ICT Informatička tehnologija u poslovanju Broj 191 12/2012 Istraživanje: ICT tržište RH CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Četvrta godina pada Računalstvo u oblaku: Aplikacije samo za velike? Kriptografija: Znanost skrivanja podataka Pravna zaštita softvera: S developerima - oprezno Upravljanje poslovnim procesima: Kraj alibi menadžmenta PRILOG INTERVJU Ivo Josipović predsjednik Republike Hrvatske Program poslovnih prilika Međunarodne poslovne konferencije financial indusTrY arena, croaTia – 26./27. 2. 2013.; serBia – 22./23. 5. 2013. 2nd supplY cHain ManaGeMenT arena, croaTia – 13./14. 3. 2013. 9th TelecoM arena, croaTia – 21./22. 3. 2013.; serBia – 12./13. 6. 2013. 4th fMcG arena, serBia – 27./28. 3. 2013.; croaTia – 13./14. 11. 2013. Hr arena, serBia – 9./10. 4. 2013.; croaTia – 25./26. 9. 2013. clean WaTer arena, croaTia – 16./17. 4. 2013.; serBia – 22./23. 10. 2013. 2nd HealTH care Business arena, croaTia – 23./24. 4. 2013. Organizator YOur business intelligence and netwOrk partner www.infoarena.biz | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected] UVODNIK< ICT Informatička tehnologija u poslovanju Broj 191 12/2012 Istraživanje: ICT tržište RH CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Četvrta godina pada Snimio: Dražen Lapić Računalstvo u oblaku: Aplikacije samo za velike? Kriptografija: Znanost skrivanja podataka Pravna zaštita softvera: S developerima - oprezno PRILOG Upravljanje poslovnim procesima: Kraj alibi menadžmenta INTERVJU Ivo Josipović predsjednik Republike Hrvatske Program poslovnih prilika INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: [email protected] InfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: [email protected] Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Lidija Orešković Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: [email protected] Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: Zina d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. KRIZA JE, ne čekajte, djelujte, imajući u vidu da ništa neće biti kao prije... KRIZA JE, SOCIOLOŠKA, KULTUROLOŠKA, EKOLOŠKA, a posljedično svemu tome i ekonomska. Dugoročna je, duboka i puna nepredvidivih događaja. U takvim uvjetima poduzetništvo treba definirati dobre strategije za uspješan i održiv dugoročan razvoj (u krizi prevedeno preživljavanje) te ih potom PROVESTI, što je izniman izazov. Upravljanje promjenama, inovativnost, operativna i poslovna izvrsnost, kontroling, minuciozno proučavanje i iskorištenje intelektualnoga kapitala, organizacijsko učenje; sve su to sustavi, procesi i modeli koji kroz primjenu neupitno mogu ponuditi odgovor na pitanje kako do uspjeha. Sukladno složenosti navedenih izazova, razmijevajući prigode i prijetnje koje proizlaze iz pristupanja EU-u, pred znatnim brojem poduzetničkih organizacija iz ICT MSE (mikro i mali) sektora obveza je da se koristeći tržišni zastoj FOKUSIRAJU na organizacijski razvoj, zajedničko učenje i definiranje novih strateških smjernica primjerenih novoj ekonomiji. Oni koji to ne prihvate kao domaću zadaću ili Nikola Nikšić ne uspiju realizirati na brisanom prostoru EU-a, uz globalne igrače gladne prihoda, zahtjevne i ulagački limitirane kupce, mogu očekivati mnoge materijalne i komercijalne neugodnosti izazvane međusobnim nerazumijevanjem, razočaranjima zbog neispunjenih obećanja (dobavljača) ili neostvarenih očekivanja (kupaca). U takvim okolnostima mikro i mala poduzeća zbog svoje veličine potencijalni nositelji certifikata fleksisigurnosti mogu bolje djelovati u cilju preživljavanja. Da bi fleksibilnost bila iskorištena u funkciji sigurnosti, kao prvi korak nužno je osigurati točan i aktualan odgovor na sljedeće pitanje: „Čime nas kupac prvenstveno vrednuje? Kvalitetom, cijenama, komercijalnim politikama, razvijenim osobnim odnosima ili nečim drugim...?“ U drugom koraku, primjereno dobivenom odgovoru, bitno je definirati strategiju uvažavajući neke od sljedećih preporuka: Ulagati u razvoj i primjenu šireg raspona menadžerskih znanja i vještina na dvije razine - individualno i timski, tako da se stvori ambijent timova u kojemu će se specijalci ugodno osjećati i davati maksimum baš u onomu u čemu su najbolji. Razvijati specijalistička, vertikalna rješenja po djelatnostima/veličinama umjesto prečesto ponavljane ofucane uniseks komercijalne poruke: „Imamo i nudimo rješenja za velike, srednje ili male, za ustanove i gospodarstvo, za sve i sva...“ Zamijeniti kratkoročno koncipirani odnos ponudi-prodaj-kupi u dugoročno partnerstvo korisnika i njegovog multifunkcionalnog ICT servisa. Umrežavati se sa savjetodavcima i dijagnostičarima, računovođama, pravnicima, marketingašima, učilištima i drugim B4B igračima u svrhu isporuke cjelovitih rješenja. I tada, ne preostaje ništa drugo negoli samo provesti odluke u koje iskreno vjerujemo da su najbolje za sve naše dionike, a potom i za nas same. Možda čudno ali istinito, upravo tim redoslijedom kako bismo na kraju priče povratno dobili najviše. Nikola Nikšić POGRIJEŠILI SMO: Članak „Na vlastitu odgovornost“ objavljen u prošlom broju na 40. stranici, napisao je g. Mate Strgačić a ne g. Toni Podmanicki, autor prethodnog članka u istom broju. Ispričavamo se čitateljima i autorima zbog pogrešne informacije. 191/12/2012 infoTrend 3 >U OVOM BROJU 37 6 INTERVJU Kriptografija: Nema sigurnog rješenja Demokracija bez posrednika Predsjednik Republike dr. Ivo Josipović govori za čitatelje InfoTrenda o prilagođavanju brzim tehnološkim promjenama, o demokratskoj razmjeni stavova građana i političara putem Interneta, o pokušajima nadzora nad slobodnom internetskom komunikacijom, o potrebi ulaganja u znanost i informatizaciju te o drugim problemima utjecaja tehnoloških promjena na život i ponašanje pojedinca i društva. - Upravljanje 18 BPM poslovnim procesima 8 NAJAVA WinDays13 WinDays13 bit će i sljedeće godine vodeća ICT konferencija na domaćem kalendaru te među ključnim događanjima u regiji. Očekuje se više od 1500 sudionika koji će imati priliku sudjelovati na više od 120 predavanja, radionica i okruglih stolova. performansi organizacije. Bilo je niz razloga zbog čega poduzetnici nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude nove tehnologije, temeljene na uređenim i standardiziranim poslovnim procesima, a što valja promatrati kao imovinu svake kompanije. BPM - Putokaz u poboljšanje 2012. - četvrta godina pada Stanje i perspektiva hrvatskog INFORMATIČKOG tržišta: Vrijednost hrvatskog IT tržišta pada četvrtu godinu zaredom i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4 posto. U 2012. IT potrošnja opada najmanje za daljnjih 6 posto. TELEKOMUNIKACIJE na granici stagnacije i negativnog rasta. Poslovni procesi se istražuju i modeliraju kako bi se sistematiziralo znanje organizacije o načinu rada, omogućilo njihovo kontinuirano unapređivanje i poboljšavanje te učinkovitije izvođenje, ili najkraće: zbog unapređenja poslovanja. 22 BPC2012 BPM - Kraj alibi menadžmenta? 17 OSVRT Dan integracije 2012 Poslovna sofisticiranost nekog gospodarstva mjeri se njegovom spremnošću da upravlja rizicima i poslovanjem na sofisticirani način, dakle znanjem i sposobnostima! To znači da gospodarstvo ima takav menadžment koji je u stanju učinkovito upravljati poslovnim procesima. Riječ je o stručnoj konferenciji namijenjenoj IT menadžerima i IT profesionalcima odgovornima za nadzor i upravljanje informacijskokomunikacijskim sustavima u svojim organizacijama. 18 KONFERENCIJA BPC2012 BPM Upravljanje poslovnim procesima Osnovni smisao upravljanja poslovnim procesima jest poboljšanje 4 infoTrend 191/12/2012 26 BPC2012 20 BPC2012 10 ISTRAŽIVANJE 25 zatore, pokrovitelje, partnere i sponzore ulazi u trideset i šestu godinu održavanja što je rijetkost i u svjetskim relacijama. MIPRO 2013 održat će se u Opatiji od 20. do 24. svibnja iduće godine. NAJAVA MIPRO 2013 Vodeći međunarodni ICT skup u Jugoistočnoj Europi koji organizira hrvatska ICT udruga MIPRO, uz brojne domaće i inozemne suorgani- BPM – ERP + Uz rješenja koja nude vodeći svjetski proizvođači ERP sustava, značajni su inovativni doprinosi hrvatskih informatičara na integraciji PDM-ERP, CAD/ CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP ostvareni u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije. 30 POSLOVNA INTELIGENCIJA To BI or not to BI Najveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni njene nekretnine ni njen vozni park. Faktor koji će tvrtki generirati dodatnu vrijednost i profit su njeni zaposlenici, a njihova će pak produktivnost biti proporcionalna kvaliteti informacija kojima raspolaže upravljački kadar. 33 ICT I PRAVNA PRAKSA Zaštita domena Zanimljive odluke arbitraže u pogledu domaćih .hr domenskih imena 34 STUDIJA SLUČAJA Veliki korak preko granice Zagrebačka tvrtka Serengeti d.o.o. izvrsno posluje bez obzira na privrednu recesiju. Uspješno djeluje na inozemnom tržištu, ne zanemarujući pritom ni domaće, a sve zahvaljujući visokom 10 U OVOM BROJU< PRILOG Istraživanje: 2012. četvrta godina pada 1 Milijuni eura za inovacije gdje će mobilno rješenje donijeti najveću korist daje veću vjerojatnost za uspjeh. stupnju profesionalizma u odnosu na kvalitetu proizvoda i odnose s korisnicima. 37 KRIPTOGRAFIJA Nema sigurnog rješenja 46 ZAŠTITA PRIVATNOSTI Zamke radnog mjesta Kriptografija je znanstvena disciplina skrivanja podataka. Iako postoje kvalitetni široko prihvaćeni proizvodi koji daju odlične rezultate, nikako ne možemo tvrditi da su uporabom tih alata naši podaci potpuno zaštićeni. U vezi s elektroničkim praćenjem aktivnosti zaposlenika Europski sud za ljudska prava donio je brojne presude protiv država potpisnica. Problem dobiva sve veću važnost s obzirom na nagli razvoj tehnologije koja omogućuje nedozvoljeni nadzor privatnog i javnog života svakog pojedinca. 40 ICT I PRAVNA PRAKSA Pravna zaštita softvera Odlazak developera iz tvrtke usred razvojnog ciklusa novog softvera ili provedbe nekog projekta nije rijedak slučaj. Mnogi od njih ionako svoj kruh zarađuju vani, bilo da su emigrirali ili su još u Hrvatskoj, ali surađuju sa stranim tvrtkama. Pametan IT poduzetnik o takvim rizicima treba razmišljati unaprijed. 42 MOBILNOST ... i radne navike Uvođenje mobilnog rješenja nije jednostavan potez za tvrtku i zahtijeva specijalizirane stručnjake posebno u području planiranja, pripreme i vođenja same implementacije. Analiza potencijalnih područja RAČUNALSTVO U OBLAKU Samo za velike? Iako su razvijeni izvrsni alati za računalstvo u oblacima, prikladni ne samo za velike već i za srednje i male tvrtke, troškovi njihova korištenja dosad su za ove potonje bili previsoki. Mijenja li se takvo stanje najnovijim razvojem tehnologije? 54 ICT vijesti iz Srbije 55 ICT vijesti iz BiH 57 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Govorništvo Ako zbog prirode posla morate brzo ovladati govorničkom vještinom, ne možete sami prevladati tremu ili želite steći dodatne kompetencije zatražite stručnu pomoć uz koju ćete svladati tremu i postati dobar govornik. Govorništvo se uči, s njim se ne rađa. Nije lako, ali se može. EU programom ICT PSP financiraju se tehnološke i netehnološke inovacije za koje je obavljeno istraživanje po fazama. Sam Program ICT PSP ne podržava istraživačke aktivnosti, no kad treba može pokriti područje tehničke prilagodbe i integracije inovacija. Program nudi takve mogućnosti malim i srednjim inovativnim poduzetnicima u ICT sektoru te malim i srednjim poduzećima kako bi poboljšala korištenje ICT-a zbog povećanja kvalitete vlastitih proizvoda, usluga i poslovnih procesa. U 2013. godini sudionicima u Programu ICT PSP bit će na raspolaganju oko 154 milijuna eura, od čega samo za projekte u pet tematskih područja oko 124,2 milijuna eura 4 Podrška za uspjeh Državno tijelo zaduženo za nadzor provedbe ICT PSP programa u RH je Ministarstvo uprave iz čijeg se proračuna financira godišnja članarina za sudjelovanje u tom programu Europske unije. Prijedlozi projekata podnose se temeljem otvorenih poziva pri čemu se razlikuje nekoliko vrsti financijskih instrumenata, odnosno projekata. Pritom godišnji Program rada unaprijed definira vrst projekta kroz koji će se financirati svaka pojedina tema i cilj, broj projekata te njihovu vrijednost. Implementacija aktivnosti Programa provodi se kroz tri osnovne vrste projekata: projekte većeg opsega, projekte manjeg opsega te kroz tematske mreže 6 Sve na jednom mjestu Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini - Istraživanjem dostupnosti javnih usluga na Internetu prati se napredak u području razvoja elektroničkih usluga, čime se stvara podloga i za nesmetani razvoj elektroničke javne uprave (e-uprave) jednog od osnovnih stupova Digitalnog plana za Europu. 191/12/2012 infoTrend 5 >INTERVJU Predsjednik Republike o društvu, informatici i mreži Demokracija bez posrednika Članovi redakcije InfoTrenda još pamte vremena kada su se u Hannoveru, na CeBIT-u mimoilazili s visokim njemačkim državnim dužnosnicima, ministrima pa i kancelarom, a istodobno se na zagrebačkim sajmovima informatike tada najznačajnijima u široj regiji ne bi pojavio ni općinski političar. Da su se vremena promijenila, a s njima naš društveni i politički okoliš, odnos prema demokraciji i komunikaciji, znanosti i tehnologiji, govori naš susret s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem na upravo održanom zagrebačkom sajmu Info. Mnogo govori već i sama činjenica da je posjetio Sajam, a kad smo ga zamolili da za InfoTrend progovori o svom odnosu prema dostignućima suvremene tehnologije i posljedicama koje donosi za društvo i pojedinca, odazvao se bez oklijevanja. RAZGOVARALA ANA MIŠIĆ P oštovani gospodine Predsjedniče, kada ste među prvima otvorili svoju novu privatnu web-stranicu na domeni from.hr time ste dali snažan poticaj svim građanima Hrvatske kao državnik, ali i kao iskusan sudionik u internetskoj komunikaciji. Kako procjenjujete utjecaj tehnoloških promjena na život i ponašanje pojedinca i društva u cjelini? Taj je utjecaj vrlo velik, ne samo u našem društvu, nego, rekao bih i globalno. Zbog permanentnog tehnološkog razvoja, mnogo toga što nam ranije nije bilo dostupno sad je postalo dostupno. Zahvaljujući tehnologiji danas možemo gotovo besplatno komunicirati s udaljenim krajevima svijeta, možemo sklapati poslove unutar virtualnog svijeta, 6 infoTrend 191/12/2012 trgovati, transferirati novac s jednog dijela svijeta na drugi i sl. Živimo u jednom globaliziranom okviru, tako da nam je doista svijet došao na doseg ruke (ili na klik miša). Pristup internetu omogućava ljudima – i to ne samo elitama, nego većini ljudi u našem društvu – da se sami predstave sa svojim idejama, da budu sami svoji „izdavači“. U tom smislu, povećava i demokratičnost društva te potiče aktivno građanstvo. Suvremena tehnologija nam olakšava svakodnevni život, ali sa sobom nosi i određene nove rizike. Primjerice, povećava se cyber kriminal, atakira se na privatnost, dovode se u pitanje tradicionalne forme društvenosti, a često nam se događa da bolje „poznajemo“ nekog koga nikad fizički nismo vidjeli ali s njim komuniciramo e-mailom, nego svog prvog susjeda. Dakle, rekao bih da zbog svega toga živimo u jednom novom svijetu, koji je u smislu vremena ubrzan, a u smislu osjećaja prostora smanjen. Jeste li svojim primjerom željeli dati poticaj i svim ostalim političarima da se putem Interneta uključe u demokratsku razmjenu mišljenja i stavova s građanima Hrvatske? Smatrate li da bi na taj način građani mogli izravno sudjelovati u političkom odlučivanju? Da, kao što sam rekao – lakše je izraziti svoje mišljenje ako imate pristup internetu. Nije vam potreban posrednik, i nema vremenskog odmaka. Ne morate više čekati da se vaš članak ili izjava otisne u tiskovini, pa čak ni da dođu snimatelji. Poruke na društvenim mrežama, pa i e-mailom imaju trenutni učinak. I doista, potičem građane da na taj način sudjeluju u procesu društvenog razmatranja i odlučivanja. No, istodobno, volio bih da u tome sudjeluju odgovorno, sa svojim imenom i prezimenom, kako bi se izbjegle neprimjerene pojave koje omogućuje anonimnost internetske komunikacije. Pritom prije svega mislim na vulgarne i destruktivne, a ponekad i uvredljive i potpuno neprihvatljive poruke koje se pojavljuju, npr. u komentarima članaka na internetskim forumima i sl. No, nadam se da će s vremenom i toga biti sve manje. Tehnološki napredak je golem i sve se više ubrzava. Može li baš to biti najveća prepreka brzom prilagođavanju pojedinaca i društva suvremenim komunikacijskim kanalima? Ne vjerujem da će to biti prepreka. Nove generacije su vrlo vješte u prihvaćanju tehnoloških inovacija. A kako nužnost stvara običaje, tako se, vidim, i starije generacije, također, prilagođavaju – naročito ako im se time olakšava obavljanje poslova. Mnogi su ljudi vidjeli da im tehnologija 191/12/2012 infoTrend 7 >INTERVJU štedi vrijeme, pa ako su isprva bili skeptični, sad više nisu. Recimo, ljudi su odlično prihvatili to što liječnički nalazi i recepti putuju „elektronski“ od laboratorija do liječnika, i od liječnika do ljekarnika. Vide da im je to pojednostavilo život. Kakav je Vaš stav kad je u pitanju psihološki utjecaj Interneta? S jedne strane to je neviđen demokratski, informatizacijski i edukativni potencijal, a s druge se nekontrolirano iskorištava za ekonomsku, političku i svaku drugu pa i negativnu promociju? Smatrate li da pozitivna komponenta nadmašuje negativne učinke? Da, mislim da pozitivni aspekti nadmašuju negativne, ali treba biti oprezan kako ne bismo upropastili jedan odličan medij. Možda ponekad treba poslušati i ljude iz struka koje su skeptičnije po tom pitanju. Znam da već imamo i određenih poremećaja ili čak i bolesti za koje se tvrdi da su u izravnoj vezi s pretjeranim „življenjem“ u virtualnom svijetu, ili čak i zbog fizičke neaktivnosti povezane s korištenjem kompjutora općenito. Pretpostavljam da će se s vremenom pokušati naći i neki društveni „lijek“ za te nove probleme. Kao umjetnik i stručnjak za autorska prava, kako gledate na pokušaje svođenja objave na Internetu u neke pravne okvire? Postoji bojazan da će se legitiman zahtjev za sprečavanje nedozvoljene objave tuđih autorskih djela pretvoriti u polugu vlasti za nedemokratski nadzor nad cjelokupnom internetskom komunikacijom. Kao i u drugim situacijama, i ovdje treba pronaći neku ravnotežu između – s jedne strane, zaštite prava autora, a s druge zaštite prava korisnika. Protiv sam nedemokratskog nadzora u bilo kojem obliku. Istodobno, ne mislim da je dobra politika ona koja bi oštećivala kreativne snage u društvu, odnosno – autore, stvaratelje. Siguran sam da je moguće naći neko rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Hrvatska je nekad bila u samom vrhu tehnološkog razvoja šire regije, a posljednjih godina sve više zaostaje. Po ulaganju u znanost sa samo 0,76 posto BDP-a na samom smo dnu Europe. Kako postići ravnotežu između potrebe za ulaganjem u daljnju informatizaciju društva i financijskih ograničenja koje nam postavlja ekonomska kriza? Zagovornik sam povećanja izdvajanja za znanost, i to ne samo za nju – nego i za obrazovanje općenito, za kulturu i sve druge oblike kreativnosti. Znanost, obrazovanje i kultura su značajan stvaratelj vrijednosti, i to ne samo kulturnih nego i sasvim materijalnih. Pogledajte samo koliko industrija obrazovanja, ako mogu koristiti taj pojam, donosi nacionalnim gospodarstvima razvijenih zemalja. Koliko novca se slijeva u prihode jedne Austrije, Mađarske, da ne govorim o većim zemljama kao što su Njemačka, Britanija i SAD, od inozemnih studenata koji dolaze studirati na sveučilišta u tim zemljama? Koliko dobiti za nacionalna gospodarstva stvaraju, primjerice, znanstveni instituti u farmaceutskoj grani, ili u automobilskoj industriji, ili u istraživanjima energetskih resursa, u razvijenim zemljama? Treba, dakle, shvatiti da je ulaganje u te grane i te kako isplativo i sa sasvim financijske točke – a da ne govorim o važnosti za razvijenost društva i za odgovorno odlučivanje u našoj zemlji. 8 infoTrend 191/12/2012 NAJAVA OČEKIVANJE S RAZLOGOM: >1500 SUDIONIKA NA >120 PREDAVANJA, RADIONICA I OKRUGLIH STOLOVA WinDays13 KRAJEM STUDENOGA, Microsoft Hrvatska još je jednom podsjetio na dobar poslovni običaj kojega se u Hrvatskoj malo tko drži – planirati važna javna i stručna događanja dovoljno rano da svi zainteresirani mogu tome prilagoditi svoje planove. Direktor Microsofta Ivan Vidaković najavio je na press-konferenciji inspirativnim uvodom još mjesecima udaljenu poslovnotehnološku konferenciju WinDays (22. - 26. travnja 2013.). Tom prigodom zamolili smo direktoricu WinDaysa13 Dubravku Salopek i direktora sadržaja tehnološke konferencije Tomislava Tipurića za odgovore na nekoliko pitanja vezana uz daljnji razvoj WinDays koncepta. Dubravka Salopek, direktorica konferencije WinDays13 P: Gospođo Salopek, kao direktorica konferencije WinDays 2013 osjećate li potrebu ili pritisak pripremiti veću i bolju konferenciju od prethodne? Je li to realno u sve težim gospodarskim uvjetima? O: WinDaysi iz godine u godinu rastu i svake godine nastojimo napraviti još bolju i kvalitetniju konferenciju od prethodne. Dakle, nema pritisaka, samo velika želja WinDays tima da iduća konferencija bude još uspješnija. A kako smo u razdoblju predstavljanja niza novih Microsoftovih proizvoda, rješenja i uređaja, sigurna sam da će WinDays13 biti vrlo atraktivna i vrijedna konferencija za sve sudionike. P: Vidite li u nekim tehnološkim priredbama koje su se posljednjih godina učvrstile na hrvatskom konferencijskom kalendaru opasnost da WD izgubi epitet najveće i najbolje? O: WinDaysi su, s presjekom ključnih tehnoloških i gospodarstvenih tema, vodeća konferencija na domaćem kalendaru te među ključnim događanjima u regiji. I na WinDays13 konferenciji očekujemo sudjelovanje više od 1500 sudionika koji će imati prilike nazočiti na više od 120 predavanja, radionica i okruglih stolova. Ivan Vidaković, Dubravka Salopek i Tomislav Tipurić najavljuju WinDays13 P: Zamijetili smo da je prošlogodišnja poslovna konferencija tematski propustila istražiti suovisnost gospodarskog razvoja i primjene ICT-a tako da se mogla mirne duše održati u sklopu nekih turističkih, poljoprivrednih ili drugih dana. Hoće li to biti slučaj i na WD 2013? O: Informacijske su tehnologije jedan od pokretača gospodarstva, kroz nova rješenja koja vode smanjenju kapitalnih investicija i operativnih troškova i kroz stvaranje novih poslovnih prilika za domaće stručnjake. Ključne su pretpostavke, na kojima gradimo teme poslovnog smjera konferencije, primjena novih tehnologija u poslovanju, kreiranje proizvoda i usluga visoke tehnološke vrijednosti te činjenica da budućnost donosi nove industrije i načine proizvodnje, što će nužno tražiti nove profile stručnjaka i veću kvalitetu radne snage. P: Iako iznos kotizacija nije porastao čak od 2011. godine ne čini li Vam se da je odnos izrazito nepovoljan za pristup tehnološkom sektoru? Tu nije riječ o odnosu pružene vrijednosti već o potrebi da se na tehnološki dio privuče mlađa, talentirana i vrlo zainteresirana publika nesrazmjerno manjih financijskih mogućnosti od sudionika iz poslovnih krugova? O: Cilj WinDaysa nije profit već želja da na jednom mjestu u isto vrijeme privučemo što više talentiranih stručnjaka svih dobnih skupina i pružimo im atraktivan i relevantan sadržaj. Kako bismo što širem krugu zainteresiranih omogućili sudjelovanje na konferenciji uveli smo i kategoriju kotizacija za studente s popustom od 40%. Također, do 3. III. 2013. traje razdoblje early bird prijava po povoljnijim kotizacijama. Tomislav Tipurić, direktor sadržaja tehnološke konferencije WinDays13 P: Nakon prve najave sljedećih WinDaysa, možete li nam dati nešto više konkretnih obavijesti o naglascima i temama tehnološke konferencije? O: Tehnološki smjer WinDaysa bit će kao i uvijek prilika za upoznavanje razvojne zajednice s novostima u tehnologiji i poslovanju te s novim poslovnim prilikama, a bit će predstavljene i domaće implementacije te studije slučaja primjene rješenja kao što su Windows 8 platforma, SQL Server, obitelj rješenja Dynamics (AX, CRM i NAV) i još mnogih novih funkcionalnosti Windows Azurea. Nominacije za tehnološka predavanja su u tijeku. P: Gospodine Tipurić, Vi ste i na prošlogodišnjim WD bili urednik sadržaja tehnološke konferencije. Neki komentatori zamjerili su da je Vaše programsko usmjerenje bilo previše izražajno te da su izostala dubinska razmatranja novijih sistemskih rješenja (što je na ranijim WD bio traženi sadržaj). Slažete li se s takvom ocjenom? Hoće li se takav pristup i zašto, ponoviti i na WD 2013? O: Na sadržaju WinDays konferencije radi urednički tim sačinjen od vrhunskih stručnjaka iz svih područja IT-a. Prošlogodišnja je konferencija bila u finoj ravnoteži između developerskih predavanja i predavanja za IT profesionalce (što mogu potvrditi i brojke), a bit ću slobodan reći da je to bio slučaj i s uvodnim predavanjima na WinDays12 Technology, koja su dobro „pokrila“ oba svijeta. Treba spomenuti i činjenicu da se u mnogim temama te dvije skupine inženjera počinju preklapati, tako da je sve teže zamisliti sistemskog inženjera koji ne zna pisati PowerShell skripte ili pak razvojnog inženjera bez dubljeg znanja o sustavu na kojemu će se pokretati njegova aplikacija. P: Najavljeni su vodeći domaći i strani IT stručnjaci s kojima će sudionici imati prilike izmijeniti iskustva. Koga biste od njih željeli vidjeti na tehnološkoj konferenciji, a tko je već potvrdio dolazak? O: Kako bismo pripremili što kvalitetniju konferenciju, ove smo godine još ranije krenuli s pripremom koja uključuje i prijavu predavača i predavanja. WinDaysi su oduvijek bili mjesto na kojemu se moglo čuti predavanja vodećih domaćih i stranih IT stručnjaka i svojevrstan su inkubator dobrih ideja. Kako nam se konferencija bude približavala, objavljivat ćemo više informacija vezanih uz vrhunske predavače putem naših službenih stranica kao i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Vjerujem da ćete biti zadovoljni. P: Molim Vas da nam date svoje viđenje zadataka i smisla održavanja WinDaysa u bližoj budućnosti. O: WinDaysi su već dugi niz godina mjesto susreta, mjesto razmjene znanja na kojemu se sklapaju brojna nova partnerstva. Po tome su WinDaysi veći i od samog Microsofta te imaju značaj za IT industriju cijele regije. U skladu s tim imamo odgovornost pružati i stvarati relevantan sadržaj te obrađivati teme koje su u žiži tehnoloških zbivanja u regiji i svijetu. Najnovije tehnologije i podrška poslovanju, otvaranje novih prilika za IT profesionalce u Hrvatskoj, više od 120 predavanja i radionica kao i prilika za druženje te razmjenu znanja i iskustava glavna su nit vodilja svih dosadašnjih, ovih pa i svakih sljedećih WinDaysa, o čijoj vrijednosti svjedoče i izrazito pozitivne povratne informacije sudionika. 191/12/2012 infoTrend 9 >ISTRAŽIVANJE STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG INFORMATIČKOG TRŽIŠTA 2012. četvrta godina pada tečaja kune koja je presudno erodirala cjenovnu konkurentnost hrvatskog izvoza povezano s pogoršanom konjunkturom u Europskoj uniji predstavlja uspješnu prepreku izvozu, a potiče uvoz koji razara domaću proizvodnju. U takvim okvirima tvrtkama su zamrznuti ili smanjeni IT budžeti, država i javna poduzeća pritisnuta budžetskim ograničenjima ograničavaju potražnju dok kućanstva u uvjetima padajućeg dohotka takoU 2011. opseg isporuke informatičke opreme, pađer smanjuju sklonost informatičkoj potrošnji. kiranog softvera i pruženih IT usluga krajnjim koriNa sve to u 2011. dovezali su se i parlamentarni izsnicima iznosio je 1,13 milijardi dolara (6,04 milijardi bori koji tradicionalno sa sobom nose kuna) što predstavlja pad od 0,6 posto u odpad IT potražnje barem pola godine nosu na godinu prije. Time je IT potrošnja u nakon izbora, dok nova administracija zemlji, pribrojivši i pad od 17,5 posto u 2009. ne pohvata konce i dok se ne uhoda. te 4,6 posto u 2010. vraćena na razinu 2006. Pravi oporavak Potražnja za IT proizvodima i uslugodine. IT potrošnje gama u 2011. posebno je izražena kod Takva kretanja odraz su recesije hrvatdržavne i javne potrošnje, u telekom skog gospodarstva i državnih proračunskih i povratak sektoru i kućanstvima dok su nešto problema. Bruto društveni proizvod u 2011. na poželjne, dinamičnije IT nabavke financijskog stagnira, nakon pada od 6,0 posto u 2009. i relativno sektora ipak malo ublažile taj pad. 1,2 posto u 2010. Poslovnu klimu obilježava visoke stope Gledano prema tehnologiji, u 2011. je povećana neizvjesnost, negativna poslovna predviđamo u odnosu na godinu ranije neznatno očekivanja i smanjeno povjerenje potrošača. porasla jedino isporuka pakiranog sofZbog toga se smanjuje sklonost investiranju za 2014. tvera. Ukupno PC tržište, uključujući i povećava sklonost razduživanju. Smanjenje i tablete palo je na prosjeku ukupnog tržišta unatoč domaće potražnje iz javnih izvora, privrede, i kućantome što je prodaja tableta eksplozivno povećana (s stava smanjuje prihode i dobit gospodarstva, a povemale baze). Prodaja mrežne oprema također je opala, ćava se nezaposlenost i širi nelikvidnost. a isto tako i ukupno tržište mobilnih telefona i opet Istodobno, dugogodišnja aprecijacija efektivnog AUTOR BORIS ŽITNIK, IDC ADRIATICS/DIREKTOR 2011. 