BUY SMART+ Zelena nabava u Europi Nabava i zaštita okoliša Smjernice za nabavu vozila Ove smjernice izrađene su u okviru projekta Europske unije Buy Smart + - Zelena nabava u Europi financiranog od strane programa Inteligentna energija za Europu. www.buy-smart.info Izdavač: SEVEn, The Energy Efficiency Center Datum: Listopad 2012. Odricanje od odgovornosti: Isključiva odgovornost za sadržaj ovih smjernica leži na autorima. One nužno ne odražavaju mišljenje Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvu uporabu informacija koje bi mogle proizaći iz sadržaja ovih smjernica. Sadržaj 1. Uvod 3 2. Zelena nabava 6 3. Uključeni proizvodi i vezani kriteriji 8 4. Relevantne okolišne oznake 14 4.1 EU standardi za emisije ispušnih plinova motornih vozila 14 4.2 Europska oznaka za gorivo 15 5. Praktične upute za provedbu Zelene nabave 17 5.1 Praktične upute za nabavu 18 5.2 Praktične upute za nabavu vozila 20 5.3 Praktični savjeti tijekom korištenja vozila 22 6. Popis skraćenica 7. Reference 26 Error! Bookmark not defined. 2 1. Uvod Promet je nezamjenjiv dio našeg društva i svakodnevnog života, te kao takav predstavlja važan stup našeg gospodarskog razvoja. Usprkos tome, ne smije se zanemariti da cestovni promet značajno doprinosi emisiji onečišćujućih tvari koje uzrokuju klimatske promjene. Unatoč stalnom tehnološkom napretku i dalje postoji velika potreba za više ekološki prihvatljivih proizvoda u području prijevoza tereta i putnika. U državama EU prometuje oko 230 milijuna osobnih automobila koje koristi oko 500 milijuna stanovnika, što iznosi približno 1 automobil na dva stanovnika. Osim automobila, u 2006., bilo je i oko 32 milijuna teretnih vozila (www.cleanvehicle.eu). U 2009., ukupne aktivnosti putničkog prijevoza u zemljama članicama EU, neovisno o prijevoznom sredstvu, iznosile su 6,503 milijardi PKM ili u prosjeku 13.063 km po osobi. Ova brojka uključuje zračni i pomorski promet Slika: AboutPixel.de unutar EU, ali ne i prijevozne djelatnosti između EU i ostatka svijeta. Prema kategorijama vozila, osobni automobili činili su 73,5%, motocikli 2,4%, autobusi 7,8%, željeznica 6,2%, a tramvaj i metro 1,4%. Na zračni i pomorski promet unutar EU otpadalo je 8,0%, odnosno 0,6%. U 2009., ukupne aktivnosti robnog prijevoza u zemljama članicama EU iznosile su oko 3.632 milijardi tkm. Ova brojka uključuje i zračni i pomorski promet unutar EU, ali ne i prijevozne djelatnosti između EU i ostatka svijeta. Cestovni promet činio je 46,6% tog iznosa, željeznički 10,0%, unutarnji plovni putevi 3,3%, te naftovodi 3,3%. Pomorski promet unutar EU bio je drugi po važnosti s udjelom od 36,8%, dok je zračni promet unutar EU činio samo 0,1% ukupnog prometa (www.cleanvehicle.eu). Izazov br. 1: Zaštita klime U posljednjih 20 godina emisija stakleničkih plinova iz prometa zemalja članica EU kontinuirano raste (za više od trećine u razdoblju od 1990. do 2008.). 84% svih emisija stakleničkih plinova otpada na CO2, dok ostalo uglavnom čine metan i dušikov oksid (N2O). Emisije stakleničkih plinova iz prometa trenutno predstavljaju 25% ukupnih emisija stakleničkih plinova u zemljama članicama EU. Međutim, smanjenje emisija postignuto u drugim sektorima gotovo je u potpunosti poništeno velikim povećanjem emisija u sektoru prometa. Polovicu tog povećanja uzrokuju osobni automobili, laka dostavna vozila i autobusi. U Europi se svake godine registrira više od 15 milijuna novih vozila, od čega čak 92% u starim članicama Unije (EU-15). Postignuta tehnološka poboljšanja 3 učinkovitosti vozila neutralizirana su većim obujmom prometa i vozilima sa znatno većom količinom dodatne opreme i jačom motorizacijom. Upravo iz tog razloga od presudne je važnosti da se prilikom nabave vozila uzimaju u obzir sve napredne, ekološke tehnologije koje su trenutno dostupne na tržištu. Izazov br. 2: Onečišćenje zraka Transport, kao najznačajniji uzrok onečišćenja (poput lebdećih čestica), ima središnju ulogu u smanjenju onečišćenja zraka upravo na lokalnoj razini. Pri izračunavanju štetnih emisija od strane vozila mora se uzeti u obzir da ona visinski gledano nastaju u području boravka ljudi – i stoga se te emisije ne razrjeđuju. Promet u gradovima uzrokuje i do 50% emisija lebdećih čestica (PM), iako on čini samo 20% ukupnih emisija lebdećih čestica. Potreba za promjenama na ovom području vidljiva je i po zakonskim okvirima EU: granične vrijednosti za lebdeće čestice, u skladu s Europskom Okvirnom Direktivom za kakvoću zraka 96/62/EZ, često su bile prekoračene u mnogim europskim gradovima, stoga se smanjenje ovih emisija predviđa u raznim energetskih i ekološkim akcijskim planovima. Jedna od važnih mjera u sektoru prometa stoga će zasigurno biti i zabrana prometa u gradskim centrima za vozila s iznimno visokim emisijama onečišćujućih tvari. Izazov br. 3: Buka Buka je jedan od sveprisutnih problema koji predstavlja rizik za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša. Primarni uzrok buke u gradovima upravo je promet, a prema njemačkim anketama, oko 60% građana žali se na svakodnevnu buku od cestovnog prometa. Nadalje, kontinuirana izloženost buci od cestovnog prometa iznad 65 dB (A) danju i 55 dB (A) noću povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Oko 10% stanovništva u Berlinu je izloženo buci koja, u slučaju kontinuiranog izlaganja, predstavlja potencijalni zdravstveni rizik. Svi ovi podaci ukazuju na potrebu za smanjenjem prometne buke. Osim mjera u prometnom planiranju (npr. ograničenja brzine u noćnim satima, zabrana prometa za kamione itd.), smanjenje emisija buke u samom vozilu (npr. koristeći gume smanjene buke i one koje štede gorivo) može pridonijeti zaštiti okoliša. Teška radna vozila svakako izazivaju višu razinu buke i stoga se trebaju staviti u fokus mjera za smanjenje buke. BuySmart+ smjernice Trenutne BuySmart+ smjernice daju pregled mogućnosti i alata koji se mogu koristiti pri odabiru "čistih vozila". Nabava "čistog voznog parka" je odluka za: Zaštitu okoliša i klime Manju ovisnost o cijenama goriva 4 Izuzeće od zabrane vožnje u centru grada za ekološka vozila Korak prema