VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT
U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI
ANDREJA DUGINA
REZERVAT BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV,
POTENCIJAL ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
ZAVRŠNI RAD
VIROVITICA, 2014.
VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT
U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI
REZERVAT BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV,
POTENCIJAL ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
ZAVRŠNI RAD
Predmet: Ekoturizam
Mentor:
Studentica:
Rikard Bakan, mag.oec. pred.
VIROVITICA, 2014.
Andreja Dugina
SADRŽAJ
1.
UVOD .......................................................................................................................... 1
2.
REZERVAT BIOSFERE ............................................................................................. 2
2.1.
Funkcije rezervata biosfere ................................................................................... 2
2.2.
Zone rezervata biosfere ......................................................................................... 3
3.
ODRŽIVI RAZVOJ I ODRŽIVI TURIZAM .............................................................. 4
4.
REZERVAT BIOSFERE MURA – DRAVA – DUNAV ......................................... 8
4.1.
Turizam unutar Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav..................................... 10
4.1.1. Ekoturizam kao koncept za zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa . 11
5. TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA REZERVATA BIOSFERE MURADRAVA-DUNAV.............................................................................................................. 13
5.1.
Rijeka Mura ......................................................................................................... 15
5.1.1. „Eko muzej Mura“ - primjer održivog turističkog proizvoda u međimurskom
djelu Rezervata........................................................................................................... 18
5.2.
Rijeka Drava ........................................................................................................ 19
5.2.1. Šodrane, jezera i dravski rukavci .................................................................... 20
5.2.2. Uloga urbanih cjelina i njihove okolice u razvoju Rezervata ......................... 30
5.2.2.1. „Bic-Ko“ - biciklistička oaza u Koprivnici primjer održivog turističkog
proizvoda u urbanom djelu Rezervata…………………………….…...…...…….32
5.2.3. Jezera pretvorena u šljunčare- kupališta i ribogojilišta ................................... 42
5.2.4. „Etno-kuće Karlovčan“ - primjer održivog upravljanja turističkim
gospodarstvom u sklopu Rezervata ........................................................................... 43
5.2.5. Cikloturizam - primjer održivog turizma i kretanja unutar Rezervata ............ 45
5.3.
Rijeka Dunav ....................................................................................................... 48
6. SWOT ANALIZA POTENCIJALA ATRAKCIJSKE OSNOVE UNUTAR
REZERVATA BIOSFERE ZA RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA ................................ 50
7.
ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 52
8.
LITERATURA .......................................................................................................... 55
9.
POPIS ILUSTRACIJA .............................................................................................. 57
1.UVOD
Tendencija osnivanja, stvaranja i promoviranja biosfernih rezervata osobito je
raširena u drugoj polovici 20. stoljeća na inicijativu UNESCO-a. Polazeći od ideje da je
cijela planeta Zemlja jedinstveni sustav koji funkcionira po načelu prirodne ravnoteže i
održivosti, ti bi rezervati trebali postati zalihom za budućnost zbog vidljivih oštećenja
nanesenih prirodi. To su područja od posebnog značaja zbog bioraznolikosti, a koja
potvrđuje načelo životne mreže: svi su ekosustavi međusobno ovisni i povezani. Zbog
prevelikog presizanja u prirodu, naglašene korisničke svijesti i prekomjernog
iskorištavanja energenata, Zemlji prijeti opasnost entropije. To je točka u kojoj je količina
iskorištenih potencijala veća od sačuvanih zaliha. Među najznačajnijim izvorima života i
životnih potencijala su prašume, močvarna staništa, mora i rijeke.
Rijeke Drava i Mura dio su dunavskog sliva i oblikovateljice prostora cijelom
dužinom vodotoka. One uvjetuju način života, poljoprivrednu proizvodnju, prehranu i
običaje cijele regije. Drava je prepoznata kao jedna od posljednjih očuvanih nizinskih
rijeka u Europi nakon izgradnje velikih elektrana u gornjem toku. Budući da s mađarske
strane već postoji način njene zaštite u Nemzeti parku inicijativa Hrvatske o zaštiti ove
rijeke nametnula se podjednako kao nužnost i šansa održivog razvoja. Ravnoteža između
turističke ponude i očuvanja biotopa jedini je razumni način upravljanja rijekom i njenim
bogatstvima. U tu svrhu izrađen je okvirni plan za funkcioniranje biosfernog rezervata i
Parka prirode.
Ovaj rad rezimira do sada postignute rezultate i učinjene korake, te se bavi realno
ostvarivim mogućnostima daljnjeg turističkog razvoja ovoga područja. U prvom dijelu se
definira pojam biosfernog rezervata. Slijedeće poglavlje povezuje održivi razvoj i održivi
turizam kao bitne sastavnice regionalnog razvoja. Treći dio registrira sliku postojećeg
stanja i ukazuje na razvojne mogućnosti. U četvrtom dijelu opisana je atrakcijska osnova s
potencijalima za održivi razvoj turizma u porječju Mure i Drave s aspektima očuvanja
okoliša. Zatim je prikazana SWOT analiza Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. U
zaključku su iznesena dosadašnja zapažanja i iskustva s argumentacijom u korist
Rezervata te je istaknuta potreba uključivanja svih dionika ovoga velikoga projekta na
kome se bazira budućnost regije i njenog stanovništva. Uključen je širi aspekt postojanja
Rezervata za očuvanje svjetske prirodne baštine.
1
2. REZERVAT BIOSFERE
Rezervat biosfere ne znači strogu zaštitu područja, već je to naziv koncepta
upravljanja. Koncept rezervata biosfere nastao je 1968. godine na UN-ovoj
„Konferenciji o razumnom korištenju i očuvanju biosfere“. Vlade su razmatrale kako
pomiriti zaštitu prirode i održivo korištenje prirodnih dobara, što je postavilo temelje
današnjoj ideji održivog razvoja. Ishod konferencije bio je UNESCO- v program
donesen 1970. godine „Man and Biosphere“- MAB, odnosno „Čovjek i biosfera“. Cilj
ovog programa bila je uspostava koordinirane svjetske mreže područja koja će
predstavljati glavne ekološke sustave na planeti, štititi genetske resurse i unutar koje će
se provoditi istraživanje ekoloških sustava, monitoring (stručno nadgledanje ) i obuka.
Govorimo o prostorima primjene Agende 21, Konvencije o biološkoj raznolikosti, te
mnogim razvojnim ciljevima kao što je obrazovanje o održivom razvoju. Prekogranični
rezervati biosfere (oni koji prelaze nacionalne granice) mogu biti ustanovljeni
zajednički od strane zainteresiranih država, kao dokaz opredjeljenja za dugoročni
zajednički napor. Upravljanje biosfernim rezervatom treba biti usmjereno prema
ispunjenju svojih ciljeva i funkcija, odnosno na način da lokalna zajednica može što
bolje odgovoriti na vanjske političke i ekonomske pritiske koji utječu na prirodne i
kulturne vrijednosti područja. (Trenc i sur., 2008).
Konkretno, u takvim se rezervatima događa preobrazba prirodnog okoliša u kulturni
krajolik, pri čemu treba biti veoma oprezan i suptilan. Svaka pretjerana intervencija i
naglašena korisnička ideja može narušiti upravo one pretpostavke zbog čega je
područje stavljeno pod zaštitu. Jedino dobra ravnoteža između pretpostavljene
„divljine“ i unesenih sadržaja može rezultirati prijateljskim odnosom prema prirodi i
novom srdačnom vezom između čovjeka i biosfere.
2.1. Funkcije rezervata biosfere
Na svijetu postoji 598 rezervata biosfere u 117 zemalja. Tri su temeljne funkcije
koje se međusobno nadopunjuju i svaki ih biosferni rezervat mora ispuniti:
1. Zaštitna funkcija: doprinos očuvanju krajobraza i raznolikosti ekoloških
sustava, vrsta i genetskih resursa
2. Razvojna funkcija: poticaj ekonomskom i ljudskom razvoju koji je sociokulturno i ekološki održiv
2
3. Logistička funkcija: podrška istraživanju, monitoringu, obrazovanju i
razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite
i održivog razvoja
(Trenc i sur., 2008)
2.2. Zone rezervata biosfere
Područje rezervata biosfere organizirano je u tri međusobno povezane zone:
1. Područje jezgre (core area) – ovo područje mora biti zakonski dugoročno zaštićeno u
skladu s ciljevima zaštite rezervata biosfere te dovoljno veliko kako bi ispunilo tražene
ciljeve
2. Utjecajno područje (buffer zone) – ova zona mora biti jasno razgraničena te mora
okruživati ili se nastavljati na područje jezgre. U njoj se mogu odvijati samo aktivnosti
usklađene s ciljevima zaštite
3. Prijelazno područje (transition area) – to je vanjsko prijelazno područje na kojem se
potiče održivi razvoj i korištenje prirodnih dobara
(Trenc i sur., 2008)
Slika 1. Zonacija rezervata biosfere
Izvor: Trenc i sur., (2008:2)
3
Zonacija područja prilagođava se geografskim uvjetima svake zemlje, sociokulturološkom okruženju, raspoloživim mjerama zaštite, te lokalnim ograničenjima.
Upravo ovakva prilagodljivost se može koristiti kreativno, te je to jedna od najjačih
točaka koncepta rezervata biosfere, potičući integraciju zaštićenih područja u širi okoliš.
3. ODRŽIVI RAZVOJ I ODRŽIVI TURIZAM
Znanstvenici i analitičari upozoravaju na negativne posljedice tzv. korisničke
svijesti, kojom čovjek poseže u okoliš, da bi zadovoljio svoje potrebe za energentima,
industrijskim razvojem i višim životnim standardom, u smislu udobnosti i oslobađanja od
teškog fizičkog rada. Dakle, riječ je o potrošnji resursa za opstanak u gospodarskom
smislu i o moralnom odnosu prema očuvanju okoline za opstanak u fizičkom smislu. Sve
se više koristi pojam održivi razvoj, koji prema autorima Vukoniću i Keči (2001:29)
znači: „održivi razvoj je promjena strukture globalne proizvodnje i potrošnje koji ne
remete ekosustave“. Koncept održivog razvoja uključuje brigu o određenim područjima,
njihovoj zaštiti i budućnosti.
„Cocoyoco Declaration“ donesena je 1974. godine, a bavila se budućim razvojem
čovječanstva i zaštitom okoliša. U toj je deklaraciji naznačen prvi koncept pojma
sustainable development ili održivi razvoj. U izvješću „Naša zajednička budućnost“ (Our
Common Future) koji je 1987. godine objavila Komisija za okoliš i razvoj Ujedinjenih
naroda (poznata pod nazivom Brundtland Commission 1), prvi je puta riječ o zajedničkoj
svijesti čovječanstva o brizi za život budućih generacija. Koncept je snažno populariziran
nakon velike Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine, održane u
Rio de Janeiru. Na konferenciji o “Odgovornom turizmu u destinaciji”, koja je održana u
Cape Town-u (2002. godine) neposredno prije Svjetskog summita o održivom razvoju u
Johannesburgu, okupilo se 280 predstavnika svih sektora turizma iz dvadeset zemalja.
Donesena je Deklaracija u kojoj stoji, da odgovorni turizam:
- Umanjuje negativne učinke na gospodarstvo, okoliš i društvo
- Ostvaruje veću gospodarsku korist za lokalno stanovništvo i povećava dobrobit
zajednica domaćina; poboljšava uvjete rada i dostupnost turizma
- Uključuje lokalno stanovništvo u odlučivanje koje utječe na njihov život i životne
prilike
1
prema norveškom predsjedniku Komisije u to vrijeme
4
- Pozitivno utječe na očuvanje prirodne i kulturne baštine, prihvaćajući raznolikost
-Pruža ugodnija iskustva turistima kroz suvislije kontakte s lokalnim stanovništvom,
veće razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša
- Omogućava pristup osobama s poteškoćama u kretanju
- Jest kulturološki osjetljiviji, potiče stvaranje poštovanje između turista i domaćina
te pomaže jačanju lokalnog ponosa i izgradnji pouzdanja 2.
U Hrvatskoj je 5. lipnja 1992. godine, usprkos ratu, donesena Deklaracija o zaštiti
okoliša (NN 34/92), kojom se Hrvatska opredjeljuje za održivi razvoj, odnosno za
„gospodarski održiv razvitak temeljen na opstojnoj poljoprivredi i šumarstvu, pomorstvu i
turizmu te gospodarstvu i industriji zasnovanoj na ekološki dopustivim tehnologijama“3.
Nezaobilazan je i Zakon o zaštiti okoliša - ZOZO (NN 110/07) koji ističe i regulira
važnost i načela zaštite okoliša i održivog razvitka, definira dokumente održivog razvitka
i zaštite okoliša kao i načine na koje će se zaštita okoliša i održivi razvitak provoditi u
državi. Načelo održivog razvitka i mehanizmi zaštite okoliša trebaju prožeti sve
gospodarske djelatnosti pa tako i turizam kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj održivog
turizma.
Turizam i okoliš dva su jednako popularna termina, naravno svaki na svoj način.
Dok jedan ide za tim da svake godine sruši rekorde u zaradi, drugi si nastoji povećati
šanse za opstanak. Okoliš je tu, okružuje nas, dio je našeg postojanja i kao takav
normalno je da turizam kao nešto sveprisutno sve više utječe na njega.
Državne službe sve više moraju suzbijati uništenja okoline, koja su nastala
privatnim i javnim investicijama kako bi se na taj način sačuvali temelji turizma.
Turistički radnici i planeri moraju vrlo obzirno koristiti okoliš i dostupne izvore.
Odgovorno upravljanje prirodom i resursima u cjelini osnova je održivog razvoja.
Turizam je uvijek za očuvanje prirodnih i društvenih resursa, jer o njima ovisi.
Pokazalo se da i turizam kao takav može biti odgovoran i učiniti najviše kako bi se
zaštitila priroda. Koristi se termin odgovorni turizam, koji traži pojedince, organizacije i
tvrtke da preuzmu odgovornost za svoje postupke i utjecaj svojih postupaka. Naglasak na
odgovornosti u odgovornom turizmu znači da svi koji su uključeni u turizam – državna
tijela, vlasnici i operateri, prijevoznici, društvene usluge, nevladine udruge, turisti, lokalne
zajednice, industrija i udruge – odgovorni su za postizanje ciljeva odgovornog turizma.
2
3
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=12 (28.10.2014.)
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=88 (28.10.2014.)
5
Takav turizam najbolje dovodi u vezu turizam i održivi razvoj, jer implicira odgovorniji
odnos čovjeka prema svom okruženju. Ovdje se misli na mjesto gdje turisti mogu uživati
u svom odmoru i istovremeno poštivati kulturu naroda kao i poštovati okoliš, jer takvi
turisti se trude ne narušiti ravnotežu okoliša. Održivi turizam je analogan terminu
održivog razvoja, a definira se kao model ekonomskog razvoja koji je kreiran za
