PRODOC
Sažetak
Hrvatska trenutno ima kvalitetno razrađen sustav s 420 zaštićenih područja, koji uključuje: dva stroga
rezervata; osam nacionalnih parkova; 79 posebnih rezervata; 11 parkova prirode; dva regionalna
parka; 85 spomenika prirode; 84 značajna kopnena/morska krajobraza; 28 park-šuma te 121 spomenik
parkovne arhitekture. Ta zaštićena područja pokrivaju ukupno 717.921 hektara, što predstavlja 11,61%
kopnenog teritorija Hrvatske i njegovih ekosustava te 1,97% teritorijalnog mora. Najveći dio sustava
zaštićenih područja u Hrvatskoj (više od 60%) odnosi se na "nacionalna zaštićena područja” (parkove
prirode i nacionalne parkove), koja pokrivaju područje od 515.084 hektara. Ta nacionalna zaštićena
područja predstavljaju prostorni fokus projektne investicije GEF-a.
Projekt je organiziran u dvije komponente:
Prva komponenta projekta usredotočena je na poboljšanje postojećeg institucionalnog okvira za
nacionalna zaštićena područja, kako bi se pozabavilo njihovim ključnim sistemskim i institucionalnim
slabostima (slabom koordinacijom, ograničenom odgovornošću u vezi s učinkom, dupliciranjem
poslova, troškovnom neučinkovitošću te neravnopravnom raspodjelom sredstava). Financijska potpora
GEF-a u okviru ove komponente koristit će se za razvoj nacionalnog okvira planiranja za zaštićena
područja – koji se sastoji od sveobuhvatnog i dugoročnog strateškog plana, srednjoročnog financijskog
plana te skupa operativnih politika i smjernica – kao mehanizma za bolju koordinaciju napora i
usklađivanje odgovornosti za učinak agencija za nacionalna zaštićena područja (npr. MZOIP-a, DZZP-a
i 19 javnih ustanova [JU] za nacionalna zaštićena područja). Resursi GEF-a koristit će se ujedno u ovoj
komponenti kako bi se ojačali kapaciteti financijskog upravljanja agencija za nacionalna zaštićena
područja, s ciljem smanjenja troškovne neučinkovitosti, poboljšanja prihoda i razvoja mehanizama za
dijeljenje prihoda između parkova. Nadalje, sredstva GEF-a koristit će se kako bi se poduprla
uspostava "centra za dijeljene usluge” – koji će funkcionirati kao centralizirana usluga podrške za
individualne parkove – a u sklopu nastojanja da se nacionalnim zaštićenim područjima pruže usluge
zasnovane na sustavu dodane vrijednosti, da se u njima smanji dupliciranje napora te da se poboljša
njihova troškovna učinkovitost. Na kraju, sredstva GEF-a koristit će se u ovoj komponenti i kako bi se –
u dugoročnijem smislu – ocijenila učinkovitost uspostave jedinstvene i racionalizirane "parkovne
agencije” kao trajnijeg rješenja za sistemske i institucionalne slabosti postojećeg institucionalnog okvira.
Druga komponenta usredotočena je na poboljšanje financijske održivosti nacionalnih zaštićenih
područja, kako bi se osiguralo da ta područja imaju na raspolaganju odgovarajuće financijske resurse
za pokrivanje ukupnih troškova njihova upravljanja. U ovoj komponenti sredstva GEF-a iskoristit će se
kako bi se smanjili transakcijski troškovi sustava korisničkog plaćanja u nacionalnim zaštićenim
područjima, kroz razvoj i testiranje alternativnih i automatiziranih sustava prikupljanja ulaznih/korisničkih
naknada te kroz pilotiranje naknada za sidrenje kao načina prikupljanja prihoda od ulaska plovila u
nacionalna zaštićena morska područja. Resursi GEF-a ujedno će se u ovoj komponenti koristiti i za
potporu širenju i međusobnom povezivanju niza izoliranih atrakcija/destinacija u nacionalnim zaštićenim
područjima u integriraniji turističko rekreativni proizvod, kako bi se poboljšalo iskustvo posjetitelja i/ili
korisnika. Na kraju, sredstva GEF-a raspodijelit će se u ovoj komponenti i na poboljšanje produktivnosti
i učinkovitosti u nacionalnim zaštićenim područjima, putem: (i) identificiranja mehanizama potrebnih za
jačanje uslužnih standarda i poboljšanje ekonomske učinkovitosti u nacionalnim parkovima koji
generiraju visoke prihode; te (ii) poticanja usvajanja energetski učinkovitijih tehnologija u nacionalnim
zaštićenim područjima kako bi se smanjili kontinuirano visoki troškovi opskrbe električnom energijom.
Projekt će se provoditi tijekom razdoblja od četiri godine. Ukupni trošak ulaganja u projekt procjenjuje
se na 22.964.116 USD, od čega 4.953.000 USD predstavlja financiranje putem darovnice GEF-a, a
18.011.116 USD odnosi se na sufinanciranje (MZOIP 16.700.000 USD; UNDP 500.000 USD; javne
ustanove nacionalnih zaštićenih područja 811.116 USD).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
2
Sadrţaj
KRATICE .............................................................................................................................................................. 4
POGLAVLJE I: RAZRADA OPISNOG DIJELA ............................................................................................ 7
Saţetak .............................................................................................................................................................. 7
DIO I: Analiza postojećeg stanja .................................................................................................................. 11
Kontekst i globalni znaĉaj .................................................................................................................... 11
Prijetnje, temeljni uzroci i uĉinci ......................................................................................................... 23
Dugoroĉno rješenje i prepreke pronalasku rješenja.............................................................................. 26
Analiza dionika .................................................................................................................................... 30
Analiza polazišta .................................................................................................................................. 34
DIO II: Strategija ........................................................................................................................................... 41
Obrazloţenje projekta i sukladnost s politikom ................................................................................... 41
Opći i konkretni ciljevi projekta, ishodi i rezultati/aktivnosti .............................................................. 45
Projektni pokazatelji i rizici ................................................................................................................. 61
Troškovna uĉinkovitost ........................................................................................................................ 64
Vlasništvo nad projektom: prihvatljivost zemlje i opredijeljenost zemlje ........................................... 66
Sukladnost projekta s nacionalnim prioritetima/planovima ................................................................. 66
Odrţivost i mogućnost ponavljanja ...................................................................................................... 67
DIO III: Organizacija upravljanja ............................................................................................................... 72
Organizacija provedbe plana ................................................................................................................ 72
Financijski i drugi postupci .................................................................................................................. 73
Odredba o reviziji ................................................................................................................................. 73
DIO IV: Okvir praćenja i ocjenjivanja ........................................................................................................ 74
Praćenje i izvješćivanje ........................................................................................................................ 74
DIO V: Pravni kontekst ................................................................................................................................. 79
POGLAVLJE II: STRATEŠKI OKVIR REZULTATA (SRF) ..................................................................... 80
POGLAVLJE III: UKUPNI PRORAČUN I PLAN RADA ............................................................................ 85
POGLAVLJE IV: DODATNE INFORMACIJE ............................................................................................. 90
DIO I: Opis poslova i odgovornosti za osoblje projekta ............................................................................. 90
DIO II: Karte projekta ................................................................................................................................. 94
DIO III: Plan ukljuĉivanja dionika i koordinacija s drugim povezanim inicijativama ........................... 96
DIO IV: Pisma u vezi s obvezama sufinanciranja ..................................................................................... 103
DIO V: METT, razvoj kapaciteta i tablice ocjene financijskih pitanja .................................................. 104
DIO VI: Pismo sporazuma .......................................................................................................................... 106
DIO VII: Tehniĉka izvješća ......................................................................................................................... 107
POTPISNA STRANICA .................................................................................................................................. 108
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
3
KRATICE
AIS
AJPP
APR
APW
AWP
CBA
CBD
CCTV
AZO
CEPF
CFO
CITES
CHP
HTZ
CO
COP
CPAP
CPI
DIA
EBA
EBRD
EEA
EIA
EIONET
ENRTP
FZOEU
EU
FFEM
FP
Raĉunovodstveni informacijski sustav (Accounting Information System)
Agencija za javno-privatno partnerstvo (Agency for Public Private Partnerships)
Godišnje izvješće o napretku (Annual Progress Report)
Godišnji plan rada (Annual Plan of Work)
Godišnji plan rada (Annual Work Plan)
Analiza troškova i koristi (Cost Benefit Analysis)
Konvencija o biološkoj raznolikosti / Vijeće za bioraznolikost Kavkaza (Convention on
Biological Diversity/ Caucasus Biodiversity Council)
Videonadzorni sustav (Closed Circuit Television)
Agencija za zaštitu okoliša (Croatian Environment Agency)
Partnerski fond za ugroţene ekosustave (Critical Ecosystem Partnership Fund)
Direktor financijskog sektora (Chief Financial Officer)
Konvencija o meĊunarodnoj trgovini ugroţenim vrstama (Convention on International
Trade in Endangered Species)
Kombinirana toplina i energija (Combined Heat and Power)
Hrvatska turistiĉka zajednica (Croatian National Tourist Board)
Nacionalni ured (UNDP-a) (Country Office)
Konferencija stranaka (Conference of Parties)
Akcijski plan nacionalnog programa (Country Programme Action Plan)
Ţupanijska javna ustanova (County Public Institution)
Uprava za inspekcijske poslove (Directorate for Inspection Affairs)
Podruĉje boravka endemskih vrsta ptica (Endemic Bird Area)
Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and
Development)
Europska agencija za okoliš (European Environment Agency)
Procjena utjecaja na okoliš (Environmental Impact Assessment)
Europska informacijska i promatraĉka mreţa za okoliš (European Environment
Information and Observation Network)
Program (Europske unije) za okoliš i odrţivo upravljanje prirodnim resursima
(Environment and Sustainable Management of Natural Resources Programme of the
EU)
Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (Environment Protection and Energy
Efficiency Fund)
Europska unija (European Union)
Fonds Francais pour ‘l Environnement Mondial
Financijski plan (Financial Plan)
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
4
BDP
GIS
BND
HDI
HNV
IBA
ICER
IPA
IRR
IT
IUCN
LED
LOA
LPI
MA
MINGORP
M&E
MDG
MPPI
MZOIP
METT
MF
MRRFEU
MT
NBSAP
NGO
NIM
NIP
NP
NPA
NPD
NTDS
NPV
NN
PA
PB
Bruto domaći proizvod (Gross Domestic Product)
Geografski informacijski sustav (Geographical Information System)
Bruto nacionalni dohodak (Gross National Income)
Indeks društvenog razvoja (Human Development Index)
Visoka prirodna vrijednost (High Nature Value)
Vaţna podruĉja za ptice (Important Bird Area)
Omjer razlika izmeĊu troškova i uĉinkovitosti dvije intervencije (Incremental Cost
Effectiveness Ratio)
Instrument pretpristupne pomoći (EU Instrument for Pre-Accession Assistance)
Interna stopa povrata (Internal Rate of Return)
Informacijska tehnologija (Information Technology)
MeĊunarodna unija za oĉuvanje prirode (International Union for the Conservation of
Nature)
Dioda koja emitira svjetlost (Light Emitting Diode)
Ugovorno pismo (Letter of Agreement)
Lokalna javna ustanova (Local Public Institution)
Ministarstvo poljoprivrede (Ministry of Agriculture)
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĊenja (Ministry of Construction and Physical
Planning)
Praćenje i ocjenjivanje (Monitoring and Evaluation)
Milenijski cilj razvoja (Millennium Development Goal)
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (Ministry of Maritime Affairs,
Transport and Infrastructure
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (Ministry of Environmental and Nature
Protection)
Alat za praćenje djelotvornosti upravljanja (Management Effectiveness Tracking Tool)
Ministarstvo financija (Ministry of Finance)
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (Ministry of Regional
Development and EU Funds)
Ministarstvo turizma (Ministry of Tourism)
"Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske" (Strategy and Action Plan for the Protection of Biological and Landscape
diversity of the Republic of Croatia)
Nevladina organizacija (Non-Government Organisation)
Nacionalna provedba (Modalitet) (National Implementation (Modality))
Projekt integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project)
Nacionalni park (National Park)
Zakon o zaštiti prirode (Nature Protection Act)
Uprava za zaštitu prirode (Nature Protection Directorate)
Strategija razvoja nautiĉkog turizma (Nautical Tourism Development Strategy)
Neto sadašnja vrijednost (Net Present Value)
Narodne novine (Official Gazette)
Zaštićeno podruĉje (Protected Area)
Upravni odbor (Project Board)
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
5
PD
PES
JU
PM
PIR
POI
POS
JPP
PPR
PoWPA
RCU
RTA
SAC
SBAA
SDF
DZZP
SLA
SO
SOE
SP
SPA
SSC
TBW
TDS
TTT
TWG
UNEP
UNESCO
VFM
WB
WBS
WWF
Direktor projekta (Project Director)
Plaćanje usluga ekosustava (Payment for Ecosystem Services)
Javna ustanova (drţavna, ţupanijska ili lokalna) (Public Institution (National, County
or Local))
Voditelj projekta (Project Manager)
Izvješće o provedbi projekta (Project Implementation Report)
Mjesto izdavanja (Point Of Issue)
Prodajno mjesto (Point Of Sale)
Javno-privatno partnerstvo (Public-Private -Partnership)
Izvješće o napretku projekta (Project Progress Report)
Program rada na zaštićenim podruĉjima Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD
Programme of Work on Protected Areas)
Regionalni ured UNDP-a (UNDP Regional Coordinating Unit)
Regionalni tehniĉki savjetnik UNDP-a (UNDP Regional Technical Adviser)
Posebno podruĉje zaštite (Special Area of Conservation)
Standardni osnovni sporazum o pomoći (Standard Basic Assistance Agreement)
Strateški okvir za razvoj (Strategic Development Framework)
Drţavni zavod za zaštitu prirode (State Institute for Nature Protection)
Ugovor o razini usluge (Service Level Agreement)
Strateški cilj (Strategic CILJobjective)
Stanje okoliša (State of Environment)
Strateški program (Strategic Programme)
Podruĉje posebne zaštite (Specially Protected Area)
Centar za dijeljene usluge (Shared Service Centre)
Ukupni proraĉun i plan rada (Total Budget and Work plan)
Strategija razvoja turizma (Tourism Development Strategy)
Tim za tehniĉke zadatke (Technical Task Team)
Tehniĉka radna skupina (Technical Working Group)
Program Ujedinjenih naroda za okoliš (United Nations Environment Programme)
Organizacija Ujedinjenih naroda za okoliš, znanost i kulturu (United Nations
Environment, Scientific and Cultural Organisation)
Vrijednost za novac (Value For Money)
Svjetska banka (World Bank)
Struktura raspodijeljenog posla (Work Breakdown Structure)
Svjetski fond za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature)
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
6
POGLAVLJE I: RAZRADA OPISNOG DIJELA
Saţetak
1.
Hrvatska (s ukupnom površinom od 56.594 km2) pripada jugoistoĉnoj Europi (Karta 1). Njezine
teritorijalne vode ukljuĉuju 22-kilometarsku obalnu zonu (s 18.981 km2 teritorijalnog mora). Hrvatska
graniĉi s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom na istoku, Slovenijom na zapadu, MaĊarskom na sjeveru i
Crnom Gorom na jugu. Dio krajnjeg juga Hrvatske odvojen je od ostatka kopna kratkim obalnim pojasom
oko Neuma (koji pripada Bosni i Hercegovini).
Karta 1: Kontekstualna karta Hrvatske
2.
Hrvatska je 1991. godine jednostrano proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije. To je dovelo do
ĉetverogodišnjeg Domovinskog rata. Rat je završio u kolovozu 1995. godine, kad je Hrvatska ponovno
uspostavila vlast nad gotovo ĉitavim svojim podruĉjem. Istoĉna Slavonija kasnije je takoĊer došla pod
vlast Hrvatske u sijeĉnju 1998. godine, mirnom reintegracijom pod provedbom UN-a.
3.
U veljaĉi 2005. godine sluţbeno je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju s
Europskom unijom. U lipnju 2011. godine Hrvatska je zakljuĉila pregovore o pristupanju Europskoj uniji,
a 28. drţava ĉlanica Unije postala je 1. srpnja 2013. godine. Europske integracije predstavljaju primarni
nacionalni cilj koji usmjerava donošenje odluka u sferi javnih politika u novije vrijeme, kao i razvojne
napore u zemlji.
4.
Stalno stanovništvo Hrvatske iznosi pribliţno 4,3 milijuna stanovnika (po popisu stanovništva iz
2011. godine), s prosjeĉnom gustoćom naseljenosti od 77,8 stanovnika po km2. Zemlju uglavnom
nastanjuju Hrvati (89,6%), a manjine ukljuĉuju Srbe (4,5%) i još 21 etniĉku skupinu (s udjelom po skupini
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
7
manjim od 1%). Hrvatska je podijeljena u 20 ţupanija i glavni grad Zagreb. Ţupanije su nadalje podijeljene
na 127 gradova i 429 općina. Prosjeĉna stopa urbanizacije u Hrvatskoj iznosi 56%, pri ĉemu urbana
populacija raste, a ruralna populacija se smanjuje. Najveći grad i ujedno glavni grad zemlje je Zagreb, s
urbanom populacijom od 686.568 stanovnika u samome gradu i nešto više od milijun stanovnika u širem
gradskom podruĉju. Stanovništvo Splita i Rijeke premašuje 100.000 stanovnika, a još pet gradova u
Hrvatskoj ima više od 50.000 stanovnika.
5.
IzmeĊu 1995. i 2011. godine vrijednost indeksa društvenog razvoja Hrvatske (HDI) porasla je s
0,713 na 0,796, ĉime je Hrvatska došla na 46. mjesto meĊu 187 zemalja (UNDP, 2011.). Stopa pismenosti
u Hrvatskoj trenutno iznosi 98,1%, pri ĉemu se prema procjenama 4,5% BDP-a troši na obrazovanje.
Hrvatska ujedno ima sustav univerzalne zdravstvene skrbi, a 2011. godine potrošila je 6,9% BDP-a na
zdravstvo. Zemlja je 2011. godine imala bruto nacionalni dohodak (BND) po glavi stanovnika od 19.330
USD.
6.
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj (koja je u sijeĉnju 2013. godine iznosila 21,9%) i dalje se
povećava, unatoĉ programima vlade usmjerenima na rješavanje tog problema. Nezaposleno je više od
300.000 radnika, a tijekom proteklih pet godina otpušteno je više od 100.000 radnika.
7.
U nedostatku djelotvornog i funkcionalnog pravnog okvira, temelji dugoroĉnog ekonomskog
razvoja u Hrvatskoj i dalje su krhki. Drţava i dalje ima izraţenu ulogu u nizu gospodarskih sektora kroz
poduzeća u drţavnom vlasništvu. Prijašnje strukturne reforme ukljuĉile su privatizaciju u bankarskom
sektoru, uvoĊenje konkurentnog okvira korporativnih poreznih stopa, kao i modernizaciju regulacijskog
okvira. No, i dalje su presudno potrebne dublje institucionalne reforme u podruĉjima poput upravljanja
javnim financijama i trţišta rada. Poduzeto je malo koraka kako bi se smanjila ili kontrolirala drţavna
potrošnja, a neuĉinkovit javni sektor vidno potkopava dinamiku privatnog sektora, što šteti sveukupnoj
konkurentnosti Hrvatske. Vlada je trenutno pod pritiskom da konsolidira javne financije i ponovno
zadobije kontrolu nad troškovima.
8.
Hrvatska ima stabilno trţišno gospodarstvo, popraćeno snaţnom i stabilnom valutom – kunom.
Gospodarstvo se zasniva na uslugama, pri ĉemu tercijarni sektor ima udio od 70% u ukupnom bruto
društvenom proizvodu (BDP-u). Premda je BDP izmeĊu 1995. i 1998. godine ostvarivao rast po godišnjoj
stopi od 5,3%, a izmeĊu 2000. i 2008. godine po stopi od 4,3%, recentna globalna financijska kriza snaţno
je negativno utjecala na hrvatsko gospodarstvo, pa se tako BDP 2009. godine smanjio za 6,9%, 2010.
godine za 1,4%, a 2011. godine za 1%. Smanjenje BDP-a (koji je prema procjenama 2011. godine iznosio
44,9 milijardi eura) iznosit će prema projekcijama 1,4% za 2012. godinu. Oĉekuje se vrlo skroman
gospodarski oporavak, pri ĉemu projekcije rasta BDP-a ukazuju na stopu od 0,3% 2013. godine te 1,3%
2014. godine. Prekomjerno oslanjanje na turizam (koji je 2012. godine imao udio od 26,5% u BDP-u), kao
i spor tempo privatizacije poduzeća u drţavnom vlasništvu, dodatno oteţavaju gospodarski oporavak.
9.
Hrvatska je smještena na sjecištu nekoliko biogeografskih podruĉja: mediteranskog sa svojih 1.246
otoka, otoĉića, hridi i grebena; alpskog, koji ukljuĉuje visoke planine Dinarskog gorja; panonskog koji
ukljuĉuje dio Panonske nizine u Slavoniji; te kontinentalnog, koji ukljuĉuje kršku vapnenaĉku zonu.
Zemlju se slijedom toga smatra jednom od najbogatijih u Europi kad je rijeĉ o bioraznolikosti, uz iznimno
veliko bogatstvo vrsta i visoku zastupljenost endemskih oblika. U Hrvatskoj su zastupljene ĉetiri ekoregije
iz okvira "Global 200” Svjetskog fonda za zaštitu prirode – balkanske rijeke i potoci; europskomediteranske miješane planinske šume, pošumljena i grmovita podruĉja; te Mediteransko more.
Organizacija Birdlife International odredila je 23 vaţna podruĉja za ptice (IBA) u Hrvatskoj, a opisano je i
97 vaţnih podruĉja za floru (IPA) koja pokrivaju 964.655 hektara, kao i tri podruĉja vaţna za leptire koja
pokrivaju 290.000 hektara.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
8
10. Najznaĉajniju prijetnju kopnenoj bioraznolikosti predstavlja nestanak staništa te njihova
degradacija/fragmentacija. Zbog relativno brzog razvoja zemlje nakon stjecanja neovisnosti, antropogeni
uĉinci doveli su do degradacije staništa, uglavnom kroz sljedeća djelovanja: izgradnju infrastrukture i
naselja; lošu praksu u gospodarenju vodama (npr. kanaliziranje rijeka, isušivanje staništa i navodnjavanje);
neodrţiv razvoj turizma; intenzivnu poljoprivredu; iskorištavanje rudnog blaga (npr. vaĊenje
kamena/rudarstvo); kao i odreĊenu razinu industrijskog razvoja. Napuštanje poljoprivrednog zemljišta
takoĊer je imalo nepovoljan uĉinak na dugoroĉno oĉuvanje vrsta poluprirodnih travnjaka, budući da
sukcesija vegetacije dovodi do promjena vegetacije i krajobraza.
11. Morska bioraznolikost Hrvatske ugroţena je oneĉišćavanjem (primjera radi, samo 37% stanovništva
koje ţivi u jadranskom slivu pokriveno je postrojenjima za proĉišćavanje otpadnih voda), nezakonitim
ribarstvom, prekomjernim ribarstvom, destruktivnim praksama ribarenja, nezakonitim prikupljanjem
bentiĉke faune te fiziĉkim uništavanjem morskih staništa (primjerice sidrenjem turistiĉkih plovila na
plitkim grebenima). Zagrijavanje Jadranskog mora, slijedom posljedica klimatskih promjena, ima za
posljedicu širenje staništa termofilnih ribljih vrsta na sjever, što potencijalno moţe dovesti do izumiranja
nekih vrsta na lokalnoj razini.
12. Uspostava i djelotvorno upravljanje reprezentativnim sustavom zaštićenih podruĉja predstavlja
sastavni dio sveukupne strategije zemlje usmjerene na bavljenje prijetnjama i uzrocima gubitka
bioraznolikosti. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/2013)1 predstavlja primarno zakonsko rješenje koje
omogućuje djelovanje zaštićenih podruĉja. Zakonom se odreĊuje devet razliĉitih kategorija zaštićenih
podruĉja. Hrvatska trenutno ima kvalitetno razvijen sustav s 420 zaštićenih podruĉja, koji ukljuĉuje: dva
stroga rezervata; osam nacionalnih parkova; 79 posebnih rezervata; 11 parkova prirode; dva regionalna
parka; 85 spomenika prirode; 84 znaĉajna kopnena/morska krajobraza; 28 park-šuma te 121 spomenik
parkovne arhitekture. Ta zaštićena podruĉja u cjelini pokrivaju ukupno podruĉje od 717.921 hektar, što
predstavlja pribliţno 11,61% kopnenih i slatkovodnih ekosustava Hrvatske, kao i 1,97% teritorijalnog
mora zemlje.
13. Najveći dio sustava zaštićenih podruĉja (više od 60%) odnosi se na "nacionalna zaštićena podruĉja"
(parkove prirode i nacionalne parkove), koja pokrivaju podruĉje od 515.084 hektara. Ta nacionalna
zaštićena podruĉja predstavljaju prostorni fokus projektnog ulaganja GEF-a.