uspostavljanju ekološkog imidža poduzeća Ekonomsku učinkovitost. Smjernice se većinom, iako ne isključivo, temelje na direktivi Clean Vehicles i na EU GPP (eng. Green Public Procurement - Zelena javna nabava) alatu, koji utvrđuju smjernice i kriterije za zelenu javnu nabavu vozila u zemljama članicama EU. Smjernice uključuju: Informacije o kriterijima zelene nabave za “čisti vozni park” Uvođenje ekoloških oznaka i natpisa kao alata za nabavu Općenite savjete o nabavi i upravljanju vozilima 5 2. Zelena nabava Zelena javna nabava (Green Public Procurement - GPP) se definira kao proces u kojemu subjekti iz javnog sektora nabavljaju robu i usluge sa smanjenim negativnim utjecajem na okoliš tijekom njihovog životnog ciklusa, u odnosu na robe i usluge koje bi inače kupovali. Zajednička energetska politika EU 20-20-20 postavlja ciljeve za smanjenje CO2 emisija za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20%, te povećanje korištenja obnovljivih izvora energije na 20% do 2020. godine. Zadani cilj povećanja energetske učinkovitosti jedini je ne-obvezujući cilj na razini EU i onaj koji se vjerojatno neće postići do 2020. Najnovija istraživanja pokazuju da će se uz sadašnje trendove provedbe postići samo polovina navedenih ciljeva. Kao podrška ciljevima energetske učinkovitosti uspostavljena je Direktiva 2006/32/EU koja u čl. 5 propisuje da subjekti iz javnog sektora moraju kupovati energetski učinkovite proizvode i usluge. Izvor: 2012, CEPS, Udio Zelene nabave u zemljama članicama EU 27 6 Od trenutka uvođenja direktive Europska komisija pokrenula je nekoliko inicijativa vezanih uz Zelenu javnu nabavu. 2008. godine postavljen je cilj od 50% udjela zelene nabave za 2010. godinu, objavljen je alat ZJN te nekoliko zakonodavnih uredbi: Uredba br. 106/2008: Uredba koja uređuje energetski učinkovit program označavanja uredske opreme (Energy Star) (2008) Direktiva 2009/33/EZ: Direktiva o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila (2009) Direktiva 2010/30/EU: Direktiva o označavanju potrošnje energije (2010) Direktiva 2010/31/EU: Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (2010) Europska 2020 strategija identificirala je javnu nabavu kao jedno od ključnih sredstava za postizanje inteligentnog, održivog i zajedničkog rasta. U listopadu 2011. Europska komisija objavila je priručnik pod nazivom Kupovati zeleno koji pruža uvod u zelenu javnu nabavu. Nabava ima idealnu mogućnost da u javnim organizacijama i privatnim poduzećima zauzme ulogu povezivanja dobavljača i kupaca, ukoliko se dobavljače razmatra kao izvor inovacija. Tijela javne vlasti potroše oko 2 trilijuna eura godišnje, što je razmjerno vrijednosti od oko 19% bruto domaćeg proizvoda Europske unije. Redovita potražnja za ekološkim proizvodima motivirat će dobavljače da nude proizvode i usluge koji su u skladu s naprednim zahtjevima kvalitete i zaštite okoliša. U privatnom sektoru, nabava potaknuta inovacijama će postati jedan od ključnih elemenata za održavanje koraka s nadolazećim promjenama u poslovnom svijetu. Zelena nabava pomaže u rješavanju pitanja zaštite okoliša smanjenjem emisija štetnih i stakleničkih plinova. Odabirom zelenih proizvoda i usluga ispušta se manje opasnih tvari u atmosferu, te se štite prirodni resursi. Smanjenje utjecaja na okoliš u pravilu dovodi i do manje štete za zdravlje. Nabava je moćan instrument kojeg tijela javne uprave i tvrtke mogu koristiti za smanjenje emisija CO2 i unapređenje svojih klimatskih ciljeva. Iako se u trenutku kupnje čine znatno skupljima, ekološki proizvodi se dugoročno mogu pokazati znatno povoljnijima. 7 3. Ciljani proizvodi i povezani kriteriji Glavni kriteriji proizlaze iz Direktive 2009/33/EC o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni prijevoz i od GPP kriterija za promet Europske unije. Direktiva 2009/33/EC o promicanju čistih i energetski učinkovitih cestovnih transportnih vozila nastoji probiti ekološki prihvatljiva vozila na šire tržište. Ona obuhvaća kupovinu cestovnih transportnih vozila, pokrivajući osobna vozila (M1), laka dostavna vozila (N1), teška teretna vozila (N2, N3) i autobuse (M2, M3). Direktiva zahtijeva da se prilikom donošenja odluke o kupnji uzmu u obzir energetski i ekološki učinci vezani uz rad vozila tijekom njihovog cijelog radnog vijeka. Učinci moraju uključivati potrošnju energije, emisije CO2, te emisije onečišćujućih tvari (NOx, NMHC) i lebdećih čestica. Kupci također imaju mogućnost uzeti u obzir i druge kriterije zaštite okoliša. Ovi zahtjevi mogu se ostvariti na dva načina: postavljanjem tehničkih specifikacija vezanih za energiju i zaštitu okoliša ili uključujući energetsku učinkovitost i utjecaj na okoliš kao kriterije za dodjelu ugovora. Direktiva nadalje definira zajednička pravila za izračunavanje cjeloživotnih troškova vezanih za rad vozila koja treba poštivati prilikom monetiziranja utjecaja. Ova internalizacija eksternih troškova u nabavi novih vozila trebala bi povećati doprinos prometnog sektora u zaštiti okoliša, klimatskim i energetskoj politici društva smanjenjem potrošnje energije te emisije CO2 i štetnih tvari. Prema Direktivi, tijekom radnog vijeka vozila potrošnja energije se izračunava pomoću sljedeće metodologije: Potrošnja goriva po kilometru vozila računa se u jedinicama energije po kilometru, što je slučaj primjerice za električne automobile. Gdje je potrošnja goriva dana u različitim jedinicama, izvršit će se pretvorba u potrošnju energije po kilometru, koristeći konverzijske koeficijente navedene u Tablici 1 u nastavku. Koristit će se jedinstvena novčana vrijednost po jedinici energije i to niža od ponuđenih za benzin i dizel (bez uračunatih poreznih davanja) ukoliko se radi o gorivu korištenom za prijevoz. Izdaci za potrošnju goriva tijekom cijelog radnog vijeka vozila računat će se množenjem ukupne kilometraže, potrošnje energije po prijeđenom kilometru i cijene energije u skladu s gore navedenim točkama. Trošak emisije CO2 tijekom radnog vijeka nekog vozila izračunava se množenjem njegove ukupne kilometraže s emisijom CO2 (kg/km) i trošku te emisije koji se nalazi u Tablici 2 u nastavku. Trošak emisije onečišćujućih tvari vozila tijekom radnog vijeka računa se dodavanjem/zbrajanjem ukupnih troškova emisija NOx, NMHC i lebdećih čestica. 