Zadarski filatelist broj 14

Godina VIII.
Filatelija = hobi kraljeva = kralj hobija
Broj 14
Lipanj, 2011.
POŠTANSKE MARKE REPUBLIKE HRVATSKE
Ratni brodovi u gradskoj luci 1903.
Ratni brodovi u uvali Vrulje 1913.
ZADARSKI FILATELIST
Glasilo Hrvatskog filatelističkog društva Zadar
Izdavač:
Internet:
Glavni urednik:
Uredništvo:
Oblikovanje:
Grafička priprema i tisak:
Naklada: 170 primjeraka
Hrvatsko filatelističko društvo Zadar,
Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183.
www.filatelija.net
Ante Murn
Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica Vučetić
Igor Černigoj, Jurica Vučetić
JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hr
Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama
Hrvatskog filatelističkog saveza besplatno
SADRŽAJ
Jurica Vučetić
Povijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XII.) ....................................... 2
Romeo Visković, Ivo Visković
Oni su dizajnirali hrvatske marke 1918. - 1919. i 1941. - 1945. (II.) ........................... 6
Jurica Vučetić
Zanimljivosti kod novih hrvatskih redovnih poštanskih maraka ................................ 14
Novo prigodno izdanje (Igor Černigoj)) ......................................................................... 17
Nove medalje za Zadarski filatelist (Jurica Vučetić)) ..................................................... 18
Filatelistička izložba Don Bosco i salezijanci (Berislav Turudija)) ................................... 22
Zadarskom žigu drugo mjesto (Igor Černigoj)) .............................................................. 24
Iz povijesti FD Zadar (XI.) (Zdenko Škarpa)) ................................................................. 25
Održana redovita godišnja skupština (Jurica Vučetić)) .................................................. 27
Usvojen logotip društva ............................................................................................ 28
Iz svijeta organizirane filatelije i druge zanimljivosti (Igor Černigoj)) ............................. 29
Zadar na starim razglednicama (Iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)
POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I
OKOLICI ( XII. )
RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( IX. )
Austrijske poštanske marke u Zadru 1850. - 1918.
U
ovom članku nastavaljam s opisivanjem prvih austrijskih poštanskih maraka koje su bile
u uporabi u Zadru i okolici do kraja 1918. godine.
Novinske marke
I. izdanje – 4 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodoznaka, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost:
1.1.1851. – 31.5.1864. (osim
svjetski poznate marke tzv.
Crveni Merkur koja je puštena
u promet 21.3.1858., a vrijedila je samo do 31.12.1858.).
II. izdanje – 2 vrijednosti,
nezupčane, papir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje
Josipa I., frankaturna vrijednost: 1.11.1858./16.3.1859. –
31.5.1864.
2
V. izdanje - 1 vrijednost,
nezupčana, papir s vodoznakom, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost:
1.6.1867. – 30.9.1900.
VI. izdanje - 1 vrijednost,
nezupčana, papir s vodoznakom, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost:
1.12.1880. – 31.12.1899.
VII. izdanje - 4 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodoznaka i bez lakiranih linija, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost:
20.12.1899. – 31.12.1916.
III. izdanje – 1 vrijednost,
nezupčana, papir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje
Josipa I., frankaturna vrijednost: 21.12.1860.– 31.5.1864.
VIII. izdanje - 4 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodoznaka s lakiranim linijama,
prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost: 1901.–
31.12.1916. Ove su marke
izgledom identične markama
VII. izdanja.
IV. izdanje - 1 vrijednost, nezupčana, papir s vodoznakom, prikaz carskog
grba., frankaturna vrijednost:
1.6.1863.– 31.8.1869.
IX. izdanje - 4 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodoznaka, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost:
1908/1910. – 31.12.1916.
X. izdanje - 5 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodoznaka s lakiranim linijama,
prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost: 1.10.1916. –
do utroška.
VI. izdanje - 11 vrijednosti, zupčane, papir
bez vodoznaka, prikaz nominalne vrijednosti u
pravokutnom okviru, crvena i plava boja, frankaturna vrijednost: 1.10.1916. – do utroška.
Porto marke
I. izdanje – 9 vrijednosti,
zupčane, papir s vodoznakom, prikaz nominalne vrijednosti u ovalnom okviru,
smeđa boja, frankaturna vrijednost: 1.2.1894./4.1895. –
30.9.1900.
VII. izdanje – 6 vrijednosti, zupčane, papir
bez vodoznaka, pretisak «PORTO» i nove vrijednosti na marke XV. i XVI. redovnog izdanja,
frankaturna vrijednost: 21.10.1916./4.1917. –
do utroška.
II. izdanje – 12 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodoznaka, prikaz nominalne vrijednosti u ovalnom okviru, smeđa boja, frankaturna
vrijednost: 12.1899./1.1900. – do utroška.
III. izdanje – 12 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz nominalne
vrijednosti u ovalnom okviru, smeđa boja, frankaturna
vrijednost: 1900. – do utroška. Ove marke su po izgledu
identične markama II. Izdanja.
IV. izdanje - 11 vrijednosti, zupčane, papir bez
vodoznaka, prikaz nominalne vrijednosti u pravokutnom okviru, crvena
boja, frankaturna vrijednost:
1908/1.5.1910./15.5.1913. –
do utroška.
V. izdanje - 2 vrijednosti,
zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz nominalne vrijednosti u pravokutnom okviru, plava boja, frankaturna
vrijednost: 16.7.1911. – do
utroška.
Marke za žurnu poštu
I. izdanje – 2 vrijednosti, zupčane, papir bez
vodoznaka, prikaz glave Merkura, frankaturna
vrijednost: 1.10.1916. – do utroška (marka nominale 5 Hellera do 28.2.1918.).
II. izdanje - 2 vrijednosti, zupčane, papir
bez vodoznaka, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost: 15.5.1917. – do utroška
3
Novinske taksene marke
I. izdanje – 1 vrijednost, nezupčana, papir bez
vodoznaka, prikaz carskog
grba, frankaturna vrijednost:
1.3.1853. – 31.10.1858.
II. izdanje - 3 vrijednosti, nezupčane, papir s vodoznakom, prikaz carskog
grba, frankaturna vrijednost: 1.11.1858./1.1.1859. –
31.12.1899.
III. izdanje – 2 vrijednosti, nezupčane, papir s vodoznakom, prikaz carskog
grba, frankaturna vrijednost:
6.1877. – 31.12.1899.
V. izdanje - 1 vrijednost,
zupčana, papir s vodoznakom,
prikaz carskog grba, frankaturna vrijednost: 1.6.1890. –
31.12.1899.
Brzojavne marke
I. izdanje – 9 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijednost: 1.8.1873. –
31.12.1883.
II. izdanje - 8 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijednost: 1874./1875. –
31.12.1883.
IV. izdanje - 2 vrijednosti, nezupčane, papir s vodoznakom, prikaz carskog
grba, frankaturna vrijednost:
1.6.1890. – 31.12.1899.
Jurica Vučetić
Literatura
1. Brumby, Martin, Dalmatia, York, 1997.
2. Cividini, Dragutin, Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918, Zagreb, 1994.
3. Ercegović, Velimir, Hrvatska filatelija, Zagreb, 1995.
4. Ferchenbauer, Urlich, Österreich 1850 – 1918, Handbuch und Spezialkatalog, Wien, 2000
5. Gabbini, Emanuele M., Storia Postale di Zara, Trapani, 1995.
6. Mueller, Edwin, Handbook of the prestamp postmarks of Austria, New York, 1960.
7. Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, Split, 2004.
8. Petric, Nikola, Predfilatelistički poštanski žigovi Hrvatske, Zagreb, 1999.
9. Rukavina, Nikola. Priručnik žigova predfilatelističkog i filatelističkog doba, Zagreb, 1944.
10. Stagličić, Marija, Graditeljstvo u Zadru 1868 – 1988, Zagreb, 1988.
11. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Split, 2004.
12. Višacki, Vojin, Vojna pošta i sanitet Vojne granice 1496 – 1871, Beograd, 2000
4
HISTORY OF MAIL AND POSTAL SERVICE IN TOWN OF ZADAR
AND ZADAR`S AREA (XI.)
PERIOD OF SECOND AUTRIAN DOMINATION (VIII.)
Austrian postage stamps in Zadar since 1850 until 1918
Summary
In the period since 1850 until 1918 The Austrian postal service issued a total of 20 regular
edition - Freimarken (169 marks), 3 commemorative issues (24 marks), 10 editions of newspaper
stamps - Zeitungsmarken (27 marks), 7 issue of postage stamps - Portomarken (63 marks), 2 marks for Publication urgent mail - Eilmarken (4 marks), 5 editions of newspaper revenue stamps Zeitungsstempelnmarken (9 marks) and 2 issues telegraph stamps - Telegraphenmarken (17 marks). Regular and commemorative stamps were used for franking of postal items to go; ordinary,
recommended, value and urgent (until the appearance of marks for expedited mail) letters. These
stamps are also used for further franking of postcards and other postal unit. Until the introduction
of postage stamps, franking of missing payment is carried out by a postal official in the outgoing
post office marked (usually red pen) the missing amount of franking, plus the “penalty amount”,
which would be charged from the recipient. Following the introduction into circulation postage
stamps, to be exercised in a similar way, with the proviso that the clerk at the post office arrival
at the postal facility adhesive postage stamp, and the amount that was on it to the postman collected by the recipient. Newspaper stamps were used exclusively for the franking of newspapers
and magazines as well as outgoing shipments. It is interesting to note that these objects with the
newspaper brands dare franking only publishers or newspaper editors, while in the case that these objects sent private individuals, newspapers and magazines had to be franked with only regular
postage stamps. Newspaper tax stamps were stamps that are charged franking, but they represent
a vignette that marked the empire in favor of tax paid for the publishing of newspapers and magazines. In year 1918 are released into circulation and stamps for air mail, but they were never used
in the Zadar area because there wasn`t that aspect of the transfer of postal facilities. Air mail have
been associated only city of Vienna, Krakow and Lvov. In the mentioned period, there have been
two monetary reforms. On the 1st November 1858 the currency was 1 Guilden, and he was separated at 60 Kreuzer, and from the said date is divided into 100 kreuzer. On 1st January 1900 come
up with other financial reforms pennies when it becomes 1 Crown that is divided into 100 Heller.