14. Dugoroĉno rješenje za kojim traga Vlada RH kad je rijeĉ o mreţi nacionalnih zaštićenih podruĉja
karakterizirano je sljedećim aspektima: (i) djelotvornim i troškovno uĉinkovitim institucionalnim okvirom
za upravljanje nacionalnim zaštićenim podruĉjima koji osigurava odgovornost; te (ii) prikladnim brojem
osoblja, koliĉinom resursa i odrţivim financiranjem svih nacionalnih zaštićenih podruĉja kako bi se
osiguralo da svako podruĉje ispuni svoje ciljeve upravljanja.
15. Dvije su temeljne prepreke kad je rijeĉ o poboljšanju djelotvornog upravljanja mreţom nacionalnih
zaštićenih podruĉja: (i) inherentne sustavne slabosti u institucionalnom okviru za nacionalna zaštićena
podruĉja te (ii) neuĉinkovitost u upravljanju, adekvatnosti, alociranju i djelotvornosti financiranja
nacionalnih zaštićenih podruĉja.
16.
Cilj projekta jest jačanje djelotvornosti i odrţivosti upravljanja nacionalnim zaštićenim
područjima s ciljem očuvanja kopnene i morske bioraznolikosti zaštićenih područja.
1
Ranije NN 70/05 (s izmjenama i dopunama u Narodnim novinama 139/08 i 57/11). Vlada je nedavno pripremila novu verziju
Zakona o zaštiti prirode kako bi se u većoj mjeri uskladila sa svim direktivama i uredbama Europske unije u podruĉju zaštite
prirode. Novi zakon usvojen je 21. lipnja 2013. godine.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
9
17.
Kako bi se ispunio cilj projekta te kako bi se pozabavilo preprekama, projekt je organiziran u dvije
komponente. Komponenta 1 je Reforma institucionalnog okvira s ciljem jačanja djelotvornosti upravljanja
nacionalnim zaštićenim područjima, a Komponenta 2 Poboljšanje financijske odrţivosti mreţe nacionalnih
zaštićenih područja.
18.
Prvom komponentom projekta nastoji se pruţiti podrška vladi u: a) provedbi kratkoroĉnih odnosno
srednjoroĉnih intervencija usmjerenih na poboljšanje postojećeg institucionalnog okvira za nacionalna
zaštićena podruĉja; te b) procjenjivanjem, u dugoroĉnijem kontekstu, odrţivosti uspostave jedinstvene
parkovne agencije za nacionalna zaštićena podruĉja, kao i tehniĉkih zahtjeva za uspostavu agencije. To će
se uĉiniti: (i) pripremom sveobuhvatnog okvira strateškog i financijskog planiranja za nacionalna zaštićena
podruĉja, koji je zasnovan na izlaznim rezultatima i orijentiran na rezultate; (ii) jaĉanjem kapaciteta
financijskog upravljanja javnih ustanova (JU) za nacionalna zaštićena podruĉja; (iii) uspostavom "centra za
dijeljene usluge" za javne ustanove nacionalnih zaštićenih podruĉja; te (iv) provedbom detaljne procjene
izvedivosti kad je rijeĉ o alternativnim mogućnostima za konsolidiranu parkovnu agenciju.
19.
Drugom komponentom projekta nastoji se poboljšati financijsku odrţivost nacionalnih zaštićenih
podruĉja kako bi se osiguralo da ta podruĉja imaju na raspolaganju prikladne financijske resurse za
pokrivanje punih troškova njihova upravljanja. To će se uĉiniti na sljedeći naĉin: (a) smanjenjem troškova
prikupljanja korisniĉkih naknada te istodobnim povećanjem broja korisnika u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima2; (b) diversificiranjem turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima kako bi se povećao i broj posjetitelja i trajanje njihova boravka u parkovima 3; (c) razvijanjem
mehanizama poboljšanja standarda usluga, kao i poboljšanjem ekonomske uĉinkovitosti postojećih
turistiĉkih proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim podruĉjima; te (d) opremanjem postojećih zgrada u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima energetski uĉinkovitijim tehnologijama kako bi se smanjili visoki
troškovi opskrbe energijom i vodom.
20.
Projekt će se provoditi tijekom razdoblja od ĉetiri godine. Ukupan trošak ulaganja u projekt
procjenjuje se na 22,964,116 USD, pri ĉemu se 4.953.000 USD odnosi na financijsku potporu GEF-a u
obliku darovnice, a 18.011.116 USD odnosi se na sufinanciranje (MZOIP 16.700.000 USD; UNDP
500.000 USD; te javne ustanove 811.116 USD).
2
3
Ne dovodeći pritom u pitanje vrijednost oĉuvanja te ekološki integritet nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Vrijedi isto kao i za maloprije navedeno.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
10
DIO I: Analiza postojećeg stanja
KONTEKST I GLOBALNI ZNAĈAJ
Okolišni kontekst - Hrvatska
21. Panonska nizina, Dinarsko gorje i jadranski sliv predstavljaju kljuĉna geomorfološka obiljeţja
Hrvatske. Nizine saĉinjavaju znaĉajan dio zemlje, pri ĉemu na podruĉja viša od 200 m nadmorske visine
otpada tek nešto više od 53% podruĉja zemlje. Većina nizina nalazi se u sjevernim regijama, naroĉito u
Slavoniji, koja je i sama dio Panonske nizine. Nizine su protkane strukturama horsta i grabena, za koje se
smatra da su tijekom pliocenske epohe saĉinjavale otoke u Panonskom moru. Najveća koncentracija
podruĉja znaĉajnije nadmorske visine nalazi se u podruĉjima Like i Gorskog kotara u sklopu Dinarskog
gorja, no visoka planinska podruĉja moguće je pronaći u većini hrvatskih regija. U Dinarskom gorju nalazi
se i najviša planina u Hrvatskoj (Dinara s 1.831 m nadmorske visine), kao i druge planine u Hrvatskoj više
od 1.500 m. Duljina obalne crte kopna u Hrvatskoj iznosi 1.777 km, ĉemu 1.246 otoka i hridi pridodaje
daljnjih 4.058 km obalne crte, što ĉini najrazvedeniju obalu na Mediteranu.
22. Gotovo 62% podruĉja Hrvatske pripada crnomorskom slivu, ukljuĉujući i najveće rijeke koje teku
kroz zemlju: Dunav, Savu, Dravu, Muru i Kupu. Dunav – druga najveća rijeka Europe – nalazi se na
krajnjem istoku zemlje i ujedno ĉini dio granice prema Srbiji. Ostatak kopnenog podruĉja Hrvatske
(drugim rijeĉima, pribliţno 38% podruĉja) dio je jadranskog sliva, s Neretvom (koja uglavnom prolazi kroz
susjednu Bosnu i Hercegovinu) kao najvećom rijekom.
23.
Većina Hrvatske ima umjereno toplu i kišovitu kontinentalnu klimu. Srednja mjeseĉna temperatura
kreće se u rasponu od −3° C (u sijeĉnju) do 18° C (u srpnju). Najhladniji dijelovi zemlje nalaze se na
uzvisinama iznad 1200 m nadmorske visine, dok se najtoplija podruĉja mogu pronaći na jadranskoj obali, a
naroĉito u njezinu neposrednom zaleĊu, uz karakteristike mediteranske klime. Prosjeĉne godišnje padaline
kreće se u rasponu od 600 do 3.500 mm, ovisno o zemljopisnoj regiji i prevladavajućoj vrsti klime. Najniţe
razine padalina biljeţe se na udaljenijim otocima (Visu, Lastovu, Biševu, Svecu), dok se najviše razine
padalina biljeţe u dinarskom planinskom lancu.
24. Hrvatska je smještena na sjecištu ĉetiri europske biogeografske regije: mediteranske regije duţ obale
i u njezinu neposrednom zaleĊu; alpske regije u brdskim podruĉjima Like i Gorskog kotara; panonske
regije duţ rijeka Drave i Dunava; te kontinentalne regije u preostalim podruĉjima.
25. MeĊu najznaĉajnijim staništima u Hrvatskoj su: podzemna staništa, koja ukljuĉuju potopljeni krš
poput kanjona Zrmanje i Krke; šume koje pokrivaju više od 47% kopnenog podruĉja zemlje; površinske
kopnene vode i močvarna staništa, ukljuĉujući šljunĉana, pjeskovita i muljevita podruĉja velikih nizinskih
rijeka (Drave i Mure, kao i nekih dijelova rijeke Save) te staništa u vidu sedrenih struktura i barijera
specifiĉnih za krške rijeke Hrvatske; morska i obalna staništa Jadranskog mora, ukljuĉujući krška morska
jezera i špilje, muljevita dna i slane moĉvare; s prijetnjama suoĉeni ostaci cretova; vlaţni i mediteranski
suhi travnjaci; kao i staništa grmolikih formacija. Gotovo sve prirodne i poluprirodne vrste staništa koje
postoje u Hrvatskoj zaštićene su propisima Unije.
26. Zbog njezina smještaja na sjecištu niza biogeografskih regija i karakteristiĉnih ekoloških, klimatskih
i geomorfoloških obiljeţja, Hrvatsku se smatra jednom od najbogatijih europskih zemalja kad je rijeĉ o
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
11
bioraznolikosti, kako u pogledu bogatstva vrsta, tako i u pogledu visoke razine endemizma4 (vidi tabelu u
nastavku). Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi pribliţno 38.000, premda je prema procjenama taj broj u
stvarnosti zapravo daleko veći (i kreće se u rasponu od 50.000 do više od 100.000). Otkriveno je više od
tisuću endemskih vrsta (vidi tabelu u nastavku). Jedan od razloga u pozadini velikog broja endemskih
pojava u Hrvatskoj, a naroĉito tercijarnih relikata, jest ĉinjenica da na ovo podruĉje nije u velikoj mjeri
utjecala glacijacija. Glavna središta endemske flore su planine Velebit i Biokovo, dok je endemska fauna
najzastupljenija u podzemnim staništima (špiljski beskraljeţnjaci, ĉovjeĉja ribica), na otocima (gušteri,
puţevi) te u krškim rijekama jadranskog sliva (gaovice i glavoĉići). Jadransko more na hrvatskom podruĉju
ukljuĉuje 442 riblje svojte (što predstavlja 65% svih poznatih ribljih svojti na Mediteranu), kao i
procijenjenu površinu od pribliţno 144.000 hektara naselja endemske posidonije (Posidonia oceanica)5.
Biljke
Gljive
Lišajevi
Sisavci
Ptice
Gmazovi
Vodozemci
Slatkovodne ribe
Morske ribe
Kopneni beskralješnjaci
Slatkovodni beskralješnjaci
Morski beskralješnjaci
UKUPNO
Ukupan broj poznatih
svojti
8.871
4.500
1.019
101
387
41
20
151
442
15.228
1.850
5.655
38.265
Broj endemičnih svojti
523
0
0
5
0
9
7
18
6
350
171
0
1.089
Izvor: Biološka raznolikost Hrvatske, 2009.
27. U Crvenim knjigama (vaskularne flore; slatkovodnih riba; gmazova i vodozemaca; sisavaca; gljiva;
vretenaca; morskih riba; špiljske faune) i Crvenim popisima u Hrvatskoj sveukupno je identificirano
najmanje 2.456 ugroţenih svojti6, kako slijedi:
Vaskularne biljke
Gljive
Lišajevi
Sisavci
Ptice (gnjezdarice i
negnjezdarice)
Gmazovi
Vodozemci
Slatkovodne ribe
Morske ribe
Leptiri
Vretenci
Obalĉari
Br. ugroženih svojti
760
314
56
42
193
16
8
91
123
38
36
82
4
Hrvatska je treća zemlja u Europi po omjeru površine i brojnosti vrsta flore te osma po raznolikosti sisavaca.
Mapiranje morskih staništa u sklopu hrvatske karte staništa je indikativno i pripremljeno je korištenjem tehnika prostornog
modeliranja.
6
Sve te svojte strogo su zaštićene Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (2009.).
5
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
12
Trĉci
Špiljska fauna
Koralji
TOTAL
395
186
116
2.456
Izvor: DZZP (http://www.dzzp.hr/eng/species/red-list-of-plants-and-animals-of-the-republic-of-croatia/red-list-ofplants-and-animals-of-the-republic-of-croatia-146.html)
28. Geologija krša predstavlja 46% kopnenog podruĉja Hrvatske. Dosad je otkriveno pribliţno 7000
špilja i jama (no oĉekuje se daljnji znaĉajni rast tog broja, paralelno s novim otkrićima). Oko 70% od
gotovo 500 otkrivenih kopnenih i akvatiĉnih špiljskih beskralješnjaka endemske su naravi u Hrvatskoj.
Najveće ţivotinjske skupine meĊu troglobitima (kopnenom faunom koja ţivot provodi u špiljama)
ukljuĉuju kukce, laţne škorpione, pauke, puţeve i stonoge. Rakovi dominiraju meĊu stigobiontima
(vodenim ţivotinjama koje borave u špiljama). Druge znaĉajne skupine ukljuĉuju spuţve, obrubnjake,
planarije, puţeve, jedinu poznatu špiljsku akvatiĉnu školjku (Congeria kusceri) te jedinog špiljskog
akvatiĉnog kralješnjaka – ĉovjeĉju ribicu (Proteus anguinus).
29. Od pet velikih zvijeri koji ţive u Uniji, tri se mogu pronaći u Hrvatskoj – sivi vuk (Canis lupus),
eurazijski ris (Lynx lynx) te smeĊi medvjed (Ursus arctos).
30. TakoĊer postoji i niz izvornih kultivara biljaka te pasmina domaćih ţivotinja. MeĊu njima u kritiĉno
ugroţene spadaju meĊimurski konj, istarski i sjevernojadranski magarac, liĉko govedo buša, slavonskosrijemsko podolsko govedo te turopoljska svinja, a u visoko ugroţene ubrajaju se primorsko-dinarski
magarac, istarsko govedo, ovca ruda, hrvatska bijela koza, crna slavonska svinja, kokoš hrvatica te
zagorski puran (Biološka raznolikost Hrvatske, 2009.).
Sustav zaštićenih područja Hrvatske: postojeće stanje i pokrivenost
31.
Uspostava i upravljanje sustavom zaštićenih podruĉja predstavlja kljuĉnu strategiju u osiguranju
djelotvorne zaštite bioraznolikosti u Hrvatskoj. Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/2013)7 definirano je
devet kategorija zaštićenih podruĉja, za koje vrijede posebna pravila odreĊivanja i reţima upravljanja, kako
slijedi:
Kategorija
Strogi rezervat
Nacionalni park
Posebni rezervat
Park prirode
Regionalni park
Svrha
Iskljuĉiva zaštita uglavnom neizmijenjenog
podruĉja
Zaštita prostranog podruĉja iznimnih i
višestrukih prirodnih vrijednosti
Zaštita posebno znaĉajnih staništa (npr.
ugroţenih staništa, staništa ugroţenih vrsta)
Zaštita prostranog prirodnog ili kultiviranog
podruĉja velike bioraznolikosti ili
georaznolikosti, s naglašenim krajobraznim,
obrazovnim i kulturno-povijesnim
vrijednostima
Zaštita prostranog prirodnog ili kultiviranog
Tijelo određivanja
Vlada Republike
Hrvatske
Hrvatski sabor
Vlada Republike
Hrvatske
Hrvatski sabor
Ţupanijska skupština
Upravljačko
tijelo8
Ţupanija
Drţavna
razina
Ţupanija
Drţavna
razina
Ţupanija
7
Ranije NN 70/05 (s izmjenama i dopunama u Narodnim novinama 139/08 i 57/11). Vlada je nedavno pripremila novu verziju
Zakona o zaštiti prirode kako bi se u većoj mjeri uskladila sa svim direktivama i uredbama Europske unije u podruĉju zaštite
prirode. Novi zakon usvojen je 21. lipnja 2013. godine.
8
Drugim kategorijama zaštićenih podruĉja koje se nalaze u nacionalnom parku ili parku prirode (ili na granici ili u velikoj blizini
granice tih parkova) moţe upravljati javna ustanova tog nacionalnog parka ili parka prirode (u stvarnosti tim podruĉjima uglavnom
upravljaju javne ustanove nacionalnih parkova ili parkova prirode zbog boljih kapaciteta tih javnih ustanova).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
13
Spomenik prirode
Znaĉajni
kopneni/morski
krajobraz
Park-šuma
Spomenik parkovne
arhitekture
podruĉja velike bioraznolikosti,
georaznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti
Zaštita pojedinaĉnog neizmijenjenog dijela
prirode reprezentativnog za ekološku i
krajobraznu vrijednost okolnog podruĉja
Zaštita prirodnog ili kultiviranog predjela
velike krajobrazne vrijednosti, bioraznolikosti
i/ili georaznolikosti
Zaštita prirodne ili saĊene šume velike
bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti
Umjetno oblikovan prostor koji ima estetsku,
umjetniĉku, povijesnu i/ili obrazovnu
vrijednost
Ţupanijska skupština
Ţupanija
Ţupanijska skupština
Ţupanija
Ţupanijska skupština
Ţupanija
Ţupanijska skupština
Ţupanija
32.
Broj i pokrivenost zaštićenih podruĉja u navedenih devet kategorija saţeto je prikazan kako slijedi
(vidi Kartu 1 u Poglavlju IV, Dijelu II):
Br. zašt.
područja
Strogi rezervat
2
Nacionalni park
8
Posebni rezervat
79
Park prirode
11
Regionalni park
2
Spomenik prirode
85
Znaĉajni kopneni/morski krajobraz
84
Park-šuma
28
Spomenik parkovne arhitekture
121
Područje uključeno u druge kategorije zaštićenih
područja:
UKUPNO:
420
Postotak hrvatskog teritorija:
Kopno
2.395
73.567
31.976
400.833
102.792
207
98.833
2.966
937
-57.846
Površina (ha) 9
More
0
21.906
12.007
18.789
0
0
8.988
0
0
-429
UKUPNO
2.395
95.472
43.983
419.622
102.792
207
107.822
2.966
937
-58.275
656.660
11,61 %
61.261
1,97 %
717.921
8,19%
Kategorija
Izvor: Upisnik zaštićenih područja Republike Hrvatske
33. Pet moĉvarnih podruĉja – Crna Mlaka, Kopački rit, Lonjsko polje i Mokro polje, Delta Neretve i
Vransko jezero – navedeni su u Ramsarskom popisu moĉvarnih podruĉja od meĊunarodne vaţnosti.
Trenutno je jedno nacionalno podruĉje u Hrvatskoj ukljuĉeno u UNESCO-ov popis svjetske kulturne
baštine – Nacionalni park Plitvička jezera – a povrh toga tri su podruĉja (planina Velebit, Nacionalni park
Kornati i Park prirode Telašćica te Park prirode Lonjsko polje) ukljuĉena u pristupni popis. Povrh toga,
planina Velebit i Regionalni park Mura-Drava-Dunav proglašeni su rezervatima biosfere u sklopu
UNESCO-ova programa Ĉovjek i biosfera (MAB), dok je Papuk ukljuĉen u meĊunarodnu i europsku
mreţu geoparkova.
34. Svim zaštićenim podruĉjima upravljaju upravne strukture na drţavnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini,
kako slijedi:
9
Površina ovdje prikazanih podruĉja zaokruţena je na najbliţi hektar.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
14
Državna uprava
Regionalna uprava
Lokalna uprava(d)
Preostalih sedam kategorija
zaštićenih podruĉja (no u
stvarnosti je pokriveno samo
pet kategorija zaštićenih
podruĉja)
Kategorije
zaštićenih
podruĉja
Nacionalni parkovi i parkovi
prirode
Preostalih sedam kategorija
zaštićenih podruĉja
Broj javnih
ustanova
19 javnih ustanova koje
upravljaju s osam nacionalnih
parkova i 11 parkova prirode.
Jednom javnom ustanovom
upravlja Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti. (a)
20 javnih ustanova (b)(c) koje
upravljaju s 368 zaštićenih
podruĉja
Šest javnih ustanova koje
upravljaju s deset zaštićenih
podruĉja
Osnivaĉ
Drţavna (nacionalna) uprava
Regionalna (ţupanijska) uprava
Lokalne uprave (tri grada i
dvije općine)
(a) Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti upravlja jednim
spomenikom parkovne arhitekture
(u osnovi botaničkim vrtom).
(b) Trebala bi postojati 21 javna
ustanova. No, Grad Zagreb još nije
osnovao svoje upravljačko tijelo za
zaštićena područja.
(c) Premda je Ličko-senjska
ţupanija osnovala svoje regionalno
upravljačko tijelo za zaštićena
područja, to tijelo trenutno nije
operativno.
U Zakonu o zaštiti prirode postoji
odredba kojom se omogućuje
prijenos upravljanja zaštićenim
područjima s regionalne na
lokalnu upravu.
Opaske
Izvor: Upisnik zaštićenih područja Republike Hrvatske
35. Najveći dio sustava zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj (više od 60%) sastoji se od zaštićenih podruĉja
kojima upravljaju drţavne javne ustanove (npr. 19 javnih ustanova odgovornih za osam nacionalnih
parkova i 11 parkova prirode). To se moţe prikazati na sljedeći naĉin:
Park
Nacionalni parkovi
NP Plitviĉka jezera
NP Paklenica
NP Risnjak
NP Mljet
NP Kornati
NP Brijuni
NP Krka
NP Sjeverni Velebit
Parkovi prirode
PP Kopaĉki rit
PP Biokovo
PP Medvednica
PP Velebit
PP Telašćica
PP Lonjsko polje
PP Papuk
PP Uĉka
PP Vransko jezero
PP Ţumberak-Samoborsko gorje
PP Lastovsko otoĉje
Izvor: Upisnik zaštićenih područja Republike Hrvatske
Godina proglašenja
Podruĉje (ha)
1949.
1949.
1953.
1960.
1980.
1983.
1985.
1999.
26.600
10.200
6.400
5.375
21.700
3.397
10.900
10.900
1967.
1981.
1981.
1981.
1988.
1990.
1999.
1999.
1999.
1999.
2006.
17.700
19.550
17.938
200.000
7.001
50.650
33.600
14.600
5.700
33.300
19.583
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
15
36. Zaštićena podruĉja kojima upravljaju drţavne javne ustanove predstavljat će prostorni fokus
projektnog ulaganja GEF-a.
37. Sustav zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj integralni je dio proglašene Nacionalne ekološke mreţe
zemlje, koja predstavlja veći sustav funkcionalno povezanih ekološki znaĉajnih podruĉja za vrste i staništa
(vidi Kartu 2 u Poglavlju IV, Dijelu II). Nacionalna ekološka mreţa trenutno pokriva 47% (26.690 km2)
kopnenog teritorija te 39% (12.140 km2) morskog teritorija Hrvatske, kao i dva koridora: koridor za
morske kornjaĉe te koridor Palagruţa-Lastovo-Pelješac (vaţan za selidbe ptica). Za svaku lokaciju u
ekološkoj mreţi definirani su ciljevi oĉuvanja te smjernice za mjere zaštite.
38. Hrvatska je pripremila prijedloge za mreţu Natura 200010 kako bi se uskladila s direktivama
Europske unije o staništima i pticama (Direktive Vijeća 79/409 i 92/43 EEZ). Postojeći prijedlog za mreţu
Natura 2000 pokriva 36,92% kopnenog teritorija i 16,60% morskog teritorija Hrvatske, a obuhvaća
kompleks od 793 meĊusobno povezane lokacije. PredviĊa se da će te lokacije zajedniĉki osigurati
dugoroĉno oĉuvanje ugroţenih vrsta i staništa, kako u Hrvatskoj, tako i u široj europskoj regiji.
39. U Akcijskom planu Republike Hrvatske za provedbu Programa rada na zaštićenim područjima
Konvencije o biološkoj raznolikosti (2012.) navodi se kako kljuĉni nedostaci11 u sustavu zaštićenih
podruĉja postoje u staništima visoke bioraznolikosti – špiljskim ekosustavima, morskim uvalama,
slatkovodnim vodotocima, krškim poljima i cretovima – u nizinama i brdskim podruĉjima zemlje (izmeĊu
0 i 600 m nadmorske visine). Znaĉajni nedostaci u pogledu zastupljenosti takoĊer su uoĉeni i kad je rijeĉ o
nizu endemskih gmazova i slatkovodnih ribljih vrsta, naroĉito onih koje ţive u nizinskim podruĉjima.
Prioritetna podruĉja za nadvladavanje tih nedostataka u zaštićenim podruĉjima ukljuĉuju: Deltu Neretve12;
rijeku Mreţnicu te masiv Dinare (na granici s Bosnom i Hercegovinom). Premda je morski okoliš
Jadranskog mora takoĊer izrazito slabo predstavljen u sustavu zaštićenih podruĉja, loša kvaliteta postojećih
podataka o bioraznolikosti podmorskog pojasa onemogućuje konkretnu identifikaciju prioritetnih podruĉja
za uspostavu novih morskih zaštićenih podruĉja.
40.
Detaljniji opis sustava zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj ukljuĉen je u Poglavlje IV, Dio VII.
Institucionalni kontekst
41. Prikaz u nastavku ilustrira postojeći institucionalni okvir za planiranje i upravljanje zaštićenim
podruĉjima u Hrvatskoj13:
10
Natura 2000 ekološka je mreţa Europske unije koja obuhvaća podruĉja vaţna za oĉuvanje ugroţenih vrsta i stanišnih tipova.