8 Naručitelji i ugovorni subjekti mogu primijeniti veće troškove pod uvjetom da ti troškovi ne prelaze odgovarajuće vrijednosti navedene u Tablici 2. pomnožene s koeficijentom 2. Sljedeće tablice su preuzete iz Direktive i pokazuju zajedničke osnove za obračun troškova tijekom radnog vijeka po metodologiji navedenoj u prethodnim točkama. Podaci za izračun troškova tijekom radnog vijeka cestovnih vozila. Tablica 1. Energetska vrijednost motornih goriva Vrsta goriva Energetska vrijednost Dizel 36 MJ/l Benzin 32 MJ/l 3 Prirodni plin/bioplin 33-38 MJ/Nm Ukapljeni naftni plin (LPG) 24 MJ/l Etanol 21 MJ/l Biodizel 33 MJ/l Emulzijsko gorivo 32 MJ/l 3 Vodik 11 MJ/Nm Tablica 2. Trošak emisija u cestovnom prijevozu (cijene iz 2007. godine) CO2 0,03-0,04 EUR/kg NOx 0,0044 EUR/g NMHC 0,001 EUR/g Lebdeće čestice 0,087 EUR/g Tablica 3. Prosječna kilometraža cestovnih vozila tijekom radnog vijeka Kategorija vozila (M i N kategorije prema definiciji iz Direktive 2007/46/EC) Prosječna kilometraža tijekom radnog vijeka Putnička vozila (M1) 200 000 km Laka komercijalna vozila (N1) 250 000 km Teška transportna vozila (N2, N3) Autobusi (M2, M3) 9 1 000 000 km 800 000 km Sljedeća tablica prikazuje primjer izračuna operativnih troškova u skladu s Direktivom - primjer četiri različita osobna vozila s dizelskim motorom koji zadovoljavaju EURO 5 normu: Parametri za osobno vozilo s dizelskim motorom koje zadovoljava EURO V normu Cijena Potrošnja goriva CO2 NOx NMHC PM Kilometraža tijekom radnog vijeka Trošak goriva Trošak emisije CO2 Trošak ostalih emisija Ukupni troškovi 1,6 0,03 0,0044 0,001 0,087 l/100 km g/km g/km g/km g/km 4,8 130 0,18 0 0,005 5,2 140 0,18 0 0,005 5,6 150 0,18 0 0,005 5,9 160 0,18 0 0,005 200 200 200 200 15 360 780 245 16 385 16 640 840 245 17 725 17 920 900 245 19 065 18 880 960 245 20 085 tis. km EUR EUR EUR EUR EUR/l EUR/kg EUR/g EUR/g EUR/g Iz tablice je vidljivo da se tijekom radnog vijeka vozila može uštedjeti gotovo 4 000 eura kupovinom automobila s potrošnjom goriva manjom za 1 litru/100 km. Naravno, izračun uvelike ovisi o trenutnim cijenama goriva. EU kriteriji ZJN za prijevoz daju određene kriterije koji se trebaju uključiti prilikom nabave vozila. U dokumentu se navodi da su kriteriji obvezujući i da moraju biti u skladu s Direktivom 2009/33/EC. Međutim, kategorizacija vozila u alatu ZJN malo je drugačija u odnosu na Direktivu: osobna vozila i laka teretna vozila, vozila javnog prijevoza i usluga te kamioni za prikupljanje otpada i druge usluge.1. Dokument se nadalje poziva na izračun cjeloživotnih troškova iz Direktive, kao i na alate sa stranice www.cleanvehicle.eu. Kriteriji su podijeljeni u dvije glavne skupine: temeljni kriteriji, koji se odnose na najvažnije utjecaje na okoliš i zahtijevaju samo minimalne dodatne provjere i troškove te sveobuhvatne kriterije, koji jamče kupnju najboljih ekoloških proizvoda na tržištu. U tekstu koji slijedi prikazana su glavna načela EU kriterija ZJN za promet. Puni tekst može se preuzeti na http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm. Osobni automobili i laka teretna vozila Godine 1996., zemlje članice EU i Europski parlament usvojili su „Strategiju Zajednice za smanjenje emisija CO2 iz osobnih automobila". Cilj strategije je smanjenje prosječnih emisija CO2 iz novih osobnih automobila koji se prodaju u EU na 120 grama po kilometru do 2005. ili najkasnije 2010. 1 Usluge se spominju za slučajeve u kojima vozila nisu u vlasništvu organizacije, ali se angažiraju za usluge prijevoza (javni autobusni, skupljanje otpada, itd.). 10 godine. Ti ciljevi su trenutno ispunjeni samo kod malih ili energetski najučinkovitijih automobila (prema bazi podataka projekta IEE TopTen). Zahtjevi za emisije CO2 za osobne automobile i laka teretna vozila, kako je definirano u EU ZJN alatu, prikazani su u sljedećoj tablici. U osnovi, sveobuhvatni kriteriji su oko 15 - 25% stroži od temeljnih kriterija. Tip vozila Temeljni kriteriji Sveobuhvatni kriteriji CO2 g/km CO2 g/km Mini 110 90 Mali 120 100 Kompaktni 130 110 Srednji 150 130 Veliki 170 150 Visoka klasa/Ekskluzivni 270 200 Terenci/Karavani 210 170 Mali monovolumeni 150 130 Ostali monovolumeni 220 180 Napomena: Uredba 443/2009/EC vezana koja postavlja emisijske standarde za nova osobna vozila zahtijeva da nova osobna vozila slijede ograničenja emisija CO2 do 2015. godine. Od 2016., granice će se dodatno postrožiti. Granice se određuju prema određenoj masi vozila (u kg). Primjer granica prikazan je u tablici (odgovara otprilike vrsti vozila mali, srednji i ekskluzivnim): Masa automobila [kg] Granica za CO2 emisije [g/km] 1200 122 1700 145 2200 168 Zanimljivo je da su kriteriji ZJN stroži za male automobile, nego za velike/ekskluzivne automobile. Od 2020. propis ima za cilj ostvariti prosjek emisija za cjelokupnu novu flotu automobila od 95 g CO2/km, dakle na razini današnjih sveobuhvatnih kriterija za najmanje automobile. EU alat ZJN za putnička vozila zahtijeva usklađivanje s Euro 5 (temeljni kriteriji) ili EURO 6. (sveobuhvatnim) standardima (definirano u Uredbi 692/2008/EC) te se daju informacije i upute za ekovožnju. 