10 infoTrend 191/12/2012 Vrijednost hrvatskog IT tržišta pada četvrtu godinu zaredom i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4 posto. U 2012. IT potrošnja opada najmanje za daljnjih 6 posto. unatoč solidnom rastu prodaje pametnih telefona. Kako je ove godine izostalo podrobnije istraživanje dinamike financijskih rezultata i značajki kretanja IT industrije u zemlji, mogući su samo opći dojmovi koji se mogu izvući iz analogije s kretanjima tržišta, a koje redovito pratimo kvartalnim i godišnjim izvještajima. Dakle, ovo je razdoblje bolne prilagodbe na sužavanje domaće IT potražnje, koje traje već četvrtu godinu. Na djelu je dominacija tržišta kupca i krajnje zaoštrena konkurentska, katkad i nelojalna utakmica koja ruši cijene, a broj zaposlenih u IT poduzećima stagnira pa i opada. Sve je to snažno isprepleteno s revolucionarnim promjenama u tehnologiji - ulaskom u treću platformu razvitka informatike, čije su sastavnice: • računalstvo u oblaku, revolucionarno novi obrazac isporuke informatičkih usluga; • mobilno poslovanje i komuniciranje i uz to vezane rastuće potrebe za mrežnom infrastrukturom i broadbandom; • big-data kako kolokvijalno nazivamo sve širu uporabu rješenja za procesiranje i analizu golemog broja strukturiranih i nestrukturiranih podataka i • novi komunikacijski alati - društvene mreže. Spletom smanjene lokalne potražnje i dalekosežnim tehnološkim promjenama, pojedina poduzeća nose se individualno kako žele, znaju i umiju. Svjedo- IT tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini Rang unutar Top 1000 Ukupni prihod 2011 (kn) Rast ukupnog prihoda 2011/10 Broj zaposlenih Rast broja zaposlenih 2011/10 1 53 M San Grupa 1,516,510,954 -10.4% 112 1.8% 2 176 Combis 475,952,794 36.3% 267 3.4% 3 234 King ICT 340,975,251 -25.6% 180 -4.2% 4 240 Recro 334,501,859 -9.0% 72 0.0% 5 301 Eurotrade 259,723,076 -3.6% 125 -1.6% 6 303 S&T Hrvatska 258,779,965 1.0% 146 -8.8% 7 331 Apis IT 238,682,469 30.4% 382 5.2% 8 360 Microline 222,480,753 17.9% 47 4.4% 9 397 IBM Hrvatska 201,923,351 9.9% 189 0.0% 10 515 Asbis-CR 160,038,919 -1.6% 45 9.8% 11 584 CompING 142,963,025 9.5% 60 0.0% 12 607 Makromikro 138,514,748 24.2% 83 2.5% 13 659 HP 127,653,521 -5.7% 103 0.0% 14 699 Asseco SEE 120,687,110 11.5% 152 2.7% 15 721 Verso 117,316,393 169.2% 26 0.0% 16 737 Megatrend 115,518,193 -12.5% 26 -29.7% 17 804 In 2 104,805,795 21.8% 241 26.2% 18 806 Oracle Hrvatska 104,540,726 22.7% 49 2.1% 19 816 mStart telekomunikacije 103,041,249 190.7% 98 3.2% 20 820 Recro net 102,588,317 -16.8% 78 4.0% 21 827 CS Computer Systems 102,155,725 -2.2% 76 8.6% 22 892 Links 93,916,280 12.1% 72 12.5% Izvor: Lider, Fina, 2012 191/12/2012 infoTrend 11 >ISTRAŽIVANJE Hrvatsko IT tržište; stope rasta 2007-2013 ostalih distributera pad prometa je zabilježio i Recro - za 9 posto te Megatrend za 12,5 posto. Istodobno, Microline je zabilježio impresivni rezultat rasta prometa od 18 posto, dok je prihod Asbis CR-a stagnirao. Eurotrade, vodeći kod trgovaca IT opremom na malo zabilježio je manji pad prometa od 3,6 posto, dok su Makromikro i Links ostvarili rast od 24 posto odnosno 12 posto, očito preuzimajući dio prometa od posrnulih tvrtki HG Spot, Renoprom i Vemil koje su bile godinama perjanice informatičke maloprodaje. U kategoriji klasičnih istinskih informatičkih poduzeća neka su doista ostvarila impresivni rast, posebno Verso od čak 169 posto, temeljen na izvozu i mStart telekomunikacije brzorastuća prije dvije godine osnovana tvrtka koja utjelovljuje izdvojenu IT funkciju Agrokora. Visokih 30 posto rasta ukupnog prihoda Apis IT-a, outsourcing tvrtke Ministarstva financija i Grada Zagreba (također u javnom vlasnišci smo divnih primjera prilagodbi u inoviranju proitvu) s obzirom na okolnosti može začuditi zbog recezvodnog portfelja, stjecanju novih znanja i vještina, sijskih uvjeta i štednje u proračunu, ali može i ohrapoboljšanih poslovnih procesa, prodoru na strana trbrivati ako se informatika shvati kao antirecesijska žišta, rastu broja radnika, konačno i rastu mjera. Jasno, ostaje pitanje jesu li i neoprihoda i dobiti, ali i onih suprotnih koje visne informatičke tvrtke zabilježile ugoipak pretežu. du tako visokog rasta potražnje na račun Pogledajmo sad kakva je 2011. godina države. Svakako treba istaknuti izuzetan Parlamentarni bila za vodeće IT kuće u Hrvatskoj. Kakvi rezultat Combisa koji je u 2011. povećao su bili njihovi poslovni rezultati u prošloj izbori prihod za 36 posto, na 476 milijun kuna, godini? tradicionalno pri čemu je tvrtka učetverostručila izvoz, Poslužit ćemo se za to financijskim po- sa sobom nose ali i realizaciju na domaćem tržištu za 24 dacima IT poduzeća koja su bila zastu- pad IT potražnje posto. Postala je isporučitelj oblak-rješepljena u pregledu 1000 najvećih tvrtki nja i očito iskoristila potencijale uključivau zemlji po ukupnom prihodu u 2011. barem pola nja u sustav HT Telekoma. Također treba godini, a koje su zajednički objavili Lider godine nakon naglasiti i kontinuirani rast hrvatske sofi Fina. Među 1000 najvećih poduzeća u izbora dok nova tverske perjanice In2, tvrtke koja je ostvaHrvatskoj po ukupnom prihodu našle su administracija rila visoki rast prihoda od 22 posto, od svoje mjesto 22 IT tvrtke. Ta 22 IT šam- „pohvata čega na domaćem tržištu 19 posto. piona zajedno su ostvarila 5,38 milijardi Jedina svjetla točka je povećanje izvoza konce“. prihoda i zapošljavala 2629 radnika. U IT usluga za 15%. I to ne samo na dosad 2011. njihov ukupan prihod u odnosu na prirodnom tržištu Adriatic regije nego i prethodnu godinu porastao je za 1,2 posto pri čemu zapadnoeuropskim zemljama. Pokazalo se da nekoje njihov lokalni promet opao je za 0,8 posto (što licina IT poduzeća koja imaju odgovarajuću eksperkorespondira s dinamikom kretanja hrvatskog IT trtizu i vještine mogu konkurirati s manjim projektima žišta), dok je izvoz porastao za 13,1 posto i pridonio i u specijaliziranim nišama, jer razlike u plaćama bržem rastu domaće IT industrije od rasta lokalne IT između naših i zapadnih poduzeća omogućavaju potrošnje. našima konkurentan nastup dok u kvaliteti nema Usput treba napomenuti da prihod 22 IT poduzerazlike ili su naši čak i u prednosti. No, ovdje treba ća predstavlja tek 1,2 posto od zbrojenog ukupnog napomenuti da su postignuća u apsolutnom obliprihoda najvećih 1000 poduzeća i tek 0,7 posto od njihovog ukupnog broja zaposlenih. To ukazuje na relativno skromni udjel IT industrije u lokalnom gospodarstvu, pri čemu se ne smije zanemariti i činjeIT POTROŠNJA PER CAPITA U HRVATSKOJ nica da su mnogi naši IT profesionalci tradicionalno U 2011. IZNOSILA JE 255 DOLARA, odnozaposleni u neinformatičkim kućama tj. u poduzećisno 27 posto od prosječne IT potrošnje po ma korisnicima. stanovniku u EU 27. Kako bi se u srednjem Osvrnimo se sada na rang i rezultate ta 22 roku približili cilju od recimo 50 ili 75 posto predvodnika IT industrije uvrštena u spisak prosjeka IT potrošnje po stanovniku u EU 27 1000 najvećih tvrtki po ukupnom prihodu u ($956), IT potrošnja u zemlji trebala bi rasti Hrvatskoj u 2011. po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 do 15 poListu kao i niz prethodnih godina predvodi M San sto. No, umjesto takvog rasta i približavanja Grupa, distributer informatičkih proizvoda i potroeuropskom prosjeku Hrvatska već četvrtu šačke elektronike koja je rangirana kao 53. najveće godinu zaredom bilježi pad potrošnje. Razlipoduzeće u zemlji. Prošle godine M San je ostvario ka između poželjne i stvarne IT potrošnje je 1,52 milijarde kuna prihoda, desetak posto manje negdje oko 3,8 milijardi dolara ili oko vrijednegoli godinu prije. Inače M San Grupa predvodi i nosti 3,5 godišnjih izgubljenih IT tržišta. na popisu najvećih IT poduzeća u Adriatic regiji. Od 12 infoTrend 191/12/2012 ku vrlo skromna, riječ je o izvozu IT usluga od oko 70-ak milijuna dolara i u makroekonomskom smislu ne znače mnogo. Prisjetimo se samo koliko IT usluga izvoze Izrael, Danska, Finska i još neke zemlje po gabaritima usporedive s Hrvatskom. Hrvatsko IT tržište; struktura prema tehnologiji, 2011 2012. Nova vlada je jasno naglasila čvrsto opredjeljenje da zaustavi negativne trendove što se tiče povjerenja investitora i očekivanja potrošača te da osigura blagi rast društvenog proizvoda uvodeći kombinaciju mjera smanjenja državne potrošnje (restriktivni proračun s predviđenim izdacima prvi put manjim negoli u prethodnoj godini), prijenos dijela poreznog tereta s gospodarskih subjekata na potrošače, smanjenje izdvajanja za zdravstvo za dva posto i povećanje poreza na dodanu vrijednost također za dva posto (s 23% na 25%). Tomu treba dodati i smanjenje nekih parafiskalnim nameta, poduzimanje mjera za smanjenje nelikvidnosti, smanjenje porezne evazije, aktivnosti na smanjenju barijera investicijama, bolji pristup jeftinijim kreditima i kratkoročni new deal javne investicije za manje građevinske radove (obnova fasada u cilju energetske učinkovitosti) i dugoročniji investicijski ciklus u energetski sektor, infrastrukturu za navodnjavanje i željeznice. Javne su investicije prema službenim projekcijama trebale porasti za 7 posto u ovoj godini i predstavljati glavni pokretač rasta društvenog proizvoda projiciranog na 0,8 posto. No, glavno makroekonomsko pitanje - erodirana izvozna konkurentnost vezana uz precijenjeni tečaj kune, ostao je netaknut. Međutim, sada pred kraj godine svjedoci smo da se navedeni ciljevi ne ostvaruju. Kvartalni podaci govore da je GDP i dalje na silaznoj putanji, za godinu kao cjelinu ovisno o izvoru očekuje se pad između 1 i 2 posto tako da se u pogledu konjunkture u zemlji već sada može konstatirati da depresija bolje označava stanje ekonomije negoli recesija. Gledajući okoliš informatičkog tržišta i industrije vezano uz državnu administraciju, početak je bio obećavajući. Utemeljena je Komisija za koordinaciju informatizacije javnog sektora, na čelu s potpredsjednicom vlade da ocijeni stanje i definira prioritete razvitka informatike u državnoj upravi te pružanja online usluga za gospodarstvo i građane. U Upravi za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave istaknuti su i glavni ciljevi operativnog tijela Komisije: projektiranje i gradnja državne mreže na temeljima optičke mreže javnih poduzeća u državnom vlasništvu (Odašiljači i veze, HEP, Hrvatske autoceste, Janaf, Plinacro, Hrvatske željeznice) te povećanje stupnja interoperabilnosti između golemog broja baza podataka u tijelima državne uprave putem osobnog identifikacijskog broja (OIB) čime se trebala omogućiti komunikacija između baza i razvoj novih e-usluga za gospodarstvo i građane. Što se tiče konkretnih brojki o izdacima za IT ulaganja i tekuće održavanje iz javnih izvora, dostupni podaci bili su skromni, uobičajeno, čak i nešto netransparentniji. IT industriji je poručeno da državni IT izdaci neće biti manji negoli prethodnih godina. U takvim okvirima, na osnovi dostupnih kvartalnih podataka i očekivanja da će izdaci za investicije iz javnih izvora: državne administracije i poduzeća u držav- Total => $1,13 milijardi Izvor: IDC Adriatics, 2012 nom vlasništvu najvjerojatnije biti znatno manji od predviđenih (jer treba pokrpati tekuće proračunske izdatke koji su probili planirane okvire) predviđamo da će ukupna IT potrošnja u zemlji u 2012. pasti najmanje za daljnjih 6 posto. Ipak, kao pozitivno kretanje vidimo vjerojatni nastavak rasta izvoza IT usluga, a uz to se poboljšava klima i inicijative start-up okoline. Treba pozdraviti desetak izuzetnih postignuća u pogledu razvoja, komercijalizacije i izvoza softverskih aplikacija, iako je njihov broj i ukupni odraz u agregatnom stanju izvoza i zaposlenosti zasad simboličan. 2013. Pod pretpostavkom da će u 2013. društveni bruto proizvod minimalno rasti i da će Hrvatska od srpnja biti 28. članica Europske unije, predviđamo povećanje IT potrošnje u zemlji od oko 2 posto. Pritom glavne pokretače vidimo u izdacima za softver i opremu vezanu uz fiskalizaciju i investicije za prilagodbu ulaska u Europsku uniju. Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na (poželjne) relativno visoke stope predviđamo za 2014, a glavne determinantne tog rasta vidimo grupirane u tri glavna područja : 1. promijenjeni institucionalni okviri (Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog okruženja, aktivnosti fondova za gospodarsku suradnju, nacionalna strategija inovacija, perspektivnija start-up okolina (Bicro, Crane, tehnološki parkovi, CISex); 2. tehnološki trendovi (oblak, mobilno poslovanje, big-data, društvene mreže) koji su sami po sebi pokretač gospodarskog rasta, tehnološkog razvoja, usvajanje inovacija i novih znanja i vještina te 3. poslovanje u Europskoj uniji što znači usvajanje i implementaciju pravnih i institucionalnih okvira koje imaju veliku informatičku pozadinu te izravno i neizravno financiranje potražnje za informatičkim proizvodima i uslugama iz kohezijskih i strukturnih fondova. 191/12/2012 infoTrend 13 >ISTRAŽIVANJE STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG TELEKOM TRŽIŠTA Na granici stagnacije i negativnog rasta AUTOR KREŠIMIR ALIĆ, VODITELJ ISTRAŽIVANJA Iako se na prvi pogled čini kako se telekomunikacijski sektor u džungli loših trendova snalazi bolje od ostalih malo precizniji uvid u stanje na terenu otkriva iznenađujuću činjenicu: stagnacijsko gospodarsko okruženje koje je uslijedilo nakon tri teške recesijske godine produbilo je probleme s kojima se suočava i taj dio gospodarstva. Statističari, ekonomski analitičari pa čak i političari složit će se da je 2011. godina za hrvatsko gospodarstvo bila malo bolja od tri prethodne jer je oštre stope pada BDP-a zamijenila pozitivna nula. Ipak, za veliku većinu hrvatskih tvrtki to je još jedna godina u nizu obilježena padom prihoda, porastom nelikvidnosti, povećanjem cijena energenata i smanjenjem kupovne moći korisnika njihovih proizvoda i usluga. Mada se činilo kako se telekomunikacijski sektor snalazi bolje od ostalih precizniji uvid u stanje otkriva da je stagnacijsko gospodarsko okruženje nakon tri teške recesijske godine produbilo probleme s kojima se taj sektor suočava. Najvjerojatniji uzrok tome jest što je, za razliku od ostalih dijelova gospodarstva, telekomunikacijski segment nosio dodatni uteg u obliku posebnog nameta od šest posto na prihode od prodaje usluga mobilne glasovne i SMS komunikacije. Za recesijsko-stagnacijsko poslovno okruženje karakteristični su procesi restrukturiranja, pojačani konkurencijski pritisci, spajanja i preuzimanja te pad i srednjim poduzećima s cijenama i do 30% nižim od investicija. Nijedan od spomenutih trendova nije konkurencije. Nakon tri mjeseca i H1 telekom je naprošle godine zaobišao ni hrvatski telekomunikacijjavio ulazak u segment mobilne telefonije. ski sektor: Spajanja i preuzimanja: S ciljem širenja posloRestrukturiranje: U okviru procesa restruktuvanja ili eliminiranja konkurencije velike ribe jedu riranja započetog u svibnju, Vipnet je otpustio 130 male. Početkom lipnja Vipnet je uplatio 93 milijuna zaposlenika, odnosno smanjio broj zaposlenih za eura na račun austrijske tvrtke BEWAG i približno 12%. Hrvatski Telekom tako postao stopostotni vlasnik dionica reorganizirao je svoje poslovanajvećeg hrvatskog kabelskog operatera, nje godinu dana ranije, vrativši tvrtke B.net. Time je drugi najveći mobilni T-Mobile pod skute matične tvrt- Broj korisnika ke. Slično kao Vipnet i HT je time telekomunikacijskih operater zaokružio svoju poslovnu ponudu te postao drugi najveći all-round značajno uštedio na troškovima za usluga raste, ali igrač na hrvatskom telekomunikacijskom zaposlene. tržištu. U medijima su se potom pojavile Jačanje konkurencije: Tijekom zbog istodobnog brojne špekulacije o novim spajanjima teških godina konkurencija među snižavanja cijena i preuzimanjima koja su trebala vratiti operaterima jača jer izazivači u pada prosječna potrazi za novim izvorom prihoda potrošnja - telekom narušeni balans snaga na prvobitnu poziciju. Međutim, ništa od najavljivanog nije počinju ulaziti u ono što se nekad se realiziralo. smatralo tuđim dvorištem. Tako je tržišta većine Pad investicija: Tvrtke koje manje zau veljači Tele2 predstavio svoje prve razvijenih zemalja pakete usluga namijenjenih malim polako se smanjuju. rađuju raspolažu manjim sredstvima za 14 infoTrend 191/12/2012 investiranje. Vrijednost kapitalne investicije najvećih operatera ostvarenih tijekom 2011. smanjena je za više od petine u usporedbi s prethodnom godinom. Dio pada vezan je i uz nastavak sukoba HT-a i HAKOM-a oko izgradnje optičke mrežne infrastrukture, odnosno uvjeta pod kojima bi taj operater trebao ponuditi svoju mrežu na korištenje drugim operaterima. Osim nabrojenih trendova taj dio hrvatskog gospodarstva svjedočio je i promjenama s kojima se posljednjih godina suočavaju telekomunikacijske industrije gotovo svih država svijeta. Naime, tehnološke inovacije dovode do kreiranja novih, kvalitetnijih i jeftinijih usluga, što uvjetuje konstantnu migraciju korisnika. Tako, primjerice, korisnici tradicionalnih fiksnih glasovnih usluga prelaze na jeftinije i sve kvalitetnije VoIP usluge ili odabiru mobilne usluge koje karakterizira Slično kao i veća personalnost i dohvatljivost. Pristup Interprethodne godine Hrvatski netu s mobilnih uređaja postaje uspješna dopuna Telekom je fiksnom širokopojasnom zaradio više pristupu, a IP-VPN usluge nego svi ostali već su zamijenile najveći dio ostalih standarda za zajedno. prijenos podataka. Dakle, broj korisnika i prosječno korištenje telekomunikacijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja cijena pada prosječna potrošnja. Drugim riječima, telekomunikacijska tržišta u većini razvijenih zemalja polako se smanjuju. Ti trendovi nisu od jučer. Već godinama oblikuju razvoj hrvatske telekomunikacijske industrije no, kako nemaju drastični utjecaj, tijekom prošle godine struktura te industrije doživjela je tek kozmetičke promjene. Ovaj segment hrvatskog gospodarstva i dalje sačinjava tristotinjak tvrtki koje se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga, proizvodnjom opreme, distribucijom telekomunikacijskih proizvoda, implementiranjem telekomunikacijskih rješenja Telekom tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini Rang unutar Top 1000 Ukupni prihod 2011 (kn) Rast ukupnog prihoda 2011/10 Broj zaposlenih 5,666 -1.9% Rast broja zaposlenih 2011/10 1 4 HRVATSKI TELEKOM D.D. 7,838,682,931 -5.8% 2 15 VIPNET D.O.O. 3,097,430,979 -9.9% 900 -6.3% 3 70 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB 1,214,804,791 -4.8% 1,607 0.1% 4 77 TELE2 D.O.O. 1,076,289,616 8.0% 105 5.0% 5 170 OT-OPTIMA TELEKOM D.D. 491,213,155 7.9% 214 11.5% 6 259 B.NET HRVATSKA D.O.O. 302,526,112 23.8% 191 4.9% 7 300 NOKIA SIEMENS NETWORKS ZAGREB D.O.O. 260,505,439 -15.4% 126 5.0% 8 393 METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D. 203,151,620 -17.2% 217 0.9% 9 450 H1 TELEKOM D.D. 180,000,799 31.6% 142 6.8% 10 504 VIPNET USLUGE D.O.O 161,498,832 -4.6% 92 -7.1% 11 719 MOBIS-ELECTRONIC D.O.O. 118,094,410 -37.1% 18 -30.8% Izvor: Lider, Fina, 2012 te instaliranjem i servisiranjem telekomunikacijske opreme. Ukupan prihod koji su tijekom 2011. ostvarile hrvatske telekomunikacijske tvrtke iznosi 15,54 milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pad od 4,9%. No, u usporedbi s godinom ranije pad je dvaput manji što se može pripisati donekle poboljšanoj gospodarskoj klimi u državi. Analiza strukture prihoda otkriva nastavak izrazite dominacije nekoliko najvećih tvrtki. Slično kao i prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više negoli svi ostali zajedno, tri najveće tvrtke bile su zaslužne za gotovo četiri petine ukupnog prihoda, dok je pet najvećih generiralo gotovo 90% ukupnog 191/12/2012 infoTrend 15 >ISTRAŽIVANJE telekomunikacijskog sektora među sto najvećih hrvatskih kompanija su Vipnet, Ericsson Nikola Tesla i Tele2. Malo toga se promijenilo u strukturi prihoda s obzirom na vrst telekomunikacijske djelatnosti uz pomoć koje je ostvaren. Dakle, nastavlja se izrazita dominacija operatera, čiji je udio u ukupnim prihodima malo niži od 90%. Veliku većinu preostalog prihoda ostvarili su proizvođači telekomunikacijske opreme. Udio svakog od tri preostala segmenta - distributeri, implementatori i instalateri-serviseri - približno je jednak - 1%. Što očekivati od 2012. i malo dalje budućnosti? Sredinom ove godine u Hrvatsku je iz Eurozone uvezen novi udar krize. Nakon kratkotrajne stagnacije neoporavljeno gospodarstvo ponovno stenje pod negativnim stopama rasta. Opet raste nezapoprihoda telekomunikacijskog sektora. Najbolja poslenost, cijene energenata i životni troškovi. Stopa tvrda teze o izrazitoj koncentraciji tog sektora jest inflacije doseže višegodišnje maksimume, a neako se iz kalkulacije ukupnog prihoda izuzmu dva dostatak stranih investicija upozorava da ćemo na najveća igrača. U tom bi slučaju ukupan prihod teoporavak morati pričekati još neko vrijelekomunikacijske industrije zabilježio me. Pojačana porezna presija kao rezultat rast od 0,4% na godišnjoj razini. Baš zato mjera nove Vlade dodatno snižava već što prihodi dvaju najvećih operatera ozbiljno umanjenu kupovnu moć stanovposljednjih godina bilježe natprosječUdio najvećih ništva. ni pad, udio najvećih se malo pomalo smanjuje. Mišljenja smo da je to u pr- se malo pomalo Drastično pogoršanje gospodarske sivom redu posljedica liberalizacije tržišta smanjuje što tuacije negativno će se odraziti i na poslotelekomunikacijskih usluga, zbog koje je u prvom vanje telekomunikacijskih tvrtki do kraja se u igru uključuju novi, sve uspješniji redu posljedica ove godine i barem tijekom prve polovice pružatelji. liberalizacije 2013. Drugim riječima, padat će im priUkupna dobit telekomunikacijskih hod, dobit i broj zaposlenih. U odnosu na tvrtki pala je za 8,4% u odnosu na godi- tržišta. stagnacijsku 2011. očekuje se značajniji nu ranije, zaustavivši se na 2,40 milijarde pad čemu u prilog govore i rezultati poslovanja HT-a kuna. Ovogodišnja stopa pada manja je za više od u prvih devet ovogodišnjih mjeseci koji u odnosu na tri postotna poena od one zabilježene u prethodnoj isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prihoda godini. Kad bismo u kalkulaciju uključili i prijavljene od 7,1%, pad dobiti od 6,4% i smanjenje broja zapoiznose gubitka od poslovanja, ukupna dobit (minus slenih od 5,6%. gubitak) sektora za 2011. godinu pala bi na 1,92 miU beskrajnom crnilu ipak postoji i jedna svijetla lijarde kuna. Prema istovrsnoj kalkulaciji, rezultat za točka. Nakon niza političkih igara - ukidanja u li2010. bio bi 2,07 milijardi kuna. Broj gubitaša tek se stopadu 2011. pa ponovnog nametanja u siječnju neznatno promijenio u odnosu na prethodnu godiove godine - početkom srpnja konačno je ukinuta nu, spustivši se sa 97 na 94. naknada od 6% na prihod od usluga za glasovne i Posljednjeg dana prošle godine hrvatske su teSMS usluge u pokretnim mrežama. To bi trebalo lekomunikacijske tvrtke zapošljavale 10.283 djeznačajno poboljšati položaj operatera i osloboditi latnika. U odnosu na godinu dana ranije to je pad im prostor za ulaganja u optičku infrastrukturu i LTE od 1,5%. Za razliku od prihoda i dobiti pri čemu je mobilne mreže. Uz operatere, u kratkom roku živnuo zabilježeno usporavanje negativnih trendova, stopa bi i segment instalatera telekomunikacijske opreme, pada zaposlenih povećana je za 0,3%. Najveći krivci no ostale telekomunikacijske tvrtke ipak trebaju priza smanjenje broja zaposlenih opet su najveće komčekati kraj krize i oporavak kupovne moći. panije - Hrvatski Telekom i Vipnet. Tele2, Optima Hrvatskoj telekomunikacijskoj industriji predviđaTelekom, B.net, Metronet i H1 Telekom, najvažniji mo ples na granici stagnacije i negativnog rasta kroz izazivači spomenutog dvojca, odreda su u rubrici zaduži rok. Pod pretpostavkom polaganog gospodarposlenici povećali brojke. Drugim riječima - oni čiji skog oporavka pad prihoda najvećih tvrtki trebao bi je prihod rastao su zapošljavali, a oni čiji je padao se postupno usporavati. Ipak, ukupan prihod operaotpuštali. tera vjerojatno će ostati u negativnim okvirima zbog Na popisu tisuću najvećih hrvatskih tvrtki po jačanja konkurencije, regulatornih pritisaka, primjeosnovi prihoda ostvarenog tijekom 2011. godine je ne novih tehnologija, zamjene skupljih usluga jeftii jedanaest telekomunikacijskih tvrtki - osam operanijima i novih načina prodaje telekomunikacijskih tera, dva proizvođača i jedan distributer telekomuusluga. Kako operateri čine daleko najveći dio hrnikacijske opreme. Sve te tvrtke ostvarile su u 2011. vatske telekomunikacijske industrije i pod pretpoprihod veći od 100 milijuna kuna. Najveći telekom stavkom značajnijeg rasta ostalih segmenata, stope operater Hrvatski Telekom prodao je usluga u vrijedrasta prihoda cjelokupnog sektora neće značajnije nosti tek nešto manjoj od 8 milijardi kuna i ujedno skočiti iznad nule. je četvrta najveća tvrtka u državi. Ostali predstavnici Prihod hrvatske telekom industrije; stope rasta 2007-2013 16 infoTrend 191/12/2012 EKSTERNALIZACIJA< osvrt Dan integracije 2012 Riječ je o stručnoj konferenciji namijenjenoj IT menadžerima i IT profesionalcima odgovornima za nadzor i upravljanje informacijsko-komunikacijskim sustavima u svojim organizacijama. Konferencija je održana u Splitu, sredinom prošlog mjeseca KONFERENCIJI JE NAZOČILO pedesetak voditelja i članova informatičkih odjela tvrtki s područja Dalmacije. Osim u Splitu, konferencija se svake godine održava i u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, a sveukupno sudjeluje dvjestotinjak ljudi. Prvo predavanje vezano za obitelj alata System Center 2012 održao je Tomislav Lepušić sistemski inženjer Integra grupe. Kroz predavanje je naglašeno kako je riječ o cjelovitom rješenju namijenjenom nadzoru cjelokupnog informatičkog okruženja. System Center 2012 postavlja krajnjeg korisnika u središte, a implementira najsuvremenije premise kod nadzora IT infrastrukture poput BYOD-a, Cloudcomputinga i zelenog IT-a. Ivan Turk, također sistemski inženjer iz Integre održao je predavanje pod nazivom Bespućima backupa. Govoreći o važnosti ispravne backup strategije naglasio je da takva rutina mora biti što jednostavnija, a centralizacija i deduplikacija su navedene kao osobine koje bi morale biti imperativ dobrog backup alata. Predstavljeni su i konkretni backup alati koje kod svojih klijenata implementira Integra. Najnoviju generaciju HP-ovih poslužitelja, HP ProLiant Gen8, predstavio je To- mislav Lukačević iz hrvatske podružnice Hewlett-Packarda. Tijekom predavanja moglo se čuti kako je pri dizajniranju te obitelji poslužitelja uzeto u obzir više od 100.000 korisničkih feedbackova, u istraživanje i razvoj uloženo je više od 300 milijuna dolara, a realizirano je više od 900 patenata i 150 dizajnerskih inovacija. Osma generacija te poznate obitelji poslužitelja donosi i jednostavniji portfelj pa je tako informatičkim stručnjacima znatno lakše odabrati pogodni poslužitelj za konkretnu zadaću. Domagoj Pernar iz Microsofta Hrvatska predstavio je mogućnosti najnovijeg poslužiteljskog operacijskog sustava Windows Servera 2012. Naglašeno je kako je to zasigurno najambiciozniji Microsoftov operacijski sustav jer je u istraživanje tržišta i predviđanje trendova koji će vladati u IT svijetu tijekom sljedećih 7 do 8 godina utrošio gotovo dvije godine prije nego što se uopće krenulo u njegov razvoj. Tijekom istraživanja, Microsoft je zaključio da će tijekom tog razdoblja računalstvo u oblaku zasigurno igrati veliku ulogu pa sustav Windows Server 2012 nudi različite mogućnosti integracije s platformama javnih oblaka i mogućnost kreiranja potpuno zaokruženog privatnog oblaka. Kao i kod HP ProLiant poslužitelja i Microsoft se odlučio za pojednostavljenje portfelja pa tako novi server dolazi u samo dvije edicije - Standard i Datacentr, a jedina razlika među njima je u mogućnostima virtualizacije odnosno broju virtualnih računala koje podržavaju. Konferencija je zaključena predstavljanjem projekta implementacije PCI-DSS standarda unutar Imex banke čije je poslovanje i osnovne podatke predstavio Damir Jurić - voditelj odjela poslovanja s građanima. PCI-DSS standard određuje dvanaest sigurnosnih zahtjeva koje bi morao ispuniti svaki sustav za kartično poslovanje. Ivan Turk je predstavio i implementaciju Fortinet sigurnosne infrastrukture unutar bančinog IT sustava. Kako je riječ o banci sigurnost i tajnost su na prvom mjestu pa se predavanje više temeljilo na mogućnostima Fortinet opreme negoli na konkretnim primjerima implementacije. (sm) 191/12/2012 infoTrend 17 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA >EKSTERNALIZACIJA EUROPSKA KONFERENCIJA O POSLOVNIM PROCESIMA BPC 2012 Za rast konkurentnosti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva važno je jačanje malih i srednjih poduzeća. Bilo je niz razloga zbog čega poduzetnici nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude nove tehnologije, temeljene na uređenim i standardiziranim poslovnim procesima, a što valja promatrati kao imovinu svake kompanije. PRIPREMIO HRVOJE SAGRAK PRED PROGRAMSKIM ODBOROM JUBILARNE DESETE EUROPSKE KONFERENCIJE O POSLOVNIM PROCESIMA, BPC 2012, ključno Hrvoje Sagrak Član Programskog odbora i direktor BPC 2012 konferencije 18 infoTrend 191/12/2012 pitanje bilo je gdje je upravljanje poslovnim procesima danas? Jesmo li na početku kraja ili na kraju početka? Zaključak je bio – ovo potonje. Stoga smo gradeći koncepciju konferencije odlučili naglasiti važnost upravljanja poslovnim procesima u praksi što je ključna poluga konkurentnosti, imajući u vidu izazovan gospodarski trenutak za cijelu zemlju koji dijele javni sektor i gospodarstvo, a posebno male i srednje tvrtke. Teme konferencije ponudili smo u programskim cjelinama - glavnu jutarnju s ključnim porukama i izazovima koje su poslijepodne bile odvojeno okrenute javnom sektoru i gospodarstvu, konkretizirane širokim prikazima praktičnih iskustava. U glavnoj sekciji, uz stručne sugovornike aktivne u ekspertnim EU udruženjima bila su raspravljena ključna pitanja o pravnoj interoperabilnosti i europskim praksama u pogledu e-računa, zatim primjeri upravljanja interoperabilnošću kroz tzv. nacionalne biblioteke UN/CEFACT jezgrenih komponenti. U tom kontekstu može se istaknuti i rasprava na temu kako s ekonomskog aspekta potaknuti projektnu suradnju između javne uprave i gospodarstva korištenjem informacija iz javnog sektora, sukladno EU direktivi Public Sector Information (EU PSI), Panelom „U zrcalu WEF-ovog izvješća o konkurentnosti 2012-2013“ s ekspertnim sudionicima iz EU-a, akademske EKSTERNALIZACIJA< zajednice, javnog sektora i poslodavaca, uključujući konzultante, željeli smo iskoristiti trenutak za radikalno osvještenje kako nas ispravni koncepti o upravljanju poslovnim procesima mogu potaknuti na promjene i rješenja za izlazak iz krize. Upravo u tome ogleda se odgovornost vlasnika pri vladanju poslovnim procesima – BPM Governance i pripadajućim najboljim praksama uz težnju prema izvrsnosti. Pritom je rast konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MISP) ključan za snaženje konkurentnosti cijelog hrvatskog gospodarstva, ne samo zbog činjenice da taj sektor ima oko 65% od ukupno zaposlenih danas već i zbog potencijala povećanja produktivnosti sutra. Bilo je niz razloga zbog čega mali i srednji poduzetnici nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude nove tehnologije, temeljene na uređenim i standardiziranim poslovnim procesima, koje valja Ispravni koncepti o upravljanju poslovnim procesima mogu potaknuti na promjene i rješenja za izlazak iz krize promatrati kao imovinu svake kompanije. Put prema većoj konkurentnosti MISP-a jest da se u okviru vrijednosnog lanca pozicioniraju što više – u smislu isporuke veće dodane vrijednosti. Da bi se to postiglo, nužno je imati osviješteni koncept upravljanja poslovnim procesima i u tom kontekstu upravljanje znanjem. I to, ne samo pojedinaca nego znanjem poduzeća, digitalizirati ključne procese, crpiti iz njih znanje i tako stvoriti pretpostavke za inovacije. Umreženi MISP-ovi danas mogu implementirati informacijske tehnologije kroz operativne troškove putem računalstva u oblaku, koristeći integrirana rješenja kao servis za upravljanje procesima, radnim tokovima, dokumentacijom i znanjem. Ulaganje u obrazovanje i menadžersko znanje može dati višestruke rezultate imajući na umu i pozitivan domino efekt u okviru umreženog gospodarstva. Naposljetku, želeći svima omogućiti dostupnost vrijednostima Desete BPC konferencije, na web-stranicama bpc. infodom.hr mogu se naći prezentacije stručnjaka i BPM deklaracija, sažetak i skup vrijednosnih poruka o upravljanju poslovnim procesima i stvaranju veće Ulaganje u obrazovanje i menadžersko znanje može dati višestruke rezultate, imajući na umu i pozitivan domino efekt u okviru umreženog gospodarstva vrijednosti za poduzeća i pojedince. Tu su i poruke o upravljanju poslovnim procesima koje su proteklih deset godina vrsni sudionici naših deset međunarodnih konferencija upućivali hrvatskoj poslovnoj javnosti. Hrvatska je u razvoju konkurentnosti još na tranzicijskom stupnju, na prijelazu iz društva pokretanog efikasnošću u ono pokretano inovacijama. Stoga, vrijednosti koje BPC konferencija podržava već puno desetljeće iznaći će nove, aktualne teme i u budućnosti. U nastavku čitajte kako su predavači osvijetlili pojedine aspekte BPM problematike prezentirane sudionicima konferencije 191/12/2012 infoTrend 19 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA >EKSTERNALIZACIJA NIJE POSLOVNI PROCES SVAKI POSAO KOJI RADIMO VEĆ SAMO AKO JE REZULTAT TOG POSLA PROIZVOD ILI USLUGA KOJI SU NEKOM POTREBNI Putokaz u Demingov krug ...koji se izvodi na vanjski poticaj... Poduzeće ne radi niti troši neke resurse ako za to nema zahtjeva ili poticaja od nekog kupca ili korisnika. U proizvodDefinicija poslovnog procesa nim tvrtkama taj poticaj je narudžba Širi krug poslovnih stručnjaka može kupca, premda potražnja ne mora uvijek imati koristi od rasprave o poslovnim probiti neposredna već može biti i planirana cesima samo ako se za početak svi složimo (što ovisi o sustavu upravljanja proizvodoko definicije tog pojma. Kathy A. Long, njom). utemeljiteljica i konzultantica iz tvrtke ...specifični proizvodi ili usluge... Innovative Process Consulting, odgovaSvaki izlazni rezultat izvođenja procerajući na pitanje što je poslovni proces, sa mora biti pojedinačno prepoznatljiv kaže: It’s everything we do! A nakon pa(odnosno, ne može ga dati nijedan drugi žljive analize zaključuje: It’s HOW we do proces) i mjerljiv. Naprimjer, nije proces what we do! Ako se usmjerimo na suštinu prodaja i marketing (to je skup procesa, toga što i kako možemo ponuditi sažetu ali i naziv organizacijske jedinice koja ih definiciju: Poslovni proces je smišljeno obavlja) već isporuka robe kupcu (jer je povezan skup aktivnosti i odluka koji se nakon izvođenja tog procesa kupac priizvodi na vanjski poticaj radi ostvarivamio proizvod koji mu je potreban). nja nekog mjerljivog cilja organizacije, ...od značaja za kupca ili korisnika... troši vrijeme i resurse te pretvara ulazne Poduzeće koje bi postojalo samo za sebe veličine u specifične proizvode ili usluge ne bi imalo nikakvog smisla, ono postoznačajne za kupce ili korisnike. Nijedna ji samo zbog kupaca ili korisnika riječ u toj definiciji nije suvišna njegovih proizvoda ili usluga. Meveć ima svoju težinu pa neće đutim, u složenim poduzećima biti potpuna ispusti li se bilo Osnovni smisao čije je djelovanje organizirano po koji njezin dio. Posebno treba upravljanja načelu vrijednosnog lanca (value obratiti pozornost na dio teksta poslovnim chain) kupac ili korisnik ne mora koji se u kolokvijalnom govoru procesima jest uvijek biti vanjski, to mogu biti i najčešće ispušta: nije poslovni poboljšanje neki drugi interni procesi ili orproces svaki posao koji radimo performansi ganizacijske jedinice iz vrijednoveć samo ako je rezultat tog organizacije snog lanca. posla proizvod ili usluga koji Treba naglasiti da se ta definisu nekom potrebni! cija poslovnog procesa nipošto ne smije Analizirajmo značenje te definicije malo shvatiti formalno. Može se modelirati i detaljnije po dijelovima: učinkovito upravljati samo onim radnim ...povezani skup aktivnosti i odlucjelinama koje udovoljavaju toj definiciji. ka... Podrazumijeva se da je to smišljeno povezan skup radnji i odluka (a ne konglomerat) koji vode postizanju ciljeva i Životni ciklus poslovnog zadovoljenju nekih potreba kupca ili ko- procesa Poslovni procesi se istražuju i modelirisnika. Ta se povezanost odnosi na sve radnje (end to end) potrebne za izradu raju kako bi se sistematiziralo znanje poupotrebljivog proizvoda ili pružanja cje- duzeća o načinu rada, omogućilo njihovo lovite usluge, bez obzira na organizacijske kontinuirano unapređivanje i poboljšavanje te učinkovitije izvođenje, ili najkraće: jedinice u kojima se ti koraci izvode. PRIPREMIO JOSIP BRUMEC Josip Brumec Sredinom listopada u Zagrebu je održana Deseta europska konferencija o poslovnim procesima. Značajna je to obljetnica, osobito kad se zna da je među najstarijima u Europi. Tragom te konferencije, nemamo namjeru objaviti prigodničarski tekst već pokušati sistematizirati neka suvremena znanja o poslovnim procesima, procijeniti koliko se primjenjuju kod nas i analizirati što smo u tom području napravili dobro, a što bi još trebalo učiniti želimo li primjenom tih znanja poboljšati svoje poslovanje. 