Kroz odreĊivanje posebnih podruĉja zaštite (SAC), u skladu s ĉlankom 4. Direktive o staništima, svaka drţava ĉlanica doprinosi
izradi Nature 2000. U skladu s Direktivom o pticama odreĊena su i podruĉja posebne zaštite (SPA) za zaštitu pojedinih ptiĉjih
vrsta.
11
Podaci o nedostacima u vezi sa zaštićenim podruĉjima navedeni su u okviru izvješća Analiza nedostataka zaštićenih područja
(2009.), pripremljenog u sklopu WWF-ova projekta Ekoregija Dinarskog luka.
12
Dokument Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske omogućuje i buduću
uspostavu Parka prirode Delta Neretve (to se podruĉje trenutno nalazi na Ramsarskom popisu).
13
Pri ĉemu valja imati na umu sljedeće: (i) odgovornost ţupanijskih i lokalnih javnih ustanova Ministarstvu zaštite okoliša i
prirode vrlo je slaba; (ii) jedna ţupanijska javna ustanova – ona u Liĉko-senjskoj ţupaniji, osnovana 2007. godine – trenutno nije u
funkciji; (iii) Grad Zagreb još nije osnovao javnu ustanovu.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
16
00
[PRIKAZ, PRVI STUPAC:
1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
2. Državni zavod za zaštitu prirode
Odjel za zaštićena područja
3. Državne javne ustanove (19)
(nacionalni parkovi i parkovi prirode)
5. Gradovi/općine
5.1 Javne ustanove lokalne uprave (6)
(druge kategorije zaštićenih područja u gradu/općini)
DRUGI STUPAC:
1.1. Uprava za zaštitu prirode
1.2. Uprava za inspekcijske poslove (DIA)
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
17
4. Županijska tijela (21)
4.1 Županijske javne ustanove (20)
(druge kategorije zaštićenih područja)
PRIKAZ – KRAJ]
42.
Organizacijski profil pojedinaĉnih institucija, naroĉito u pogledu njihovih odgovornosti za
zaštićena podruĉja, saţeto je prikazan u nastavku:
Institucija
1. Ministarstvo
zaštite okoliša i
prirode (MZOIP)
Upravna agencija
Profil
MZOIP je nadleţno nacionalno tijelo u Hrvatskoj za planiranje i upravljanje u vezi sa
zaštićenim podruĉjima u Hrvatskoj. Ministarstvo je organizirano u tri uprave, koje vode
pomoćnici ministra. Dvije uprave – prije svega Uprava za zaštitu prirode (NPD), a u manjoj
mjeri i Uprava za inspekcijske poslove (DIA) – odgovorne su za zaštićena podruĉja.
1.1 Uprava za
Sluţba za zaštićena područja u Sektoru za zaštićena područja, zaštitu
zaštitu prirode
neţive prirode i odrţivo korištenje prirodnih dobara u sklopu Uprave
(NPD)
za zaštitu prirode izravno je odgovorna za, meĊu ostalim:
koordiniranje sveukupnog planiranja i upravljanja sustavom zaštićenih
podruĉja; pruţanje regulacijskog, upravnog i financijskog nadzora nad
19 drţavnih javnih ustanova; odreĊivanje novih nacionalnih zaštićenih
podruĉja; izvješćivanje o sustavu zaštićenih podruĉja; odrţavanje
Upisnika zaštićenih podruĉja.
Odjel za upravljanje zaštićenim područjima (DPAM) u Sluţbi za
zaštićena područja trenutno ima osam ĉlanova osoblja.
1.2 Uprava za
Sektor inspekcije zaštite prirode u Upravi za inspekcijske poslove
inspekcijske
odgovoran je za provedbu i usklaĊivanje sa svim relevantnim
poslove (DIA)
zahtjevima/uvjetima u vezi sa zakonima, propisima i dozvolama u
zaštićenim podruĉjima.
Sektor inspekcije zaštite prirode trenutno ima 16 ĉlanova osoblja.
DZZP je javna ustanova osnovana 2002. godine Uredbom Vlade RH,
2. Drţavni zavod za zaštitu prirode
a odgovorna je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Odjel za
(DZZP)
zaštićena područja (DPA) u DZZP-u pruţa specijalizirane struĉne
savjete i podršku Upravi za zaštitu prirode (NPD) u planiranju,
upravljanju i praćenju sustava zaštićenih podruĉja. Ujedno je
odgovoran za, meĊu ostalim: reviziju planova upravljanja i godišnjih
planova za nacionalna zaštićena podruĉja; odrţavanje i aţuriranje baza
podataka o bioraznolikosti i baštini za sustav zaštićenih podruĉja;
pripremu struĉnih i tehniĉkih prijedloga za uspostavu novih zaštićenih
podruĉja; izvješćivanje o stanju zaštićenih podruĉja; razvoj standarda
za upravljanje zaštićenim podruĉjima; izgradnju kapaciteta za
upravitelje zaštićenih podruĉja.
Odjel za zaštićena podruĉja trenutno ima 10 ĉlanova osoblja.
Svaki od osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode ima odvojenu
3. Drţavne javne ustanove (JU)
drţavnu javnu ustanovu, osnovanu Uredbom Vlade.
Svaka javna ustanova izravno je odgovorna za desetogodišnje i
godišnje planiranje, kao i za svakodnevno operativno upravljanje
nacionalnim parkom / parkom prirode pod svojom nadleţnošću.
Svaka javna ustanova ima vlastito osoblje i financira se iz vlastitog
prihoda, nadopunjenog bespovratnom financijskom potporom vlade.
Svaka javna ustanova izvješćuje peteroĉlano Upravno vijeće koje
imenuje ministar zaštite okoliša i prirode. Drţavne javne ustanove
imaju ukupno 1616 ĉlanova osoblja (od ĉega je 769 posvećeno
funkcijama zaštite, a 847 upravljanju hotelima, restoranima i
rekreativnim objektima i uslugama)
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
18
Institucija
4. Ţupanija (20)
ili 5. Grad/ općina
(6)
Upravna agencija
4.1 Ţupanijske
javne ustanove
(CPI)
5.1 Javne ustanove
lokalne uprave
(LPI)
Profil
Svaka ţupanija (osim Grada Zagreba) osnovala je ţupanijsku javnu
ustanovu – odlukom Ţupanijske skupštine – kako bi planirala i
upravljala drugim zaštićenim podruĉjima (npr. strogim rezervatima,
posebnim rezervatima, regionalnim parkovima, spomenicima prirode,
znaĉajnim kopnenim/morskim krajobrazima, park-šumama i/ili
spomenicima parkovne arhitekture) u upravnoj nadleţnosti ţupanije.
Svaka javna ustanova izravno je odgovorna za desetogodišnje i
godišnje planiranje14, kao i za svakodnevno operativno upravljanje
raznim zaštićenim podruĉjima pod svojom nadleţnošću.
Svaka javna ustanova ima vlastito osoblje i financira se iz vlastitog
prihoda, nadopunjenog bespovratnom financijskom potporom
ţupanije.
Svaka javna ustanova izvješćuje peteroĉlano Upravno vijeće koje
imenuje ţupanija.
Ţupanijske javne ustanove imaju ukupno 84 ĉlana osoblja.
U nekim sluĉajevima ţupanije su upravljanje zaštićenim podruĉjem
predale lokalnoj javnoj ustanovi, osnovanoj Odlukom gradske ili
općinske skupštine.
Svaka javna ustanova izravno je odgovorna za desetogodišnje15 i
godišnje planiranje, kao i za svakodnevno operativno upravljanje
drugim zaštićenim podruĉjem/podruĉjima pod svojom nadleţnošću.
Svaka javna ustanova ima vlastito osoblje i financira se iz vlastitog
prihoda, nadopunjenog bespovratnom financijskom potporom grada ili
općine.
Svaka javna ustanova izvješćuje peteroĉlano Upravno vijeće koje
imenuje grad ili općina.
Javne ustanove lokalne uprave imaju ukupno 110 ĉlanova osoblja.
43.
Agencija za zaštitu okoliša neovisna je javna ustanova osnovana odlukom Vlade Republike
Hrvatske. I ona je odgovorna Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, a primarna joj je funkcija prikupljanje,
tumaĉenje i obrada podataka o okolišu u sklopu podupiranja provedbe okolišne politike u Hrvatskoj.
Agencija za zaštitu okoliša nacionalna je toĉka kontakta za suradnju s Europskom agencijom za okoliš
(EEA), a ujedno je i ĉlanica Europske informacijske i promatraĉke mreţe za okoliš (EIONET).
Politički i zakonodavni kontekst
44.
Strateški okvir za razvoj Hrvatske (SDF) za razdoblje od 2006. do 2013. godine odreĊuje deset
strateških podruĉja potrebnih kako bi se ispunio cilj "rasta i zapošljavanja u konkurentnom trţišnom
gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj drţavi 21. stoljeća". SDF-om se za svako strateško
podruĉje odreĊuje serija mjera i koraka koje valja poduzeti kako bi se ostvario temeljni strateški cilj. Jedno
od deset strateških podruĉja jest i "zaštita okoliša i ujednaĉen regionalni razvoj".
45.
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) definira odgovornosti za odrţivi razvoj na raznim razinama
politika u Hrvatskoj, ukljuĉujući nacionalnu vladu, ţupanije, gradove/općine i druge relevantne dionike.
46.
Strategija odrţivog razvitka Republike Hrvatske (NSDS, 2009.) nadalje pruţa sveobuhvatni
strateški okvir za ispunjenje ciljeva zakona. Plan zaštite okoliša usmjerava aktivnosti odrţivog razvoja na
nacionalnoj razini, dok Program zaštite okoliša usmjerava te aktivnosti na niţoj, regionalnoj razini.
14
15
Napomena: spomenici prirode, park-šume i spomenici parkovne arhitekture ne zahtijevaju desetogodišnje planove.
Vrijedi već spomenuto.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
19
Izvješća o stanju okoliša pruţaju informacije o napretku u vezi s ispunjavanjem ciljeva i rezultata Plana
odnosno Programa.
47.
Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN
143/08) predstavlja primarni strateški dokument za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Pruţa okvir za trajni razvoj,
djelotvorno upravljanje, aktivnu promidţbu i trajno širenje sustava zaštićenih podruĉja (kao integralnog
dijela Ekološke mreţe).
48.
Zakon o zaštiti prirode (NPA) (NN 80/13)16 primarno je zakonsko rješenje koje omogućuje
ustrojavanje zaštićenih podruĉja. Zakonom se definira devet kategorija zaštićenih podruĉja, ovisno o
njihovoj svrsi i odobrenim naĉinima korištenja, te se opisuju institucionalne uloge i odgovornosti za
njihovo odreĊivanje, planiranje, upravljanje i upisivanje.
49.
Postupak proglašavanja zaštićenog podruĉja propisan je Zakonom o zaštiti prirode. Ovisno o
kategoriji zaštite zaštićenog podruĉja, podruĉje proglašava Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili
Ţupanijska skupština. Svako zaštićeno podruĉje proglašava se pojedinaĉnim zakonom (na drţavnoj razini)
odnosno uredbom (na regionalnoj/lokalnoj razini).
50.
Zakonom o zaštiti prirode zahtijeva se izrada nacrta Pravilnika o zaštiti i očuvanju za sva zaštićena
podruĉja od nacionalnog znaĉaja (nacionalne parkove, parkove prirode te stroge i posebne rezervate). Za
zaštićena podruĉja od lokalnog znaĉaja (regionalne parkove, spomenike prirode, znaĉajne krajobraze, parkšume i spomenike parkovne arhitekture) moţe se usvojiti Odluka o mjerama zaštite, očuvanja,
unapreĎenja i korištenja zaštićenog područja ("Odluka"). Pravilnikom/Odlukom detaljno se propisuju
pitanja zaštite, oĉuvanja, unapreĊenja i korištenja zaštićenog podruĉja te mjere usmjerene na ta pitanja.
Pravilnik donosi ministar, slijedom preporuke upravnog vijeća relevantne javne ustanove, uz prethodnu
suglasnost središnjeg tijela drţavne uprave odgovornog za pomorstvo, šumarstvo, ribarstvo ili vodno
gospodarstvo (tamo gdje predmet zaštite potpada pod njihov djelokrug). Odluku usvaja predstavniĉko
tijelo relevantne regionalne uprave, slijedom preporuke upravnog vijeća relevantne javne ustanove, uz
mišljenje DZZP-a i prethodnu suglasnost Ministarstva, kao i prethodnu suglasnost središnjeg tijela drţavne
uprave odgovornog za pomorstvo, šumarstvo, ribarstvo ili vodno gospodarstvo (tamo gdje predmet zaštite
potpada pod njihov djelokrug).
51.
Zakonom o izvršavanju Drţavnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN 139/12)
ureĊuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci Drţavnog proraĉuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.
Ujedno se, meĊu ostalim, kontrolira i: opseg zaduţivanja i jamstava drţave, upravljanje javnim dugom te
financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i
primitaka te korištenje vlastitih prihoda. Prema ovom zakonu (ĉlanku 38. i 39.), obveze uplate namjenskih
prihoda i primitaka u Drţavni proraĉun ne odnose se na javne ustanove nacionalnih parkova i parkova
prirode, kao ni na DZZP (budući da ne ispunjavaju tehniĉke zahtjeve za izravnu ukljuĉenost u sustav
drţavne riznice).
52.
Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode osnovane su temeljem Uredbe Vlade
Republike Hrvatske. Javne ustanove za upravljanje drugim zaštićenim podruĉjima osnovale su regionalna
tijela lokalne samouprave, Odlukom Ţupanijske skupštine. Ţupanijska skupština moţe prenijeti pravo
osnivanja javne ustanove lokalnoj upravi. Funkcioniranje tih javnih ustanova regulirano je Zakonom o
ustanovama (NN 76/93, 27/97, 47/99 i 35/08), pri ĉemu je potrebno ispuniti konkretne uvjete za ustanove
zaštićenih podruĉja iz Zakona o zaštiti prirode.
16
Ranije NN 70/05 (s izmjenama i dopunama u Narodnim novinama 139/08 i 57/11). Vlada je nedavno pripremila novu verziju
Zakona o zaštiti prirode kako bi se u većoj mjeri uskladila sa svim direktivama i uredbama Europske unije u podruĉju zaštite
prirode. Novi zakon usvojen je 21. lipnja 2013. godine.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
20
53.
Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13)
ureĊuje se priprema prostornih planova ("Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja") za nacionalne
parkove i parkove prirode. Prostornim planom za nacionalne parkove i parkove prirode odreĊuje se
osnovna organizacija okoliša, mjere korištenja, razvoja i zaštite okoliša u tim parkovima. Ministarstvo
graditeljstva i prostornog ureĊenja izravno je odgovorno za izradu tih prostornih planova, pri ĉemu Drţavni
zavod za zaštitu prirode priprema nacrte struĉnih podloga. Prostorne planove za nacionalne parkove i
parkove prirode zatim usvaja Hrvatski sabor.
54.
Druga kljuĉna zakonska rješenja koja utjeĉu na zaštićena podruĉja ukljuĉuju, meĊu ostalim:
Zakon
Zakon o šumama
Narodne
novine
NN 140/05,
82/06,
129/08,
80/10,
124/10, 25/12
i 68/12
Ključna odgovorna
državna tijela
Uprava šumarstva,
lovstva i drvne
industrije
(Ministarstvo
poljoprivrede)
Hrvatske šume
(javno poduzeće)
Uprava vodnoga
gospodarstva
(Ministarstvo
poljoprivrede)
Hrvatske vode
(javno poduzeće)
Uprava ribarstva
(Ministarstvo
poljoprivrede)
Kratki opis
UreĊuje uzgoj, zaštitu i odrţivo korištenje šumskim
resursima, ukljuĉujući šume u zaštićenim
podruĉjima.
UreĊuje gospodarenje, odrţavanje, zaštitu i odrţivo
korištenje vodnih resursa, ukljuĉujući upravljanje
vodnim strukturama i vodoopskrbom u zaštićenim
podruĉjima.
Zakon o vodama
NN 153/09,
63/11, 130/11
i 56/13
Zakon o
slatkovodnom
ribarstvu
NN 49/05
Zakon o morskom
ribarstvu
NN 81/13
Uprava ribarstva
(Ministarstvo
poljoprivrede)
UreĊuje korištenje i upravljanje morskim biološkim
resursima, ukljuĉujući zaštitu, ribolov i uzgoj
morskih vrsta riba i drugih morskih organizama.
Zakon o rudarstvu
NN 56/13
UreĊuje zaštitu, vaĊenje i korištenje rudnog blaga,
ukljuĉujući rudarske aktivnosti koje se odvijaju u
zaštićenim podruĉjima.
Zakon o javnoprivatnom
partnerstvu;
Zakon o javnoj
nabavi; te
Zakon o koncesijama
NN 78/12
Uprava za
industrijsku
politiku, energetiku
i rudarstvo
(Ministarstvo
gospodarstva)
Agencija za javnoprivatno
partnerstvo
NN 90/11 i
83/13
NN 143/12
UreĊuje ribolov, poribljavanje i zaštitu slatkovodnih
riba. Zakonom se ujedno ureĊuje uvoĊenje i uzgoj
stranih vrsta riba.
Ova tri zakona u cjelini ureĊuju provedbu javnoprivatnog partnerstva (JPP) te propisuju postupke za
sklapanje ugovora o javnoj nabavi i ugovora o
koncesiji.
55.
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) usredotoĉena je na
optimiziranje razvoja turizma u zaštićenim podruĉjima zasnovanog na prirodi i na poboljšanje kvalitete,
raspona i vrste turistiĉkih proizvoda i usluga u zaštićenim podruĉjima. Ujedno se nastoji preusmjeriti
prostornu distribuciju novih turistiĉkih kapaciteta s već preopterećenih obalnih podruĉja na manje
opterećena planinska podruĉja Hrvatske u unutrašnjosti.
Nacionalna zaštićena područja – financiranje
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
21
56.
Nacionalna zaštićena podruĉja (i njihove upravne javne ustanove) mogu se financirati iz sljedećih
izvora: (i) bespovratnih sredstava iz proraĉuna Vlade; (ii) vlastitog prihoda (što ukljuĉuje prihod od prodaje
proizvoda, roba i usluga te prihod od korisniĉkih naknada, poput ulaznica, smještaja, naknada za ekskurzije
s voĊenjem, itd.); (iii) prihoda od imovine (što ukljuĉuje prihod od financijske i nefinancijske imovine,
prihod od odobrenih koncesija te prihod od prodaje materijalne imovine); (iv) drugih vladinih prihoda
(administrativnih naknada i naknada po posebnim propisima, pomoći drugih tijela iz općeg proraĉuna,
posebnih fondova te financijske potpore (darovnica vlada drugih zemalja, meĊunarodnih institucija i tijela
Unije)); te (v) iz prihoda od donacija i drugog prihoda (donacija poduzeća i fiziĉkih osoba izvan općeg
proraĉuna, prihoda od osiguranja i povrata sredstava, te prihoda od kazni).
57.
Vlastiti prihodi uglavnom se generiraju iz naknada koje plaćaju posjetitelji, kao i ugovora o
koncesijama za rekreativne aktivnosti, a na nekim lokacijama izvori prihoda ukljuĉuju i hotele, restorane i
kampove u vlasništvu drţavnih javnih ustanova. Prihod od ulaznica za sva nacionalna zaštićena podruĉja
ostaje na raspolaganju javnoj ustanovi u vidu financijskih sredstava za upravljanje zaštićenim podruĉjem.
Prihodi od koncesija (npr. za neekstraktivne trţišne aktivnosti) takoĊer predstavljaju prihod javnih
ustanova, a namijenjeni su aktivnostima zaštite prirode. Nadalje, javne ustanove mogu dati suglasnost za
koncesije na razdoblje od pet godina pravnim osobama ili fiziĉkim osobama registriranima za "obavljanje
obrta za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti u zaštićenom podruĉju". S
iznimkom pomorskog dobra te šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, ministar
propisuje mehanizme za koje se moţe pruţiti suglasnost na koncesiju u zaštićenom podruĉju, ukljuĉujući
metodu pruţanja suglasnosti, uvjete i metodu odreĊivanja iznosa naknade te uvjete i metodu pruţanja
usluge za koju se daje suglasnost na koncesiju. Prihodi od kazni naplaćenih u zaštićenom podruĉju (u
skladu s prekršajima iz "Pravilnika o zaštiti i oĉuvanju" danog zaštićenog podruĉja) ujedno su prihodi
javne ustanove i namijenjeni su zaštiti i promicanju tog zaštićenog podruĉja.17
58.
Unatoĉ tome, golema većina nacionalnih zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj zahtijeva odreĊenu
financijsku pomoć MZOIP-a kroz godišnji postupak izrade proraĉuna. Taj godišnji postupak izrade
proraĉuna ukljuĉuje i takozvani "Godišnji program zaštite, odrţavanja, oĉuvanja, promicanja i korištenja
zaštićenog podruĉja" (koji u nastavku zovemo "Godišnjim programom"). Taj program pokriva materijalne
troškove rada potrebnog u parkovima, pri ĉemu se kroz odvojeni postupak odreĊuju plaće i drugi povezani
troškovi voĊenja parkova. Cjelokupni godišnji postupak izrade proraĉuna ukljuĉuje i to da svaka javna
ustanova zahtijeva odreĊeni proraĉun od MZOIP-a, a zahtjeve analiziraju MZOIP i DZZP. Ovisno o
zatraţenom iznosu i razlozima u pozadini zahtjeva, javna ustanova zaprima dio sredstava iz zahtjeva ili
cjelokupni zatraţeni iznos.
59.
Prihodi od koncesija (npr. za ekstraktivne vidove korištenja poput rudarstva i šumarstva) u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima idu u Drţavni proraĉun, slijedom odluka Hrvatskog sabora, Vlade ili
ministarstva o koncesijama. Koncesije se mogu odobriti na razdoblje od šest do pedeset pet godina, ĉime se
stjeĉe "pravo gospodarskog korištenja prirodnih dobara, osim na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu
Republike Hrvatske ili pravo obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te pravo na
izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti u zaštićenim
podruĉjima". Ministarstvo zaštite okoliša i prirode treba odobriti koncesiju, osim tamo gdje koncesiju daje
Hrvatski sabor ili Vlada. Koncesija se daje putem postupka javne nabave. Uvjeti zaštite prirode
predstavljaju dio odluke o davanju koncesije, kao i ugovora o koncesiji.
60.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU) nacionalni je fond koji prima prihode
od raznih okolišnih naknada i naknada po posebnim propisima te pruţa bespovratna sredstva za
gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, ukljuĉujući posebne projekte u zaštićenim podruĉjima.
17
No, neke znaĉajnije kazne za ozbiljnija kršenja odredbi (do milijun USD) mogu ići izravno u Drţavni proraĉun.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
22
61.
Tijekom proteklih godina Vlada Republike Hrvatske primila je znaĉajnu financijsku pomoć za
zaštićena podruĉja iz niza meĊunarodnih izvora, ukljuĉujući Vlade Norveške, Nizozemske i Švedske, fond
pod nazivom Fonds Francais pour ‘l Environnement Mondial (FFEM), Europsku uniju (LIFE, CARDS,
IPA) te Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF).
62.
U tabeli koja slijedi saţeto su prikazana ukupna dostupna financijska sredstva za nacionalna
zaštićena podruĉja za 2011. godinu18:
Izvor financiranja
Proraĉunske doznake Vlade
Drugi prihod Vlade
Prihod od imovine
Vlastiti prihod
Prihod od donatora i drugi prihod
UKUPNO (USD)
Državne javne ustanove
(nacionalni parkovi i parkovi
prirode)
2011. (USD)
8 160 472
652 027
752 364
56 457 680
1 222 554
67 245 097
DZZP
(funkcije zaštićenih
područja)
2011. (USD)
1 623 981
57 489
103 368
1 155
1 219
1 787 212
63.
Od ukupno dostupnih financijskih sredstava (pribliţno 72.193.218 USD) za sustav nacionalnih
zaštićenih podruĉja za 2011. godinu (ukljuĉujući financiranje funkcija podrške za zaštićena podruĉja u
DZZP-u i MZOIP-u), samo tri nacionalna parka generirala su 51.979.654 USD (što iznosi pribliţno 72%
ukupnog iznosa), i to: Plitviĉka jezera (35.267.865 USD), Krka (9.204.815 USD) te Brijuni (7.506.974
USD).
64.
Detaljniju razradu financijskog stanja sustava zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj moguće je pronaći u
Poglavlju IV, Dijelu VII.
PRIJETNJE, TEMELJNI UZROCI I UĈINCI
Gubitak i fragmentacija staništa
65.
Najznaĉajniju prijetnju bioraznolikosti u Hrvatskoj predstavlja gubitak i degradacija staništa.
Postoji znaĉajan pritisak da se prirodna staništa pretvaraju u graĊevinsko zemljište, naroĉito u obalnim
podruĉjima. Do fragmentacije staništa dolazi uglavnom zbog izgradnje autocesta, drugih prometnih
koridora i turistiĉke infrastrukture. Gubitak odnosno degradacija prirodnih staništa, naroĉito moĉvarnih
staništa, prema nekim pokazateljima utjeĉe na 62% ugroţenih hrvatskih svojti. Nestanak moĉvarnih
staništa ujedno utjeĉe na više od 43% ugroţenih ptica, posebno u obalnim podruĉjima zemlje. Ugroţene su
mnoge specijalizirane vrste ovisne o staništima na koje utjeĉe sukcesija vegetacije, poput endemskih vrsta
u travnjacima, cretovima i pješĉanim staništima.