unapređivanje uvjeta života određene zajednice, da se zadovolje potrebe turista i da se
održi kvaliteta okruženja o kojem i jedni i drugi ovise. Održivi turizam je dugoročni cilj.
Za postizanje održivog turizma, važan je integrirani pristup turističkom planiranju i
upravljanju. Raste prepoznatljivost i važnost kombiniranja potrebe tradicionalnog,
urbanog upravljanja (prijevoz, planiranje iskoristivog zemljišta, gospodarski razvoj, i sl.)
s potrebama turističkog planiranja. Turizam treba pokrenuti pomoću širokih inputa
zajednice, koja bi trebala kontrolirati razvoj turizma. Na taj je način moguće osigurati
kvalitetno zapošljavanje stanovnika zajednice i uspostaviti vezu s domaćim poduzećima.
Turizam se realizira na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Važno je utvrditi
smjernice za turističke djelatnosti. Nadalje, nužno je uspostaviti programe obuke i
obrazovanja za poboljšanje i upravljanje baštinom i prirodnim resursima 4.
Razvijati turizam uz kriterije održivog razvoja predstavlja osigurati kontinuitet
koristi lokalnom stanovništvu u ekonomskom i socijalnom okruženju i fizičkom okolišu.
Što u ekonomskom smislu znači, ostvarivanje neto koristi bez štete odnosno, moguće ju je
ukloniti osmišljenim aktivnostima (Vukonić i Keča, 2001).
Turizam koristi tzv. „kvalitetan prostor“ (Bilen, 2008:18), gdje se turizam
neposredno odvija (lokalno podneblje, izgled krajolika, atraktivnost planina, čistoća vode,
kulturno-povijesni objekti ili spomenici, razne kulturne i sportske manifestacije).
Kako bi se turist i izvan svoga doma osjećao ugodno i podmireno u osnovnim
potrebama, turizam nužno traži i kvalitetan prostor receptivnih kapaciteta (smještajni
kapaciteti: hoteli, lovačke kuće, ribički kampovi, planinarski domovi, privatni smještaj u
obiteljskim kućama; različiti ugostiteljski objekti; sportski objekti: fitnes, wellness, golf,
hipodromi, teniska igrališta; različiti objekti komunalne infrastrukture te komunikativne
kapacitete: ceste, željeznice, vučnice... ) (Bilen, 2008).
Za razliku od drugih gospodarskih djelatnosti koje svoj razvitak ostvaruju koristeći
okoliš uglavnom stvaranjem konfliktnih situacija i zagađivanjem, turizam mora nužno
čuvati svoj prostor, jer se samo na kvalitetnom i zaštićenom prostoru može razvijati.
4
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=88 (28.10.2014.)
6
„Održivi razvoj znači izbor načina života i gospodarenja, na koji svi stanovnici
Zemlje mogu imati pravo, a da ne unište globalni ekosustav koji i budućim generacijama
osigurava mogućnost raspolaganja nedirnutim osnovama za život“ (Müller, 2004:23).
Ekosustave, kulturne vrijednosti i karakteristike određenog mjesta obuhvaća pojam
okoliš, dok baštinu čini naše prirodno, tradicijsko, autohtono i povijesno nasljeđe. Spoj
baštine i turističkih aktivnosti, kod kojeg svi profitiraju, vodi prema održivom turizmu.
Dobrobit turizma postiže se osiguranjem našeg okoliša i naše baštine (uključujući
prirodne, povijesne i tradicijske vrijednosti) te društveno-ekonomskim razvojem, što je
sve važno za održivost. Kvalitete i vrijednosti okoliša i baštine čine okosnicu za
promidžbu, interpretaciju te doživljaj ispunjenja i zadovoljstva posjetitelja (Carić, 2004).
„Turizam neće biti moguć na nekim prirodnim ili povijesnim lokalitetima ako je
nekompatibilan s njihovim posebnim vrijednostima ili ako se kosi s ciljevima zaštite tih
lokaliteta“ (Carić, 2004 : 6).
Potrebno je pokazati da zaštićena područja mogu doprinijeti gospodarskoj koristi
područja, ako se njime upravlja na prihvatljiv, održiv način. Faktor uspješnosti u turizmu
za odredišta prirodne i kulturne baštine ovisi o ovim načelima:
- Prepoznavanje važnosti baštine
- Briga o lokalitetima baštine
- Razvoj partnerstva za višestruku korist
- Ugradnja pitanja baštine u poslovno planiranje
- Investiranje u ljude i lokalitete
- Oglašavanje i promoviranje odgovornosti u oblikovanju turističkih proizvoda
- Pružanje visoko kvalitetnih doživljaja posjetiteljima i
- Uvažavanje prava i obaveza lokalnoga, autohtonog stanovništva (Carić, 2004).
Tendencije modernog vremena su da se turistička ponuda odvija u prirodnom
okolišu, dobro očuvanom, te da turist nije samo konzument, već i aktivni sudionik
boravka u prirodi. Velik uspjeh postižu boravci u obiteljima, gdje turisti sudjeluju u
sezonskim radovima, na ime smanjenja boravišne naknade, ili sami priređuju obroke od
zdravih namirnica itd. U tu svrhu uz parkove prirode formiraju se buffer zone, gdje se
prodaju proizvodi domaće radinosti iz okolnih naselja. Tako se obogaćuje i proširuje
turistička ponuda u cjelni.
Danas dokazano postoji sve veći broj turista koji žele svoj odmor provesti u
uvjetima naznačene brige o očuvanju okoliša. Zadovoljan je ako mu se pruži mogućnost
da odvojeno prikuplja otpad, ako vidi da se u objektu brine o štednji energije, vode i sl. i
7
uz to mu se nudi zdrava hrana. Takav gost je najčešće spreman platiti i više ako je siguran
da je njegov domaćin okolišno odgovorna osoba, koja ne nudi samo „atrakciju” već
daleko kompletniji sadržaj, a time i kvalitetniji odmor. Turisti potvrđuju stavove o
održivom turizmu.
„Odgovorni je turizam, turizam koji stvara bolja mjesta življenja za domicilno
stanovništvo i privlačnija mjesta za posjetitelje“5.
Održivi turizam možemo definirati kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir
trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama
posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“6.
Načela održivog turizma definirala je World Tourism Organisation (WTO) 1988.
godine. Smatra se kako je za održivi turizam ključno upravljanje svim resursima na način
da se mogu zadovoljiti ekonomske, socijalne i estetske potrebe, uz istodobno očuvanje
zaštićenih resursa prirodne, kulturne ili izgrađene baštine.
4. REZERVAT BIOSFERE MURA – DRAVA – DUNAV
Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske
proglašen je na UNESCO-voj 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća
Programa 'Čovjek i biosfera' koji se održavao od 9. do 13. srpnja 2012. godine u Parizu,
te je na taj način postao dio svjetske mreže rezervata biosfere.
Zajednička izjava o uspostavi ovog prekograničnog rezervata biosfere, potpisana je
17. rujna 2009. od strane hrvatskih i mađarskih nadležnih ministarstava. Kao preduvjet za
njegovu nominaciju Republika Hrvatska je u veljači 2011. proglasila Regionalni park
Mura-Drava. Za prekogranični rezervat, područje prvo mora biti zaštićeno u matičnoj
zemlji, pa tek zatim međunarodno. Nakon što je planina Velebit 1977. godine proglašen
kao dio svjetske mreže rezervata biosfere, ovaj prekogranični rezervat biosfere drugo je
područje Republike Hrvatske uključeno u ovu mrežu.
Za proglašenje Rezervata posebno su se zalagale ekološke udruge predvođene
Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF7), koji ima ured u Zagrebu, Euro Naturom,
5
http://www.responsibletourism.mn/why-responsible-tourism/what-is-responsible-tourism.html
(23.10.2014.)
6
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97 (25.10.2014.)
7
World Wide Fund For Nature
8
IUCN8, Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode, udrugom Baobab, Eko društvo
Franjo Koščec, Zeleni Osijek, Zeus i Prirodoslovno društvo Drava.
SMJEŠTAJ
Sjeverna točka: 19˚27’27,291” E; 45˚11’52,478” N
Južna točka: 19˚9’5,898” E; 45˚7’56,198” N
Zapadna točka: 16˚3’16,997” E; 46˚22’56,42” N
Istočna toćka: 16˚22’23,334” E; 46˚33’20,587” N
POVRŠINA
Ukupno (ha): 633 907,97 ha
BIOGEOGRAFSKA REGIJA(UDVARDY, 1975): Srednje-europske šume Panonska
ŽUPANIJE: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičkopodravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Rezervat biosfere također prati
dijelove hrvatske granice sa Slovenijom, Mađarskom i Srbijom.
STANOVNIŠTVO:
Utjecajno područje: 65 000 – 70 000 stanovnika
Prijelazno područje: oko 700 000 stanovnika9
Tablica 1: Područja zonacije rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
Hrvatska (ha)
Mađarska(ha)
Ukupno (ha)
Po zoni (HR)
Po zoni (HU)
Područje
jezgre
Utjecajno
područje
Prijelazno
područje
66588
30551
97139
69%
31%
85098
26688
111786
76%
24%
244175
178504
422678
58%
42%
Ukupno
395861
235743
631603
63%
37%
Izvor: http://www.dzzp.hr/novosti/k/prekogranicni-rezervat-biosfere-mura-%E2%80%93drava-%E2%80%93-dunav-1138.html (25.09.2014.)
8
International Union for Conservation of Nature - Međunarodni savez za očuvanje prirode
http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biospherereserves/europe-north-america/croatiahungary/mura-drava-danube/(25.09.2014.)
9
9
Slika 2: Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav
Izvor: http://www.dzzp.hr/novosti/k/prekogranicni-rezervat-biosfere-mura-%E2%80%93-drava%E2%80%93-dunav-1138.html (25.09.2014.)
4.1.Turizam unutar Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav kao zaštićeno područje krhkih ekoloških
sustava i biološke raznolikosti predstavlja važan element za kvalitetno osmišljavanje
turizma koji uvelike može pridonijeti ekonomskom razvitku obuhvaćenih područja. Ovaj
prirodni prostor izuzetno je bogat kulturnom i tradicijskom baštinom te čini jedinstvenu
cjelinu. Stoga su zaštita prirode i održivi gospodarski razvoj ključne pretpostavke za
očuvanje ovog prostora. Turizam se temelji na očuvanoj resursnoj osnovi te je osnova za
razvoj održivog turizma. Kao privlačna resursna osnova na području Rezervata mogu
poslužiti zaštićene prirodne atrakcije:
U Međimurju- značajni krajobraz uz rijeku Muru, u Varaždinskoj županiji- Perivoj
dvorca Križovljan (grad i stabla bijele topole), u Koprivničkoj županiji- Veliki Pažut i
stabla hrasta lužnjaka (Repaš), u Virovitičko – podravskoj županiji- Križnica, Jelkuš,
10
Širinski otok, močvarno stanište Vir i skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi, dok u
Osječko – baranjskoj županiji- Podpanj (Feletar, 2013).
Ovaj je prostor potencijal za razvoj različitih oblika turizma koji svakako moraju
imati ekološku komponentu za održivi razvoj cijelog područja.
- Seoski turizam : spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira
ruralno stanovništvo na obiteljskom gospodarstvu radi privlačenja turista i stvaranja
dodatnog prihoda
- Agroturizam: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, farme: turist sudjeluje u
tradicionalnim poljoprivrednim poslovima, u suglasju s prirodnim okruženjem i bez
negativnih učinaka na produktivnost gospodarstva
- Aktivnosti u prirodi, škola u prirodi (edukacija, odmor, rekreacija): edukacija i
rekreacija koja nema negativan ekološki utjecaj
- Ekoturizam: „odgovoran“ turizam koji podržava zaštitu prirodnih resursa kao i
održavanje razine blagostanja i socijalne vrijednosti lokalnog stanovništva
- Ruralno iskustvo (seoski turizam): turist se aktivno uključuje u svakodnevni seoski
život, a ruralna naselja ostvaruju ekonomsku dobit
- Kulturni turizam: odnosi se na kulturu, povijest, arheologiju određenog ruralnog
područja (Geić, S., 2011).
4.1.1.Ekoturizam kao koncept za zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih
resursa
WTO-ova istraživanja dokazuju kako se sve više ljudi zanima ne samo za upoznavanje
novih
mjesta,
već
i
za
otkrivanje
širokog
spektra
različitih
oblika
turizma.
Ekoturizam=doživljaj. Oni su često u potrazi za izvjesnim autentičnim iskustvima koja se
zasnivaju na lokalnoj kulturi i tradiciji, koje je više usklađeno s prirodnim okolišem i koje
nudi prijateljsku uslugu izrazito osobnog karaktera. Koncept zaštite i očuvanja prirodnih i
kulturnih resursa kao temelj za razvoj održivog turizma na području Rezervata biosfere
Mura-Drava-Dunav daje ekoturizam.
Pojam ekoturizam se po prvi puta spominje u članku W. Hetzer: „Environment,
tourism, culture“ kojim je postavio četiri temeljna stupa odgovornog turizma:
1. Minimaliziranje utjecaja na okoliš
2. Uvažavanje kulture domaćina
3. Maksimaliziranje koristi za lokalnu zajednicu
11
4. Maksimaliziranje zadovoljstva turista 10
Problematikom ekoturizma prvo se počelo baviti Međunarodno društvo za
ekoturizam – TIES11 kao najveća i najstarija svjetska udruga koja se bavi ekoturizmom.
Hrvatski su znanstvenici još početkom 19. stoljeća razmišljali o zaštiti okoliša, a krajem
tog stoljeća doneseni su i prvi zakoni u skladu sa zaštitom pojedinih prirodnih fenomena
(Klarić i Gatti, 2006) .
Ekoturizam bilježi intenzivan porast i sve je popularniji vid odmora. Zasnovan je na
ekološkim principima i javlja se kao odgovor na neodrživost masovnog turizma. Govorimo o
turizmu temeljenog na prirodi, ekološki osviještenim dionicima i upravljan je prema
principima održivosti. Ovaj specifični oblik turizma doživljavamo kao putovanje
odgovornih osoba u prirodna područja gdje se čuva i štiti okoliš i brine o blagostanju
lokalnog stanovništva. Temelji se na prirodnim osnovama u područjima relativno
nenarušene prirode, koji uključuje edukaciju i svijest o prirodnom okolišu, a s kojim se
upravlja tako da bude ekološki održiv i da doprinese društvenoj i ekonomskoj dobrobiti
lokalnih zajednica.
Ovu vrstu turizma uživaju zagrijani, odani avanturisti i obični turisti koje privlače
umni i fizički izazovi, te imaju izraženu potrebu za doživljajem netaknute prirode i cijene
očuvanost okoliša. Važan im je doživljaj povezan s učenjem o prirodi, upoznavanjem
domicilnog stanovništva i njihove kulture, te vođenje i interpretacija okoliša. Za
zadovoljstvo ekoturista brinu educirani i elokventni vodiči, dobro osmišljeni edukativni
programi, te putokazi, karte i razne interpretacijske ploče. Ekoturisti uspoređuju kvalitetu
turističkog doživljaja sa kvalitetom proizvoda i usluge te nisu osjetljivi na cijenu i troše
više od prosječnih turista. Ovaj segment turista putuje češće, a aktivnosti tih putovanja
uključuju: posjete nacionalnim parkovima, uživanje u prirodi, pješačenje, kampiranje,
aktivnosti na vodi (rafting, kajaking), ribolov i biciklizam.
''Ekoturizam za razliku od drugih oblika pridonosi očuvanju prirode i okoline,
otvara mogućnosti za ostvarenje većih prihoda, zapošljavanje novih radnika te
ostvarivanje sredstva za financiranje i upravljanje zaštićenim područjima'' (Ružić,
2009:30).
Ekoturizam je u ruralnom prema dužini boravka većinom izletnički ili prolazni, a
glavna aktivnost je posjet zaštićenim područjima, promatranje flore i faune. Razvoj
takvog oblika turizma i njemu sličnih u ruralnim područjima je veoma bitan jer uključuje
10
11
Bakan,R.: ppp www.vsmti.hr/.../1610-ekoturizam-2-povijesni-razvoj-i-perspektive.html (29.10.2014.)
The International Ecotourism Society
12
cjelokupnu ruralnu sredinu u aktivnosti, podizanje svijesti lokalnog stanovništva o zaštiti