It should also be mentioned that the Austrian postage stamps worth on the whole territory of the
Empire to the 1st May 1867, when the territory of Hungary and its provinces introduced Hungarian stamps.
5
ONI SU “DIZAJNIRALI” HRVATSKE MARKE
1918. – 1919. I 1941. – 1945. (II.)
LINA CRNČIĆ – VIRANT
Akademska slikarica, grafičarka i ilustratorica, Lina Crnčić – Virant rođena je u Zagrebu 15. listopada 1879. Prvo likovno obrazo-
je osnivač Hrvatske grafike, pa tako i Lina postaje najistaknutija grafičarka svoga doba. Lina
Crnčić – Virant osniva u Zagrebu 1927. “Klub
Hrvatskih likovnih umjetnica”, čija je i prva
predsjednica. Crta more, mrtvu prirodu, krajolike, portrete, oslikava crkvene oltare (Crkvu
sjemeništa na Šalati 1933.) i misna odjela, nacrte za zastave i odjeću, te ilustrira i oprema
knjige (posebno priče za djecu). U tom vremenu zvali su je senior hrvatskih žena umjetnica.
Lina Crnčić – Virant umire u Zagrebu 22. prosinca 1949.
Za Hrvatsku Državnu poštu daje crtež triju
najnižih vrijednosti (2, 3 i 5 filira) za definitivni
niz franko maraka iz 1919.
Lina Crnčić - Virant
vanje dobiva u Učiteljskoj školi časnih sestara
Milosrdnica. Slikarstvo uči u privatnoj školi
Bele Čikoša Sessia i Menci Klementa Crnčića (1903. –1907.). Škola prerasta u Višu školu
za umjetnost i obrt, koju također pohađa Lina
Crnčić (1907. – 1910.), i konačno u zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti. Postaje suprugom (1910.) poznatog slikara toga vremena
Menci Klementa Crnčića(1865. – 1930.), koji
Alegorijski i figurativni ženski lik mira koji izranja iz nacionalne folklorne ornamentike
RADOSLAV HORVAT
Knjižničar, izdavač, filatelist i poduzetnik,
Radoslav Horvat, rođen je u Križevcima 14.
lipnja 1902. Trgovačku akademiju završava
1921. u Zagrebu, a knjižarstvo naukuje u Zagrebu, Lepzigu i Parizu. Od 1926. zaposljen
je u knjižnici Zorke i Velimira Vasića u Zagrebu (Akademični trg), a od 1927. kao i njezin
suvlasnik. Knjižara 1931. seli na Trg Nikole
Šubića Zrinskoga broj 13. Vlasnikom knjižare postaje 1941, sada pod nazivom “Knjižara
Radoslava Horvata”, ne zadugo, jer 1947. pod
prisilom knjižaru mora prepustiti državi. Osniva Izdavački zavod JAZU u kojem je direktor.
6
Radoslav Horvat - prvi predsjednik
hrvatskog filatelističkog saveza
Izdavački zavod posjeduje tiskaru i knjižare u
Zagrebu i Splitu. Umirovljen je 1965.
Radoslav Horvat bavi se izdavaštvom. Izdao je 27 knjiga Vladimira Nazora (1929. –
1940.), u Omladinskoj biblioteci 24 knjige
raznih autora (Ivane Brlić - Mažuranić, M. Šenoe, H. C. Andersena, J.R. Merimee), pjesničke
zbirke (G. Szabo) i bibliografsko izdanje Šimuničevog “Alkara” (1933.), koje ilustriraju poznati umjetnici F. Kršinič, V. Kirin, V. Radauš i
I. Meštrović. Radoslav Horvat skupio je veliku
umjetničku zbirku slika, medalja i skulptura (I.
Račić, V. Bukovac, C. Medović, V. Becić, O.
Gliha, A. Augustinčić, F. Kršinić, V. Radauš).
Predsjednik je odbora za izgradnju zgrade Crvenog križa u Zagrebu (1935.), koju završava
za dvije godine. Napisao je i izdao grafičko tehnički priručnik (Od rukopisa do knjige) 1952. u
Zagrebu. Javlja se sa člancima o organizaciji i
financiranju knjižničarstva u Hrvatskoj. Umro
je u Zagrebu 3. rujna 1975.
Radoslav Horvat poznati je filatelist, posjeduje jednu od najvećih zbirki maraka Kraljevin
SHS. Surađuje filatelističkim člancima u Hrvatskom dnevniku, Jutarnjem listu, Hrvatskoj
filateliji (Filatelistici) i Spremnosti., potpisujuči se s Radoslav N. Horvat ili pod pseudonimom Sudovečki. Radoslav Horvat 31. ožujka
1940. na osnivačkoj skupštini osniva Hrvatski
filatelistički savez (HFS), koji se odvaja od Beogradskog saveza. Prvi je predsjednih HFS i tu
počasnu funkciju obnaša sve do 1950. Organizira Prvu filatelističku izložbu Banovine Hrvatske (2.-6. svibnja 1940.), samo mjesec dana od
osnutka nacionalnog saveza. Drugu filatelističku izložbu Banovine Hrvatske organizira u Zagrebu (16. – 27. ožujka 1941.) u umjetničkom
pavijonu na oko 500 vitrina. Izložba je bila velika manifestacija Hrvatske filatelije, jer se željelo pokazati da HFS može samostalno organizirati veliku izložbu, nepunu godinu dana od
osamostaljenja. Otvarajući izložbu R. Horvat
zalaže se za uvođenje filatelije u nastavni program škola. Treču filatelističku izložbu postavio je 12. rujna 1943.
Prve marke NDH, franko provizoriji s
pretiscima na marke Kraljevine Jugoslavije,
uglavnom su djelo dvojca Radoslava Horvata
i Božidara Kocmuta. R. Horvat prvi put daje
idealno rješenje s pretiskom (Nezavisna država / grb / Hrvatska) na Drugo provizorno izdanje posljednjeg niza franko maraka Kraljevine
Jugoslavije(0.25 – 30 dinara) 21. travnja 1941.
Drugo rješenje je pretisak 10. svibnja 1941.
(Ustaški grb / troredni nadnevak 10. IV. 1941.
/ grb / Nezavisna država Hrvatska) u prigodnom izdanju u korist Hrvatskog domobranstva
na posljednji niz redovnih franko maraka Kraljevine Jugoslavije (0.25 – 30 dinara).
Drugi pretisak na kralja Petra II.
U povodu Druge filatelističke izložbe Banovine Hrvatske pošta Hrvatske (10. svibnja
1941.) izdaje prigodno izdanje za propagandu
u pokrajini u izmjenjenim bojama, na osnovne marke Otta Antoninija i Karla Seizingera i
idejnim rješenjem pretiska R. Horvata (Nezavisna država / Hravtska / grb / druga filatelistička
izložba Banovine Hrvatske).
Pretisak na Kamenita vrata i
staru zagrebačku katedralu
Sljedi Dopunsko provizorno izdanje frankomaraka (16. svibnja 1941.) pretiskivanjem
franko maraka (3 i 4 dinara) posljednjeg izdanja
franko maraka Kraljevine Jugoslavije i rješe-
7
njem pretiska R. Horvata (Nezavisna / crni krug
s brojkom / Hrvatska). Za dopunsko provizorno
izdanje franko maraka (17. svibnja 1941.) koriste se porto marke posljednjeg izdanja Kraljevine Jugoslavije (0.50, 2, 5 i 10 dinara), rješenjem
R. Horvata i pretiska (Nezavisna država hrvat-
ska / crni krug s natpisom francom). Posljedni u
nizu pretisaka je porto provizorni niz (21. travnja 1941.) na porto marke Kraljevine Jugoslavije posljednjeg izdanja, s pretiskom likovnog
riješenja R. Horvata ustvari troredni natpis (Nezavisna država / Hrvatska / grb).
VLADIMIR KIRIN
Akademski slikar, grafičar, litograf i ilustrator, Vladimir Kirin, rodio se 31. svibnja 1894.
u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završava u
Zagrebu, Umjetničku akademiju u Beču, a usa-
Vladimir Kirin
vršava se u Londonu. Obilazi Francusku i Italiju
te svoje impresije s putovanja tiska u mapama
iz gradova koje je pohodio. U mapama i litografijama prezentira arhitektonsku i povijesnu
tematiku, pa je zastupljeno Hrvatsko primorje,
Split, Hvar, Šibenik i Zagreb (Stari grad). Slika portrete (V. Becić - 1928.), ilustrira knjige
i slikovnice za djecu, te čestitke i razglednice.
U nekoliko časopisa je umjetnički urednik, te
ravnatelj tiskare Narodnih novina u Zagrebu do
1945. Umjetničke radove izlaže u Zagrebu, Firenci i Londonu, te posebno na Trećoj i Četvroj
izložbi Hrvatskih umjetnika NDH. Na Venecijanskom bienalu 1942. godine povjernik je Hrvatskog paviljona, a od 1943. voditelj odjela za
umjetnost pri vladi NDH. Pomaže I. Meštroviću u izuzetno teškim i turbolentnim ratnim
uvjetima, da napusti NDH i osobno ga prati sve
do Rima. Priprema postavu izložbe Hrvatske
umjetnosti 1943. u Berlinu, Beču i Bratislavi,
gdje sudjeluje s vlastitih dvanaest radova. Časni sud ULUH-a u srpnju 1945. u Zagrebu iskljućuje ga na dvije godine iz udruženja, pa se
8
povlači u Samobor gdje živi povučeno. Umire
u Zagrebu 5. listopada 1963.
Doprinos Vladimira Kirina filateliji NDH je
u autorstvu službenih i porto izdanja maraka.
Službena poštanska marka
Na poticaj Umjetničkog ureda za propagandu,
koji je vodio V. Kirin izdan je niz od 18 maraka (0.25 – 100 kuna), najvjerojatnije autora V.