20 infoTrend 191/12/2012 EKSTERNALIZACIJA< Uopćeni ciljevi da će BPM dati jeftinije procese koji se odvijaju brže uz veću kvalitetu nisu dovoljan argument za pokretanje BPM-projekta Pokrenuti. Izraditi procesno orijentirane aplikacije (POA) za potporu izvođenju procesa, temeljene na servisno orijentiranoj arhitekturi (SOA) i webtehnologijama te ih instalirati u radnoj okolini. Izvoditi. Operativno Životni ciklus poslovnog procesa provesti BPR i uvesti procesno orijentirane aplikacizbog unapređenja poslovanja. Taj skup je. Obrazovati sudionike za rad s poboljšaosmišljenih postupaka naziva se upravlja- nim procesima te izvoditi poslove na nov nje poslovnim procesima (Business Proce- način. ss Management - BPM) i najbolje se može Nadzirati. Pratiti izvođenje aktivnosti prikazati općim PDCA (Plan, Do, Check, (Business Activity Monitoring – BAM), Act) modelom upravljanja W. E. Demin- utrošak resursa, trajanje i komunikaciju ga. Prošireni Demingov krug, prilagođen među procesima. Mjeriti performanse noanalizi životnog ciklusa poslovnih proce- vih poslovnih procesa (KPI). BAM modul sa, prikazan je na slici 1 te ima 8 faza: treba biti sastavni dio POA aplikacije. Prepoznati. Formirati stručni tim i Analizirati. Uspoređivati stvarno pousuglasiti motive za unapređenje poslo- stignute performanse (KPI) novih procesa vanja. Izraditi popis poslovnih procesa u s onima koje su prognozirane na temelju tvrtki, uz strogo poštivanje definicije. simulacije. Utvrditi točke u procesu na Modelirati. Utvrditi aktivnosti, doga- kojima treba intervenirati da se postigne đaje, poslovna pravila i način sadašnjeg očekivani učinak. (As Is) načina izvođenja procesa i to doOptimirati. Preraspodijeliti raspoložive kumentirati. Izraditi model uz korištenje resurse radi postizanja maksimalnih učinormirane metodologije BPMN. naka. Za vanjske korisnike poslovnih proPoboljšati. Koncipirati unapređenje cesa to je kraće trajanje i poboljšanje kvauvođenjem novih ICT procesa i preustro- litete, a za tvrtku koja je vlasnik procesa to jem procesa (BPR) te prikazati novo rje- je manji utrošak resursa. Dakle, osnovni šenje modelom budućeg procesa (To Be). smisao upravljanja poslovnim procesima Simulacijom na modelu provjeriti oče- jest poboljšanje performansi poduzeća. kivane učinke unapređenja te izračunati Ako životni ciklus zastane na drugoj fazi ROI. Prethodne točke ponavljati dok se (što se najčešće zbiva kod projekata pod ne postigne suglasje o mogućnosti i ispla- radnim nazivom Izrada repozitorija potivosti provedbe. slovnih procesa) onda je sav uloženi trud beskoristan. Također, besmisleno je ulaziti u projekt preustroja i unapređenja poslovnih procesa ako nema ekonomske opravPreustroj procesa u javnoj danosti koja se može egzaktno izračunati upravi mora biti usmjeren na i dokazati. Uopćeni ciljevi da će BPM dati smanjivanje ukupnog troška jeftinije procese koji se odvijaju brže uz ili na povećanje ukupne veću kvalitetu nisu dovoljan argument za koristi, dakle i kod pružatelja pokretanje BPM-projekta. Atribute jefi kod korisnika usluge tinije, brže i kvalitetnije treba potkrijepiti računom pa se zato simulacija očekivanih učinaka unapređenja na modelu procesa (što je predviđeno u fazi Poboljšati) nikako ne smije zaobići. Međutim, pri vrednovanju učinaka unapređenja treba upozoriti na bitnu razliku između poslovnih procesa u profitno orijentiranim tvrtkama i procesa u uslužnim organizacijama (javne službe, državna administracija). Profitna organizacija je vlasnik procesa (jer ga oblikuje i unapređuje) a istodobno je i korisnik procesa (jer koristi učinke njegovog unapređenja). Kod izračuna stope povrata investicije (Return of Investment-ROI) prema izrazu: ROI = (korist-trošak)/trošak bolje vrijednosti svih triju atributa (jeftinije, brže i kvalitetnije) pridonose povećanju vrijednosti varijable korist za profitno orijentiranu tvrtku. Kod uslužnih organizacija koje su vlasnici procesa ali nisu njihovi jedini korisnici, u račun ROI treba uključiti ne samo korist i trošak za vlasnika procesa koji pruža uslugu već i za korisnika usluge. Najkraće rečeno, mora se primjenjivati načelo da se ROI u tom slučaju mora računati za složeni sustav koji čine i pružatelj i korisnik usluge. U protivnom, dobro postavljen proces kod pružatelja usluga ne mora ništa značiti za korisnika procesa. Nažalost, o tome se vodi vrlo malo (ili nimalo) računa kod unapređenja procesa (najčešće uvođenjem suvremenih tehnologija) u javnoj upravi koja pruža usluge velikom broju korisnika. Preustroj procesa u javnoj upravi mora biti usmjeren na smanjivanje ukupnog troška ili na povećanje ukupne koristi, dakle i kod pružatelja i kod korisnika usluge. Parcijalni pristup, usmjeren samo na poboljšavanje procesa kod pružatelja usluge nije ekonomski razborit, a u slučaju javne uprave može biti protuzakonit, s obzirom na to da u članku 10 Zakona o općem upravnom postupku stoji: U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova... Više o modeliranju poslovnih procesa, o procjeni zrelosti procesa i razvoju procesno orijentiranih aplikacija pročitajte u cijelom članku koji možete preuzeti sa stranica www.infotrend.hr ili www.koris.hr. 191/12/2012 infoTrend 21 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA >EKSTERNALIZACIJA KAKO POVEĆATI KONKURENTNOST TVRTKE I DRŽAVE Kraj ‚alibi menadžmenta’ Upravljanje kompanijom više nije i nikad neće biti onakvo kakvo je bilo dosad PRIPREMIO NINO SIPINA Nino Sipina radi više od deset godina na poslovima unapređenja poslovnih procesa i osiguranju kvalitete u Hrvatskom Telekomu, a zadnjih sedam godina bavi se Managed Service i Shared Service modelima i praktičnom implementacijom u ugovore HT-a s vanjskim izvođačima. Rezultati i iskustva su prezentirani na međunarodnim BPM i Quality konferencijama gdje su bile prisutne gotovo sve industrije s vrlo pozitivnim povratnim informacijama. Nino Sipina je predstavnik Hrvatskog Telekoma u TeleManagement Forumu od 2002. godine gdje je radio na razvoju procesnog okvira eTOM. Član je Izvršnog odbora itSMF Hrvatska (ITIL). Ima ITIL i Lean Six Sigma certifikat. Sudjelovao je kao govornik na više od 20 međunarodnih konferencija u Europi. 22 infoTrend 191/12/2012 Poslovna sofisticiranost Od menadžera, vlasnika i od državne uprave traži se inovativnost u prilagođavanju tržištu posebice sada u krizi. No, prema podacima propadaju i najveće tvrtke za koje nikada ne bismo rekli da će pokleknuti, javna poduzeća traže podizanje cijena ili donacije od države da pokriju gubitke koje na kraju plaćaju građani - porezni obveznici. Povežemo li te dvije činjenice lako je zaključiti gdje treba tražiti uzrok takve situacije barem u Hrvatskoj. U praksi najčešće čujemo menadžerske izjave poput: ...ti ne razumiješ kako se kod nas radi... …a gdje to još ima, tko je to uveo… ...oni to nisu tako pa onda nećemo ni mi... Umjesto inovativnosti primjenjuje se duboko ukorijenjeni i kod nas jedino cijenjeni alibi menadžment ili u žargonu copy-paste menadžment. Rezultati su vidljivi. Nasuprot tomu jedan od kriterija po kojemu se ocjenjuje konkurentnost nekog gospodarstva je poslovna sofisticiranost koja mjeri inovativnost i sposobnost menadžera da donose kreativne odluke prilagođene novim i tržišnim trendovima. Poslovna sofisticiranost nekog gospodarstva mjeri se njegovom spremnošću da upravlja rizicima i poslovanjem na sofisticirani način, dakle znanjem i sposobnostima! To znači da gospodarstvo ima takav menadžment koji je u stanju uspostaviti poslovno okruženje koje smanjuje rizik poslovanja, povećava konkurentnost i operativne kapacitete te osigurava razumnu operativnu marginu (u svijetu je EBIT margina u prosjeku 7%). Hrvatska ocjena konkurentnosti u poslovnoj sofisticiranosti i inovativnosti je 83 što najviše kvari ukupni prosjek (mi smo 81. od 144 zemlje prema World Economic Forum: Global Competitivness Report 2012-2013). Poslovne odluke: Managed Service ili Shared Service Upravljačke odluke koje povećavaju indeks poslovne sofisticiranosti su Managed Service ili Shared Service. Na hrvatskom bi to značilo: izdvajanje servisa iz osnovnog poslovanja drugima koji to rade za mene, ali bolje i jeftinije. Isto tako drugi mogu meni dati na izvođenje svoje servise za koje sam specijaliziran i koje radim za druge. U poslovnom svijetu izdvajanje servisa ujedno znači izdvajanje dijela poslovnih procesa pa možemo reći da je: Managed Service ili Shared Service = Business Process Outsourcing Međutim, nikako se ne smije poistovjetiti Business Process Outsourcing isključivo s outsourcingom zaposlenika. To sigurno uključuje i izdvajanje dijela skladišta, rezervnih dijelova, potrošnog materijala, strojeva i alata potrebnih za servisne usluge. Servis u tom kontekstu ima značenje poluproizvoda koji uključuje cjelokupan ljudski rad, materijal, strojeve i alate koji sudjeluju u isporuci tog poluproizvoda. Prema tome: servis = poluproizvod. Kada donijeti odluku Managed Service ili Shared Service Kako bismo donijeli ispravnu odluku na vrijeme treba pravilno i segmentirano EKSTERNALIZACIJA< EBIT – Financijsko mjerenje učinkovitosti kompanije Svaka tvrtka sukladno zakonu i računovodstvenim standardima prati svoje poslovanje i kreira izvješća na kojima temelji daljnje poslovne odluke. Tu se postavlja ključno pitanje znamo li kakva izvješća su važna za donošenje ispravne upravljačke odluke? Znamo da financijska izvješća uvijek govore o prošlosti, a budućnost određuju poslovne odluke i uvođenje promjena. Način financijskog mjerenja učinkovitosti kompanije koji se primjenjuje u svijetu je EBIT (Earnings Before Interest and Taxes) ili operativna neto dobit. Izražava se u apsolutnim vrijednostima, ali uobičajeno i u operativnoj margini EBIT margin. Ulazni parametri odlučivanja Unutar jedne godine tvrtka može donijeti različite odluke - dobre i loše. Može se kreditno zadužiti, može zaposliti ljude ili kupiti dugotrajnu imovinu. Pretpostavimo da je to napravila na temelju sklopljenih ugovora koji znatno premašuju zaduženja. Međutim, često se događa da menadžeri zaborave na rizike. Okvirni ugovori kakvi se danas najčešće sklapaju u poslovanju ne obvezuju investitora da naruči cjelokupnu ugovorenu vrijednost. Investitor sukladno potrebama i stanju na tržištu može iznenada prestati naručivati i eto problema. Obveze odjednom naglo premaše prihode i tvrtka postaje insolventna, nelikvidna i u najgorem slučaju bankrotira. Je li se mogla spriječiti takva situacija? Gdje se pogriješilo? Na slici je prikaz tipičnog scenarija hrvatske tvrtke kojoj se upravo to dogodilo. Tipičan primjer rasta i pada jedne hrvatske tvrtke Prihod i trošak (Kn) mjeriti rezultate poslovanja. Za ispravnu odluku poželjno je i segmentirano uspoređivati rezultate s konkurencijom na tržištu na kojem nastupamo ili želimo nastupiti. Naprimjer, u IT industriji ti segmenti ili servisi zovu se IaaS (Infrastructure as a Service), PaaS (Platform as a Service), SaaS (Software as a Service) i konačno BPaaS (Business Process as a Service). Kako smanjiti rizik poslovanja? Koliko god budućnost izgledala optimistična (2007. godina) menadžer mora procijeniti rizike prije bilo kakve daljnje odluke o ulaganju i proširenju kapaciteta jer već 2008. godine EBIT margina pada na 4% iako prihod raste. To znači da se već u prethodnim godinama tvrtka preinvestirala. Zato treba znati kojim operativnim kapacitetima raspolaže, koje treba nadograditi i kakav je trenutni EBIT. Raspodjela rizika po servisima Da bi isporučio ugovoreni konačni proizvod izvođač mora razumjeti glavne PROCESNE KORAKE koji ISPORUČUJU VRIJEDNOST (interni servis ili poluproizvod) kao dio konačnog proizvoda za korisnika u traženom volumenu. Dakle, servis predstavlja funkcionalnu cjelinu (odgovara na pitanje ŠTO) koja s drugim servisima čini konačni proizvod. Proces opisuje odgovor na pitanje KAKO se taj servis povezuje s drugim servisima i isporučuje korisniku u obliku cjelovitog proizvoda. Kako bi tvrtka izvođač mogla isporučiti traženu količinu proizvoda u jedinici vremena mora osigurati operativne kapacitete i procese da se svaki pojedini servis isporuči na vrijeme i traženom kvalitetom. Tvrtka to može osigurati samostalno ili Shared Service ugovorima sa svojim podizvođačima ili partnerima koji će osigurati isporuku dijela servisa koji izvođač nije u stanju isporučiti samostalno. 191/12/2012 infoTrend 23 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA Isto tako menadžer može procijeniti da ulaganje u potrebne operativne kapacitete za neki interni servis predstavlja ozbiljan rizik za njegovu tvrtku (dosadašnji veliki troškovi tog segmenta poslovanja, potrebna velika ulaganja zbog premalih kapaciteta...). Na temelju takvih rizika menadžer tvrtke izvođača može odlučiti da svoje postojeće kapacitete (ljudske i materijalne) prebaci partneru, specijaliziranom za takvu vrst posla koji ima veće kapacitete i s njim sklopiti Managed Service ugovor. Tim ugovorom definira se dugoročna suradnja kojom će taj partner za izvođača izvršavati ugovorni servis. nadžer zbog smanjenog rizika poslovanja neće dovesti tvrtku u tešku situaciju ni u slučaju većih potresa na tržištu ili ako naručitelj odustane od narudžbi. Što se događa s poslovnim procesima tvrtke izvođača? Primjenom tih metoda poslovni procesi tvrtke izvođača postaju diskontinuirani u odnosu na njega samog, a upravljanje takvim procesima postaje sofisticirano. U takvom odnosu interni servisi postaju proizvodi koje tvrtka izvođača kupuje na tržištu od svojih partnera i podizvođača i Poslovna sofisticiranost nekog gospodarstva mjeri se spremnošću upravljanja rizicima i poslovanjem na sofisticirani način - dakle znanjem i sposobnostima! vor između izvođača, njegovih podizvođača i partnera. Primarni cilj takvih ugovora jest definirati rokove, kvalitetu i količine tako da izvođač prema krajnjem naručitelju funkcionira kao jedinstvena tvrtka, odnosno da se diskontinuirani procesi tako integriraju i usklade da izgledaju kao kontinuirani. Servisno orijentirani dizajn procesa Upravljanje rizicima Uvodeći ove modele izvođač upravlja rizicima tako da: • Prihvaća rizik ulaganja u servise koji u sebi sadrže povećanje vrijednosti dugotrajne imovine tvrtke s najmanjim troškom održavanja i najmanjim fiksnim troškom djelatnika • Dijeli rizik (ne)isporuke naručenog volumena proizvoda od naručitelja u roku tako što dio rizika prebacuje na podizvođače Shared Service. • Prebacuje rizik ulaganja i isporuke (kvalitete) za pojedini poluproizvod ili interni servis na partnera u obliku Managed Servicea gdje smanjuje trenutni trošak poslovanja dugoročno i prebacuje ga na specijaliziranog partnera. Takvim pristupom operativna margina po jediničnom isporučenom proizvodu može biti i manja, međutim u poslovnom slučaju ROI (Return Of Investment) ili pozitivan povrat na ulaganja mjeren preko NPV-a (Net Present Value) će ranije pokazati rezultate. U konačnici EBIT margina može značajno porasti ako naručitelj potpuno konzumira okvirni ugovor. Ne konzumira li naručitelj cjelokupni ugovor iz bilo kojeg razloga, operativna margina zbog smanjenog ulaganja može ostati ista ili imati manji pad. Tako me24 infoTrend 191/12/2012 ugrađuje ih u vlastiti konačni proizvod. Kad treba naručitelju isporučiti veliku količinu proizvoda u jedinici vremena upravljanje diskontinuiranim procesima postavlja iznimno velike zahtjeve na ugoU Hrvatskoj su upravljačka (menadžerska) iskustva u upravljanju takvim modelima mala, znanja o procesnim metodologijama i standardima loša, a praktična primjena procesnih metodologija i standarda je nikakva. Sposobnost integracije proizvoda-servisa različitih izvođača (diskontinuirani proces) u konačni proizvod krajnjem korisniku naziva se servisno orijentirani dizajn procesa. Tim pristupom razina operativnog upravljanja poslovnim procesima podiže se na takvu razinu apstrakcije koja odgovara jednom servisu (ili poluproizvodu). Takav servis sadrži procese i troškove cjelokupnog rada, materijala, strojeva, alata i drugih izravnih i neizravnih troškova koji su potrebni za njegovu isporuku. Skup svih servisa koji su potrebni za isporuku konačnog proizvoda naručitelju koje tvrtka izvođač isporučuje u okviru jedinstvenog proizvoda naziva se servisni katalog. Servisi iz servisnog kataloga se procesno ulančavaju (integriraju) u vrijednosni lanac do krajnjeg korisnika. Servisi u lancu su povezani paralelnim ili serijskim procesima, čija definicija može značajno povećati efikasnost isporuke ukupnog volumena proizvoda i povećati operativnu EBIT dobit tvrtke izvođača. VAŽNO: Iz teksta je vidljivo da definicija servisa u kontekstu poslovnih procesa nije ekonomska već operativno procesna definicija. Servis u tom kontekstu predstavlja funkcionalnu cjelinu koju izvođač MIPRO 2013 NAJAVA Ususret 36. međunarodnom ICT skupu Opatija, 20.-24. V. 2013. koristeći poslovne procese isporučuje kao dio konačnog proizvoda. Međutim... Gospodarstva kakvo je hrvatsko, zbog malog investicijskog potencijala prisiljena su koristiti sofisticirane metode upravljanja tvrtkama i njenim servisima. U tekstu su predstavljene dvije metode - Shared Service i Managed Service. Međutim, povećanje konkurentnosti u takvom diskontinuiranom poslovnom okruženju može se postići jedino dobrom definicijom ugovora između poslovnih partnera kojim će diskontinuirani procesi prema krajnjem korisniku izgledati kao kontinuirani (Lean Six Sigma metodologija). Ti modeli daju dodatnu važnost upravljanju poslovnim procesima, a posebice traže dodatna znanja, iskustvo i inovativnost upravljačkog i ekspertnog kadra. U Hrvatskoj su upravljačka (menadžerska) iskustva u upravljanju takvim modelima mala, znanja o procesnim metodologijama i standardima loša, a praktična primjena procesnih metodologija i standarda je nikakva. Država poduzima neke aktivnosti za prezentaciju takvih modela (npr. klasteriranje), ali očito se ne postiže cilj. Uzroke treba tražiti u neznanju odnosno nedostatku praktičnog iskustva onih koji educiraju te u još većem neznanju menadžera koji bi to trebali provesti u svojim tvrtkama. Međutim, nije problem neznanje. Znanje se može steći kad bi postojalo zanimanje, a mogu ga razviti znalci koji imaju iskustvo i hrabrost. Jesmo li u stanju prepoznati takve osobe, dovesti na prave pozicije i platiti im da to provedu? VODEĆI MEĐUNARODNI ICT SKUP u Jugoistočnoj Europi koji organizira hrvatska ICT udruga MIPRO, uz brojne domaće i strane suorganizatore, pokrovitelje, partnere i sponzore ulazi u trideset i šestu godinu održavanja što je rijetkost i u svjetskim relacijama. Iako mu je ICT temeljno opredjeljenje i orijentacija, MIPRO u prvom redu zastupa rastuće tehnologije pa se sve više i sve češće orijentira i k obnovljivim izvorima energije, ekologiji, nanotehnologiji, novim materijalima. Sve novo naći će svoj odraz i u MIPRO-vom zrcalu. Nedavno je potencijalnim autorima radova upućen poziv za prijavu radova za deset konferencija/savjetovanja koje definiraju uža područja MIPRO-vih interesa. To su telekomunikacije i informacije, raspodijeljeni računarski i vizualizacijski sustavi, računala u obrazovanju, digitalna ekonomija, računala u tehničkim sustavima, inteligentni sustavi, sigurnost informacijskih sustava, uprava, lokalna uprava i javni servisi, poslovni inteligentni sustavi, mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija. Uz navedena seniorska savjetovanja tu je i sekcija studentskih radova MIPRO Junior namijenjena preddiplomskim i diplomskim studentima sveučilišta i veleučilišta. Na svim savjetovanjima dobro su došli i znanstveni i stručni radovi kao i prezentacije tehnologija, proizvoda i usluga. Primaju se radovi domaćih i stranih autora na engleskom i hrvatskom jeziku. Pozitivno recenzirani radovi na engleskom jeziku bit će uvršteni u prestižne baze IEEE Xplore i SCOPUS. Na skupu MIPRO 2012 prvi put je uvedena nova sekcija MIPRO Inova – inovativni high-tech proizvodi, tehnologije i usluge koja će se održati i na MIPRO-u 2013. Tu sekciju podupire udruga neovisnih izvoznika softvera CISEx i Udruga inovatora Hrvatske koje promoviraju domaću inovativnu djelatnost. Svrha sekcije jest da inovatori iz gospodarstva, ali i iz istraživačkih ustanova, bez pisanja formalnih referata na jednostavan način prezentiraju svoja inovativna rješenja. Uza savjetovanja i sekcije u programu skupa su i seminari posvećeni ICT-u u elektroprivrednoj djelatnosti (HEP seminar) i seminari posvećeni regulatornoj politici u velikim tehnološkim sustavima (IRP seminar), a organizirat će se i seminari o različitim projektantskim vještinama. Zahvaljujući vezivanju skupa MIPRO s EU tendencijama organizirat će se i prezentacija RIDE aktivnosti usmjerene k infrastrukturnim projektima, posebno u znanstvenoj sferi. Nastavit će se i aktivnost na razvoju MIPRO interaktivne televizije koja je napravila prve korake na skupu MIPRO 2012. Ostali sadržaji skupa MIPRO 2013 još su u fazi definiranja. Svečano otvaranje skupa u srijedu 22. V. 2013. bit će vjerojatno popraćeno plenarnom temom o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, o čemu će govoriti vodeći hrvatski menadžeri uz panel raspravu o aktualnim mjerama izlaska iz krize u kontekstu punopravnog članstva u EU. Kao i obično, očekujemo oko 400 pozitivno ocijenjenih referata te oko tisuću sudionika iz 30 do 40 zemalja. Održat će se nekoliko okruglih stolova o aktualnim tehnološkim temama, a organizirat će se i drugi događaji koje predlože i pripreme kompetentne osobe. Vrata su širom otvorena. To treba shvatiti kao poziv svima koji imaju dobru ideju i žele je realizirati. MIPRO je idealan za to. Javite se! Više o skupu ćete naći na portalu www. mipro.hr gdje možete čitati i kolumne Pogled iz kosa i opis značajnih MIPRO ličnosti pod naslovom MIPRO galaksija. 191/12/2012 infoTrend 25 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA >EKSTERNALIZACIJA INOVACIJE U INTEGRACIJI ICT PROIZVODA I POSLOVNIH PROCESA KAO PRIPREMA ZA ULAZAK U INFORMACIJSKO DRUŠTVO EU ERP + Inovativnim rješenjima hrvatskih informatičara u integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP uza znanstveni doprinos razvoju ITC-a ostvarena je i praktična pomoć u pripremi poduzeća koja nemaju ERP sustave navedenih tvrtki, za konkurentan nastup na EU tržištu kao i za mogućnost dvosmjernog komuniciranja u razmjeni poslovnih, tehničkih i proizvodnih informacija Toliko smo radikalno izmijenili svoju okolinu da se moramo i sami promijeniti kako bismo u njoj, takvoj novoj, opstali…. Norbert Wiener PRIPREMIO NIKO MAJDANDŽIĆ Autor prof. dr. sc. Niko Majdandžić, član Hrvatske akademije tehničkih znanosti, razreda za informacijske sustave, radio je u SOUR-u Đuro Đaković kao pogonski inženjer, upravnik proizvodnje, kao direktor RO i potpredsjednik za razvoj. U dva mandata bio je dekan Strojarskog fakulteta, a predavao je i na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom i Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, na Mašinskom fakultetu u Tuzli i Mašinskom fakultetu u Zenici. Napisao je 12 knjiga i objavio 150 znanstvenih radova. 26 infoTrend 191/12/2012 PRATEĆI RASTUĆI UTJECAJ ITC-a na razvoj gospodarstva i cjelokupnog društva, zemlje EU definirale su svoje programe razvoja ITC-a u cilju stvaranja zajedničkog informacijskog društva (e-2005, i-2010 i Digitalna agenda za Europu do 2020. godine). Cilj inicijative Digitalna agenda za EU definirane Strategijom Europa 2020. koja treba omogućiti izlaz iz gospodarske krize i pripremu EU za iduće desetljeće, sastoji se u ostvarenju gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu. Jedan od značajnijih ciljeva predstavlja ugradnja inovativnih rješenja integracije procesa pripreme i proizvodnje u funkcioniranje ERP sustava. U sadržaju su određeni i daljnji zadaci na razvoju ERP sustava kao temeljne infrastrukture za funkcioniranje proizvodnih poduzeća i poduzeća za obavljanje usluga u kojima značajno mjesto zauzimaju inovacije u integraciji različitih ITC proizvoda i ERP sustava. Uz rješenja koja nude vodeći svjetski proizvođači ERP sustava, u ovom radu opisani su i inovativni doprinosi hrvatskih informatičara na integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i ExcelERP ostvareni u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije. Tako je uza znanstveni doprinos razvoju ITC-a ostvarena i praktična pomoć u pripremi poduzeća koja nemaju ERP sustave navedenih tvrtki, za konkurentan nastup na tržištu EU kao i mogućnost dvosmjernog komuniciranja u razmjeni poslovnih, tehničkih i proizvodnih informacija. U razvoju ITC-a za informacijsko društvo postavljeni su sljedeći zadaci: integracija MRPII, CAD/CAM u ERP intenzivan razvoj mreža i komunikacija novi podatkovni oblici (slika, zvuk, multimedija) nova rješenja za upravljanje i praćenje radnih procesa nove baze i skladišta podataka novi protokoli i WWW EKSTERNALIZACIJA< zeću Končar mjerni transformatori d.d. ostvarena je u sljedećim koracima uz izuzetni angažman uprave i voditelja razvoja IT: definiranje atributa njihovih oblika i formata za prijenos iz Windchilla u ERP korištenje zajedničkih šifri iz šifarnika u ERP sustavu kao i dodjeljivanje novih šifri priprema za prijenos uz dijagnostiku ispravnosti dopuna atributima koji su potrebni za proizvodnju (generiranje proizvodnje iz konstrukcijske sastavnice) prijenos strukture i proizvodnih elemenata iz Windchilla u ERP. Na slici 2 prikazan je dio sustava dijagnostike ispravnosti podataka pri obostranom prijenosu. 2 . Integracija CAD/CAM i ERP Slika 1 - Veza inovativnog rješenja proizvoda i njegove realizacije nova grafička sučelja (računalstvo u oblacima) i operacijski sustavi novi mrežni servisi e-poslovanje u ERP. Vodeći svjetski proizvođači ERP sustava (SAP, Oracle, QAD, Lawson, PeopleSoft, Mapics, Navision, Scala itd.) te su zahtjeve i zadatke već uvelike uključili u svoj razvoj. Postavlja se pitanje kako se u taj razvojni proces mogu uključiti tvrtke koje već imaju ERP sustave ili visoku razinu IIS-a (Internet Information System). Pogotovo ako je u njih ugrađen intelektualni kapital tvrtke u rješenju automatizacije nekih procesa koji su bez obzira na razinu IT organiziranosti dali značajan rezultat u smanjenju vremena pripreme ili protoka kroz proizvodnju. Na nekoliko primjera projekata ostvarenih u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije pokazat ćemo rezultate u integraciji poznatih softverskih IT proizvoda i ERP sustava razvijenih u tvrtki Informatički inženjering d.o.o. 1. Integracija PDM I ERP sustava Sustav za upravljanje podacima o proizvodu (Product Data Management-PDM) služi konstruktorima za upravljanje podacima (modelima, crtežima, dokumentima). Dio tehničke dokumentacije je i sastavnica proizvoda koja pokreće pripremu i proizvodnju. Na slici 1 prikazana je ovisnost sustava za razvoj proizvoda i njegova realizacija u pripremi i proizvodnji kroz ERP sustav. Integracija PDM i ERP sustava u podu- U poduzećima gdje se proizvodi energetska i industrijska oprema značajnu proizvodnu operaciju predstavlja rezanje proizvodnih elemenata iz zajedničkog polaznog materijala najčešće limenih ploča na računalom upravljanim strojevima za plazma i plinsko rezanje kao i rezanje proizvodnih elemenata iz raznih profilnih materijala (cijevi, šipkasti materijali, plosnati materijali, U, L i ostali profili) na strojnim rezačicama. U poduzeću Končar metalne konstrukcije d.d. za optimiranje rasporeda proizvodnih elemenata na limenim pločama primijenjen je sustav CAD/CAM Lantek. Slika 2 - Primjer dijagnostike u komuniciranju Windchill-ERP 191/12/2012 infoTrend 27 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA utrošeni materijal na sve proizvodne elemente u cilju obračuna troškova materijala na radnom nalogu. 3. Integracija sustava planiranja i terminiranja i ERP Slika 3 - Shema modula integracije CAD/CAM Lantek i ERP sustava. Na slici 3 prikazan je model za integraciju CAD/CAM Lantek i ERP sustava koji istodobno omogućuje i prati i rezanje profilnih materijala. Ovom integracijom ostvareno je sljedeće: si se ukupno vrijeme u ERP sustav te se raspodjeljuje prema masi pojedinih proizvodnih elemenata na proizvodne elemente kao trošak rada na radnom nalogu nakon rezanja prenose se podaci o atestu i šarži materijala na sve izrezane proizvodne elemente te se iskorištena masa polaznog materijala raspodjeljuje kao izbor proizvodnih elemenata za rezanje obavlja se prema prioritetu radnih naloga i podacima o kvaliteti i debljini proizvodnih elemenata u proizvodnoj sastavnici, grupiranih po terminiranim rokovima početka prve operacije (rezanje) na proizvodnim elementima izbor polaznih materijala obavlja se prema stanju na skladištu i realizaciji za radne naloge uz mogućnost promjene rezervacija u slučajevima radnih naloga velikog prioriteta nakon rasporeda u CAD/CAM Lantek sustavu automatski se otvara šifra ostatka ploče s prenijetim polaznim svojstvima (kvaliteta, debljina) te dobivenim svojstvima nakon rezanja (širina i duljina) koja postaje kandidat za novo raspoređivanje nakon rezanja preno- Slika 4 - Shema višerazinskog planiranja i terminiranja pripreme i proizvodnje 28 infoTrend 191/12/2012 Razvoj moderne proizvodnje zahtijeva integrirani sustav planiranja i terminiranja, fleksibilan na promjene proizvodnog programa i mogućnosti brze izrade rebalansa s očekivanim novim rokovima uzrokovanim kašnjenjem u procesima te minimalnim potrebnim vremenom za izrade planova. Na slici 4 prikazan je sadržaj sustava višerazinskog planiranja razvijen na temelju originalnih algoritama u tvrtki Informatički inženjering - ININ d.d. Na prvoj razini izrađuje se osnovni plan - planovi odjela pripreme s određenim zadacima po nositeljima (odjelima) i izvršiteljima (zaposlenicima u odjelima) uz mogućnost dnevne ili tjedne prijave gotovosti planiranjem unatrag od roka na stavki ugovora ili narudžbe odnosno radnog naloga. Izradom predložaka s unaprijed definiranim aktivnostima može se brzo izraditi novi plan uz prikaz zauzeća svakog izvršitelja na prethodnim već napravljenim osnovnim planovima. Posljednju aktivnost u osnovnom planu predstavlja proizvodnja, montaža i ispitivanje. Pozivom plana za drugu razinu automatski se iz tehnologije montaže ili faza proizvodnje izrađuje plan montaže, faza ili terminski plan kapaciteta za montažne operacije ili proizvodne faze. Gotovost aktivnosti na drugoj razini popunjava se automatski prema prijavama gotovosti montažnih operacija ili proizvodnih faza ili ako postoji terminski plan kapaciteta iz prijava gotovosti operacija na dijelovima, sklopovima i proizvodima. Na trećoj razini terminira se izrada svih dijelova i sklopova za montažu ili proizvodne faze. U odnosu na vodeće sustave planiranja (MS-Project, PRIMAVERA, Ganttproject, Merlin..) sustav višerazinskog planiranja i terminiranja ima sljedeće posebitosti: model obuhvaća i terminiranje operacija na ručnim radnim mjestima (raspoređivanje i sati potrebnih i raspoloživih radnika), višestruko posluživanje NC, CNC, OC i automata (terminiranje podešivača i operatera), terminiranje različitih vrijednosti raspoloživih kapaciteta (Nh, Slika 5 - Dio plana radnih faza za radni nalog i za izabranu seriju na radnom nalogu površina, volumen, maksimalna količina) te rješenje terminiranja na kapacitetima s posebnim zahtjevima (toplinska obrada, zavarivanje, peći za sušenje, peći za lijevanje, kalupi, uređaji za ispitivanje proizvoda). automatsko preuzimanje potrebnih podataka za planiranje i terminiranje iz ERP sustava (za osnovni plan nositelje, izvršitelje, rok isporuke iz radnog naloga, veze aktivnosti iz predloška za tu klasifi- kacijsku grupu proizvoda; za plan montaže ili proizvodnih faza, rokovi početka iz osnovnog plana uz prikaz eventualne nemogućnosti ispunjenja roka iz osnovnog plana, operacije montaže ili proizvodne faze iz tehnoloških podataka, potrebni proizvodni elementi za sastav iz proizvodne sastavnice, potrebne grupe radnih mjesta iz tehnologije, raspoloživost prema radnom kalendaru i za potrebe terminiranja, raspoloživi proizvodni kapaciteti, potencijalna mogućnost angažiranja ako se ne mogu ispuniti rokovi iz nadređene razine plana, varijante plana s planom kapaciteta i provjera stanja materijala za prve operacije terminskog plana). potrebni rokovi prenose se iz nadređenog plana na podređeni, a gotovost se računa prema prijavi gotovosti barkod čitačima ili RF terminalima prijavom gotovosti operacije na dijelovima, sklopovima i proizvodima, za nadređene planove. rebalansom plana računaju se novi očekivani rokovi završetka aktivnosti i planova prema trenutnom stanju gotovosti u odnosu na planiranu gotovost te se ukazuje treba li dodatno angažirati izvršitelje (rad u neradne smjene, neradne dane, praznike, kooperacija). Na slici 5 prikazan je primjer terminskog plana faza po radnom nalogu. Moguće je koristiti samo pojedine razine kao terminiranje proizvodnje ili uredskog rada (Aluminijum d.d. Mostar, Instrumentarija d.d., ĐĐ Strojna obrada d.o.o., ĐĐ Energetska postrojenja d.d.). 