prirode, te racionalnom korištenju prirodnih resursa. Za razvoj ekoturizma u ruralnom
području potrebno je imati tijesnu suradnju sa lokalnim institucijama i lokalnim
stanovništvom, budući da eko turisti drže do kvalitete prostora. U takvim područjima ne
smije biti zagađenja, a lokalno stanovništvo se mora dodatno obrazovati da bi imali
ekonomsku dobit zbog truda za sudjelovanje u očuvanju okoliša, te brizi o prirodi u kojoj
se lokalno stanovništvo nalazi (Ružić, 2009).
5. TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA REZERVATA
BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV
Turizam unutar Rezervata zasniva se na prirodnoj „lepezi“ izrazito lijepih krajolika,
poglavito onih oko rijeka. Bilen (2008) ističe da su hrvatske rijeke upravo zbog svog
visokog stupnja ekološke očuvanosti izvanredno privlačne turistima i omogućuju
organizaciju velikog broja vrsta i oblika turizma. Stupanj privlačnosti rijeka za turiste
ovisi o mogućnostima kupanja, splavarenja, veslanja, raftinga, ribolova i drugih sportskorekreacijskih mogućnosti. Rijeke se posjećuju i zbog svojih estetskih i kuriozitetnih
svojstava i karakteristika. Dosadašnje značajnije turističke aktivnosti na ovom prostoru
bilježe se u okviru ribolovnog i lovnog turizma, dok potencijal geotermalnih izvora nije
iskorišten.
Rijeke Mura, Drava i Dunav predstavljaju poplavni riječni ekosustav koji ima
visoku biološku i krajobraznu raznolikost te bogatu geološku i kulturno-tradicijsku
baštinu. One predstavljaju jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica
zaštite prirode i dio su europske baštine („Europska Amazona“) te moraju biti zaštićene
od bilo kakvog uništavanja. Na ovim netaknutim prostorima nalazi se veliki broj
ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, rijetke poplavne šume, riječni otoci te šljunčane i
pješčane obale rijeka, uz koja se nalaze gnjezdilišta ugroženih ptica: orla štekavca, crne
rode, male čigre i drugih. Ovo je izrazito povoljno područje za razvoj svih vrsta turizma
bliskih prirodi, naročito ekoturizma. Prije svega ovdje postoje idealni uvjeti za
promatranje divljine, promatranje ptica (bird watching), promatranje prirode, učenje o
rijetkim biotopima i prirodnim zakonitostima (samostalno i u pratnji vodiča), pješačenje,
šetnje i biciklizam.
13
Prirodni dijelovi Mure i Drave, kao i dijela Dunava pogođeni su nepotrebnim
reguliranjem, a njihov šljunak i pijesak se nekontrolirano iskorištava. Razorne mjere koje
provode tijela za upravljanje vodama ozbiljno štete prirodnim rijekama i lokalnom
stanovništvu. Takve se mjere protive praksi Europske unije i u suprotnosti su sa svim
međunarodnim naporima za zaštitu prirode. Važno je pripomenuti da sanacija jednom
učinjenih šteta, poput gradnji brana, regulacija betoniranjem i sl. financijski stoje
dvostruko više negoli njihovo postavljanje, kao što to pokazuju primjeri Loire, Rajne i
nekih drugih europskih rijeka i vodotoka. Takvi zahvati doprinose degradaciji i uništenju
okoliša i prirodnih resursa koji su temelj održivog razvoja i održivog turizma. Raznolike
ljudske djelatnosti i iskorištavanje resursa ne smije imati trajne štete za ekološki sustav i
kvalitetu života ljudi.
Kao što mu samo ime govori, Rezervat biosfere namijenjen je čuvanju života i
biološke raznolikosti. Budući da su rijeke jedinstveni biološko- hidrološki sustavi, one
presudno utječu na život cijele regije. Primarno, oblikuju parafluvijalnu (uzvodnu ili
poriječnu) vegetaciju, ciklički natapaju zemlju, održavaju livade košanice, te pokreću
postrojenja tradicijske ruralne kulture poput vodenica i sl. Nadalje, rijeke uveliko diktiraju
tip ratarske proizvodnje, a zbog ribljeg fonda djeluju i na tip prehrane u određenim
regijama. Na taj način formiraju se šire cjeline poput Panonske regije gdje se tip života i
kulture isprepliće sa susjednim državama, pa svaki zahvat na rijeci utječe i na njihov
život. Nameće se održiv razvitak u gospodarskom, ekološkom i sociokulturnom smislu
kao rješenje za razvoj održivog turizma.
Područje Rezervata spada u ekološku mrežu Natura 2000 koja obuhvaća 37%
kopnenog teritorija Republike Hrvatske i 16% obalnog mora, odnosno 29% ukupnog
teritorija RH. Čini ju 38 područja značajnih za ptice te 742 područja značajnih za ostale
vrste i stanišne tipove. To su područja gdje se primjenjuju propisani mehanizmi
postupanja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Srž zakonodavstva u zaštiti prirode
predstavljaju Direktiva o pticama i Direktiva o staništima. One postavljaju visoki
standard očuvanju prirode za sve države članice Europske unije. Većina mjera na
određenom području su dobrovoljne, dok su neke obvezne za sve korisnike prostora. Oni
koji imaju gubitak prihoda imaju pravo na razmjernu naknadu, odnosno poticaje koje je
moguće dobiti iz odgovarajućih EU fondova12.
12
http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/eu-direktive-718.html (30.09.2014.)
14
Osnovni cilj upravljanja je održati ili poboljšati povoljno stanje očuvanosti ciljnih
vrsta i staništa tipova kao i ekološke cjelovitosti određenog područja. Nužno je uzeti u
obzir lokalne društveno-gospodarske, kulturne i druge značajke i posebnosti. Provode se
mjere očuvanja od strane ljudi koji u suživotu s prirodom dijele svoj životni prostor s
ugroženim vrstama i staništima. Aktivnosti koje se odvijaju u Natura području ne smiju
imati negativnih utjecaja na okoliš, jer Natura 2000 podržava načelo održivog razvoja.
Nije cilj zaustaviti sveukupne razvojne aktivnosti, naprotiv, postaviti mjerila prema
kojima će se one moći odvijati, a pritom očuvaju biološku raznolikost. U ruralnim
područjima takve mogućnosti prije svega pruža ekoturizam i agroturizam. Pristup Nature
2000: uvažavanje činjenice da je čovjek sastavni dio prirode, te da njih dvoje najbolje
funkcioniraju u međusobnu partnerstvu. Potrebno je razviti plan upravljanja kako bi
posjetitelju bilo omogućeno promatrati prirodu, istraživati, voziti se biciklom, čamcem,
kanuom,…, a da se pritom ne narušava okoliš. Planovi upravljanja trebaju uzeti u obzir
osjetljive dijelove lokaliteta koji trebaju biti dostupni posjetiteljima, koji negativni utjecaji
na izvore trebaju biti umanjeni te koje aktivnosti poticane.13
5.1. Rijeka Mura
Naziv rijeke Mure keltskog je podrijetla i u svezi s vlažnom tratinom. Izvire u
Niskim Turama u Austriji. Duga je 492 km. U svome gornjem dijelu teče južnom
Austrijom i slovenskim Prekmurjem. Granična je rijeka između Austrije i Slovenije,
Slovenije i Hrvatske te Mađarske i Hrvatske. U dijelu između Mađarske i Hrvatske, u
dužini 78 km teče kroz ostatke nekadašnje velike hrastove šume i močvarnim
područjem kraj Podturna i Domašinca, oblikujući najsjeverniji zaštićeni prirodni krajobraz
Hrvatske. Za manje je brodove plovna od Graza do Legrada gdje se ulijeva u Dravu.
Njezina je prosječna širina 110 m. Riječno se dno na nekim mjestima spustilo do sloja
ugljena, pa je kod sela Križovec još i danas moguće izvući komade ugljena, što je i
svojevrsni fenomen. Između dvaju svjetskih ratova Mura je bila važan izvor vrijedne
sirovine međimurskim seljacima koji su ga, služeći se čamcima, vadili s riječnog dna i
prevozili kućama za ogrjev i prodaju14.
13
14
http://natura2000.hr/PageTemplates/PageContent.aspx?pageId=78&langID=1(5.10.2014.)
http://www.mtraditional.com/vode.html (2.10.2014.)
15
U novije vrijeme međutim, ističe se vrijednost murskog krajolika kao „arhetipskog
prirodnog krajolika“ kakvi su u svijetu gotovo iščezli. Nekada su ovdje bile čuvene
vodenice (plutajući mlinovi). Danas ih gotovo nema, te postoji želja za obnovom
tradicionalnog življenja uz rijeku, koja bi bila atraktivna i u turističkom smislu. Najveći je
problem legalno i ilegalno iskapanje šljunka, koje ustrmljuje riječno korito i reducira vrste
zastupljene u biotopima. Zaštita Mure određena je kao prioritet 1999. godine odlukom
hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja15. Na taj će način Mura još
jednom spojiti četiri klijetke srca Europe; Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku
(Golub, 2003).
Trenutačno se u Parku odvijaju slijedeće aktivnosti:
- Promatranje ptica (birdwatching)
- Posjet obnovljenom tradicijskom mlinu – „Mlinarov put“
- Vožnja skelom
- Vožnja drvenim tradicijskim čamcem
- Posjet poučnom centru (lokacije Križovec i Sv. Martin na Muri)
Značajna je i akcija povratka međimurskog konja na zavičajne pašnjake čime se
ponovno rekonstruira ruralna i marvogojska tradicija ovoga panonskog područja, kao
osnova za razvoj ruralnog turizma.
Slika 3: Obnovljeni mlin na Muri
Izvor: http://www.tzm.hr/article.php?g=14 (15.10.2014.)
15
Golub, S. (2003) prema Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i
akcijskim planovima zaštite, DUZPO
16
Ekološka organizacija „Lipa“ vratila je 2006. godine Mlin u Žabnik kod Svetog
Martina na Muri, s mlinskim mehanizmom iz 1902. godine. Riječ je o jedinstvenom
objektu tradicijske graditeljske baštine. U prvoj polovici 20. stoljeća na rijeci Muri
djelovalo je 90 mlinova. Kroz nedirnutu prirodu u idiličnom ambijentu, uređen je
„Mlinarov poučni put“ koji posjetiteljima nudi mnoštvo zanimljivih podataka o prirodnoj
i tradicijskoj baštini prostora Značajnog krajobraza rijeke Mure. S jedne strane na drugu
stranu ljude i vozila prevozi riječna skela, bez motora, jedara ili vesla. U mnogobrojnim
rukavcima rijeke Mure moguće je doživjeti „lagani rafting“ u tradicijskim drvenim
čamcima ili pak neku ribičku avanturu16.
Slika 4: Mlinarov poučni put
Izvor: http://www.tzm.hr/article.php?g=14 (15.10.2014.)
Na lokaciji mlina u Žabniku kreće biciklistička ruta Mura-Drava bike. Rekreativne
rute prolaze sporednim asfaltiranim ili šljunčanim puteljcima kroz lijepe krajolike, te
povezuju različite kulturno-povijesne spomenike, restorane, vinske kuče, pansione,
odmorišta i vikendice. Godišnje se održava međunarodna biciklistička manifestacija
Panonski maraton triju država. Ista ruta u sporijem tempu može poslužiti kao jedna od
mnogobrojnih prilika za upoznavanje Rezervata.
Prvi Centar za posjetitelje zaštićene prirode na županijskoj razini u Republici
Hrvatskoj nalazi se u naselju Križovec, petstotinjak metara od granice Regionalnog parka
Mura-Drava. U njemu se nalazi stalni multimedijalna učionica, spomen-soba regionalnih i
svjetskih prirodoslovaca, istraživačka stanica, prostor za sezonske izložbe, zavičajna
16
http://www.tzm.hr/article.php?g=14 (15.10.2014.)
17
suvenirnica, te velika kongresna dvorana opremljena multimedijom. Tamo posjetitelji
dobivaju važne informacije o prirodi i prirodnim vrednotama destinacije17.
5.1.1. „Eko muzej Mura“ - primjer održivog turističkog proizvoda u
međimurskom djelu Rezervata
Rijeka Mura kao granična, ali i zajednička rijeka ponudila je mogućnost za
zajednički turizam te ujedno očuvanje zajedničke kulturne baštine. Turistička destinacija
Ekomuzej Mura obuhvaća područje uz rijeku Muru na prekograničnom prostoru, koji u
Sloveniji uključuje općine Beltinci, Lendava i Razkrižje te u Hrvatskoj općine Sveti
Martin na Muri, Podturen i Grad Mursko Središće. Za ovo područje značajno je
neprocjenjivo bogatstvo prirodne i kulturne baštine. Razvoj zajedničke turističke
destinacije uz rijeku Muru je nadogradnja projekta Mlinarski put. Eko muzej je dogovoren
zajednički koncept za razvoj turizma u pograničnom području. Bez suradnje svih
interesnih skupina ideju o projektu ne bi bilo moguće implementirati i zaokružiti u
jedinstvenu i raznoliku, modernim turistima privlačnu i atraktivnu turističku destinaciju.
Projekt Eko muzej povezuje sve turističke točke uz Muru u jedinstvenu turističku
destinaciju dviju država uz istu rijeku s jednakom tradicijom i kulturnom baštinom.
Zajednički potencijal obiju država postaje s projektom realan turistički proizvod, koji će
privući pored slovenskih i hrvatskih gostiju i zahtjevne turiste iz okolnih država, pogotovo
iz Austrije i Mađarske te Italije. Eko muzej Mura gradi na iskorištavanju turističkih
potencijala koji će osiguravati očuvanje prirodne i kulturne baštine za više generacija.
Mlinarstvo, skelarstvo i drugi obrti prerastaju iz zaboravljenih zanimanja u perspektivi
održivog razvoja-mekog turizma mogućnost za zapošljavanje mladih ljudi. Sa
zajedničkim osnivanjem neprofitne međunarodne (HR-SLO) destinacijske menadžment
organizacije (DMO). EMM (Eko muzej Mura) udružuje mogućnosti gospodarskog
razvoja i poduzetništva s principima očuvanja prirode i kulturne baštine, tako da s
uravnoteženom raspodjelom i zajedničkim upravljanjem turističkih tokova smanjuje
negativne uplive turizma. EMM se tim inovativnim pristupom blagotvorno uključuje u
razvoj spomenutih područja i privlači ovdje najzahtjevnije i bogatije turiste s većim
sluhom za potrebe okoliša i lokalne kulture u koje dolaze18.
17
http://www.visitmedimurje.com/atrakcije_aktivnosti-all.asp?id=62&m =2&mm=06&kt= Priroda #
VEpPJbdxmM8(15.10.2014.)
18
http://www.ekomuzejmura.com/o-projektu.asp (31.10.2014.)
18
Slika 5: Ušće Mure u Dravu
Izvor: http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/posebni-rezervati/veliki-pazut
(16.10.2014.)
5.2. Rijeka Drava
Ime rijeke Drave potječe od antičkog nazivlja Dravos, Drabos i Draus – brza je i
hirovita rijeka, duga 749 kilometara i u donjem toku široka od 140 do 370 m. Izvire kod
Dobbiaca u Karnskim Alpama u Italiji. Protječe Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom, a
kod Donje Dubrave prelazi u Podravinu i granična je rijeka s Mađarskom.
Obilježja
nizinske rijeke ima od Maribora do utoka u Dunav. Kroz Hrvatsku protječe u duljini 305
km. Drava dere desnu obalu i pomiče se prema jugu, tako da je nekadašnja lijeva obala
(Mihovljanski breg) od današnjeg korita udaljena i do 10 km. Dva su akumulacijska
jezera na rijeci, nastala izgradnjom dravskih hidroelektrana, a omogućavaju razvoj
rekreativnih aktivnosti na vodi. Ova je rijeka u prošlosti bila poznata i po ispiračima zlata.
Koncentracija zlata u dravskom pijesku iznosi od 2,5 do 14,4 mg/m3. Prema predaji, u
Dravi živi vodenjak koji se vjerojatno suodnosi s ilirskim vodenim božanstvom
Dravusom 19.
Šire područje ove rijeke klasificirano je kao područje važno za ptice EU (tzv. SPA
područje20). Akumulacijska jezera i stari tokovi između njih, važno su zimovalište za više
od 20 000 ptica močvarica (liske, patke, guske,…). Velik broj svojti s ovog područja
nalazi se na popisu ugroženih na europskoj razini
21
. Ova je rijetkost naročito privlačna
ekoturistima- promatračima ptica.
19
http://www.mtraditional.com/vode.html (16.10.2014.)
Special Protection Area= područje posebne zaštite
21
http://www.visitmedimurje.com/atrakcije_aktivnosti-all.asp?id=67&m=2&mm=06&kt=Priroda #.
VEpURLdxmM8(16.10.2014.)
20