Kirina u razdoblju 5. veljače 1942. do 4. lipnja 1944. za frankiranje službenih poštanskih
pošiljci od državnih nadleštva i ustanova. Vladimir Kirin tijekom 1942. (30. srpnja – 24. kolovoza 1942.) daje likovno rješenje za Drugo
definitivno izdanje niza porto maraka od šest
vrijednosti (0.50 – 20 kuna). Marke su nešto izmijenjena kopija crteža koju je Vladimir Kirin
izradio 1941. godine za “Novinsku marku”, od
koje se odustalo.
Porto marka - brojevi u ornamentu
Pretisak “Hrvatsko more - 8. IX. 1943.”
Od tog likovnog rješenja samo u nešto manjoj veličini su marke Trećeg definitivnog izdanja porto maraka (14. ožujka 1943. – 19. veljače 1944.) od 9 vrijednosti (0.50 – 20 kuna).
Graver Karl Seizinger koristi sliku u ulju Vladimira Kirina iz mape “Stari grad” za izradu
gravure za Prigodno izdanje s doplatom u korist HFS-a za financiranje Treće filatelističke
izložbe u Zagrebu (12. rujna 1943.). Osnova
marke je V. Kirinova slika, a dodatak u okviru,
natpisima, nominalnoj vrijednosti i oznakama
na marci djelo je autora K. Seizingera. Isto likovno rješenje na istoj marci upotrebljeno je za
marku s pretiskom crvene boje “Hrvatsko more
/ 8. IX. / 1943”.
BOŽIDAR KOCMUT
Grafičar, litograf i crtač, Božidar Kocmut,
rođen je u Banja Luci 20. prosinca 1899. Gimnaziju pohađa u Banja Luci i Zagrebu, a privatnu slikarsku školu Vjere Bojiničić u Zagrebu (upisan je od 1918.), a od 1919. do 1921.
nastavio školovanje u Pragu te ponovno u Zagrebu na ALU. Zapošljava se u Narodnim novinama kao grafičar, tiskar i crtač. S braćom Vladimirom i Zvonimirom Mirosavljević osniva
atelijer “Trio” 1929. za primjenjenju grafiku,
gdje oblikuje komercijalne plakate, što je nastavak plakata Zagrebačkog zbora s početka prošlog stoljeća. U isto vrijeme suradnik je Zagrebačkog reklamnog zavoda “IMAGO”. Najviše
se bavi izradom plakata, prvu nagradu dobiva
1929. za plakat Zagrebačkog zbora, a poznat
je po plakatu “Triglav” (Odlično piće za zimu).
Poslije rata 1945. prelazi u Beograd u Zavod za
izradu novčanica Narodne banke Jugoslavije.
Umro je u Zagrebu 22. lipnja 1977.
Na idejno rješenje Radoslava Horvata izrađuje uglavnom sve pretiske franko provizorija
na marke Kraljevine Jugoslavije. To su pretisci:
franko provizorij marke Drugog provizornog
izdanja franko maraka Kraljevine Jugoslavije, prigodno provizorno izdanje u korist Hrvatskog domobranstva na posljednji niz redovnih
franko maraka Kraljevine Jugoslavije, prigodno izdanje za propagandu u pokrajini u povodu
Druge filatelističke izložbe Banovine Hravtske
Treći pretisak na kralja Petra II. - “Jubilarni niz”
u izmijenjenim bojama na osnovne marke Otta
Antoninija i Karla Seizingera u povodu otvaranja Filatelističke izložbe u Slavonskom Brodu,
Peto dopunsko provizorno izdanje franko maraka na marke 3 i 4 dinara posljednjeg izdanja
franko maraka Kraljevine Jugoslavije, dopunsko provizorno izdanje franko maraka na porto marke posljednjeg izdanja Kraljevine Jugoslavije.
Peti pretisak na kralja Petra II.
9
ANTON KOŽELJ
Slovenski akademski slikar i ilustrator, Anton Koželj rođen je u Kamniku 10. srpnja 1874.
Potjeće iz slikarske obitelji, otac Matija i brat
Maks su također slikari. Upisuje Umjetničku
akademiju u Beču 1893. Na ljubljanskim gimnazijama od 1903. do 1948. predaje crtanje.
Izrađuje portrete viđenijih slovenskih književnika. Bio je najtraženiji slovenski ilustrator,
oprema knjige koje izdaje Družba sv. Mohorja, Učiteljske tiskare i poslije Drugog svjetskog
rata Mladinske knjige u Ljublajani. Umro je u
Ljubljani 14. lipnja 1954.
Za državnu poštu Hrvatske autor je krunskih crteža 1919. (1, 3 i 5 kruna) niza “Mornar”
Alegorijski prikaz “slobode” - sokol raširenih
uzdignutih krila iz niza “Mornar”
IVO REŽEK
Akademski slikar, grafičar, karikaturist i
ilustrator, Ivo Režek, rođen je u Varaždinu 22.
svibnja 1898., od oca Antuna iz Varaždina i
majke Viktorije iz Čakovca. Osnovnu školu i
Ivo Režek (autoportret, 1927.)
gimnaziju završava u Varaždinu. Uz blagoslov
roditelja 1915. u Zagrebu upisuje Višu školu za
umjetnost i umjetnički obrt.
Nakon godinu dana studiranja 1916. mobiliziran je u vojsku. Po završetku 1. svjetskog
rata 1918. u Pragu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, koju završava 1924. kod F. Thillea. Od 1924. do 1928. u Parizu na Sorbonni
kod Marcela Lenoira usavršava fresko tehniku.
U Zagreb se vrača 1931. Njegovo cjelokupno
stvaralaštvo je u okvirima neorealizma i im-
10
presionističkog kolorizma. Ivo Režek stvara
u svim slikarskim tehnikama : akvarela, ulja,
zidnih crteža, krokija, crteža, pastela, blizak je
groteski pa crta prizore iz zagorske sredine, slika portrete, pejzaže, mrtve prirode, freske (Portret slikara V. Pilona – 1925., Kupačice- 1927.,
Portret gospođe Matačić – 1933., Mrtva priroda – 1935., Zagorske njive pred kišu – 1938.,
Zagorska krčma - 1938.). Ivo Režek okušao
se i u erotskom slikarstvu, u pastelu na papiru (Poluakt 1923., Boža pozira 1927.). U humorističko satiričnom listu “Koprive” koje likovno uređuje (1934. – 1938.) crta karikature
pod pseudonimom “Ives”. Objavljajuči karikature Hitlera i Musolinija kritizira fašizam, pa
je politički proganjan. Ilustrira knjige u HIBIZ
– u, a literalne priloge objavljuje u “Spremnosti” i “Hrvatskom narodu” vodećem listu NDH.
Oslikava zidnu kompoziciju u crkvi “Majka
Božja Bistrička”. Ilustrirao je “U registraturi”
A. Kovačića (1944.), “Bitku kod Bistrice Lesne” (1958.), “Križni put” u crkvi sv. Marije na Trsatu, a njegovo djelo su ocrtani zidovi crve sv. Ivana u Mihovljevcima kod Požege
(1973.). Od 1947. do umirovljenja 1968. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Vodeći je karikaturist u humorističko – satiričnom listu “Kerempuh”, također pod pseudonimom “Ives”. Ivo Režek umro je u Zagrebu 2.
rujna 1979. U umjetničkom paviljonu u Zagre-
bu 1998. održana je “Retrospektivna izložba”
Ivo Režek (1898. – 1979.).
Doprinos Ive Režeka u “dizajniranju” maraka NDH je velik, iako se s likovnim rješenjima
javlja relativno kasno, u lipnju 1943., u suradnji s graverom Karlom Seizingerom, s franko
nizom “Znameniti Hrvati” i s likovima Katarine Zrinski, Franje Krste Frankopana i Petra
Zrinskog.
Doplatna marka u korist Crvenog križa ,
ranjenik
U prosincu iste godine daje likovno rješenje
za dodatnu marku niza “Znameniti Hrvati”, također u suradnji s graverom Karlom Seizingerom, koja predstavlja Ruđera Boškoviča.
Ruđer Bošković - znanstvenik, fizičar, arheolog, matematičar, astronom, filozof i diplomat
Heraldistika premičke obitelji Zrinski i Frankopan “Navik on živi ki gine pošteno”
Iznimno bogata s idejnim rješenjima Ive
Režeka je 1944. godina. Prvo je prigodno izdanje s doplatom u korist Zaklade poštanskih i
željezničkih činovnika.
U listopadu 1943. daje crtež za Treće dobrotvorno izdanje u korist Crvenog križa, niza
od deset maraka i doplatnu marku u sustavu
Trećeg dobrotvornog izdanja u korist Crvenog
križa.
Majka s djetetom i bolničarka s ranjenikom
Alegorijski prikaz poštanskog, željezničkog i
zračnog prometa
11
Drugo je prigodno izdanje s doplatom u korist Zaklade Hrvatskih ratnih invalida, a treće
je Četvrto prigodno izdanje s doplatom u korist
Hrvatskog Crvenog križa.
Telefonistica i dostava pošte
Sv. Sebastijan, invalid, smrt Petra Svačića i
hrvatski kralj iz splitske krstionice
Prigodno izdanje s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog križa - maslinova grančica
U ožujku 1945. tiskano je Drugo prigodno
izdanje s doplatom u korist poštanskih službenika.
Listonoša i terenski radnik
12
U ostavštini prof. Ive Režeka pronađena
su i neka druga idejna likovna rješenja maraka, koje su bile u pripremi, a kraj rata spriječio
je da ne ugledaju svjetlo dana. To su zanimljiva rješenja Crvenog križa, Znamenitih Hrvata i
Zaklade Hrvatskih ratnih ozljeđenika 1945. Na
temu Crvenog križa pojavili su se eseji nominalne vrijednosti 100 kuna u tri boje. Na arku
koji prikazuje seljanku s dijetetom i spaljeno
selo je natpis “Pokusni bakrotisni valjak. Marke prof. I. Režeka” .