66.
Loše prakse gospodarenja vodama – ukljuĉujući mijenjanje tokova rijeka i potoka iskopavanjem,
preusmjeravanjem, ureĊenjem obala ili drugim naĉinima; vaĊenje šljunka i pijeska iz rijeka i potoka;
izgradnju hidroelektrana u slivovima; stvaranje umjetnih jezera u svrhu kontrole i ublaţavanja poplava;
izgradnju kanala u svrhu navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta; isušivanje moĉvara i drugih moĉvarnih
staništa – dodatno su pogoršale stanje kad je rijeĉ o preobrazbi prirodnih staništa.
18
Iskljuĉujući proraĉunske doznake za funkcije podrške u vezi sa zaštićenim podruĉjima u MZOIP-u (u iznosu koji se procjenjuje
na 3.160.909 USD).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
23
Napuštanje poljoprivrednog zemljišta
67.
U pojedinim podruĉjima Hrvatske poluprirodni travnjaci razvijali su se tijekom niza stoljeća
zahvaljujući stalnom radu poljoprivrednika. Napuštanje poljoprivrednog zemljišta ima štetan uĉinak na
dugoroĉno oĉuvanje vrsta koje ţive na poluprirodnim travnjacima zbog toga što – u nedostatku aktivnog
upravljanja tim travnjacima – sukcesija vegetacije dovodi do promjena i u sastavu vrsta19 (u većini
podruĉja u Hrvatskoj završna faza sukcesije bit će šuma) i u obiljeţjima tradicionalnih krajobraza.
Napuštanje poljoprivrednih gospodarstava utjecalo je na mnoge vrste poljoprivrednog zemljišta,
ukljuĉujući znaĉajna poljoprivredna podruĉja visoke prirodne vrijednosti (HNV). Napuštanje
poljoprivrednog zemljišta ujedno ima za posljedicu kolonizaciju prirodnih travnjaka stranim invazivnim
vrstama (npr. Baptisia australis, Amorpha fruticosa).
Strane invazivne vrste
68.
Poput niza drugih europskih zemalja, i Hrvatska se suoĉava s nizom problema kad je rijeĉ o
stranim invazivnim i neinvazivnim vrstama. Invazivna tropska zelena alga Caulerpa racemosa brzo se širi
obalnim bentiĉkim staništima Jadranskog mora. Dvadeset stranih ribljih vrsta uvedeno je u hrvatske rijeke i
jezera tijekom proteklog stoljeća, što je zaprijetilo jadranskom slivu (bogatom endemskim ribljim vrstama),
ukljuĉujući podruĉja nacionalnih parkova Plitviĉka jezera i Krka te parkova prirode Vransko jezero i
Kopaĉki rit. Biljna vrsta Baptisia australis širi se rubnim rijeĉnim i šumskim staništima u nizinskom
panonskom podruĉju (ukljuĉujući parkove prirode Lonjsko polje i Kopaĉki rit), što dovodi do znaĉajnih
problema s regeneracijom šumskih podruĉja nakon sjeĉe u komercijalne svrhe. Diljem ruderalnih staništa
Hrvatske proširila se ambrozija (Ambrosia artemisifolia). Školjka Dreissenia polymorpha – poznata kao
štetnik u regulaciji voda i hidroelektranama – predstavlja veliku prijetnju domaćim populacijama
slatkovodnih dagnji (Unionidae) i drugim bentiĉkim organizmima. Invazivni bodljobradi rak (Orconectes
limosus) brzo se širi rijekom Dunav, a signalni rak (Pacifastacus leniusculus) pojavio se u rijeci Muri (koja
pripada crnomorskom slivu) i Korani (koja pripada jadranskom slivu), prijeteći autohtonim vrstama
rijeĉnih rakova u krškim vodotocima. Mediteranski oblik crnog štakora (Rattus rattus), primorska gušterica
(Podarcis /sicula/ campestris) i mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus) negativno
utjeĉu na domaću otoĉnu faunu duţ dalmatinske obale, ukljuĉujući dijelove Nacionalnog parka Mljet.
Tigrasti komarac (Aedes albopictus) prema opaţanjima istiskuje domaće vrste komaraca i predstavlja
vektor širenja raznih virusa, ukljuĉujući denga groznicu. Na kraju, tu su i strane vrste namjerno uvedene u
svrhu lova, i na kopnu i na otocima, koje predstavljaju dodatni problem, kao primjerice ĉukar (Alectoris
chukar).
Neodržive prakse ribarenja i šteta za morska staništa
69.
Destruktivne prakse ribarenja, poput koĉarenja (u plitkom moru), korištenja potegaĉa (npr. preko
morske trave i koraljnih grebena), neselektivnog korištenja trostrukih mreţa stajaćica ("poponice”) te lova
podvodnim puškama (koji je vrlo popularan u Hrvatskoj), škode morskim ekosustavima te izravno
negativno utjeĉu na morsku bioraznolikost.
70.
Glavnu prijetnju morskim kornjaĉama (i nekim morskim sisavcima) u Jadranskom moru
predstavlja sluĉajno zaplitanje u ribarske mreţe.
71.
Procjenjuje se da je pribliţno 400 ha livada vrste Posidonia oceanica pod prijetnjom u zaštićenim
morskim podruĉjima zbog turistiĉkih aktivnosti koje ukljuĉuju korištenje plovila. Posljedice turizma
19
U nekim sluĉajevima sukcesija vegetacije dovodi do lokalnog izumiranja pojedinih biljnih vrsta.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
24
zasnovanog na plovilima uvelike se odnose na štetu prouzroĉenu sidrima (konkretno, u više od 70%
sluĉajeva), no problematiĉno je i bacanje otpada i drugih oneĉišćujućih tvari s plovila.
Onečišćenje i acidifikacija tla
72.
Samo 43% stanovnika Hrvatske prikljuĉeno je na kanalizacijski sustav, a u samo 28% sluĉajeva
otpadne vode proĉišćuju se prije ispuštanja. U jadranskom slivu na kanalizacijski sustav prikljuĉeno je
47% stanovnika, pri ĉemu 37% ima pristup sustavima proĉišćavanja otpadnih voda. U crnomorskom slivu
na kanalizacijski sustav prikljuĉeno je 42% stanovnika, a proĉišćavaju se otpadne vode 24% stanovnika
(Strategija upravljanja vodama, 2009.).
73.
Premda rezultati praćenja kakvoće voda ukazuju na nisku razinu oneĉišćenja duţ većeg dijela
jadranske obale, odreĊena podruĉja povećane eutrofikacije uoĉena su u Bakarskom zaljevu, Kaštelanskom
zaljevu, šibenskoj luci i blizu Ploĉa, kao i u ograniĉenim podruĉjima u blizini većih gradova na obali.
74.
Procesi acidifikacije tla i raspadanja organskih tvari odvijaju se diljem Hrvatske, a uoĉene su i
povišene razine slanosti tla u dolini rijeke Neretve te širenje podruĉja alkalnog tla u Slavoniji.
Nezakonit lov
75.
Jednu od najĉešćih prijetnji za ptice – i u manjoj mjeri za sisavce – predstavlja nezakonit lov, pri
ĉemu postoji i do 78 ptiĉjih vrsta ugroţenih lovom. Premda to u većini samih zaštićenih podruĉja ne
predstavlja znaĉajno pitanje, u neposrednoj blizini zaštićenih podruĉja dolazi do znaĉajnih posljedica, pri
ĉemu sama zaštićena podruĉja postaju izvor faune za lov nakon što ţivotinje napuste podruĉje u kojem su
zaštićene.
Klimatske promjene
76.
Projekcije povećanja temperature za Hrvatsku izraĉunate su za razdoblje od 2041. do 2070. godine
– u usporedbi s razdobljem od 1961. do 1990. godine (scenarij A2) – a rezultati su kako slijedi: za zimu 1,8°C na sjevernom dijelu zemlje te pribliţno 1,5°C na jugu; za proljeće – relativno ujednaĉeno zatopljenje
diljem Hrvatske od pribliţno 1,5°C; za ljeto – 2°C na sjeveru i gotovo 3°C na juţnom dijelu zemlje; za
jesen – zatopljenje izmeĊu 1,5°C u većem dijelu kontinentalne Hrvatske i nešto iznad 2°C u obalnoj zoni,
kao i u Istri i dalmatinskom zaleĊu.
77.
Projekcije za padaline za Hrvatsku izraĉunate su za razdoblje od 2041. do 2070. godine u
usporedbi s razdobljem od 1961. do 1990. godine (scenarij A2). Te projekcije ukazuju na ukupno
smanjenje padalina u tri sezone (proljeće, ljeto i jesen), prije svega u obalnim, juţnim i planinskim
dijelovima Hrvatske. Naĉelno govoreći, smanjenje je manje od 0,5 mm dnevno (odnosno 45 mm po
godišnjem dobu). Samo se za zimu predviĊa blago povećanje padalina, uglavnom u primorskim i
planinskim podruĉjima Hrvatske, kao i u sjevernim i istoĉnim dijelovima zemlje. PredviĊa se da će
smanjenje visine snjeţnog pokrivaĉa iznositi 1 mm u sjevernoj Hrvatskoj do nešto više od 2 mm u
planinskim podruĉjima.
78.
PredviĊeni uĉinci klimatskih promjena na bioraznolikost u Hrvatskoj ukljuĉuju: (i) smanjenje broja
vrsta (po jedinici površine); (ii) pomake u vrstama vegetacije (i povezanim vrstama) u planinskim
podruĉjima – naroĉito u dinarskom podruĉju – s alpskih vrsta na vrste karakteristiĉne za umjereni pojas
(što potencijalno moţe utjecati na rasprostranjenost 40 cirkumpolarnih vrsta, 266 predalpskih vrsta i 607
alpskih vrsta); (iii) gubitak endemskih, ugroţenih i/ili kritiĉno ugroţenih vrsta mediteranske regije
(naroĉito u estuarijima krških rijeĉnih slivova) i otoka juţnog Jadrana; (iv) lokalno izumiranje niza malih
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
25
pelagijskih ribljih vrsta u Jadranskom moru zbog širenja niza termofilskih staništa na sjever 20; (v)
pogoršanje šumskih ekosustava zbog opadanja razine podzemnih voda i manje koliĉine padalina od
uobiĉajenih, u kombinaciji s povećanjem prosjeĉnih temperatura; (vi) povećanje opasnosti od šumskih
poţara, trajanja sezone šumskih poţara, kao i uĉestalosti i siline poţara zbog sušenja uzrokovanog
klimatskim promjenama, što će dovesti do veće dominacije grmlja nad drvećem (vidi Error! Hyperlink
reference not valid.).
DUGOROĈNO RJEŠENJE I PREPREKE PRONALASKU RJEŠENJA
79.
Uspostava i djelotvorno upravljanje reprezentativnim sustavom zaštićenih podruĉja predstavlja
integralni dio sveukupne strategije zemlje da se pozabavi prijetnjama i temeljnim uzrocima gubitka
bioraznolikosti. Dugoroĉno rješenje za kojim traga Vlada Republike Hrvatske karakterizira: (i) djelotvoran,
troškovno uĉinkovit institucionalni okvir za sustav zaštićenih podruĉja koji osigurava odgovornost; te (ii)
prikladan broj osoblja i koliĉine resursa te odrţivo financiranje svake ustanove zaštićenog podruĉja kako bi
se osiguralo da te ustanove ispune ciljeve upravljanja za zaštićena podruĉja kojima upravljaju.
80.
S obzirom na ĉinjenicu da zaštićena podruĉja kojima upravljaju drţavne javne ustanove
(konkretno, 19 javnih ustanova odgovornih za osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode)
predstavljaju najveći dio sustava zaštićenih podruĉja, Vlada Republike Hrvatske nastoji se u smislu
neposrednih prioriteta i pozornosti usredotoĉiti na institucionalnu i financijsku odrţivost mreţe nacionalnih
zaštićenih područja.
81.
Dvije su temeljne prepreke poboljšanju institucionalne i financijske odrţivosti mreţe nacionalnih
zaštićenih podruĉja:
Prepreka 1: Slabosti institucionalnog okvira za nacionalna zaštićena područja
82.
Postojeći institucionalni okvir za nacionalna zaštićena podruĉja – koji se sastoji od Uprave za
zaštitu prirode (NPD) i Uprave za inspekcijske poslove (DIA) Ministarstva zaštite okoliša i prirode
(MZOIP), Drţavnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) i 19 autonomnih drţavnih javnih ustanova (JU), pri
ĉemu su svi ti akteri odgovorni za pojedine elemente upravljanja sustavom zaštićenih podruĉja – dovodi do
znaĉajne neuĉinkovitosti, nedosljednosti i dupliciranja kad je rijeĉ o planiranju, operativnom upravljanju i
odgovornosti u tim zaštićenim podruĉjima.
83.
Trenutno postoji niz preklapanja, kao i manjak jasnoće u pogledu uloga uprava Ministarstva zaštite
okoliša i prirode, DZZP-a i pojedinaĉnih javnih ustanova odgovornih za nacionalna zaštićena podruĉja.
Stanje dodatno pogoršava ĉinjenica da su ovlasti/nadleţnost ograniĉene u nizu aktivnosti planiranja i
operativnih aktivnosti (npr. kad je rijeĉ o ribarstvu, prostornom planiranju, pomorskom dobru, kao i
upravljanju vodama, šumama i opasnošću od poţara) koje se odvijaju u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima, no predstavljaju nadleţnost drugih vladinih agencija/ustanova, poput Hrvatskih šuma
(upravljanje šumama), Hrvatskih voda (upravljanje vodama) ili Ministarstva poljoprivrede (upravljanje
ribarstvom). Premda bi se Zakon o zaštiti prirode u nacionalnim zaštićenim podruĉjima teorijski trebao
primjenjivati kao lex specialis, tome nije tako, što dovodi do preklapanja, a ponekad i do sukoba meĊu
zakonima koji se primjenjuju u zaštićenim podruĉjima. Sliĉno tome, pravilnici zaštićenih podruĉja o
unutarnjem redu (danas "pravilnici o zaštiti i oĉuvanju") nisu usklaĊeni sa Zakonom o zaštiti prirode ili pak
20
Nedavno je zabiljeţen porast temperature na dubini od 40 metara u Parku prirode Telašćica, što je dovelo do
izbjeljivanja/nekroze koralja, gorgonija i spuţvi.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
26
uopće i nisu doneseni, što ima za posljedicu gubitak ĉitavog niza sudskih sporova na štetu vrijednosti
oĉuvanja pojedinih zaštićenih podruĉja21.
84.
Premda Uprava za zaštitu prirode ima mandat ispuniti sveukupnu nadzornu i koordinacijsku
funkciju za nacionalna zaštićena podruĉja, nedostaju joj pune regulacijske ovlasti, kapaciteti ljudskih
resursa i profesionalne vještine kako bi na odgovarajući naĉin ispunila tu odgovornost. Posljedica toga jest
stanje u kojemu Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ne pruţa javnim ustanovama dovoljnu
administrativnu, pravnu i tehniĉku pomoć, pa su javne ustanove prisiljene same rješavati otvorena pitanja
od sluĉaja do sluĉaja. Premda u DZZP-u postoje odreĊeni kapaciteti i vještine kojima bi se moglo pruţiti
potporu Upravi za zaštitu prirode u ispunjavanju dijela tih obveza praćenja i koordinacije, DZZP je u
smislu Zakona o zaštiti prirode odgovoran za struĉne aktivnosti zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, i
nema delegirane zakonske ovlasti za zaštićena podruĉja (ili su te ovlasti vrlo ograniĉene).
85.
Ne postoji sveobuhvatan strateški plan za nacionalna zaštićena podruĉja, odnosno ograniĉen broj
standardiziranih politika i postupaka za usmjeravanje provedbe najboljih praksi u sferi pristupa planiranju
oĉuvanja i upravljanju oĉuvanjem u nacionalnim zaštićenim podruĉjima. U odreĊenoj mjeri, 19 javnih
ustanova i dalje funkcionira u potpunoj meĊusobnoj neovisnosti, uz ograniĉenu odgovornost središnjoj
vlasti u ispunjavanju nacionalnih, regionalnih i meĊunarodnih obveza oĉuvanja prirode. To je posebno
sluĉaj kad je rijeĉ o raspolaganju vlastitim prihodom, pri ĉemu neki parkovi ĉak ni ne izvješćuju
ministarstvo o trošenju vlastitog prihoda. Posljedica toga jest ĉinjenica da stanje i kvaliteta upravljanja
oĉuvanjem prirode u nacionalnim zaštićenim podruĉjima izrazito variraju od jednog do drugog dijela
mreţe, i uvelike ovise o pojedinaĉnim kapacitetima, dostupnim financijskim sredstvima, opremi i
strateškoj usmjerenosti konkretne odgovorne javne ustanove. Premda je odnedavno uvedena osnovna
struktura izvješćivanja, izvješćivanje o aktivnostima upravljanja oĉuvanjem prirode u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima oscilira kvalitetom, a ujedno ne postoje zajedniĉki pokazatelji uĉinka koji bi bili
izraĊeni za upravljanje oĉuvanjem prirode. Prikupljanje podataka na nacionalnoj razini o operativnom
upravljanju zaštićenim podruĉjima odvija se u nekoliko formata i loše se arhivira, a podaci ĉesto nisu
dostupni u iskoristivom formatu kako bi usmjeravali donošenje odluka.
86.
Iako DZZP pruţa odreĊenu struĉnu podršku drţavnim javnim ustanovama, a vlada im pruţa
bespovratna financijska sredstva, svaka javna ustanova u velikoj je mjeri konstituirana i organizirana na
naĉin koji joj omogućuje da funkcionira kao autonomna pravna osoba. Implikacija tog pristupa jest
ĉinjenica da dolazi do visoke razine ponavljanja i dupliciranja u sferi osoblja, kao i povezanih resursa, za
funkcije koje bi se mogle pruţati uz veću troškovnu uĉinkovitost u obliku zajedniĉke sluţbe za sva
nacionalna zaštićena podruĉja (npr. u podruĉju financijskog upravljanja, prikupljanja sredstava, nabave,
marketinga, upravljanja ljudskim resursima, pravne sluţbe, upravljanja informacijama, itd.). Visoki
troškovi pojedinaĉne nabave pravnih usluga dovela je, primjerice, do toga da neke javne ustanove s manje
sredstava na raspolaganju uopće nisu u stanju pozabaviti se presudnim pravnim pitanjima s kojima se
suoĉavaju zaštićena podruĉja.
87.
U Hrvatskoj i dalje ne postoji institucionalni program visokog obrazovanja za profesionalne
ravnatelje zaštićenih podruĉja.22 Mogućnosti napredovanja u karijeri za osoblje zaštićenih podruĉja su
ograniĉene, budući da svaka pojedinaĉna javna ustanova ima vlastiti organogram. Raspodjela i opisi radnih
mjesta, kao i struktura plaća, variraju od jedne do druge javne ustanove. Mnogi ravnatelji javnih ustanova
nisu stekli znaĉajniju izobrazbu u upravljanju ili iskustvo koje bi bilo specifiĉno za zaštićena podruĉja.
Ravnatelja svake javne ustanove imenuje ministar zaštite okoliša i prirode (primarno kao administratore, a
21
U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ministar zaštite okoliša i prirode donijet će te pravilnike u roku od godinu dana od dana
usvajanja Zakona o zaštiti prirode (drugim rijeĉima, do 6. srpnja 2014. godine).
22
No, DZZP je pokrenuo program izobrazbe za osoblje u sferi oĉuvanja zaštićenih podruĉja, dok MZOIP organizira godišnji
program izobrazbe za ĉuvare prirode.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
27
ne kao profesionalne menadţere parkova na puno radno vrijeme), na razdoblje od samo ĉetiri godine, što
ĉesto dovodi do izostanka kontinuiteta u liderstvu.
88.
Suradniĉko upravljanje mreţom nacionalnih zaštićenih podruĉja trenutno je ispod optimalne
razine. Uloge drţave, privatnog sektora, donatorskih agencija, NVO-ova i zajednica u planiranju,
upravljanju i praćenju zaštićenih podruĉja nisu uvijek jasno definirane. Postoji potreba za većom
suradnjom civilnog društva, na višoj razini od razine jednog zaštićenog podruĉja (npr. kroz Upravno vijeće
svake javne ustanove ili kroz sudjelovanje lokalne zajednice u izradi planova upravljanja). Na razini
pojedine javne ustanove, peteroĉlana Upravna vijeća koja imenuje ministar zaštite okoliša i prirode u
naĉelu ne ukljuĉuju struĉnjake u podruĉju oĉuvanja bioraznolikosti, a ujedno su ĉesto izrazito orijentirana
na lokalni socioekonomski i turistiĉki razvoj, što ponekad škodi vrijednosti oĉuvanja zaštićenog podruĉja.
Izostanak djelotvorne meĊusektorske koordinacije na razini vlade ujedno oteţava poboljšanja u
djelotvornosti rada i upravljanja niza nacionalnih zaštićenih podruĉja. Primjerice, spor napredak
Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĊenja u izradi prostornih planova za zaštićena podruĉja ima za
posljedicu trajne pravne sukobe u vezi sa zakupom i korištenjem zemljišta u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima. Sliĉno tome, neprikladni poticaji koji utjeĉu na integritet zaštićenog podruĉja i dalje
prevladavaju u upravljanju naknadama za korištenje voda. Sukobi s javnim poduzećima koja se bave
trţišnom proizvodnjom (npr. Hrvatskim šumama) i djeluju u zaštićenom podruĉju najĉešće nisu
djelotvorno razriješeni na sistemskoj razini, pa ih ĉesto nastoje razriješiti pojedinaĉne javne ustanove od
sluĉaja do sluĉaja (s ograniĉenim rezultatima). Politiĉki i gospodarski utjecaj mreţe nacionalnih zaštićenih
podruĉja tako se rasplinjuje zbog izostanka kolektivnog predstavništva sustava zaštićenih podruĉja na
nacionalnoj razini.
89.
Sposobnosti provedbe diljem mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja takoĊer zahtijevaju znaĉajna
poboljšanja. Kad je rijeĉ o naporima usmjerenim na provedbu, postoji ograniĉena koordinacija i suradnja
izmeĊu pojedinih javnih ustanova i raznih sektorskih inspekcija (zaštite prirode i okoliša, graĊevinske i
ribarske). Ĉuvari prirode u svim zaštićenim podruĉjima imaju vrlo ograniĉene ovlasti i nadleţnost, a u
nekim sluĉajevima nisu prikladno ili profesionalno educirani i nemaju na raspolaganju potrebne resurse.
Prepreka 2: Neučinkovitost upravljanja, prikladnosti, dodjeljivanja i djelotvornosti financiranja u
nacionalnim zaštićenim područjima
90.
U Hrvatskoj trenutno javne ustanove u samo dva nacionalna zaštićena podruĉja – Nacionalnom
parku Plitviĉka jezera i Nacionalnom parku Krka – pokrivaju sve svoje godišnje troškove ljudskih resursa,
operativne i kapitalne troškove iz prihoda koje same generiraju. Premda javna ustanova Nacionalnog parka
Brijuni trenutno financira dobar dio svojih operativnih troškova i troškova ljudskih resursa iz vlastitih
prihoda, visoki troškovi odrţavanja starih graĊevina u vlasništvu vlade koje su sastavni dio parka (od kojih
mnoge imaju kulturnu vrijednost) ograniĉavaju srednjoroĉnu financijsku samoodrţivost ustanove.
Preostale javne ustanove nacionalnih zaštićenih podruĉja – a rijeĉ je o pet nacionalnih parkova i jedanaest
parkova prirode – odreda zahtijevaju dodatnu financijsku pomoć, koja se dijelom pokriva godišnjim
doznakama bespovratnih sredstava iz Drţavnog proraĉuna. Godine 2011. manjak u adekvatnom
financiranju mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja iznosio je prema procjenama pribliţno 2.500.000 USD.
Premda NP Plitviĉka jezera i NP Krka generiraju znaĉajne prihode (35.267.865 USD u prvom sluĉaju i
9.204.815 USD u potonjem 2011. godine), trenutno ne postoje mehanizmi kojima bi se unakrsno
subvencioniralo upravljanje drugim nacionalnim zaštićenim podruĉjima iz tog dohodovnog izvora.
91.
Ĉini se kako u MZOIP-u i većini javnih ustanova nacionalnih zaštićenih podruĉja trenutno postoji
opći manjak poslovnih, ekonomskih i financijskih vještina. Te vještine presudne su kako bi se osiguralo
sveukupno odrţivo financiranje nacionalnih zaštićenih podruĉja. Ujedno ne postoji sveobuhvatan poslovni
plan za mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja, kao što ne postoje ni poslovni planovi ili odrţive strategije
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
28
financiranja koje bi se koristile u pojedinaĉnim javnim ustanovama koje upravljanju nacionalnim
zaštićenim podruĉjima.
92.
Povrh ovoga, u nizu nacionalnih zaštićenih podruĉja planira se ili priprema niz kapitalnih projekata
(npr. projekt centra za posjetitelje u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit), no ĉini se kako ima malo ili
nimalo planova o tome kako financirati trajne operacije i odrţavanje zaštićenih podruĉja u budućnosti.