19
Drava i njeno zaobalje u koprivničko-đurđevačkoj Podravini zauzimaju značajan dio
nizinskog krajolika koji se skoro u cijelosti nalazi u Hrvatskoj. Širinom oko 270 m,
dubinom prosječno 2,2 m i brzinom protoka 1,4 m u sekundi Drava je još uvijek brza
rijeka, sa snažnom erozijom ali i velikim donosom pijeska i šljunka. U posljednjih
stotinjak godina skratila je svoj tijek, dok se s druge strane sve više gomila nanos, čime se
podiže razina vode, što predstavlja prijetnju nizinskim obalama kod Repaša i Molvi
(Kranjčev, 2002).
U podravskom krajoliku Dravu obilježava velika razigranost i razvedenost njezinih
obala. Od ušća Mure kod Legrada pa do Ferdinandovca, nekoliko je velikih dravskih
rukavaca, a tu su i velika prudišta, dravski otoci, ali i veći broj mrtvica (mrtvaja) te
stanoviti broj umjetnih jezera-šljunčara (Kranjčev, 2002).
Sve to čini potencijal jednog „živog učilišta“, gdje prijatelj prirode može vidjeti
raznoliki svijet flore i faune, poput šumskih zajednica bijele vrbe i crne topole, đeveraste
topole, trepetljike te elitnih johinih sastojina u Kupinju i Crnim jarcima (kod Kalinovca).
Osobito su važne i dragocjene miješane šume hrasta lužnjaka i graba u Repašu, koje imaju
svoj pandan u mađarskom podbrežju.
Bujno raslinstvo pridravskih livada, šikara i šuma, biljne vrste u vodi, na vodi i oko
vodotoka, okupljaju i raznovrsno životinjsko naselje. Među biljnim i životinjskim vrstama
nekoliko je rijetkosti hrvatske flore i faune, dio vrsta na popisu je prorijeđenih i ugroženih
značajan broj vrsta su novopridošle, dok je biljci kebraču (Myricaria germanica ) to
jedino nalazište u Hrvatskoj (Kranjčev, 2002).
Postoje još neke rijetkosti, iznimne ljepote i oblika, koje bi trebalo sačuvati u
Dravskom bazenu. One su važan element očuvanja krhkih ekoloških sustava i biološke
raznolikosti, a istovremeno kvalitetnim osmišljavanjem turizma mogu uvelike pridonijeti
ekonomskom razvoju ovog područja. U razvoju turizma sve veće značenje zauzimaju
zaštićena područja. Navedimo neke od njih:
5.2.1.Šodrane, jezera i dravski rukavci
Kao posebni biotopi, svi odvojci rijeke Drave važni su za održavanje života u
priobalju. Šodergrabe, umjetna i akumulacijska jezera nastala su djelovanjem čovjeka
prigodom intenzivne eksploatacije šljunka, koja traje nekoliko desetljeće. Danas su to
prirodni rezervati, staništa ptica močvarica i pravi „ribolovni rajevi“ za lokalno
stanovništvo i vikendaše. Uz močvarna staništa vezano je 180 vrsta ptica. Na većini ovih
20
lokacija uspješno je obavljeno poribljavanje (umjetni unos ikre) za povećanje ribljeg
fonda. S obzirom da se radi o novim biotopima, tu je moguće pratiti sukcesiju- razvoj
biljnog i životinjskog svijeta od početne točke –pa su takve lokacije vrsta otvorenih
učilišta u prirodi što je podjednako važno za lokalno stanovništvo kao i turističku
populaciju. Oživotvoriti vezu čist okoliš-hrana-turizam i kapitalizirati je u budućoj ponudi
na svim razinama gdje se Podravinu spominje, znači ozbiljno shvatiti ideju rezervata i
ispuniti ciljeve programa „Čovjek i biosfera“.
Šoderica je najveće umjetno jezero u Koprivničko-križevačkoj županiji udaljeno
500 metara od rijeke, na području dvije općine (Drnje i Legrad). Obuhvaća površinu od
oko 150 hektara. Nastalo je iskorištavanjem mineralnih sirovina šljunka i pijeska
(započeto još davne 1869. godine). Kada se eksploatacija šljunka u potpunosti završi, s
oko 200 hektara Šoderica će biti jedno od najvećih umjetno nastalih jezera u Europi.
Rijeka Drava paralelnim podzemnim vodama hrani Šodericu, te tako vodostaj Šoderice
korespondira s dravskim s izvjesnim zakašnjenjem. Oblikovanjem „Podravskog mora“ u
60-tim godinama prošlog stoljeća započinje bilježenje turističke aktivnosti. Na sjevernom
šljunčanom dijelu jezera uređena je plaža za kupače. Naselje od približno 400 vikend
objekata, ugostiteljskim objektima, trgovinom i nasadima zelenila, zimzelenim šumarkom
i prometnicama smjestilo se u zaleđu. Osim spomenutih površina uz jezero, ovdje
nalazimo i poljoprivredna zemljišta, oranice i livade22.
S istočne i sjeveroistočne strane nalazi se asfaltirana prometnica, odvojak
željezničke pruge (industrijski kolosijek). Željeznička pruga Rijeka- Zagreb-KoprivnicaBudimpešta s željezničkom postajom se nalazi s južne tj. Jugozapadne strane. Turističkorekreativne aktivnosti se odvijaju na prostoru općine Legrad, dok se na drnjanskom dijelu
vrši iskapanje šljunka pomoću plovnih bagera.
Nužno je zaustaviti proces zabarivanja i efekata koji se direktno ili indirektno
negativno odražavaju na turističku djelatnost (uz sjevernu obalu). Šodericu, kao jedna od
najatraktivnijih destinacija kontinentalnog vikend-turizma, treba razvijati kao turistički
kompleks sa svom pratećom infrastrukturom. Dio stanovnika Šoderice ovdje boravi
tijekom cijele godine, zbog čega su uvedeni i prateći objekti: policijska postaja, trgovina
mješovitom robom, parkirališta itd. Aktivan je Ronilački centar Koprivnica, Kajakaški
klub i Ribolovna društva iz okolnih sela. Jednom godišnje održavaju se skupovi bikera s
koncertima na otvorenom. Intenzivnije ljetne aktivnosti uglavnom „zamiru“ u jesensko22
http://www.sportski-ribolov.info/index.php?topic=570.0#.VEp5cLdxmM8 (17.10.2014)
21
zimskoj sezoni, dok su zimske šetnje obavezno kombinirane s hranjenjem velikog jata
labudova i liski, omiljenih stanovnika Šoderice. Osim spomenutih ptica, na drvenom
stupu usred vode gnijezdi se par galeba klaukavca (Larus argentatus Pont.).
Formirani otoci unutar jezera doprinose prirodnoj vrijednosti ovog prostora.
Obrašteni su onim vrstama koje i inače u ovom prostoru žive. Neki su otoci okupljališta i
gnijezdilišta nekolicine vrsta ptica močvarica. Razvojem submerzne vegetacije na
određenim dijelovima, otklanjanjem onečišćenja te održavanjem visoke razine čistoće
jezerske vode, stvaraju se potrebni preduvjeti za poželjan prirodni razvitak Šoderice, za
procese samoočišćenja, za turističku ponudu, ribolov, umjetni uzgoj ribe i pregršt
rekreativnih mogućnosti (Kranjčev, 1995).
Slika 6: Šoderica
Izvor: http://hr.worldmapz.com/photo/18681_de.htm (17.10.2014.)
Na temelju Zakona o zaštiti prirode 1999. godine proglašen je „Značajni
krajobraz Čambina“ ukupne površine od cca 50 hektara, te su u „Službenom glasniku
Koprivničko-križevačke županije‟ broj 7/00 i 5/03 propisane Mjere zaštite za „Zaštićeni
krajolik Čambina‟.
Smjestio se u kutu što ga zatvara državna granica s Republikom Mađarskom i lijeva
obala rijeke Drave, te manjim dijelom zadire u Republiku Mađarsku. Obuhvaća
najistočniji dio Koprivničko-Đurđevačkog prekodravlja u blizini mjesta Ždala.
Ovaj barski ekosustav čine Mala i Velika Čambina u obliku potkove koji se razvio
iz bivšeg dravskog meandra. U okolnom prostoru nalazimo niz prirodnih, hidrobioloških,
ekoloških i estetskih vrijednosti mikrostaništa i lokaliteta krajolika tipičnog za
kontinentalno peripanonsko područje. Cijeli je teren blago nagnut od zapada prema
22
istoku, tako da su dijelovi Male Čambine plići, zamuljeniji, a samim tim i obrasliji
vodenom vegetacijom. Istočni dio tj. Velika Čambina, dublje je područje s šljunkovitim
dnom i pripadajućim biotopskim karakteristikama. Mala i Velika Čambina međusobno su
spojene kanalom. Vodu dobivaju preko komunikacijskog kanala koji je prirodna veza sa
starim koritom rijeke Drave i opskrbljuje ih povratnim vodama rijeke Drave kod njenog
visokog vodostaja. Ovi kanali ujedno predstavljaju migracijske putove za određen broj
životinjskih vrsta.
Ovo područje cijele godine obiluje raznim ptičjim vrstama. Najzastupljenije ptice su
ptice močvarice i to: siva čaplja (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), crna
roda (Ciconia nigra), crvenokljuni labud (Cygnus olor), divlja patka (Anas
platyrhynchos), veliki trstenjak (Acrocephalus melanopogon), čubasti gnjurac (Podiceps
cristatus) i druge. Od životinja ovdje nalazimo: rakušce (Niphargus sp.), riječnog raka
(Astacus fluviatilis), od vodozemaca: zelenu žabu (Rana esculenta), a od značajnih
gmazova barsku kornjaču (Emys orbicularis). Ihtiološki značaj bare Čambina očituje se
kao mrijestilište u kojem obitava patuljasti som, smuđ, štuka, šaran i linjak. To je pravi raj
za ribiče, premda oni koji vole ribolov na tekućim rijekama odlaze na oko kilometar
udaljenu rijeku Dravu.
Turistički objekt na jezeru zove se Lovački dom Čambina kojim upravljaju
Hrvatske šume. Udaljen je desetak kilometara od prvog mjesta Repaša, skriven duboko u
šumi. Dom raspolaže sa 14 ležajeva što je idealno za intimno obiteljsko druženje u prirodi
i obiteljski turizam. Najčešća klijentela su lovci: Čambina je jedan od rijetkih domova u
Hrvatskoj koji ima većinsku domaću klijentelu, no česti su gosti i Austrijanci i Njemci.
Lovi se prvenstveno krupna divljač poput jelena običnog, divlje svinje te srnjaka, a od
lova na sitnu divljač atraktivan je lov na divlju patku u preletu na rijeci Dravi. Lovište se
također može obići i u starom fijakeru što daje posebnu draž i uživanje u lovu. Odlična
gastronomska ponuda, potvrđena visoka kategorija (četiri zvjezdice) i stručno vodstvo
čine ovaj objekt uključivim u koncept Rezervata, bez osobitih intervencija u smislu
poboljšanja.
U posljednje vrijeme dom su otkrile škole te u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u
školi koji provode Hrvatske šume, na Čambini često borave učenici i nastavnici koji u
prirodnom ambijentu uče o važnosti očuvanja šuma i šumskih ekosustava. Drži se da bi u
budućnosti Čambina mogla postati službenim centrom za terenske aktivnosti u edukaciji i
odgoju za okoliš, koji postaje dijelom naših školskih kurikuluma. Budući da za tu svrhu
postoje sredstva EU slijedeći je korak istraživanje potencijala i konkuriranje s konkretnim
23
projektima za osnivanje odjeljka „Učilišta u prirodi“ na lokacijama Repaš i Čambina.
Blizina Hrvatske sahare (kako kolokvijalno nazivamo Đurđevačke peske) te Crnih jaraka,
najljepše šume crne joha u Europi sa statusom Posebnog rezervata šumske vegetacije daje
dodatne razloge za realizaciju ovoga projekta23.
Slika 7: Čambina
Izvor: http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/znacajni-krajobrazi/cambina
(20.10.2014.)
Slika 8: Lovački dom Čambina
Izvor: http://repas88.com/category/galerija/(20.10.2014.)
Priobalni pojas obrastao je bujnom šumskom, grmolikom i niskom vegetacijom.
Šumsku vegetaciju čini zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuliQuercetum roboris), a uz rubove močvarnog područja i bijela vrba (Salix alba), crna
topola (Populus nigra), te crna joha (Alnus glutinosa).
23
Vincenc, G. (2014)
24
Na ovom se području ističe karakteristična močvarna vegetacija trščaka, rogozišta,
šikara. Posebno je zastupljen obalni šaš (Carex riparia), voščika (Ceratopylum
demersum), velika vodena leća (Spirodela polyrhiza), mala vodena leća (Lemna minor) i
dr. Na površini vode dominira bijeli lopoč i žuti lokvanj. Od rijetkih biljnih vrsta
Hrvatske, posebno se ističe populacija vodenog oraha, mesožderne biljke mješinke i
vodeni žabnjak24.
Kao specijalni ornitološki rezervat u površini od 700 hektara, područje Velikog
Pažuta prvi puta je zaštićeno 1983. godine. Županijska (Koprivničko –križevačka)
skupština je 10. prosinca 1998. godine donijela Odluku o proglašenju posebnog zoološkog
rezervata, te je rezervat Veliki Pažut proširen na cca 1000 hektara. Uredbom Vlade
Republike Hrvatske od 15. studenog 2011. godine ovo područje proglašeno je „Posebnim
ornitološkom rezervatom Veliki Pažut‟. Ovo zaštićeno područje i postojeći zoološki
rezervat prekategoriziran je u ornitološki rezervat s površinom od 571 hektar. Područje
posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut nalazi se unutar Regionalnog parka MuraDrava i ekološke mreže Republike Hrvatske, a dio je i NATURA 2000 područja.
Slika 9: Veliki Pažut
Izvor: http://blog.dnevnik.hr/udrugabaobab/oznaka/veliki-paut (4.11.2014.)
Ovo zaštićeno područje nalazi se u blizini mjesta Legrad, a obuhvaća sutok dviju
velikih rijeka Drave i Mure. Područje odlikuje velika krajobrazna raznolikost te
24
http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/znacajni-krajobrazi/cambina(20.10.2014.)
25
raznolikost staništa među kojima su najvažnija močvarna staništa. Lociranost Rezervata u
pograničnom pojasu rezultira relativnom izoliranošću staništa, što je posebno važno za
proljetne i jesenje seobe ptica, kao i za njihovo zimovanje. Zimi u većim koncentracijama
tu borave-zimuju divlje guske. Također su ovdje povoljni uvjeti za gnjezdišta divlje patke,
liske, vodene kokošice, trstenjake i dr. Prisutne su i rijetke vrst ptica, kao npr. crna roda,
plazica vuga i jastrebac cipolaš. U smislu Ramsarske25 konvencije kojoj je pristupila i RH
1991.godine, ovo je područje od posebne važnosti U ovaj prostor vraćen je dabar
zahvaljujući donaciji njemačke vlade u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj‟. Uneseno ih
je 29, a sada ih je oko 50. Podaci su raspoloživi iz izvora Stanice za promatranje ptica,
koja je donedavna bila smještena na otočiću Recze Siget (Pačji otok).
Blatnjavi, pjeskovito-šljunčani sprudovi važne su površine za ptice močvarice i
ostali životinjski svijet. Neprestana mijena razine okolnih voda povećava prisustvo raznih
životinjskih vrsta koje pticama i ostalim životinjama služe kao hrana.
Zahvaljujući propisivanju Mjera zaštite za „Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut‟
to područje je izdvojeno iz sastava lovišta što je rezultiralo i povećanim brojem
raznovrsne visoke i niske divljači u njemu.
U ovim nizinsko-poplavnim šumama prevladavaju bijela vrba, crna topola (jagnjed)
kao crna i bijela joha, dok prizemni sloj često čini plava kupina. Šumske i vodene
površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. U
kanalima i mrtvicama razvijene su zajednice lopoča i lokvanja sa vodenom kugom,
krocanjom, vodenim orašcem i dr. Na njih se nadovezuju biljne zajednice trščaka i
visokih šaševa26.
Na samom ušću se nalazi poznato izletište Halasz Csarda. Obzirom da se radi o
vodi koja teče, poseban je užitak prepustiti se struji koja nosi ili pak boriti se s njom
plivajući uzvodno. Čista i dovoljno topla voda, te vrlo dobar cestovni pristup osiguravaju
posjećenost. Izletište obuhvaća uređeno dječje i odbojkaško igralište (Šafarek, 2010).
Ovo je izletište ujedno i malogranični prijelaz gdje se svake godine već
tradicionalno krajem srpnja odvija veliko druženje kao uspomena na dane kada su Hrvati
na brdu, odmah uz obalu imali svoje vinograde. Skelom se prelazi iz Hrvatske, Legrada u
Mađarsku, Ortilos gdje se služi sveta misa na blagda Svete Ane u crkvi Svetog Mihaela.
Uz glazbu na Halasz Csardi pripremljena je i bogata gastro ponuda. Posljednjih godina