4 . Nekoliko posebnih primjera integracije Slika 6 - Primjer primjene RF terminala pri prijemu i praćenju materijala po atestima i šaržama tijekom proizvodnog procesa kao i kod praćenja gotovosti operacija u proizvodnji Jedna od čestih integracija u suradnji poduzeća je integracija ERP - EXCEL. Za potrebe razvojnih ureda, inspektorske službe i kooperanata treba izlaz iz ERP sustava (strukturna sastavnica, plan zavarivanja, toplinska obrada i ispitivanje, popis ugrađenih materijala s atestima i šaržama, prijave odstupanja od kvalitete uzrokovane kupcem) pripremiti u EXCEL tablicama za naručitelja te automatski preuzeti podatke iz EXCEL tablica od ureda i kooperanata te ih integrirati u ERP sustav. Uz ove softverske treba omogućiti i integriranje novih hardverskih komponenti u ERP sustav (barkod čitači, RF terminali, tablet računala, mobiteli). 191/12/2012 infoTrend 29 >POSLOVNA INTELIGENCIJA MADA SU BI RJEŠENJA PRILIČNO SKUPA, PROPISNO IMPLEMENTIRANA IMAJU VISOK POVRAT ULAGANJA To BI or not to BI PIŠE MATE STRGAČIĆ DANAS, U VRIJEME BRZIH INTERNETSKIH VEZA, nije problem doći do određene in- formacije. Problem je kako doći do kvalitetne informacije u pravo vrijeme i kad je treba interpretirati na ispravan način. Ako svojim menadžerima servirate preveliku količinu informacija među kojima od šume neće vidjeti stablo (ili od stabala šumu) napravili ste više štete nego koristi, a kvaliteta njihovih odluka neće biti adekvatna količini informacija već će rezultat biti dijametralno suprotan. Svaki ozbiljniji poslovni sustav dnevno generira golemu količinu „sirovih“ informacija. Takve informacije treba rafinirati tj. obraditi uz pomoć odgovarajućeg softverskog rješenja tako da na kraju ostanu samo oni podaci koji će pridonijeti brzom donošenju ispravnih i u konačnici lukrativnih poslovnih poteza. (Ne)poštena kompetitivna prednost Ovdje na scenu stupaju sustavi poslovne inteligencije (Business Inteligence - BI). Poslovnu inteligenciju možemo najjednostavnije definirati kao sposobnost neke tvrtke da skupi, katalogizira, održava, interpretira te na koncu rukovodećem kadru pravilno i pravodobno prezentira određenu količinu informacija kako bi se donosile što korektnije poslovne odluke. Poslovna inteligencija svoje korijene vuče još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a u svojim se počecima primarno bavila traženjem odgovora na pitanje: Što se događalo tijekom prethodnih godina i kako bismo te trendove mogli iskoristiti u svom poslovanju? Današnji oblik i strukturu dobila je početkom ovog stoljeća kada je definirano da se BI sustav može raščlaniti na klijentsku, kompetitivnu i unutrašnju inteligenciju te na inteligenciju opskrbnog lanca. Suvremeni BI sustavi više ne postavljaju težište na prošle događaje već se od njih 30 infoTrend 191/12/2012 očekuje prediktivnost (mogućnost predviđaZbog svoje nja budućih događaprimarne ja) i proaktivnost što je zapravo priprema zadaće poslovna se poslovnih planova za inteligencija predviđene događaje. Ukratko, dobar BI sujoš naziva stav trebao bi dati odi sustav za govor na pitanje Što potporu učiniti ako se (kada se) odlučivanju nešto dogodi? Pri odabiru alata za poslovnu inteligenciju tvrtke bi trebale preferirati rješenja koja su: proširiva (kako bi u budućnosti mogla podnijeti veći broj korisnika), jednostavna za upotrebu, cjelovita (da pokrivaju široki krug poslovnih aplikacija) i modularna (tako da se mogu uklopiti u postojeće poslovne alate). Zbog svoje se primarne zadaće poslovna inteligencija još naziva i sustav za potporu odlučivanju. Podaci koji ulaze u jedan ovakav sustav mogu biti interni (nastaju realizacijom poslovnih procesa unutar same tvrtke) i vanjski (dolaze s tržišta na kojima tvrtka nastupa). U idealnim uvjetima BI može tvrtki osigurati kompetitivnu prednost pred konkurencijom i višestruko uvećati njen profit, bilo smanjenjem operativnih troškova, bilo povećanjem prometa. ICT Informatička tehnologija u poslovanju CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Četvrta godina pada eHrvatska Računalstvo u oblaku: Aplikacije samo za velike? Kriptografija: Znanost skrivanja podataka Pravna zaštita softvera: S developerima - oprezno Upravljanje poslovnim procesima: Kraj alibi menadžmenta GOVERNMENT Broj 191 12/2012 Istraživanje: ICT tržište RH PRILOG INTERVJU Ivo Josipović predsjednik Republike Hrvatske Program poslovnih prilika Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu M€ za inovacije PIŠE TOMISLAV VRAČIĆ P rogram ICT PSP podupire realizaciju europskih politika, posebice Digitalne agende za Europu s čijim je prioritetima i usklađen. Budući da je cilj programa ICT PSP poticanje pametnog, održivog i uključivog rasta treba proširiti i poboljšati korištenje inovativnih digitalnih tehnologija i građanima omogućiti pristup digitalnim sadržajima, javnoj upravi i poduzećima. U načelu, Programom ICT PSP financiraju se tehnološke i netehnološ- 191 InfoTrend 188 U 2013. godini sudionicima u Programu ICT PSP bit će na raspolaganju oko 154 milijuna eura, od čega za same projekte u pet tematskih područja oko 124,2 milijuna eura ke inovacije za koje je obavljeno istraživanje po fazama. Sam Program ICT PSP ne podržava istraživačke aktivnosti, no kad treba može pokriti područje tehničke prilagodbe i integracije inovacija. Program ICT PSP nudi takve mogućnosti malim i srednjim inovativnim poduzetnicima u ICT sektoru te malim i srednjim poduzećima kako bi poboljšala korištenje ICT-a zbog povećanja kvalitete vlastitih proizvoda, usluga i poslovnih procesa. eGOVERNMENT 1 GOVERNMENT Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu To omogućuje stvaranje boljih tržišnih prilika i kvalitetnijih usluga kao i ostvarenje sljedećih ciljeva: ubrzanje implementacije europskih usluga od javnog interesa koje mogu izravno pomoći svim poduzetnicima, a posebno malim i srednjim poduzećima, za poboljšanje i širenje njihove radne okoline podrška razvoju unutrašnjeg tržišta za inovativne ICT usluge i proizvode nužne za rast i razvoj malih i srednjih inovativnih poduzeća koja mogu imati koristi od povećanja tržišta za daljnje širenje svojih inovacija financiranje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća koja nude inovativna ICT rješenja za pilot-projekte kao i financiranje njihovog umrežavanja s glavnim korisnicima tih rješenja. Kako bi se optimizirali učinci na ostvarenju planiranih ciljeva, financiranje pomoću Programa ICT PSP je zasnovano na određenim temama izabranim na temelju sljedećih kriterija: realizacija prioriteta EU politika, posebno Digitalne agende za Europu; poboljšanje inovacijskih kapaciteta EU-a i poticanje razvoja šireg EU 2 eGOVERNMENT tržišta za inovativne ICT proizvode i usluge te digitalne sadržaje; jasna potreba za financijskom intervencijom na razini EU-a; spremnost sudionika da mobiliziraju odgovarajuće financijske i ljudske resurse za provedbu ciljanih aktivnosti. Na temelju tih kriterija i preporuka Radni program za 2013. usredotočuje se na pet tema: Oblak javnih službi i pametnih gradova Digitalni sadržaji, otvoreni podaci i kreativnost ICT za zdravlje, dobro starenje i uključivanje Sigurne e-Usluge Otvoreni ciljevi za inovacije i druge mjere. Uz to podržat će se i pripreme za poboljšanu dostupnost širokopojasnom pristupu. Program će se realizirati kroz tematska područja, a zbog različite prirode pojedinih tematskih cjelina implementirat će se i 2013. godine putem različitih instrumenata. Hrvatskim sudionicima u dosadašnjim projektima već su poznati instrumenti: Pilot (tip A), Pilot (tip B) i Tematske mreže o kojima možete naći detaljnije informacije i na stranicama Ministarstva uprave (nadležnog tijela za provedbu Programa ICT PSP u Hrvatskoj): http://www.uprava. hr/default.aspx?id=13592. Osim tih već poznatih instrumenata Europska komisija je predložila i dva nova: Mreža najbolje prakse (Best Practice Network - BPN) - isključivo za provedbu projekata s temom Digitalni sadržaji i širenje dobre prakse te Pilot javne nabave za inovativna rješenja (Public Procurement of Innovative solutions - PPI) - podrška provedbi javne nabave kao pokretaču primjene inovativnih rješenja. Nacrt sadržaja i planiranih sredstava za provedbu Radnog programa u 2013. godini Tema 1: Oblak javnih službi i pametnih gradova - 32,5 M€ Oblak javnih usluga Pilot B 18 M€ Pametna, održiva mobilnost Pilot B Tematska mreža 13,5 M€ Priprema pilota javne nabave (PPI) za podatkovne centre koji efikasno koriste resurse za pametne gradove Tematska mreža 1 M€ Tema 2: Digitalni sadržaji, otvoreni podaci i kreativnost - 36 M€ Europeana i kreativnost (uključujući obogaćivanje i poboljšanje, koordinaciju i promociju primjene Europeane u kreativnoj industriji) Mreža najbolje prakse Pilot B Tematska mreža 16 M€ Otvoreni podaci (uključujući inovativno iskorištavanje geografskih informacija) Pilot B Tematska mreža 8 M€ ICT za učenje Pilot B 6 M€ Poboljšanje Interneta za djecu digitalni sadržaji i tehnologije Pilot B 3 M€ Usluge e-Arhiviranja Pilot B 3 M€ Tema 3: ICT za zdravlje, dobro starenje i uključivanje - 39 M€ Priprema široke primjene ciljanih usluga za podršku aktivnom i InfoTrend 191 GOVERNMENT zdravom starenju Pilot A Pilot B 14 M€ Podrška inovativnim rješenjima u e-Zdravstvu, za potpomognuto življenje i mobilnost (posebno kroz PPI) PPI Pilot 10 M€ Umrežavanje za zdravlje, dobro starenje i uključivanje Tematska mreža 3 M€ Sprečavanje padova i potpomognuta mobilnost-navigacija za starije korisnike Pilot B 2 M€ Biofotonička rješenja za dijagnosticiranje, nadzor i tretman zaraza Pilot B 10 M€ Tema 4: Sigurne e-Usluge - 7 M€ Zaštita internetskih stranica od napada Pilot B 2.5 M€ 191 InfoTrend Sigurnost mrežne infrastrukture Pilot B 2 M€ Sigurno i povjerljivo izvještavanje o malicioznom softveru i sumnji na kibernetički kriminal Pilot B 2.5 M€ Tema 5: Otvoreni ciljevi za inovacije i druge mjere - 10,2 M€ Otvoreni ciljevi za inovacije Pilot B 10 M€ Višekorisničke platforme za naprednu korporativnu društvenu odgovornost 0,2 M€ Druge aktivnosti - 28-30 M€ Provođenje Poziva za nabavu i mjera podrške 8-10 M€ Direktno provođenje određenih projektnih aktivnosti 20 M€ Ukupno Radni program ICT PSP 2013. 152-154 M€ Detaljnije informacije moći će se pribaviti nakon službene objave Radnog programa što se očekuje početkom 2013. godine. Interes hrvatskih subjekata za sudjelovanje u Programu ICT PSP značajan je svake godine (godine 2011. podnesena je 21, a 2012. 16 prijava), a posebno su korisna njihova iskustva iz kojih se može naučiti kako pripremiti kvalitetan projektni prijedlog i koje greške treba izbjeći. Indikativni plan aktivnosti Prosinac 2012. / Siječanj 2013. Objava poziva na natječaj Travanj / Svibanj 2013. Zatvaranje natječaja Lipanj 2013. Ocjenjivanje projektnih ideja Rujan 2013. Početak pregovora Prosinac 2013. / Početak 2014. Završetak pregovora, potpisivanje ugovora eGOVERNMENT 3 GOVERNMENT Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu Podrška za uspjeh Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija Program otvara široku lepezu novih poslovnih prilika, posebno za inovativna mala i srednja poduzeća koja pružaju nova ICT rješenja. Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (The Information and Communication Technologies Policy Support Programme - ICT PSP) pokrenut je u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP), osnovanog Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća u listopadu 2006. godine. ICT PSP program je usmjeren poticanju inovacija i konkurentnosti te ubrzavanju razvoja održivog, konkurentnog, inovativnog i uključivog informacijskog društva. Također podupire aktivnosti na ubrzavanju inovacija, provedbe usluga i sustava zasnovanih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji putem šireg usvajanja i bolje primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te digitalne usluge koje koriste građani, vlade i poslovni subjekti. Trajanje ICT PSP programa predviđeno je od 2007. do 2013. godine, a njegov ukupni proračun iznosi 730 milijuna eura. Republika Hrvatska sklopila je 17. listopada 2007. godine Memorandum o razumijevanju između EU i RH o sudjelovanju Republike Hrvatske u ICT PSP programu. Sklopljeni sporazum stupio je na snagu 26. svibnja 2008. godine čime je Hrvatska postala punopravna članica tog programa. Državno tijelo zaduženo za nadzor provedbe Programa u RH je Mini- 4 eGOVERNMENT starstvo uprave, iz čijeg se proračuna financira godišnja članarina za sudjelovanje u ovom Programu Europske unije. Vrste projekata najčešća pitanja Prijedlozi projekata podnose se temeljem otvorenih poziva pri čemu se razlikuje nekoliko vrsti financijskih instrumenata, odnosno projekata. Pritom godišnji Program rada unaprijed definira vrst projekta kroz koji će se financirati svaka pojedina tema i cilj, broj projekata te njihovu vrijednost. Implementacija aktivnosti Programa provodi se kroz tri osnovne vrste projekata: od javnog interesa koje se temelje na informacijsko-komunikacijskim rješenjima, a mogu se primjenjivati na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nova rješenja trebala bi otvoriti veće gospodarske mogućnosti i izravne pogodnosti za malo i srednje poduzetništvo. U konzorciju koji prijavljuje projekt moraju sudjelovati najmanje četiri različite zemlje članice ili pridružene zemlje. Trajanje projekta je od 24 do 36 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci razvijeni informacijski servis mora biti u funkciji. Tematske mreže Cilj je tematskih mreža povezati relevantne sudionike i stručnjake koji će dati podršku razvoju informacijskog društva primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije. Rezultati tematskih mreža moraju biti jasno definirani, mjerljivi i dostupni javnosti. U konzorciju koji prijavljuje tematske mreže mora sudjelovati najmanje sedam različitih zemalja članica ili pridruženih zemalja. Trajanje tematskih mreža je od 18 do 36 mjeseci. projekte većeg opsega (projekti tipa A), projekte manjeg opsega (projekti Tko može sudjelovati tipa B) te kroz Program je otvoren svim pravnim tematske mreže: osobama registriranima u zemljama članicama Europske unije te pridruProjekti tipa A ženim zemljama: Islandu, LiechenProjekti koji imaju za cilj uspo- steinu, Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj staviti informacijski servis u nekoli- i Srbiji. Program je otvoren i trećim ko zemalja članica Europske unije te zemljama, ali bez financijske potpore. pridruženih zemalja. Informacijski Pritom u Programu podrške politikaservis razvijen ovim projektom tre- ma za primjenu informacijskih i koba biti otvoreno interoperabilno rje- munikacijskih tehnologija mogu sušenje dostupno svim zemljama čla- djelovati tvrtke, državne institucije, nicama i pridruženim zemljama. U akademska zajednica, ali i sve pravne projektu tipa A mogu sudjelovati dr- osobe čije su aktivnosti u skladu s akžavne upravne organizacije i agencije. tualnim ciljevima i aktivnostima goU konzorciju koji prijavljuje projekt dišnjih radnih programa ICT PSP. mora sudjelovati najmanje šest razliKako pronaći partnere čitih zemalja članica ili pridruženih Jedna od specifičnosti Programa zemalja. Trajanje projekta je 36 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci in- podrške politikama za primjenu informacijski servis mora biti u funkciji. formacijskih i komunikacijskih tehnologija jest da prijedlog projekta Projekti tipa B podnosi projektni konzorcij koji se Svrha projekata tipa B jest pota- sastoji od partnera iz nekoliko zemaknuti primjenu inovativnih usluga lja. Zbog toga je potraga za adekvat InfoTrend 191 GOVERNMENT nim partnerima jedan od ključnih preduvjeta uspjeha. U želji da svima zainteresiranima za uključenje u ICT PSP program olakša potragu za partnerima Europska komisija je osmislila nekoliko mehanizama: bazu partnera dostupnu putem internetske stranice ICT PSP programa pomoću koje se mogu pronaći partneri ili se možete prijaviti kao potencijalni partner uslugu traženja partnera za ICT PSP projekte putem internetske stranice projekta Ideal-ist te mrežu Nacionalnih kontakt-točaka koje možete direktno kontaktirati i prijaviti se za traženje partnera. Kako pripremiti prijedlog projekta Prvi korak pripreme uspješnog projekta jest detaljno poznavanje Radnog programa za tekuću godinu, Uputa za podnositelje projekata i formata Ugovora o dodjeli bespo- 191 InfoTrend vratnih sredstava. Svi ti dokumenti dostupni su na internetskoj stranici Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija nakon raspisivanja poziva za podnošenje projekata. Pritom je neophodno da prijedlog projekta ispuni sve formalne uvjete navedene u Radnom programu: relevantnost projektne ideje u odnosu na navedene ciljeve, odgovarajuća vrst projekta, tj. instrument financiranja, minimum uvjeta za broj i vrstu partnera, europska dimenzija projekta, itd. Važno je skrenuti pozornost kako se projektna ideja mora odnositi na samo jedan od navedenih ciljeva u okviru predviđenih tema. Budući da je učenje iz tuđih iskustava uvijek korisno, savjetujemo pregledati bazu projekata koji su do danas odobreni za financiranje u okviru Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja je dostupna na internetskoj stranici. Prijedlozi projekata predaju se isključivo u elektroničkom obliku preko usluge EPSS (Electronic Proposal Submission Service), a sastoje od dva formulara: dio A sastavljen je od administrativnih obrazaca, a u dio B unosi se detaljan opis projekta. Ova usluga omogućava online ispunjavanje dijela A, dostupnost dijela B te višekratno podnošenje prijedloga, odnosno izmjene prijedloga projekta. Posebnu pozornost treba obratiti na rokove za prijavu, budući da EPSS usluga nakon isteka roka prestaje biti dostupna. Nakon isteka roka prijave prijedlozi će se ocijeniti, a s nositeljima odabranih projekata potpisuje se ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava. Više informacija o prijavi možete naći na internetskoj stranici ICT PSP programa. Nacionalna točka za kontakt Nacionalna kontakt točka ima zadatak prenijeti informacije o ICT PSP programu na nacionalnoj razini, predočiti uvjete za sudjelovanje, natjecanje i podnošenje prijedloga. Također ostvaruje veze s ostalim članovima ICT PSP-a glede suradnje i razmjene iskustava. Nacionalne kontakt točke u Republici Hrvatskoj: Zlatko Čović Ministarstvo uprave - Uprava za e-Hrvatsku Maksimirska 63, HR-10000 Zagreb tel: 00385/1/2357-682 faks: 00385/1/2357-693 e-mail:[email protected] Lada Justinijanović Ministarstvo uprave - Uprava za e-Hrvatsku Maksimirska 63, HR-10000 Zagreb tel: 00385/1/2357-573 faks: 00385/1/2357-693 e-mail: [email protected] eGOVERNMENT 5 GOVERNMENT Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini Sve na jednom mjestu PRIPREMIO TOMISLAV VRAČIĆ U okviru inicijative Digitalni plan za Europu, jednako kao i prethodnih inicijativa (op.a. e-Europe, i2010), praćenje napretka razvoja informacijskog društva u Europskoj uniji, provodi se u pravilnim vremenskim intervalima standardiziranom metodologijom. Rezultati ocjenjivanja prikazuju se odgovarajućim pokazateljima koje objavljuje Eurostat ili se provode zasebna istraživanja kojima je cilj svojevrsno preispitivanje uspješnosti provedbe europskih politika na nacionalnim razinama. Gledajući područje elektroničke uprave, posljednjih desetak godina došlo je do razvoja pokazatelja čija je primjena omogućila definiranje zajedničkog skupa pravila prema kojima bi se trebale razvijati pojedine elektroničke usluge, u različitim tijelima državne uprave, kako bi bile potpuno usmjerene i prilagođene potrebama krajnjih korisnika - građana i gospodarskih subjekata. Tako je određeno 12 ključnih e-usluga za građane i 8 za poslovne subjekte, čija se informatizacija prati, a rezultati tih istraživanja predstavljaju svojevrstan pregled postignuća u razvoju elektroničke javne uprave na razini gotovo cijele Europe (op.a. 32 europske zemlje sudjeluju u istraživanju). Građani 1. Porez na dohodak 2. Traženje posla 3. Socijalne naknade 4. Osobni dokumenti 5. Registracija vozila 6. Građevna dozvola 7. Prijave policiji 8. Javne knjižnice 9. Izvodi iz državnih matica 10. Upisi na studij 11. Boravište i prebivalište 12. Zdravstvene usluge Poslovni subjekti 1. Socijalno osiguranje zaposlenika 2. Porez na dobit 3. Porez na dodanu vrijednost 4. Registracija poslovnog subjekta 5. Razvrstavanje poslovnih subjekata 6. Carinska prijava 7. Zaštita okoliša 8. Javna nabava Istraživanjem dostupnosti javnih usluga na Internetu prati se napredak u području razvoja elektroničkih usluga, čime se stvara podloga i za nesmetani razvoj elektroničke javne uprave (e-uprave) jednog od osnovnih stupova Digitalnog plana za Europu 2. Jednosmjerna interakcija: Dostupnost formulara u elektroničkom obliku za pohranjivanje na računalu. Prazne formulare moguće je i otisnuti na pisaču. 3. Dvosmjerna komunikacija: Interaktivno ispunjavanje formulara i prijava uz autentikaciju. Ispunjavanjem formulara pokreće se pojedina usluga. 4. Transakcija: Cijela je usluga dostupna na Internetu, pri čemu je omogućeno popunjavanje formulara, autentikacija, plaćanje i isporuka potvrda, narudžbe ili drugi oblici potpune usluge putem Interneta. 5. Targetizacija: Javna proaktivna ili automatizirana usluga bez potrebe da korisnici podnose zahtjev jer se potrebni podaci za realizaciju takve usluge prikupljaju po službenoj dužnosti. Tablica 1. Popis područja elektroničkih usluga Za svaku od navedenih usluga definirane su različite razine informatiziranosti (na slici u nastavku) koje se mjere na skali od 1 do 5, a značenje im je: 1. Informacija: Na Internetu je dostupna samo informacija o usluzi (npr. opis postupka) 6 eGOVERNMENT Izvor: Method paper 2010, Preparing the 9th Benchmark Measurement - June 2010, Prepared by: Capgemini, Rand Europe, IDC, Sogeti And DTI for: European Commission, Directorate General for Information Society and Media InfoTrend 191 GOVERNMENT prema tijelima državne vlasti (uglavnom poU analizi 20 osnovnih područja elektrorezi i socijalne naknade); ničkih usluga naglasak je na sljedećim elePregled Klaster registracija: usluge povezane s mentima: pohranjivanjem obveznih podataka građana 1. Online sofisticiranost: mjeri se razina europskih ili poslovnih subjekata, primjerice osobni dou kojoj elektroničke usluge omogućuju inte- postignuća kumenti; rakciju i transakcije između uprave i građana u razvoju Klaster povrata: javne usluge građanima ili poslovnih subjekata. Ta se mjera primje- elektroničke i poslovnim subjektima koje proizlaze iz planjuje na svih 20 osnovnih područja elektro- uprave na ćanja poreza i socijalnih naknada; ničkih usluga. jednom mjestu. Klaster dozvola: dokumenti koje izdaju 2. Potpuna online dostupnost: mjeri se tijela državne vlasti, a odnose se na građevinje li omogućena potpuno automatizirana i proaktivna isporuka elektroničkih usluga. I ta se mjera ske dozvole, dozvole osnivanja poslovnog subjekta, upiprimjenjuje na svih 20 osnovnih područja elektroničkih se na visokoškolske institucije, izdavanje potvrda o nekausluga. To je značajan pokazatelj jer predstavlja brzinu i žnjavanju. opseg promjena koje su se događale u pojedinim europDostupnost elektroničkih skim zemljama tijekom vremena. 3. Korisničko iskustvo u korištenju elektroničkih usluga u 2012. godini usluga: mjeri se korisnička orijentiranost elektroničkih Istraživanje za 2012. godinu (eGovernment Benchmarusluga i jednostavnost korištenja. king 2012) je deseto po redu, a trajat će do početka 2013. 4. Sofisticiranost nacionalnih portala: mjeri se zre- godine kada se očekuje objava izvještaja. Hrvatska služlost, korisnička orijentiranost i mogućnost personalizaci- beno sudjeluje posljednje tri godine. je portala koji pružaju izravan pristup u širokom rasponu Kao što je uobičajeno, u svako novo istraživanje ugraprekograničnih elektroničkih usluga. đuju se iskustva iz prethodnih, ali se i mijenjaju naglasPri prvom mjerenju informatiziranosti javnih usluga u ci s obzirom na aktualne europske politike i strategije. Europskoj uniji uvedena su četiri klastera usluga: klaster Na europskoj razini, aktualna je strategija Europa 2020 stvaranja dohotka, klaster registracija, klaster dozvola i koja predstavlja viziju europske socijalne tržišne ekonoklaster povrata. Klasteri su definirani kako slijedi: mije tijekom idućeg desetljeća te počiva na tri međuKlaster stvaranja dohotka: usluge u kojima se finan- sobno povezana područja prioriteta koja se međusobno cijska sredstva kreću od građana i poslovnih subjekata podupiru: 191 InfoTrend eGOVERNMENT 7 GOVERNMENT Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini Hrvatski rezultati sofisticiranosti U svojim prethodnim izvještajima Europska komisija ističe kako Hrvatska nadoknađuje relativno kasniji početak razvoja elektroničke uprave te nam se priznaje značajni napredak i povećanje dostupnosti elektroničkih usluga. Tako je Hrvatska, sukladno rezultatima devetog istraživanja objavljenog početkom 2011. godine, po kriteriju potpune online dostupnosti imala rezultat 65% u odnosu na prosjek Europske unije od 82%. To nas je svrstalo na 27. mjesto u odnosu na 32 europske zemlje u kojima se provodilo istraživanje. Online sofisticiranost je drugi kriterij po kojemu smo ostvarili malo bolje rezultate, ukupno 78% (europski prosjek je bio 90%) od čega 93% za usluge namijenjene poslovnom sektoru (europski prosjek je bio 94%) te 68% za usluge namijenjene građanima (europski prosjek je bio 87%). Nadalje, po kriteriju korisničkog iskustva pri korištenju elektroničkih usluga Hrvatska je imala rezultat 90%, a za zadovoljstvo korisnika elektroničkih uslugama ostvaren je rezultat 95% (europski prosjeci su bili 79% i 80%). Istraživanje posebno ističe dobre rezultate u području sofisticiranosti nacionalnih portala. Tako je portal mojauprava.hr, prema pokazateljima o adekvatnosti dizajna portala ostvario 100%, a 92% prema načinu prezentacije javnih usluga (europski prosjeci su bili 89% i 77%). Izvor: Smarter, Faster, Better eGovernment, 8th Benchmark Measurement, November 2009, European Commission Directorate General for Information Society and Media The “YOU-Centric” model pametan rast (čime se potiče znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo), održiv razvoj (čime proizvodnja postaje učinkovitija u iskorištavanju resursa uz istodobno povećanje konkurentnosti), rast uključivosti (povećanje sudjelovanja na tržištu rada, stjecanje vještina te borba protiv siromaštva) unutar kojega se želi potaknuti rast i zapošljavanje. Zbog tako određenih prioriteta u posljednje je vrijeme naglasak istraživanja na razvoju korisnički orijentira- Europski prvaci U području online sofisticiranosti prosjek na razini europskih zemalja iznosi 90%, a najbolje rezultate imale su Irska, Malta, Austrija i Portugal - svi 100%. U području potpune online dostupnosti prosjek na razini europskih zemalja iznosio je 82%, a najbolje su rezultate imale zemlje: Italija, Austrija, Portugal i Švedska, sve sa stopostotnom dostupnošću za svih 20 osnovnih usluga. 