godina — razdoblje od dvanaest mjeseci, poklapa se s kalendarskom (od 1. siječnja do 31. prosinca).
fond izravnanja — dio prikupljenog poreza na dohodak iz kojega se transferiraju sredstva lokalnim jedinicama koje prihodima iz dodatnog udjela poreza na dohodak ne mogu adekvatno financirati decentralizirane funkcije.
funkcijska klasifikacija — prikaz proračunskih rashoda po namjeni (npr.
zdravstvo, obrazovanje).
grad — jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije, te svako
mjesto s više od deset tisuća stanovnika koje čini urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu ili za koje postoje posebni povijesni, gospodarski i geoprometni razlozi.
gradski proračunski korisnik — institucija koju je Grad osnovao i koja se većim dijelom financira iz gradskog proračuna (npr. osnovne škole i dječji vrtići).
gradsko upravno tijelo — ured, zavod ili služba koja obavlja poslove za
koje je grad nadležan.
izvršna vlast — gradonačelnik koji se na četiri godine bira neposredno na
izborima tajnim glasovanjem.
javna ustanova — osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i dr.,
ako se te djelatnosti ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave — općina, grad
i županija.
jedinica lokalne samouprave — općina i grad.
jedinica područne (regionalne) samouprave — županija.
klasifikacija proračuna → proračunska klasifikacija.
konsolidacija — iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna, proračunskih te izvanproračunskih korisnika, kao da se
radi o jedinstvenom subjektu.
50
korisnik proračuna → proračunski korisnik.
lokacijska klasifikacija — proračunski rashodi prikazani po lokacijama
(npr. županijama, gradovima, općinama).
lokalna samouprava — nadležnost gradova i općina za određene poslove (npr. osnovno školstvo, socijalna skrb), s pravom na vlastite prihode,
predstavničku i izvršnu vlast, u čiju se nadležnost Vlada ne može miješati,
a dužna ih je — ukoliko treba — potpomagati.
lokalna jedinica — općina i grad, premda ponekad podrazumijeva
i županiju. → jedinica lokalne samouprave. → jedinica područne (regionalne) samouprave.
lokalni proračun — proračun lokalne jedinice kojeg donosi njeno predstavničko tijelo.
materijalni rashod — vrijednost dobara i usluga koje Grad kupuje na slobodnom tržištu za obavljanje svojih aktivnosti (npr. zakupnine, najamnine, usluge telefona, pošte).
mjesna samouprava — mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi
koji se mogu osnivati statutom jedinice lokalne samouprave.
načelo proračuna — načela kojih se moraju pridržavati svi koji se bave
proračunom: načela uravnoteženosti, jedne godine, jedinstva i točnosti,
univerzalnosti, specifikacije, transparentnosti i dobrog financijskog
upravljanja.
namjenski prihod — prihod za koji je unaprijed utvrđena svrha trošenja.
Primjerice, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje moraju se trošiti za zdravstvo.
nefinancijska imovina — proizvedena (npr. zgrade, postrojenja, oprema,
zalihe) i neproizvedena (npr. zemljišta, patenti, koncesije).
neto financiranje — iznos koji mora biti jednak manjku/višku iz → računa
prihoda i rashoda, odnosno → neto pozajmljivanju/zaduživanju države.
neto pozajmljivanje — pokazatelj viška prihoda nad rashodima u → računu financiranja.
neto zaduživanje — pokazatelj viška rashoda nad prihodima u → računu
financiranja.
51
općina — jedinica lokalne samouprave koja se osniva za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, povezanu zajedničkim interesima stanovništva.
operativni saldo — razlika u prihodima i rashodima poslovanja bez promjena u dugoročnoj nefinancijskoj imovini.
organizacijska klasifikacija — proračunski rashodi prikazani po organizacijskim jedinicama, odnosno gradskim uredima i službama.
podjela poreza → zajednički porez.
područja posebne državne skrbi (PPDS) — područja u kojima se želi potaknuti ekonomski i demografski oporavak.
pomoć ili dotacija — bespovratni prijenos sredstava: tekući (za tekuće rashode) i kapitalni (za nabavu dugotrajne imovine) te namjenski i nenamjenski.
porez — prisilno davanje državi bez direktne protunaknade i unaprijed
utvrđene namjene koje se nameće na dohodak, dobit, imovinu, dodanu
vrijednost, itd.
porezna osnovica — iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, primjerice,
dobit poduzeća, dohodak fizičke osobe, vrijednost nekretnine.
porezna stopa — postotni ili fiksni iznos dohotka, dobiti, vrijednosti roba
i usluga koji se plaća poreznim tijelima. Primjenjuje se na poreznu osnovicu, a može biti progresivna, proporcionalna ili regresivna.
porezni obveznik — svaka fizička ili pravna osoba koja je na temelju zakona dužna platiti porez.