25
Ramsarska konvencija obuhvaća 18 zemalja potpisnica (depozitar UNESCO) a odnosi se na očuvanje i
zaštitu vlažnih/močvarnih područja na cijeloj planeti
26
http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/posebni-rezervati/veliki-pazut(23.10.2014.)
26
sve više posjetitelja koristi mogućnost malograničnog prijelaza na jedan dan, između 1200
do 1500 ljudi27.
Najatraktivniji dio ponude su izleti čamcem do Donje Dubrave, te karavana
čamcima pod nazivom „Od Legrada do Aljmaša“, koju svake godine organizira udruga
Dravski vukovi. Raznolike umjetničke aktivnosti poput kolonija, land art projekata i
oživljavanja dravskih legendi, odlično su polazište za razvoj turizma u Rezervatu i širem
području.
U neposrednoj blizini rijeke Drave i samo 2 km udaljeno od Gole, nalazi se jezero
Ješkovo. Ono je nekadašnji dravski rukavac. Potkovastog je oblika. Ovaj vodeni
ekosustav ističe se velikom biomasom u svim svojim staništima te bogatstvom i
raznolikošću živog svijeta. Prevladava močvarna vegetacija i vodeno raslinje. Na površini
vode dominira zajednica bijelog lopoča i žutog lokvanja čija bujnost naročito dolazi do
izražaja ljeti. Među rijetkima u Podravini u ovoj grupi treba istaći biljke borak i iđirot.
Ješkovo obiluje životinjskim svijetom u kojem se posebno izdvajaju ribe i ptice. Ribolov
je ovdje vrlo atraktivna aktivnost. U jezeru prevladava štuka (Esox lucius), som (Silurus
Glanis), šaran (Cyprinus carpio), amur (Ctenopharyngodon idella), crvenperka
(Scardinius Erythrophthalmus), patuljasti somić (Ictalurus nebulosus), linjak (Tinca
Tinca) i dr. (Kranjčev, 1995).
Slika 10: Ješkovo
Izvor: http://www.ribolov-koprivnica.com/KLUBOVI/Jeskovo/Sezona06.htm(4.11.2014.)
27
http://koprivnica.net/obavijesti/14578-Na-Halasz-Csardi-kod-Legrada-18-godinu-za-redom-bit%C4%87e-uspostaljen-malograni%C4%8Dni-prijelaz(23.10.2014.)
27
Na jezeru je uređeno 18 ribolovnih pozicija s kojih se može odvijati sportski
ribolov. Trofejne ribe su zaštićene pravilima ribolova „Catch & Release“, odnosno uhvati
i pusti. ŠRK (Športsko ribolovni klub) Ješkovo Gola organizira Carp cupove (natjecanje u
pecanju šarana) od kojih je jedan i humanitarnog karaktera. Često se ovdje snimaju
ribolovni filmovi28.
Ovaj divan prirodni prostor izuzetno je pogodan kao stanište za ptice močvarice,
kao npr. siva čaplja (Ardea cinerea), velika bijela čaplja (Ardea alba), čaplja danguba
(Ardea purpurea), divlja patka (Anas platyrhynchos), krunata patka (Aythya fuligula),
bijeli labud (Cygnus olor) i dr.
Problem zamočvarinjava (stvaranja naslaga rese i razvoja anaerobnih organizama)
mora se riješiti „odušnim kanalom“ sa živom dravskom vodom, kako bi jezero ostalo
čisto i pogodno za razvoj i opstanak ribljega fonda. Planirana je našljunčana šetnica uz
jezero, premosnica u dužini obale, uz postojeće trepe i nadstrešnice. Naime, lijeva je
obala predviđena za gradnju vikend-objekata, dok desna ostaje obraštena izvornom
vegetacijom šaša, vrbe i rakite. Jezero Ješkovo već je u današnjem stanju izvrsna lokacija
za kreativni i poučni turizam. Na imanju Ciglar(Motacilla alba=Bijela pastirica, službeni
naziv imanja, op. A.) odvijaju se keramičke radionice, u kojima se svake godine okuplja
50-tak umjetnika iz zemlje i svijeta na Kiparskom simpoziju. Osobito se tendira
uključivanju skupina školske djece, djece s teškoćama u razvoju i populacije kojoj je
priroda potrebna u homeopatske svrhe.
U ovom času, najvrjedniji doprinos kultiviranju ješkovskog krajolika čini PARK
ZNAMENITIH PODRAVACA, jedinstvena galerija skulptura na otvorenom. Zamisao je
Parka da se sustavnom izgradnjom, oblikovanjem u hrastovim deblima i postavljanjem u
hortikulturno-skulpturalnu cjelinu oda počast stvarateljima kulturnog identiteta Podravine
u svim domenama ljudskih djelatnosti. Ličnosti su iz dalje i bliže povijesti, od prvog
hrvatskog sveca sv. Marka Križevčana, biskupa Sigissmunda Ernušta, do spisatelja,
slikara, športaša i kulturnih radnika cijele današnje županije. Svojom izrazito
humanističkom koncepcijom, park zavrjeđuje atribut edukacijskog centra za sve vrste
terenske nastave u svim obrazovnim skupinama. U pripremi je katalog i stručna
publikacija o autorima i skulpturama.
28
http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/srk-jeskovo/(31.10.2014.)
28
Slika 11: Park skulptura – Ješkovo (Drava Route)
Izvor: www.ddc.hr (31.10.2014)
Blizina mjesta Gole, kao prononsiranog centra naivne umjetnosti, odmah uz bok
Hlebina, otvara Ješkovu dodatnu perspektivu. Memorijalna zbirka / muzej Ivana Večenaja
otvorena je cijele godine za školsku i izletničku populaciju. Tu je i desetak otvorenih
umjetničkih ateliera (Vujčec, Mehkek, Zlatar-Milinković i dr.) gdje su moguće dnevne
posjete po najavi. U prostoru stare škole i pošte smještena je Likovna galerija sa
zanimljivim fundusom od 100-tinjak umjetnina u stalnom postavu. Dio umjetničkih
radova s ješkovskih kolonija dostupan je i u Osnovnoj školi Gola. Obitelj Večenaj
pretvorila je rodnu kuću doajena naive Ivana Večenaja u etnografski muzej, u spomen na
ruralni život Prekodravlja. Obnovljeno je seosko gospodarstvo Balog u Gotalovu (glumac
Vid Balog i obitelj) koje postaje okupljalište kazalištaraca iz Zagreba, Koprivnice i
Varaždina. Proširenjem smještajnih kapaciteta i definiranjem gastronomske ponude, Gola
i Ješkovo postaju nezaobilazne turističke destinacije u Republici Hrvatskoj.
Ovome bi posebice doprinio planirani Muzej Drave svojevrsni pandan već
postojećem objektu Drava museum u Barcsu. Ideja je iznesena prije desetak godina, da bi
se kroz elemente materijalne kulture, postojeću dokumentaciju te naročito kroz
umjetnička djela nadahnuta Dravom pokazao utjecaj rijeke na kulturu življenja priobalnog
stanovništva. U smislu kontinuiteta muzeji su danas mjesta edukacije i osvještavanja
novih generacija o njihovim korijenima. Sve što pripada Dravi nasljeđe je cijele
zajednice: primjerci flore i faune, iskopine i naplavine, oruđa starih zanata, rukotvorine,
etnografsko blago i umjetnička djela. Osnivanjem muzeja sve što je rijeka oblikova ostalo
bi najbliže izvoru. Lokalno stanovništvo dobilo bi prigodu da se svijetu predstavi
bogatstvom svoje prirodne i kulturne baštine što je autentičan doprinos Hrvatske u
zajednicu europskih naroda. Budući da su ekoturisti ciljana skupina, koja na put polazi s
29
nakanom da nešto nauči i usvoji u smislu multikulturalnosti, potrebno je sve bitne
informacije učiniti dostupnima na jasno označenom mjestu. Također je bitno voditi računa
o dizajnu i izgledu publikacija i prigodnih izdanja, s naputkom da „slika govori više od
tisuću riječi“. Prezentacija muzejske i etnografske građe treba slijediti zahtjeve modernih
vremena i biti prisutna u svim medijskim oblicima (videorame, projekcije, prezentacije,
audio –vodić s prijevodima itd. Prožimanje različitih kultura i kulturnih tradicija doprinosi
širenju tolerancije i razumijevanja među etničkim skupinama, što je važan civilizacijski
domet svakog stoljeća.
Na potezu između Gole-Ždale i Repaškog mosta, idući prema Molvama, nalazi se
upravna zgrada Šumarije Repaš, na mjestu gdje se nalazilo nekadašnje kraljevsko lovište
kralja Aleksandra. Danas je zgrada u potpunosti obnovljena, spremna za prihvat lovačkih
grupa (noćenje s doručkom i ostalim obrocima prema aranžmanu). Ispred zgrade nalazi se
sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ) koji su u listopadu 1998. Proglašeni
spomenikom prirode. Starost im se procjenjuje na oko 350 godina te predstavljaju
najstarije primjerke ove vrste u Županiji. Opseg stabala u prsnoj visini iznosi 4-5 metara,
a visina oko 25 metara.
Molve su centar mariološkog vjerskog turizma. Imaju atraktivnu i povijesno
vrednovanu župnu crkvu Uznesenja Blažene djevice Marije kamo godišnje pristiže
nekoliko tisuća hodočasnika. U tom smislu rezervne lokacije za okupljanje i odlijevanje
stanovitog broja turista imaju dodatnu vrijednost. Ovo područje pokazuje velike ambicije
za širenje turističkih aktivnosti. U tu svrhu izgrađena je Sportska dvorana za pojedine
olimpijske discipline, Društveni dom i umjetnička galerija, te se planira i prihvat gostiju u
objektima seoskog turizma.
5.2.2. Uloga urbanih cjelina i njihove okolice u razvoju Rezervata
Premda smo primarno usmjereni na prirodne vrijednosti prostora, njihovu očuvanost
i cjelovitost nužno je spomenuti da cijela dravska regija gravitira i urbanim cjelinama uz
podravsku magistralu te da se i u razvojnim planovima oslanjamo na njihovu ulogu. To
su: Koprivnoica, Đurđevac i Pitomača, u čijem se rubnom području nalaze atraktivne
lokacije za razvoj turizma. Međutim navedena mjesta moraju biti spremna za prihvat
gostiju, dostupnost informacija, osiguravanje stručnog osoblja (turistički radnici,
osposobljeni vodiči, čuvari prirode, tehnička podrška) kako bi boravak u prirodi bio
30
ugodan i sadržajan, komunikacija dvosmjerna i neometana, a sve potrebe turista i
namjernika podmirene i uslužene. Stoga je bitno, da podjela uloga bude precizna, a
koordinacija usklađena i dogovorena.
Koprivnica je regionalni centar već prepoznat po „zaštitnom znaku“ Vegete i u
skladu s tim gastronomije u cjelini. Ima i najjaču povijesnu osnovu te najviše centara u
kojima se odvijaju redovite kulturne aktivnosti: Gradski muzej i Galeriju, Muzej prehrane,
Dom mladih, Kuću „Malančec“, Ludens teatar, Gradsku knjižnjicu i čitaonicu „Fran
Galović“, nekoliko privatnih galerija i otvorenih atelijera, te atraktivnu pivnicu „Kraluš“
koja je već prije tridesetak godina uređena u etno stilu uz sudjelovanje renomiranih
umjetnika. Treba istaći i osebujnu Zbirku pijetlova koja se nalazi u vlasništvu koncerna
Podravka, kao i fundus umjetničkih radova Likovne sekcije Podravka u vlasništvu iste
firme. Godišnji protok učenika, studenata, stručnih ekskurzija i organiziranih grupa već
sada dosiže nekoliko tisuća ljudi. Svi su oni uglavnom vezani i uz gastronomsku ponudu u
kojoj ističemo neke od podravskih specijaliteta: kašena juha s gljivama, jela od krumpira,
prge,
dimljeno meso i čvarci uz kukuruzni kruh, jela ispod peke, jela iz kotlića,
Bregovska pita, zlevanka, zeleni rezanci, štruklji i tradicionalna ponuda kontinentalne
kuhinje oslonjene na „austro-ugarske recepte“.
Grad Koprivnica je 2002. godine usvojio Aalboršku povelju29 i njome se obvezao
planirati razvoj prema načelima održivog razvoja. „Obveza je gradova štititi, čuvati i
osiguravati jednak pristup zajedničkim prirodnim dobrima; promocija i očuvanje biološke
raznolikosti, te briga o prirodnoj baštini i zelenim površinama“(Medven i Hećimović,
2006:16). Projekti Europski tjedan kretanja, gradski bicikl, sustavno širenje zelenih
površina, „zeleni otoci“, izgradnja biciklističkih staza, zaštita i revitalizacija gradskih
bedema i bivše oružarne samo su neki od doprinosa održivom razvoju destinacije. Čisti
grad bez smeća u kojem se koristi štedljiva rasvjeta doprinosi pozitivnoj slici građana i
turista koji se uvijek rado vraćaju. Potiče se individualna poljoprivredna proizvodnja
prema ekološkim standardima. Način života građana ekološki je osviješten, stoga velika
većina građana doprinosi atraktivnosti grada. Promovira se i provodi održivi dizajn i
izgradnja te visoka kvaliteta arhitekture. Primjer takve izgradnje je zgrada gimnazije kao
pilot projekt izgradnje po modelu privatnog i javnog partnerstva. Od dvjestotinjak
gradova koji provode inicijativu održivog gradskog prometa na osnovi biciklizma i
smanjenje automobilskog prometa u gradskim središtima, 2006. godine Koprivnica je bila
29
Prva Europska konferencija o održivim gradovima i mjestima- u Aalborgu, Danska
31
proglašena drugim najuspješnijim gradom u Europi(uz bok Budimpešti), jedini nagrađeni
grad tada još izvan Europske unije. . Koprivnica je zbog svoje snažne promocije bicikla te
intenzivne izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, 2008. godine bila dobitnik prestižne
nagrade „European mobility Week Award“ (Europski tjedan kretanja). Široka mreža
biciklističkih i pješačkih staza, aktivna promocija biciklizma, poticanje biciklističkog i
održivog turizma, sve je to učvrstilo još jedan gradski brand, pretvorivši Koprivnicu
tijekom samo nekoliko godina u hrvatski grad bicikla (Medven i Hećimović, 2006).
Grad Koprivnica uveo je i sustav zajedničkog korištenja električnih automobila.
Nabava automobila sufinancira se iz projekta „CIVITAS DYN@MO“ te „Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt je usmjeren na razvoj najučinkovitijih mjera
prometne održivosti na osnovi elektromobilnosti i planiranja održivog gradskog prometa.
Vodeće strukture grada svjesne su važnosti sudjelovanja u ovom projektu koji donosi
poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice te se nadaju da će ovaj projekt biti poticajan
i na nacionalnoj razini. Nabavljeno je osam električnih automobila za potrebe gradske
uprave, gradskih poduzeća i ustanova te dva autobusa za javni prijevoz. Svatko može
postati ponosnim vlasnikom ovakvog vozila kojim se iskazuje ekološka osviještenost i
podržava održivi razvoj zajednice. Električno vozilo na sto kilometara potroši svega 8
kn30. U Koprivnici u ovom času (listopad 2014.) postoji osam službenih punionica/
stanica za vozila na električni pogon.
5.2.2.1. BicKo - biciklistička oaza u Koprivnici -primjer održivog turističkog
proizvoda u urbanom djelu Rezervata
Obilježavanjem Dana europske teritorijalne suradnje u Koprivnici je otvoren
sustav „BicKo“- prvi javni servis za prijevoz biciklima u Gradu Koprivnici. U ovaj je
sustav uključeno 60 bicikala i može se koristiti svakodnevno od 6.00 do 24.00 sata na
ukupno sedam terminala (Zrinski trg, Lenišće, kolodvor,Cerine, Kampus, Dom mladih i
kod groblja). Korisnici ovih bicikala dužni su kupiti kod (nakon prve testne godine u kojoj
je korištenje besplatno) direktno na terminalu ili putem web i mobilne aplikacije. Projekt
“Bicycle oasis“ (BicOa) financira Europska unija kroz IPA prekogranični program
Mađarska– Hrvatska. Grad Heviz i grad Koprivnica poznati su po svojem eko-aktivnom
30
http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/zivim_zeleno/djelujem_lokalno/elektricni_a
utomobili_koprivnici(31.10.2014.)
32
turizmu i biciklističkoj kulturi. Ideja projekta bila je uspostavljanje sustava razmijene
bicikala malih razmjera i visoke tehnologije, digitalizacija postojećih biciklističkih staza i
motivacija turista da iskoriste ovu uslugu. Ovi bicikli povećavaju turističku atraktivnost
grada, jer omogućuju posjetiteljima da ugodno i brzo prođu gradom uz zaustavljanje i
posjet gradskim znamenitostima. Ciljevi projekta „BicOa“ su razvoj turističke ponude