8 eGOVERNMENT The “ME-Centric” model nih usluga, to jest promatraju se područja unutar kojih se elektroničke usluge razvijaju tako da pomognu građanima pri rješavanju pojedinih životnih situacija, kao što je: 1. osnivanje tvrtke i početak poslovnih aktivnosti 2. gubitak i traženje novog posla 3. studiranje. Usluge orijentirane oko životnih situacija predstavljaju skupove usluga koje obično pružaju razne javne institucije u nekom području, a da imaju smisla za korisnika. Takve se usluge realiziraju interoperabilnim povezivanjem informacijskih sustava javnih institucija, a konačni cilj jest pružati onakve usluge kakve odgovaraju stvarnim potrebama građana i gdje je korisnik u središtu pozornosti (na slici u nastavku: The ME-Centric model) za razliku od dosadašnjih modela gdje je u prvom planu bila administracija pa su korisnici zbog nepovezanih usluga bili prisiljeni na nebrojene korake u ostvarenju nekog prava (na slici u nastavku: The YOU-Centric model). Metodologija istraživanja za 2012. godinu (eGovernment Benchmarking 2012) dostupna je na ovoj stranici: http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/pillar-7-ict-enabled-benefits-eu-society InfoTrend 188 191 Najveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni njene nekretnine ni njen vozni park. Faktor koji će tvrtki generirati dodatnu vrijednost i profit su njeni zaposlenici, a njihova će pak produktivnost biti proporcionalna kvaliteti informacija kojima raspolaže upravljački kadar. Zbog netočnih informacija te nekorištenja BI procesa i BI alata, tijekom ove godine više od 35% od 5000 svjetskih top kompanija donijelo je pogrešne poslovne odluke koje su im znatno smanjile godišnji profit. Gartner To BI or not to BI Takav sustav tvrtke izbjegavaju implementirati iz nekoliko razloga. Kao prvi i osnovni, većina tvrtki navodi cijenu. Cijena za male i srednje velike tvrtke, Poslovna Inteligencija i analitika klasičnog BI sustava kao što je radi bolje plaćeni posao. Isto IBM Cognos Express, kreće se tako, ako se rafinirani podaci od 25.000 do 30.000 USD. U Po definiciji BI ne koriste na ispravan način, hrvatskim okvirima, malo će se sustav može sva uložena sredstva padaju u koja tvrtka iz SMB (Small and se raščlaniti vodu. Midsized Business) segmenta na klijentsku, S druge strane, tvrtkama je odlučiti za takvu investiciju kompetitivnu implementacija takvih sustapogotovo ako unutar nje vlada i unutrašnju va olakšana i činjenicom da se općenito mišljenje da je kolek- inteligenciju te sve mogućnosti BI softvera ne tivna mudrost tvrtkinih zapo- na inteligenciju moraju implementirati odjedslenika i intuitivnost vodećeg nom i da su suvremeni BI alati opskrbnog kadra dovoljna za uspješno doizuzetno user-friendly što zanošenje odluka te da investici- lanca htijeva kraću (čitaj: jeftiniju) ja u takav sustav jednostavno obuku krajnjih korisnika. nije opravdana jer neće uvelike pridonijeti Objektivna potreba za implementacijom kvaliteti poslovanja. takvog rješenja te količina i kvaliteta podaJoš jedan razlog koji je vrlo često im- taka kojima tvrtka raspolaže i koje može plementation blocker pri evaluaciji takvih „uliti“ u takav sustav izuzetno su važni, ali sustava je pretpostavka njegove komplek- najbitniji čimbenik za uspješnu realizaciju snosti. Ono što bi sve tvrtke ipak trebale BI procesa je podrška upravljačkog kadra uzeti u obzir pri evaluaciji BI rješenja jest i široka prihvaćenost kod krajnjih kori- iako su prilično skupa, ako su propisno snika. Uspješna implementacija takvih implementirana, u pravilu imaju visok sustava pretpostavlja dobro poznavanje ROI (Return of Investment). ROI kod BI njegovih tehničkih karakteristika, ali trerješenja je vrlo vruća tema oko koje se ba jako dobro poznavati i poslovne prospore mnogi stručnjaci s tog područja. cese te specifičnosti određenog poslovnog Većina ih se slaže da je izuzetno teško okruženja. Zato se najbolji rezultati posti(ako ne i nemoguće) precizno kvantifici- žu angažiranjem konzultanata za tvrtkino rati benefite, a isplativost BI sustava vrlo specifično područje. se često uspoređuje s isplativošću visokog školovanja. Ako osoba nakon završenog Ni taj segment nije fakulteta nije sposobna pravilno upotrizaobišao trend račujebiti stečeno znanje, povrat uloženog bit nalstva u oblaku pa će znatno manji u odnosu na osobu koja Apsolutno se tijekom sljedeće zahvaljujući stečenom znanju stvarno i nužan godine očekuje rast profita Software as čimbenik a Service BI rješenja za uspješnu od 22%. realizaciju InfoWorld.com BI procesa Optimizacija Što je najbolje što se može dogoditi Prediktivno modeliranje Što će se sljedeće dogoditi Predviđanje/ekstrapolacija Što ako se ovi trendovi nastave Statistička analiza Zašto se ovo događa Upozorenja Koje radnje su potrebne Upiti/“drill down“ Gdje je točno problem Ad Hoc reporti Koliko mnogo, koliko često, gdje Standardni reporti Što se dogodilo Konkurentska prednost Analitika Pristup i izvješćivanje Stupanj Poslovne Inteligencije Opće je prihvaćena činjenica da većim stupnjem integracije BI tehnologije unutar poslovnog procesa tvrtke raste i njezina kompetitivna prednost u odnosu na konkurenciju. je podrška upravljačkog kadra i široka prihvaćenost kod krajnjih korisnika Područje trgovine je jedno od najperspektivnijih za primjenu raznih modela poslovne inteligencije pa se na hrvatskom tržištu BI sustavima najviše služe veći trgovački lanci koji uz njihovu pomoć zadržavaju vjernost kupaca i povećavaju profit većom prodajom robe s višim maržama. Uz ovaj sektor poslovnu inteligenciju u većoj mjeri primjenjuju telekomunikacijski operateri, hotelski lanci i banke. No, važno je naglasiti da nijedna tehnologija ne može zamijeniti ljude pa takvi sustavi koriste isključivo kao pripomoć, a nikako ne kao zamjena za kvalitetan upravljački kadar. 191/12/2012 infoTrend 31 >POSLOVNA INTELIGENCIJA STUDIJA SLUČAJA: BI u OTP banci Korist je višestruka i stalno raste O rezultatima implementacije BI rješenja u praksi, razgovarali smo s višim projektantom u Data Warehouse timu OTP banke, Joškom Šugarom. OTP banka pripada među deset najvećih banaka u Hrvatskoj, a poznata je po tome da se u svom poslovanju koristi najsuvremenijim IT rješenjima te da vrlo često i kroz svoj portfelj proizvoda nudi najnaprednije informatičke tehnologije iz bankarskog sektora. Posljednja u nizu takvih tehnologija je i MasterCard PayPass debitna kartica koja osim za klasične transakcije služi i za znatno brže beskontaktno plaćanje. U OTP banci već niz godina koriste BI rješenje u svom internom poslovanju čime su značajno poboljšali unutrašnje procese, a menadžmentu su pomogli u kvalitetnijem i bržem donošenju odluka. INFOTREND: Na tržištu postoji niz BI alata. Čije BI rješenje koristi OTP banka i kako ste se odlučili za baš tog proizvođača? JOŠKO ŠUGAR: Za naše BI rješenje koristimo Oracle Business Intelligence Enterprise Edition 10g. U početku je bio planiran Oracle Discoverer, ali je netom prije početka našeg projekta Oracle kupio tvrtku Siebel i uvrstio jedno njihovo rješenje (tadašnji Siebel Analytics) u svoju paletu proizvoda. Vanjski konzultanti su nam predložili da umjesto Discoverera uzmemo Oracle BI EE i drago mi je da jesmo. Korisnici se na njega vrlo brzo privikavaju. Za rad je dovoljan internetski pretraživač i ne treba nikakva dodatna instalacija. INFOTREND: S obzirom na iznimne mogućnosti BI softvera, korisnici očekuju da se iza takvog sustava krije golema infrastruktura. Koliku infrastrukturu zahtijeva vaš BI sustav? JOŠKO ŠUGAR: Hardverski, cijeli sustav počiva na dva poslužitelja. Na jednome je baza, a na drugome sve ostalo (web-server, repozitoriji...). Sve softverske komponente odabrane su iz palete Oracle proizvoda. Tu su, osim OBI EE, još i Oracle Warehouse Builder, Oracle Workflow itd. INFOTREND: Što je od BI sustava najčešće u upotrebi? JOŠKO ŠUGAR: BI elementi koje nam donosi Oracle BI EE 10g: Ad-hoc analiza kroz tematske zone (Answers) i Interactive Dashboards. Pojedinci u svojim projektima rade i data mining nad Data Warehouseom, ali samo za vrlo specifične segmente posla. Cjelovito rješenje za data mining tek je u planu. INFOTREND: Jeste li se pri implementaciji odlučili za vlastite snage ili ste angažirali vanjskog konzultanta? JOŠKO ŠUGAR: OTP banka je svoja Warehouse i Business Intelligence rješenja izradila kombinacijom vlastitih snaga i vanjskih konzultanata. Konzultanti su dobro upoznati sa stanjem na tržištu takvih alata i njihovim mogućnostima, ali jedino interni zaposlenici dovoljno dobro poznaju sustav tako da se najbolji rezultati ostvaruju zajedničkim djelovanjem. INFOTREND: Koliko je dugo vaš BI sustav u upotrebi i jesu li mjerljivi rezultati? 32 infoTrend 191/12/2012 JOŠKO ŠUGAR: Projekt smo započeli u proljeće 2007. godine, a s početkom 2008. već smo imali prve produkcijske podatke. Sustav donosi višestruku korist koja s vremenom samo raste. Ono što je odmah postalo očito je rasterećenje bančinog core-sustava. Reporting koji inače znatno opterećuje transakcijske sustave sada ima svoj dedicirani sustav - BI-DW. S druge strane, naši analitičari kroz praksu sve bolje upoznaju BI sustav, postavljaju sve više zahtjeve i izrađuju sve kvalitetnije ad-hoc analize. Time dobivaju kvalitetnija rješenja i informacije unutar BI sustava. Sada imamo zaista jako produktivne korisnike. INFOTREND: Još jedan element koji se često zanemaruje pri implementaciji takvih sustava je obuka krajnjih korisnika. Poznato je da dobro educirani korisnici generiraju znatno veći ROI za razliku od onih kojima je prepušteno da se snalaze sami. Zahtijeva li vaš sustav obimniju obuku krajnjih korisnika i administratora? JOŠKO ŠUGAR: BI sustav OTP banke ima prilično strmu krivulju učenja što se tiče korisničke strane. To prvenstveno možemo zahvaliti dobro obučenim administratorima koji su krajnje korisnike dobro upoznali s mogućnostima implementiranog BI sustava. Primjećujemo da novi korisnici vrlo brzo nauče koristiti standardne izvještaje, dok za ad-hoc analizu treba malo više iskustva. Ad-hoc analiza se dozvoljava samo malom broju korisnika zbog strogih pravila oko dozvola pristupa podacima tako da ni taj dio nije problematičan. Što se tiče IT strane, sustav je zahtjevan i kompleksan. Postoje složene transformacije, zahtjevni izračuni, dugotrajni dohvati, a Oracle BI EE 10g nije u stanju dobro optimirati malo kreativnije upite. Zato je vrlo važna dobra priprema podataka koji su BI sustavu izravno na dohvatu. Bez prethodnog iskustva s Data Warehouseom i Business Intelligenceom novom informatičaru treba podosta vremena da postane spreman za samostalan rad. Točno vrijeme ovisi o predznanju, sposobnosti, motivaciji... malo više od godinu dana, rekao bih. ICT I PRAVNA PRAKSA Zaštita domenskih imena /3 prošlom nastavku za- Zanimljive odluke počeli smo prikaz arbitraže u pogledu jednog od prvih arbitražnih postupaka u pogledu domaćih .hr domenskih imena u domaćoj domenskih imena .hr domeni. Jedan od prvih slučajeva koji je došao pred PRIPREMIO: arbitražno tijelo vezan je uz TIHOMIR domensko ime posao.hr. PodKATULIĆ nositelj zahtjeva bila je domaća tvrtka Tau On-Line d.o.o., dok je korisnik domene u pitanju bila tvrtka Olympic International d.o.o., obje iz Zagreba. Na temelju zahtjeva i dalj- da korisnik domene nema njih podnesaka podnositelja i korisnika domene arbitar je pravo ili legitiman interes za u postupku utvrdio činjenice korištenje domene spornog kako bi na temelju arbitražnih naziva i - da je korisnik registrirao pravila odlučilo u postupku. Na korisnikov prigovor kako domenu ili je koristi suprotno ne postoje pretpostavke za po- načelu savjesnosti i poštenja. Po prvom kriteriju prema kretanje arbitražnog postupka jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. mišljenju arbitra tvrdnje pod1 Arbitražnih pravila arbitar je nositelja zahtjeva da su imena ustanovio kako prigovor nije domena “moj-posao.hr” i “poosnovan jer jedini uvjet koji sao hr” zbunjujuće slična te da treba biti ispunjen - da postoji se imenom domene “posao.hr” osoba koja nije zadovoljna re- vrijeđa njegovo pravo na žig gistracijom pojedine domene “Moj Posao” nisu osnovane. Arbitar sma- potvrđuje podtra da je riječ nositelj zahtjeva posao općeg samim zahtjevom, značenja i nitko čime svjedoči o toj Borba za korisnike ne može na nju činjenici i ispunja- usluge legitiman polagati pravo va tu pretpostav- je interes svakog tako da drugiku. ma brani njenu Kako smo već poduzetnika ako uporabu. Nadaranije istaknuli, njome pribavlja lje, riječ posao prema pravilima korist, čak i kad nije prikladna koja su vrijedila u nastane šteta za zaštitu živrijeme nastanka za drugoga gom - tek razlispora, kako bi uskovanjem koje pio u zahtjevu za oduzimanje prava, podnositelj omogućuje dodatak riječi moj zahtjeva za uspjeh u arbitraži nastaje izraz koji se može zaštiu kojoj zahtijeva oduzimanje titi. Drugim riječima, premda prava na korištenje domene korisnik domene ne može zamora dokazati kumulativno tri štititi riječ posao u okviru žiga isto tako podnositelj zahtjeva uvjeta: - da je ime domene isto ili na temelju posjedovanja zaštizbunjujuće slično nekom ime- ćenog žiga moj posao ne može nu na koje treća osoba ima polagati pravo na domenu posao.hr na temelju pozitivnih pravo, U propisa o zaštiti žiga. U pogledu drugog kriterija koji traži da korisnik .hr domene nema pravo ili legitimni interes za korištenje, arbitar je našao da tvrdnja podnositelja zahtjeva (da korisnik domene “posao.hr” nema pravo ni legitimni interes za korištenje sporne domene) također nije osnovana. Pravo na korištenje domene mogao bi osporiti kad korisnik ne bi imao pravo baviti se određenom djelatnosti za koju se koristi sporna domena, a legitimni interes ako zlorabi svoje pravo tj. ako bi se njome koristio s jedinim ciljem da podnositelju zahtjeva nanese štetu. U pogledu definicije legitimnog interesa arbitar smatra kako je borba za korisnike usluge legitiman interes svakog poduzetnika, implicirajući da je legitimni interes i kad u toj borbi nastaje šteta za drugoga, ako se njome pribavlja korist, odnosno, ne bi bilo riječi o legitimnom interesu ako se time ne bi stjecala neka korist za pružatelja usluge. Konačno, u pogledu trećeg kriterija odnosno registracije ili korištenja domene suprotno načelu savjesnosti i poštenja, podnositelj zahtjeva navodi da je korisnik domene posao.hr prekopirao kompletni sadržaj njegove baze podataka. Po mišljenju arbitra korisnik domene tu tvrdnju nije uvjerljivo pobio. Arbitar je u odluci kazao kako odlučivanje o tome je li korisnik domene prekopirao sadržaj baze podataka podnositelja zahtjeva ili nije prelazi okvire odlučivanja, a iz istog razloga nije utvrđivao ni osnovanost tvrdnje da je korisnik domene posao.hr negativnom reklamom narušio poštenu tržišnu utakmicu. Konstatirajući kako i bez odluke u pogledu trećeg kriterija podnositelj zahtjeva nije uspio ispuniti prva dva kriterija, arbitar je donio odluku o odbijanju zahtjeva da korisniku oduzme pravo korištenja domene posao.hr. U pogledu troškova postupka, korisnik domene zahtijevao je nadoknadu troškova prouzročenih postupkom. Zahtjev je arbitar odbio, budući da ga stranke nisu ovlastile na odluku o troškovima putem posebne arbitražne klauzule, prema odredbama čl.3. st.3 tada važećih Arbitražnih pravila, odnosno čl.34 st.2 i čl. 56 aktualnog Pravilnika o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom. 191/12/2012 infoTrend 33 >STUDIJA SLUČAJA: EUROPA NAS CIJENI PROFIL USPJEŠNOG IZVOZNIKA SOFTVERA Veliki korak preko granice Zagrebačka tvrtka Serengeti d.o.o. uspješno posluje bez obzira na privrednu recesiju. Izvrsno djeluje na inozemnom tržištu, ne zanemarujući pritom ni domaće, zahvaljujući visokom stupnju profesionalizma u odnosu na kvalitetu proizvoda i odnose s korisnicima. Goran Kalanj, osnivač i vlasnik tvrtke Serengeti, započeo je profesionalnu karijeru u Siemensu, a zatim je stjecao iskustva na položajima od prodajnog predstavnika do voditelja odjela prodaje u nekoliko vodećih hrvatskih sistemintegratorskih tvrtki koje su usmjerene na velike korisnike u Hrvatskoj da bi se konačno osamostalio i osnovao vlastitu tvrtku za razvoj i održavanje informatičkih sustava. PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM Goran Kalanj o poduzetničkom iskoraku: „Kad sam 2007. godine osnovao tvrtku Serengeti već sam imao dugogodišnje iskustvo u prodaji, dizajnu i arhitekturi softverskih poslovnih rješenja, a moja tvrtka se time i bavi. U ovom trenutku imamo četrdesetak zaposlenih djelatnika, a osobno brinem o svim aspektima daljnjeg razvoja tvrtke.“ Vizija kojom je Goran Kalanj krenuo u osnivanje tvrtke s manjim promjenama vrijedi i danas. Ideja mu je bila kroz nekoliko godina stvoriti tvrtku koja će raditi na ambicioznim projektima razvoja softvera u Hrvatskoj i u regiji te biti prepoznata po kvalitetnoj realizaciji složenih projekata razvoja poslovnih aplikacija. Za ostvarivanje tog cilja važno je bilo okupiti tim koji će dati jamstvo da će posao biti kvalitetno obavljen. Krenulo se s ponudom BEA middleware tehnologija i razvojem aplikacija po narudžbi u Javi, za srednje velike i velike tvrtke u Hrvatskoj te za tvrtke koje se bave razvojem gotovih softverskih produkata za svoje korisnike. 34 infoTrend 191/12/2012 Goran Kalanj: „...Middleware tehnologije kompanije BEA nisu jeftine i koriste se najčešće na većim projektima pa naša tvrtka s nekoliko zaposlenih u svojim počecima nije mogla samostalno ulaziti u velike poslove te smo u njima sudjelovati kao partneri. Od samih početaka, 2008. i 2009. godine surađivali smo s raznim velikim softverskim i sistem-integratorskim tvrtkama koje su trebale posebne ekspertize na velikim projektima razvoja softvera. Radili smo kvalitetno i bili smo dugoročno orijentirani s ciljem da postanemo pouzdan partner većim tvrtkama koje bi mogle računati na nas u velikim poslovima. To su bili neki od najvećih projekata razvoja softvera u to vrijeme u Hrvatskoj, vrijedni po nekoliko milijuna eura.“ Suradnja s velikim informatičkih tvrtkama i danas zauzima veći dio Serengetijevog kapaciteta i za nas je jako važno da zadržimo kontinuitet takvog angažmana. Naš uspjeh na inozemnom tržištu možemo u velikoj mjeri zahvaliti odličnoj suradnji s velikim hrvatskim informatičkim tvrtkama na čijim projektima kontinuirano sudjelujemo. Teško je ostvariti uspjeh na stranim tržištima ako tvrtka nije prepoznata i ako nije ostvarila uspjeh i na domaćem tržištu. Serengeti kontinuirano zapošljava nove Suprotno uvriježenom mišljenju da je lakše prodavati svoje usluge kod kuće, razvoj aplikacija je moguće učinkovito i kvalitetno raditi i za tržišta Zapadne Europe i SAD-a djelatnike. Zbog iznimnog rada i izazovnih projekata tvrtka je Oracle već 2008. godine angažirao naše ljude da drže tečajeve upošljava veliki broj stručnjaka koji poznaju specifičnosti posla njihovim korisnicima izvan Hrvatske. Već tada smo imali ekipu izuzetnih stručnjaka koji su mogli educirati klijente tako velikih i rukovode se visokom radnom etikom. Iako je Serengeti od samog početka neke poslove radio sa- brendova, čak u inozemstvu. mostalno, zahvaljujući ugledu kvalitetnog dobavljača danas je Danas je Serengeti jedna od malobrojnih hrvatskih informapostotak izravnih poslova daleko veći, više se poslova obavlja tičkih tvrtki koja oko 70 posto svog prihoda ostvaruje u inoizravno s krajnjim korisnicima, od početnih pregovora do pizemstvu. Suprotno uvriježenom mišljenju da hrvatske tvrtke sanja funkcijskih specifikacija i isporuke kompletnih rješenja. mogu lakše prodavati svoje usluge kod kuće ili u regiji, pokazalo Takvo širenje poslovanja zahtijeva i osobe specijalizirane za vose da je, uz ostvarivanje određenih pretpostavki, razvoj aplikađenje projekata, analizu, dizajn i prodaju. cija moguće učinkovito i kvalitetno raditi i za tržišta Zapadne Europe i SAD-a. Goran Kalanj: „Dosad sam ja prvenstveno obavljao poslove uspostave kontakta s Goran Kalanj: klijentima, održavanje kvalitetnih odnosa i pronalaženje novih kli- Razvoj mobilnih aplikacija potaknuo nas je da potražimo klijenjenata, no kako je tvrtka u posljednje vrijeme narasla povećao se te u zapadnoeuropskim zemljama. I tu smo doživjeli prve uspjehe, i broj poslova. Sad to područje želimo ojačati pa će vođenje nekih plasirali smo i naplatili prve aplikacije. Ti prvi realizirani projekti ohrabrili su nas da ima smisla uložiti još više energije u izlazak na ključnih kupaca uskoro preuzeti nove osobe. U našem su poslu izuzetno važne prezentacijske vještine, sposob- inozemno tržište. Potom smo počeli nuditi naše usluge i na nekim nost širenja svijesti o tome što tvrtka radi i za što je sposobna. Kod drugim područjima osim na području mobilnih aplikacija i uočili razvoja poslovnog softvera bitne su reference i dosadašnje iskustvo smo još jedan vrlo traženi segment - razvoj embedded sustava. Dakorisnika. Klijenti od nas često traže da imamo iskustva baš u odre- kle low-level programiranje, što kod nas i nije toliko traženo, zbog đenom tipu aplikacija i baš za određenu industriju pa je nužno da nedostatka industrijske proizvodnje, pa smo počeli i te usluge nuditi Serengeti može prezentirati svoje prijašnje projekte tako da klijent na inozemnom tržištu. Time smo postigli značajan uspjeh te smo uz mobilne aplikacije razvili kompetencije u nekoliko segmenata koji stekne povjerenje, pogotovo u početku suradnje.“ se vani traže. U današnje vrijeme svaka se investicija pažljivo razmatra i Našavši se na stranom tržištu, Serengetijevi su predstavnici ne ulazi se u projekte ako se jasno ne zna što se time dobiva. bili iznenađeni koliko su hrvatski stručnjaci visoko cijenjeni, Zbog recesije, sad je to već otišlo u drugu krajnost pa pogotovo u nekim segmentima tehničkih potvrtke ne kupuju ni ono što im stvarno treba. Investicijslova. Na konferencijama u Zapadnoj Europi ska klima nije na visini. Stoga Serengeti nastoji pomoći često su čuli pohvale na račun hrvatskih inžekao savjetnik koji izvrsno poznaje tehnologiju, što se s Uspjeh na njera. Međutim, za plasman bilo kakve ozbiljne njom i kako može postići da bi korisnik mogao oda- inozemnom aplikacije nije dovoljno imati samo kvalitetne brati ono što bi za njega bilo najbolje po pitanju cijene, tržištu možemo programere i inženjere, to je samo jedan uvjet. performansi, kvalitete i dugoročne perspektive. Kako zahvaliti i odličnoj Puno je teže bilo uvjeriti ih da naša tvrtka može bi to bilo moguće, Serengetijevi djelatnici neprekidno suradnji s velikim kvalitetno voditi projekt, snimiti zahtjeve koridograđuju svoja znanja. Predstavlja li to velik trošak za hrvatskim snika i razumjeti što točno traži te profesionaltvrtku? informatičkim no i ozbiljno obaviti svoj posao. Dakle, napraviti Goran Kalanj: tvrtkama na čijim točno kako je dogovoreno. I danas je to najveći Mi smo zaključili od samog početka da se mora sustav- projektima stalno problem u pregovorima kad počinje suradnja s no ulagati u djelatnike. A posljedica takvog stava jest da surađujemo novim klijentom. 191/12/2012 infoTrend 35 >STUDIJA SLUČAJA: EUROPA NAS CIJENI Goran Kalanj: Goran Kalanj: Stranci znaju da imamo dobre developere „Planiramo podjednako razvijati i strai da se može napraviti ono što traže, ali no i domaće, lokalno tržište. Nije riječ o su u početku suradnje zabrinuti hoćemo tomu da smo prebacili fokus sa stranog li shvatiti što im točno treba i točno tako tržišta na domaće nego želimo održati napraviti aplikaciju u dogovorenim rokoravnotežu. Iako u Hrvatskoj ima mnovima.. Treba vremena da se razbije nepogo tvrtki koje rade sličan posao, uvjeren vjerenje ili da se povjerenje stekne kroz sam da imamo jedinstvenu konkurentneke manje projekte. Poslije suradnja ide sku prednost jer je naš pristup izbrušen Serengeti je samostalno osmislio i razvio ChaseBuzz.com, centraliziranu online bazu puno lakše. radeći s klijentima u inozemstvu, gdje studija slučajeva različitih tehnoloških Reference u industriji potencijalnog kupca se traži izuzetno visoka doza upornosti kompanija. ChaseBuzz.com je osvojio zlatnu i na njegovom lokalnom tržištu su velika i profesionalnosti. U Hrvatskoj ima niz nagradu Web strategije u kategoriji poslovnih prednost u dobivanju posla. Ako tvrtka izvrsnih softverskih tvrtki s kojima smo web projekata za 2012. godinu. može pokazati da je radila već slične poostvarili zanimljive projekte i koje su i slove i ako to potencijalni kupac može provjeriti onda je naprav- nama puno pomogle nadopunjujući našu ponudu sa svojim usluljeno jako puno. Međutim treba imati uvijek na umu da je ugova- gama i proizvodima. Bez partnerskog odnosa naš rast bi sasvim ranje novog projekta samo jedan dio posla. Iskustvo koje je kupac sigurno bio sporiji. Cijene naših usluga u inozemstvu su slične ciimao u tom prvom projektu je ključno za eventualno ostvarivanje jenama u Hrvatskoj jer klijent nas ne uspoređuje sa svojim ljudidaljnje suradnje. ma tih kompetencija nego s ponudama iz ostalih istočnoeuropskih Inozemni naručitelji bitno se razlikuju od domaćih iako se i zemalja. Primjerice, cijena koja se za istu uslugu može postići u tu već stvari mijenjaju. Vani su, kao i kod nas, svjesni da tehno- Njemačkoj nije veća od one u Hrvatskoj. Stoga nećemo raditi velike logija sama po sebi neće riješiti ništa već da sve treba popratiti prilagodbe za domaće tržište, radit ćemo svoj posao onako kako organizacijski. Osim toga znaju da je za uspjeh projekta najbit- radimo i vani. “ Trenutno se oko 70% prihoda i ljudskog angažmana odnosi na nija priprema i vođenje. Upravo u tome imaju puno negativnog iskustva s azijskim zemljama. Tamo su dostupni odlični deve- projekte izvan Hrvatske, a ostatak je na domaćem tržištu. Serenloperi, ali ne zadovoljavaju uvjete vođenja projekta i komuni- geti ima poslovne odnose s partnerskim tvrtkama na lokalnom kacije. Inozemni naručitelji su u startu spremni uložiti puno inozemnom tržištu, naši djelatnici iz Zagreba često odlaze na dovremena i energije da se stvari dobro definiraju te da se točno govore s klijentom, iako se konkretan posao razvoja i testiranja zna kako će se voditi projekt i kako će se odvijati komunikacija. aplikacija obavlja ovdje u Hrvatskoj. Raspon kompetencija je vrlo širok. SerenStranci nikad ne dozvoljavaju da se nešto geti radi za naručitelje iz raznih industrija rješava u hodu. To je zahtjevno, ali kad se od telekomunikacijskih tvrtki do onih koje jednom opravda njihovo povjerenje, nastase bave industrijskom informatikom, od vak suradnje je siguran. Mišljenje embedded sustava do razvoja web aplikacija Goran Kalanj: po zahtjevima klijenata. korisnika: „Nikada nisam tražio kratkoročne probitke Ante Martinić, Goran Kalanj: i rezultate. Sve sam gledao na duži rok iako Rukovoditelj ICT „Ubuduće ćemo se više angažirati na hrvatnam je, pogotovo u početku, bilo izuzetno sektora, skom tržištu i paralelno s time razvijati posao potrebno što prije zatvoriti neke poslove. Končar KET u onim zapadnoeuropskim zemljama gdje Oduvijek više gledamo na to što ćemo raditi još nismo prisutni. Imamo ljude od projekza godinu dana, nastojimo da klijenti budu Serengeti je naš dugoročni partner s kojim surađujemo na više naših protnih menadžera do svih funkcija i uloga koji zadovoljni jer će nam davati nove poslove. jekata razvoja poslovnih aplikacija. U mogu kvalitetno izvesti projekt od početne do Taj nam je stav izuzetno pomogao kada smo višegodišnjoj suradnji dokazali su se završne faze. Naš tim razvojnih inženjera počeli raditi s inozemnim klijetima jer oni to profesionalnim pristupom, pouzdarazvijat ćemo i dalje shodno porastu poslovajako cijene i vrlo im je bitno naći tvrtku na nošću i ekspertizom u području ranja. To je sada već respektabilna jezgra koja koju se mogu dugoročno osloniti. zvoja poslovnih aplikacija čime su se može samostalno realizirati različite tipove Takav je stav kod nas bio i prirodan način nametnuli kao jedan od naših preferiprojekata. rada. Kada krećemo u suradnju s nekim kliranih partnera u tom segmentu. Dosad smo razvijali softver za druge tvrtke, jentom, prvih nekoliko projekata radimo „s a jedini koji smo razvili samostalno je online nulom“, ne gledamo zaradu. To je više upoznavanje, neki testni razvoj, pilot-projekt i slično. Nastojimo za- servis chasebuzz.com. Radi se o inovativnom globalnom projektu dovoljiti klijentove potrebe od samog početka i onda kroz nekih koji nam je ove godine donio zlatnu nagradu Web strategije u kagodinu dana dođu konkretni projekti gdje će se početi zarađivati. tegoriji poslovnih web projekata.. Nismo još imali ni u inozemstvu a ni u Hrvatskoj klijenta koji U budućnosti nećemo razvijati samo za druge klijente, razvit ćemo je zbog nezadovoljstva prekinuo suradnju. I dalje surađujemo sa i naše vlastite proizvode s kojima ćemo se pojaviti na tržištu.“ svima s kojima smo radili u samom početku“. SERENGETI d.o.o. Črnomerec 31 Zanimljivo je pitanje zašto se jedna informatička tvrtka koja 10000Zagreb ima dovoljno narudžbi i zadovoljne klijente na inozemnom trt: 01 3706 047 žištu, ponovno okrenula korisnicima u Hrvatskoj. f: 01 3706 048 www.serengeti.hr 36 infoTrend 191/12/2012 KRIPTOGRAFIJA< KRIPTOGRAFIJA – ZNANSTVENA DISCIPLINA SKRIVANJA PODATAKA Nema sigurnog rješenja Autor mr. sc. Zlatko Lončar, dipl. inf. zaposlen je u HEP-ODS d.o.o., Elektra Požega u Odjelu za poslovnu informatiku. Magistrirao je na poslijediplomskom znanstvenom studiju Informacijskih znanosti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, gdje je prethodno diplomirao. Informatikom se intenzivno bavi više od 20 godina, a područja od posebnog interesa su mu projektiranje informacijskih sustava, baze podataka, interna revizija IS-a, sigurnost IS-a, elektronički kanali za distribuciju informacija te projektiranje i programiranje za web. Sigurno znate da kriptografija nema veze s planetom Kriptonom niti s kriptama već da je riječ o šifriranju, odnosno skrivanju podataka. A znate li kakve vrste kriptiranja postoje? Čemu služe i što su tajni i javni ključevi? Kada se primjenjuje? Kako radi i koliko je zaista sigurno? PRIŠE ZLATKO LONČAR KRIPTOGRAFIJA (izvedenica iz grčkog pridjeva kriptós “skriven” i glagola gráfo “pisati”), ponekad zvana i kriptologija, je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem metoda za slanje poruka u takvom obliku da ih može pročitati samo onaj kome su namijenjene. Taj proces pretvaranja izvorne poruke u poruku čitljivu samo primatelju zovemo šifriranje, kriptiranje ili zaštitno kodiranje. Zaštitno kodiranje nikako ne treba miješati s pojmom sigurnosnog kodiranja. Pod sigurnosnim kodiranjem podrazumijevamo nastojanje projektanta da poruka isporučena primatelju bude jednaka izvornoj poruci, odnosno da se greške pri isporuci svedu na minimum. Međutim, zaštitnim se kodiranjem nastoji da poruka poslana određenom primatelju bude čitljiva i razumljiva samo njemu te da bilo tko drugi, ako slučajno ili namjerno dođe 191/12/2012 infoTrend 37 >KRIPTOGRAFIJA do takve poruke ne može pročitati njen sadržaj, odnosno da ga ne može razumjeti (tablica 1). Isti tajni ključ, kojeg smiju znati samo pošiljatelj i primatelj Prepoznavanje problema Koji problem želimo riješiti? Pretpostavimo da dvoje ljudi želi razmjenjivati važne informacije u obliku poruka (bez obzira na kanal koji pritom koriste) tako da ih nitko drugi ne može pročitati, odnosno da ih ne može razumjeti u slučaju da dođe do njih. Jedno od rješenja bi bilo da to dvoje ljudi govori jezik koji samo oni znaju. To ne mora biti pravi jezik, dovoljno je da dogovore nekakva pravila koja će primjenjivati pri pisanju (kriptiranju) i čitanju (dekriptiranju) poruka. Za početak pravila mogu biti jednostavna. Naprimjer, mogu se dogovoriti da će umjesto petnaestog slova abecede pisati peto, umjesto dvadesetosmog šesto itd. Dakako, što su pravila složenija to će poruka biti bolje zaštićena. Bez obzira na kompleksnost pravila se uvijek svode na funkcije - jednu ili više njih. Ako se takvom funkcijom kriptiraju podaci onda ona mora biti bijektivna, tj. mora postojati inverzna funkcija koja služi za dekripciju, odnosno dešifriranje. Naprimjer, ako je pri pisanju poruke dvadesetosmo slovo abecede zamijenjeno šestim, onda pri čitanju moramo šesto slovo zamijeniti dvadesetosmim kako bismo došli do izvorne poruke. Pošiljatelj poruke primjenjuje dogovorenu funkciju na skup podataka i dobiva kriptirane podatke koje šalje primatelju. S druge strane, primatelj na dobiveni kriptirani tekst primjenjuje inverziju dogovorene funkcije što rezultira početnim, originalnim skupom podataka. Sustav kriptiranja tajnim ključem (simetrično kriptiranje) Prethodno opisani način kriptiranja nazivamo kriptiranje tajnim ključem ili simetrično kriptiranje. Tajni ključ je upravo ona funkcija koja služi za kriptiranje, a njen inverz za dekriptiranje. Grafički Slika 1. Sustav kriptiranja tajnim ključem (simetrično) Ivica koristi Maričin javni ključ da bi kriptirao poruku prije slanja Slika 2. Način rada sustava kriptiranja s javnim ključem (asimetrično) prikaz sustava kriptiranja tajnim ključem - slika 1. Sve dok je moguće razmijeniti taj ključ u tajnosti ovakav način kriptiranja je sasvim dobar. Ako se k tomu pošiljatelj i primatelj mogu i fizički sresti da razmijene tajni ključ, onda ovaj sustav gotovo da i nema nedostataka. Međutim, u najvećem broju slučajeva kad treba kriptirati podatke komunikacija se odvija elektronskim putem, a osobe koje komuniciraju nalaze se na Sigurnosno kodiranje Zaštitno kodiranje nastojanje da isporučena poruka bude identična poslanoj, tj. da greška bude što je moguće manja nastojanje da poruka bude sasvim nerazumljiva bilo kome drugome osim onome kome je namijenjena Tablica 1: Sigurnosno vs. zaštitno kodiranje 38 infoTrend 191/12/2012 Marica dekriptira dobivenu poruku pomoću svog tajnog ključa Iako su razrađeni mnogi teorijski i praktični sustavi, još se ne može reći da postoji jedno rješenje koje rješava sve probleme zaštite podataka velikim udaljenostima. Mnogi se nikad nisu ni sreli pa se u takvoj situaciji nameće problem kako razmijeniti tajni ključ jer za to treba pronaći nekakav sigurni kanal, a to je najveći nedostatak sustava kriptiranja s tajnim ključevima. Zamislimo slučaj kad trebamo kriptirano komunicirati s nekoliko stotina ili tisuća osoba. Recimo, banka ima klijente s kojima želi elektronski komunicirati na siguran način (naprimjer internet-bankarstvo). Čak i uz uvjet da možemo s njima izračunati i kreirati tajni, barem ne u nekom razumnom vremenu. Prednost postaje mana Sigurnosno kodiranje treba osigurati da poruka isporučena primatelju bude jednaka izvornoj poruci u tajnosti razmijeniti tajne ključeve jako bismo si zakomplicirati komunikaciju jer bismo morali za svakoga od njih upotrijebiti drugi tajni ključ. U protivnom, kada bi svi imali isti tajni ključ svi bi bančini klijenti mogli čitati sve poruke, bez obzira kojem klijentu su namijenjene, odnosno koji ih je poslao. A to nikako ne želimo. Upravo u tome se ogleda drugi nedostatak simetričnog kriptiranja. Ideja za rješenje tih problema jest izbjeći razmjenu tajnog ključa uvođenjem još jednog ključa u sustav. Tada jedan od dva ključa služi samo za kriptiranje, a drugi samo za dekriptiranje. Ključ koji služi samo za kriptiranje može biti dostupan svima. Čak štoviše, mora biti dostupan svima koji žele slati kriptirane poruke jer bez njega ih ne mogu kriptirati. Taj ključ zovemo javni ključ. Drugi ključ služi samo za dekriptiranje i ne treba ga slati svakome jer ga ima samo osoba kojoj su upućene kriptirane poruke. Njega zovemo tajni ključ. Sustav kriptiranja s javnim ključem (asimetrično kriptiranje) metrično kriptiranje) i usporedimo ga sa sustavom kriptiranja s tajnim ključem, uočit ćemo da kod sustava s javnim ključem nije potreban sigurni kanal što je bio najveći nedostatak sustava s tajnim ključem. Ako Ivica želi poslati kriptiranu poruku Marici mora imati njezin javni ključ. Mogao ga je dobiti direktno od nje jer ona želi da joj šalje kriptirane poruke ili je jednostavno objavila svoj javni ključ (naprimjer na Internet-stranici) i svatko tko želi može doći do njega. Dakle, Ivica ima Maričin javni ključ i kad joj napiše poruku kriptira je pomoću tog njenog javnog ključa i pošalje bez potrebe za sigurnim kanalom. S druge strane, kad Marica primi kriptiranu poruku i upotrijebi tajni ključ koji ima samo ona, njime dekriptira poruku. Rezultat je poruka čiji je sadržaj identičan izvornoj poruci koju je napisao Ivica. Ako pak Marica želi Ivici odgovoriti kriptiranom porukom mora imati Ivičin javni ključ kojim će kriptirati poruku prije slanja standardnim komunikacijskim kanalom. Takvu će poruku na odredištu Ivica dekriptirati svojim tajnim ključem. Kako bi ovakvo zaštitno kodiranje bilo održivo i imalo smisla nužno je da onaj tko ima javni ključ ne može pomoću njega Zaštitnim se kodiranjem nastoji da poruka poslana određenom primatelju bude čitljiva i Ako razmotrimo sliku 2 koja prikazuje razumljiva samo njemu sustav kriptiranja s javnim ključem (asi- Nedostatak simetričnog kriptiranja s tajnim ključem jest sigurni kanal kojim se on prenosi između sudionika komunikacije. Taj problem uspješno rješava asimetrično kriptiranje s dva ključa - tajnim i javnim. Najveća prednost RSA kriptiranja koje predstavlja asimetrično kriptiranje jest što se primjenom velikih prostih brojeva onemogućuje u razumnom roku izračunavanje tajnog ključa. Međutim, baš iz te činjenice proizlazi i njegov najveći nedostatak. Zbog primjene velikih brojeva jako je spor pa se brzina kriptiranja i dekriptiranja kreće između samo 103 i 105 bit/sek. Zato RSA kriptiranje nije pogodno za rad s većim količinama informacija. Ideja hibridnog kriptiranja Zbog problema s RSA algoritmom male brzine kriptiranja taj se sustav praktički ne koristi kao samostalan kriptosustav pri kriptiranju većih količina informacija. Ideja hibridnog kriptiranja jest spajanje prednosti simetričnog kriptiranja tajnim ključem s prednostima asimetričnog kriptiranja javnim ključem. Tako se zadržava brzina algoritma što je prednost simetričnog kriptiranja i visoki stupanj zaštite koju pruža asimetrični algoritam. Spajanjem ta dva sustava dolazi se do hibridnog kriptiranja. U tom slučaju asimetrično kriptiranje služi za kriptiranje tajnog ključa kod simetričnog sustava. Tako više nije potreban sigurni kanal, a zadržava se brzina kriptiranja i dekriptiranja. Dakle... Nakon niz godina tijekom kojih su razrađeni teorijski i praktični sustavi koji bi trebali riješiti problem zaštite podataka još ne možemo reći da postoji jedno rješenje koje rješava sve takve probleme. Postoje odlični široko prihvaćeni proizvodi koji daju odlične rezultate, ali nikako ne možemo tvrditi da su uporabom tih alata naši podaci zaštićeni. Treba imati na umu da razvoj nije stao, dapače, tehnologija napreduje brže nego ikad, donosi nam nove ideje, metode, algoritme i proizvode, ali istodobno veće mogućnosti i onima koji žele narušiti zaštitu naših podataka. 