potencijalni dug — direktni dug uvećan za izdana jamstva.
predstavnička vlast — gradska skupština čiji se članovi na četiri godine
biraju na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
prihod od nefinancijske imovine — prihod ostvaren prodajom stambenih
i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha.
prihod poslovanja — prihod od redovitih aktivnosti, npr. od poreza (porez
i prirez na dohodak, porez na imovinu i na robe i usluge) i ostali prihodi (od
imovine, upravnih pristojbi, kazni).
52
primarni operativni saldo — razlika između prihoda i rashoda poslovanja,
bez izdataka za kamate.
prirez — dodatni porez kojeg povrh poreza na dohodak mogu nametati općine i gradovi. Osnovica prireza je porez na dohodak, stopu određuju lokalne jedinice kojima pripada i ubrani prihod.
privremeno financiranje — uvodi se — najduže na tri mjeseca — ukoliko
gradska skupština ne donese proračun prije početka proračunske godine.
program — skup neovisnih, usko povezanih → aktivnosti i → projekata
usmjerenih ispunjenju zajedničkog cilja.
programska klasifikacija — prikaz proračunskih rashoda po → programima, → aktivnostima i → projektima (npr. programi zaštite okoliša, informatizacije, pomoći poduzetništvu).
projekcija — za razliku od proračuna koji se planira za iduću godinu (npr.
2014. za 2015.), projekcija se donosi za naredne dvije godine (npr. 2014. za
2016. i 2017.).
projekt — sastavni dio → programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme
trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva
utvrđenih programom.
proračun — plan prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje.
proračunska godina → fiskalna godina.
proračunska klasifikacija — sustav prikazivanja proračunskih prihoda
i rashoda po određenim kriterijima (npr. po nositelju, cilju, namjeni, vrsti,
lokaciji i izvoru financiranja). → ekonomska k. → funkcijska k. → lokacijska k. → organizacijska k. → programska k.
proračunsko načelo → načelo proračuna.
proračunska zaliha — proračunom utvrđena sredstva koja se mogu koristiti za namjene koje nije bilo moguće predvidjeti u trenutku planiranja
proračuna.
proračunski proces — planiranje, izrada, donošenje, izvršavanje, nadzor
i revizija proračuna.
53
račun financiranja — dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viška.
račun prihoda i rashoda — prikazuje proračunske prihode i rashode u jednoj godini.
rebalans — izmjena proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje i/ili
povećanje u odnosu na planirane iznose.
regionalna samouprava — pravni okvir u skladu s kojim su županije
i Grad Zagreb nadležni za određene poslove (npr. osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalna sigurnost i skrb); imaju pravo na vlastite prihode,
vlastite predstavničke i izvršne vlasti. Vlada se ne može miješati u njihove
nadležnosti i dužna je potpomagati financijski slabije županije.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike — dokument kojim Vlada svake godine utvrđuje smjer fiskalne politike u narednom trogodišnjem razdoblju. Sadrže makroekonomske i fiskalne pretpostavke neophodne za
izradu proračuna, te procjenu prihoda i rashoda proračuna.
Strategija Vladinih programa — dokument kojim Vlada svake godine
utvrđuje ciljeve za naredno trogodišnje razdoblje i u skladu s kojima raspoređuje sredstva u državnom proračunu.
subvencija — bespovratno davanje sredstava za poticanje proizvodnje dobara ili pružanje usluga.
suficit – višak prihoda nad rashodima u nekom razdoblju.
transparentnost — mogućnost javnosti da dobije potpune, bitne, točne,
pravovremene i razumljive informacije.
učinkovitost — omjer rezultata i korištenih sredstava.
veliki grad — jedinica lokalne samouprave s više od 35.000 stanovnika;
gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno
središte šireg okruženja.
zaduživanje — uzimanje kredita, zajma ili izdavanje vrijednosnih papira.
zajednički porez — porez čiji se prihodi dijele između države i lokalnih jedinica (županija, gradova i općina).
županija — jedinica područne (regionalne) samouprave koja obuhvaća
više prostorno povezanih općina i gradova, a predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu.
54

(BILJEŠKE -NEPROF.-AKCIJA MLADIH 2011.)

bilješke uz financijsko izvješće za razdoblje 1. siječnja do 31

izvršenje Proračuna za 2012. -sažeti prikaz -grafikoni

Izvještaj o projektima 2013. i 2014.

PRORAČUNI U NEPROFITNOJ ORGANIZACIJI

Bilješke uz financijske izvještaje za 2014 godinu

ovdje - Ured državne uprave u Krapinsko

Revizija TI Hrvatska_2012 - Transparency International

Program rada i fin.plan TZ 2014.

Rad za opće dobro-letak za osobe uključene u probaciju