ovoga područja kao jedinstvenog i eko aktivnog turističkog odredišta, aktiviranje svih
turističkih potencijala, razvoj jedinstvene usluge u prekograničnoj regiji te ujedinjenje
aktivnog turizma i zaštite okoliša31.
Slika 12: Prvi Gradski bicikli 2006. godine
Izvor: http://croatia.rec.org/wp-content/uploads/2012/01/LA21KChrv2.pdf (31.10.2014.)
Slika 13: Gradski bicikl 2014. godine
Izvor: http://koprivnica.hr/novosti/otvorena-prava-biciklisticka-oaza-u-koprivnici/ (31.10.2014)
31
http://koprivnica.hr/novosti/otvorena-prava-biciklisticka-oaza-u-koprivnici/ (31.10.2014)
33
Do sada je Koprivnica već razvila izvrstan image grada koji živi od svojih
povijesnih i novodobnih tradicija. Tako se tijekom godine održavaju dva značajna
turistička događaja : Podravski motivi ( u lipnju) i Renesansni festival (kolovoz). U prvom
događaju odvija se panorama likovnih dometa u tradiciji naive, najstarijem slikaru
(doajenu) predaje se privremeni „ključ grada“, te se promoviraju izvorni zanati i
gastronomija. Renesansni festival najraskošniji je (višednevni) događaj u regiji, s
kostimima, oružjem i oruđem kasnog srednjovjekovlja, te brojnim režiranim priredbama
(napad na grad i obrana, posjeta kralja Ludovika) koje prikazuju razvoj plemstva i
društvene odnose u doba kad Koprivnica dobila status slobodnog kraljevskog grada.
Tradicijska jela s namirnicama i načinom pripreme iz „davnih vremena“, te neizbježno
pivo iz točionika spravljano po samostanskim tradicijama, u tim su prigodama uvijek u
prvom planu, potičući socijalna okupljanja na način nekadašnjih „proščenja“ ili „kirvaja“
uobičajenih u srednje- europskoj tradiciji. Značajno je da iz godine u godinu raste broj
sudionika iz različitih zemalja (viteške udruge, cehovski majstori, keramičari, tkalci) te se
pruža mogućnost lokalnim majstorima u izgradnji cjelokupne inscenacije Festivala:
tvrđave, bedemi, mostovi, provizorni objekti, borilišta, scenografija naselja i radionica.
Od izvornih suvenira nude se medičarski i licitarski proizvodi, drvene igračke, kovački
proizvodi, prirodna medicina, glazbala, odjeća i umjetnički radovi.
Od izrazito ekoloških događaja spominjemo International Drava Day / Međunarodni
dan Drave, s okupljanjem ekoloških udruga iz šire regije, te Galovićevu jesen,
Međunarodni pjesničko –kulturni festival u listopadu u čast Frana Galovića. S obzirom na
gastronomsko-kulinarsko –prehrambenu tradiciju Koprivnice, u čijem temelju stoji
koncern
PODRAVKA
i
brendirani
proizvod
Vegete,
osmišljava
se
manifestacija“Betlehemsko svjetlo“, gdje bi se u vrijeme Božića prenosila svjetlost iz
„Kuće kruha“ (Betlehem koji simbolično predstavlja sama Koprivnica) prema
prijateljskim gradovima poput Maribora, Beča, Bečkog Novog Mjesta, Eisenstadta i dr.
Ciljane skupine u ovim događanjima su: eko-turisti, ljubitelji gastronomije, kulturni
„potrošači“ i sakupljači umjetnina, te domaći turisti iz svih krajeva Hrvatske.
U okolici Koprivnice pružaju se dva kraka kamo se usmjeravaju turisti: jedan prema
Bilogori sa lokacijama Starigrad (Podravska klet i Štagelj) i Jagnjedovac (Sunny Village),
a drugi u smjeru Drave. Na dravskom potezu nalaze se:
Peteranec (Zgrada kapetanije i Galerija Sabolić, Spomenik Franu Galoviću, Imanje
Betlehem – Galovićev dom).
34
Slijedeća lokacija su Hlebine- svjetski poznati centar naivne umjetnosti. Ciljani
objekti su: Galerija umjetnina Ivan Generalić sa pripadajućim parkom skulptura, Župna
crkva s originalnom postavom Križnoga puta i inventarnim rezbarijama, Imanje s
galerijom Josip Generalić te rodna kuća slikara i mentora Krste Hegedušića (u obnovi).
Također postoji desetak privatnih atelijera s galerijskom postavom koji se mogu prema
dogovoru pogledati.
Slika14: Galerija naivne umjetnosti Hlebine
Izvor:http://www.ventilatorbesed.com/?opcija=kom_clanki&oce=64&id=3672(5.11.2014.)
Kružnim ophodom (Drava Route) dosižu se Drnje i Torčec (etno objekti:koševi za
kukuruz i primjeri ruralne gradnje iz 19. I 20. Stoljeća). Đelekovec (Zavičajni muzej
Virius, Miškina i Kanižaj) te Legrad (povijesni pilovi, Crkva Sv. Trojstva, trgovi
Legradskih cehova). Legrad je značajan i zbog uporišne točke Rezervata koja se nalazi na
lokaciji Veliki Pažut, o čemu će još biti riječi.
Tablica 2: Općine uz Dravu: status i potencijali
Međunarodni
SVE OPĆINE
Nacionalni
Regionalni
Lokalni
(REZERVAT
BIOSFERE MURADRAVA-DUNAV)
BICIKLISTIČKA
STAZA/DRAVA
ROUTE
RIBOLOV
AVANTURISTIČKI
TURIZAM
35
LEGRAD
- PZR Veliki
Pažut-ušće
Mure u Dravu
- Crkva Sv.
Trojstva i pilovi
u parku
- Kupalište
Šoderica
ĐELEKOVEC
- Zavičajni
muzej (Virius,
Miškina,
Kanižaj)
- gastronomija
- etno objekti
Torčec (koševi
za kukuruz)
- Šoderica
- Galovićeva
jesen
- Spomenek
Galoviću
- Likovna
kolonija
Komatnica
DRNJE
PETERANEC
HLEBINE
- Galerija naivne
umjetnosti i Park
skulptura
- Imanje i galerija
Josip Generalić
- Crkva Sv. Katarine
sa umj. Inventarom
- Otvoreni atelieri
- Kuća Hegedušić
- Fundus
Galerije
- Redovite
godišnje izložbe
- Kiparska
kolonija
- folklor
- Evangelička
crkva
- Spomenik
Zrinskima
- Kupalište Halasz
Czarda
- Skela prema
Sv.Mihalju
- Brojenje
ptica
- Tradicija
ispiranja
zlata
Oživljavanje
starih zanata
- Izlet
čamcima
Donja
DubravaLegrad
- Karavana
LegradAljmaš
(Dravski
vukovi)
- tursko
groblje
- šodranekupališta
- Crkva Rođenja
Marijina
- Zgrada
kapetanije i
Galerija Sabolić
- Spomenik F.
Galoviću
- Imanje
Betlehem/Galović
ev dom
- Selo Komatnica
- jezero
Gabajeva
Greda
- državno
lovište
36
MOLVE
GOLA
- Muzej Drave/Drava
museum,
- Biciklistička staza
NOVO VIRJE
- Drava Route
FERDINANDOVAC - Drava Route
PODRAVSKE
SESVETE
- Drava Route
- crkva
Uznesenja Bl.
Djevice Marije
(hodočašće)
- galerija MLK
- Galerija Mijo
Kovačić Gornja
Šuma
- Kuća Ivančan
- Sekuline
ribički dom
- Sportska
dvorana Molve
- Repaška šuma
- Jezero
Čambina
- Zaštićeni
hrastovi
lugarnica Repaš
- Galerija
Večenaj
- Galerija Golski
krug
- Otvoreni
atelieri
- Ješkovo (Park
znamenitih
Podravaca),
- Kiparskokeramičko
radionica
- Imanje
Motacilla alba
- Međunarodno
ribičko natjcanje
- Prekodravska
područja Veliko
i Malo
Zimolezje
- Kupalište Čingi
Lingi
- Mlinarska staza
Molve
- Geotermalni
izvori i
potencijalno
kupalište
- Husinja ˗
pogranični pojas
- staro selo
Brodić (Imanje
KarlovčanEtnokuće)
- Stari sportovi i
pastirske igre
(Mala
olimpijada)
- Župna crkva Sv.
Ferdinanda iz
19.st.
- Ribički dom i
lučica Lepa Greda
- Zavičajna
zbirka u
općini
- Sviranje na
cimbalu i
tradicijskim
glazbalima
- Tkanje i vezenje
(radionice)
- Folklor
(godišnja smotra)
- Šaranje pisanica
– Uskršnji običaj
- Galerija
Cugovčan
(paleontologi
ja i etno
predmeti)
- Ekološki vrt
mira (ternska
nastava)
- Pješčara
Draganci –
ostatci
pustinjskog
krajolika
- Imanje Balog u
Gotalovu
- Ostaci gradine
Pepelara kod
Ždale
- Kuća Talan
iz 19.st.
- Jezero
Drnić
- Kupalište
na Dravi
Crnec
Izvor: rad autora
37
Kao povijesno naselje Đurđevac se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije
iz 1334.godine. Osobitu ulogu u njemu igra stara utvrda u tipu gradnje Wasserburga
(utvrđeni grad opkoljen bedemima i jarcima) koja se istakla u obrambenoj zadaći tijekom
16. I 17. Stoljeća. Utvrda je danas gotovo posve obnovljena . U njoj je smještena Donacija
Ivana Lackovića Croate sa oko tisuću umjetnina u svim stilovima i likovnim tehnikama.
Donacija nosi laskavu titulu „Mali podravski Louvre“ te čini žarišnu točku kulturnog i
edukativnog turizma. Moguća su terenska predavanja i likovne radionice /in situ. Župna
crkva Sv. Vida iz 19Stoljeća djelo je češkog arhitekta Podhorskog autora nekoliko
povijesnih zdanja u županiji. Od građanskih spomenika tu je Kuća Bazijanec, bivša
ambulanta u kojoj je danas depadansa osnovne škole. Etnografski muzej „Čamba“ okuplja
kolekciju od cca. 2000 eksponata ruralne kulture.
Slika 15: Stari grad Đurđevac
Izvor: http://www.mojapovijest.com/?p=1086(4.11.2014.)
U samoj gradskoj jezgri Đurđevca u funkciji je Park šuma Borik, privlačno mjesto
za odmor i rekreaciju lokalnog stanovništva i namjernika, među kojima su primarno gosti
Hotela „Picok“. Zbog velike krajobrazne vrijednosti, na inicijativu Ekološkog društva
Đurđevac dio Borika godine 1997. stavljen je pod zaštitu. Proglašen je šumom s
posebnom namjenom- za odmor i rekreaciju. Izgrađena je trim-staza i šetnica, vrlo korisna
za povezivanje čovjeka i prirode. Relativno je dobro održavana i pruža mogućnosti
rekreativnog, sportskog, zdravstvenog, poučnog, lovačkog i avanturističkog turizma.
Posebno mjesto pripada Botaničko-geografskom rezervatu Đurđevački peski.
Đurđevački peski udomaćeno nazvani „Hrvatskom saharom“, nezaobilazni su dio
38
„ophodnje“ za svakog posjetitelja ovoga kraja. To je valovit, raznobojan krajolik sa
specifičnom vegetacijom s endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune te vidljivim
oblicima pješčanih dina, ukroćenih unesenom vegetacijom zečjaka, bagrema i bijelog i
crnog bora. Izrazita krajobrazna vrijednost proizlazi iz te činjenice. Peski su pravi
rezervat biološke raznolikosti, pa govorimo o botaničko-biološkim vrijednostima ovog
prostora. Uz klimatske uvjete koji su podudarni sa uvjetima srednjoevropskog
kontinentalnog podneblja (umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom), na Peskima
postoji poseban skup biljnih vrsta kakvog nigdje u Hrvatskoj ne možemo naći. Biljke
pripadaju gotovo svim tipovima područja, od krajnje sjevernih (borealnih) do srednjeeuropskih i submediteranskih. Ovo područje kao važan geomorfološki lokalitet ima
znanstvene i edukativne vrijednosti, te je vrlo zanimljivo za turizam.
U te su svrhe načinjene poučne staze na kojima se predstavljaju sve glavne
vrijednosti ovog područja na informativnim pločama (o nastanku područja, o
karakterističnoj vegetaciji, o aktualnim problemima-očuvanju rezervata,...). Ekologističko
načelo ponovnog spajanja čovjeka i prirode, na Peskima bi se provelo bez velikih ulaganja
i dugotrajnih zahvata. Budući da smještajni kapaciteti postoje na „Fazaneriji“ i u hotelu
„Picok“ u Đurđevcu, otvaraju se mogućnosti i znanstvenog i kontinentalno- ruralnog
turizma. Dakle, ljetni kamp na lokaciji Peski, mogao bi okupiti biologe, botaničare,
istraživače, čiji su predmeti interesa biljni svijet, leptiri, kukci, ptice. Osobito zanimljive
su potencijalne radionice ljekovitog bilja, čije sakupljanje počinje upravo ljeti- na
formalnom završetku nastave. Mentorski i voditeljski rad tu ima presudnu ulogu, a
iskustva dobivena u „otvorenom učilištu“ često nadilaze sve kabinetske i učioničke
rezultate.
Slika 16: Đurđevački peski
Izvor: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=621473&page=607(4.11.2014)
Stanovište održivog turizma ovdje je jasno izraženo: kao što je vidljivo đurđevačko
područje primarno je agrarna regija, zbog čega bi turističku ponudu trebalo usmjeriti
39
prema zdravoj hrani , asortimanu žitarica i voća koji bi bili dostupni za konzumaciju i
kupovinu u prikladnim izborima i pakovanjima. Već zaštićenu krušku trorotku kao
izvorni regionalni proizvod trebalo bi višenamjenski plasirati kao dio ponude: čajevi,
kolači, sadnice, sokovi, i drugi pripravci te ogledne parcele u voćnjaku. Potencijal potoka
Bistra koji grad dijeli na zone Centar i Peski trebalo bi razviti kao šetnicu s drvenim
kioscima i mostićima uređenim cvjetnim lijehama i drvoredom. Na taj način turisti bi se u
gradu zadržali na cjelodnevnom boravku, a pojedine manifestacije (Picokijada, Dani voća,
Đurđevo i Kukuriček) imali bi stalnu lokaciju bez provizornih građevina i uličnih kulisa.
Planirani park skulptura koji slijedi obrazac Legende o Picokima trebalo bi koncentrirati
na platou i okolišu utvrde Stari grad. Budući da se u blizini nalazi hotel Picok ovim
zaokruženjem dobila bi se jedinstvena turističko kulturna cjelina.
Pitomača, mjesto na granici dviju županija (Koprivničko- križevačke i Virovitičkopodravske) ističe se kao dinamično naselje obilježeno blizinom rijeke Drave i obroncima
Bilogore na kojima se tradicionalno razvija kultura vinogradarstva. U to područje spada
uzgoj vinove loze radi proizvodnje grožđa i njegovih prerađevina, održavanje tradicijskih
sorti i podrumarenje. U smislu turističke ponude to znači da se mogu ponuditi kvalitetna
vina iz registrirane proizvodnje kao i sorte voća uobičajene za ovo podneblje. Na putu
prema Bilogori (Aršanjski breg i Otrovanski breg) nalazi se etno restoran i gospodarstvo
„Zlatni klas“ koji je svojevrstan brend općine Pitomača. U okviru gospodarstva je koral s
jahaćim konjima, gospodarski objekti te novopostavljena etno-kuća (apartman) i vodenica
(apartman). Gastronomska se ponuda zasniva na gotovo zaboravljenim tradicionalnim
receptima zdrave prehrane, dok su namirnice ekološki uzgojene na gospodarstvu. Tijekom
ljeta ovdje se odvijaju društveni događaji promotivnog karaktera poput manifestacije „U
posjet starim vremenima“ (gastronomija i stari zanati). Nadopuna kulturnim zbivanjima je
i proslava Vidova u lipnju uz prigodni glazbeni festival „Pjesme Podravine i Podravlja“.
Za razvoj turizma na ovom području, najvažniji su zaštićeni dijelovi prirode koji se
protežu uz rijeku Dravu. Viseći dravski most povezuje Pitomaču i Križnicu. Na tom
inače vrlo brzom djelu dravskog protoka postoji tradicionalno kupalište i skela koja u
vrijeme povoljnog vodostaja osigurava komunikaciju. Na mjestu stare vodenice, na
desnoj obali nalazi se imanje Šimić s uređenim okolišem i djelomičnom rekonstrukcijom
interijera nekadašnje nastambe. Iako neregistrirano kao izletište imanje ima potencijal za
prihvat velikog turističkog autobusa (50 ljudi) koji bi se mogli baviti vanjskim
40
aktivnostima, poput ribolova, likovnih radionica, identifikacije ljekovitog bilja i
neposrednih razgovora s umjetnikom. Moguće su i skautske aktivnosti: logorska vatra,
pripremanje obroka u prirodi te kampiranje pod šatorima.
Razvijeniju i potvrđenu ponudu nudi objekt „Dravsk iža“ na udaljenosti 10
kilometara od Podravske magistrale i 500 metara od Dravskog mosta. Objekt nudi:
noćenje u apartmanima sa 3 zvjezdice, prehranu, ribolov, priprema ribljega paprikaša,
kupanje u bazenu uz objekt, kampiranje, jahanje i bicikliranje. Bogata ornitofauna (labud,
liska, orao štekavac, čaplja, vodomar, kormoran, mala čigra, kulik i dr.) omogućava
cjelogodišnje promatranje ptica.
Dravska ulica jedna od najzanimljivijih i najdužih u Podravini (10 km) također
skriva i otkriva zanimljive kote poput jezera „Šodrana“ uređeno za sportski ribolov te
sportskog aerodroma i postojećeg lovačkog doma čije bi aktivnosti tek trebalo osmisliti. U
posljednje vrijeme spominju se lokacije Vir i Širinski otok, integrirane u prostor
Rezervata kao kote od iznimne vrijednosti, poradi očuvanosti biodiverziteta. Širinski otok