11 Osim toga, sveobuhvatni kriteriji uključuju kvalitativne aspekte poput sustava za nadzor: prikaza za tlaka u gumama, potrošnje goriva i indikatora promjene brzine - svi oni pridonose manjoj potrošnji goriva. Sveobuhvatni kriteriji dodatno obuhvaćaju i buku guma i otpor kotrljanja te plinove klima-uređaja koji moraju imati ukupni potencijal globalnog zagrijavanja (eng. Global Warming Potential - GWP) ≤ 150. Dodatni bodovi mogu se dodijeliti i za korištenje alternativnih goriva (uključujući hibridne sustave) ili bolje parametre nego što su postavljeni u temeljnim i sveobuhvatnim kriterijima. Javna prijevozna sredstva (nabava autobusa) Kao osnovno pravilo (temeljni kriteriji) vozila javnog prijevoza (autobusi) koja se nabavljaju moraju zadovoljiti standarde poboljšanog ekološkog vozila (normu EEV), koji su definirani u Direktivi 2005/55/EC i sastoje se od ekoloških kriterija koji definiraju dozvoljene emisije NOx, CO, NHMC, PM i ostalih spojeva. Kako bi se zadovoljili sveobuhvatni kriteriji, autobusi moraju biti u skladu s EURO VI standardom za emisije (kako je definirano u Uredbi Komisije 582/2011/EU) te drugim zahtjevima poput: položaja ispušnih cijevi (na drugoj strani od putničkih vrata), korištenja mazivih ulja (maziva ulja niske viskoznosti s npr. udjelom biorazgradivih tvari i sadržaja ugljika iz obnovljivih sirovina), propisane maksimalne vrijednosti otpora kotrljanja guma i energetske oznake koja definira i buku kotrljanja. Dodatni bodovi mogu se dodijeliti za npr. korištenje alternativnih goriva (uključujući hibridne sustave), nižih razina emisija buke od propisanih zakonom, sustav nadzora tlaka u gumama ili plinova klima-uređaja s GWP manjim od 2500 u razdoblju od 100 godina. Dodatni bodovi se dodjeljuju za korištenje recikliranih i obnovljivih materijala u konstrukciji vozila ili za posjedovanje start-stop sustava2. Slični kriteriji kao i za izravnu kupnju se trebaju koristiti i za ugovaranje usluga javnog prijevoza (autobusi). Kao dodatak temeljnim, sveobuhvatnim i kriterijima dodjele, alat ZJN omogućuje i klauzule za izvršenje ugovora, poput izvješća o potrošnji goriva, treninge eko vožnje za vozače i pravilno zbrinjavanje mazivih ulja i guma. 2 Takav sustav automatski isključuje i ponovno pokreće motor s unutarnjim izgaranjem. To smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 jer smanjuje vrijeme praznog hoda motora. 12 Kamioni za prikupljanje otpada Kriteriji za kamione za prikupljanje otpada su vrlo slični onima za autobuse. Razlika se svodi na manjem pridavanju važnosti klimatizaciji vozila obzirom na vrijeme rada kamiona (obično noću ili rano jutro i to samo vozačke kabine) i izuzeću od GWP kriterija. Nadalje, zahtjevi za emisijom CO2 nisu definirani zbog razlika u veličini i načinu korištenja vozila. Temeljni kriteriji za kamione za prikupljanje otpada uključuju: EEV standarde za emisije Emisiju buke nižu od 102 dB (A) uključujući bilo koji dio opreme za zbijanje i prešanje otpada (mjere prema Direktivi 2000/14/EC) Sveobuhvatni kriteriji uključuju: Usklađivanje s EURO VI standardima za emisije Emisiju buke nižu od 102 dB (A) Emisije onečišćujućih tvari (CO, HC i NOx i PM) odvojenih motora za pomoćne jedinice Otpor kotrljanja i buku guma Slično kao i kod vozila javnog prijevoza, postoje određene ugovorne klauzule za pružanje usluga prikupljanja otpada (standardno, temeljni i sveobuhvatni kriteriji za usluge su identični). Odredbe podrazumijevaju, na primjer, izvještavanja o potrošnji goriva, obuku vozača za eko vožnju i pravilno zbrinjavanje mazivih ulja i guma. Razvrstavanje guma Gume su odgovorne za 20 do 30% potrošnje goriva vozila. Kupnja kvalitetnih guma, dakle omogućava osjetno smanjenje potrošnje goriva, a time i manje emisije CO23. Upravo je to razlog zbog kojeg će se od studenog 2012. godine započeti s primjenom propisa o energetskom označavanju guma (Uredbe 1222/2009/EC i 1235/2011/EU). Primjena se odnosi na gume za osobna vozila te laka i teška gospodarska vozila. Oznaka pruža informacije o otporu kotrljanja guma (učinkovitosti goriva), mokrom prijanjanju i vanjskoj buci kotrljanja. Otpor kotrljanja i mokroga prianjanja su ocijenjeni od A (najbolje) do G (najgore). Primjera radi, razlika između energetske učinkovitosti E i A klase, je gotovo 40%! Za mnoge gume informacije će biti dostupne i prije studenog 2012. 3 http://europa.eu/legislation_summaries/energy/energy_efficiency/en0005_en.htm 13 4. Važne oznake vezane uz okoliš U mnogim područjima, oznake i naljepnice za zaštitu okoliša pružaju potrošaču ili kupcu podršku u provedbi ekološke nabave. Ideja je jednostavna: istaknute i usporedive informacije o proizvodu pomažu kupcu prilikom donošenja odluke o nabavi. Odluke potrošača temeljene na energetskoj učinkovitosti daju poticaj dobavljačima za proizvodnju ekološki prihvatljivih proizvoda. U sektoru vozila, oznaka za učinkovitost je slična onoj za električne aparate (npr. A+ hladnjak), ali je uvedena samo na nacionalnoj i dobrovoljnoj razini budući da postoje vrlo velike razlike između vrsta vozila, što znatno otežava njihovu usporedbu. 4.1 EU standardi za emisije ispušnih plinova motornih vozila Internet stranica: http://ec.europa.eu/environment/air/transport/road.htm Cilj: Standard emisija ispušnih plinova nije oznaka zaštite okoliša u užem smislu, ali zahtijeva usklađenost s utvrđenim graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari za nova vozila. Grupa proizvoda/usluge: Sva osobna vozila, teška teretna vozila, autobusi, motocikli i skuteri. Nadležna institucija i kriteriji za dodjelu: Prag vrijednosti, prema europskim standardima ispušnih plinova, primjenjuje se na sljedeće onečišćujuće tvari: ugljični monoksid (CO), dušikove okside (NOx), sve ugljikovodike (HC) i lebdeće čestice (PM). Granične vrijednosti se razlikuju prema vrsti motora i tipu vozila, i stalno revidiraju. Od 1. siječnja 2005., u cijeloj Europi primjenjuje se EURO 4 standard (EC direktiva 98/69/EC), a obvezan je za sva nova laka teretna vozila. Novi standard, poznat kao Euro 5, primjenjuje se od 1. rujna 2009. za odobrenje vozila, a od 1. siječnja 2011. za registraciju i prodaju novih tipova automobila i monovolumena koji se prodaju na tržištu EU. Glavna svrha Euro 5 standarda je smanjiti emisiju lebdećih čestica iz dizelskih automobila s 25 mg/km na 5 mg/km. Euro 6 standard trebao bi stupiti na snagu u siječnju 2014. te će biti usmjeren uglavnom na smanjenje emisije NOx iz dizelskih automobila sa 180 mg/km na 80 mg/km. Za teška teretna vozila, na prijedlog Komisije, usvojena je u lipnju 2009. nova norma pod nazivom Euro VI s ciljem smanjenje emisija dušikovih oksida i lebdećih čestica iz kamiona i autobusa koja bi na snagu trebala stupiti sa siječnjem 2013. godine. Prijedlog utvrđuje zajednička pravila EU za teška motorna vozila i njihove motore, a odnosi se na dozvoljene emisije onečišćujućih tvari. Konkretno, prijedlog predviđa smanjenje emisija dušičnog oksida (NOx) za 80% i emisija lebdećih čestica (PM) za 66% u odnosu na Euro V ograničenja. 