93.
Postoji niska razina odgovornosti za postojeće turistiĉke usluge koje se pruţaju u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima – poput hotela i restorana – jer raĉuni nisu na odgovarajući naĉin odvojeni i
transparentni. S tim povezan problem ogleda se i u ĉinjenici da, zbog naĉina na koji su javne ustanove
strukturirane, ne postoji odgovornost za profitabilnost pojedinih aktivnosti. To znaĉi da na nekim
lokacijama ima malo ili nimalo svijesti o tome koliko bi mnoge od tih turistiĉkih usluga mogle biti
ekonomski odrţive. Mnoge turistiĉke usluge ponekad ĉak donose znaĉajne gubitke, a potencijalno bi se
njima moglo upravljati daleko uĉinkovitije. Nizom hotela i restorana moglo bi se, štoviše, upravljati putem
privatnog sektora, ili u partnerstvu s privatnim sektorom ili NVO-ima.
94.
U većini drţavnih javnih ustanova i MZOIP-u postoji manjak struĉnosti i iskustva u uoĉavanju i
razvijanju prilika za turistiĉke koncesije, a postoji i odreĊena razina zbunjenosti u pogledu toga kako valja
primjenjivati zakonodavstvo i institucionalne mehanizme koji to omogućuju. To ima za posljedicu niz
izgubljenih prilika za koncesioniranje, budući da javne ustanove nisu sigurne kako najbolje razviti i
upravljati velikim koncesijama povezanima s turizmom (naroĉito onima koje se oslanjaju na modalitet
"BOT": izgradi-upravljaj-prenesi vlasništvo). Ujedno je potrebna koordinirana strategija kako bi se
nacionalnim zaštićenim podruĉjima pruţila podrška da uĊu u kratkoroĉnije ugovore o razini usluge s
manjim operaterima u podruĉju rekreacije i turizma i da upravljaju tim ugovorima (na osnovi dijeljenja
dobiti ili troškova iznajmljivanja).
95.
Neka nacionalna zaštićena podruĉja koja naplaćuju ulazne naknade i dalje nemaju djelotvorne
sustave za prikupljanje tih naknada ili za maksimalno povećanje potencijalnih prihoda od njih. U mnogim
velikim nacionalnim zaštićenim podruĉjima koja spadaju u zaštićena podruĉja "otvorenog pristupa" s
nizom ulaznih toĉaka – poput Velebita, Medvednice, Ţumberka-Samoborskog gorja, Lonjskog polja i
Papuka kao parkova prirode – ne postoje nikakvi sustavi pomoću kojih bi se posjetiteljima naplaćivale
ulazne naknade, što ima za posljedicu gubitak prihoda za javne ustanove.
96.
I dalje postoji znaĉajan prostor da se posjetiteljima u nacionalnim zaštićenim podruĉjima naplaćuju
dodatne aktivnosti, naroĉito tamo gdje te aktivnosti dovode do dodatnih troškova upravljanja (npr. kad je
rijeĉ o parkiranju vozila, sidrenju, ulasku u centre za posjetitelje). Na nekim lokacijama još nema dovoljno
operatera koji bi pruţali usluge turistima. Sliĉno tome, neka nacionalna zaštićena podruĉja uoĉila su
potencijalne razvojne prilike za turistiĉke ili rekreativne usluge, no nemaju resurse i kapacitete kojima bi
mogla dodatno razviti te prilike.
97.
Mnoga nacionalna zaštićena podruĉja pate od iznimno kratke sezone preopterećene posjetiteljima,
što je posebno uoĉljivo u obalnim zaštićenim podruĉjima tijekom sezone godišnjih odmora (od sredine
srpnja do kraja kolovoza). Izvan tih vršaka sezone znatno je manje posjetitelja, pa je tako tijekom tog
razdoblja ĉesto teško pruţati financijski odrţive usluge i aktivnosti. Neka nacionalna zaštićena podruĉja u
unutrašnjosti (pogotovo zaštićena podruĉja na sjeveroistoku zemlje) pritom ĉesto imaju daleko manje
posjetitelja u usporedbi s obalnim podruĉjima – naroĉito tijekom hladnih zimskih mjeseci – pa nije
izvedivo osigurati njihovu financijsku profitabilnost, što ima za posljedicu manjak resursa za aktivnosti
upravljanja oĉuvanjem prirode.
98.
Tamo gdje se u nekim nacionalnim zaštićenim podruĉjima trenutno odvijaju ekstraktivne koncesije
ili aktivnosti velikog raspona (npr. u šumarstvu ili rudarstvu), nadleţnoj javnoj ustanovi za upravljanje
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
29
oĉuvanjem tog zaštićenog podruĉja vraća se malo ili nimalo sredstava (naroĉito kad je rijeĉ o ublaţavanju
posljedica ekstraktivne djelatnosti), pri ĉemu "koncesijske" naknade idu izravno u ţupanijski ili drţavni
proraĉun.
99.
Niz nacionalnih zaštićenih podruĉja pruţa vrijedne usluge ekosustava širem društvu, a da se
financijski troškovi pruţanja i odrţavanja tih usluga ekosustava ne naplaćuju od korisnika. Primjerice,
Lonjsko polje osigurava izuzetno vrijednu funkciju kontrole poplava, od koje korist imaju Zagreb i okolna
mjesta, dijelovi Bosne i Hercegovine, pa ĉak i Beograd (u Srbiji). Sliĉno tome, slivna podruĉja NP-a
Risnjak i NP-a Paklenica osiguravaju koliĉinu i kakvoću vode kojom se opskrbljuju okolna sela i gradovi.
No, od tih javnih ustanova oĉekuje se da plaćaju korištenje vode vodoopskrbnim komunalnim poduzećima,
pri ĉemu trošak te vodoopskrbe ponekad predstavlja znaĉajnu komponentu proraĉuna javne ustanove.
Primjer moţemo pronaći u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, koji plaća vodne naknade Hrvatskim
vodama u iznosu od 16% vlastitog godišnjeg generiranog prihoda, dok istovremeno mora raditi na
oĉuvanju slivnog podruĉja koristeći vlastite resurse.
100.
Općenito govoreći, drţavne javne ustanove suoĉavaju se s iznimno visokim troškovima za
osiguranje osnovnih usluga (npr. opskrbe elektriĉnom energijom, grijanja, vodoopskrbe i gospodarenja
otpadom) u zaštićenim podruĉjima pod njihovom upravom. To ima ozbiljan uĉinak na financijsku
odrţivost tih ustanova, budući da je rijeĉ o znaĉajnom udjelu u operativnim troškovima. Primjera radi,
troškovi gospodarenja otpadom samo na Plitviĉkim jezerima iznosili su 2011. godine 187.300 USD (što
predstavlja 0,5% ukupnog prihoda). Niz je prilika – dosad još neiskorištenih – za poboljšanje troškovne
uĉinkovitosti u opskrbi osnovnim uslugama (npr. kroz smanjenje korištenja vode, popravak oštećenih
vodovodnih cijevi, prebacivanje toplinskih sustava na plin, ugradnju jeftinijih i za okoliš prihvatljivijih
sustava gospodarenja otpadom i sustava opskrbe energijom), kao i za pregovore s drţavnim javnim
poduzećima (npr. Hrvatskim vodama) kako bi se osigurao popust za troškove osnovnih usluga u zaštićenim
podruĉjima, s ciljem daljnjeg smanjenja njihove ovisnosti o drţavnom proraĉunu.
101.
Premda se pojavljuje ĉitav niz prilika za osiguranje projektnog financiranja od strane donatorskih
agencija, fragmentirana narav institucionalnog okvira za nacionalna zaštićena podruĉja, kao i slaba
koordinacija drţavnih javnih ustanova, ograniĉavaju koliĉinu novca do kojeg se moţe doći u svrhu podrške
planiranju, razvoju i upravljanju zaštićenim podruĉjima. Nadalje, iako je ustrojen nacionalni Fond za
zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU), taj fond dodjeljuje vrlo male iznose financiranja
zaštićenim podruĉjima. Trenutno ne postoji zaklada koja bi bila osnovana u svrhu potpore zaštićenim
podruĉjima u Hrvatskoj.
102.
Ujedno postoji i znaĉajan prostor za poboljšanje promidţbe i marketinga nacionalnih zaštićenih
podruĉja u Hrvatskoj. Svaka javna ustanova trenutno izraĊuje i osigurava vlastite marketinške materijale,
pri ĉemu ne postoji dosljedno brendiranje i promidţba turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga diljem
mreţe zaštićenih podruĉja. Ĉini se da postoji malo ili nimalo suradnje izmeĊu javnih ustanova kako bi se
osigurala korist od ekonomije razmjera u marketinškim naporima. Svako nacionalno zaštićeno podruĉje sa
svojom administrativnom javnom ustanovom odrţava odvojeni knjigovodstveni sustav za turistiĉke i
rekreativne usluge, što ima za posljedicu neugodno sloţen i birokratiziran proces za posjetitelje koji ţele
posjetiti više zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj, a ne samo jedno podruĉje. Informacije o turistiĉkim i
rekreativnim sadrţajima za ĉitavu mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja nisu jednostavno dostupne na
jednom mjestu, a ujedno ne postoje zajedniĉke usluge i proizvodi (npr. planinarske staze, itinereri
posvećeni baštini) koji bi bili pripremljeni ili reklamirani na razini ĉitave mreţe zaštićenih podruĉja.
ANALIZA DIONIKA
103.
Tijekom faze pripreme projekta provedena je analiza dionika kako bi se odredili kljuĉni dionici i
ocijenile njihove uloge i odgovornosti u kontekstu predloţenog projekta. Tabela u nastavku prikazuje
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
30
kljuĉne organizacije dionika, pruţa kratak saţetak odgovornosti svih tih organizacija dionika (konkretno u
odnosu na zaštitu prirode) te opisuje predviĊene uloge svih organizacija dionika u pruţanju podrške ili
olakšavanju provedbe projektnih aktivnosti u mreţi nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Organizacija
Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode
(MZOIP)
Uprava za zaštitu prirode
(NPD)
Uprava za inspekcijske
poslove (DIA)
Projekt integracije u EU
Natura 2000 (NIP)
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
MZOIP je središnje izvršno tijelo
odgovorno za zaštitu okoliša.
Uprava za zaštitu prirode izravno je
odgovorna za, meĊu ostalim:
koordinaciju sveukupnog planiranja i
upravljanja sustavom zaštićenih
podruĉja; pruţanje regulacijskog,
administrativnog i financijskog nadzora
nad 19 drţavnih javnih ustanova;
odreĊivanje novih nacionalnih
zaštićenih podruĉja; izvješćivanje o
sustavu zaštićenih podruĉja; aţuriranje
upisnika zaštićenih podruĉja.
Uprava za inspekcijske poslove
odgovorna je za provedbu i
usklaĊivanje sa svim relevantnim
zakonima i propisima te
uvjetima/zahtjevima u vezi s
dozvolama u zaštićenim podruĉjima.
Projekt integracije u EU Natura 2000,
financiran zajmom Svjetske banke,
pruţa financijsku i tehniĉku podršku za
poboljšanje sustava upravljanja
podacima, razvoj infrastrukture i
nabavu kljuĉne tehniĉke opreme za
zaštićena podruĉja.
Drţavni zavod za zaštitu
prirode (DZZP)
Drţavni zavod za zaštitu prirode
središnja je ustanova koja se bavi
struĉnim zadacima oĉuvanja prirode u
Hrvatskoj.
Odjel za upravljanje zaštićenim
područjima u DZZP-u pruţa
specijalizirane struĉne savjete i
podršku Upravi za zaštitu prirode u
uspostavi, planiranju, upravljanju,
praćenju i širenju sustava zaštićenih
podruĉja.
DZZP ujedno pruţa struĉne savjete i
podršku javnim ustanovama u vezi s
njihovim desetogodišnjim i godišnjim
planiranjem.
PredviĊene uloge i odgovornosti u
projektu
MZOIP će imati sveukupnu odgovornost za
nadzor nad provedbom projekta.
Preuzet će vodeću ulogu u povezivanju i
koordinaciji sa svim vladinim agencijama u
vezi s provedbom projekta.
MZOIP će ujedno biti odgovoran za
pripremu zakona i propisa koji će biti
potrebni kao podrška projektnim
aktivnostima.
Uprava za zaštitu prirode koordinirat će sve
projektne aktivnosti te moţe biti odgovorna
za izravnu provedbu niza aktivnosti.
Uprava za inspekcijske poslove pruţit će
podršku projektu kroz postupno poboljšanje
troškovne i operativne uĉinkovitosti funkcija
osiguranja sukladnosti i provedbe u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
Projekt integracije u EU Natura 2000 blisko
će suraĊivati s projektom kako bi se
osiguralo djelotvorno usklaĊivanje blisko
povezanih aktivnosti NIP-a i ovog projekta.
DZZP će pruţati struĉnu i specijaliziranu
tehniĉku podršku projektu, naroĉito kad je
rijeĉ o pripremi nacionalnog okvira
planiranja.
Osoblje DZZP-a moţe se angaţirati za
poduzimanje nuţnih struĉnih aktivnosti u
sklopu podrške nizu projektnih aktivnosti.
Na DZZP ujedno mogu utjecati projektne
aktivnosti, kroz postupnu integraciju
funkcija ustanove u vezi sa zaštićenim
podruĉjima u buduću parkovnu agenciju (ili
sliĉnu strukturu), ukoliko se bude zakljuĉilo
da je to izvedivo.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
31
Organizacija
19 drţavnih javnih
ustanova
JU za nacionalne parkove
JU za parkove prirode
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
Svaka javna ustanova izravno je
odgovorna za desetogodišnje i godišnje
planiranje te svakodnevno operativno
upravljanje nacionalnim
parkom/parkom prirode pod
nadleţnošću te ustanove.
PredviĊene uloge i odgovornosti u
projektu
Osoblje javnih ustanova bit će odgovorno za
koordiniranje ili izravnu provedbu niza
aktivnosti specifiĉnih za konkretno zaštićeno
podruĉje.
Projektne aktivnosti ujedno će utjecati na
javne ustanove, kroz postupnu integraciju
ustanova u buduću parkovnu agenciju,
ukoliko se bude zakljuĉilo da je to izvedivo.
Ţupanijske i lokalne
javne ustanove
Svaka javna ustanova izravno je
odgovorna za planiranje i svakodnevno
operativno upravljanje zaštićenim
podruĉjem pod nadleţnošću te
ustanove.
Ţupanijske i lokalne javne ustanove blisko
će suraĊivati s projektom kako bi se
osigurala djelotvorna suradnja te dijeljenje
informacija i resursa u vezi s projektnim
aktivnostima koje se mogu
koristiti/primijeniti u zaštićenim podruĉjima
pod upravnom nadleţnošću ţupanijskih i
lokalnih javnih ustanova.
Ministarstvo financija
(MF)
Ministarstvo financija središnje je
izvršno tijelo odgovorno za nacionalnu
financijsku politiku i upravljanje
drţavnim financijama.
Ministarstvo financija bit će odgovorno za
osiguranje kontinuiranih doznaka sredstava
drţavnog proraĉuna za zaštićena podruĉja.
Ministarstvo financija odobrit će
doznaĉivanje potrebnih drţavnih
proraĉunskih sredstava u sklopu
sufinanciranja projekta.
Ministarstvo financija priprema drţavni
proraĉun, upravlja njime i prati
njegovu provedbu.
Ministarstvo
poljoprivrede (MA)
Hrvatske vode
Ministarstvo poljoprivrede središnje je
izvršno tijelo odgovorno za reguliranje
i praćenje poljoprivrede, šumarstva,
ribarstva, lova, vodnog gospodarstva,
veterinarstva i ruralnog razvoja.
Ministarstvo poljoprivrede koordinirat će
ugraĊivanje ulaznih sektorskih aktivnosti u
podruĉju poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva u projektne aktivnosti
povezane s poboljšanjem institucionalne
strukture i financijske odrţivosti nacionalnih
zaštićenih podruĉja.
Ministarstvo turizma središnje je
izvršno tijelo sa sveukupnom
odgovornošću za zakonodavstvo,
planiranje, marketing i razvoj u
podruĉju turizma.
HTZ će biti projektni partner u
osmišljavanju, razradi i provedbi zajedniĉke
marketinške strategije i sustava rezervacija
za turistiĉke i rekreativne proizvode i usluge
koje pruţa mreţa nacionalnih zaštićenih
podruĉja.
HTZ će nadalje pruţati podršku i pomoć
projektu u poboljšavanju kvalitete i raspona
turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
Hrvatske šume
Ministarstvo turizma
(MT)
Hrvatska turistiĉka
zajednica (HTZ)
Hrvatska turistiĉka zajednica izravno je
odgovorna za planiranje, provedbu i
promicanje strategije turizma.
Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture
(MPPI)
MPPI je, meĊu ostalim, odgovoran za
unutarnji meĊunarodni pomorski i
nautiĉki promet, zaštitu mora od
oneĉišćenja s brodova, morske luke,
pomorsko dobro i utvrĊivanje granica
pomorskog dobra.
MPPI će pruţiti pomoć u pripremi tehniĉke
procjene u vezi sa zahtjevima za instaliranje
i upravljanje sustavom sidrenja u Parku
prirode Telašćica.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
32
Organizacija
Ministarstvo
graditeljstva i
prostornog ureĊenja
(MINGORP)
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
MINGORP provodi administrativne i
druge zadatke u vezi s prostornim
planiranjem u Hrvatskoj te u vezi s
koordinacijom regionalnog prostornog
ureĊenja i planiranja, korištenja i
zaštite prostora.
PredviĊene uloge i odgovornosti u
projektu
MINGORP će pruţiti pomoć u pravnim
postupcima potrebnim za dobivanje
lokacijske dozvole za plutaĉe u Parku
prirode Telašćica.
MRRFEU će pruţiti pomoć u razmjeni
podataka i koordinaciji kad je rijeĉ o
projektima koji se pripremaju za europske
strukturne i investicijske fondove (ESI).
.
AJPP će pruţati pravnu, tehniĉku i
profesionalnu podršku projektu kroz
facilitaciju provedbe JPP-a (ukljuĉujući
koncesije za turistiĉko-rekreativne sadrţaje)
u nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova
Europske unije
(MRRFEU)
MRRFEU je odgovoran za planiranje i
provedbu politike regionalnog razvoja,
kao i za koordinacijske aktivnosti u
vezi s upravljanjem fondovima Unije.
Agencija za javnoprivatno partnerstvo
(AJPP)
AJPP je središnje nacionalno tijelo
nadleţno za provedbu Zakona o javnoprivatnom partnerstvu.
Ţupanije i lokalne
općine
Ţupanije i općine odgovorne su za niz
društvenih, gospodarskih i ekoloških
usluga na svom podruĉju nadleţnosti.
Ujedno na godišnjoj osnovi dodjeljuju
bespovratna sredstva ţupanijskim i
lokalnim javnim ustanovama
odgovornima za upravljanje zaštićenim
podruĉjima u ţupaniji odnosno općini.
Ţupanije i općine suraĊivat će s projektom u
identificiranju i razradi prilika povezanih s
projektnim aktivnostima, koje bi mogle
uroditi poboljšanjem regionalnog i lokalnog
društvenog i gospodarskog blagostanja.
FZOEU je drţavni fond koji dobiva
prihode od raznih okolišnih naknada i
naknada po posebnim propisima te
pruţa bespovratna sredstva za
gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.
FZOEU će biti provedbeno tijelo za
strukturne fondove Unije za sektor
zaštite prirode, ukljuĉujući zaštićena
podruĉja.
FZOEU će pruţati pomoć projektu u jaĉanju
kapaciteta MZOIP-a i drţavnih javnih
ustanova za razradu projekata prihvatljivih
za financijsku potporu FZOEU-a.
Hrvatska zajednica
ţupanija
Udruga gradova u
Republici Hrvatskoj
Udruga općina u
Republici Hrvatskoj
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku uĉinkovitost
(FZOEU)
Nevladine organizacije,
organizacije civilnog
društva i udruge
Nevladine organizacije i udruge – ukljuĉujući WWF i Hrvatski planinarski savez vaţni su projektni partneri. Oni će dijeliti i koordinirati napore te suraĊivati s
projektom gdje to bude prikladno.
Lokalne organizacije civilnog društva i nevladine organizacije koje djeluju u osam
ciljanih nacionalnih zaštićenih podruĉja u okviru komponente 2 bit će aktivno
ukljuĉene u blisku suradnju s javnim ustanovama, kako bi se identificirale prilike za
suradnju u projektnim aktivnostima i ostvarivanje koristi slijedom tih aktivnosti.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
33
ANALIZA POLAZIŠTA
104.
Vlada Republike Hrvatske i drţavne javne ustanove – uz potporu niza drugih organizacija –
obvezuju se na ulaganje znaĉajnih resursa, kapaciteta i financijskih sredstava tijekom ĉetverogodišnjeg
vremenskog okvira projekta kako bi nadvladali neke od prepreka djelotvornom planiranju i upravljanju
nacionalnim zaštićenim podruĉjima. Te obveze ukratko se opisuju u tekstu koji slijedi.
Zakonodavna i institucionalna reforma u nacionalnim zaštićenim područjima
105.
Hrvatski sabor usvojio je Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) 21. lipnja 2013. godine. Zakon je
danas potpunije usklaĊen sa svim direktivama i odlukama Europske unije u vezi sa zaštitom prirode. U
zakon je ukljuĉena i odredba (u ĉlanku 130., stavku 5) o budućem osnivanju jedinstvene javne ustanove za
upravljanje nacionalnim zaštićenim podruĉjima ("tijelo za upravljanje zaštićenim podruĉjem od
nacionalnog znaĉaja").
Financijska podrška vlade za nacionalna zaštićena područja
106.
Vladin srednjoroĉni okvir potrošnje ukljuĉuje financiranje iz Drţavnog proraĉuna23 za planiranje i
upravljanje nacionalnim zaštićenim podruĉjima (ukljuĉujući nacionalne parkove, parkove prirode i sve
funkcije podrške koje pokrivaju Uprava za zaštitu prirode u sklopu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te
Drţavni zavod za zaštitu prirode) u iznosu od pribliţno 9.555.000 USD za 2014. godinu (što predstavlja
smanjenje u usporedbi s prethodnom godinom), što će se smanjiti na pribliţno 9.257.500 USD 2015.
godine, pa povećati na pribliţno 10.300.500 USD 2016. godine i stabilizirati na istoj razini 2017. godine.
Tijekom ĉetverogodišnjeg trajanja projekta GEF-a (od 2014. do 2017. godine) to podrazumijeva ukupno
polazišno izravno ulaganje vlade u nacionalna zaštićena podruĉja u iznosu od 39.413.500 USD.
Vlastito financiranje za nacionalna zaštićena područja
107.
Nacionalna zaštićena podruĉja nastavit će generirati vlastite prihode kako bi nadopunila
financijsku potporu vlade. To ukljuĉuje prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga, korisniĉkih naknada i
fiksne imovine. Prema projekcijama, prihod nacionalnih parkova i parkova prirode iznosit će ukupno
najmanje 218.000.000 USD (za nacionalne parkove) i 6.400.000 USD (za parkove prirode) tijekom
ĉetverogodišnjeg vremenskog okvira provedbe projekta.
Podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nacionalnim zaštićenim
područjima
108.
FZOEU, osnovan 2004. godine, ustrojen je kako bi osigurao dodatne resurse za financiranje
projekata, programa i sliĉnih aktivnosti u podruĉju oĉuvanja, odrţivog korištenja, zaštite i poboljšanja
stanja okoliša u Hrvatskoj. Fond stjeĉe prihode na temelju, meĊu ostalim: naknada za oneĉišćenje,
okolišnih naknada, naknada za upravljanje otpadom, naknada na vozila, kao i iz donacija. Fondom upravlja
Upravni odbor Fonda i administrativno osoblje, koje usmjerava direktor Fonda. Fondom se upravlja i
sredstva se doznaĉuju u skladu s odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost
(NN 107/03). Do danas je u aktivnost "Zaštita i oĉuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti" uloţeno
ukupno 7.900.000 USD sredstava FZOEU-a, od ĉega je 2.100.000 USD izravno doznaĉeno zaštićenim
podruĉjima i Drţavnom institutu za zaštitu prirode. Procjenjuje se da će tijekom provedbe ovog projekta
daljnjih 3.448.300 USD sredstava FZOEU-a (drugim rijeĉima, prosjeĉno 862.075 USD godišnje) biti
posvećeno podršci za trajno planiranje i upravljanje nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
23
Ukljuĉuje doznake bespovratnih sredstava kao i druge drţavne izvore financiranja.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
34
Projekt integracije u Natura 2000 (NIP)
109.