je prirodni krajolik omeđen rukavcem i glavnim tokom rijeke Drave na području općine
Pitomača. Izoliran je i stanište je brojnim vrstama ptica. Kod niskog vodostaja , korito
starog toka Drave postaje prirodni gaz životinja.
Slika 17. Zaštićeni krajobraz Križnica
Izvor: http://www.najboljeuhrvatskoj.info (31.10.2014.)
41
5.2.3. Jezera pretvorena u šljunčare - kupališta i ribogojilišta
Među atraktivnija jezera nastala na mjestima bivših šljunčara nalaze se: Čingi lingi i
Sekuline kod Molvi, jezero Drnić u Novom Virju, te jezero Batinske kod Molvica.
Zajednička im je karakteristika da su nastojanjem lokalnog stanovništva pretvorena u
mjesta za sigurno kupanje tijekom ljeta, te da su intervencijom čovjeka poribljena i
pretvorena u ribogojilišta. Najstarije među njima i po površini najveće je Čingi lingi uz
koje ide i vikendaško naselje s registriranom i kontroliranom gradnjom, Dakle, vlasnici se
brinu za uređenje okoliša i održavanje higijenskih uvjeta na cijelom jezeru. Tijekom ljeta
djeluju dva ugostiteljska objekta. U blizini se nalazi obiteljsko gospodarstvo i otvoreni
atelijer velikana naivne umjetnosti Mije Kovačića. Gotovo identičan način osmišljavanja
nalazimo na Sekulinama s desne strane Repaškog mosta. Lokalna zajednica (općina
Molve) i ribolovno društvo uredili su ribičku kuću s nadstrešnicama smještajnog
kapaciteta za cca. 150 osoba. Obalni dio korita pretvoren je u betonski bazen čime je
djelomice smanjena atraktivnost ove ribičke lokacije (uklonjena je kompletna obalna
vegetacija). Redovito se održavaju likovne kolonije Molvarskog likovnog kruga i godišnja
okupljanja.
Jezero Drnić nalazi se u Novom Virju ,oko desetak km udaljeno od Đurđevca.
Jedno od najstarijih jezera u tom području,nastalo iskopom šljunka i krčenjem šume.
Okoliš uređuju ii održavaju mještani ulice uz pomoć sponzora i općine Novo Virje.
Površina jezera je oko 3ha zajedno sa otokom koji se nalazi na lijevoj strani jezera, koji je
preko zime pod vodom pa se početkom proljeća riba masovno mrijesti na tom području.
Dubina vode na pojedinim mjestima kod max. vodostaja iznosi do 6 metara. ZŠRK
Đurđevac redovito poribljava jezero šaranom, amurom, štukom, glavašom i ostalim
ribljim vrstama prema planu gospodarenja i gospodarskoj osnovi. Svakako treba
napomenuti da ovdje vrijedi sistem ribolova Ulovi i pusti.
Jezero Batinske nalazi se na imanju Zalar između mjesta Batinske i Molvice.
Obuhvaća tri protočna manja jezera na bivšim šljunčarama s uređenim okolišem. U
prateće objekte ubrajamo nadstrešnice, vanjski roštilj sa šankom i rashladnim uređajima,
dva drvena mostića i dječje igralište. Nastojanjem lokalne zajednice jezero postaje
lokacija uz koju se vežu obljetnička i tradicionalno običajna događanja u mjestu. Tako se
primjerice obilježava Lukovo dok u ljetu veliku popularnost stječe manifestacija Gastro
bass s promocijom ribičkih specijaliteta i natjecanjima u izlovu pastrvskog grgeča, te
42
natjecanje u spremanju “Poberunskog graja”. U sklopu manifestacije održavaju se i
likovne kolonije.
Slika 18: Izletničko jezero Batinske
Izvor:rad autora
U neposrednoj blizini jezera Batinske nalazi se Galerija Ivana Lackovića Croate
u prostorima uređene stare škole. Ova galerija predhodila je velikoj donaciji lackovićevih
djela, danas smještenih u Galeriji Stari grad Đurđevac. Većina djela koja datiraju iz
lackovićevih početaka deponirana je na Batinskama. Ona su neprocjenjiva za proučavanje
života i djela umjetnika Ivana Lackovića-Croate. Riječ je o djelima rađenim tehnikom ulja
na staklu, a koja označavaju početak “čuda Hrvatske naive”. Također tu su oko dvije
stotine eksponata donesenih razmjenom Lackovićevih radova s najistaknutijim
umjetnicima s područja bivše države. U kiparskom dijelu postava zastupljeno je
dvadesetak umjetnika, među kojima se ističu Matija Lacković, Ljubica Matulec , Josip
Šimić i dr.
5.2.4. „Etno-kuće Karlovčan“ - primjer održivog upravljanja turističkim
gospodarstvom u sklopu Rezervata
Kao jedan od pozitivnih primjera osmišljavanja sadržaja u okviru Rezervata
spominjemo Obiteljsko gospodarstvo Karlovčan u Brodiću. Brodić se nalazi u najužem
dravskom pojasu , u pograničnom prostoru s Mađarskom. Desetljećima je predstavljao
pojas oskudne komunikacije gdje su se nalazile karaule i par desetaka seoskih
gospodarstava. Zahvaljujući tome, priroda je ostala u gotovo netaknutom stanju, uz nužne
intervencije Hrvatskih šuma u šumskom pojasu. Općina Ferdinandovac izgradila je skelu
43
koja veže hrvatsku obalu s predjelom Husinja, a koje se djelomice nalazi u vlasništvu
Mađarske. Ovaj dio Drave je plovan od mjesta Crnec preko Brodića nizvodno. Pogodan je
za izlete riječnom lađom u doba povoljnog vodostaja. Tu okolnost obitelj Karlovčan
ukalkulirala je u svoju ponudu na OPG-u pod nazivom „Etno kuće Karlovčan“. Imanje
obuhvaća dva bivša seoska gospodarstva, spojena kompleksom kuća s posebnom
namjenom: Kovačnica, Klijet, Motorni mlin, Hambar, Suvenirnica i stambeni kompleks s
nadstrešnicama ispod kojih se služe obroci i odvijaju prigodni sadržaji. Dvorište je
hortikulturno uređeno, premreženo stazama od opeke, te se može razgledati drugi red
objekata poput koševa za kukuruz, štala, obora (korala), te pašnjaka. U navedenim
pomoćnim objektima nalaze se jahaći konji, poniji, te šumska divljač. Inventar stambenih
jedinica etnografski je vjeran i solidno očuvan. Osim etno predmeta pokućstva, tkanja,
posuđa, te antikviteta različite vrste posjetitelji mogu razgledati i izložbu alata i oruđa
korištenih prije industrijalizacije. Također postoje umjetnički predmeti (slike,skulpture)
pridruženi imanju u novije vrijeme. Ponuda se sastoji od tradicijskih jela, poučnih
tečajeva tkanja i vezenja te oživljavanja običaja u godišnjim prigodama (Božić, Uskrs,...).
U boravak na imanju uključeni su izleti na Dravu u svim godišnjim dobima. Obnova
imanja trajala je desetak godina, rabljeni su izvorni materijali i stare tehnike obrade što
ovoj turističkoj destinaciji daje dodatnu vrijednost i šarm. Relativno skromni smještajni
kapaciteti (desetak osoba) planiraju se proširiti u suradnji s lokalnom zajednicom.
Slika19: Etnokuća
Izvor: rad autora
44
Slika 20: Stari alati
Izvor: rad autora
Slika 21: Kućice za smještaj
Izvor: rad autora
5.2.5. Cikloturizam - primjer održivog turizma i kretanja unutar Rezervata
Slika 22: Biciklom kroz Rezervat- Drava Route
45
Izvor: http://ddc.hr/DDCnoviHorizonti/DravaRoute/(2.11.2014.)
Biciklistička staza Drava Route je prvi korak prema osmišljavanju ekoturizma
unutar Rezervata. Otvorena je 2002. godine. Proteže se od ušća Mure u Dravu kod Legrada do
Pitomače 84 kilometara nizvodno te je svojevrstan nastavak biciklističke staze Tur de Mur
koja kreće od izvora rijeke Mure u Alpama do Bad Radkersburga na austrijsko-slovenskoj
granici. Vodi kroz Sloveniju, pa sve do Legrada u Hrvatskoj. Trasa je lagana za vožnju i
idealna za obiteljski turizam te rekreaciju. Biciklističke staze smanjuju negativan utjecaj
prometa na okolinu, jer nema negativnih emisija, a za izgradnju nisu potrebni veliki
zahvati u prirodu.
Drava Route prolazi kroz većinu općina koje su u sastavu Rezervata biosfere MuraDrava-Dunav i već se uspjela afirmirati kao zanimljiv turistički sadržaj. Seoska
gospodarstva desetljećima koriste bicikl, taj uistinu velik civilizacijski izum kako bi
ubrzao i olakšao ne samo kretanje, već i prijevoz i prijenos roba s jednoga mjesta na
drugo. Uobičajeno je u panonskim krajevima vidjeti pješaka, zaprežna kola i bicikliste.
Zapravo može se reči da je bicikl povezao Dravu i Bilogoru jače nego bilo koje
komunikacijsko sredstvo. Ljudi s Drave hrle u Bilogoru da nađu mir među trsjem,
zadovoljstvo u voćnjaku, čisti zrak i dobru kapljicu. Ali isto tako ljudi s Bilogore „lete“
prema Dravi radi ribolova, kupanja i kretanja uzvodno i nizvodno prema željenim
odredištima.
Sve to imali su na umu kreatori biciklističkih staza koje danas povezuju dugačak
hrvatski „Zeleni pojas“ od slovenske do srpske granice. Nije jednostavno osmisliti izgled
biciklističkih staza koje turističke potencijale čine dostupnima ciljnim i prolaznim
turistima na biciklu, a pri tom ne zaboraviti lokalne korisnike putova koji ih koriste
svakodnevno, za duže i kraće izlete ili za sportsku rekreaciju. Podravina raspolaže
idealnim uvjetima za biciklistički turizam. Šumoviti brežuljci Bilogore, vinogradi, sliv
rijeke Drave te razgranata mreža sporednih putova sa niskim prometnim opterećenjem
omogućuju biciklističke ture u cijeloj regiji, a zbog blage topografije terena, glavni
biciklistički pravac, koji prolazi bliže pojasu Drave („Drava route“), može kombinirati sa
šumovitim brežuljcima i vinogradima Bilogore, koji se protežu paralelno uz Dravu. Dva
cestovna granična prijelaza (kod Gole i kod Terezinog polja) omogućuju organizirati i
zanimljive hrvatsko-mađarske kružne ture (Mađerić, 2009).
Osnovna zamisao bila je da se stvore poučne staze, na kojima bi osim užitka vožnje
sudionici učili o plastičkim elementima krajolika, rijetkim vrstama, ljekovitom bilju i
tradicijskoj gradnji u dravskom i bilogorskom pojasu. Stoga se očekuje da će u budućnosti
46
Drava Route dobiti i prikladnu infrastrukturu: informacijske centre, kućice za odmor,
ribolovne trepe, nadstrešnice, trim staze i fotografske kote za fotosafari.
Turistički atraktivne su tematske staze, koje se orijentiraju prema specifičnim
lokalnim ciljevima, ali sa naglaskom na odgovarajuće kulturne znamenitosti (kao npr.
galerije, arhitekturu, povijesna mjesta i sl.), ili slijede određeni krajobraz (na primjer kroz
vinograde, zaštićena područja i sl.), ili imaju neki obrazovni cilj (poučne staze ). Ovdje se
nameče ideja o biciklističkoj stazi kroz polja, uz koju su na određenim razmacima lijevo i
desno uz stazu zasađena stabla starih domaćih vrsta voća. Uz svako stablo postoji pločica
sa imenom i opisom voćke, a negdje na sredini staze postoji i odmoriste sa klupom,
kantom za smeće i velikom info-tablom, koja objašnjava povijest i značaj „domaćih sorti“
(Mađerić, 2009).
Tražena su seoska gospodarstva, koja bi bila voljna prihvatiti bicikliste na
jednokratno spavanje u izviđačkim uvjetima, na sjenicima, u pomoćnim prostorijama ili
pod šatorima u vlastitu dvorištu. Također je u projektu i ponuda zamjenskog, odnosno
partnerskog turizma, gdje se turisti aktivno uključuju u sezonske poslove oko
gospodarstva što se u konačnici odbija od cijene boravka.
Bilježi se rastući trend ponude u sistemu „Bike&Bed“ koji definira jasne standarde
zadovoljenja interesa biciklista:
- sigurna prostorija pod ključem za besplatno ostavljanje bicikla preko noći (po
mogućnosti u prizemlju ili podrumu)
- prostor za sušenje odjeće i putne opreme (na pr. tavan, sušilica za rublje i sl.)
- dobra ponuda doručka ili mogućnost korištenja kuhinje
- raspolaganje informacijama o voznom redu za vlak, brod, bus
- mogućnost korištenja alata za jednostavne popravke, informacije o telefonskim
brojevima i adresama najbližih mehaničara u slučaju većih kvarova (Mađerić,
2009:18).
Kao važna dopuna biciklističkoj infrastrukturi služi signalizacija uz staze. Ovdje se
misli na oznake s informacijom do najbližih željezničkih postaja, o pravcu centra, gdje se
nalazi ambulanta, pošta idr. Prijedlog su također uređena odmarališta sa klupom i infopločom o blizini turističkih atrakcija, ili zaklonom (strehom) od kiše (Mađerić, 2009).
Smatra se, da je kreiranje Drava Route dosada najuspješniji korak prema formiranju
Rezervata. Dosadašnja iskustva (u murskom dijelu i s mađarske strane) pokazuju da nije
presudan broj objekata ni prevelika količina sadržaja, već način na koji se pojedina ideja
razvija i kako je zaživjela u praksi. Osnovno pravilo jest dostupnost informacija,
47
ljubaznost i otvorenost prema turistima i posjetiteljima, te stvaranje dobre atmosfere i
domaćinskog ugođaja. Takav sinergijski pristup redovito daje bolje rezultate od pretjerane
uređenosti i koncentracije sadržaja potpomognutih visokom tehnologijom.
Slika 23: Oznaka na biciklističkoj stazi uz Dravu
Izvor: http://www.kckzz.hr/user_content/documents/Tekst_strucne_podloge.pdf (1.11.2014.)
5.3. Rijeka Dunav
Dunav kao „najinternacionalnija“ rijeka na svijetu, najveća rijeka u EU, te druga
najduža i vodom najbogatija rijeka u Europi važan je plovni put. Izvire u Schwarzwaldu,
Baden Wurttenberg u Njemačkoj, spajanjem rječica Brigach i Breg. Teče od zapada
prema istoku kroz glavne gradove Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd, te nakon 2850
km utječe u Crno more. Šire područje njegove delte obuhvaća 4.300 km2 u Rumunjskoj i
Ukrajini te je radi očuvanja flore i faune (oko 300 vrsta ptica i 45 slatkovodnih vrsta riba)
proglašeno rezervatom biosfere 1990., a 1991. godine i uvršteno u UNESCOv popis
svjetske prirodne baštine ,ukupno 679222 ha, od čega 103000 ha morskoga područja.
Završetak au u njegovu imenu dolazi od germanskog ouwe (rijeka)32.
Rijeka u Hrvatsku ulazi u mjestu Batina koje se nalazi na granici Hrvatske,
Mađarske i Srbije te nakon 137 kilometara završava blizu Iloka.
32
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16593(4.11.2014.)
48
Kroz povijest a i danas, Dunav je uvijek bio važan međunarodni plovni put. Plovan
je cijelim svojim tokom kroz Hrvatsku. Najveći i najvažniji grad u Hrvatskoj, na obali
Dunava je Vukovar. Nakon što je grad stradao u Domovinskom ratu i njegove obnove,
Vukovar je ponovno dobio značaj kao luka u teretnom prometu. U blizini Vukovara se
nalazi ušće Drave u Dunav, koja je druga po veličini njegovih pritoka.
Dunav sa 2.850 kilometara dugačkim tokom prolazi kroz više klimatskih zona i
raznolik okoliš, što objašnjava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta uzduž rijeke.
Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih puteva za ptice. Važno
zimsko stanište je Park prirode Kopački rit koji pokriva močvarno netaknuto područje na
sjeverozapadu Hrvatske na kojem živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo
rijetke kao Orao štekavac. Tipične dunavske ribe su: Som, Smuđ, Štuka, Bolen, Grgeč,
Jegulja, Kečiga, Podust, Klenić, Šaran, Deverika, Krupatica, Mrena, Bodorka itd. Ribolov
je u Srednjem vijeku imao veliku važnost u prehranjivanju čitavih zajednica.U 19. i 20.
stoljeću snažno je počeo opadati. Nekim vrstama riba prirodno je stanište pomaknuto
zbog ljudskog djelovanja. Danas se ribolov donekle prakticira u Austriji oko Linza i Beča,
ali je najintenzivniji na delti Dunava33.
33
http://www.labin.com/web/neobavezna.asp?id=6814&idkat=53(4.11.2014.)
49
6. SWOT ANALIZA POTENCIJALA ATRAKCIJSKE OSNOVE
UNUTAR REZERVATA BIOSFERE ZA RAZVOJ ODRŽIVOG
TURIZMA
Tablica 3.: SWOT analiza Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
SNAGE
SLABOSTI