14 Kako bi se provjerila usklađenost sa standardima ispušnih plinova, emisije svakog novog modela vozila mjere se prema standardiziranom postupku ispitivanja. Važnost na tržištu: Trenutni standard za emisiju ispušnih plinova je zakonski određen za nova vozila. Granične vrijednosti EURO 6 standarda primjenjivat će se na motorna vozila od 2014. godine. 4.2 Europska oznaka za gorivo Cilj: Europska oznaka za gorivo pruža potrošačima informacije o potrošnji i emisiji CO2 osobnih vozila. Grupa proizvoda/ usluge: Svi osobni automobili. Nadležna institucija i kriteriji za dodjelu: Europska oznaka za gorivo temelji se na Europskim direktivama 93/116/EC i 1999/94/EC. Direktive navode da se informacije koje se moraju navesti za sve osobne automobile sastoje od osnovne specifikacije (marka, model, zapremnina, itd.), potrošnje goriva u l/100 km za gradsku vožnju, vožnju izvan grada, kombiniranu potrošnju, kao i emisiju CO2 u kombiniranom ciklusu vožnje. Auto zastupnici moraju omogućiti ove informacije kroz informativne tablice koje se mogu sastaviti pojedinačno. Osim toga, potencijalnim kupcima moraju biti dostupne i informacije kao što su usporedne vrijednosti navedenih vrijednosti potrošnje i preporuke za učinkovitu vožnju. Važnost na tržištu: Iako se učinkovitost vozila povećala preko 25% u posljednjih 30 godina, prave uštede u potrošnji po vozilu su postignuti samo u ograničenoj mjeri. Trend snažnije motorizacije, povećanja udobnosti i sigurnosti putem veće količine opreme, više ili manje neutraliziraju povećanje energetske učinkovitosti. Europska oznaka za gorivo trebala bi zaustaviti ovaj trend, i putem odluka potrošača postići cilj emisije od 120 g/km CO2 kao prosjek voznog parka europskih osobnih vozila. 15 Primjer Oznaka još nije standardizirana u svim članicama, ali zemlje mogu uvesti nacionalni sustav označavanja u obliku energetskih naljepnica. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu, nova oznaka za goriva uvedena je u srpnju 2005. godine. Naljepnica nije usmjerena na prikaz energetskih razreda kroz tip vozila, nego samo apsolutnu emisiju CO2 po km. Energetska oznaka se izdaje od strane britanskog Ministarstva prometa i osim emisije CO2 (prikazane kao broj i energetski razred), pruža informacije o procjeni troškova goriva, potrošnji goriva i nekim osnovnim karakteristikama automobila. Više o oznaci možete pronaći na: http://www.dft.gov.uk/vca/fcb/new-car-fuel-consump.asp 16 5. Praktične upute za provedbu Zelene nabave 2004. godine usvojene su dvije direktive od strane Vijeća Europe i Europskog parlamenta u cilju pojašnjavanja, pojednostavljivanja i modernizacije postojećeg europskog zakonodavstva vezanog uz javnu nabavu. Direktiva 2004/18/EC obuhvaća javne radove, ugovore o javnim opskrbama i ugovore o pružanju javnih usluga. Direktiva 2004/17/EC obuhvaća postupke nabave subjekata u sektorima voda, energije, prijevoza i poštanskih usluga. Direktive stoga nude niz mogućnosti za zelenu javnu nabavu (ZJN) koje će se provoditi tijekom cijelog postupka dodjele ugovora: Uključivanje zaštite okoliša u tehničke specifikacije (čl. 23 (3) b); Korištenje eko-oznaka (članak 23. (6)); Uspostava socijalnih i ekoloških uvjeta za izvođenje ugovora (članak 26); Zahtjev za gospodarske subjekte o ispunjavanju obveze zaštite okoliša (članak 27); Zahtjev za gospodarske subjekte o dokazu sposobnosti izvršenja ugovora u skladu s mjerama upravljanja zaštitom okoliša (čl. 48 (2) f i 50), Primjena kriterija za dodjelu ugovora na temelju prirodnih obilježja (članak 53). Temeljna načela slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi uređena su Ugovorima 4, uz zabranu diskriminacije na temelju nacionalnosti. Iz tih temeljnih načela razvijen je veći broj drugih specifičnih načela vezanih uz područje nabave, prije svega kroz sudsku praksu Europskog suda pravde. To su načela transparentnosti, jednakog postupanja, razmjernosti i uzajamnog priznavanja. Važno je napomenuti da ta načela imaju širu primjenu od direktiva - Postupci nabave koji su isključeni ili ispod pragova za primjenu direktiva moraju uvijek biti ocijenjeni u skladu s načelima. Tijela javne vlasti moraju se pridržavati tih načela pri primjeni ZJN, kao i u svim područjima nabave. Brojni izvori za provedbu Zelene nabave mogu se pronaći na stranicama zelene javne nabave EU: http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm Od listopada 2011. priručnik Kupujmo zeleno! može se preuzeti na: http://ec.europa.eu/environment/gpp/buying_handbook_en.htm 4 Ugovor o Funkcioniranju Europske unije, Ugovor o Europskoj uniji i ranije: Ugovor o osnivanju Europske zajednice. 17 5.1 Praktične upute za nabavu Korak 1: Osigurajte podršku Preporučljivo je početi uvesti politiku ekološke nabave vaše ustanove ili trgovačkog društva prije nego što započnete sa stvarnim postupkom nabave na način da prethodno osigurate potporu od strane uprave ili rukovodstva poduzeća. Odaberite prikladan ekološki naziv ili slogan u svrhu promocije politike zelene nabave unutar vlastite organizacije i općenito prema društvenoj zajednici. Korak 2: Procijenite svoje stvarne potrebe Ovdje se ispituje nužnost nabave i njene složenosti. Pri tome treba uzeti u obzir moguće alternative za kupnju proizvoda, npr. popravak starih uređaja ili leasing novog proizvoda, kao i mjere za poboljšanje učinkovitosti i sinergiju ekoloških aspekata. Analiza potreba je jedan od najvažnijih koraka zelene nabave. Korak 3: Definirajte predmet nabave Predmet ugovora o nabavi definira koji proizvod, uslugu ili radove želite nabaviti. Kupci su slobodni sami definirati koji ekološki proizvod ili performanse proizvoda žele. Opišite svoje potrebe na funkcionalan način kako ne biste isključili moguće alternative. Korak 4: Definirajte tehničke karakteristike Tehničke specifikacije definiraju minimalne kriterije koje proizvodi i dobavljači moraju zadovoljiti. Uključite kriterije zaštite okoliša kako biste smanjili potrošnju energije te stvaranje otpada i zagađenja. Kriteriji se mogu preuzeti iz alata zelene javne nabave na Internet stranici Europske komisije (http.//ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm), ili putem energetskih i drugih eko-oznaka. Alat ZJN predlaže dvije kategorije kriterija za svaki sektor: Temeljni kriteriji su oni pogodni za korištenje od strane bilo kojeg ugovornog organa zemalja članica i rješavanje ključnih utjecaja na okoliš. Oni su dizajnirani za korištenje uz minimalnu dodatnu provjeru ili povećanje troškova. Sveobuhvatni kriteriji su namjenjeni onima koji žele kupiti najbolje ekološke proizvode dostupne na tržištu. To može zahtijevati dodatni napor za provjeru ili blagi porast u cijeni u odnosu na druge proizvode s istom funkcijom. U svakoj kategoriji postoje minimalni kriteriji koji se trebaju zadovoljiti, kao i kriteriji za dodjelu ugovora: a) Minimalni kriteriji - moraju biti uključeni u specifikacije i moraju biti ispunjeni od strane pružatelja usluge ili dobavljača (npr. maksimalni kapacitet električne opreme). Neispunjavanje obveznog kriterija isključuje ponudu iz natječaja. Ovaj postupak zahtijeva strogo poštivanje ekoloških kriterija. b) Dodatni kriteriji - prikazani u obliku bodova i uzimaju se u obzir uz druge kriterije dodjele tijekom procesa dodjele ugovora. Ukupan broj bodova dodatnih kriterija (ukupno je moguće 100%) 18 predstavlja stupanj usklađenosti s ekološkim obilježjima kao što su mogućnosti recikliranja ili visoka razina energetske učinkovitosti. Oni ulaze u ocjenu ponude ovisno o pridanoj važnosti tih kriterija. Dakle, gospodarski i ekološki interesi se mogu vrednovati u skladu s njima. Ovi kriteriji su opisani u 5. koraku. Ekološki interesi mogu imati snažan utjecaj čak i bez usuklađivanja s obveznim kriterijima, ukoliko su ocijenjeni visokim rezultatom kao dodatni kriteriji. Na taj način uređaji koji ne ispunjavaju određene kriterije imaju mogućnost biti razmatrani u slučaju da sakupe visok broj bodova na ekološkim kriterijima. Sljedeće grupe proizvoda su uključene u alat ZJN Fotokopirni i grafički papir Prozori, ostakljena vrata i krovni prozori Proizvodi i usluge za čišćenje Toplinska izolacija Uredska IT oprema Podne obloge Izgradnja Zidne ploče Promet Kogeneracija (CHP) Namještaj Izgradnja cesta i prometni znakovi Električna energija Ulična rasvjeta i prometna signalizacija Hrana i ugostiteljske usluge Mobilni telefoni Tekstil Unutarnja rasvjeta Proizvodi i usluge za vrtlarstvo Još jedan koristan alat predstavljaju eko-oznake – podjednako za razvoj specifikacija i kriterije, kao i za provjeru sukladnosti proizvoda i usluga s tim standardima. Postoji mnogo različitih vrsta ekooznaka, npr. Energy Star. Važno je napomenuti da se one ne mogu koristiti u postupku nabave, ali kriteriji same oznake se mogu koristiti (Europski sud, 10. svibnja 2012., slučaj C 368/10). Korak 5: Odredite kriterije ocjenjivanja Odredite kriterije ocjenjivanja i težinski faktor pojedinih karakteristika, npr. uključite razinu energetske učinkovitosti i vrednujte njenu važnost. Ovi kriteriji obavezno moraju biti povezani s predmetom nabave. Opišite kako ćete izračunati cjeloživotni trošak proizvoda ili usluge te kakav će biti sustav ocjenjivanja. 19 Cjeloživotni trošak proizvoda/usluge Troškovi ponude ne ovise samo o kupovnoj cijeni, nego i o troškovima tijekom korištenja. Prilikom usporedbe ponuda ocjenjuju se troškovi nabave, korištenja i odlaganja tijekom očekivanog životnog vijeka. Alati za izračun troškova dostupni su za svaku grupu proizvoda kako bi se mogli usporediti ukupni troškovi između ponuda za isti proizvod/uslugu. Sljedeći čimbenici se moraju uzeti u obzir ukoliko su uključeni energetski čimbenici u izračune: - Pružatelji usluga moraju jamčiti maksimalnu snagu i potrošnju energije radi izračuna troškova. - Podaci kao što su period iskorištenosti u različitim načinima rada trebaju biti realno mjerljivi i poduprijeti izračunima. - Tehničke mjere za smanjenje potrošnje energije, npr. upravljanje potrošnjom kod računala i funkcija automatskog gašenja, trebaju se uzimati u obzir. Korak 6: Definirajte klauzule za izvršavanje ugovora Koristite klauzule u ugovoru koje definiraju traženi učinak i kvalitetu izvršenih usluga i proizvoda kao osnovu za energetske/ekološke kriterije u budućim ugovorima. Korak 7: Dodjela ugovora Od svih ponuda koje su zadovoljile tražene tehničke uvjete, ugovor dodijelite ponudi koja ostvaruje najekonomičnije rezultate proizašlih iz Buy Smart+ alata za izračun troškova nastalih tijekom životnog ciklusa proizvoda ili usluge. 5.2 Praktične upute za nabavu vozila Kada pokrećete postupak zelene nabave, na razini EU, prvi preporučeni korak je posjetiti novu Internet bazu podataka - Portal Clean vehicles (www.cleanvehicle.eu), koja ima za cilj povećati potražnju za čistim i energetski učinkovitim vozilima za cestovni prijevoz. Na taj način potaknulo bi se proizvođače da ulažu u razvoj automobila s niskom potrošnjom energije, emisija CO2 i ostalih onečišćujućih tvari. Na temelju Uredbe 443/2009/ES (čl. 8) Europska komisija i države članice osiguravaju godišnje ažuriranje registra modela automobila i njihovih emisija CO2, ali i druge aspekte kao što su ekoinovacije, itd. U nastavku je dano nekoliko koraka koje treba razmotriti prilikom kupovine vozila 5: 5 Ova sekcija temelji se na podacima preuzetima sa sljedećih stranica: www.direct.gov.uk/en/Environmentandgreenerliving/Greenertravel/Greenercarsanddriving/DG_064428 www.topten.eu. 20 1) Je li nam je automobil potreban? Prije kupnje automobila, svakako treba razmisliti je li nam automobil uopće potreban. Prilikom manjih i češćih putovanja ili na kraćim udaljenostima, najbolja opcija je jedan od oblika zajedničkog dijeljenja automobila (tzv. car sharing i car pooling), ili korištenje javnog prijevoza. Slično kao i prilikom kupnje novog hladnjaka ili perilice rublja, razmislite o modelu i veličini automobila koji vam je potreban. Općenito, manji automobili i automobili s manjim motorima učinkovitije troše gorivo. 