Eseji “Znameniti Hravti” daju litografske
otiske likova A. Starčeviča, S. Radiča, A. Meduliča, I. Gunduliča, J. Kloviča, J. Jelačiča, P.
Zrinskoga, te likove sijača, žetelica i orača.
U korist Zaklade hrvatskih ratnih ozljeđenika 1945. tiskane su početkom 1945. marke koje
predstavljaju osakaćenog invalida, portrete dr.
Milana Amruša, dr. Franje Hauslera, dr. Josipa
Fona, te blok sa slijepim ratnim invalidom i likom sv. Sebastjana.
U oštavštini Ive Režeka pronađen je i crtež
za marku od 10 kuna, vjerojatno kao taksena ili
službena marka. Sve ovo dokazuje, bez obzira
na očekivani svršetak rata, da su poštanska administaracija NDH i likovni “dizajneri” planirali za budućnost neka nova izdanja.
Esej seljanke s djetetom i spaljenim selom
Probni otisak Dr. Josip Fon
/ Nastavlja se /
Romeo Visković
Ivo Visković
Litografski otisak maraka što ih je pripremao
Ivo Režek za niz “Znameniti Hrvati”
Hrvatsko filatelističko društvo Zadar
13
ZANIMLJIVOSTI KOD NOVIH HRVATSKIH REDOVNIH
POŠTANSKIH MARAKA
K
ada se spomene poštanska marka,
nama, filatelistima, prvo na um padne
naš hobi – filatelija. Međutim, originalna uloga
poštanske marke je plaćanje poštarine, a ona,
zbog te svoje namjene, zajedno s papirnim novcem, čekovima i sl., ulazi u kategoriju vrijednosnih papira. Kako vrijednosni papiri predstavljaju određenu materijalnu korist, to su oni
vrlo često predmetom krivotvorenja. Svakako,
najčešće se krivotvori papirni novac, ali toga
nisu pošteđene ni poštanske marke. Ovdje je
potrebno razlučiti pojam falsificiranja poštanskih maraka od pojma krivotvorenja poštanskih
maraka. Falsificiranje ovdje predstavlja u pravilu prepravljanje originalnog predmeta (npr.
stavljanje pretiska na marku), a krivotvorenje
predstavlja izradu novog predmeta i njegovo
uvođenje u promet.
Poštanske marke Republike Hrvatske dugo
su bile pošteđenje kaznenog djela krivotvorenja, a onda se u ljeto 2005. pojavila krivotvorina redovne poštanske marke iz niza Hrvatski
gradovi – Vis, nominale 3.50 kuna. Spomenuta
je krivotvorina distribuirana na širem riječkom
području, gdje je naljepljena na razglednice
prodavana turistima. Međutim, zbog svoje ne
baš kvalitetne izrade, krivotvorina je brzo otkrivena, a za njom i počinitelj. Od originala ju
je ponajviše razlikovala svijetlija boja i linijsko
zupčanje (originalna je marka zupčana češljasto). Da bi se spriječila eventualna nova krivotvorenja, Hrvatska pošta je pristupila uporabi
novih načina zaštite poštanskih maraka. Kao
najidealniji način zaštite nametnula se uporaba
florescentnog nanosa boje i novi način zupčanja (tzv. romb zupčanje).
Hrvatske poštanske marke se tiskaju u čakovečkoj tiskari Zrinski d.o.o. na specijalnom
bezdrvnom papiru gramature 70 g/m2, površinskog mat-premaza gramature oko 20 g/m2
i nanosa ljepila (gume) na poleđini gramature
oko 12 g/m2. Taj poseban papir se proizvodi u
engleskoj tvrtci Tullis Russell. Površina prednje strane papira na koji se tiska motiv je bijele
boje, a ako ga osvijetlimo UV lampom, vidjeti ćemo logotip HP-a u žutoj ili crvenoj boji.
Spomenuti žuti nanos prvi puta je uporabljen
za prigodnu poštansku marku izdanu 7. ožujka
2006. povodom 400 godina rođenja Rembranta, a crveni nanos kod dotiska (12. lipnja 2006.)
redovne poštanske marke iz niza Hrvatski gradovi (Rijeka, nominale 3.50 kuna). Od tada sve
izdane prigodne poštanske marke imaju spomenuti žuti nanos, a redovne i njihovi dotisci crveni. Zbog dodatne zaštite, od njemačke tvrtke
Wista, nabavljen je poseban alat za romb perforaciju, a taj je oblik zaštite prvi put uporabljen
za zupčanje prigodnog niza – Znameniti Hrvati
Redovno izdanje – Hrvatska etnografska baština
14
NAZIV
NOMINALA U KUNAMA
BEZ ZAŠTITE,
DAT. PRVOG IZDANJA I PLOČA
ROMB ZAŠTITA,
DATUM PRVOG
IZDANJA I PLOČA
FLORESC. I ROMB ZAŠTITA, DAT. PRVOG IZDANJA I PLOČA
FLORESC. ZAŠTITA, DAT.
PRVOG IZDANJA I PLOČA
Sunja
0,10
-
-
30.9.2008.
bez oznake
-
Bistra
0,20
-
-
30.9.2008.
bez oznake
25.10.2010.
I.
Bizovac
0,50
-
30.9.2008.
bez oznake
-
Ravni
Kotari
1,00
-
-
30.9.2008.
bez oznake
19.2.2010.
I.
Pag
10,00
-
-
30.9.2008.
bez oznake
-
NAPOMENE
VIII (izdanog 21. ožujka 2006.). Međutim, taj
je način perforiranja zadnji puta uporabljen pri
zupčanju spomen-bloka izdanog 9. lipnja 2009.
u povodu 800. obljetnice proglašenja Varaždina
slobodnim kraljevskim gradom.
Svi novi načini zaštite doveli su do niza raznovrsnosti u novijih izdanja redovnih poštanskih maraka Republike Hrvatske. U sljedećim
tablicama bit će prikazani podatci koji su bili
poznati autoru u vrijeme pisanja članka u svibnju 2011. Ovo svakako ne će biti konačni podatci jer se redovne marke često dotiskuju, pa
se pretpostavlja da će se u prometu uskoro pojaviti i dotisci onih nominala koje su prvotno
zupčane s romb i florescentnom zaštitom, a
u novim dotiscima će se te nominale izraditi
samo s florescentnom zaštitom.
Redovno izdanje – Hrvatski gradovi
NAZIV
NOMINALA U KUNAMA
BEZ ZAŠTITE, DAT.
PRVOG IZDANJA I
PLOČA
ROMB ZAŠTITA, DATUM PRVOG IZDANJA I
PLOČA
FLORESC. I ROMB
ZAŠTITA, DAT. PRVOG IZDANJA I
PLOČA
FLORESC. ZAŠTITA, DAT.
PRVOG IZDANJA I PLOČA
NAPOMENE
Bjelovar
1,00
20.10.1995., bez
oznake, II-XXI
-
27.11.2007.
XXII
-
Izvan uporabe
Omiš
1,80
-
-
30.10.2007.,
bez oznake, I
20.11.2009.
II-III
Omiš
1,60/1,80
-
-
-
17.5.2010.
II-III
Makarska
2,30
30.3.2001., bez
oznake, II-XVI
2.6.2006.
XVII
13.12.2006.
XVIII-XIX
-
Koprivnica
2,30
-
-
30.10.2007., bez
oznake, I-II
-
Vukovar
2,80
21.6.2001., bez
oznake, II-XV
-
19.6.2006.
XVI-XVII
-
Krk
2,80
-
-
30.10.2007, bez
oznake, I-II
-
Vis
3,50
1.8.2000., bez
oznake, II-XIV
-
-
-
Rijeka
3,50
10.11.2005.,
bez oznake
-
12.6.2006.
I-V
3.6.2009.
VI-VII
Rijeka
3,10/3,50
-
-
-
17.5.2010.
VI-VII
Virovitica
5,00
16.8.2004.
I-III
-
6.12.2007.
IV-V
-
Virovitica
4,50/5,00
-
-
19.7.2010.
IV-V
-
Cavtat
7,20
-
-
3.3.2008.
bez oznake
-
Cavtat
7,10/7,20
-
-
19.7.2010.
bez oznake
-
Sisak
8,00
-
-
21.1.2009.
bez oznake
-
Prvo pret. III.
pa II. ploča
Redovno izdanje – Hrvatsko brodovlje
NAZIV
NOMINALA
U
KUNAMA
BEZ ZAŠTITE, DAT.
PRVOG IZDANJA I
PLOČA
ROMB ZAŠTITA,
DATUM PRVOG
IZDANJA
I PLOČA
FLORESC. I ROMB
ZAŠTITA, DAT. PRVOG IZDANJA I
PLOČA
FLORESC. ZAŠTITA,
DAT. PRVOG IZDANJA
I PLOČA
NAPOMENE
Bracera
1,80
27.8.1998., bez
oznake, II-XIX
-
29.6.2007.
XX
-
Izvan
uporabe
15
Hrvatski gradovi - Rijeka
Tri dotiska i pretisak redovne marke iz niza Hrvatski gradovi – Rijeka, nominale 3,50 odnosno 3,10 kuna.
Prva marka u nizu nema nikakvu zaštitu. Druga ima zaštitu u obliku florescentnog nanosa boje i romb zupčanja, dok treća, kao i četvrta (pretisak treće) marka, imaju zaštitu samo u obliku florescentnog zupčanja.
Također, postiji i razlika u plavoj boji te je ona kod prve marke nešto tamnija u odnosu na ostale tri marke.
Hrvatska etnografska baština - Bistra
Prvotisak i dotisak redovne marke iz niza Hrvatska etnografska baština – Bistra, nominale 0,20 kuna. Prva
marka ima zaštitu u obliku florescentnog i romb zupčanja dok druga ima zaštitu samo u obliku florescentnog
zupčanja. Kako ovom markom prvenstveno dominira crvena boja, a riječ je o nepostojanoj boji, prostim se
okom može vidjeti velika razlika u nijansi crvene boje kod prvotiska i dotiska.