191/12/2012 infoTrend 39 ICT I PRAVNA PRAKSA PRAVNA ZAŠTITA RAČUNALNIH PROGRAMA S developerima oprezno PIŠE TIHOMIR KATULIĆ KVALITETNI PROGRAMERI TRAŽENI SU STRUČNJACI na tržištu rada iako domaći mediji pretjeruju s ocjenama o njihovoj kvaliteti i brojnosti. Često se iznose nagađanja i teško provjerljive procjene iz kojih proizlazi da brojni domaći vrhunski programeri i web-developeri besposleno čekaju poslodavce, spremni raditi za prosječnu plaću. Tko se okušao u IT poduzetništvu zna koliko je teško osigurati usluge kvalitetnog developera, osobito ako se traže vještine izvan aktualnog tehnološkog mainstreama. Aktualna gospodarska kriza koja je snažno pogodila i domaći IT sektor nije jamac da će tržište rada obilovati kvalitetnim programerima - oni najbolji zaposleni su i kad je najveća kriza. Mnogi od njih ionako svoj kruh zarađuju vani, bilo da su emigrirali ili su još u Hrvatskoj, ali surađuju sa stranim tvrtkama. Međutim, kad poduzeće i uspije angažirati kvalitetnog developera ili više njih, ostaje pitanje koliko će ti vrlo traženi stručnjaci ostati lojalni poslodavcu tijekom trajanja projekta. Ako su prepoznani na tržištu i kvalitetni u onomu što rade, izvjesno je da će s vremena na vrijeme dobivati ponude za rad na atraktivnim projektima. Barem dio tih ponuda uključivat će uvjete koji su bolji od onih koje ima kod trenutnog poslodavca. Dobar developer uvijek ima plan b U uvjetima aktualne recesije, poslodavci često upadaju u zamku razmišljanja kako njihovi zaposlenici nemaju izbora, odnosno da trebaju poslodavce više negoli oni njih. Takva je situacija osobito opasna u kontekstu razvoja softvera i drugih IT projekata. Poslodavac ne bi trebao vje40 infoTrend 191/12/2012 Odlazak developera iz tvrtke usred razvojnog ciklusa novog softvera ili provedbe nekog projekta nije rijedak slučaj. Pametan IT poduzetnik o rizicima treba razmišljati unaprijed. će ulagati stopostotni trud. rovati na riječ da će zaposlenik Poslodavci pak nisu svjesni kvalitetni developer ostati u tvrtki kako izgledaju developertrajno ili barem do kraja ugovora Ponekad ski prioriteti niti razumiju ili završetka projekta. Naiđe li mu poslodavci koliko je kvalitetan prograbolja ponuda, u okviru ugovora o nisu svjesni merski kadar zaista tražen. radu poslodavac može samo inzi- kako izgledaju Tržište rada za sve prograstirati da odradi otkazni rok. developerski mere, pa tako i za one koji U praksi se često događa da prioriteti niti žive u Hrvatskoj, nije samo programeri preuzmu više obveza razumiju koliko nacionalno ili regionalno nego što su u stanju ispuniti. Po- je kvalitetan već svjetsko. Nije rijetkost nekad uz redovan posao rade na programerski pronaći domaće develonekoliko honorarnih projekata. pere koji zarađuju za život Za te projekte često dobivaju ho- kadar zaista odrađujući projekte za nanorare koji u kratkom razdoblju tražen ručitelje iz SAD-a, Zapadvišestruko nadmašuju redovne prihode koje ostvaruju kao zaposleni- ne Europe, ali i iz egzotičnijih zemalja poci u nekom poduzeću. Programeri često put Indije, Kine, Južne Amerike itd. Drugi faktor koji treba uzeti u obzir jest govore kako stalno zaposlenje odnosno radni odnos promatraju kao svojevrsnu pravna regulacija računalnih programa. sigurnosnu mrežu, a ne mjesto na kojem Prema odredbama hrvatskog Zakona o Poslodavci često upadaju u zamku misleći kako njihovi zaposlenici nemaju izbora, odnosno da trebaju poslodavce više negoli poslodavci njih autorskom pravu i srodnim je isključivo ovlašten izvršapravima, aktualni pravni movati sva imovinska prava na del zaštite računalnih programa Tržište rada za tako stvorenom programu, predviđa autorskopravnu zašti- sve programere, ako ugovorom nije drukčije tu. Drugim riječima, računalni pa tako i one određeno. programi su autorsko djelo i koji žive u Iz ove odredbe razvidno uživaju autorskopravnu zaštitu je da imovinska prava na Hrvatskoj, poput drugih kategorija autorračunalnom programu koji nije samo skih djela. programer razvije radeći kao Hrvatski zakon za računalne nacionalno ili zaposlenik za poslodavca u programe, u skladu s međuna- regionalno već okviru svojih obveza ili po rodnim standardima, pred- svjetsko nalogu poslodavca -pripadaviđa nekoliko odstupanja od ju poslodavcu. Ta okolnost standardnog modela zaštite. motivira mnoge poslodavce Član 108. hrvatskog Zakona odnosi se da programere zapošljavaju u pravnom na regulaciju prava na računalnom pro- okviru redovnog radnog odnosa, temegramu stvorenom u radnom odnosu. Čla- ljem ugovora o radu. Međutim, trebalo bi nak kaže: Ako je računalni program stvo- razmisliti o posljedicama takve odluke. rio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza Kao što smo već istaknuli, takav oblik ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac zapošljavanja programera može rezul- tirati suboptimalnim pristupom radu. Poslodavci se izlažu riziku da programer napusti tvrtku kada dobije ponudu za bolje plaćeni posao ili kad procijeni da ga zahtjevi dnevnog rada previše opterećuju i otežavaju mu obavljanje onih bolje plaćenih honorarnih projekata. Tada ga neće zadržati ni bolja plaća već će potražiti drugu sigurnu okolinu kako bi mogao na miru razvijati privatne projekte. Da suzbiju krađu vremena, odnosno neovlašteno korištenje informacijskih resursa poduzeća u privatne svrhe, poslodavci se služe raznim tehničkim trikovima, ali i internim pravilnicima o radu. No i to je upitno, dijelom i zbog toga što su takvi zaposlenici tehnički obrazovaniji i umješniji od onih koji bi ih trebali nadgledati. Zbog toga poslodavci moraju odstupiti od svojih uhodanih obrazaca razmišljanja i poslovanja i prilagoditi se uvjetima tog specifičnog tržišta rada. U praksi, to znači oslanjati se na mehanizme ugovorne regulacije za svaki konkretni projekt. Programere - autore računalnih programa i developere raznih web-portala i usluga može se plaćati prema učinku putem autorskih ugovora. Ako nema realne potrebe da programer svakodnevno surađuje s poduzećem - ne treba sklapati ni ugovor o radu. Imovinsko pravo na softver može se prenijeti i odredbama autorskog ugovora. Ako poduzeće već zapošljava adekvatne programere može ih se dodatno motivirati sklapanjem autorskih ugovora prema potrebi. Primjerice, u slučaju novog poslovnog projekta poslodavac može sa zaposlenikom ugovoriti izradu novog softvera, web-stranica ili web-aplikacija uz klauzulu o isplati nakon završenog razvoja. Time bi developeri bili motivirani uložiti adekvatan trud i ostati do završetka posla kako bi bili plaćeni. Poslodavac ugovorno može uvjetovati faze izrade softvera i obvezu programera da periodički dostavi aktualnu razvojnu inačicu softvera uz obvezu izrade popratne dokumentacije i komentar izvornog koda. Isplata honorara može, ali i ne treba pratiti dinamiku izrade. U interesu developera jest zahtijevati obročnu isplatu, no poslodavac može inzistirati na isplati punog iznosa tek nakon obavljenog posla. Dakako, snagu pregovaračke pozicije jedne i druge strane odredit će konkretni tržišni uvjeti i poslovne okolnosti. 191/12/2012 infoTrend 41 >MOBILNOST I RADNE NAVIKE MOBILNOST JE ZASIGURNO SVIJET BUDUĆNOSTI, OLAKŠAVA NAM PRISTUP INFORMACIJAMA ZA POSLOVNE I PRIVATNE POTREBE, A UREĐAJI, APLIKACIJE I NAČIN PRIMJENE NEMAJU GRANICA Zar samo prednosti? PIŠE ŽELJKA KNEZOVIĆ Autorica Željka Knezović zaposlena je u Agenciji za odgoj i obrazovanje, na mjestu više savjetnice za računalstvo. Već šestu godinu aktivno surađuje s Microsoftom kroz program Partners in Learning, sudjeluje kao predavač na konferencijama WinDays, Sinergija, Kulendeyz, Mobility Day i KOM. Od travnja 2009. stekla je titulu Microsoft Most Valuable Professional (MVP) za Lync. Uvođenje mobilnog rješenja nije jednostavan potez za tvrtku i zahtijeva specijalizirane stručnjake posebno u području planiranja, pripreme i vođenja same implementacije. Analiza potencijalnih područja gdje će mobilno rješenje dovesti do najveće koristi daje veću vjerojatnost uspjeha. 42 infoTrend 191/12/2012 TiJEKOM POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA tvrtke sve više uviđaju prednost uvođenja mobilnih uređaja u svakodnevno poslovanje, a svojim zaposlenicima nude klizno radno vrijeme i sve bolju podršku za rad izvan klasičnog ureda. Sve to omogućuje mobilna tehnologija pa i obavljanje po- slova i rješavanje ključnih poslovnih problema bez dolaska u ured. Pružajući takvu fleksibilnost svojim djelatnicima tvrtke očekuju da im budu na raspolaganju kad god ih tvrtka zatreba - uvijek i svugdje. Tablet uređaji i pametni telefoni sve više postaju standardni dio cjelovitih FOTO SHUTTERSTOCK poslovnih rješenja, a sve manje luksuz. Sukladno napretku tehnologije uočen je i napredak u razvoju elementarnih korisničkih aplikacija koje se savršeno prilagođuju pametnim uređajima i čine život svakog poslovnog čovjeka jednostavnijim. Uvođenje mobilnih uređaja u poslovno okruženje ima puno veću korist od sinkronizacije kontakata i pristupa e-mailu. Pristup korporativnim podacima na terenu, optimizacija i smanjenje troškova poslovanja, zadovoljstvo djelatnika i korisnika, obavljanje svakodnevnog posla izvan ureda – neki su od osnovnih razloga zašto se tvrtke sve više odlučuju na uvođenje pametnih uređaja. Istraživanja pokazuju: Dakle, 55% ispitanika, zaposlenika različitih tvrtki, smatra kako bi bili produktivniji kad bi mogli raditi izvan ureda. U prosjeku, jedan od četiri poslodavca među ispitanima potvrđuje taj statistički podatak. Ostali smatraju kako zaposlenici izvan ureda rade manje, teže se usredotočuju na svoj posao, imaju manju odgovornost, ne mogu komunicirati licem u lice sa svojim kolegama, nadređenima i slično. IT u poslovnom Nadalje, 42% ispitanih zaposlenika smaokruženju tra da će izvan ureda brže i bolje obaviti Prvo što se očekivalo pri uvođenju mo- i uspješnije završiti svoj posao. Njih 40% bilnih uređaja u poslovanje bilo je smanji- smatra kako rad izvan ureda omogućuje vanje papirologije i prebacivanje papirna- odabir mirnijeg radnog mjesta, ugodniju tih procesa u elektroničke. Time se dobio atmosferu i da je manji postotak onih koji brži i učinkovitiji sustav, ih ometaju tijekom rada što je pogreške se svode samo u uredu gotovo svakodnevna na inicijalni upis podata- Dok 55% zaposlenika situacija. ka, ukidaju se dvostruki različitih tvrtki Čak 95% poslodavaca i 90% poslovi. Uz točnost, jedzaposlenika smatra da je, nesmatra kako bi bili na od najvažnijih komovisno o tome gdje radite, jako ponenti informacije je produktivniji kad bi važno imati iste radne mogućpravodobnost, a raste i mogli raditi izvan nosti - u uredu ili izvan njega. zadovoljstvo korisnika. ureda s time se Da bi to zaista bilo tako, naOvisno o poslovnim slaže samo jedan predak tehnologije i softverska potrebama, organizaci- od četiri anketirana rješenja velikih proizvođača ja odlučuje o korištenju prilagođuju se korisnicima i web-aplikacija ili kla- poslodavca stvaraju baš takve mogućnosti sičnih klijentskih windows-aplikacija na - vaš cijeli ured na dlanu, na vašem pametprijenosnim uređajima. nom, prijenosnom uređaju. Ispravno odaOvisno o odabranoj platformi i shodno brana tehnologija uz adekvatna softvertome pripadajućim uređajima, djelatni- ska rješenja koja potpuno zadovoljavaju cima bi trebao biti omogućen nesmetan potrebe tvrtke, omogućavaju povezivanje rad. No, odabir je čisto poslovna odluka, mobilnih, udaljenih timova, stvaraju moć out of office produktivnosti i efikasnosti te zasnovana na nizu čimbenika. Evo nekih pitanja na koja treba odgovo- povećavaju granice dostupnosti i uslužnosti krajnjim korisnicima i klijentima. riti u trenutku odluke: Način rada potpuno se promijenio. - treba li prijenosni uređaj biti konRadimo u avionu, u autobusu, tramvaju, stantno povezan na središnji sustav bilo u automobilu, u restoranu, kod kuće… Dooblaku ili u uredu ili je dovoljno povezati bar je osjećaj imati sve dostupno na jedse tek povremeno zbog razmjene podatanom mjestu, neovisno s kojeg se uređaja ka, spajate, na kojemu radite i razmjenjujete - kolika je cijena spajanja, koju platfor- podatke te da u trenutku prelaska na neko mu i koje uređaje odabrati, drugo računalo na nekom drugom mjestu - kakva je kvaliteta IT stručnjaka kojima imate mogućnost dohvaćanja svih kontatvrtka raspolaže, čemu su skloniji i kakva kata, dokumenata, razmjene, komunikaznanja trenutno imaju... cije i suradnje. - jesu li spremni udovoljiti zahtjevima i potrebama ostalih korisnika unutar tvrtke Postojeća tehnologija i jer sve više djelatnika iskazuje želju za ko- poslovna produktivnost rištenje svojih mobilnih uređaja. Na tržištu postoje mnogobrojna rješeTo su neka od osnovnih pitanja o ko- nja koja će zadovoljiti te nove potrebe. Iza jima ovisi konačna odluka poslodavca. takvih rješenja stoje velika imena, a svako Tehnologija je dostupna, a način primjene zasigurno ima dobrih i nešto manje doi vrst platforme ovise o situaciji i poslov- brih alata i platformi. nim potrebama. Microsoft je osluškivao što ljudima treba, usmjerio razvoj svojih aplikacija, plat191/12/2012 infoTrend 43 >MOBILNOST I RADNE NAVIKE Mobilni trojac Microsoftov paket uredskih alata Office gotovo da i nema ozbiljniju konkurenciju na tržištu. Tu su open source paketi poput Apache Open Officea te Libre Office, ali ako pitate prosječnog uredskog korisnika, Microsoft Office je jedini prihvatljivi paket alata za ured. Računalstvo u oblaku je i na tom području ostavilo trag tako da se sve češće koriste razne online verzije takvih alata. Iako neprikosnoven na području klasičnih, lokalno instaliranih uredskih aplikacija, Microsoftov Office 365 u području online aplikacija ima nekoliko (ozbiljnih) konkurenata. Dva najozbiljnija su Google Apps i Zoho Docs pa pogledajmo kako se oni mogu nositi s Office 365 platformom. Prvo što će korisnici primijeniti kod bilo kojeg alata je sučelje. Sučelja tih platformi se razlikuju, a baš ona su najčešći faktor pri odabiru odgovarajućeg seta alata jer će se korisnici sigurno protiviti pokušaju uvođenja aplikacija koje imaju drukčije izbornike od onoga na što su navikli. Većini je prva dodirna točka s uredskim alatima bio upravo popularni Microsoft Office tako da na tom području pobjedu zasigurno odnosi Office 365 sa svojim Office Web Apps paketom i dobro poznatim sučeljem. Korisnici od ovakvih alata najčešće traže mogućnosti online pohrane i kolaboracije na dokumentu odnosno mogućnost da jedan dokument istodobno editira nekoliko korisnika. Office 365 na području online pohrane nudi SharePoint Online kao serversku i SharePoint Workspace kao klijentsku komponentu. Druga dva nemaju nativnu podršku za online pohranu, ali tu su (uvjetno) besplatni servisi poput Dropboxa ili Boxa uz pomoć kojih možemo kompenzirati taj nedostatak. Što se tiče kolaboracije Office 365 je u donekle inferiornom položaju. Google Apps i Zoho docs se tu mnogo bolje snalaze pa dok Office Web Apps (odnosno SharePoint Online) daje tek rudimentarne mogućnosti online kolaboracije za Excell i OneNote, za PowerPoint i Word dokumente ta mogućnost ne postoji. 44 infoTrend 191/12/2012 Zoho docs još omogućuje da se korisnici prijave (i da zajednički istodobno rade na jednom dokumentu) uz pomoć korisničkih naloga Zoho, Facebook, Yahoo i Google. Koliko ste puta poslali kolegi neki dokument na uvid a da ga on zbog starije verzije alata ne može otvoriti? Office je s verzijom 2010 donio i novi XML format (.docx, .xmlx, .pptx…) koji nije kompatibilan sa starijim verzijama Officea (2003 ili 2007). Za razliku od Zoho documents alata koji će uspješno otvoriti XML dokumente, Google Appsi to neće biti u stanju. Osim toga, neki elementi teksta kao što su tablice, slike, fusnote i slično koje kreiramo kroz Office Web Apps bit će nepravilno prikazani kad ih otvorimo s nekim od ta druga dva alata. Sve te aplikacije koristimo kroz internetski pretraživač. Jasno je da će alati Office 365 platforme preferirati Internet Explorer (i to najčešće zadnju verziju) na Microsoftovoj mobilnoj platformi dok će Google Apps preferirati Android platformu i (najčešće) Firefox kao internetski pretraživač. Problemi nekompatibilnog pretraživača najčešće se očituju nemogućnošću prijave na online aplikaciju i to posebno u nekim naprednim autentifikacijskim scenarijima. Ono što će nam najčešće biti prvo pitanje kod evaluacije različitih platformi jest cijena. Kod osnovnih paketa ovih online aplikacija cijene su vrlo slične i kreću se od 4 do 6 američkih dolara po licenci mjesečno. Za kućne korisnike i male urede, sve platforme nude i besplatne (okljaštrene) varijante svojih paketa. Jako je teško uspoređivati cijene tih paketa jer dodatne mogućnosti koje nisu kod svih ponuđača iste, podižu cijenu licence pa tako Office 365 E4 licenca koja nam omogućuje i lokalnu instalaciju klasične Office Professional Plus inačice i izgradnju lokalne PBX infrastrukture uz pomoć Lync alata, košta čak 22 dolara mjesečno, ali nam nudi i iznimne mogućnosti. Izbor bi se trebao zasnivati na mogućnostima pojedine platforme ovisno o potrebama, a tek zatim na cijeni licence. Korisničke preferencije trebale bi biti visoko na popisu postavljenih uvjeta koje paket mora ispuniti jer će dodatna edukacija sasvim sigurno dodatno podići i cijenu paketa. (sm) Nastavak sa 43. stranice formi i uređaja prema poslovnim korisnicima i ponudio mogućnosti primjene u naprednom okruženju, ali nudi i rješenja za manje korisnike s vrlo intuitivnim sučeljima za koja ne treba napredno poznavanje tehnologije. Prije pune dvije godine Microsoft je izbacio na tržište svoje telefone Windows Phone. Iako su prve analize predviđale sjajnu budućnost i sve veću upotrebljivost za razliku od prijašnjih Windows Mobile telefona, bilo je i skeptika. Sada nakon dvije godine istraživanja i analize pokazuju kako su pozitivna predviđanja bila ispravna, a napredni poslovni korisnici vrlo su se brzo priviknuli na ove uređaje. Alati integrirani s telefonima Windows Phone poput Officea i Outlooka jednaki su onima koje korisnici imaju na svojim računalima pa ne postoji nikakva prepreka u njihovu korištenju. Ako još svoj Windows Phone povežete sa servisima u oblaku poput Share Pointa i Exchangea, moći ćete putem bilo kojeg uređaja sve svoje dokumente spremati automatski na Share Point ili Sky Drive i svi će biti na jednom mjestu neovisno o tome s kojeg ste se pametnog uređaja povezali. Sinkro- FOTO SHUTTERSTOCK nizacija e-mailova, kontakata, događaja u Phone 8 platforma povezivat će Windows kalendaru... jednaka je na svim uređajima, Phone s Windows 8 OS-om te svim alatitelefonu, tabletu ili PC-u i sve je dostupno ma u oblaku. u svakom trenutku. Jednako tako je važna mogućnost komunikacije i pristupa virtualnim sastanci- Poslovna vrijednost ma u realnom vremenu pomoću mobilne Uvođenjem pametnih uređaja - telefoaplikacije Lync. Stoga za sudjelovanje na na, tableta i td. - u korporativno okruženje nekom važnom sastanku više ne morate dobivene su mnoge poslovne prednosti u biti u svom uredu. Dointernom poslovanju, ali često i voljno je primiti pozivpred konkurencijom. Ponekad se nicu za sastanak putem Kod uvođenja unutar tvrtke teško donose odluke Outlooka, klikom na link o prelasku na moderan način rada mobilnih u poveznici automatski no vrlo brzo i menadžment i djeće se otvoriti Lync klijent rješenja jedno latnici uviđaju prednosti uporabe na vašem Windows Pho- od najvažnijih suvremene tehnologije, pametnih neu i vi ste na sastanku. pitanja je trenutak uređaja i ne razmišljaju o vraćaju Svakodnevnim koriš- kada prestaje na stari način rada. Poslovna vritenjem Windows Phonea posao i počinje jednost se očituje na dva načina – u poslovne svrhe i za rad smanjenjem troškova poslovanja privatni život na terenu, u svakoj novoj te proširenjem poslovanja i otvasituaciji javlja se potreba ranjem novih poslovnih prilika. za novim aplikacijama. Zato Marketplace Ta vrijednosna kombinacija je ključna odnedavno i za hrvatsko tržište nudi više za menadžment pri donošenju odluke o od 100.000 Windows Phone-aplikacija uvođenju pametnih uređaja u poslovno koje će sigurno ispuniti i najspecifičnije okruženje. potrebe. Pred vratima je i novi operacijJedna od ključnih prednosti mobilnih ski sustav Windows 8, a nova Windows Windows uređaja jest mogućnost vrlo dobre integracije u postojeće poslovne sustave. Postojeća tehnologija i razvojni alati omogućuju jednostavnu transformaciju podataka u postojećim poslovnim sustavima za pristup s pametnim mobilnim ili prijenosnim uređajima. I dok su mobilni uređaji potpuno prilagodljivi novijoj infrastrukturi, njihovo uvođenje u tvrtku može biti i pogodan trenutak za stvaranje još modernije infrastrukture. Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog talentiranog kadra također je jedno od područja gdje se opravdava ulaganje u mobilna rješenja i tehnologiju. Praćenje svjetskih standarda i visoka kvaliteta svakodnevnog poslovanja čini takvu radnu okolinu privlačnom za potencijalne djelatnike, a oni postojeći neće odlaziti iz tvrtke. I na kraju ono najvažnije – zadovoljstvo korisnika. Kada su djelatnici tvrtke dosljedni u svojim informacijama i kada korisnik dobije istu informaciju bez obzira razgovara li s djelatnikom uživo, traži li informaciju telefonom ili je provjerava na Internetu, veća je vjerojatnost da će se izgraditi povjerenje, negoli ako svaki put dobije drukčiju ili nepotpunu informaciju. A baš tu je najveća snaga mobilnih rješenja. Ozbiljna odluka Uvođenje mobilnog rješenja nije jednostavan potez za tvrtku i zahtijeva specijalizirane stručnjake posebno u području planiranja, pripreme i vođenja same implementacije. Planiranje i detaljna analiza poslovanja te potencijalnih područja gdje će mobilno rješenje dovesti do najveće koristi daje veću vjerojatnost uspjeha. Mjerenje poslovnih rezultata prije i poslije uvođenja pametnih uređaja te fleksibilniji rad dat će stvarnu sliku uspješnosti i učinkovitosti u usporedbi s očekivanim rezultatima. Danas više nije pitanje mogu li pametni prijenosni uređaji obaviti određenu zadaću jer imaju svu funkcionalnost koja nam treba. Uskoro će moći zamijeniti prijenosna i stolna računala, a način poslovanja postat će drukčiji, fleksibilniji. Neovisno o mjestu i uvjetima u kojima se posao obavlja ili o načinu povezivanja s pametnim prijenosnim uređajima omogućen je rad u realnom vremenu. Njihova vas funkcionalnost neće iznevjeriti, a što je najvažnije prilagodljiva je, intuitivna i neovisna o informatičkoj pismenosti korisnika. 191/12/2012 infoTrend 45 >ZAŠTITA PRIVATNOSTI ELEKTRONIČKO PRAĆENJE AKTIVNOSTI ZAPOSLENIKA – SMJERNICE EU Zamke radnog mjesta Zbog povrede prava na zaštitu privatnosti zajamčene članom 8. europske konvencije o ljudskim pravima, Europski sud za ljudska prava donio je brojne presude protiv država potpisnica. U tim presudama Sud navodi da se: „koncept privatnog života proteže na sve aspekte osobnog identiteta, kao što su ime ili slika neke osobe”. Konvencija dobiva sve veću važnost s obzirom na nagli razvoj tehnologije koja omogućuje nedozvoljeni nadzor privatnog i javnog života svakog pojedinca. PIŠE HARIS HAMIDOVIĆ ZAŠTITA PRIVATNOSTI, JEDNO OD OSNOV NIH LJUDSKIH PRAVA, nužna je za pravil- no funkcioniranje svakog demokratskog društva. Osnovni standardi zaštite privatnosti već su definirani u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a te Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijeća Europe. “Nitko ne smije biti izložen proizvoljnom miješanju u privatni život, obitelj, stan ili dopisivanje ni napadima na čast i ugled. Svatko ima pravo na zakonsku zaštitu protiv takvog miješanja ili napada.” - navodi se u Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe u Članu 8. također ističe da: 1. Svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. 2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom ako je to u demokratskom društvu nužno zbog interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprečavanja nereda ili zločina, zaštite 46 infoTrend 191/12/2012 načela zakonite obrade osobnih podataka izvedenih iz Direktive 95/46/EC Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka, kao i nacionalnih zakona o zaštiti osobnih podataka. Praćenje uposlenika na radnom mjestu Trenutno ne postoji EU direktiva koja se izravno odnosi na elektroničko praćenje zaposlenika na radnom mjestu. Radna skupina, uspostavljena na temelju člana 29 Direktive 95/46/EC, izdala je 2002. godine radni dokument o nadzoru elektroničkih komunikacija na radnom mjestu. Polazna točka za razmatranje u tom dokumentu bilo je mišljenje EU Opinion 8/2001 da se Direktiva 95/46/EC odnosi na obradu osobnih podataka u kontekstu radnih zdravlja, morala ili zaštite prava i sloboda odnosa, kao i u bilo kojem drugom kondrugih. tekstu. U radnom dokumentu 5401/01/ Zaposlenici također legitimno očekuju EN/Final WP 55 navodi se da je poslodaodređeni stupanj privatnosti na rad- včevo praćenje elektroničkih komunikacinom mjestu. Međutim, to pravo mora ja svojih zaposlenika, uključujući e-poštu biti uravnoteženo s drugim legitimnim i pristup Internetu, moguće također propravima i interesima poslodavca, pose- matrati u kontekstu Direktive 95/46/EC i bice s njegovim pravom na odgovarajuće 97/66/EC. učinkovito vođenje poslovanja iznad svePostoje mnogi oblici nadzora zaposlega da se zaštiti od odgovornosti ili štete nika na radnom mjestu. Spomenuti radkoju mogu napraviti zaposleni dokument odnosi se nici tijekom rada. Ta prava na dva oblika praćenja na i interesi predstavljaju legikoje se primjenjuju slična Načelo nužnosti timne osnove koje bi mogle načela - praćenje elektroutvrđuje da opravdati odgovarajuće mjere ničke pošte i nadzor priposlodavac može ograničavanja prava radnika stupa Internetu. čuvati podatke na privatnost. samo koliko Osnovna načela Međutim, prikupljanje je potrebno osobnih podataka i drugih inEvo koja osnovna naza određenu formacija putem elektroničkog čela izvedena iz Direktive svrhu praćenja nadzora zaposlenika omo95/46/EC treba slijediti gućuje poslodavcima profekako bi se elektroničko aktivnosti sionalno, intelektualno ili čak praćenje aktivnosti zapopsihološko kreiranje profila slenika moglo smatrati dovirtualnog zaposlenika, što je često izvan zvoljenim i opravdanim. legitimne potrebe poslodavca. Kako bi se Načelo nužnosti elektroničko praćenje aktivnosti zaposleNačelo nužnosti znači da poslodavac nika moglo dozvoliti i opravdati nužno je, mora provjeriti da li je bilo koji oblik elekmeđu ostalim, pridržavati se osnovnih troničkog praćenja apsolutno nužan za navedenu svrhu prije negoli nastavi pratiti te zaposlenikove aktivnosti. Tradicionalne metode nadzora, manje intruzivne za privatnost pojedinaca, treba pažljivo razmotriti i po potrebi provesti ih prije bilo kojeg oblika nadzora elektroničkih komunikacija. U pravilu, elektroničku poštu zaposlenika i njegov pristup Internetu treba nadzirati samo u iznimnim okolnostima. E-poštu treba pratiti samo zbog potvrde ili dokaza njegovih kriminalnih aktivnosti, ako je to nužno za obranu poslodavčevih interesa u slučajevima kad je poslodavac posredno odgovoran za aktivnosti radnika. To uključuje i otkrivanje virusa kao i ostale aktivnosti koje provodi poslodavac kako bi zajamčio sigurnost sustava. Nekad je otvaranje elektroničke pošte zaposlenika potrebno i iz drugih razloga. Naprimjer, kako bi se održala poslovna korespondencija u slučaju da zaposlenik nije u uredu zbog bolesti ili odmora, a korespodencija ne može biti zajamčena drukčije (npr. putem automatskog odgovora ili automatskim prosljeđivanjem). Načelo nužnosti također znači da poslodavac treba čuvati podatke samo koliko je potrebno za navedenu svrhu praćenja aktivnosti. Načelo konačnosti Načelo konačnosti znači da podaci moraju biti prikupljeni za određenu, izričitu i legitimnu svrhu, te da neće biti dalje obrađivani na način nespojiv s tom svrhom. U tom kontekstu, naprimjer, načelo sukladnosti znači - ako je obrada podataka opravdana na temelju zaštite sigurnosti va korištenje komunikacijskih sredstava u izričito privatne svrhe, takva privatna komunikacija može biti podvrgnuta nadzoru pod vrlo ograničenim okolnostima, npr. kako bi se osigurala sigurnost informacijskih sustava (provjera virusa). 