vrlo povoljan geografski položaj

Turističke zajednice nisu umrežene

Velika raznolikost flore i faune i endemske

Pad
ruralnog
zbog
stanovništva
vrste
nemogućnosti zapošljavanja


Velike površine neobrađene zemlje
lužnjaka

Nedovoljna

Blizina rijeke Drave, sutok Mure i Drave
turizma

Mogućnost promatranja rijetkih ptica

Nedovoljni smještajni kapaciteti

Zaštićena područja Peski, Crni jarki,

Nedostatak
Očuvana močvarna staništa i šume hrasta
promidžba
infrastrukture
Čambina, Borik, Veliki Pažut, hrastovi kod
osoblja za održavanje rezervata
Repaša


Očuvana
tradicijska
gradnja
ruralne
kulture

Nedovoljno
kontinentalnog
educirano
i
stručnog
lokalno
stanovništvo

Nedostatak stručnih kadrova u turizmu
Biciklističke staze i vinske ceste, galerijske
ceste

Spomenici kulture i etnografska baština

Običajna kultura, folklor, pučke svečanosti

Naivna umjetnost

Tematski parkovi sa skulpturama
poznata lovna i ribolovna područja
50
PRILIKE
PRIJETNJE

Drava muzej (u izgradnji)

Neodustajanje od gradnje HE na Dravi

Mogućnost razvoja agroturizma

Blizina plinskih polja, kemijski otpad,

Zaštita autohtonih sorti i dobivanje
onečišćenje okoliša
ekološke marke


instalacijama plinske mreže
Izgradnja poučnih centara, mjesta za
Premreženost Podravine cjevovodima i
kampiranje i prihvata turista na bazi razmjene


razvoj turizma
Mogućnosti za stvaranje eko turizma,

kajakinga, trekkinga i biciklizma

Reputacija
„Grada
bicikla“
kao
Nedovoljno
financijskih
sredstava
za
Neiskorišteni potencijali zemljišta koje
propada (nedostatak humusa)
mogućnost cijele regije
Izgradnja mreže gradova povezane sa
„Betlehemskim svjetlom“ (Koprivnica=kuća
kruha)
Izvor: rad autora
Slika 24: Kopački rit – između Drave i Dunava
Izvor: www.glasistre.hr (13.11.2014.)
51
7. ZAKLJUČAK
Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav kao zaštićeno područje krhkih ekoloških
sustava i biološke raznolikosti predstavlja važan element za kvalitetno osmišljavanje
turizma koji uvelike može pridonijeti ekonomskom razvitku obuhvaćenih područja. Ovaj
prirodni prostor izuzetno je bogat kulturnom i tradicijskom baštinom te čini jedinstvenu
cjelinu. Stoga su zaštita prirode i održivi gospodarski razvoj ključne pretpostavke za
očuvanje ovog prostora. Turizam se temelji na očuvanoj atrakcijskoj osnovi te je osnova
za razvoj održivog turizma. Kategorija zaštite prirode ovog prostora dozvoljava
gospodarske djelatnosti koje ne ugrožavaju njegove bitne značajke. U ovom agrarnoruralnom prostoru poljoprivreda je glavni izvor egzistencije. Poljoprivredna proizvodnja
može se neometano odvijati pod uvjetom da je u skladu s režimom zaštite i iskoristiti
komparativne prednosti poljoprivredne proizvodnje u zaštićenom području obuhvaćenih
područja. Javlja se potreba za poljoprivredno –okolišnom programu koji je temelj
ekološke proizvodnje.
Ekološka poljoprivreda financijski je potpomognuta od države te ukazuje na
potencijale koje nudi agro-ekoturizam. Ekološki osviještenim turistima vrlo je bitno da
ponuda gospodarstva isključuje upotrebu „kemije“. Razvojem agro-ekološkog, ekološkog
i sličnih oblika turizma povezanih s prirodom moglo bi se stvoriti tržište za lokalne,
visokokvalitetne i prepoznatljive proizvode te ih je kasnije potrebno i brendirati kao
autohtone proizvode. Ekoturisti su spremni platiti višu cijenu za jedinstvene gastronomske
užitke, a na odlasku iz destinacije kupuju hranu kako bi u njoj i kasnije mogli uživati ili ju
poklanjaju prijateljima. Na taj način dijele ugodno iskustvo s putovanja i potiču druge na
putovanje. Ovdje možemo spomenuti i neprehrambene proizvode (razne autohtone
rukotvorine).
Poseban oblik ponude čini sudjelovanje u poslovima na gospodarstvu, u zamjenu za
boravak i prehranu u okviru odabrane obitelji. Također se mogu organizirati radionice
poput: ručne obrade drva, rezbarija i ukrasa na drvenim objektima, izrade drvenih
igračaka te originalnog rukotvorenog pokućstva i stolarije. Atraktivne su radionice tkanja
na tkalačkim stanovima, vezenja i čipkarenja. Već postojeća natjecanja u gastronomskim
vještinama (spravljanje ribljeg paprikaša, zeljarijada, zlevanka, lovački gulaš) treba
proširiti na tradicijske recepte koji isključuju uporabu aditiva i umjetnih sladila i
dodataka. Voćarska i vinogradarska tradicija u prvom su redu interesa za oživljavanje
52
agroturizma. Obnoviti valja nasade tradicijskih vinskih sorti, promovirati krušku trorotku
i mušmule s proizvodima na bazi njihovih plodova (likeri, čajevi, kolači, kompoti).
Proizvođači meda sortnih vina likera i ulja iz uljarica prema tržištu trebaju nastupati kao
jedinstven klaster.
Međunarodnim priznanjem prostora Rezervata biosferne Mura-Drava-Dunav otvara
se mogućnost prezentiranja Rezervata kao jedinstvenog turističkog proizvoda, privlačnog
i međunarodnim posjetiteljima. Ekološki osjetljivim programima koji su usmjereni na
zadržavanje turista na području Rezervata može se stvoriti atraktivno tržište za lokalne
proizvode. Ljepota i privlačnost rijeka i njihove okolice te mogućnost brojnih
rekreacijskih aktivnosti poput promatranja ptica, fotografiranja, kupanja, biciklizma i
sportskog ribolova, imaju izuzetan potencijal za privlačenje posjetitelja. Obavezna je
izgradnja poučnih staza, šetnica i vidikovaca s informativnim pločama i stručnom
obilježbom (znanstveno nazivlje). Također, informativni punktovi moraju sadržavati sve
vrste publikacija u različitim medijima (tiskani vodiči, e-vodiči, posteri, plakati,
monografska izdanja) te opreme na posudbu. Višejezična komunikacija profesionalna je
obaveza.
U svakoj prigodi naglašava se vrijednost područja i objekata s prepoznatljivom
„turističkom markom“ poput: Kamengrada, Gradskih bedema, Evangelističke crkve u
Legradu, Galerije Hlebine, Ješkova s Parkom znamenitih Podravaca i Ekološkog Parka
mira u Sesvetama. Đurđevačkih pijesaka, Utvrde Stari grad Đurđevac, Donacije Ivana
Lackovića Croate, Imanja Večenaj i sl.
Područje također karakterizira veliki broj kulturnih i tradicionalnih manifestacija te
snažan regionalni identitet (kulturne manifestacije, narodna glazba, običaji, narodne
nošnje) koji, zajedno sa rekreacijskim aktivnostima i vinarskom te kulinarskogastronomskom ponudom, mogu biti zanimljivi za turiste s različitim interesima.
Naglasak je na naivnoj umjetnosti, s tradicijskim pastirskim igrama (Podravske Sesvete),
ljetnim seminarima folklora i sviranja na tradicijskim glazbalima. Za znanstveni, okolišni
i zeleni turizam idealne su lokacije Đurđevački Peski (kampiranja uz proučavanje flore i
faune) te Bilogora sa ljekovitim biljem i vinogradarskim vještinama.
Važan put prema ekoturizmu i održivom razvoju jest primarna edukacija lokalnog
stanovništva kod kojega treba osvijestiti sve prednosti Rezervata i očuvanog okoliša. Ta
će se uloga podijeliti između škola ekoloških udruga i volontera. S više državne instance
kroz resorna ministarstva, nužna su ulaganja u organsku poljoprivredu i zdravu hranu.
Kod poticanja privatne inicijative i dodjele sredstava poglavito voditi računa o
53
smještajnim kapacitetima i gastronomskoj ponudi koja mora biti usklađena s lokalnom i
srednje europskom tradicijom. Neobično je važan izgled naselja s nekadašnjim matricama
usklađenim pročeljima, panonskim tipom gradnje i kompletnom infrastrukturom (rasvjeta,
pločnici, zelene površine). Obnavljanje tradicije seoskih vrtova, cvjetnjaka i povrtnjaka,
starih voćnjaka, pletera i cigle spada u izravno estetsko uređenje u skladu s okolišem. Kod
već postojećih uređeni i omiljenih lokacija lokalnog stanovništva poput šodrana i
umjetnih jezera pogodnih za ljetna kupanja i kampiranja tamo gdje to nije učinjeno, treba
izgraditi nadstrešnice, roštilje, trepe i sanitarne objekte za prihvat turističke populacije.
Redovito održavanje zelenih površina, sadnja cvijeće i ukrasnih grmova te brzorastućeg
drveća doprinose turističkoj privlačnosti takvih lokaliteta. Ako u blizini nema trgovina,
treba osigurati tjednu ophodnju pokretnih trgovačkih radnji.
Sakralni objekti koji su u najvećem dijelu očuvani trebaju biti dostupni i otvoreni za
razgledavanje. Stambeni i javni objekti iz 19. i 20. stoljeća trebaju se građevinski obnoviti
pod nadzorom restauratora, konzervirati i sačuvati. Potreban je registar privatnih zbirki,
kućnih knjižnica i uređenih objekata građanske kulture te objedinjavanje eksponata od
povijesne važnosti u postojećim Zavičajnim muzejima. Turističke zajednice područja koje
pokriva Rezervat, trebaju imati zajedničku strategiju nastupa prema javnosti kao i
čuvarsku i servisnu službu pod zajedničkom upravom. Kontrolirana gradnja unutar
Rezervata treba se odvijati pod strogim ekološkim pravilima (nature friendly-prijateljstvo
prema okolišu).
Lokalna zajednica regulator je pravila ponašanja u svom dijelu Rezervata.
Ekonomska se osnova temelji na otvaranju radnih mjesta distribuciji hrane, suvenira i
usluga prema posjetiteljima te sudjelovanju u njihovim rekreacijskim aktivnostima.
Poticati primarno biciklizam, sportove na i uz vodu, sportski ribolov, promatranje ptica,
fotografiranje, te aktivnosti koje ne narušavaju biološku raznolikost i sklad između
čovjeka i prirode. Biološka raznolikost je temelj bilo koje ponude pa i krajnjoj kozekvenci
i opstanka pojedinog područja i ljudi u njemu. Budući da je biosfera naš zajednički
(općeljudski) prostor, moramo se odreći velikih korisničkih ambicija i presizanja u
prostor, jer time uskraćujemo šanse opstanka svim stanovnicima naše planete. Kao što im
ime govori rezervati su samo malena izdvojena područja, ali već svojim postojanjem
obavezuju i daju nade da je očuvanje naše planete moguće uz razvoj ljudske svijesti i
odgoja za okoliš, koji se iskazuje kao ultimativna potreba našega vremena.
54
8. LITERATURA
Knjige:
Bilen, M., (2011): Turizam i okoliš. Zagreb: Mikorad
Carić, H. (ur.), (2006): Održivi turizam u deset koraka. Zagreb: Institut za turizam: Odraz
Geić, S., (2011): Menadžment selektivnih oblika turizma. Split:
Sveučilište u Splitu,
Sveučilišni studijski centar za stručne studije
Golub, S., (2003): Mura. Međimurje: ZEON
Kranjčev, R., (1995): Priroda Podravine. Koprivnica: Mali Princ
Kranjčev, R., (2002): Živa rijeka Drava i koprivničko-đurđevačko zaobalje. Koprivnica :
Ekološko društvo Koprivnica: D.T.S.
Müller, H., (2004): Turizam i ekologija. Zagreb: Masmedia
Ružić, P., (2009): Ruralni turizam. Pula: Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Šafarek, G., (2010): Ušće Mure. Križevci:Veda d.o.o.
Vukonić, B. i Keča, K., (2001): Turizam i razvoj, pojam načela postupci. Zagreb:
Mikorad
Članci:
Feletar, D., (2013) Geografsko – demografske značajke regionalnog parka Mura – Drava.
Podravina vol. 12/24:5 – 21 http://hrcak.srce.hr/112952 (25.08.2014)
Vincenc, G., (2014) Sva ljepota podravskog kraja. Hrvatske šume broj 207/ožujak
Publikacije:
Mađerić, B., (2009): Pilot projekt za razvoj biciklističkih staza na području unutar
hrvatskog Zelenog pojasa – drugi dio. [s.l]
Medven, Ž. i Hećimović, H., (2006): Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj. Regionalni centar
zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu Ured u Hrvatskoj. Zagreb: Kratis
Sundseth, K., (2009):Upravljanje područjima Natura 2000. Državni zavod za zaštitu
prirode. Zagreb: Grafokor
Trenc, N., Ivčić, B., Marković, D., Radović, J., Rodić-Baranović, P.,Topić, R., (2008):
Predloženi rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Velika Gorica. Državni zavod za zaštitu
prirode ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
55
Internetski izvori:
Bakan,R.:
ppp www.vsmti.hr/.../1610-ekoturizam-2-povijesni-razvoj-i-perspektive.html
(29.10.2014.)
http://www.unesco.org/new/en/media-services/multimedia/photos/mab2012/croatiahungary/ (28.09.2014.)
http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecologicalsciences/biosphere-reserves/europe-north-america/croatiahungary/mura-dravadanube/(25.09.2014.)
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=12 (28.10.2014.)
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=88 (28.10.2014.)
http://www.responsibletourism.mn/why-responsible-tourism/what-is-responsibletourism.html (23.10.2014.)
http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/eu-direktive-718.html (30.09.2014.)
http://natura2000.hr/PageTemplates/PageContent.aspx?pageId=78&langID=1(5.10.2014.)
http://www.mtraditional.com/vode.html (2.10.2014.)
http://www.tzm.hr/article.php?g=14 (15.10.2014.)
http://www.visitmedimurje.com/atrakcije_aktivnosti-all.asp?id=62&m =2&mm=06&kt=
Priroda # VEpPJbdxmM8(15.10.2014.)
http://www.ekomuzejmura.com/o-projektu.asp (31.10.2014.)
http://www.sportski-ribolov.info/index.php?topic=570.0#.VEp5cLdxmM8 (17.10.2014)
http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/znacajni-krajobrazi/cambina
(20.10.2014.)
http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/posebni-rezervati/veliki-pazut
(23.10.2014.)
http://koprivnica.net/obavijesti/14578-Na-Halasz-Csardi-kod-Legrada-18-godinu-zaredom-bit-%C4%87e-uspostaljen-malograni%C4%8Dni-prijelaz(23.10.2014.)
http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/srk-jeskovo/(31.10.2014.)
http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/zivim_zeleno/djelujem_lo
kalno/elektricni_automobili_koprivnici(31.10.2014.)
http://koprivnica.hr/novosti/otvorena-prava-biciklisticka-oaza-u-koprivnici/ (31.10.2014)
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16593(4.11.2014.)
http://www.labin.com/web/neobavezna.asp?id=6814&idkat=53(4.11.2014.)
56
9.POPIS ILUSTRACIJA
Slika 1: Zonacija rezervata biosfere
Slika 2: Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav
Slika 3: Obnovljeni mlin na Muri
Slika 4: Mlinarov poučni put
Slika 5: Ušće Mure u Dravu
Slika 6: Šoderica
Slika 7: Čambina
Slika 8: Lovački dom Čambina
Slika 9: Veliki Pažut
Slika 10: Ješkovo
Slika 11: Park skulptura – Ješkovo (Drava Route)
Slika 12: Prvi Gradski bicikli 2006. godine
Slika 13: Gradski bicikli 2014. Godine
Slika14: Galerija naivne umjetnosti Hlebine
Slika 15: Stari grad Đurđevac
Slika 16: Đurđevački peski
Slika 17. Zaštićeni krajobraz Križnica
Slika 18: Izletničko jezero Batinske
Slika19: Etnokuća
Slika 20: Stari alati
Slika 21: Kućice za smještaj
Slika 22: Biciklom kroz Rezervat- Drava Route
Slika 23: Oznaka na biciklističkoj stazi uz Dravu
Slika 24: Kopački rit – između Drave i Dunava
Tablica 1: Područja zonacije rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
Tablica 2: Općine uz Dravu: status i potencijali
Tablica 3: SWOT analiza Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
57

OČUVANJE „EVROPSKOG AMAZONA“

Nema toga na čemu se ne može zaraditi

ZAŠTITA „EUROPSKE AMAZONE”

KONGRESNI TURIZAM U HRVATSKOJ: DANAS I SUTRA

ZAŠTITA „EUROPSKE AMAZONE”

Sažetak rezultata istraživanja

1. Introductory speech - Uvodni govor

Ka prekogranicnom rezervatu biosfere Prirucnik

Palac gore

TURIZAM KAO DJELATNOST

Ruralni turizam