Jurica Vučetić
INTERESTINGS ON THE NEW REGULAR
CROATIAN POSTAGE STAMPS
Summary
In this article the author writes about interesting new releases at regular Croatian postage
stamps, which are incurred due to the introduction of new anti-counterfeiting. In the summer of
year 2005 appeared regularly fake stamps from regular stamps series Croatian towns - Vis nominal value 3.50 kn. In order to prevent the counterfeiting of the new stamps, Croatian Post has
approached the use of new ways to protect stamps. As the most ideal ways of protection imposed
by the use of fluorescent paint layers and new way of perforation (perforation rhombus). Yellow
fluorescent protection is applied to all commemorative stamps printed from 7th March 2006.
and red fluorescent protection at all regular postage stamps printed from 12th June 2006. Protective romb perforation is in use from 21st March 2006 but it was canceld from 9th June 2009.
16
NOVO PRIGODNO IZDANJE
Franjo Salghetti -Drioli - 200 godina od rođenja
Ovaj slikar, potomak slavne zadarske obitelji, rođen je u Zadru 19. ožujka 1811. Slikarsku izobrazbu stekao je u Italiji. Iako je u Trstu
trebao dobiti ekonomsko obrazovanje i preuzeti obiteljsku manufakturu likera, ljubav prema umjetnosti je prevladala te je s osamnaest
godina upisao studij slikarstva na Akademiji u Rimu. Nakon tri godine premjestio se na
venecijansku Akademiju, a od 1834. započeo
je izlagati na talijanskim godišnjim izložbama.
Nakon školovanja putovao je Italijom i proučavao barokne, kasnorenesansne i srednjovjekovne umjetnike, te s vremenom stekao reputaciju i kao restaurator. Nakon života u Italiji
trajno se vraća u Zadar. Bio je savjetnik biskupa J. J. Strossmayera i hrvatski rodoljub. Slikao
je mitološke portrete i slike s religijskim temama. Poznati je po svojim portretima, akvarelima i crtežima. Posebnu vrijednost imaju crteži
nastali pedesetih godina u Preku, nasuprot Zadru, gdje je Salghetti imao ljetnikovac. To su
razne vedute na otoku Ugljanu, crteži kaštela
sv. Mihovila iznad Preka, portreti seljaka i sl.
Ima i prikaza zadarskih umjetničkih spomenika. Samostanu sv. Frane u Zadru ostavio je jedno svoje zanimljivo djelo. Naime, nakon nagle
smrti svoje mlade žene, ponudio je franjevcima da iza glavnog oltara naslika kompoziciju kojom će komemorirati ženinu smrt. Slika
prekriva gotovo čitavu površinu zida iza glavnog oltara. Na donjem dijelu je odar na kojem
leži mrtva žena s mrtvim tek rođenim djetetom,
kraj nje sjedi slikar shrvan tugom, a oko njega su djeca. U gornjem dijelu slike anđeli nose
duše žene i djeteta. Franjo Salghetti-Drioli, najistaknutiji predstavnik akademizma u dalmatinskom slikarstvu 19. stoljeća umro je u Zadru 15. kolovoza 1877. 200. obljetnicu rođenja
ovog zadarskog slikara HFD Zadar obilježilo je
izdavanjem prigodne omotnice i prigodnog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 19. 3. 2011.
u poštanskom uredu 23000 Zadar. Autor žiga i
omotnice je Igor Černigoj. Naklada iznosi 80
komada.
Igor Černigoj
Omotnica
nica i žig Franjo Salghetti - Drioli
Drioli, 200 godina od rođenja (br
(br. 89)
17
NOVE MEDALJE ZA ZADARSKI FILATELIST
Svjetska filatelistička izložba INDIPEX 2011
P
rva, od dvije najveće
ovogodišnje filatelističke izložbe, održana je u drugoj
najmnogoljudnijoj državi – Indiji, u njezinom glavnom gradu
New Delhiju. Izložba je održana u sajamskom kompleksu Pragati Maidan na
više od 2600 izložbenih vitrina, a sudjelovali
su filatelisti iz gotovo svih zemalja. O veličini
i značaju ove izložbe dovoljno govore podatci da ju je otvorila indijska presjednica Pratibha Patil, a izložbu je svakodnevno organizirano
posjećivalo između 5000 i 10.000 djece.
Hrvatsku je predstavljalo 12 izlagača s 13
izložaka (po jedan u razredu tradicionalne filatelije, jednovitrinskom razredu i u razredu mladeži, dva u razredu poštanske povijesti i osam u
razredu filatelističke literature). Nacionalni povjerenik izložbe je bio g. Julije Maras.
U FIP šampionskom razredu je bilo čak devet izložaka, a Grandprix de Honner je dobila
izlagačica Marta Villarroel de Peredo.
Među hrvatskim izlošcima najbolje je ocijenjen (85 bodova) izložak g. Zdeslava Vukasa „Postal Routes and Rates in Town Rijeka &
Istria Peninsula in First Half of 19th Century“
(Poštanske rute i tarife u gradu Rijeci i Istarskom poluotoku u prvoj polovici 19. stoljeća)
koji je u razredu poštanske povijesti dobio veliku pozlaćenu medalju. U razredu filatelističke
literature, u kojem i mi izlažemo naš časopis, tri
su izloška dobila pozlaćene medalje, i to: Ivan
Martinaš – knjiga „Marke Rijeke, Fiume 19181924“ (84 boda), Mladen Vilfan – knjiga „Hrvatska lokalna i neslužbena izdanja 1918-1919,
1941-1945“ (83 boda) i Petar Strpić – katalog
„Poštanske marke 2009/10“ (82 boda). Ukupno
su hrvatski izlošci dobili deset medalja – jednu
veliku pozlaćenu, četiri pozlaćene, dvije velika srebrne, jednu srebrnu i jednu posrebrenu.
Samo su dva izloška u razredu filatelističke literature dobila diplomu o sudjelovanju.
Naš izložak, časopis „Zadarski filatelist“, u
18
razredu filatelističke literature je ocijenjen sa
67 bodova i dobio je posrebrenu medalju. Nažalost, do trenutka pisanja ovog članka organizator nam nije dostavio pripadajuću diplomu.
Izložbu INDIPEX 2011 otvorila je predsjednica Indije Pratihba Shrimati Devisingh Patil.
Certifikat o sudjelovanju i posrebrena medalja
sa izložbe INDIPEX 2011
Međunarodna filatelistička izložba HUNFILA 2011
Ovogodišnja međunarodna filatelistička izložba HUNFILA
2011 održavala se od 8.
do 10. travnja 2011. u gradu Balatonfüredu, a
povodom njegove 800. godišnjice. U lijepom
prostoru Anna Grand Hotela smješteno je ukupno 380 vitrina s izlošcima 109 izlagača te 27
Anna Grand Hotel na obali jezera Balaton
u kojem je održana izložba HUNFILA 2011.
naslova literature. Osim mađarskih domaćina,
sudjelovali su izlagači iz Austrije, Hrvatske,
Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Nizozemske te Velike Britanije.
Hrvatsku je ukupno predstavljalo 8 izlagača
s 11 izložaka (po jedan u razredu tradicionalne
filatelije, poštanske povijesti, tematske filatelije, mladeži 19-21 godina, tri u jednovitrinskom
razredu te četiri u razredu filatelističke literature). Nacionalni povjerenik izložbe je bio g. Borut-Borja Kopani.
Kao najbolji izložak izložbe proglašen je i
nagrađen s Međunarodnim Grand Prixom izložak Austrijanca Horsta Horina „Kaiserreich
Mexico 1864-1867“ (Carski Meksiko 18641867) koji se nalazio u razredu tradicionalne
filatelije. Spomenuti izložak je ocijenjen s 91
bodom te je dobio veliku zlatnu medalju. Nacionalni Gran Prix izložbe je dobio izložak g.
Dénesa Cziróka „Zala vármegye postatörténete 1875-ig“ (Poštanska povijest županije Zala
do 1875. godine), a koje je u razredu poštanske povijesti ocijenjen s 90 bodova te
je dobio veliku zlatnu medalju.
Među hrvatskim
izlošcima najbolje je
ocijenjen sa 78 bodova izložak g. Ivana
Martinaša „Opatija –
poštanska povijest“,
koji je u razredu poštanske povijesti dobio pozlaćenu medalju. Ostali izlošci su
dobili tri pozlaćene,
jednu veliku srebrnu to po tri srebrne i
brončane medalje.
Naš izložak, časopis „Zadarski filatelist“, u
razredu filatelističke literature je ocijenjen sa
75 bodova i dobio je pozlaćenu medalju te je
bio najbolje ocijenjen hrvatski izložak u spomenutom razredu. Nažalost, do trenutka pisanja ovog članka organizator nam nije dostavio
pripadajuću diplomu.
Pozlaćena medalja sa izložbe HUNFILA 2011
19
Međunarodna filatelistička izložba ALPEADRIA 2011
Čast organiziranja ovogodišnje međunarodne filatelističke izložbe ALPEADRIA
2011 pripala je ove godine Hrvatskoj, a da bi se prikazali u
što moguće reprezentativnijem
svijetlu, za mjesto održavanje
izložbe izabran je biser Jadrana – Opatija. Izložba je bila postavljena od 14.
do 17. travnja 2011. u Kristalnoj dvorani hotela “Kvarner” i u Umjetničkom paviljonu „Josip
Šporer“. Osim same izložbe, Opatija je tih dana
bila središte europske filatelije. Uz brojne filatelističke radionice, seminare, sajmove i aukcije, održan je, prvi put u Republici Hrvatskoj,
kongres FEPA. Također, zadarski su filatelisti
prvi put organizirano posjetili jednu ovako veliku izložbu.
Na ukupno 414 izložbenih vitrina izloženo je 110 izložaka iz Austrije, Hrvatske, Italije, Mađarske, Njemačke, Slovenije i Švicarske.
20
Hrvatska je kao zemlja domaćin sudjelovala s
37 izložaka. Nacionalni povjerenik izložbe je
bio g. Borut-Borja Kopani.