3. Pojedinosti o poduzetim nadzornim mjerama, odnosno tko, što, kako i kada. 4. Pojedinosti o postupcima provođenja disciplinskih postupaka, uz navod kako i kada će zaposlenici biti obaviješteni o povredi unutrašnje politike te im omogućiti da odgovore na svaku takvu tvrdnju protiv njih. Konačno, načelo transparentnosti obvezuje poslodavce da omoguće zaposlenicima suštinski nesmetan pristup svojim osobnim podacima kako bi se osigurala njihova vjerodostojnost i, ako je potrebno, da se isprave eventualne netočnosti. Načelo zakonitosti Načelo zakonitosti znači da se svaka obrada osobnih podataka mora obaviti na sustava ti podaci ne mogu biti obrađivani u druge svrhe, naprimjer zbog praćenja pravedan i zakonit način. Za to načelo posebno je važan član 7 (f) Direktive 95/46/ ponašanja radnika. EC jer dozvoljava obradu podataka o upoNačelo transparentnosti Načelo transparentnosti znači da poslo- slenicima ako je nužna za zaštitu zakonidavac mora biti jasan i otvoren. Naprimjer, tih prava i interesa poslodavca, ako nije u ne smije tajno pratiti elektroničku poštu suprotnosti s pravom nositelja podataka zaposlenika osim u slučajevima gdje to da zaštiti vlastiti privatni i osobni život. To može biti legitimno kad poslodavac dozvoljava zakon. Izuzeci su ako se ustanove određene kriminalne aktivnosti (pa želi zaštititi svoje poslovanje od značajnih treba pribaviti dokaze, uz poštivanje za- prijetnji, kao što je sprečavanje prijenosa konskih i proceduralnih pravila) ili u slu- povjerljivih informacija konkurenciji. Načelo proporcionalnosti čajevima kad državni zakon, pod uvjetom Načelo proporcionalnosti zahtijeva da da su ispunjene potrebne zaštitne mjere, ovlasti poslodavca da otkrije nepravilnosti osobni podaci - pa i oni koji su uključeni u praćenje - moraju biti adekvatni, na radnom mjestu. Taj princip znači da poslodavac mora relevantni i ne prekomjerni s obzirom na postizanje navedene svrhe sa svojim zaposlenicima voobrade. Pritom politika diti lako dostupnu, jasnu i poduzeća treba biti izraAdministrator točnu politiku u vezi e-maila đena po mjeri, ovisno o sustava i svatko i Internet praćenja. Zaposlevrsti i stupnju rizika s kojinici moraju dobiti potpune tko ima pristup ma se određeno poduzeće informacije o tome koje poosobnim suočava. Načelo proporcisebne okolnosti opravdavaju podacima o onalnosti isključuje praviiznimne mjere, širinu i opseg radnicima, lo kontinuiranog praćenja takvog praćenja. Elementi te tijekom praćenja individualnih e-mailova informacije bi trebali biti: treba biti i pristupa Internetu svih 1. E-mail-Internet politika pod strogom djelatnika, osim tamo gdje unutar poduzeća koja jasno obvezom je to nužno zbog sigurnonavodi mjeru u kojoj sredstva profesionalne sti sustava. U situacijama komunikacije u vlasništvu pogdje se identificirani cilj tajne duzeća mogu biti korištena za može postići na manje osobnu (privatnu) komunikaintruzivniji način poslociju zaposlenika - npr. ogranidavac mora uzeti u obzir tu opciju (načenje vremena i trajanja korištenja. 2. Razlozi i svrha zbog čega se nadzor primjer, trebao bi izbjegavati sustave koji provodi. Tamo gdje poslodavac dozvolja- prate automatski i kontinuirano). 191/12/2012 infoTrend 47 >ZAŠTITA PRIVATNOSTI >RAČUNALSTVO U OBLAKU Praksa Europskog suda za ljudska prava Zbog povrede prava na zaštitu privatnosti koje se jamči članom 8. europske konvencije o ljudskim pravima, Europski sud za ljudska prava donio je brojne presude protiv država potpisnica. U tim presudama Sud navodi da se: „koncept privatnog života proteže na sve aspekte osobnog identiteta, kao što su ime ili slika neke osobe”. Dalje, po mišljenju Suda privatni život uključuje fizički i psihički integritet. Namjera jamstva iz člana 8. konvencije jest osigurati razvoj osobnosti svakog pojedinca u odnosu s drugim ljudskim bićima bez vanjskog utjecaja. S toga postoji interakcija pojedinca s drugima, čak i u javnom kontekstu, koja potpada pod pojam privatnog života. Najviše presuda tiče se zloupotrebe podataka do kojih su policijski organi došli nezakonitim snimanjem-prislušk ivanjem, pretresom ili čitanjem prepiske osumnjičenih osoba i njihovih odvjetnika. Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava, tumačeći član 8. europske konvencije o ljudskim pravima, zahtijeva zakonsku shemu koja će pružiti jamstva protiv samovoljnog korištenja istražnog nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija, posebno u pogledu pitanja: čiji se telefoni i druga komunikacijska sredstva mogu prisluškivati, zbog kojih krivičnih djela i koliko dugo, kako će se koristiti rezultati dobiveni tm mjerama, kakva su prava obrane da se upozna s tim rezultatima, te što se zbiva s prikupljenim materijalima nakon završetka krivičnog postupka. Tako je npr. u predmetu Malone protiv Velike Britanije (1984., Serija A br. 82) Europski sud za ljudska prava zaključio da zakon mora vrlo precizno odrediti Praćenje e-pošte treba ograničiti na podatke o prometu i vremenu komunikacije, a ne na sadržaj, ako je to dovoljno da se ublaži zabrinutost poslodavca. Ako je pristup sadržaju elektroničke pošte nužan, treba voditi računa o privatnosti sudionika komunikacije izvan organizacije. U tom slučaju poslodavac treba obavijestiti sudionike komunikacije izvan svog poduzeća da se prati elektronička pošta. Može naprimjer formulirati upozorenje da se sustav prati koje se dodaje svim izlaznim porukama. Načelo točnosti i zadržavanja Načelo točnosti i zadržavanja zahtijeva da svi podaci koje je poslodavac legitimno pohranio (nakon razmatranja svih ostalih prethodno navedenih načela), a sastoje se od podataka iz e-pošte ili se odnose na epoštu zaposlenika ili na njihov pristup Internetu, moraju biti točni i zadržani u vremenskom razdoblju nužnom za ispunjenje svrhe u koju su prikupljeni. Poslodavci bi trebali odrediti razdoblje zadržavanja e-mailova u središnjim poslužiteljima na temelju poslovnih potreba. Načelo sigurnosti 48 infoTrend 191/12/2012 opseg i način prisluškivanja telefonskih razgovora, poštujući pritom legitimnost cilja koji se mjerama želi postići, tako da je pojedincu zajamčena odgovarajuća zaštita od samovolje. U predmetu Copland protiv Ujedinjenog Kraljevstva Sud je iznio mišljenje da prikupljanje i pohranjivanje osobnih informacija koje se odnose na telefonske pozive, e-poštu i pristup Internetu njihove zaposlenice bez njenog znanja predstavlja miješanje u njeno pravo na poštivanje privatnog života i komuniciranja u smislu člana 8. europske konvencije o ljudskim pravima. No, Sud ne isključuje da se nadzor telefona, e-maila ili Interneta zaposlenika na radnom mjestu može smatrati „potrebnim u demokratskom društvu” u određenim situacijama poštujući pritom legitimnost cilja. Načelo sigurnosti obvezuje poslodavca da implementira odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima će zaštititi osobne podatke koji su predmet obrade kako bi se u svako doba osigurao njihov integritet, povjerljivost i dostupnost. Mjere se formiraju ovisno o postojećem riziku, mogućim posljedicama po nositelja podataka, osjetljivosti osobnih podataka, o trenutnom stanju i konteksta u kojem se obrađuju, a gdje je potrebno i o obvezama sadržanim u važećem državnom zakonodavstvu. Uloga administratora sustava EU radna skupina The Article 29 Working Party upozorava na ulogu administratora sustava, djelatnika koji ima važnu odgovornost za zaštitu podataka. Od velike je važnosti da administrator i svatko tko ima pristup osobnim podacima o radnicima tijekom praćenja, bude pod strogom obvezom profesionalne tajne s obzirom na to da ima pristup povjerljivim informacijama. SharePoint je ultimativno oružje velikih tvrtki. Od pet stotina tvrtki na popisu Fortune 500 sve se u većem ili manjem opsegu služe SharePointom, no sad se situacija počinje mijenjati i kod srednjih i malih tvrtki gdje je SharePoint tehnologija manje zastupljena. Da pojasnimo, što se tiče krajnjih korisnika oni je jednako dobro prihvaćaju kako u velikim korporacijama tako i u malim tvrtkama s dvoje-troje zaposlenih, no dodatni posao koji SharePoint instalacija nosi sa sobom je ono za što male i srednje tvrtke nemaju resursa. PIŠE ADIS JUGO Adis Jugo je Microsoft MVP za SharePoint Server i software arhitekt s više od dvadeset godina iskustva. Radi kao tehnološki stručni savjetnik i menadžer konzultant za tvrtku PlanB sa sjedištem u Njemačkoj i za njene tvrtke kćeri u BiH i Bugarskoj. Kao konzultant i arhitekt vodi SharePoint projekte u nekima od najvećih njemačkih i europskih tvrtki. Već gotovo deset godina predaje na raznim Microsoftovim konferencijama uključujući i Microsoft WinDays, Microsoft Network, Microsoft Sinergija, ShareConf (Njemačka), CloudConf (Njemačka), Collaboration Days (Švicarska) i mnoge druge. Adisov blog s temama koje uključuju arhitekturu, razvoj, planiranje i upravljanje SharePoint rješenjima nalazi se na http://adis.jugo.ba SHAREPOINT U OBLACIMA – KAKO GA KORISTITI BEZ I JEDNOG JEDINOG SERVERA Samo za velike? instalaciju. Uostalom, jedna edicija SharePointa (Foundation) je besplatna, no riječ je o tomu da SharePoint zahtijeva školovane administratore i stručni tim za podršku treće razine. Ako korisnički zahtjevi ili procesi unutar tvrtke nisu podržani standardnim mogućnostima SharePointa potrebni Kada govorimo o SharePointu kao usluzi u oblaku, cjelokupnu problematiku treba promotriti iz raznih kutova koji korespondiraju s poznatim slojevima oblaka. U prvom redu treba nam infrastruktura na kojoj će SharePoint u oblaku biti instaliran – IaaS (Infrastructure as a Service). SharePoint je zapravo .NET aplikacija pa je potreban operativni sustav Windows Server i .NET su i obrazovani SharePoint developeri. To su, barem dosad, bile glavne prepreke značajnijem prihvaćanju SharePointa u srednjim i malim tvrtkama. Microsoft je već godinama svjestan tog problema pa je jedan od glavnih prioriteta u njihovoj SaaS strategiji (Software as a Service) bilo upravo migriranje SharePointa u sve popularniji oblak i da se korisnicima ponudi u obliku usluge. To bi isključilo komplicirani model licenciranja, dodatnu infrastrukturu koja osigurava kvalitetno i kontinuirano funkcioniranje SharePointa i posebno školovane administratore. Dakle, baš ono što oblak obećava: smanjenje troškova uz povećanu kvalitetu. 4.0 na kojemu će se pokretati. Nadalje, jedna SharePoint instalacija neće opsluživati sve korisnike tog ciljnog oblaka - potrebna je tehnologija i proces koji će omogućiti kreiranje odvojenih tennanta (naloga, instalacija) na jednoj te istoj infrastrukturi. U tom smislu govorimo o PaaS zahtjevima (Platform as a Service) koje SharePoint postavlja u oblaku. Iako će se ponuditi u SaaS obliku SharePoint zahtijeva SQL Server kao SaaS uslugu jer zbog fizičkih ograničenja SharePointove baze podataka moraju biti kreirane i konfigurirane dinamički na osnovi trenutnih zahtjeva i potreba. Iz ovoga je jasno - da bi SharePoint ponudili kao uslugu u Microsoftu su morali POD RESURSIMA SE NE MISLI NA CIJENE LI CENCI I DODATNOG HARDWAREA nužnog za riješiti IaaS, PaaS i SaaS zahtjeve koje postavlja on sam, tj. uspostaviti svu nužnu infrastrukturu i logistiku, što nije bilo nimalo jednostavno. Dodatno, zbog popularnosti SharePointa kao platforme za razvoj poslovnih rješenja ponuda u obliku usluge povlači i pitanje mogućnosti instaliranja vlastitih rješenja na tu zajedničku oblak-platformu. S obzirom na to da su sve donedavno poslovna rješenja zasnovana na SharePointu bila serverski orijentirana (svako SharePoint rješenje bilo je dostupno na cijeloj farmi, bez obzira na broj korisnika koji SharePoint farmu koriste) to je cijelu stvar dodatno zakompliciralo. SharePoint se nije smio ponuditi kao usluga bez mogućnosti da korisnici na njega instaliraju vlastita poslovna rješenja, a takva otvorenost jednostavno ne bi bila prihvatljiva poslovnim korisnicima. Još kad se zna da je zbog zakonodavstva u pojedinim zemljama i zakona o privatnosti podataka bilo niz ograničenja za fizičke lokacije data-centara, jasno je koliko je kompleksna cijela problematika. Prvi potez u smjeru ponude SharePointa kao usluge napravljen je 2008. godine u sklopu BPOS paketa (Microsoft Business Productivity Online Services). To je bio prvi korak pri seljenju Microsoftovih poslovnih i serverskih rješenja u oblak (Exchange Server, Communications Server, SharePoint Server). SharePoint Online koji se nalazio u sklopu Microsoft BPOS-a imao je jedan ključni limitirajući faktor: na njemu su se mogla razvijati samo tzv. serverska rješenja na razini farme koja su duboko integrirana u sam SharePoint server. S obzirom na to da BPOS infrastrukturu dijeli mnoštvo korisnika, to je istodobno značilo da su i rješenja koja je namjenski razvio jedan korisnik bila u određenoj mjeri vidljiva i drugima. Zbog toga je Microsoft uveo rigorozan program provjere i osiguranja kvalitete tih rješenja. Očito, kao prvi korak pri seljenju SharePointa u oblak BPOS je imao svoje dječje bolesti, ali je i ukazao kojim će se pravcem stvari kretati sljedećih godina. 191/12/2012 infoTrend 49 >RAČUNALSTVO U OBLAKU Dobrodošao Office 365 SharePoint 2010 je donio jedan novi model razvoja - Sandbox za koji je od početka bilo jasno da je usmjeren k oblaku. Rješenja su se i dalje razvijala kao serverska, ali su administratori mogli ograničiti resurse koje je sandbox rješenje moglo koristiti. Sandbox rješenja bila su izolirana na razini site-kolekcije pa korisnici koji su ih htjeli instalirati nisu ometali ostale niti su ta rješenja bila vidljiva drugima. I zaista, kad je u travnju 2011. Microsoft predstavio svoju novu SaaS platformu, nasljednika BPOS-a, pod nazivom Office 365, Sandbox je postao jedini mogući način razvoja rješenja za Office 365 SharePoint online. Office 365 koji je osim SharePoint Onlinea uključivao i Exchange Online i Lync Online (nasljednik Communication Servera) brzo je stjecao popularnost. Iako su se Sandbox rješenja pokazala dobrima, upotrebljivima i primjenjivima kako u SharePoint Online tako i u on-premise scenarijima ipak su pokazala i neke nedostatke. Nije bio dostupan cjelokupni SharePoint objektni model (API), a bilo je zabranjeno korištenje bilo kakvih vanjskih resursa, poput vanjskih baza podataka ili web-servisa. Ako je neko Sandbox rješenje moralo koristiti web-servis jedina je opcija bila da se razvije u Silverlightu (što ga je tehnički činilo klijentskim rješenjem) no to je za sobom povlačilo druge probleme. Silverlight nije bio svugdje dostupan, a često čak nije bio dozvoljen ni pravilima tvrtke. Praktički nije bilo moguće koristiti eksterne baze podataka. Dakle, Sandbox rješenja su bila ograničena isključivo na SharePoint podatke unutar site-kolekcije u kojoj takvo rješenje živi. To je bilo njihovo glavno ograničenje. Sretna nova 2013... Ovog ljeta, neposredno pred izlazak nove verzije SharePointa - SharePoint Server 2013 - Microsoft je poslao važnu poruku: sve što je dostupno u SharePointu on-premise - instaliranom na infrastrukturi korisnika - mora biti dostupno i u oblaku. Dalje, obje platforme SharePoint i SharePoint Online razvijat će se paralelno i istodobno dobivati nove mogućnosti. Zbog toga je napravljeno 50 infoTrend 191/12/2012 nekoliko radikalnih rezova, kako u arhitekturi SharePointa tako i u arhitekturi rješenja koja se pišu za njega. Kako je glavna prepreka široj upotrebi SharePoint rješenja u oblaku bila što ta rješenja neminovno žive u samom SharePointu (serverska rješenja), postalo je jasno da ih treba preseliti izvan SharePointa. Tako bi se izbrisala razlika između SharePoint Servera (on-premise) i SharePoint Onlinea (Office 365) koji bi bili čisti SharePoint, a rješenja bazirana na SharePoint podacima preselila bi se negdje drugdje. To je pak potaknulo nekoliko novih arhitektonskih izazova. Kako rješenja koja žive na nekom drugom serveru instalirati unutar SharePointa? Kako će se autentificirati? Tko će i kako izdavati dozvole za resurse i podatke koje ta rješenja smiju koristiti? Kako će se dograđivati nove verzije? Odgovor je u modelu čiji naziv pomalo zbunjuje - Apps. Apps za SharePoint nisu Angry Birds, to su poslovna rješenja koncipirana i razvijana na poseban način. Ne žive u SharePointu, no po potrebi se instaliraju u SharePoint site-kolekcije i obavljaju funkcije za koje su razvijene. Iz Microsofta rado priznaju da je glavni motiv za kreiranje nove arhitekture i platforme bio SharePoint Online mada je to - shodno motu da više nema razlike između online i on-premise - primjenjiv i preferirani model i za razvoj on-premise rješenja. SharePoint App Model Odgovori na gore postavljena pitanja nude se u Microsoft SharePoint Storeu i korporativnom katalogu za distribuciju i licenciranje Appsa (rješenja), a u OAuth protokolu za autentificiranje i unaprijeđenim CSOM i REST/OData API-jima za pristup Appsa SharePoint podacima. Microsoft SharePoint Store je središnje mjesto za kupnju Appsa, kako u Officeu 365 tako i u SharePointu on-premise. Svi vendori mogu razvijati Apps i uključiti se u Store. Dakako, proces odobravanja Appsa za Store je vrlo rigorozan i podliježe strogim Microsoftovim standardima, ali najpoznatiji SharePoint vendori - uključujući AvePoint, Nintex i ostale - već su postavili App-verzije svojih rješenja na Microsoft SharePoint Store. Rješenja ponuđena na Storeu mogu biti besplatna i komercijalna. Ako su komercijalna unutar SharePoint Online administracije imate mogućnost upravljanja licencama i licencnim modelima za sve kupljene aplikacije. Microsoft SharePoint Store s dostupnim aplikacijama U trenutku kad je aplikacija kupljena na Storeu, ovisno o licencnom modelu, prebacuje se u tzv. korporativni katalog i može se koristiti unutar site-kolekcija. Korporativni katalog je središnje mjesto unutar tvrtke iz kojega se SharePoint Apps instaliraju u site-kolekcije. Vlastita aplikacija instalirana u korporativni katalog A što je ispod haube? Spomenuto je da se Appsi ne izvršavaju na SharePoint serverima nego na drugima posebno namijenjenima za tu svrhu. Ako smo SharePoint već preselili u oblak pomoću Microsoftove Office 365 SaaS platforme, nije li kontradiktorno postavljati vlastitu infrastrukturu i trošiti vlastite resurse za Aplikacija kupljena ili preuzeta hostanje servera na kojem će biti aplikaciiz Microsoft SharePoint Storea je? Odgovor je potvrdan i, mada je to u Tko može kupiti aplikacije ako koristi principu moguće, nije baš konzekventno. SharePoint Online? To ovisi o poslovnom Za te scenarije Microsoft je predvidio poprocesu i pravilima unutar tvrtke. Možete seban tip Appsa nazvan - Azure Autoprodozvoliti voditeljima odjela pa čak i poje- visioned Apps. Vrijedi malo detaljnije anadincima da kupuju aplikacije, ali u tom lizirati taj naziv jer sam govori dosta toga. slučaju treba voditi računa o upravljanju Azure označava da se takva rješenja hostalicencama i pravima korištenja. Češće se ju na Microsoftovoj Iaas i PaaS platformi događa - a to je i najtraženija opcija u Sha- Windows Azure koja osim što pruža harrePoint Onlineu - da se SharePoint aplika- dversku infrastrukturu nudi i usluge platcije kupuju centralizirano s jednog mjesta forme poput korištenja procesa i servisa pa u tvrtki s kojega se upravlja i licencama. čak i usluge iz SaaS segmenta kroz Azure Tada voditelji odjela i krajnji korisnici SQL bazu podataka. Ovog ljeta, paralelno s mogu slati zahtjeve za pojedinim aplika- izlaskom nove verzije SharePointa, u Wincijama, a s popisa - ako je zahtjev odobren dows Azure je dodana nova usluga Web Sites koja omogućuje hostanje – administratori mogu direktno vlastitih web-stranica na Winprijeći na Store i kupiti traženu dows Azure. Baš ta usluga doaplikaciju. Tako je uspostavljen punjuje Office 365/SharePoint kontroliran i jasan proces na- Sve što je Online ponudu i nudi mogućbavke aplikacija iz Storea. dostupno u nost hostanja vlastitih ShaA što je sa samostalno razvija- SharePointu nim rješenjima? Moraju li i ona instaliranom na rePoint rješenja na Windows Azure web-sites, dakle odvoići preko Microsoft SharePoint infrastrukturi jeno od SharePoint Onlinea, Storea? Ne moraju. Ako su rabaš onako kako zahtijeva Apps zvijena po App-modelu mogu se mora biti arhitektura. Dakle, SharePoint direktno uključiti u korporativni dostupno i Online je u Office u365, a aplikatalog i koristiti na site-kolek- u oblaku kacije su u Windows Azureu. cijama gdje je to potrebno. DaKako sve ne bi postalo previše komplikako, za vlastita rješenja koja ne dolaze sa Storea nema Microsoftove provjere kvali- cirano, Microsoft je za Azure Autoprovisitete ni mogućnosti upravljanja licencama. oned Apps model omogućio automatsko Ali, ako ugovor s vendorom uključuje toč- instaliranje Appsa na Windows Azure, no određeni broj licenci, kroz monitoring direktno kroz Office 365/SharePoint Onliaplikacija može se saznati na koliko je si- ne okruženje. Zbog toga je tu i izraz Aute-kolekcija određena aplikacija instalira- toprovisioned što znači da se ne mora ručno instalirati u Azure. Pri instalaciji takve na i korištena. U NOVOJ ITERACIJI SHAREPOINT PLATFORME, kodno nazvanoj Wave 15, Microsoft se u novoj verziji SharePoint Onlinea, koji dijeli platformu i kod sa SharePoint 2013 paketom, značajno primaknuo postavljenom cilju da ta dva proizvoda imaju istu funkcionalnost i nude iste mogućnosti. Razlike uvijek postoje prije svega u WCM (Web Content Management) mogućnostima koje su u on-premise verziji (SharePoint Server 2013) značajno naprednije negoli u online inačici. Dakako, na SharePoint Online nećete moći instalirati serverski kod, ali to je tehnologija od koje će se Microsoft u budućnosti sve radikalnije odmicati, a u on-premiseu zadržana je najviše zbog kompatibilnosti s prethodnim verzijama, kao i zbog specifičnih administrativnih funkcija koje u online verziji nit su dostupne niti bi imale smisla (provisioning, timer jobs i sl.). Za standardna poslovna rješenja novi App-model, skup alata i protokola koji je isporučen uz njega nudi više negoli dovoljno prostora i mogućnosti za razvoj kvalitetnih rješenja. Kombinacija Office 365 i Windows Azure platforme pokazala se dobrom jer su razvijena rješenja performantna, skalabilna, i ne zahtijevaju nikakvu vlastitu infrastrukturu. aplikacije unutar neke site-kolekcije automatski se u pozadini kreira Azure web-site i po potrebi Azure SQL baza podataka koji služe za spremanje poslovne logistike i podataka. Zanimljivo je da korisnik Officea 365 ne mora sklapati poseban ugovor za korištenje Windows Azure resursa jer se uz SharePoint Online tennant (nalog) u pozadini kreira i Windows Azure nalog. Po Azure modelu licenciranja koji podrazumijeva plaćanje po korištenju, ako se taj nalog ne iskoristi neće biti ni fakturiran. Ako ga koristite u sklopu Office 365 računa, vidjet ćete i stavku za Windows Azure na osnovi utroška tih resursa. Zanimljivo je da se ovaj specijalni Azure nalog ne može koristiti nikako drukčije već isključivo za SharePoint Online rješenja jer ne postoji mogućnost da se na njemu drži nešto drugo. Za njega se ne dobiju čak ni pristupni podaci. Cijela je magija skrivena u pozadini i može se koristiti jedino uz Office 365 i SharePoint Online. Podaci u Azure nalogu uvijek su smješteni u istom data-centru kao i vaši Office 365 podaci. Ako niste specijalno podesili željeni centar to će biti onaj koji je fizički najbliži adresi prijave. Za Hrvatsku to je zapadnoeuropski data-centar u Republici Irskoj. 191/12/2012 infoTrend 51 >ICT SIGURNOST SVAKA ČETVRTA KOMPANIJA U SVIJETU JE BAREM JEDNOM BILA ŽRTVA INDUSTRIJSKE ŠPIJUNAŽE I KRAĐE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA. ŠTETE KOJE TAKO NASTANU VEĆE SU OD 10 MILIJARDI EURA GODIŠNJE. NO, S OBZIROM NA TO DA VEĆINA TVRTKI TAKVE INCIDENTE NE PRIJAVLJUJE PRETPOSTAVLJA SE DA SU GUBICI VIŠESTRUKO VEĆI Kineski sindrom TIJEKOM OŽUJKA 2009. GODINE službenici FBI-a su potiho i bez velike pompe obavijestili visoke dužnosnike tvrtke Coca Cola da je njihov IT sustav kompromitiran i da im se svakodnevno kradu povjerljivi poslovni podaci. Krivce su pronašli u kineskoj hakerskoj skupini poznatijoj pod nazivima Comment odnosno Bryzantine Candor. Pravi nalogodavac nikada nije otkriven iako je Coca Cola u svojim internim izvještajima utvrdila da su upad sponzorirale kineske tajne službe odnosno sama kineska država. Vektor ulaska u tvrtkinu mrežu bio je njen interni e-mail sustav, a meta osobno računalo zamjenika direktora Coca Cole za Pacifičku regiju, Paula Etchellsa. Problematični e-mail je upućen s lažirane e-mail adrese Coca Colinog CEO-a, a sadržavao je link koji je (kada je korisnik kliknuo na njega) na računalo instalirao keylogger aplikaciju koja je omogućila krađu lozinki s tog računala. Jednom zaraženo računalo hakerima je služilo kao relej za napade na druga interna računala. Incident je trajao najmanje mjesec dana, a tijekom tog razdoblja hakeri su uspjeli instalirati brojne malware i keylogger alate na veći broj računala u internoj mreži uz pomoć kojih su preuzimali dokumente i krali lozinke s kojima su imali uvid u email komunikaciju najviših menadžera unutar tvrtke. 52 infoTrend 191/12/2012 Kina se sa svojim godišnjim rastom BDP-a od 10% tijekom zadnjih 30 godina pozicionirala u sam vrh svjetske ekonomije. Svoj streloviti rast može sasvim sigurno zahvaliti velikom broju (ima više od 1,3 milijarde stanovnika) visoko educiranih i discipliniranih radno sposobnih osoba, ali povremeno do javnosti dođu i neki pothvati koji Kinu baš ne predstavljaju u najljepšem svjetlu, a njen gospodarski rast pripisuju i nekim manje poštenim aktivnostima. Kompanije koje posluju na području NR Kine ili se natječu protiv kineskih tvrtki, mogu očekivati da će hakeri pokušati otuđiti njihove najpovjerljivije dokumente James Lewis, USA Department of Commerce Neslužbena verzija glasi da je razlog tog upada Coca Colin pokušaj preuzimanja kineske kompanije China Huiyuan Juice Group. Riječ je o vodećem kineskom proizvođaču bezalkoholnih pića u privatnom vlasništvu. Cijela priča oko preuzimanja počela je 2008. godine kad je Coca Colina podružnica Atlantic Industries najavila preuzimanje China Huiyuan Juice grupe za 2,3 milijarde američkih dolara. Dogovor je na kraju propao jer je kinesko ministarstvo trgovine odbilo ponudu na temelju kineskog antimonopolskog zakona. Činjenica da je u većini slučajeva iznimno teško pa i nemoguće utvrditi tko je krajnji naručitelj takvih napada i kako se otuđene informacije koriste, što znatno otežava određivanje novčanog gubitka koji je napadnuta tvrtka pretrpjela. Tvrtke čija je mreža kompromitirana žele to grčevito zadržati za sebe ili pak prikazati kao nešto benigno što nije imalo utjecaja na eventualni novčani gubitak. Prvi razlog je što u slučaju novčanog gubitka tvrtke o tome moraju obavijestiti dioničare što bi moglo dovesti do pada vrijednosti njihovih dionica dok je drugi očita zaštita imidža tvrtke. Kod takvih tipova industrijske špijunaže najčešće se kradu informacije vezane uz razne na- Uvidom u aktivnosti skupine Comment tijekom dvadesetak dana, bilo je očito da im je za takve napade potrebna jaka logistička podrška, a indikativni su i ciljevi mjere preuzimanja i udruživanja koje kompromitiranu kompaniju dovode u neravnopravan položaj tijekom pregovora u odnosu na kompaniju koja se služi takvim metodama. S obzirom na to teško je procijeniti koliki je gubitak Coca Cola doživjela ovim upadom, no da je preuzimanje prošlo to bi sigurno bilo drugo najveće preuzimanje u 122-godišnjoj povijesti Coca Cole i najveće preuzimanje jedne kineske kompanije od neke strane tvrtke. Unatoč prošlogodišnjim investicijama vrijednim 60 milijardi američkih dolara koliko su korporacije uložile u razne oblike mrežne sigurnosti, hakeri ih i dalje uspješno zaobilaze te im pričinjavaju znatne štete krađom tajnih informacija. Unatoč prošlogodišnjim investicijama vrijednim 60 milijardi američkih dolara koliko su korporacije uložile u razne oblike mrežne sigurnosti, hakeri ih i dalje uspješno zaobilaze Neki u tom potezu kineskog ministarstva vide jasne znakove protekcionizma Neovlašteni transfer intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni predstavlja najveći transfer bogatstva u ljudskoj povijesti, a krađe takve imovine i poslovnih tajni mogle bi dugoročno utjecati na smjer razvoja globalne ekonomije. Keith Alexander, NSA The Comment Group Coca Cola je tek jedna u nizu kompanija koje su postale žrtve hakerske skupine poznate pod nazivima Bryzantine Candor ili Comment group. Naziv Comment dobili su po tipu napada pri čemu žrtvino računalo preuzimaju uz pomoć skrivenog HTML koda (taga) poznatog kao comment (komentar). Takve kodne linije u principu nemaju nikakvu funkciju osim što omogućuju razvojnom inženjeru da pri kasnijem pregledu lakše utvrdi čemu služi pojedina kodna linija. Do kompromitirane web-stranice najčešće vodi link unutar e-maila čija je adresa pošiljatelja najčešće falsificirana tako da sam mail ne budi sumnju pa ni žrtva ne sumnja u njegov sadržaj. Ono što karakterizira Comment hakere je iznimna aktivnost i mete iz (uglavnom) visokih političkih i korporativnih sfera. Napadi te skupine često koincidiraju s nekim bitnim geopolitičkim i industrijskim događajima pa je tako zabilježen njihov upad u računalo predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya tijekom pregovora o paketu pomoći Grčkoj. Taj je napad trajao deset dana tijekom kojih su hakeri u četiri navrata upadali u računalo i na koncu preuzeli sve e-mail poruke s priloženim dokumentima vezanim za tu temu. Baš ti ciljevi daju naslutiti da je riječ o skupini koju sponzorira kineska vlada. S obzirom na količinu otuđenih dokumenata i broj upada aktivnost te hakerske skupine nije mogla dugo ostati skrivena pa su ih američke tajne službe počele pratiti još tijekom 2008. godine. Jedan neimenovani službenik koji je radio na tom slučaju kaže: Količina podataka koja je svakodnevno otuđivana je nevjerojatna. Do javnosti dolaze samo vijesti o hakiranim LinkedIn računima i pokradenim brojevima kreditnih kartica, no to je samo vrh ledenog brijega. Skupine kao Comment su pravi strojevi za krađu intelektualnog vlasništva te povjerljivih industrijskih i državnih dokumenata. Industrijska špijunaža Svaka četvrta kompanija u svijetu barem je jednom bila žrtva industrijske špijunaže i krađe intelektualnog vlasništva, a tako nastale štete veće su od 10 milijardi eura godišnje. Do te se brojke došlo na temelju prijavljenih gubitaka, no s obzirom na to da većina tvrtki takve incidente ne prijavljuje pretpostavlja se da su višestruko veći. Najčešće mete takve špijunaže su tehnološka i automobilska industrija, industrija potrošačke elektronike, softvera i banke. Banke su često meta napada jer čuvaju najosjetljivije informacije o tim industrijskim tvrtkama kao svojim klijentima. Tvrtke iz SMB (Small and Midsized Business ������������������������������������ - male i srednje velike tvrtke) segmenta najviše su izložene riziku jer tu se generira najveći broj patenata, a najčešće ne raspolažu s dovoljno novca da zaštite svoje intelektualno vlasništvo. Više od 50% kompanija je napadnuto iznutra, a podatke kradu njihovi vlastiti zaposlenici koje vrbuje konkurencija. Najčešće mete napada su memorijske kartice iz fotokopirnih uređaja koji bilježe sve kopirane dokumente ili se zaraženi memorijski stick ostavi na vidljivom mjestu i čeka da ga žrtva umetne u svoje računalo kako bi provjerila što je na njemu. Sve veća raširenost VoIP tehnologije nimalo ne pridonosi sigurnosti jer je podložnija prisluškivanju od klasične telefonije, a tu je i neizostavna elektronička pošta koja je i najčešća meta napada. U kontekstu industrijske špijunaže najčešće se spominju Kina i Rusija koje navodno na taj način žele kompenzirati tehnološki zaostatak za zapadom. (sm) 191/12/2012 infoTrend 53 >ICT vijesti >TELEKOMUNIKACIJE Zastupljenost ICT-a Raste primjena računala i Interneta u Srbiji. Republič- ki zavod za statistiku proveo je sedmo istraživanje o upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje je obuhvatilo stanje na početku 2012. godine i sprovedeno je po Eurostat metodologiji. U Srbiji 55,2% domaćinstava ima računalo i to je povećanje za 3,1% u odnosu na 2011. godinu. Internet priključak ima 47,5% domaćinstava i to je povećanje za 6,3% u odnosu na prošlu godinu. Širokopojasnu internet konekciju ima 38% domaćinstava što je povećanje za 7 %. Svaki dan računalo koristi više od 2.500.000 osoba, a 2.100.000 osoba koristi Internet gotovo svaki dan. Rezultati istraživanja pokazuju da 98,7% poduzeća s više od 10 zaposlenih koristi računalo u svom poslovanju što je povećanje od 0,6% u odnosu na prethodnu godinu. Internet priključak ima 97,7 % poduzeća, a 73,8% ima web-stranicu. Kao što se vidi, rezultati istraživanja pokazuju umjeren rast primjene računala i Interneta u Srbiji u 2012. godini. Predsjednik Prof. dr. Dejan Milojičić izabran za predsjednika