Godine 2011. Republika Hrvatska dobila je zajam od 20,8 milijuna EUR od MeĊunarodne banke
za obnovu i razvoj (IBRD) za provedbu petogodišnjeg Projekta integracije u Natura 2000 (NIP), u trajanju
od 2011. do 2016. godine. Tim projektom upravlja posebna projektna jedinica u MZOIP-u, a projekt ima
tri komponente: komponenta 1 odnosi se na ulaganje u infrastrukturu, kupnju prioritetne tehniĉke opreme i
podršku za konzultantske usluge namijenjene zaštićenim podruĉjima i lokacijama nacionalne ekološke
mreţe; komponenta 2 odnosi se na aţuriranje biološke inventarizacije, poboljšanje mapiranja staništa i
aţuriranje podatkovnih sustava kako bi se ispunile obveze u vezi s izvješćivanjem na razini Unije te kako
bi se podatkovni sustavi uskladili sa zahtjevima iz Direktive INSPIRE Europske unije; komponenta 3
odnosi se na promicanje meĊusektorske suradnje s drugim vladinim ustanovama i pruţanje podrške
pristupanju programima darovnica Europske unije namijenjenih zaštiti prirode, kao i na pripremu
materijala za tumaĉenje prirodnih vrijednosti.
110.
Projekt integracije u mreţu Natura 2000 odvijat će se istodobno s projektom GEF-a, a njime će se
financirati niz komplementarnih aktivnosti u nacionalnim zaštićenim podruĉjima i ustanovama koje
upravljaju tim podruĉjima. Tabela u nastavku pruţa preliminarni pregled aktivnosti u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima (konkretno, u podruĉju infrastrukture/opreme, upravljanja podacima, izgradnje
kapaciteta) koje će se – s ukupnim troškom od 18.217.998 USD – financirati kroz NIP tijekom istog
razdoblja u kojem će se odvijati projekt s financijskom potporom GEF-a.
1. Ulaganja u ekološku mrežu
Aktivnost
Javna ustanova
Spremište za čamce "Čamčarnica"
NP Brijuni
Centar za posjetitelje Vrulje
NP Kornati
Špilja Oziđana i šetnica Stinice – Roški slap
NP Krka
Most na lokalitetu Veliki Most
NP Mljet
Učionica u prirodi i poučna staza
NP Paklenica
Informacijski centri - Gornji Kupari i Razloge
NP Risnjak
Uspostava osnovne infrastrukture za upravljanje
parkom
Kontrolirano upravljanje posjetiteljima, uključujudi
poboljšanje obavijesnih informacija o parku
NP Sjeverni Velebit
PP Biokovo
Dovršetak
svibanj
2012.
rujan
2014.
ožujak
2012.
srpanj
2014.
prosinac
2013.
rujan
2013.
studeni
2013.
ožujak
2014.
prosinac
2013.
kolovoz
2013.
rujan
2012.
-
Iznos (EUR)
Iznos (USD)
429 335
558 136
385 000
500 500
805 535
1 047 196
370 000
481 000
210 000
273 000
408 000
530 400
564 000
733 200
300 000
390 000
495 000
643 500
311 863
405 422
38 153
49 599
246 000
319 800
Poboljšanje sustava za posjetitelje
PP Kopački rit
Centar za posjetitelje Krapje
PP Lonjsko polje
Info-punkt Bliznec
PP Medvednica
Projekt je u fazi razvoja
PP Papuk
Poučna staza
PP Telašdica
listopad
2013.
47 696
62 005
Obavijesne i poučne ploče
PP Telašdica
-
159 000
206 700
Infrastruktura za edukativnu izložbu na otvorenom
"Oko Učke"
PP Učka
(infrastruktura)
travanj
2012.
62 302
80 993
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
35
Obrazovna sfera – zanatlijske usluge
PP Učka (usluge)
Rekonstrukcija Premužideve staze
PP Velebit
Projekt je u fazi razvoja
PP Vransko jezero
Centar za posjetitelje Budinjak
Edukativno-informativni centar "Stan na Gajni" s
poučnom stazom
Projekt je u fazi razvoja
Projekt je u fazi razvoja
Špilja Vrlovka
Obilježavanje poučne staze i izgradnja vidikovca na
području značajnog krajobraza Kalnik
Edukacijsko-promidžbeni centar Radoboj
Djelomična obnova centra za posjetitelje Križovec i
poučne staze
Poučna staza u značajnom krajobrazu Erdut
Adaptacija špilje Lokvarka
Projekt je u fazi razvoja
Poučna staza "Imotska jezera Gaj"
Projekt je u fazi razvoja
PP Žumberak Samoborsko gorje
JU Brodsko-posavske
županije
JU Dubrovačkoneretvanske žup.
JU Istarske žup. Natura Histrica
JU Karlovačke žup.Natura Viva
JU KoprivničkoKriževačke žup.
JU Krapinskozagorske žup.
JU Međimurske žup. –
Priroda
JU Osječko-baranjske
žup.
JU Primorskogoranske žup. Priroda
JU Sisačkomoslavačke žup.
JU Splitskodalmatinske žup.
JU Šibensko-kninske
žup.
Info-punkt i poučna staza Trakošdan
JU Varaždinske žup.
Informativno-edukativni centar u Noskovačkoj
Dubravi
JU Virovitičkopodravske žup.
JU Zadarske žup. Natura Jadera
JU Zagrebačke žup. Zeleni prsten
Info-centar Novigrad
Projekt je u fazi razvoja
Projekt je u fazi razvoja
PP Lastovsko otočje
Projekt je u fazi razvoja
JU Ličko-senjske žup.
JU Bjelovarskobilogorske žup.
JU Požeško-slavonske
žup.
JU Vukovarskosrijemske žup.
Projekt je u fazi razvoja
Projekt je u fazi razvoja
Projekt je u fazi razvoja
Oprema za tumačenje
Plan upravljanja okolišem za pojedine radne lokacije
Protupožarna oprema za parkove
Oprema za pradenje i čuvare prirode za potrebe mreže Natura 2000
travanj
2012.
prosinac
2015.
listopad
2014.
srpanj
2013.
rujan
2013.
22 233
28 903
357 000
464 100
396 000
514 800
161 612
210 096
103 152
134 098
-
111 000
144 300
-
120 000
156 000
99 000
128 700
49 000
63 700
214 594
278 972
245 925
319 703
126 748
164 772
222 497
289 246
20 000
26 000
300 000
390 000
148 000
192 400
125 041
162 553
293 864
382 023
75 000
97 500
-
0
0
-
351 000
456 300
600 000
780 000
15 410
20 033
150 000
195 000
304 000
395 200
kolovoz
2013.
studeni
2014.
rujan
2012.
rujan
2012.
listopad
2013.
travanj
2012.
veljača
2014.
travanj
2014.
lipanj
2013.
kolovoz
2012.
kolovoz
2013.
listopad
2016.
ožujak
2013.
travanj
2014.
svibanj
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
36
2013.
Oprema za pradenje i čuvare prirode
listopad
2013.
640 000
832 000
10 082 960
13 107 848
Iznos (EUR)
Iznos (USD)
470 000
611 000
106 454
138 391
1 926 000
2 503 800
1 792 000
2 329 600
290 000
377 000
4 584 454
5 959 791
Iznos (EUR)
Iznos (USD)
841 100
1 093 430
1 311 250
1 704 625
200 000
260 000
50 000
65 000
200 000
260 000
88 000
114 400
230 410
299 533
2 920 760
3 796 988
2. Podatkovni sustavi za ekološku mrežu
Aktivnost
Identifikacija vrsta i staništa za inventarizaciju
Hardver i softver u vezi s Informacijskim sustavom za zaštitu prirode (NPIS) i
mapiranjem staništa te informacijsko-tehnološka oprema za DZZP
Terensko istraživanje staništa
Terensko istraživanje i laboratorijska obrada za prikupljanje novih podataka o
inventarizaciji
Međusektorsko rješenje za razmjenu GIS podataka
Dovršetak
ožujak
2016.
svibanj
2012.
siječanj
2016.
veljača
2016.
kolovoz
2015.
3. Izgradnja kapaciteta za ekološku mrežu
Aktivnost
Podrška za shemu poljoprivredno-okolišnih mjera
Razvoj kapaciteta i komunikacijske strategije za tumačenje prirode
Određivanje granica i registracija točnih granica zaštidenih područja
Program izobrazbe zaposlenika u sustavu zaštite prirode
Troškovi izobrazbe
Program za volontere u sustavu zaštite prirode
Razne studije, analize i istraživanja
Dovršetak
ožujak
2016.
studeni
2015.
studeni
2014.
siječanj
2016.
siječanj
2016.
travanj
2015.
srpanj
2015.
Europski strukturni i investicijski fondovi
S pridruţivanjem Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, europski strukturni i
investicijski fondovi postali su dostupni Hrvatskoj tijekom programskog razdoblja 2014.-2020.
godine. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) odgovorno je
ministarstvo za koordinaciju pristupa tim fondovima. U prvoj fazi financijske potpore
pripremljeno je 14 projektnih prijedloga infrastrukturnog razvoja i tri projekta za razvoj sustava i
praćenja, što će pridonijeti tematskom cilju 6: "Zaštita okoliša i promicanje uĉinkovitosti resursa i
111.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
37
prioriteta promidţbe i razvoja kulturne i prirodne baštine". Predloţeni razvojni projekti za fazu 1 –
s ukupnom projekcijom troškova od 157.360.000 USD24 – prikazani su u tabeli u nastavku25.
No
Name of the project
1 Visitor center Krasno
2 Visitor center Medvedjak
3 Scientific research center Puljane
4 Entrance Lozovac
5 Contemporary travel experience of hidden attractions
6 Volunteer center Crni lug
7 Visitor center Paklenica (in underground tunnels)
8 Visitor center Poklon
9 Visitor center Medvedgrad
10 Visitor center Grpascak
11 System of visiting and monitoring - Cardaci
12 Geo info center Vocin
13 Visitor center Tikves
14 Tourism evaluation of St. Ante channel
15 Framework for managing Natura 2000 sites
16 Establishment and implementation of monitoring in accordance with 79/409 and 92/43
17 Marine habitat mapping
Public Institution
NP Sjeverni Velebit
NP Plitvicka jezera
NP Krka
NP Krka
NP Brijuni
NP Risnjak
NP Paklenica
PN Ucka
PN Medvednica
PN Telascica
PN Lonjsko polje
PN Papuk
PN Kopacki rit
CPI Sibenik - Knin
-
in mio €
3.95
3.36
6.74
9.40
3.02
1.51
6.04
3.52
3.02
3.02
0.27
3.09
3.02
9.50
39.74
9.93
11.92
121.05
in mio US$
5.14
4.36
8.77
12.21
3.93
1.96
7.85
4.58
3.93
3.93
0.35
4.01
3.93
12.35
51.66
12.91
15.50
157.36
[TABELA:]
Br.
Naziv projekta
1
Centar za posjetitelje Krasno
2
Centar za posjetitelje MedveĊak
3
4
5
6
7
8
9
Znanstveno-istraţivaĉki centar Puljani
Ulaz Lozovac
Suvremeno turistiĉko iskustvo za skrivene atrakcije
Volonterski centar Crni lug
Centar za posjetitelje Paklenica (u podzemnim
tunelima)
Centar za posjetitelje Poklon
Centar za posjetitelje Medvedgrad
10
11
Centar za posjetitelje Grpašćak
Sustav za posjetitelje i praćenje – Ĉardaci
12
13
Geoinformacijski centar Voćin
Centar za posjetitelje Tikveš
14
Turistiĉka evaluacija kanala Sv. Ante
15
16
Okvir za upravljanje lokacijama Natura 2000
Uspostava i provedba praćenja u skladu s
direktivama 79/409 i 92/43
Javna
ustanova
NP Sjeverni
Velebit
NP Plitviĉka
jezera
NP Krka
NP Krka
NP Brijuni
NP Risnjak
NP
Paklenica
PP Uĉka
PP
Medvednica
PP Telašćica
PP Lonjsko
polje
PP Papuk
PP Kopaĉki
rit
JU Šibensko
kninske
ţupanije
-
mil. EUR
mil. USD
3,95
5,14
3,36
4,36
6,74
9,40
3,02
1,51
6,04
8,77
12,21
3,93
1,96
7,85
3,52
3,02
4,58
3,93
3,02
0,27
3,93
0,35
3,09
3,02
4,01
3,93
9,50
12,35
39,74
9,93
51,66
12,91
24
Financiranje Europske komisije tipiĉno se kreće u rasponu od 50% do 85% ukupne vrijednosti projekta, ĉime upravlja Europska
banka za obnovu i razvoj (EBRD), pri ĉemu se ostatak sredstava mora namaknuti iz vlastitih resursa korisnika ili iz drugih izvora.
25
Valja uoĉiti kako je u ovoj fazi rijeĉ tek o preliminarnim prijedlozima, i nejasno je koji će se od ovih infrastrukturnih projekata u
konaĉnici vjerojatno financirati iz strukturnih fondova Unije.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
38
17
Mapiranje morskih staništa
-
11,92
121,05
15,50
157,36
[TABELA – KRAJ]
Tehnička i financijska podrška za nacionalna zaštićena područja – nevladine organizacije i donatori
112.
Primarni cilj regionalnog projekta trogodišnjeg Mediteranskog programa WWF-a (MedPO, od
2012. do 2015. godine), posvećenog umreţavanju osoblja zaštićenih podruĉja u projektu Parkova
Dinarskog luka, jest poboljšati kvalitetu dijaloga, razumijevanja i suradnje meĊu osobljem koje se bavi
praktiĉnim radom u zaštićenim podruĉjima Dinarskog luka (ukljuĉujući Albaniju, BiH, Hrvatsku,
Kosovo26, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju). Ovaj trogodišnji projekt financiraju norveško
Ministarstvo vanjskih poslova i Zaklada MAVA, s ukupnim proraĉunom od 1,7 milijuna eura. Projekt ima
tri komponente: (i) razvoj regionalne suradniĉke mreţe koja se sastoji od ustanova i osoblja odgovornog za
zaštićena podruĉja; (ii) razvoj i provedba regionalnog plana za izgradnju kapaciteta za regionalnu
suradniĉku mreţu; (iii) razvoj komunikacijske strategije i promicanje vizualnog identiteta i logotipa za
mreţu "Parkova Zapadnog Balkana / Dinarskog luka". Procjenjuje se da će se u podršku hrvatskim
nacionalnim zaštićenim podruĉjima koja se nalaze u domeni planiranja Dinarskog luka uloţiti pribliţno
158.000 USD.
113.
Još jedan regionalni program okvira WWF MedPO – Projekt SEA-MED – pruţa podršku morskim
zaštićenim podruĉjima u zemljama juţnog i istoĉnog Mediterana da dosegnu fazu operativne i financijske
samodostatnosti te da postanu modeli pristupa zasnovanog na ekosustavu (naroĉito u upravljanju
turizmom). Šest pilot projekata pripremit će se i provesti u Albaniji, Turskoj, Alţiru, Libiji i Tunisu, a
projekti će se provoditi u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Procjenjuje se da će se u podršku hrvatskim
nacionalnim morskim zaštićenim podruĉjima u okviru ovog projektnog pristupa uloţiti pribliţno 400.000
EUR.
114.
Sljedeći projekti "Instrumenta pretpristupne pomoći" (IPA), koje financira Europska unija, takoĊer
se trenutno provode kroz DZZP (i druge partnerske organizacije) u nacionalnim zaštićenim podruĉjima i
oko njih.
Project
IPA Adriatic NETCET - Network for whales and
sea turtles in the Adriatic Sea
IPA SEE River - Sustainable Integrated
Management of International River Corridors in
SEE Countries
IPA SEMPERVIR - Recommendations for the
integrated and sustainable management in
order to preserve water resources and habitats
of the upper catchment of the river Kupa
Donor
IPA Adriatic Cross-Border Cooperation
Programme 2007 - 2013
Croatian partners
IPA I
SINP (State Budget su-finances 15%)
IPA Cross-Border Cooperation
Programme 2007 - 2013
SINP (State Budget su-finances 15%)
IPA Cross-Border Cooperation
IPA LC MONITOR - System of joint monitoring of
Programme 2007 - 2013
large carnivores in Croatia and Slovenia
SINP (State Budget su-finances 15%)
26
€ Amount
$ Amount
2 732 541
3 552 303
599 144
1 758 336
778 887
2 285 837
40 800
53 040
1 175 608
1 528 290
650 250
845 325
483 002
627 903
106 729
138 748
Lifetime of the project
October 2012 October 2015
October 2012 September 2014
Starting in 2013
> 15 months
Starting in 2013
> 15 months
Sukladno rezoluciji UNSCR 1244/99.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
39
[TABELA]
Projekt
IPA Adriatic
NETCET – Mreţa za
zaštitu kitova i
morskih kornjaĉa u
Jadranu
IPA SEE River –
Odrţivo integrirano
upravljanje
meĊunarodnim
rijeĉnim koridorima
u zemljama
jugoistoĉne Europe
IPA SEMPERVIR –
Preporuke za
integrirano i odrţivo
upravljanje u svrhu
oĉuvanja vodnih
resursa i staništa
sliva gornjeg toka
rijeke Kupe
IPA LC MONITOR
– Sustav zajedniĉkog
praćenja velikih
mesojeda u
Hrvatskoj i Sloveniji
Donator
Iznos (EUR)
Iznos (USD)
IPA Adriatic –
program
prekograniĉne
suradnje 2007.-2013.
Hrvatski partneri
IPA I
DZZP (drţavni
proraĉun sufinancira
15%)
2 732 541
3 552 303
599 144
1 758 336
40 800
778 887
2 285 837
53 040
IPA Program
prekograniĉne
suradnje 2007.-2013.
DZZP (drţavni
proraĉun sufinancira
15%)
1 175 608
1 528 290
650 250
845 325
IPA Program
prekograniĉne
suradnje 2007.-2013.
DZZP (drţavni
proraĉun sufinancira
15%)
483 002
627 903
106 729
138 748
Ţivotni ciklus
projekta
listopad 2012. –
listopad 2015.
listopad 2012. –
rujan 2014.
Poĉinje 2013.
godine;
više od 15 mjeseci
Poĉinje 2013.
godine;
više od 15 mjeseci
[TABELA-KRAJ]
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
40
DIO II: Strategija
OBRAZLOŢENJE PROJEKTA I SUKLADNOST S POLITIKOM
Sukladnost sa strategijom i strateškim programom GEF-a
115.
Projekt je usklaĊen s ciljem Strategije GEF-a o bioraznolikosti fokalnih podruĉja, usmjerenim na
"očuvanje i odrţivo korištenje bioraznolikosti te odrţavanje proizvoda i usluga ekosustava". Uĉinak
projekta mjerit će se u smislu "očuvane bioraznolikosti i odrţanih staništa u nacionalnim sustavima
zaštićenih područja", korištenjem sljedećih pokazatelja: (i) raspona (u hektarima) "netaknutog
vegetativnog pokrova i stupnjem fragmentacije nacionalnih sustava zaštićenih područja..." te (ii) raspona
(u hektarima) netaknutih "staništa u obalnoj zoni (koraljnih grebena, mangrova, itd.)... u morskim
zaštićenim područjima...".
116.
Projekt je usklaĊen s Ciljem 1 strategije o bioraznolikosti fokalnih podruĉja, "Poboljšanje
odrţivosti sustava zaštićenih područja". Projekt će pridonijeti ciljevima u vezi s Ishodom 1.1 u sklopu Cilja
1, "Poboljšana upravljačka djelotvornost postojećih i novih zaštićenih područja", povećanjem
djelotvornosti upravljanja nacionalnim zaštićenim podruĉjima u Hrvatskoj (što će se mjeriti Alatom za
praćenje djelotvornosti upravljanja, METT).
117.
Projekt će pridonijeti ispunjenju pokazatelja GEF-a u vezi s ishodom, kao i ostvarenju temeljnih
rezultata u okviru Cilja 1 i Ishoda 1.1, kako slijedi:
GEF-5 Okvir rezultata u vezi s bioraznolikošću
Cilj
Oĉekivani ishod
Oĉekivani pokazatelj (i doprinos
projekta pokazatelju)
Pokazatelj 1.1
Upravljaĉka djelotvornost
zaštićenih podruĉja, mjereno
Alatom za praćenje djelotvornosti
upravljanja (METT)
Cilj 1
Poboljšanje
odrţivosti sustava
zaštićenih podruĉja
Ishod 1.1
Poboljšana upravljaĉka
djelotvornost
postojećih i novih
zaštićenih podruĉja
Doprinos projekta pokazatelju:
Rezultati za nacionalna zaštićena
područja u METT-u poboljšat će
se od prosječnog polaznog
rezultata od 63% na više od 67%
do kraja projekta
Pokazatelj 1.2
Povećani prihodi za sustave
zaštićenih podruĉja kako bi se
pokrili ukupni troškovi potrebni
za upravljanje
Temeljni rezultati (i
doprinos projekta
rezultatima)
Rezultat 3
Odrţivi planovi financiranja
(broj)
Doprinos projekta rezultatu:
1 plan financiranja / poslovni
plan za mreţu nacionalnih
zaštićenih područja
Više od 3 poslovna plana za
pojedinačna nacionalna
zaštićena područja
Doprinos projekta pokazatelju:
Rezultati financijske odrţivosti za
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
41
sustav zaštićenih područja
poboljšat će se s polazne
vrijednosti od 32% na više od
45% do kraja projekta
Pozadina i sažetak Alternative GEF-a
118.
Postupni pristup predloţenog projekta moţe se saţeti kako slijedi: (i) najveći dio sustava
zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj sastoji se od mreţe 19 nacionalnih parkova i parkova prirode ("nacionalnih
zaštićenih podruĉja"), pri ĉemu svakim parkom upravlja relativno autonomna javna ustanova (JU). (ii)
Unatoĉ znaĉajnom sveukupnom proraĉunu za ta nacionalna zaštićena podruĉja, postoje dvije znaĉajne
prepreke djelotvornom oĉuvanju bioraznolikosti u tim nacionalnim zaštićenim podruĉjima. Prva prepreka
sastoji se u tome da javne ustanove trenutno upravljaju pojedinaĉnim nacionalnim parkovima i parkovima
prirode s vrlo malo koordinacije i ograniĉenom odgovornošću, uz odreĊeno ponavljanje i/ili dupliciranje
napora. Druga prepreka sastoji se u tome da samo dva nacionalna zaštićena podruĉja trenutno pokrivaju
sve svoje godišnje ljudske resurse, operativne i kapitalne troškove iz vlastitog generiranog prihoda. Javne
ustanove preostalih 17 nacionalnih zaštićenih podruĉja odreda zahtijevaju dodatnu financijsku potporu iz
drţavnog proraĉuna, pri ĉemu se kumulativni godišnji manjak procjenjuje na pribliţno tri milijuna USD
godišnje. (iii) Vlada Republike Hrvatske stoga nastoji usredotoĉiti pozornost na neposredni prioritet
osiguranja institucionalne i financijske odrţivosti mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja, kako bi se
poboljšalo ostvarenje njihova temeljnog mandata da osiguraju oĉuvanje bioraznolikosti. (iv) Kljuĉne
intervencije potrebne za poboljšanje te institucionalne i financijske odrţivosti ukljuĉuju sljedeće: a) jaĉanje
upravljanja institucionalnim okvirom za nacionalna zaštićena podruĉja (drugim rijeĉima, uloga i
odgovornosti, politika, upravljaĉkih procesa, upravljaĉkih pristupa i odgovornosti); b) diversificiranje
izvora financiranja za nacionalna zaštićena podruĉja i usvajanje troškovno uĉinkovitijih upravljaĉkih
pristupa u njima. (v) Te intervencije u cjelini će imati za posljedicu znaĉajno poboljšanje oĉuvanja,
upravljanja i obnavljanja prioritetnih ekosustava, ekoloških koridora, staništa i vrsta sadrţanih u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
119.
Bez ulaganja GEF-a u predloţeni projekt, scenarij "rada po starom" za mreţu nacionalnih
zaštićenih podruĉja u idućih nekoliko godina podrazumijeva sljedeće: (i) postoji ograniĉeni kapacitet i
varijabilna regulacijska nadleţnost MZOIP-a da djelotvorno ispuni koordinacijsku i nadzornu ulogu za
nacionalna zaštićena podruĉja. (ii) Postoji ograniĉena suradnja i dijeljenje resursa meĊu pojedinaĉnim
nacionalnim zaštićenim podruĉjima i njihovim javnim ustanovama. (iii) Većina drţavnih javnih ustanova
nema dovoljno financijskih sredstava za potrebno osoblje i za djelotvorno upravljanje zaštićenim
podruĉjima, a ujedno su te javne ustanove izrazito ovisne o financijskoj potpori vlade i donatora. (iv) Manji
broj nacionalnih zaštićenih podruĉja nastavlja generirati visoke prihode, no ne postoje mehanizmi za
unakrsno subvencioniranje drugih nacionalnih zaštićenih podruĉja koja se manje izdašno financiraju iz tih
znaĉajnih tokova prihoda. (v) Postoji manjak dosljednosti i standardizacije u provedbi najboljih praksi u
planiranju oĉuvanja prirode i upravljaĉkim pristupima u raznim zaštićenim podruĉjima. (vi) Operativna
neuĉinkovitost i dupliciranje napora uobiĉajene su pojave u drţavnim javnim ustanovama, što dovodi do
prekomjernih i nepotrebnih troškova. (vii) Izvješćivanje o uĉinku i odgovornost za uĉinak u zaštićenim
podruĉjima na niskoj su razini i nisu usklaĊeni s ispunjavanjem nacionalnih ciljeva u vezi s oĉuvanjem
bioraznolikosti. (viii) Financijski imperativi dovode do toga da javne ustanove sve više upravljaju
zaštićenim podruĉjima u svrhe ekstraktivnog korištenja i/ili s ciljem povećanja turistiĉkog i rekreativnog
korištenja, na štetu temeljnih vrijednosti bioraznolikosti i baštine u zaštićenim podruĉjima. (ix) Postoji sve
ograniĉeniji utjecaj i kontrola nad štetnim utjecajima na vrijednosti bioraznolikosti i baštine u drţavnim
javnim ustanovama.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
42
120.