2) Saznajte više o učinkovitoj potrošnji goriva i ekološkim aspektima “Kupnjom najučinkovitijeg automobila u svojoj klasi moguće je uštedjeti i do tri mjeseca u vrijednosti godišnje potrošnje goriva. Potrošnja automobila iste klase koji koriste istu vrstu goriva može se razlikovati i do 45%."(Izvor: Direct.gov.uk) Izračunajte troškove vozila tijekom njegovog radnog vijeka koristeći metode za obračun opisane u Direktivi Clean vehicles (2009/33/EC) koja se sastoji od troškova goriva, i eksternih troškova (eksternalija) koji nastaju emisijom CO2, NOx, NHMC i lebdećim česticama. Direktiva zatim definira, u svojim prilozima, prosječne vrijednosti koje se koriste u izračunima (vidi primjer komparativnog obračuna u poglavlju 3. ovog dokumenta). 3) Koje gorivo? Postoji nekoliko opcija za osobna vozila u pogledu vrste goriva. U nastavku su dane glavne značajke klasičnih goriva (benzin i dizel), motora na prirodni plin, hibridnih i električnih automobila, na temelju informacija iz IEE TopTen projekta. Motori na benzin ili dizel: Dizelski motor je učinkovitiji od benzinskog motora, ali emitira mnogo više štetnih tvari za ljudsko zdravlje nego benzinski motor. U usporedbi s benzinskim motorima dizelski motori emitiraju čestice čađe i do šest puta više štetnih dušikovih oksida, stoga ukoliko se opredjelite za dizelski motor, trebao bi biti opremljen filterom čestica čađe. Dizelski motori ispuštaju u zrak više onečišćujućih tvari kao što su dušični oksidi (NOx) i čestice čađe. To može dovesti do pogoršanja kvalitete zraka, posebice u gradovima, i biti štetno za zdravlje. Neki novi dizelski automobili dolaze opremljeni s filterom za čestice čađe (tzv. DPF), čime se smanjuje onečišćenje zraka. Ukoliko nemate navedeni filter, raspitajte se o mogućnostima naknadne ugradnje. Dizelski automobili koji zadovoljavaju Euro 5 i Euro 6 standarde proizvode manje onečišćujućih tvari (više detalja u poglavlju „Odaberite visoki Euro broj“). Ako kupujete dizel automobil, razmotrite onaj koji zadovoljava zahtjevnije standarde. Ako vozite više u gradu, gdje je kvaliteta zraka ugroženija, benzinski motor može biti dobar izbor. Ukoliko pretežno vozite na velikim udaljenostima ili autocestom, razmislite o kupnji dizelskog automobila jer je učinkovitiji i ima niže emisije CO2. 21 Motori na prirodni plin: Glavne prednosti plina su niže emisije CO2 u odnosu na benzinske i dizelske motore. Ukupni štetni utjecaji na okoliš prirodnog plina su oko 50% niži od onih s benzinskim motorom te čak 70% manji od automobila opremljenih dizelskim motorom. Hibridni motori: Vozila s hibridnim motorima rade s dva tipa motora: motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom. Takva kombinacija rezultira većom učinkovitošću i manjom emisijom štetnih tvari. Pri malim brzinama hibridni automobili se pokreću pomoću električnog motora, a tek kada je potrebna veća snaga motora, uključuje se motor s unutarnjim izgaranjem. Tijekom vožnje po nizbrdici motor s unutarnjim izgaranjem se isključuje dok električni motor služi kao generator koji istovremeno puni baterije i usporava automobil. Električni motori: Električni automobili ne emitiraju niti otpadne plinove, niti stvaraju buku prilikom korištenja. Otpadni plin i CO2 se emitiraju u procesu proizvodnje električne energije. Ukoliko se baterije automobilu pune „zelenom električnom energijom“ iz obnovljivih izvora kao što su voda, vjetar ili solarna energija, električni motori se mogu smatrati ekološki prihvatljivijim od benzinskih ili dizel motora. Međutim, kada se baterije pune električnom energijom iz prosječne europske kombinacije energenata za proizvodnju električne energije, emisija CO2 za takvo vozilo iznosi 130g/km, što iznosi više od emisije modernih, učinkovitih automobila. 4) Uzmite u obzir emisije onečišćivača (pogledajte EURO brojeve) Svi novi automobile moraju biti usklađeni s „Euro“ standardima (potražite na Internet stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/automotive/environment/ za više detalja). Ovi standardi postavljaju ograničenja za emisije, kao što su dušikovi oksidi (NOx) i lebdeće čestice. U pravilu, što je veći Euro broj, automobil ima bolje ekološke aspekte. Od 2011. godine svi novi automobili moraju zadovoljiti Euro 5 standarde. Između ostalog, standard obvezuje uvođenje filtera čestica za dizel vozila. Od rujna 2015., novi automobili će morati zadovoljiti Euro 6 standarde. Međutim, neki automobili zadovoljavaju Euro 6 standard već sada i zbog toga razmotrite ove automobile prilikom svoje kupnje. Za kamione postoje analogni standardi (EURO VI). 5.3 Praktični savjeti za fazu korištenja Praktični savjeti za fazu korištenja su pretežno tehničke naravi, ali postoje i oni na koje možemo utjecati svojim ponašanjem. Savjeti su prilično jednostavni i mogu se sažeti u sljedećim temeljnim načelima:6 6 Informacije korištene sa internet stranica: www.ecodrive.org, www.direct.gov.uk/en/Environmentandgreenerliving/Greenertravel/index.htm i www.topten.eu 22 Tlak u gumama i kvaliteta Redovito (barem jednom mjesečno i prije vožnje automobila pod opterećenjem i visokim brzinama) provjeravajte tlak u gumama. Slabo napumpane gume stvaraju više otpora, što opterećuje rad motora i može povećati potrošnju goriva do 5%. Redovno podešavanje guma može doprinijeti manjoj potrošnjji goriva i povećati vijek trajanja guma. Provjerite energetske oznake za gume, otpor kotrljanja, prianjanja na mokroj podlozi i vanjske buke kotrljanja. Neke gume su dizajnirane da smanje otpor između gume i cestovne površine (poznat kao otpor kotrljanja). Nizak otpor kotrljanja gume pomoći će da se smanji potrošnja goriva i emisija CO2. Ulja niskog viskoziteta Viskozitet motornih ulja je svojstvo ulja koje se odnosi na način protoka i otpornosti ulja pri određenim temperaturama. Glavne funkcije koje motorno ulje mora ispuniti su: podmazivanje i smanjenje trenja, hlađenje motora, održavanje čistoće motora, zaštita od korozije te ispunjavanje neravnina u svrhu održavanja kompresije. Stupanj viskoziteta je mjera za stupanj protočnosti motornog ulja. Što je niži viskozitet motornog ulja, to je motorno ulje rjeđe. Što je viši viskozitet motornog ulja, motorno ulje je