Kao najbolji izložak Grand Prixom izložbe
je nagrađen izložak g. Zdeslava Vukasa „Postal tarifs and routes in the French ruled Illyrian provinces 1809.-1814. (Poštanske tarife i
rute ilirskih provincija 1809.-1814.), a koji je
ujedno u razredu poštanske povijesti ocijenjen
s 90 bodova te je dobio zlatnu medalju. Međunarodni Grand Prix je dobio izložak Nijemca
Gmacha Gertliebea „Zur Postgeschnichte der
Donaufürstentümer“ (O poštanskoj povijesti
Dunavskih kneževina).
Naš izložak, časopis „Zadarski filatelist“, u
razredu filatelističke literature je ocijenjen sa
72 boda i dobio je veliku srebrnu medalju. Nažalost, do trenutka pisanja ovog članka organizator nam nije dostavio medalju i diplomu, te
ćemo ih prikazati u sljedećem broju.
Jurica Vučetić
Ispred i u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner
Umjetnički paviljon “Juraj Šporer” u kojem je izložen i naš časopis Zadarski filatelist
21
FILATELISTIČKA IZLOŽBA DON BOSCO I SALEZIJANCI
Z
ahvaljujući don Tunji Blaževiću, župniku župe Gospe Loretske u Arbanasima,
dobio sam priliku u Zadru prirediti filatelističku izložbu pod nazivom “Don Bosco i salezijanci”. Izložba je svečano otvorena 26. ožujka
u dvorani župnog središta Gospe Loretske i trajala je do 4. travnja 2011.
Autor
A
t IIzložbe
l žb B
Berislav
i l T
Turudija
dij
Na postavljanju izložbe, uz obitelj Turudija
(Hrvoje, Gordan, Gordana i Berislav), pomagali su mi i članovi filatelističkog društva Zadar
(gg. Igor Černigoj i Bruno Fuzul). Pred prisutnim župljanima iz Arbanasa i članovima HFD
Zadar izložbu je biranim riječima otvorio župnik don Tunjo Blažević. Domicilna klapa iz
Arbanasa izvela je nekoliko lijepih dalmatinskih pjesama, pa je otvaranje imalo i svečani
ton. Bilo je tu fotoreportera i novinara, a župljani su za kraj priredili i mali domjenak.
Izložbu je biranim riječima otvorio
župnik don Tunjo Blažević
22
Izložba je predstavljena na120 listova s poštanskim materijalom (marke, žigovi, koverte
i dopisnice s likom don Bosca i drugim motivima iz života i rada salezijanaca) iz Austrije,
Poljske, Belgije, Španjolske, Malte, Brazila,
Čilea, Perua, Kolumbije, Ekvadora, Venezuele, Paragvaja, Bolivije, Salvadora, Hondurasa,
Paname, Kostarike, Filipina, Indije, Hrvatske i
BiH. Kroz izložbeni materijal mogla se iščitati
čitava povijest salezijanskog reda i način njegova djelovanja.
Prve marke o don Boscu tiskane su u Vatikanu. Jedina marka posvećena salezijancima
u Hrvatskoj tiskana je povodom gradnje crkve
Mati slobode u Zagrebu. Salezijanci djeluju u
129 zemalja svijeta, a karakterizira ih rad s napuštenom i siromašnom djecom diljem svijeta.
Zato su najprije otišli u Južnu Ameriku. U Europu su došli u mala mjesta, primjerice u BiH,
gdje djeluju od 1995. godine (prvo su došli u
Žepče, a ne u Sarajevo ili Mostar). U Hrvatskoj, gdje djeluju od 1913. godine, najprije su
došli u Rovinj, a ne u Zagreb ili Rijeku, kamo
su se kasnije proširili.
A sada nešto o meni i nastanku ovog izloška. Rodom sam iz mjesta Veliki Raven kod Križevaca. Za vrijeme II. svjetskog rata pohađao
sam nižu gimnaziju u Zagrebu. Zahvaljujući
ocu boravio sam u konviktu salezijanaca u Zagrebu u Vlaškoj ulici. Bila je to dobra odluka,
jer teško da bi se u tim mučnim ratnim vremenima, kao dijete iz provincije, dobro snašao u
velikom gradu kao što bio Zagreb.
Ljubav prema filateliji naslijedio sam od
svoga oca koji je bio dugogodišnji filatelist
(sve njegove vrijedne zbirke propale su u vrtlogu Drugog svjetskog rata), tako da je moja ljubav prema filateliji nasljedna. To sam prenio na
svog sin i na unuka. Prvi album za marke dobio
sam u rujnu 1942. godine, (imao sam 11 godina) i od tada sakupljam poštanske marke. Prije
nekoliko godina naišao sam na zanimljiv materijal o salezijancima i tada sam započeo stvarati
današnji izložak. Materijal sam uglavnom nabavljao na sajmovima filatelije u Hrvatskoj, ali
i u inozemstvu. Materijal iz Južne Amerike dobio sam od mog prijatelja Francisca Majcena iz
Argentine. Ovaj izložak, međutim, treba stalno
nadopunjavati novim materijalom, jer salezijanci danas djeluju u 129 zemalja diljem svijeta. Nadam se da ću do proslave 100. obljetni-
ce Salezijanaca u Hrvatskoj 2013. godine ovaj
moj izložak, koji je do sada prikazan na četiri izložbe, prikazati još mnogo puta. Jer, čemu
zbirke ako ih ne pokažemo i drugima?
Berislav Turudija, autor izložbe
Hrvatsko filatelističko društvo Zadar
23
ZADARSKOM ŽIGU DRUGO MJESTO
P
ovjerenstvo za izbor najljepših prigodnih izdanja Hrvatskog filatelističkog
saveza, u sastavu Robert Rebernak, akademski
slikar, Dubravko Družijanić, voditelj Odjela filatelije Hrvatske pošte i mr. sc. Stjepan Zdenko
Brezarić, član Hrvatskog filatelističkog saveza,
na sastanku održanom 10. svibnja 2011. u Jurišećavoj 13 u Zagrebu, proglasilo je tri najljepša prigodna žiga i tri najljepše prigodne omotnice priređene u Republici Hrvatskoj u 2010.
godini.
1. mjesto
2. mjesto
Najljepši prigodni poštanski žig u 2010. godini je žig “Maksimilijan Njegovan – 80. godišnjica smrti”, u izdanju FD „Arena“, Pula.
Autor žiga je Antun Čivčija.
Drugo mjesto pripalo je žigu “2010. - godina paške čipke” u izdanju “HFD Zadar”. Autor
žiga je Igor Černigoj
Prigodna
P
i d omotnica
t i
“Filatelistička izložba medicina i filatelija”
Treće mjesto osvojio je žig “5. susret kolekcionara - mala škola filatelije“ u izdanju Udruge filatelista, numizmatičara i prijatelja starina
Baranje. Autor žiga je Mato Ivelić.
Najljepšom prigodnom omotnicom u 2010.
godini proglašena je omotnica “Filatelistička
izložba medicina i filatelija” u izdanju HFD
Karlovac. Autor je Stevo Kovačević.
Drugo mjesto osvojila je prigodna dopisnica “Slavoljub Penkala – 100 godina aeroplana”
3. mjesto
u izdanju Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb. Autor dotiska na dopisnici je Ivan Librić.
Treće mjesto pripalo je omotnici “3. glumački festival u Krapini - gfuk” u izdanju FD
Zaboky, Zabok. Autori omotnice su Ivan Drašković i Stjepan Đukić – Pišta.
Žig “2010. - godina paške čipke”, koji je
povjerenstvo proglasilo drugim najljepšim prigodnim poštanskim žigom u Republici Hrvatskoj u 2010. godini još jedan je vrijedan uspjeh
našeg Društva u osmišljavanju prigodnih izdanja. Ovaj žig, kojim dominira motiv prekrasne
i nadaleko poznate paške čipke, posvećen je
proglašenju 2010. godine godinom paške čipke, zatim održavanju 1. međunarodnog festivala čipke u gradu Pagu u mjesecu lipnja prošle
godine, te uvrštavanju paške čipke na listu kulturne baštine UNESCO-a. Žig je bio u uporabi
trećeg dana održavanja festivala u poštanskom
uredu 23250 Pag
Igor Černigoj
24
IZ POVIJESTI FILATELISTIČKOG DRUŠTVA
ZADAR (XI.)
1976.
Članstvo : 32 seniora i 9 juniora
Godišnja skupština nije održana.
Tijekom 1975. godine izdana je prigodna
omotnica (br. 14) i žig povodom «Prvog sleta
planinara Dalmacije» 23. studenoga 1975. Autor žiga i omotnice je bio g. Veljko Sušak (kasnije poginuo na Himalaji).
Od 11. listopada 1975. g. Ante Murn je počeo voditi rubriku «Filatelija» u zadarskom
tjedniku «Narodni list».
Iste godine društvo prima Zahvalnicu FD
«Arena» iz Pule, povodom njihove 25. obljetnice osnivanja.
Godine 1975. FD Zadar brisano je iz registra članica HFS-a zbog neplaćanja članarine.
Dana 30. svibnja 1975. Filatelistička sekcija učenika Tehničke škole pod vodstvom prof.
Ante Murna priredila je izložbu maraka na 30
izložbenih listova. Učenici, članovi sekcije, nikada nisu bili članovi našega društva.
1977.
Članstvo : 39 seniora i 4 juniora
XXVIII. redovita godišnja skupština održana je 23. ožujka 1977. u prostorijama Kino kluba s početkom u 17 sati.
Rad skupštine započeo je g. Krešimir Rumora te je predložio dnevni red. Nakon biranja
tijela skupštine podneseno je izvješće o radu tijekom 1976. godine.
Predsjednik je izjavio da se tijekom 1976.
godine malo radilo te da nije bilo javnih nastupa društva. Sastanci su se redovito održavali
kao i nabava poštanskih maraka SFRJ. Pokušaj pripreme filatelističke izložbe je propao radi
nemogućnosti dobivanja izložbenog prostora.