Društva za računalne znanosti (Computer Society). Društvo okuplja više od 100.000 vrhunskih stručnjaka za računalstvo u svijetu. Prof. dr. Dejan Milojičić diplomirao je i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Izgradio je znanstvenu karijeru u SAD-u i sad radi u kompaniji ”Hewlett-Packard“. Profesor Milojičić radi na razvoju vrhunskih informatičkih tehnologija i ima jedanaest priznatih patenata. Ugrožena privatnost Privatnost građana je ugrožena jer se pri korišćenju interneta, društvenih mreža i 54 infoTrend 191/12/2012 mobilnih servisa na njima ostavlja veliki broj osobnih podataka koji se poslije iskorištavaju u razne svrhe. O ugroženoj privatnosti razgovaralo se za okruglim stolom koji je organiziralo Društvo za informatiku Srbije i Udruženje informatičke djelatnosti Privredne komore Srbije. Pošlo se od toga da je privatnost pravo građanina da čuva svoje osobne podatke te da ne dozvoljava njihovo iskorištavanje mimo zakonskih ovlaštenja. Osnovni problemi su: nepotpunost propisa, neadekvatno reagiranje države te needukativnost građana, posebno mladih, o potrebi zaštite svoje privatnosti. Roboti nastupaju... FOTO: MONDO.RS Srbija PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ Suradnja s Amerikancima Memorandum o suradnji u oblasti ICT-a između Srbije i SAD. Memorandum su u prostorijama kompanije ”Microsoft software” u Beogradu potpisali potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić te veleposlanik SAD-a u Srbiji Michael Kirby. Predsjednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić prisustvovao je potpisivanju Memoranduma i pritom napomenuo da učinkovitost državnih institucija i konkurentnost u gospodarstvu nameće potrebu za bližom suradnjom u oblasti informacijskih tehnologija s SAD-om. Potpredsjednik Vlade Ljajić rekao je da spomenuti dokument predstavlja i poziv američkim kompanijama da ulažu u srpsko gospodarstvo u oblasti informacijskih tehnologija. Ambasador Kirby je istaknuo da je zadovoljan time što su američke kompanije u Srbiji već proširile svoje poslovanje, a neke to planiraju učiniti u budućnosti, a nada se da će „kao i Microsoft zapošljavati više mladih ljudi nego što je u početku planirano“. rad Beogradske škole robotike i akademika Miomira Vukobratovića koji je tu školu osnovao osamdesetih godina prošlog stoljeća i osmislio teoriju takozvane “točke nultog i momenta”. Transformacija u suvremeni IT Otvorena manifestacija ”Dani budućnosti: Robotika”. U Beogradu je na ma- nifestaciji ”Dani budućnosti: Robotika” predstavljeno više od 25 robota među kojima i najnapredniji humanoidni android na svijetu ASIMO iz Japana koji hoda, izvršava naredbe, priča... ASIMO se publici se obratio na engleskom jeziku, rekavši da je prvi put u Srbiji i da mu je drago što je tu. Pokazao je i svoja umijeća - da može naručiti piće, nositi poslužavnik, trčati, penjati se uza stube, mahati rukama... Predstavljen je i robot NAO namijenjen istraživanjima koji bi u budućnosti trebao biti servisni robot za pomoć starijima i djeci te održavati red u kući i radnim prostorima. Prof. dr. Veljko Potkonjak s Elektrotehničkog fakulteta skrenuo je pažnju na Kompanija “Coming” organizirala je “IT skup o cloud computingu”. Generalni direktor “Cominga” Drago Samardžić govorio je kako ih je na to potaknuo uspjeh i zanimanje za virtualizaciju jer je to najpouzdaniji način za smanjivanje operativnih IT troškova u prosjeku za 50 posto. Samardžić je naglasio kako bi Srbija primjenom “cloud computinga” pri nabavi IT opreme uštedjela oko 200 milijuna eura, a uz to bi godišnje uštedjela još 250 milijuna eura na troškovima električne energije za hlađenje u data-centrima. Povećanje prihoda Ukupni prihod IT kompanija povećan za 2,2 posto. Sto najvećih IT kompanija po prihodu u Adriatik regiji prošle je godine ostvarilo ukupni prihod od 2,53 milijarde eura. Te kompanije ukupno zapošljavaju više od 13.000 radnika, a IDC Adriatics objavljuje da je najveća kompanija po prihodu M San Grupa iz Zagreba s ostvarenih 246 milijuna eura. Među prvih pet su još Comtrade Grupa iz Beograda, slovenska Avtera, IBM i regionalni sistem integrator S&T Group. Kao pružatelji IT usluga i proizvođači softvera vodeće tri kompanije su: ComTrade Group, S&T Group i Asseco SEE, dok je na četvrtom mjestu hrvatski Combis. Među distributerima IT opreme vodeća kompanija je M San Grupa, a slijede je Avtera iz Ljubljane i PiN Computers iz Novog Sada. eGovernment Održan skup XVI IS DOS (eGovernment konferencija). U Beogradu je 9. listo- pada održan skup XVI IS DOS (eGovernment konferencija). Među ostalima u radu skupa sudjelovao je i Damir Baralić direktor predstavništva kompanije InfoDom u Beogradu koji je prezentirao sustave: podrška radu organa uprave, planiranje i nabava, eInspektor i eRačun. Svi ti projekti već su uspješno >ICT vijesti BiH primijenjeni u Hrvatskoj i BiH, a kompanija InfoDom je vrlo zainteresirana da ih plasira i u Srbiji. Procijenjeno je kako bi primjena eRačuna u Srbiji omogućila uštedu od oko 110 milijuna eura godišnje. Održana je i panel diskusija ”Što cloud computing donosi eGovernmentu”. Koristi od clouda su višestruke jer se smanjuju troškovi za infrastrukturu i operativni rad, a suradnja s data centrom je fleksibilnija i bolja. Primjena clouda nije prijetnja nego šansa, iako je nužan oprez što se tiče sigurnosti državnih podataka. e-trgovina Državni tajnik, Vlajko Senić Novi zakon o deviznom poslovanju značajno će po- spješiti elektroničku trgovinu preko Interneta, najavio je državni tajnik u Ministarstvu finansija i privrede Vlajko Senić. U novom zakonu bit će ukinute mnoge birokratske procedure. Predloženo je ukidanje Deviznog inspektorata u Ministarstvu finansija i sve one obveze koje su korisnici imali prema deviznom inspektoratu, objasnio je Senić i dodao da su ostale jedino neke nadležnosti Narodne banke Srbije kad je riječ o deviznom poslovanju. Ugrožen srpski jezik U Beogradu je održan međunarodni skup “Dan jezičkih tehnologija”. Domaći i inozemni stručnjaci ukazali su na značaj primjene jezičkih tehnologija u digitalnom dobu. Na skupu su predstavljeni rezultati primjene projekata META-NET i CESAR. META-NET je mreža izvrsnosti za multijezičku ravnopravnost. Kroz projekte META-NET i CE- SAR analizira se kako na europske jezike utječe sve intenzivnija digitalizacija informacija, znanja i svakodnevnog jezika. Nedavna istraživanja na METANET-u pokazala su da je srpski jezik ugrožen. Jezici za koje se ne osigura strojno prevođenje nemaju budućnost. Analiza je pokazala da je 21 europski jezik ugrožen i da postoji opasnost da nestanu. Anonimna prijava Softver “Perun” i prijava korupcije ostaje anonimna. Dnevne Internet-novine “Južne vesti” iz Niša, razvile su softver “Perun” koji omogućuje da prijava korupcije ostane anonimna. Na taj način prijavitelj ostaje potpuno anoniman. “Perun” koristi i softver TOR koji se slobodno skida s adrese www.torprojects.com, a služi da se svaki put mijenja trasa komuniciranja i tako osigura anonimnost osobe koja dostavlja podatke o potencijalnoj korupciji. Kad se pokrene softer TOR treba ići na web www.perun. južnevesti.com i pratiti daljnje upute. Time se osigurava potpuna anonimnost osobe koja elektronički prijavljuje korupciju. Više podataka o tom softveru može se naći na portalu www. perun.rs. Hitne mjere Potrebne su hitne mjere za razvoj informacijskog druš- tva. Stefan Lazarević državni tajnik za telekomunikacije, informacijsko društvo i poštanski promet te mr. Nebojša Vasiljević pomoćnik ministra za informacijsko društvo razgovarali su 30. listopada 2012. s predstavnicima Društva za informatiku Srbije o najaktualnijim zadacima u daljnjem razvoju informacijskog društva u Srbiji. Predstavnici Društva za informatiku su na osnovi saznanja s niza stručnih skupova iznijeli prijedloge za hitne mjere u poticanju informatizacije u Srbiji. Rečeno je da je stanje lošije od potreba i stvarnih mogućnosti te da u stručnoj javnosti postoji mišljenje kako se primjene ICT faktički sve više pomiču prema periferiji društvenih zbivanja u Srbiji. Vlada i javnost moraju se suočiti sa stvarnim stanjem koje umjesto općeg razvoja stagnira već četiri godine. Sve to može imati još teže posljedice na budući razvoj zemlje. Stefan Lazarević i mr. Nebojša Vasiljević zahvalili su se na iznesenim ocjenama stanja i predloženim mjerama te naveli da i sami imaju slična saznanja što ih je motiviralo na niz akcija koje su već poduzeli za stvaranje Akcijskog plana najhitnijih budućih aktivnosti, iniciranje formiranja Savjeta za informatiku na razini Vlade i dr. EMC certifikat Dobivanje EMC certifikata je velik uspjeh srpske IT industrije. Kompa- nija Asseco SEE iz Srbije predstavila je u Beču novo rjеšenje ASEBA Banking Process Suite (ASEBA BPS) koje je jedno od najopsežnijih sustavnih rješenja za upravljanje dokumentima u bankarstvu. Naše softversko rješenje ASEBA Banking Process Suite, predstavljeno na prestižnoj svjetskoj konferenciji “IT tehnologie - Momentum Vienna 12” koja je održana u Beču od 5. do 8. studenoga, dobilo je certifikat svjetskog IT lidera kompanije EMC kao jedno od prvih i najopsežnijih rješenja tog tipa za bankarski sektor trenutno u svijetu. Obuka za tržišne inspektore Business Software Alliance (BSA) u BiH u suradnji s Inspektoratom bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske organizirala je obuku za tržišne inspektore na temu zaštite autorskih prava, korištenja i prometa kompjutorskih programa. Kontinuirani rad inspekcija na području zaštite autorskih prava, korištenja i prometa kompjutorskih programa već je dao rezultate ne samo Glavni republički u smislu podizanja tržišni inspektor, svijesti među po- Borka Surtov slovnim subjektima i građanima u Republici Srpskoj nego i pozitivnu ocjenu za napredak zaštite autorskih prava u posljednjem Izvještaju o napretku EU za BiH. Borka Surtov, glavni tržišni inspektor RS-a izjavila je: „Republička tržišna inspekcija je za devet mjeseci ove godine obavila 71 kontrolu iz oblasti zaštite intelektualnog vlasništva. U jedanaest slučajeva utvrđene su nepravilnosti i subjektima je izrečeno isto toliko upravnih mjera zbog počinjenih prekršaja. Posjedovanje kompjutorskog programa u komercijalne svrhe u promatranom je razdoblju provjeravano 30 puta i u sedam slučajeva utvrđene su nepravilnosti pa su inspektori djelovali preventivno i korektivno te rješenjem nalagali da se programi uklone.“ Dynamics NAV BBS d.o.o. Sarajevo u suradnji s uredom Microsofta BiH, u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla organizirao je prezentaciju softverskog rješenja Microsoft Dynamics NAV te iznio preporuke za ispravnu legalizaciju softvera odnosno licenciranje Microsoft proizvoda. Sudionici skupa imali su priliku čuti sve o spomenutoj programskoj aplikaciji, o iskustvima pri 191/12/2012 infoTrend 55 >ICT vijesti BiH implementaciji u Bosni i Hercegovini te o mogućnostima kako ti alati mogu pozitivno utjecati na poslovanje poduzeća. Sigurnost i ograničavanje individualnih sloboda U Banjoj Luci je u organizaciji Internacionalne asocijacije kriminalista 1. i 2. studenoga 2012. godine održana Međunarodna znanstveno-stručna konferencija na temu „Kriminalističko-krivično procesne karakteristike istrage prema zakonu o krivičnom postupku u proteklom desetljeću”. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija imala je vrlo visoku znanstvenu i stručnu razinu, gdje su sudjelovali brojni akademski stručnjaci iz oblasti kriminoloških, kriminalističkih, pravnih i tehničkih znanstvenih disciplina iz Hrvatske, Srbije, Rumunjske i BiH, koji su kroz prezentaciju radova i tijekom diskusije sagledavali primjenu odredaba Zakona o krivičnom postupku u proteklim godinama, od njegovog donošenja 2003. godine, do danas. Mr. sc. Haris Hamidović, vještak informacijsko-komunikacijske struke ukazao je da se već nekoliko godina u javnosti govori o opasnosti primjene sigurnosnih mjera s izgovorom da ograničavaju individualne slobode, slobodu kretanja i pravo na privatnost. Rastući osjećaj nesigurnosti u općoj populaciji postupno je povećao javno prihvaćanje videonadzora kao korisnog alata u kontekstu prevencije kriminala i otkrivanja počinitelja kaznenih djela. No, iako korištenje novih videonadzornih tehnologija postaje sve učinkovitije u zaštiti javnog reda i sigurnosti, treba istaknuti i mogućnost kolizije korištenja videonadzora s principima prava pojedinaca na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Svatko tko 56 infoTrend 191/12/2012 PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ planira instalirati videonadzor mora imati jasnu sliku o tome je li postavljanje tog sustava u skladu sa zakonom. Organizacije moraju voditi računa da potencijalni dokazi koje prikupljaju u formi videozapisa nisu pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, s obzirom na to da prema Zakonu o krivičnom postupku sud ne može zasnovati svoju odluku na takvoj vrsti dokaza. U slučajevima kad se digitalni videozapisi pohranjuju zbog mogućeg korištenja u dokazne svrhe, apsolutno je nužno da menadžeri sigurnosti razmotre jesu li njihovi sustavi u skladu sa zahtjevima Zakona o zaštiti osobnih podataka i s najboljim industrijskim praksama informacijske sigurnosti, kako bi potencijalni dokazni videomaterijali bili prihvatljivi na sudu i kako bi se povećala njihova dokazna vrijednost. BIHTEL 2012 U organizaciji Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu je održan IX. međunarodni simpozij o telekomunikacijama BIHTEL 2012. Simpozij se održava svake dvije godine i postao je tradicija, a ovogodišnji, kako je naglašeno, ima poseban rejting i pripremljen je na osnovi iskustava stečenih tijekom organizacije nekoliko znanstvenih skupova u 2011. i 2012. godini. “Konferencija je prilika da razmijenimo iskustva s renomiranim istraživačima i znanstveniNarcis Behlilović, cima iz svijeta predsjednik u domeni teleorganizacijskog komunikacija odbora i da vidimo zaostaje li BiH i koliko u odnosu na razvijeni svijet. Ove godine skup je organiziran na vrlo visokoj međunarodnoj razini tako da ima- Don Grantham Partner Dan U Sarajevu je 30. listopada održan Microsoft partner dan koji tradicionalno okuplja Microsoft partnere. Taj je događaj samo četiri dana nakon svjetske premijere - ujedno poslužio kao odlična platforma za premijerno bosansko-hercegovačko ��������������������������� pred����� stavljanje najnovijeg Microsoftovog operativnog sustava i sve što nudi Windows 8. Nakon proglašenja Microsoft partnera godine u BiH i uručenih priznanja kompanijama Sys Company, Combis, QSS, Imtec, Genelec, Don Grantham, predsjednik Microsofta za Srednjoistočnu Europu uručio im je nagrade i prezentirao Windows 8 Vision te tom prilikom naglasio: „... zapamtite, to je samo početak jer sa sustavom Windows 8 namjeravamo na maštovit način preokrenuti svijet.“ mo sudionike iz 19 država sa svih kontinenata. Ovaj skup je dobra prilika i za studente elektrotehnike”, izjavio je dekan Elektrotehničkog fakulteta i predsjednik organizacijskog odbora Narcis Behlilović. Objasnio je da neki gosti iz svijeta nisu mogli doći zbog problema s vizama pa će se s njima komunicirati videolinkom. Dekan smatra paradoksom da oblast telekomunikacija nema nikakvu podršku državnih institucija kada je riječ o domaćim projektima. “Elektrotehnički fakultet u Sarajevu nema nijedan potpisani projekt za unutrašnje tržište, a ima potpisane projekte sa zemljama EU. Žalosno je i da mladi kadrovi odlaze iz BiH i zapošljavaju se u najprestižnijim kompanijama i ustanovama u inozemstvu”. Usluge za građane TeleGroup, IT kompanija koja posluje na zapadnom Balkanu prvi je put na tržištu bosansko-hercegovačkog entiteta RS predstavila svoje mPayment rješenje koje omogućuje građanima da brzo, lako i pouz- Dragan Zlokapa, direktor TeleGroupa Banja Luka dano plaćaju račune mobilnim telefonom. Predstavljene su i cloud usluge namijenjene poduzećima i organizacijama - što podrazumijeva iznajmljivanje opreme, softvera i održavanje cjelokupnog IT sustava čime se poslovnim korisnicima omogućuje da preusmjere kapitalne investicije u operativne troškove. Model poslovanja iz oblaka -’plati koliko koristiš’ postaje dominantan svugdje u svijetu u novonastalim gospodarskim uvjetima pa će sve više biti zastupljen i u BiH. Kompanija TeleGroup nastavit će pratiti i uvoditi inovativne IT trendove koji mijenjaju navike građana kao krajnjih korisnika izjavio je Dragan Zlokapa, novi direktor TeleGroupa Banja Luka. PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE< GOVORNIŠTVO SE UČI, S NJIM SE NE RAĐA Nije lako, ali se isplati PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER NIJE TEŠKO RAZLIKOVATI DOBROG OD LOŠEG GOVORNIKA. Dobar govornik djeluje prirodno, uvjerljivo i sigurno. Lako zadržava pažnju, govori glasno i razgovijetno, ne ponavlja se, a misli iznosi razumljivo i nedvosmisleno, logičnim redom. Još donedavno očekivanja u tom smislu od ljudi koji su obavljali različite poslove bila su dobro definirana i ograničena: podrazumijevalo se da su sveučilišni profesori, svećenici ili odvjetnici ujedno i dobri govornici dok se od ljudi nekih drugih zanimanja, posebice tehničkog usmjerenja, to nije očekivalo. Danas, u doba brzih promjena i užurbanog životnog ritma traži se od mnogih pojedinaca velika prilagodljivost i u tom pogledu. Vjerojatno nema stručnjaka ni poslovnog čovjeka koji se nije našao u situaciji da mora javno govoriti. Kad treba predstaviti tvrtku, prezentirati neki proizvod, uručiti ili primiti nagradu, na svečanostima pri obilježavanju nekog važnog datuma, pri gostovanju na tribinama ili u medijima pa čak i na sprovodu, govore drže oni koji dobro poznaju određenu tematiku ili osobu. No, nitko se ne rađa kao govornik. Govorništvo je vještina koja se može uvježbati kao i ostale, a više vježbe daje i bolji rezultat. Za početak je korisno slušati svoj glas u svakodnevnim razgovorima. Pazite kako oblikujete misli da naučite govoriti tečno, punim rečenicama, bez poštapalica i zamuckivanja. To nije teško, samo zahtijeva dobru volju, malo truda i koncentracije. Ali, što učiniti ako negdje treba održati pravi govor? Bez dobre pripreme nema dobrog govora Rijetko kad se treba obratiti većem broju ljudi bez pripreme. Govor se u pravilu priprema. Stoga je važno dobro se informira- Malo je osoba kod kojih i sama pomisao na obraćanje skupu ljudi ne izaziva nemir. Većina se osjeća manje ili više nelagodno dok neki izbjegavaju govore s najvećim užasom. Kako ćemo doživjeti javni nastup, ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su vlastite osobine govornika (jedni su otvoreniji i glasniji, drugi povučeni i sramežljivi, a neki pak skloni anksioznosti) elokvencija, snalažljivost, ranija iskustva i slično, ali i o samoj situaciji (brojnosti publike, jesu li to ljudi koje poznajete ili ne, o okolnostima…) ti što se od vas očekuje. Primjerice, jeste li jedini govornik, koliko će govor trajati, kakvo je slušateljstvo, koliki je i kakav prostor, postoji li mikrofon, je li predviđeno postavljanje pitanja ili rasprava i sl. Potom se treba posvetiti sadržaju. Možda vam je palo na pamet da zbog prezaposlenosti angažirate nekog suradnika da vam malo pomogne? Čak i ako niste uspješni u pisanju, najlošije rješenje jest zadužiti nekoga da vam osmisli govor. Bit će vam teško iznositi misli koje nisu vaše, niti su oblikovane na način svojstven vama. Osim toga, takav govor ne može biti iskren. Za pisanje govora ostavite si dovoljno vremena jer to možete obaviti u zadnji tren: - važno je obratiti pažnju na pozdrav i predstavljanje (ako je nužno) - ako je to neka formalna prilika treba pripaziti i na izraze uljudnosti (npr. Dame i gospodo, dozvolite da vam se obratim…) Nitko se ne rađa kao govornik, govorništvo je vještina koja se može uvježbati - najprije se treba osvrnuti na povod kojim držite govor, nakon toga na ono što želite reći o određenoj temi, a potom rezimiranje najvažnijih misli i završetak (primjerice, zahvaljivanje na pozornosti). Dobro je razmisliti što biste sve htjeli reći pa se poslužite tehnikom brainstorminga - sve ideje i argumente treba staviti na papir, onako kako vam padaju na pamet. Potom ih treba složiti određenim redom i povezati u smislenu cjelinu pazeći da bude efektan početak - zbog privlačenja pozornosti - i kraj zbog dojma koji na slušateljstvo ostavlja završetak. Pri pisanju govora treba upotrebljavati svoj rječnik i strukturirati rečenice onako kako to obično činite. Bit će vam lakše upamtiti i održati govor, ali i zvučat ćete spontano. Upadnete li u zamku upotrebe riječi koje nisu dio vašeg svakodnevnog vokabulara i kompliciranih rečenica kako biste ostavili dojam učene osobe, može vam se dogoditi da zbog treme pogriješite i ispadnete neznalica. Govor treba biti jednostavan bez nepotrebnih zastranjivanja. Pazite da ne bude predugačak (primjerena duljina, naravno, ovisi o situaciji) i da se ne ponavljate (osnovnu ideju možete ista191/12/2012 infoTrend 57 Kod pripreme govora ne smijete smetnuti s uma i neverbalnu komunikaciju. Ruka u džepu može se tumačiti kao znak pomanjkanja iskrenosti ali i kao nedostatak pristojnosti knuti nekoliko puta, ali na različite načine), kako ne biste bili zamorni i dosadni. Ako imate na raspolaganju određeno vrijeme ne smijete ga prekoračiti! Svakako treba izbjegavati česte fraze jer zvuče otrcano (to je korisno pri učenju stranih jezika, ali u govoru ih se treba kloniti) i poštapalice kojih ćete se najlakše riješiti ako slušate sami sebe u svakidašnjim situacijama ili zamolite svoje bližnje da vas upozore na njih. Ako ih ni inače ne upotrebljavate manja je vjerojatnost da će njima vrvjeti vaš formalni govor. Citati mogu obogatiti govor, ali treba paziti da ne budu sami sebi svrha, nego da potkrijepe osnovne ideje govora i da ih ne bude previše. Ponekad je dobro pokazati emocije ili duhovitost, ali i humor mora biti u funkciji naglašavanja poante govora i ne smije biti uvredljiv ni za koga. Humor treba iskoristi kao začin, u malim dozama. Kad napišete govor pročitajte ga nekoliko puta da se dobro uživite u njega i da što više zapamtite. Tako ćete provjeriti i trajanje govora i eventualno ga skratiti ako je predugačak ili detaljnije elaborirati neke ideje ako vam se čini prekratkim. Važno je dobro upamtiti ideje i njihov redoslijed. Neki se ljudi osjećaju sigurnije ako cijeli govor nauče napamet, dok je drugima dovoljno zapamtiti ključne misli (ako još nemate iskustva, bolje je naučiti cijeli govor, za svaki slučaj). Govor nipošto ne smijete čitati, ali možete zapisati nekoliko najvažnijih ideja na papir manjeg formata na koji ćete povremeno baciti pogled kako ne biste nešto izostavili. Što s tremom? Tremu pred javni nastup osjećaju svi, čak i oni kojima je javni nastup dio posla i svakodnevna rutina, poput glumaca, pjevača i političara. Razlikujemo se samo po tome što je kod nekih trema manja, a kod drugih veća. Neki je prikrivaju bolje, a drugi slabije. U svakom slučaju, trema koju osjećate puno je veća od onoga što se vidi sa strane. Stoga, koliko god jaku tremu osjećali slušatelji je neće doživjeti ni 58 infoTrend 191/12/2012 približno takvom. Lagana ili umjerena trema nije neprijatelj, dapače, može vam pomoći da date sve od sebe i bolje reagirate u određenoj situaciji. Jaka trema vas može omesti ili čak blokirati. Trema se smanjuje s iskustvom pa je važno ne izbjegavati situacije kad treba govoriti pred većim brojem ljudi. I, treba što više vježbati, makar to bile zdravice u krugu obitelji i prijatelja. Dobra priprema također puno pomaže. Ne pripreme li se i oni koji su inače elokventni vjerojatno će zamuckivati, ponavljati se, skretati s teme, ubacivati nepotrebne fraze i služiti se poštapalicama. Imate li tremu vježbajte govor pred ogledalom i ljudima koji su vam bliski zamišljajući situaciju u kojoj ćete nastupiti. Prije samog govora dobro je lagano se razgibati, pogotovo vratne mišiće i popiti čašu vode da vam se zbog treme ne osuše usta. Treba izbjegavati alkohol i gazirana pića. Kava i pića koja sadrže kofein nisu preporučljiva jer djeluju kao diuretik kao i velike količine bilo koje tekućine. Sredstva za smirenje također treba izbjegavati jer će vas omamiti. Bolje je suočiti se s tremom negoli je liječiti medikamentima. Nije dobro ponavljati govor neposredno prije nastupa jer to će vam pojačati nervozu. Pokušajte se jednostavno opustiti. Važno je da ne gledate na govor kao na kazališni nastup već kao na komunikaciju sa slušateljima. Poruka koju prenosite važnija je nego savršeno održan govor. Neverbalne poruke Kod pripreme govora obično se usredotočujemo na verbalne poruke, ali ne smije se zanemariti ni neverbalna komunikacija. Treba voditi računa o izgledu. Prije svega, važna je urednost i umjerenost. Dvojite li što odjenuti, nećete pogriješiti ako odaberete klasičnu i decentnu odjeću, a žene i umjerenu šminku i nakit, možda jedan efektni detalj. Valja pripaziti Govor nipošto ne smijete čitati, ali možete zapisati nekoliko najvažnijih ideja na papir manjeg formata na koji ćete povremeno baciti pogled kako ne biste nešto izostavili ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Najlošije je rješenje zadužiti nekoga da vam osmisli govor jer teško je iznositi tuđe misli koje nisu oblikovane na vama svojstven način da se u odjeći koju odaberete dobro osjećate i da nosite udobnu obuću. Pritom se, dakako, ne misli na tenisice ili klompe, ali nije dobro mučiti se u novim cipelama niti spoticati se zbog previsokih potpetica. Važno je da s publikom komunicirate i pogledom. To je najteže u početku kad je trema najjača jer se možete zbuniti ako vam se pogled susretne s pogledom nekog slušatelja. Zbog toga je na početku dobro gledati ravno ispred sebe prema kraju prostorije, a kad sve dobro krene i trema se smanji, može se pogledom šetati po publici i povremeno ga zaustaviti. Ako je moguće, izaberite mjesto gdje ćete se osjećati najugodnije. Dobro je i Lagana ili umjerena trema nije neprijatelj, dapače, može vam pomoći da date sve od sebe i bolje reagirate u određenoj situaciji. Bolje je suočiti se s tremom, negoli je liječiti - sredstva za smirenje će vas omamiti. kretati se po prostoriji, ali polako, izbjegavajući hod po istoj liniji, kako ne biste nalikovali profesoru Baltazaru. Ako je prikladno, možete se i nasmiještiti ne samo zato što osmijeh pridonosi boljem izgledu već i zato što ublažava stres. Pripazite na držanje i gestikulaciju jer time šaljemo puno više informacija nego što smo svjesni. Treba se držati uspravno, a gestikulacija mora biti odmjerena, što znači da nije dobro ukipiti se poput kamene statue, ali ni izgledati poput dirigenta koji se zatekao na krivom mjestu. U većem prostoru je dozvoljena i malo jača gestikulacija. U neverbalnoj komunikaciji postoji jako puno znakova no oni nisu jednoznačni već ovise o kontekstu - situaciji, verbalnim porukama, drugim neverbalnim znakovima i o kulturi. Navest ćemo samo neke znakove i njihovo najčešće tumačenje. Primjerice, širok osmijeh i ruke otvorene tako da se dlanovi mogu vidjeti ukazuju na otvorenost i toplinu. Gledanje slušatelja u oči i dodirivanje vrhova prstiju lijeve i desne ruke znak je samopouzdanja. Ruke na leđima su znak samodopadnosti i prevelike sigurnosti. Mrštenje, osmijeh stisnutih usnica, ruke prekrižene na prsima, koracanje unatrag, dodirivanje lica, nagli pokreti, pogled usmjeren prema dolje, stisnute šake i gestikuliranje stisnutim šakama te ispruženi kažiprst ukazuju na agresivnost ili obrambeni stav i nepovjerljivost. Nepovjerenje i napetost pokazuje se i prekriženim nogama pri stajanju. Poigravanje nakitom, prolaženje rukom kroz kosu, dodirivanje ili prekrivanje dijela lica rukom, nakašljavanje kako bismo pročistili grlo ukazuju na nervozu. Držanje ruke u džepu može se tumačiti kao znak pomanjkanja otvorenosti i iskrenosti, a ukazuje i na nedostatak pristojnosti. Neverbalnu komunikaciju je teško kontrolirati, osobito za javnog nastupa kad ste usredotočeni na verbalni sadržaj, pogotovo ako inače ne obraćate pažnju na svoje Upitnik koji smo pripremili može vam pomoći pri procjeni vlastitih govorničkih sposobnosti. Pročitajte pažljivo sljedeće tvrdnje i procijenite odnose li se na vas: 1. Užasava me i sama pomisao na obraćanje auditoriju. TOČNO NETOČNO 2. Često se za govor pripremam u zadnji tren. 3. Imam užasnu tremu. TOČNO NETOČNO TOČNO NETOČNO 4. Obeshrabruje me pogled na publiku. TOČNO NETOČNO 5. Bojim se da će mi glas toliko drhtati da neću uspjeti izgovoriti ni riječ. TOČNO NETOČNO 6. Najradije bih prepustio(la) nekom drugom da mi napiše govor. TOČNO NETOČNO 7. Izbjegavam govoriti kad god je prisutno mnogo ljudi. 8. Ponavljam govor u sebi do posljednjeg trenutka. TOČNO NETOČNO TOČNO NETOČNO 9. Kako bih smanjio(la) tremu popijem sredstvo za smirenje ili alkoholno piće. TOČNO NETOČNO 10. Služim se često poštapalicama. TOČNO NETOČNO 11. Teško mi je usmjeriti pogled prema publici. TOČNO NETOČNO 12. Kad govorim pred publikom nastojim djelovati prirodno i to mi uspijeva. TOČNO NETOČNO 13. Pazim da dužinom govora ne prekoračim vrijeme koje mi je na raspolaganju. TOČNO NETOČNO 14. Uspijevam govoriti dovoljno glasno da me svi čuju. 15. Dok govorim, stojim uspravno. Rezultati: Za svaki odgovor NETOČNO uz tvrdnje od 1. do 12. dobivate po jedan bod. Svaki odgovor TOČNO uz tvrdnje od 12. do 15. donosi vam također po jedan bod. Od 0 do 5 bodova: Kao što ste vjerojatno i sami svjesni, govorenje u javnosti jedna vam je od najvećih noćnih mora. Ne odustajte olako i ne dajte se obeshrabriti. Sve se može prevladati, barem do neke mjere. U tome vam uvelike TOČNO NETOČNO mogu pomoći savjeti koje donosimo u tekstu, puno vježbe i, ako to posao koji obavljate doista zahtijeva govorničke vještine, kvalitetan tečaj govorništva. Od 6 do 10 bodova: Možda niste Ciceron, ali uz dobru pripremu možete održati solidan govor. Vjerojatno ste sami svjesni nekih svojih pogrešaka pri javnom nastupu, a bilo bi dobro da zamolite suradnike u koje imate povjerenja za iskreno mišljenje. Uz geste pa i tu vrijedi ono što je već nekoliko puta rečeno - treba vježbati. Bitno je govoriti razgovijetno i dovoljno glasno da vas slušatelji dobro čuju, a da pritom ne vičete. Treba voditi računa i o intonaciji. To je važno ne samo da se izbjegne monotonija, nego i stoga što različita intonacija utječe na samu poruku. Slušatelji će različito doživjeti jednu te istu rečenicu izgovorenu na različite načine. Ključne misli ističu se intenzitetom glasa. Važne su i stanke, ne samo zbog uzimanja zraka nego i zbog naglašavanja važnosti onoga što slijedi ili boljeg razumijevanja onoga što je rečeno. Zbog treme se često govori brže pa govor može biti teže razumljiv. Podrhtavanje gla- TOČNO NETOČNO malu pomoć naših savjeta i vježbu lako ćete steći dodatnu sigurnost i postati još bolji. Od 11 do 15 bodova: Sudeći prema rezultatima, javni nastup vam ne predstavlja osobit problem (što ne znači da smijete zanemariti pripremu i osloniti se na sposobnost improvizacije). Sigurno već dovoljno znate o držanju govora, a čitajući naš tekst osvježit ćete svoje znanje ili možda naučiti nešto novo. sa znak je da treba usporiti i dublje disati. Na kraju, koliko god vam bilo teško i nelagodno, svaku priliku kad govorite pred većom skupinom ljudi treba doživjeti i kao svojevrstan trening - što više vježbate, bit ćete sve bolji. Brže i lakše uz stručnu pomoć Ako zbog prirode posla morate brzo ovladati govorničkom vještinom, ne možete sami prevladati tremu ili želite steći dodatne kompetencije lako ćete pronaći tečajeve i škole govorništva na Internetu ako u tražilicu upišete ”Govorništvo”. 191/12/2012 infoTrend 59 +385 8805 8 123 456 FINA InfoBlokade 789 01 ...nij e blo kiran Više . o us www luzi n a .fina .hr Informirajte se na vrijeme! Provjerite jeste li vi ili poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi. Jednostavno pošaljite SMS poruku. Tražena informacija stiže brzo i jednostavno na zaslon vašeg mobitela. 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu Pošaljite SMS poruku sa OIB-om poslovnog subjekta za kojeg želite saznati je li u blokadi na broj 88058 Cijena jedne primljene poruke o statusu blokade je 12,50 kn (PDV uključen) Cijena poslane poruke naplaćuje se prema cjeniku Vašeg mobilnog operatera. Operator usluge s posebnom tarifom: I.P.T. d.o.o., Miramarska 24, 10 000 Zagreb Davatelj usluge: Financijska agencija, Vrtni put 3, 10 000 Zagreb
© Copyright 2024 Paperzz