Alternativni scenarij koji omogućuje GEF: Projekt je pripremljen na naĉin da se postupno
nadograĊuje na postojeće temelje institucionalnih kapaciteta i financijskih resursa mreţe nacionalnih
zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj. Projekt je organiziran u dvije komponente i provodit će se tijekom
razdoblja od ĉetiri godine. Prva komponenta projekta usredotoĉena je na poboljšanje postojećeg
institucionalnog okvira za nacionalna zaštićena podruĉja kako bi se pozabavilo njegovim kljuĉnim
sistemskim i institucionalnim slabostima – što ukljuĉuje slabu koordinaciju, ograniĉenu odgovornost za
uĉinak, udvostruĉavanje napora, troškovnu neuĉinkovitost i neuravnoteţenu raspodjelu sredstava. U okviru
te komponente financijska potpora GEF-a koristit će se za razvoj nacionalnog okvira planiranja za
zaštićena podruĉja – što ukljuĉuje sveobuhvatan dugoroĉni strateški plan, srednjoroĉni financijski plan, kao
i skup operativnih politika i smjernica – kao mehanizma za bolju koordinaciju napora i usklaĊivanje
odgovornosti za uĉinak agencija za zaštićena podruĉja (MZOIP-a, DZZP-a i javnih ustanova nacionalnih
zaštićenih podruĉja). Resursi GEF-a u ovoj komponenti ujedno će se koristiti za jaĉanje kapaciteta
financijskog upravljanja u tim agencijama za zaštićena podruĉja, kako bi se smanjila troškovna
neuĉinkovitost, poboljšali prihodi i razvili mehanizmi za dijeljenje prihoda meĊu javnim ustanovama.
Nadalje, sredstva GEF-a koristit će se za podršku uspostavi "centra za dijeljene usluge" – koji će
funkcionirati kao centralizirana sluţba za podršku pojedinaĉnim javnim ustanovama – u svrhu smanjenja
dupliciranja napora u agencijama za zaštićena podruĉja i poboljšanja njihove troškovne uĉinkovitosti kroz
"ekonomiju razmjera". U konaĉnici, sredstva GEF-a koristit će se u okviru ove komponente i za procjenu
uĉinkovitosti uspostave jedinstvene i racionalizirane parkovne agencije – u dugoroĉnijoj perspektivi – kao
trajnijeg rješenja za sistemske i institucionalne slabosti postojećeg institucionalnog okvira. Druga
komponenta projekta posvećena je poboljšanju financijske odrţivosti nacionalnih zaštićenih podruĉja kako
bi se osiguralo da imaju na raspolaganju prikladne financijske resurse za pokrivanje punih troškova njihova
upravljanja. U ovoj komponenti sredstva GEF-a konkretno će se koristiti za smanjenje transakcijskih
troškova sustava korisniĉkog plaćanja u nacionalnim zaštićenim podruĉjima razvijanjem i testiranjem
alternativnih automatiziranih sustava prikupljanja korisniĉkih/ulaznih naknada, kao i pilotiranjem naknada
za sidrenje kao metode za prikupljanje prihoda od ulaska plovila u nacionalna morska zaštićena podruĉja.
Resursi GEF-a ujedno će se u okviru ove komponente koristiti za podršku širenju i meĊusobnom
povezivanju niza izoliranih atrakcija/destinacija u nacionalnim zaštićenim podruĉjima u integriraniji
turistiĉki i rekreativni proizvod, kako bi se poboljšalo iskustvo posjetitelja i/ili korisnika. Na kraju, sredstva
GEF-a bit će u okviru ove komponente posvećena poboljšanju produktivne uĉinkovitosti u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima, kroz: (i) identificiranje mehanizama potrebnih za jaĉanje usluţnih standarda i
poboljšanje ekonomske uĉinkovitosti u nacionalnim parkovima koji generiraju visoke prihode; (ii)
poticanje usvajanja energetski uĉinkovitijih tehnologija u nacionalnim zaštićenim podruĉjima kako bi se
smanjili visoki kontinuirani troškovi opskrbe elektriĉnom energijom i vodoopskrbe.
121.
Ukupni troškovi ulaganja u projekt procjenjuju se na 22.964.116 USD, pri ĉemu 4.953.000 USD
predstavlja financijsku potporu GEF-a u obliku darovnice, a 18.011.116 USD odnosi se na sufinanciranje
MZOIP-a, UNDP-a i javnih ustanova nacionalnih zaštićenih podruĉja.
122.
Polazni, alternativni i inkrementalni troškovi u okviru projekta saţeto se mogu prikazati kako
slijedi:
Komponenta
projekta
1. Reforma
institucionalnog
okvira s ciljem
jaĉanja djelotvornosti
upravljanja
nacionalnim
zaštićenim
POLAZNI SCENARIJ
(USD)
Polazište:
Drţavni
proraĉun
Javne
ustanove
5 200 000
NIP
4 000 000
500 000
500 000
INKREMENTALNI TROŠAK
(USD)
ALTERNATIVA (USD)
Polazište:
5 200 000
GEF
1 762 000
Sufinanciranje:
Drţavni
proraĉun
6 400 000
Sufinanciranje:
6 400 000
Javne ustanove
6 400 000
0
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
43
podruĉjima
FZOEU
0
UNDP
SF
0
GEF
13 362 000
8 162 000
Polazište:
60 500 000
GEF
2 842 000
10 761 116
Sufinanciranje:
10 761 116
1 000 000
Sufinanciranje:
Drţavni
proraĉun
NIP
6 000 000
Javne ustanove
FZOEU
3 000 000
UNDP
Ukupno
inkrementalni
trošak:
13 603 116
Polazište:
Drţavni
proraĉun
Javne
ustanove
SF
Drugi
donatori
Upravljanje
projektom
200 000
60 500 000
500 000
50 000 000
Ukupno
alternativa:
GEF
9 950 000
811 116
0
2 842 000
0
Ukupno
alternativa:
Polazište:
Drţavni
proraĉun
Javne
ustanove
0
Polazište:
0
0
Sufinanciranje:
Drţavni
proraĉun
NIP
0
Javne ustanove
FZOEU
0
UNDP
500 000
SF
0
GEF
349 000
0
Ukupno
alternativa:
Drugi
donatori
UKUPNO PO
STAVKAMA
1 762 000
Ukupno
inkrementalni
trošak:
Drugi
donatori
2. Poboljšanje
financijske odrţivosti
mreţe nacionalnih
zaštićenih podruĉja
0
Polazište:
Drţavni
proraĉun
Javne
ustanove
65 700 000
NIP
FZOEU
SF
Drugi
donatori
74 103 116
0
850 000
GEF
349 000
Sufinanciranje:
850 000
Ukupno
inkrementalni
trošak:
1 199 000
4 953 000
350 000
0
1 199 000
Polazište:
65 700 000
GEF
18 011 116
Sufinanciranje:
18 011 116
1 500 000
Sufinanciranje:
Drţavni
proraĉun
10 000 000
Javne ustanove
811 116
UNDP
500 000
Ukupno
inkrementalni
trošak:
22 64 116
1 000 000
3 000 000
50 000 000
200 000
GEF
Ukupno
alternativa:
16 700 000
4 953 000
88 664 116
Globalna korist za okoliš: Provedbom gore navedenih komponenti, ulaganje GEF-a
znaĉajno će pridonijeti jaĉanju institucionalnog okvira nacionalnih zaštićenih podruĉja Hrvatske i
njihovoj financijskoj odrţivosti. Time će se zauzvrat poboljšati sveukupna upravljaĉka
djelotvornost mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja, naroĉito kad je rijeĉ o smanjenju prijetnji i
poboljšanju statusa oĉuvanja za sljedeće: (i) tri vaţna podruĉja za ptice (IBA); (ii) tri moĉvare od
meĊunarodnog znaĉaja; (iii) jednu lokaciju s UNESCO-ova popisa svjetske baštine (WHS) te tri
lokacije s pristupnog popisa svjetske baštine; (iv) dva rezervata biosfere (BR), od kojih je jedan
123.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
44
ukljuĉen u prekograniĉni rezervat biosfere; (v) jedan geopark; (vi) 38.169 hektara prioritetnih
vrsta staništa (naselja posidonije – 9.810 hektara, obalne lagune – 2.065 hektara, mediteranske
povremene lokve – 8 hektara, klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom
(Rhododendron hirsutum) – 15 hektara, otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na
karbonatnom kamenitom tlu – 3.980 hektara, suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia)
(vaţni lokaliteti za kaćune) – 9.776 hektara, eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea –
1.815 hektara, travnjaci tvrdaĉe (Nardus) – 647 hektara, izvori uz koje se taloţi sedra
(Cratoneurion) – toĉkaste ili vrpĉaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze
Cratoneurion commutati – 1 hektar, šume velikih nagiba i klanaca – 1.032 hektara, aluvijalne
šume – 6.123 hektara, panonske šume – 435 hektara, sub-mediteranske šume endemiĉnog crnog
bora – 2.462 hektara); (vii) osam prioritetnih vrsta faune -Vipera ursinii macrops (planinski
ţutokrug), Degenia velebitica (endemska vrsta u Hrvatskoj), Proteus anguinus (ĉovjeĉja ribica),
Euplagia quadripunctaria (danja medonjica), Osmoderma eremita (mirišljivi samotar), Rosalia
alpina (alpinska strizibuba), Canis lupus (vuk) te Ursus arctos (smeĊi medvjed); (viii) odrţive
populacije 528 ugroţenih svojti (57 špiljske faune, 21 sisavaca, 3 vodozemaca, 7 gmazova, 17
vretenaca, 54 slatkovodnih riba, 48 morskih riba, 171 gljiva te 150 svojti vaskularnih biljki), od
kojih su mnoge endemske; te (viii) vaţne ekološke koridore (planinsko podruĉje parkova prirode
Medvednica, Ţumberak-Samoborsko gorje, Uĉka, Biokovo, Velebit i Papuk) ekoregije Dinarskog
luka.
OPĆI I KONKRETNI CILJEVI PROJEKTA, ISHODI I REZULTATI/AKTIVNOSTI
124.
Opći cilj projekta jest: razvoj i djelotvorno upravljanje sustavom zaštićenih područja kako bi se
očuvao reprezentativni uzorak globalno jedinstvene bioraznolikosti Hrvatske, uključujući sve ekosustave i
vrste.
125.
Cilj projekta jest: jačanje djelotvornosti i odrţivosti upravljanja nacionalnim zaštićenim
područjima s ciljem očuvanja kopnene i morske bioraznolikosti.
126.
Kako bi se ostvario cilj projekta i nadvladale prepreke (vidi Poglavlje 1, Dio I), intervencije
projekta organizirane su u dvije komponente (što je u skladu s komponentama predoĉenima u fazi
pripreme projektnog identifikacijskog obrasca – PIF):
Komponenta 1: Reforma institucionalnog okvira s ciljem jačanja djelotvornosti upravljanja
nacionalnim zaštićenim područjima
Komponenta 2: Poboljšanje financijske odrţivosti mreţe nacionalnih zaštićenih područja
Komponenta 1: Reforma institucionalnog okvira s ciljem jaĉanja djelotvornosti upravljanja
nacionalnim zaštićenim podruĉjima
127.
Tijekom pripreme projekta pripremljen je i nacrt izvješća "Jačanje institucionalne odrţivosti
nacionalnih zaštićenih područja Hrvatske: pregled alternativnih scenarija institucionalnog okvira", kao
podrška odluci MZOIP-a o potrebi reformiranja institucionalnog okvira za nacionalna zaštićena podruĉja.
To je izvješće priloţeno u Poglavlju IV, Dijelu VII.
128.
Tri osnovna scenarija institucionalnog okvira – s alternativnim modelima i mogućnostima u okviru
scenarija – identificirana su, opisana i ocijenjena u izvješću, korištenjem standardnog skupa kriterija
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
45
SCENARIJ 1
SCENARIJ 2
SCENARIJ 3
‘POBOLJŠANI
POSTOJEĆI MODEL’
‘MODERNIZIRANJE
JAVNIH
USTANOVA’
‘PARKOVNA AGENCIJA’
MODEL 1
Planiranje, koordinacija i
nadzor zasnovani na
agenciji
Lokalna provedba
zasnovana na javnoj
ustanovi
Opcija 1
Opcija 2
Reustroj
Uspostava
DZZP-a u
nove
parkovnu
agencije u
agenciju
okviru
MZOIP-a
OPCIJE
MODEL
SCENARIJ
kojima se mjeri djelotvornost svakog scenarija, kako bi se pozabavilo institucionalnim slabostima i
optimiziralo prilike za poboljšanje uĉinkovitosti. Ti scenariji saţeto su predoĉeni u okviru prikaza koji
slijedi:
MODEL 2
Planiranje,
razvoj i
operacije
zasnovane na
agenciji
129.
Procjena je pokazala da alternativni modeli i opcije u okviru scenarija u konaĉnici odreda imaju
inherentne jake i slabe strane (što se pokazalo kroz uski raspon rezultata za pet scenarija/modela, konkretno
od 66% do 73%). No, najbolji rezultati ostvareni su za Scenarij 1 ("Poboljšani postojeći model") i Scenarij
3, Model 2 (jedinstvena i konsolidirana nova parkovna agencija).
130.
Reagirajući na procjenu, MZOIP je odluĉio usvojiti sljedeći pristup institucionalnoj reformi: (1)
kratkoroĉno će se nastojati poboljšati postojeći institucionalni okvir, kako bi se pozabavilo kljuĉnim
sistemskim i institucionalnim slabostima (naroĉito se usredotoĉujući na jaĉanje koordinacije i odgovornosti
za uĉinak, uz smanjenje dupliciranja napora, poboljšavanje troškovne uĉinkovitosti i razvoj mehanizama za
unakrsno subvencioniranje drţavnih javnih ustanova); (2) na dugoroĉnijem planu razmotrit će se
izvedivost konsolidiranja i racionaliziranja postojećih javnih ustanova – zajedno s osobljem za podršku
zaštićenim podruĉjima u MZOIP-u i DZZP-u – u jedinstvenu parkovnu agenciju, kako bi se poboljšala
sveukupna upravljaĉka djelotvornost jedne kohezivnije mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja.
131.
Kljuĉne prednosti svakog od ovih komplementarnih pristupa mogu se saţeti kako slijedi:
Kratkoročno
Nadvladavanje inherentnih slabosti u
postojećem institucionalnom okviru
Srednjoročno i dugoročno
Uspostava jedinstvene i konsolidirane nove
parkovne agencije
PREDNOSTI
Uspostavlja se racionalniji institucionalni okvir za
nacionalna zaštićena podruĉja.
Minimalni poremećaji u kontinuiranom funkcioniranju Prihodi iz zaštićenih podruĉja uravnoteţenije se
postojećih javnih ustanova i povezanih zaštićenih
raspodjeljuju kroz ĉitavu mreţu nacionalnih zaštićenih
podruĉja.
podruĉja.
Relativno jednostavna, brza i lagana provedba.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
46
Institucionalne reforme fokusirane su na
nadvladavanje kljuĉnih slabosti postojećeg
institucionalnog okvira i optimiziranje prioritetnih
prilika u okviru.
Odrţava se jaka lokalna podrška za pojedinaĉna
nacionalna zaštićena podruĉja.
Bolja koordinacija, odgovornost, standardizacija i
funkcionalna integracija nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Na nacionalnoj razini stvara se jaĉi politiĉki "utjecaj".
132.
Ovom komponentom nastoji se nadalje pruţiti potpora vladi u: a) provedbi kratkoroĉnih
intervencija usmjerenih na poboljšanje postojećeg institucionalnog okvira; te b) procjeni izvedivosti
uspostave jedinstvene parkovne agencije za nacionalna zaštićena podruĉja i tehniĉkih zahtjeva za
uspostavu.
133.
Resursi GEF-a usmjerit će se na ĉetiri kljuĉna podruĉja potpore: (i) pripremu nacionalnog okvira
za planiranje, upravljanje i razvoj sustava zaštićenih podruĉja; (ii) jaĉanje kapaciteta nacionalnih zaštićenih
podruĉja za financijsko upravljanje; (iii) uspostavu mehanizama za dijeljene usluge za javne ustanove
nacionalnih zaštićenih podruĉja; (iv) poduzimanje detaljne procjene izvedivosti alternativnih mogućnosti
za parkovnu agenciju.
134.
Rezultati nuţni za ispunjenje ovog ishoda opisani su u nastavku.
Rezultat 1.1: Razvoj nacionalnog okvira planiranja za sustav zaštićenih područja
U okviru ovog rezultata sredstva GEF-a koristit će se za potporu pripremi nacionalnog okvira planiranja za
sustav zaštićenih podruĉja. Taj okvir sastojat će se od tri komponente: srednjoroĉnog strateškog plana;
srednjoroĉnog financijskog plana; kao i skupa standardiziranih politika i smjernica27 za zaštićena podruĉja.
Okvir planiranja neće imati zakonodavnu osnovu, no sluţit će kao ulazna varijabla za aţuriranu Strategiju i
akcijski plan zaštite bioraznolikosti (NBSAP). Fokus okvira planiranja odnosi se jedino na pruţanje
strateškog usmjerenja i smjernica za ustanove zaštićenih podruĉja u kontinuiranom planiranju, upravljanju
i razvoju zaštićenih podruĉja. PredviĊa se da će nacionalni okvir planiranja potom pruţiti bolju
koordinaciju, kao i preciznije usmjerenje u kolektivnom planiranju, upravljanju i razvoju sustava zaštićenih
podruĉja u Hrvatskoj.
Strateški plan
Strateški plan pruţit će nacionalne smjernice za poboljšanu koordinaciju nadleţnosti, uz podršku
suradniĉkom djelovanju upravitelja zaštićenih podruĉja i kljuĉnih dionika, kako bi se ojaĉao sustav
zaštićenih podruĉja.
U svrhu podrške pripremi strateškog plana poduzet će se sljedeće aktivnosti:
(i) Definiranje kljuĉnih ciljeva sustava zaštićenih podruĉja.
(ii) OdreĊivanje nacionalnih ciljeva i vodećih naĉela za sustav zaštićenih podruĉja.
(iii) OdreĊivanje (i opisivanje) pet do šest strateških tema za sustav zaštićenih podruĉja.
(iv) Za svaku stratešku temu, definirat će se: kljuĉno usmjerenje teme; strateški pristup temi; prioritetni
koraci koji će omogućiti nacionalno koordiniran pristup svakoj temi.
(v) OdreĊivanje pristupa praćenju i ocjenjivanju uĉinka ustanova zaštićenih podruĉja u provedbi
strateškog plana.
27
Te politike i smjernice mogu primjerice pokriti: planiranje zaštićenih podruĉja; upravljaĉke reakcije na uobiĉajena pitanja u
upravljanju biološkim aspektima poput poţara, kontrole stranih invazivnih vrsta, obnove staništa i upravljanja vrstama; istraţivanje
i praćenje; provedbu i osiguranje sukladnosti; upravljanje ljudskim resursima; odnose sa susjednim podruĉjima;
turistiĉke/rekreativne kapacitete i usluge; korištenje prirodnih resursa; ukljuĉivanje dionika; suradniĉko upravljanje. Iskljuĉene su
jedino financijske politike i postupci (što je pokriveno Rezultatom 1.2 u nastavku).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
47
(vi) Razvoj kapaciteta Uprave za zaštitu prirode (NPD) u MZOIP-u i Odjela za zaštićena podruĉja u
DZZP-u u svrhu praćenja i ocjenjivanja uĉinka ustanova zaštićenih podruĉja u provedbi
strateškog plana.
Financijski plan
Financijski plan za zaštićena podruĉja bit će organiziran na temelju tri kljuĉna aspekta procesa financijskog
planiranja: a) detaljne financijske analize kojom se odreĊuju realne potrebe za financiranjem i manjak
financiranja; b) procesa predselekcije i analize odrţivih financijskih mehanizama, kao i razumijevanja
aktivnosti koje omogućuju provedbu tih mehanizama; c) formuliranja financijskog plana koji će
usmjeravati provedbu odrţive strategije financiranja.
U svrhu pripreme financijskog plana poduzet će se sljedeće aktivnosti:
(i)
Ocjenjivanje postojećeg financijskog stanja u zaštićenim podruĉjima. To će ukljuĉiti: analizu
postojećih obrazaca potrošnje; analizu postojećih izvora prihoda; ocjenu postojećih financijskih
mehanizama.
(ii) Korištenjem alata za financijsko planiranje (npr. logike scenarija), ocjenjivanje kakvoće i koliĉine
projiciranih financijskih "potreba"28 sustava zaštićenih podruĉja.
(iii) Ocjenjivanje funkcionalnosti postojećih sustava financijskog upravljanja zaštićenim podruĉjima,
a naroĉito institucionalnih i pojedinaĉnih kapaciteta za: srednjoroĉno financijsko planiranje;
godišnju izradu proraĉuna; financijsku kontrolu; reviziju
(iv) Ocjenjivanje i odabir najprikladnijih mehanizama za poboljšanje tokova prihoda u zaštićenim
podruĉjima. To moţe ukljuĉiti povećanje postojećeg prihoda iz konvencionalnih financijskih
izvora (npr. vladinih bespovratnih sredstava, ulaznih naknada, korisniĉkih naknada, kazni,
donatorskih financijskih sredstava), kao i razvoj novih izvora financiranja (npr. koncesija u
podruĉju turizma/rekreacije, naknada za osiguranje bioraznolikosti, plaćanja za usluge
ekosustava, fondova ugljika, zaklada za pruţanje potpore).
(v) OdreĊivanje i opisivanje kljuĉnih aktivnosti koje će biti potrebne kako bi se: poboljšala postojeća
razina ulaganja; mobilizirali dodatni financijski resursi; ojaĉali sustavi financijskog upravljanja u
javnim ustanovama; poboljšale sposobnosti poslovnog planiranja u javnim ustanovama.
(vi) OdreĊivanje i opisivanje prilika i mehanizama za uštedu troškova kako bi se ostvarila ekonomija
razmjera, uz eliminiranje dupliciranja i poboljšanje pruţanja usluga u zaštićenim podruĉjima.
(vii) Korištenjem "trţišno zasnovanog pristupa", pripremanje srednjoroĉnog "Financijskog plana" (FP;
za razdoblje od pet do 10 godina) kojim se odreĊuju smjerovi strateškog djelovanja za
mobiliziranje financijskih resursa i izgradnju financijskih kapaciteta s ciljem poboljšanja
upravljaĉke djelotvornosti sustava zaštićenih podruĉja.
(viii) Razvoj kapaciteta Uprave za zaštitu prirode (NPD) u MZOIP-u za praćenje i ocjenjivanje
provedbe Financijskog plana.
Politike i smjernice
Priruĉnik o politikama i smjernicama objavit će se i aţurirati u elektroniĉkom obliku na postojećem
internetskom portalu za zaštitu prirode. Izrada priruĉnika o politikama i smjernicama pomoći će DZZP-u u
ispunjavanju regulacijskih odgovornosti za izradu standarda u vezi s planiranjem i provedbom upravljanja
u zaštićenim podruĉjima29.
28
"Potrebe" sustava zaštićenih podruĉja odredit će se djelomiĉno i srednjoroĉnim planovima upravljanja i financijskim planovima
svakog pojedinog zaštićenog podruĉja, a dijelom i strateškim planovima MZOIP-a i (ubuduće) DZZP-a (za funkcije podrške
zaštićenim podruĉjima).
29
U ĉlanku 15. Zakona o zaštiti prirode navodi se da je DZZP odgovoran za razvoj standarda vezanih uz planiranje upravljanja,
provedbu planova i procjenu uĉinkovitosti upravljanja zaštićenim podruĉjima, ekološki znaĉajnim podruĉjima te podruĉjima
ekološke mreţe.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
48
U okviru podrške pripremi priruĉnika o politikama i smjernicama u elektroniĉkom obliku poduzet će se
sljedeće aktivnosti:
(i) Analiza najbolje europske prakse u operativnom planiranju i upravljanju zaštićenim podruĉjima.
(ii) Analiza najbolje europske prakse u aţuriranju priruĉnika o operativnim politikama i smjernicama u
elektroniĉkom obliku.
(iii) Izrada generiĉkog formata i strukture za politike i smjernice za zaštićena podruĉja.
(iv) Izrada elektroniĉkog sustava za politike i smjernice koji ukljuĉuje uĉinkovito objavljivanje i
aţuriranje na postojećem internetskom portalu kojim upravlja MZOIP ili DZZP (npr.
http://www.dzzp.hr/eng/ managing-protected-areas/ ili http://www.zastita-prirode.hr/).
(v) Na temelju analize najboljih praksi, revidiranje i aţuriranje (po potrebi) postojećih politika i
smjernica za zaštićena podruĉja.
(vi) OdreĊivanje i definiranje prioriteta kad je rijeĉ o nedostacima u postojećem skupu operativnih
politika i smjernica za zaštićena podruĉja.