Na izložbi «Jadranski filatelistički susreti»
u Puli (25. rujna do 2. listopada 1976.) sudjelovali su naši članovi gg. Josip Himmelreich.
Krešimir Rumora, Jovan i Nenad Vertovšek.
Kasnije su njihovi izlošci prenijeti na izložbu u
Opatiji koja se održavala od 27. do 29. listopada 1976. Izlagači su primili «Diplome za učešće na izložbi».
Nadalje navedeni su problemi s prostorijom
za sastanke, dobar odnos sa zadarskim PTT-om
te prekid odnosa s HFS-om.
G. Krešimir Rumora je vodio i blagajničke
poslove te je podnio izvješće o stanju u blagajni s napomenom da se članarina tijekom 1976.
godine nije skupljala.
Nakon podnesenih izvješća za raspravu se
javio g. Zdenko Škarpa koji je izjavio da nije
u redu da predsjednik sve poslove u društvu
obavlja sam, odnosno predsjedničke i tajničke
poslove, a posebno ne i blagajničke. Nadalje,
navodi da predsjednik sakuplja i novac od članova za nabavu poštanskih maraka SFRJ, da ih
podiže te distribuira, a što da je zapravo posao
blagajnika. Takvo stanje traje već dvije do tri
godine.
G. Ante Murn izjavljuje da još ima u posjedu 986,85 dinara za prodane prigodne omotnice, ali da ne zna kome bi ih predao jer društvo
nema blagajnika. Osuđuje se i nenaplaćivanje
članarine tijekom tri godine, a po Statutu tko
ne plaća članarinu šest mjeseci prestaje biti članom društva. Navodi da je trebalo proslaviti 30.
obljetnicu društva, a da o tome nije bilo ni spomena.
G. Ferdo Uroda iznosi da se njega spominje
kao blagajnika, ali da on nije dobio ništa osim
kutije s prigodnim omotnicama.
G. Dragan Lukić se žali da je spremao izložak za najavljenu izložbu, da je pri tome imao i
troškova, ali da ga nitko nije upozorio da izložbe neće biti, a njegov su izložak tada tražili i
drugi gradovi.
Nakon završene rasprave o izvješćima formirana je Komisija koja će pregledati financijsko poslovanje, a što je i učinjeno te je utvrđeno da se poslovanje blagajne uredno vodilo.
Daje se razrješnica Upravnom odboru i nakon postupka kandidiranja bira se novi.
25
U novi Upravni odbor izabrani su:
g. Josip Himmelreich – predsjednik
g. Ante Murn – tajnik
g. Zdenko Škarpa – blagajnik
Odbornici: gg. Đuro Vranešić i Dragan Lukić.
Nadzorni odbor: gg. Klement Sikirić i Jovan Vertovšek, gđa Ksenija Božin.
Novi predsjednik g. Josip Himmelreich
predlaže, ako će to dopuštati i financijska sredstva, da se što prije priredi izložba. Tajnik g.
Ante Murn predlaže da bi se izložba mogla održati u Tehničkoj školi gdje je već jednom održana. Također je pročitao i pismo HFS-a i pismo FSJ, te predlaže da se ponovno učlanimo u
HFS, a što je prihvaćeno s jednim glasom protiv.
G. Đuro Vranešić predlaže da kao delegati
na Skupštinu HFS-a otiđu predsjednik i tajnik
te da tamo razjasne nesporazume. Taj je prijedlog također prihvaćen.
Novi blagajnik g. Zdenko Škarpa predlaže
da distribuciju poštanskih maraka SFRJ, kao i
pretplatu na njih ubuduće vodi blagajnik, a ne
predsjednik društva. Nadalje je pojasnio da se
članovi društva mogu pretplatiti na poštanske
marke OUN-a, koje distribuira HFS po nominalnoj vrijednosti preračunatoj u dinare. Svi
oni koji se žele pretplatiti na spomenute marke
neka se obrate blagajniku. Predlaže da se od 1.
siječnja 1977. ponovno počne naplaćivati članarina, i to 10 dinara za seniore i 5 dinara za
juniore.
Svi su prijedlozi članova novog Upravnog
odbora prihvaćeni.
Na sjednici Upravnog odbora održanoj 1.
travnja 1977. donijet je plan rada, i to:
1. pronaći nove prostorije za sastanke (s plaćanjem ili bez njega)
2. ako će biti moguće, prirediti filatelističku
izložbu, preurediti postojeće izložbene vitrine da budu stabilne i ispitati mogućnost
eventualnog posuđivanja vitrina u vlasništvu
Narodnog muzeja
3. ispitati mogućnost dobivanja pomoći od
SIZ-a
4. pokušati animirati mladež predavanjima po
školama, ako će to škole odobriti.
Zdenko Škarpa
FILATELIJA = Hobi kraljeva = kralj hobija
Hrvatsko filatelističko društvo
Zadar
26
ODRŽANA REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA
U
ponedjeljak, 21. ožujka 2010. u prostorijama zgrade Matice hrvatske održana je 56. redovita godišnja skupština Društva. Izvješće o radu u 2010. podnio je njezin
predsjednik g. Igor Černigoj. Istaknuo je da se
rad Društva odvijao u okviru realnih mogućnosti i u skladu sa zacrtanim planom. Poseban naglasak stavljen je na filatelističko-publicističku djelatnost. Društvo je u 2010. godini izdalo
dva broja časopisa „Zadarski filatelist“, te sedam prigodnih omotnica i isto toliko prigodnih
žigova.
Naglašeno je da je Hrvatska pošta prestala pomagati financiranje našeg časopisa te da
sada sve ovisi isključivo o financijskim sredstvima Grada Zadra i Zadarske Županije. Istaknut je i uspješan nastup Društva na nacionalnim i inozemnim filatelističkim izložbama na
kojima je „Zadarski filatelist“ u razredu filatelističke literature bio vrlo uspješan. Ukupno je
osvojeno šest medalja: jedna pozlaćena, jedna
velika srebrna, dvije srebrne, jedna posrebrena
i jedna brončana medalja. Od 2007. godine to
je ukupno 25 medalja. Društvo je u 2010. godini organiziralo i četiri lokalne izložbe – tri u
Gradskoj knjižnici Zadar te jednu u Znanstvenoj knjižnici u suradnji s Maticom Zadrana i
Znanstvenom knjižnicom Zadar.
Izvješće o financijskom poslovanju u 2010.
godini podnio je tajnik Društva g. Jurica Vučetić. Rečeno je da su novčana sredstva trošena
racionalno i strogo namjenski što je vidljivo iz
dostavljenih podataka.
Nadalje je ukazano na važnost prepoznavanja kulturološke vrijednosti našeg hobija i
njegova značaja za naš grad, jer je HFD Zadar
jedno od rijetkih društava koje svoj grad promovira na najbolji mogući način - osvajanjem
brojnih odličja diljem Europe i svijeta. U tom
smislu naglašena je i uloga Grada Zadra i Zadarske županije, bez čije financijske pomoći
ne bi bilo navedenih uspjeha. Nadalje je rečeno da Društvo i dalje uredno nabavlja stručnu
literaturu, a redovito se prima i „Michel Rundschau“.
Društvo je u 2010. godini dobilo jednog novog mladog člana, ali se i jedan član ispisao.
U ime Nadzornog odbora izvješće o financijskom poslovanju je podnio g. Miroslav Livaja. Nakon uvida u financijsku dokumentaciju i račune, Nadzorni je odbor zaključio da se
poslovanje vodi uredno i u skladu sa Statutom
Društva.
Potom je predsjednik Društva predložio
plan aktivnosti za 2011. godinu.
Planom je predviđeno sljedeće:
1. izdavanje dva broja časopisa „Zadarski
filatelist“ (brojevi 14 i 15)
2. izdavanje 7 prigodnih omotnica i prigodnih poštanskih žigova
3. postavljanje dviju filatelističkih izložbi u
Zadru
4. sudjelovanje na svim dostupnim nacionalnim i inozemnim natjecateljskim filatelističkim izložbama
5. izdavanje prigodnog arka, odnosno bloknaljepnice tzv. Pepeljuge
Skupština je sva izvješća prihvatila jednoglasno.
Zbog povećanja financijske obveze prema
HFS-u, Skupština je u skladu s čl.13. Statuta,
jednoglasno donijela odluku da se članarina s
dosadašnjih 60 kuna poveća na 70 kuna. S time
što će članovi stariji od 65 godina plaćati članarinu u iznosu od 60 kuna.
Skupština je usvojila i logotip Društva.
Jurica Vučetić
Hrvatsko filatelističko društvo Zadar
27
USVOJEN LOGOTIP DRUŠTVA
N
akon 65 godina svog postojanja Hrvatsko filatelističko društvo Zadar dobilo
je i svoj službeni logotip. To je grafički znak
ili simbol koji označuje naše društvo i prvo je
što se primjeti i najdulje pamti na tržištu informacija. Na redovitoj skupštini Hrvatskog filatelističkog društva Zadar koja je bila 21. ožujka
2011. prihvaćen je nacrt društvenog logotipa.
On je uobličen ovako: filatelističko povećalo s kružnim natpisom HRVATSKO FILATELISTIČKO DRUŠTVO ZADAR, u njegovoj
sredini je marka, a u njoj Sv. Donat te godina
1946., tj. godina utemeljenja društva. Autor logotipa je predsjednik društva Igor Černigoj.
Ante Murn
Logotip HFD Zadar
k
Filatelističke izložbe u Zadru
Naziv izložbe: “Filatelijom kroz Zadar i zadarski kraj” i “Zadarski poštanski žigovi kroz povijest”.
U sklopu izložbe bit će predstavljen i “Crni peni”, prva poštanska marka na svijetu (1840.),
a na petnaestak izložbenih listova ispričana priča o njezinu nastanku.
Mjesto održavanja: Gradska loža.
Datum održavanja: od 15. do 22. studenoga 2011.
Autori izložbe: Igor Černigoj i Jurica Vučetić.
Izložba se priređuje u sklopu tradicionalnog obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana svetog Krševana, zaštitnika grada Zadra.