gušće konzistencije. Posebni pogonski uvjeti zahtijevaju motorna ulja specifičnih svojstava, stoga se motorna ulja klasificiraju prema viskozitetu. SAE klasifikacija razvijena je od strane Američkog Društva Automobilskih Inženjera SAE (Society of Automotive Engineers). Multigradna motorna ulja imaju manje izraženu promjenu viskoziteta pri različitim temperaturama nego što imaju monogradna motorna ulja što omogućuje korištenje istog motornog ulja u širokom temperaturnom rasponu i čini multigradna ulja idealnim za sve vremenske uvjete. Multigradna ulja imaju dobar protok pri niskim temperatura što omogućuje lakši start motora, a pri visokim temperaturama zadržavaju dovoljno gustoće kako bi omogućila odgovarajuće podmazivanje. Klasičan primjer multigradnog motornog ulja je SAE 10W-40. Ulja sa SAE gradacijom 0W30 i 5W30 jamče najbolje podmazivanje zbog svoje viskoznosti. Iz tog razloga, ona su klasificirana kao visoko maziva ulja. Konvencionalna motorna ulja (15W40, 10W40) ne mogu postići tu razinu viskoznosti s obzirom na miješanje svojstva njihovih ulja mineralne baze. Ulja visoke mazivosti su nešto skuplja, ali smanjuju potrošnju goriva za oko 3%, stoga je ulaganje nakon nekog vremena financijski isplativo. Redovni servis vozila Dobro održavani automobili imaju tendenciju da veće učinkovitosti. Provjerite koliko bi često vaš automobil trebao biti servisiran u Korisničkom priručniku ili se obratite proizvođaču vozila. Tijekom vožnje automobila Potrošnja goriva može se smanjiti ne samo kroz tehničke mjere, već i promjenom ponašanja i stila vožnje. Dakle, ušteda goriva može se ostvariti i pravodobnim mijenjanjem brzina, gledanjem naprijed, s čime je moguće ostvariti uštedu do 25% po vozilu, u odnosu na tekuću potrošnju. 23 Nekoliko praktičnih savjeta za eko-vožnju: Vozite tečno i predvidite tijek prometa Predvidite tijek prometa i održavajte stabilnu brzinu pri malom broju okretaja. Glatka vožnja s neprekidnom brzinom štedi puno goriva u odnosu na isto prosječnom brzinom, i fazama ubrzanja i kočenja. Nepotrebno ubrzavanje i naglo kočenje ne samo da troši gorivo, nego i podiže razinu stresa za vrijeme vožnje i uzrokuje dodatne sigurnosne rizike. Vožnja na odgovarajućoj brzini - čuvanje ograničenja brzine pomaže uštedjeti na gorivu i pomaže u održavanju protoka prometa. Direct.gov.uk procjenjuje da je vožnja na 80 km/h umjesto 120 km/h može uštedjeti i do 25% goriva. Mijenjajte brzine na vrijeme Vozeći s visokim ili čak srednjim brojem okretaja motora uvijek se troši više goriva od vožnje pri niskom broju okretaja u bilo kojoj brzini. Preporučuje se pomak u višu brzinu pri oko 2000 okretaja u minuti (ili 2500 okretaja za benzinske motore). Međutim, ne zaboravite prebaciti mjenjač u višu brzinu kada osjetite da se motor "napreže" jer vožnja na preniskim okretajima također negativno utječe na potrošnju i trajnost motora. Ne trošite gorivo Ako ste u mirovanju dulje od 3 minute, isključite motor. Motor troši osjetnu količinu goriva i tijekom praznog hoda. Nemojte prekomjerno koristiti klima uređaj Korištenje klima uređaja i električnih uređaja kao što su punjači za mobilne telefon povećavaju potrošnju goriva. Proizvođači sami procjenjuju da je dodatna potrošnja za klimatizaciju 0,6 l/100 km. U gradskom prometu, ova brojka može biti i znatno veća. Dakle, ako niste u mogućnosti izbjeći korištenje ove opreme, nastojte je koristiti racionalno. Pokušajte koristiti svjež zraka za rashlađivanje i parkirajte u hladu za vrijeme toplih i sunčanih dana. To će zadržati unutrašnjost automobile hladnijom i zaustaviti isparavanje gorivo iz motora i spremnika goriva. Koristi eko-vožnje Glavne koristi eko-vožnje, prema projektu EcoWill, su: Potrošnja goriva i zaštita klime Prema projektu EcoWill, trening eko-vožnje može smanjiti potrošnju goriva kod vozača za 20% neposredno nakon treninga i oko 5% dugoročno. Međutim, te bi uštede mogle iznositi i do 12% u gradskom prometu. Ostali izvori (direct.gov.uk) navode da je na godišnjoj razini moguće uštedjeti i do jednomjesečnog iznosa troškova goriva primjenom eko-vožnje! 24 Okoliš i zdravlje Jedno vozilo vozeći pri 4000 okretaja u minuti proizvodi jednaku količinu buke kao i 32 vozila koji putuju istom brzinom pri samo 2000 okretaja u minuti. (Izvor: www.ecodrive.org) Troškovi i sigurnost Eko vožnjom možete uštedjeti oko 6% troškova goriva i smanjiti nesreće i vezane troškove za dodatnih 25 - 30%. Ne zaboravite da je najučinkovitija ekološka vožnja izbjegavanje vožnje automobilom. Razmislite o tome da više koristite druge oblike prijevoza kao što su hodanje, vožnja biciklom ili javni prijevoz! Gotovo četvrtina svih automobilskih izleta su ispod dva kilometra, udaljenost koju možete prijeći biciklom u manje od 15 minuta. Biciklističke i pješačke udaljenosti ispod dva kilometra mogu vam pomoći da budete u formi i uštedite novac za gorivo (direct.gov.uk). 25 6. Popis skraćenica CO Ugljični monoksid CO2 Ugljični dioksid EC Europska komisija EU Europska unija GWP Potencijal globalnog zagrijavanja HC Ugljikovodici NHMC Nemetanski ugljikovodici NOx Dušikovi oksidi PM Lebdeće čestice rpm Okretaji u minuti 26 7. Poveznice Direktiva Clean Vehicle: DIRECTIVE 2009/33/EC Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 23. travnja 2009. Vezana za promociju čistih i energetski učinkovitih cestovnih vozila. Alat ZJN za vozila http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm Internet portal Clean Vehicles www.cleanvehicle.eu Euro 5 and Euro 6 standardi http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/automotive/environment/euro5/index_en.htm EURO VI standardi http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/automotive/environment/eurovi/index_en.htm EC Promet i okoliš http://ec.europa.eu/environment/air/transport/road.htm Označavanje guma http://europa.eu/legislation_summaries/energy/energy_efficiency/en0005_en.htm IEE EcoWill www.Ecodrive.org IEE Topten www.topten.eu „Zeleniji“ automobili i vožnja http://www.direct.gov.uk/en/Environmentandgreenerliving/Greenertravel/Greenercarsanddrivin g/index.htm 27
© Copyright 2024 Paperzz