Naziv izložbe: “Peter Paul Rubens na poštanskim markama”
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Zadar.
Datum održavanja: od 5. do 10. prosinca 2011.
Autor izložbe: Milenko Radović.
k
Zadarskim filatelistima osmo mjesto
Povjerenstvo za bodovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza (Miroslav Krnić, predsjednik,
Gordan Turudija, Ivan Martinaš, Zdenko Krištafor i Matej Glavić, članovi), na skupštini Hrvatskog filatelističkog saveza održanoj 11.6. 2011. u Zagrebu, objavilo je rang listu najuspješnijh filatelističkih
društava u Republici Hrvatskoj u 2010. godini.
Prvo mjesto osvojio je Klub mladih filatelista Trakošćan, zatim slijede Filatelističko društvo “Zaboky”,
Hrvatsko filatelističko društvo, Zagreb, Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb,
Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo “Novska 94”, Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac,
Filatelističko društvo “Poštar”, Zagreb, Hrvatsko filatelističko društvo Zadar itd.
S ostvarenih 9.658 bodova naše Društvo zauzelo je vlo dobro osmo mjesto, što je u konkurenciji 33
filatelistička društva u Republici Hrvatskoj sasvim dobar rezultat.
28
IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE
ZANIMLJIVOSTI
D
ana 16. siječanja 2004. Pošta Južne
Koreje pustila je u promet seriju od
četiri prigodne marke pod nazivom “Priroda
Dok-do” s motivima koji prikazuju floru i faunu otočića Dokdo u Japanskom moru. Samo
dva sata nakon puštanja u prodaju rasprodana
je cjelokupna naklada od 560.000 serija, što je
vjerojatno i svjetski rekord u prodaji nekog izdanja. Bilo je to pomalo neobično iskazivanje
domoljublja i bezrezervne podrške svojoj vladi, koja s Japanom vodi diplomatski rat za otoke Dokdo još od kraja Drugog svjetskog rata.
Izdavanje ove serije u Japanu je doživljeno kao
provokacija, što je rezultiralo još jednim diplomatskim sporom između dviju država.
znati su pod nazivom “Tok-ne” ili “Dokdo” u
Južnoj Koreji (doslovno”osamljeni otok”) i
“Takeshima” u Japanu (doslovno “bambusov
otok”). Sastoje se od dva glavna otočića i 35
malih hridi i grebena. Nakon poraza Japana u
Drugom svjetskom ratu u posjedu su Južne Koreje. Međutim, Japanci žele povrat suvereniteta
nad ovim otocima koji su nekada bili pod japanskom kolonijalnom vladavinom. I dok povijest
bilježi još jednu zanimljivu priču o poštanskim
markama koje su izazvala međudržavni diplomatski spor, prava istina o njegovim razlozima
ipak leži u činjenici da je more oko Dokdo otočića bogato ribom, naročito lignjama, a dno golemim zalihama prirodnog plina.
U
Poštanske marke koje su izazvale
diplomatski spor
Japanski veleposlanik u Južnoj Koreji Toshiyuki Takano uložio je protest japanske vlade,
a Yasuo Fukuda, glavni tajnik japanskog premijera razbjesnio je južnokoreance izjavom za
medije da su “Takeshima japanski, a ne koranski teritorij”. Uprava Južnokorejske pošte odgovorila je da poštanske marke samo prikazuju
prirodne ljepote otoka, te da se njihovim izdavanjem ne krši pravila Svjetske poštanske unije. A predmet spora između Južne Koreje i Japana skupina je nenastanjenih vulkanskih otočića
na granici teritorijalnih voda Južne Koreje i Japana u Japanskom moru (Istočnom moru). Po-
red za strateške poslove - OSS (špijunska agencija od koje je kasnije nastala Središnja američke obavještajne agencije
- CIA) pokrenuo je tijekom Drugog svjetskog
rata tajnu operaciju pod nazivom “Operacija
Cornflakes” (doslovno: kukuruzne pahuljice).
Raspačavanjem antinacističkog propagandnog
materijala (novina, razglednica, dopisnica, letaka, slika itd.) željelo se potkopati moral njemačkog naroda, a naciste i njihova vođu Adolfa
Hitlera prikazati u najgorem mogućem svjetlu.
U Njemačkoj se takav materijal dostavljao, između ostalog, i njemačkom državnom poštom.
Da bi operacija bila uspješna krivotvorene
su i njemačke poštanske marke. Godine 1944.
u tiskari OSS –a u i Rimu (kasnije i u Bernu) tiskane su prve vjerne kopije originalnih njemačkih poštanskih maraka od 6 i 12 reichspfenniga.
Dio naklade od 12 reichspfenniga dodatno je
redizajniran, i to tako da marke prikazuju Hitlerovu lubanju. Na markama je umjesto “Duetsche Reich” (“Njemačko carstvo”) pisalo “Futsches Reicha” (“Propalo carstvo”). Ova izdanja
poznata su i pod nazivom marke “Hitlerova lubanja”. Tiskana su u nakladi od 1.138.500 primjeraka.
U pisma (adresirana metodom slučajnog
odabira iz njemačkih telefonskih imenika) stavljao se antinacistički propagandni materijal,
29
Omotnica s originalnom markom i kopijom novina
Frankfurter Zeitung spremna za otpremu
u Njemačku
Prve tri originalne marke tiskane
za potrebe “Operacije Cornflakes
štanske vreće s lažnim pismima. Nesvjesno, u
sveopćem kaosu oko raščišćavanja pruge, Nijemci su uz svoje pokupili i lažne poštanske
vreće, pa su pisma uredno stizala na označene
adrese diljem Njemačke. Svako pismo bilo je
frankirano lažnom markom od 12 reichspfenniga ili s dvije marke od 6 reichspfenniga. Marka s Hitlerovom lubanjom stavljana je najčešće
Jedna od kasnijih varijanti
Originalni arak “Futsches Reich”
obično pisan na njemačkom jeziku. Izrađene su
i vjerne replike njemačkih poštanskih vreća, što
je za uspjeh akcije bilo od izuzetne važnosti.
Prigodom bombardiranja poštanskih vlakova,
saveznički zrakoplovi ispuštali su i lažne po-
30
Dva rođendanska prigodna bloka (na neobrezanom listu) sa Hitlerovim likom kao personifikacijom
smrti. Tekst, koji u prijevodu znači “Tko želi spasiti svoj narod mora misliti herojski“, originalan je.
Na aukciji održanoj 2009. u New Yorku, ovaj primjerak procijenjen je na 47.500 dolara. Originalno njemačko izdanje (jedan blok) inače stoji samo
25 dolara.
unutar pisma. Zahvaljujući pedantnim njemačkim poštarima primatelji su pisma dobivali uvi-
Stručnjaci OOS-a izmislili su novine Das Neue
Deutschland istoimene izmišljene tajne političke
stranke, navodno osnovane u travnju 1944., kojoj
je bio cilj podizanje revolucije i stvaranje liberalno–
demokratske Njemačke. Novine su dosegle nakladu od milijun primjeraka tjedno.
Detalji iz Tiskare OOS- a u Rimu
jek u vrijeme jutarnjeg doručka, što je i bio cilj
cijele operacije. Bile su to doista “otrovne kukuruzne pahuljice” za doručak.
“Operacija Cornflakes” bila je strogo čuvana tajna, pa se za krivotvorine saznalo tek nakon smrti američkog predsjednika Franklina
D. Roosevelta. Tada su u njegovim zbirkama
pronađene i ove krivotvorine te pismo iz kojeg je vidljivo da ih je primio na dar od direk-
tora OSS-a, američkog generala Williama H.
Donovana, poznatog kao”Divlji Bill”. Sve ove
krivotvorine tiskane su u arcima od 50 komada na različitom papiru, različitog zupčanja,
uz male promjene u boji i teksturi. Krivotvorine se mogu prepoznati po zupčanju od 11½ do
13x12½, dok originalne marke imaju zupčanje
14½. Na filatelističkom tržištu vrlo su tražene,
no ironija je u tome što se i one krivotvore.
General William H. Donovan tijekom Drugog svjetskog rata osnovao je, a potom vodio OSS (Ured
za strateške poslove - prethodnicu Središnje obavještajne agencije - CIA).
Američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt
imao je u svojoj zbirci krivotvorene njemačke marke iz operacije “Cornflakes”, ali je sve držao u tajnosti.
31
F
ilmski redatelj Anton Corbijn stvorio je
poštansku marku za koju vjeruje da je
”najmanji i najkraći film” na svijetu. Marka film nastala je kao plod suradnje između agencija za oglašavanje Kessels - Kramer, redatelja
Antonia Corbijna i poznate nizozemske glumice Carice van Houten. Plod je razvijanja novih
inovacija u tehnologiji izrade poštanskih maraka. Napravljena je za nizozemskog poštanskog
operatera TNT. Ovisno o kutu iz kojeg se gleda,
na marki se vidi trideset prizora u kojima nizozemska glumica grize srednji prst svoje ruke.
Kod izrade ove marke korištena je posebna tzv.
leća tehnologija (postupak u kojem se objektiv
leće koristi za izradu slike s iluzijom dubine ili
sposobnosti da se slika mijenja gledana iz različitih kutova). Time je omogućen prikaz 30 sličica u nizu u jednoj sekundi.
Marka je tiskana u nakladi od 350.000 primjeraka. Za motiv marke poslužila je jedna stara nizozemska marka iz 1951. godine, koja pri-
Gledano iz različitih kutova na marki je moguće
vidjeti 30 različitih motiva
kazuje nizozemsku djevojku kako pozira ispred
vjetrenjača. Film o marki prikazan je na nedavnom filmskom festivalu u nizozemskom Utrechtu.
Igor Černigoj
32
POŠTANSKE MARKE REPUBLIKE HRVATSKE
Ratni brodovi u gradskoj luci 1903.
Ratni brodovi u uvali Vrulje 1913.
Godina VIII.
Filatelija = hobi kraljeva = kralj hobija
Broj 14
Lipanj, 2011.

Download Report