(vii) Priprema novih operativnih politika i smjernica za zaštićena podruĉja, na temelju prioriteta.
(viii) Objavljivanje priruĉnika o operativnim politikama i smjernicama.
(ix) Provedba osnovnog programa orijentacije za osoblje kako bi se osoblju predstavio priruĉnik o
politikama i smjernicama.
(x) Razvoj kapaciteta Odjela za zaštićena podruĉja u DZZP-u kako bi se pratila provedba priruĉnika o
politikama i smjernicama te njegovo revidiranje i aţuriranje.
U konzultaciji s MZOIP-om i DZZP-om, voditelj projekta sazvat će tehniĉku radnu skupinu (TWG) kako
bi se pratila provedba u okviru ovog rezultata. Ta tehniĉka radna skupina – koja će se sastojati od
profesionalnog i tehniĉkog osoblja MZOIP-a, DZZP-a i javnih ustanova zaštićenih podruĉja – djelovat će
pod predsjedanjem voditelja projekta, i odgovarat će relevantnom pomoćniku ministra zaštite okoliša i
prirode. Tehniĉka radna skupina bit će odgovorna za analizu i odobravanje pristupa strateškom planu,
financijskom planu te politikama i smjernicama, kao i za analizu i odobravanje formata i sadrţaja tih
dokumenata.
Voditelj projekta, u konzultaciji s MZOIP-om, ugovorno će angaţirati dva pruţatelja usluga: (a) konzorcij
za planiranje u vezi sa zaštićenim podruĉjima, u svrhu pripreme strateškog plana i izrade priruĉnika o
politikama i smjernicama. Taj konzorcij bit će odgovoran za razvoj i provedbu procesa internih i eksternih
konzultacija kako bi se usmjeravalo iterativno formuliranje strateškog plana te politika i smjernica za
zaštićena podruĉja. Ujedno će biti odgovoran i za razvoj osnovnog programa orijentacije osoblja
namijenjenog osoblju javnih ustanova. (b) Angaţirat će poduzeće za financijsko planiranje, u vezi s
izradom financijskog plana. Poduzeće će biti odgovorno za razvoj i provedbu procesa internih i eksternih
konzultacija kako bi se usmjeravala iterativna priprema financijskog plana. Oba pruţatelja usluga
izvješćivat će tehniĉku radnu skupinu o napretku, putem voditelja projekta.
Ravnatelj svake javne ustanove bit će odgovoran za provedbu programa orijentacije osoblja u vezi s
priruĉnikom o politikama i smjernicama za zaštićena podruĉja.
Rezultat 1.2: Poboljšanje kapaciteta financijskog upravljanja ustanova za zaštićena područja
Ovaj rezultat bit će usmjeren na jaĉanje sljedećih funkcija financijskog upravljanja u ustanovama
zaštićenih podruĉja30: upravljanja proračunom (upravljanja izvorima financiranja i potrošnje te alociranja
tih resursa u skladu s institucionalnim prioritetima i njihovom troškovnom uĉinkovitošću); financijske
kontrole (pravila, procesa i postupaka kojima se odreĊuju i analiziraju rizici te osigurava da se financijski
resursi evidentiraju i koriste na pravi naĉin, u prave svrhe i u pravo vrijeme); upravljanja učinkom
30
Aktivnosti u okviru ovog rezultata usmjeravat će se putem strateških aktivnosti koje mogu biti definirane financijskim planom za
mreţu zaštićenih podruĉja (vidi Rezultat 1.1).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
49
(mjerenja, odreĊivanja prioriteta i alociranja financijskih resursa na temelju oĉekivane troškovne
uĉinkovitosti ili vrijednosti za novac – VFM – koja se moţe ostvariti); te upravljanja i odgovornosti
(uloga, odgovornosti, delegiranja i struktura donošenja odluka u financijskom upravljanju).
Konkretne aktivnosti koje će se poduzeti u okviru ovog rezultata ukljuĉit će sljedeće:
(i) Izradu nacrta standardiziranih financijskih i raĉunovodstvenih politika i postupaka koji pruţaju
dosljednije operativno usmjerenje za sve javne ustanove nacionalnih zaštićenih podruĉja. Te
politike i postupci mogu se, meĊu ostalim, odnositi na sljedeće: proraĉun i proraĉunsku kontrolu;
knjige raĉuna; raĉunovodstveni proces; procese u vezi s prihodima; procese u vezi s kupnjom i
rashodima; procese upravljanja fiksnom imovinom; procese upravljanja dionicama; procese
upravljanja platnim spiskom; upravljanje bankovnim raĉunima; financijsko izvješćivanje; internu
kontrolu i reviziju; te nabavu.
(ii) Provedbu širokog internog programa izobrazbe u vezi s financijskim politikama i postupcima za
cjelokupno financijsko i administrativno osoblje u javnim ustanovama.
(iii) Pruţanje profesionalne financijske usluge "podrške" za javne ustanove zaštićenih podruĉja u
provedbi tih politika i postupaka. To moţe ukljuĉiti profesionalnu podršku za, meĊu ostalim: a)
financijsko i poslovno planiranje; b) mjere upravljanja rizikom; c) godišnju izradu proraĉuna
zasnovanu na programima; d) sustave financijske kontrole i raĉunovodstva; te e) financijsko
izvješćivanje i reviziju u nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
(iv) Poticanje programa razvoja vještina i izobrazbe za ciljano financijsko i administrativno osoblje
trenutno zaposleno u javnim ustanovama. To, meĊu ostalim, moţe ukljuĉiti: kratke profesionalne
teĉajeve, profesionalno mentorstvo, programe razmjene meĊu ustanovama te kraće edukativne
programe.
(v) Razvoj cjenovne strategije za proizvode, usluge i kapacitete koji se pruţaju u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima ili od strane nacionalnih zaštićenih podruĉja. Ciljevi cjenovne strategije
ukljuĉuju: povrat troškova, osiguranje trţišne razine cijena, spremnost korisnika na plaćanje,
ulaganja u poboljšanje kapaciteta i njihova upravljanja, kao i upravljanje potraţnjom.
(vi) Pripremu, objavljivanje i godišnju reviziju standardizirane strukture naknada za sva nacionalna
zaštićena podruĉja.
(vii) Pruţanje usluga projektnog razvoja i usluga prikupljanja sredstava od donatora za javne ustanove
zaštićenih podruĉja kad je rijeĉ o, meĊu ostalim: odreĊivanju projekata za vanjsko financiranje;
usmjeravanju na potencijalne financijere projekata; pripremu detaljnih projektnih prijedloga,
povezivanju s raznim financijerima; kao i jaĉanje partnerskih odnosa s agencijama/ustanovama za
financiranje.
Voditelj projekta, u konzultaciji s MZOIP-om, ugovorno će angaţirati poduzeće za financijsko planiranje31
kako bi se: izradile financijske politike i postupci za nacionalna zaštićena podruĉja; pruţala trajna
financijska potpora javnim ustanovama na ugovornoj osnovi; razvijala i provodila izobrazba o
financijskom upravljanju te programi razvoja vještina za osoblje javnih ustanova; pruţale usluge podrške u
razvoju projekata i prikupljanju sredstava od donatora za javne ustanove. Poduzeće će ujedno biti
odgovorno za razvoj i provedbu procesa internih i vanjskih konzultacija kako bi se usmjeravalo iterativno
formuliranje financijskih politika i postupaka.
Voditelj projekta, u konzultaciji s MZOIP-om, ugovorno će angaţirati stranog ekonomista u podruĉju
turizma (s regionalnim radnim iskustvom), u svrhu pruţanja profesionalne podrške u godišnjem
odreĊivanju strukture naknada za nacionalna zaštićena podruĉja. Taj konzultant ujedno će biti odgovoran
za razvoj i provedbu procesa internih i eksternih konzultacija kako bi se usmjeravala analiza cjenovne
strukture za nacionalna zaštićena podruĉja.
31
Moţe biti rijeĉ o istom poduzeću koje je ugovorno angaţirano za zadatke u okviru Rezultata 1.1.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
50
Voditelj projekta poduprijet će mogućnost pristupa ciljanog financijskog i administrativnog osoblja
prilikama za razvoj vještina i izobrazbu. Voditelj projekta ujedno će osigurati integraciju financijskih
politika i postupaka u elektroniĉki priruĉnik o politikama i smjernicama za zaštićena podruĉja (vidi
Rezultat 1.1).
MZOIP će po potrebi formalno regulirati sve relevantne financijske politike i postupke te cjenovne
strukture pripremljene u okviru ovog rezultata.
Ukoliko to bude izvedivo, usluge trajne financijske podrške, koje će poduzeće za financijsko planiranje
pruţati pojedinaĉnim javnim ustanovama, mogu se dodatno potaknuti putem mehanizma "centra za
dijeljene usluge" (vidi Rezultat 1.3 u nastavku).
Rezultat 1.3: Uspostava centra za dijeljene usluge za nacionalna zaštićena područja
Aktivnostima u okviru ovog rezultata nastojat će se poduprijeti uspostava centraliziranog "centra za
dijeljene usluge" (SSC), sa zadatkom pruţanja usluga tehniĉke i profesionalne podrške nacionalnim
zaštićenim podruĉjima. Primarna pozadina usvajanja modela centra za dijeljene usluge odnosi se na
smanjenje troškova kroz ekonomiju razmjera, smanjenje dupliciranja napora, poboljšanje usluga za
korisnike te na oslobaĊanje javnih ustanova viška opterećenja, kako bi se te ustanove mogle u većoj mjeri
usredotoĉiti na svoje temeljne funkcije upravljanja oĉuvanjem zaštićenih podruĉja.
PredviĊa se da bi se udruga javnih ustanova nacionalnih zaštićenih podruĉja ("udruga")32 mogla osnovati
kao neovisna pravna osoba (u smislu Zakona o ustanovama), kako bi funkcionirala kao centar za dijeljene
usluge. Udruga bi (djelujući kao centar za dijeljene usluge) potom mogla ući u ugovore o razini usluge
(SLA) sa svakom pojedinom javnom ustanovom na osnovi povrata troškova ili pruţanja usluga (ili sliĉnoj
osnovi). Udruga bi bila odgovorna ravnateljima javnih ustanova za kvalitetu usluga koje pruţa centar za
dijeljene usluge. Gdje god je to moguće, postojeće osoblje javnih ustanova dodjeljivalo bi se udruzi iz
pojedinih javnih ustanova u svrhu pruţanja potrebnih centraliziranih usluga.
Tijekom faze pripreme projekta, javne ustanove zaštićenih podruĉja odredile su sljedeće usluge koje bi se
potencijalno mogle pruţati korištenjem centraliziranog modela centra za dijeljene usluge: upravljanje
ljudskim resursima (naroĉito zajedniĉki sustav upravljanja platnim popisom); nabavu zajedniĉkih roba i
usluga visoke vrijednosti; kolektivni marketing, brendiranje i komunikacije; dijeljene usluge pravne
podrške; centralizirani sustav rezervacija; prikupljanje sredstava.
Resursi GEF-a koristit će se za podršku poĉetnoj uspostavi "udruge" koja podrazumijeva dvije usluge
podrške s dodanom vrijednošću za javne ustanove: (i) sustav marketinga, brendiranja i online rezervacija
za turistiĉke i rekreativne proizvode i usluge33 (ukljuĉujući "pametne kartice" – vidi Rezultat 2.1); te (ii)
zajedniĉku sluţbu pravne podrške.
Konkretne aktivnosti koje će se poduzeti u okviru ovog rezultata ukljuĉit će sljedeće:
32
PredviĊa se da bi udruga javnih ustanova nacionalnih zaštićenih podruĉja ujedno mogla djelovati kao kolektivni glas
pojedinaĉnih javnih ustanova. Primjerice, udruga bi mogla kolektivno pregovarati s javnim poduzećima kako bi se smanjili
troškovi za parkove povezani s pruţanjem osnovnih usluga zasnovanih na ekosustavu (npr. vodoopskrbe) i/ili usluga u vezi s
izvanrednim stanjima (npr. ublaţavanja poplava), s ciljem nadoknaĊivanja financijskih troškova javnim ustanovama u vezi s
pruţanjem i odrţavanjem tih usluga ekosustava (npr. vodnih retencijskih podruĉja, shema zadrţavanja poplava).
33
Trenutno svaka pojedinaĉna javna ustanova nacionalnog zaštićenog podruĉja ima vlastiti, odvojeni brending, marketinške
materijale, internetske stranice, strukturu odreĊivanja cijena i sustav rezervacija za vlastite turistiĉke i rekreativne proizvode.
Centar za dijeljene usluge konsolidirat će te elemente u jedinstveni sustav brendiranja, marketinga, cjenovne politike (vidi i
Rezultat 1.2) te internetskih rezervacija za sva nacionalna zaštićena podruĉja.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
51
(i)
Pripremu poslovnog prijedloga za uspostavu udruge javnih ustanova koja bi mogla funkcionirati
kao centar za dijeljene usluge za nacionalna zaštićena podruĉja (što ukljuĉuje pregled najbolje
prakse, usluge, operativni model, pravna pitanja, upravljanje, osoblje, financiranje, itd.).
(ii) Na temelju zakljuĉaka poslovnog prijedloga, pripremu "statuta" i "pravilnika o unutarnjem redu"
za udrugu javnih ustanova, s konkretnim upućivanjem na funkcioniranje udruge kao centra za
dijeljene usluge.
(iii) Uspostavu strukture upravljanja (npr. upravnog vijeća ili ekvivalentnog tijela) za udrugu javnih
ustanova, s predstavnicima MZOIP-a i pojedinaĉnih javnih ustanova.
(iv) Podupiranje pregovora o ugovoru o razini usluge (SLA) izmeĊu udruge i pojedinaĉnih javnih
ustanova te sklapanje tog ugovora u svrhu pruţanja i financiranja zajedniĉkih usluga marketinga i
elektroniĉkih rezervacija za nacionalna zaštićena podruĉja.
(v) Osiguranje uredskog prostora i potrebne opreme i komunikacijske infrastrukture za osoblje
udruge.
(vi) Imenovanje voditelja centra za dijeljene usluge i dodjeljivanje postojećeg osoblja javnih ustanova
udruzi, ili zapošljavanje novog osoblja udruge.
(vii) Razvoj jedinstvenog "krovnog" brendiranja za nacionalna zaštićena podruĉja te konsolidiranje
postojećih pojedinaĉnih parkovnih brendova pod tim krovnim brendiranjem.
(viii) Razvoj marketinške strategije i plana za mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja.
(ix) Izradu i pripremu marketinških materijala za mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja (što će
ukljuĉiti integraciju svih postojećih marketinških materijala pod okrilje konsolidiranog brenda
zaštićenih podruĉja).
(x) Izradu i provedbu centraliziranog sustava rezervacija zasnovanog na internetu za sva nacionalna
zaštićena podruĉja.
(xi) Nabavu hardvera i softvera za sustav elektroniĉkih rezervacija, s umreţenom vezom prema svim
pojedinaĉnim parkovima.
(xii) Izobrazbu osoblja udruge o korištenju i odrţavanju sustava elektroniĉkih rezervacija.
(xiii) Korištenje usluga odvjetniĉkog ureda kako bi se pruţila pravna "podrška" javnim ustanovama u
vezi s kritiĉnim pravnim sukobima koji se pojavljuju u nacionalnim zaštićenim podruĉjima
(naroĉito u vezi s prostornim planiranjem i korištenjem zemljišta).
(xiv) Praćenje uĉinkovitosti modela centra za dijeljene usluge kad je rijeĉ o smanjenju troškova,
poboljšanju usluga za korisnike te povećanju broja posjetitelja/korisnika34.
(xv) Procjenjivanje izvedivosti uspostave zaklade s obnovljivim sredstvima (ili sliĉnog mehanizma 35)
za udrugu, koja bi mogla posluţiti kao budući mehanizam ravnomjernije raspodjele prihoda
diljem mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Uz tehniĉku podršku voditelja projekta, MZOIP će podupirati proces konzultacija, strukturiranja i
regulacije u vezi s uspostavom udruge javnih ustanova.
Javne ustanove kao kolektiv aktivno će podupirati uspostavu udruge, angaţiranje osoblja i financiranje
udruge. Upravno vijeće udruge javnih ustanova odabrat će i imenovati direktora/voditelja centra za
dijeljene usluge, uz odobrenje ministra. Upravno vijeće ujedno će analizirati, odobriti i potpisati ugovor o
razini usluge izmeĊu javnih ustanova i udruge javnih ustanova.
Voditelj projekta poduprijet će: (a) odabir i imenovanje nacionalnog poslovnog savjetnika, za razvoj
poslovnog prijedloga za centar za dijeljene usluge nacionalnih zaštićenih podruĉja; (b) odabir i imenovanje
pravne savjetodavne sluţbe, za pomoć u formalnoj uspostavi udruge javnih ustanova i pruţanje pravne
podrške javnim ustanovama u vezi s kljuĉnim pravnim pitanjima; (c) imenovanje voditelja/direktora centra
34
Ne dovodeći pritom u pitanje vrijednosti oĉuvanja i ekološkog integriteta tih nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Primjerice, Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske omogućuje se
uspostava i upravljanje "Fondom solidarnosti".
35
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
52
za dijeljene usluge; (d) odabir i imenovanje agencije za marketing i oglašavanje, za razvoj krovnog
brendiranja, pripremu marketinške strategije i plana te dizajniranje/tisak/objavljivanje marketinških
materijala i internetske stranice; (e) odabir i angaţman poduzeća u sektoru informacijske tehnologije, za
razvoj sustava internetski zasnovanih rezervacija za centar za dijeljene usluge; (f) nabavu hardvera,
softvera, mreţne i periferne opreme za upravljanje centraliziranim sustavom rezervacija zasnovanim na
internetu.
Rezultat 1.4: Ocjena izvedivosti uspostave parkovne agencije za upravljanje nacionalnim zaštićenim
područjima
Aktivnosti poduzete tijekom pripremne faze projekta navode na zakljuĉak da bi se uspostavom
racionalizirane institucije u vidu parkovne agencije dugoroĉno mogle nadvladati neke temeljne slabosti
(kao što su, primjerice, slaba koordinacija, ograniĉena odgovornost za rezultate, dupliciranje napora,
troškovna neuĉinkovitost, neravnomjerno financiranje) koje postoje u sadašnjem institucionalnom okviru
za nacionalna zaštićena podruĉja u Hrvatskoj.
Ovaj rezultat izvorno se usredotoĉuje na dovršetak analize troškova i koristi (CBA) u vezi s nizom
mogućih opcija za uspostavu parkovne agencije u Hrvatskoj. Te opcije, meĊu ostalim, mogu ukljuĉiti
sljedeće: (i) posebnu upravu u MZOIP-u; (ii) neprofitnu javnu ustanovu odgovornu MZOIP-u; (iii) profitno
orijentirano javno poduzeće; (iv) tzv. "parastatal" (izvanproraĉunskog korisnika) u potpunom vlasništvu
vlade.
Na temelju ishoda analize troškova i koristi, aktivnosti u okviru ovog rezultata potom će se usmjeriti na
odreĊivanje konkretnih procesa te pravnih, tehniĉkih i financijskih zahtjeva u vezi s tranzicijom iz
postojećeg institucionalnog okvira u ţeljenu opciju za parkovnu agenciju.
Analiza troškova i koristi, u kombinaciji s mapiranjem zahtjeva u vezi s tranzicijom, ukljuĉit će
sveobuhvatnu procjenu izvedivosti uspostave racionalizirane parkovne agencije za nacionalna zaštićena
podruĉja.
Konkretne aktivnosti koje će se poduzeti u okviru ovog rezultata ukljuĉit će sljedeće:
(i) Pripremu sveobuhvatnog pregleda najbolje globalne prakse kad je rijeĉ o strukturiranju, uspostavi i
upravljanju nacionalnim ustanovama parkovnih agencija.
(ii) Definiranje i profiliranje alternativnih opcija u vezi s parkovnom agencijom u Hrvatskoj (što valja
ocijeniti u usporedbi s opcijom nastavka po starom).
(iii) Odabir mjerila koje valja primijeniti i mjerenje svih elemenata troškova/koristi za svaku pojedinu
opciju za parkovnu agenciju.
(iv) PredviĊanje ishoda troškova i koristi za svaku opciju za parkovnu agenciju tijekom fiksnog
razdoblja (konkretno, od pet do deset godina) te pretvaranje svih troškova i koristi u novĉanu
vrijednost (u eurima).
(v) Primjenu diskontne stope (konkretno, kako bi se budući oĉekivani tokovi troškova i koristi
preraĉunali u sadašnju vrijednost) te izraĉun neto sadašnje vrijednosti (NPV) svake pojedine
opcije za parkovnu agenciju.
(vi) Provedbu analize osjetljivosti te rangiranje opcija za parkovnu agenciju u smislu omjera troškova i
koristi.
(vii) Predstavljanje analize i rangiranja MZOIP-u u svrhu pregleda stanja te odabir "ţeljene opcije" za
agenciju.
(viii) Razvoj konceptualne organizacijske strukture za prethodno odabranu opciju u vezi s agencijom,
ukljuĉujući definiranje temeljnih zadataka agencije, organizacijske strukture i strukture
upravljanja organizacijom, kao i organograma za osoblje i srednjoroĉnog okvira potrošnje.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
53
(ix) Mapiranje upravljaĉkog pristupa za odabranu opciju i tehniĉkih zahtjeva za njezinu provedbu. To
će, meĊu ostalim, ukljuĉiti sljedeće:36
a. uspostavu tranzicijskog upravnog odbora;
b. pripremu ili nadopunu okvira zakona i propisa koji omogućuje uspostavu agencije;
c. pregovore o formalnim "sporazumima o procesu tranzicije" s ustanovama ukljuĉenima u
proces;
d. definiranje strateškog pristupa upravljanju promjenama;
e. pripremu vremenski definiranog plana rada za tranzicijsko razdoblje;
f. provedbu komunikacijske strategije;
g. provedbu due diligence analize imovine i obveza;
h. razvoj sustava financijskog upravljanja;
i. prijenos imovine i obveza;
j. razvoj sustava upravljanja ljudskim resursima;
k. uspostavu strukture upravljanja;
l. imenovanje izvršnog upravljaĉkog tima;
m. prijenos potrebnog osoblja te prilagodbu naknada za rad i uvjeta zapošljavanja.
(x) Razradu troškovne procjene za tranzicijsko razdoblje kad je rijeĉ o predviĊenim troškovima
provedbe odabrane opcije za agenciju.
(xi) Objedinjavanje analize troškova i koristi, konceptualnog projekta za odabranu opciju za agenciju i
procjene tranzicijskog proraĉuna potrebnog za provedbu odabrane opcije za agenciju u
konsolidirani paket "ocjene izvedivosti" koji će se dostaviti Vladi u svrhu analize i daljnjih
koraka.
Pokrenut će se proces fokusiranih konzultacija i komunikacije s dionicima, koji će se odrţavati tijekom
ĉitavog trajanja ocjene izvedivosti.
Voditelj projekta, u suradnji s odgovornim pomoćnikom ministra, poduprijet će uspostavu tima za tehniĉke
zadatke koji će nadzirati izradu ocjene izvedivosti i pruţati tehniĉko usmjeravanje u tom procesu. Tim
timom predsjedat će pomoćnik ministra, a tim moţe ukljuĉiti dodijeljeno profesionalno i tehniĉko osoblje
iz MZOIP-a, DZZP-a, javnih ustanova zaštićenih podruĉja i drugih kljuĉnih resornih ministarstava (npr.
Ministarstva financija).
Ugovorno će se angaţirati konzorcij za upravljanje promjenama ili poduzeće sa specijalistiĉkim vještinama
(naroĉito u vezi s javnim sektorom) u, meĊu ostalim: institucionalnim reformama; organizacijskom
razvoju; sustavima upravljanja ljudskim resursima; financijskom upravljanju; informacijskoj tehnologiji; te
zakonodavnim reformama – sa zadatkom pripreme paketa ocjene izvedivosti (ukljuĉujući analizu troškova
i koristi, konceptualni projekt odabrane opcije za agenciju, zahtjeve u procesu promjena te procjenu
tranzicijskog proraĉuna za provedbu odabrane opcije za agenciju). Pruţatelj usluga u podruĉju upravljanja
promjenama ujedno će biti odgovoran za razvoj i provedbu procesa internih i vanjskih konzultacija, pod
vodstvom tehniĉkog tima. Konzorcij/poduzeće za upravljanje promjenama pruţat će izvješća izravno
tehniĉkom timu, preko odgovornog pomoćnika ministra.
Komponenta 2: Poboljšanje financijske odrţivosti mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja
135.
Nedavno izvješće o odrţivom financiranju zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj, koje je naruĉila
Svjetska banka (Sustainable Financing Review for Croatia’s Protected Areas, 2009.), pruţilo je
sveobuhvatnu procjenu izvedivosti korištenja niza raznih mehanizama/alata financiranja za hrvatska
36
Primjeri zahtjeva u vezi s uspostavom detaljno su opisani u izvješću australske Vlade o najboljim praksama Implementing
Machinery of Government Changes: A good practice guide, 2. izdanje (prosinac 2011.).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
54
zaštićena podruĉja. U izvješću su definirane kljuĉne preporuke i uoĉen je niz koraka kojima bi se moglo
znaĉajno poboljšati financijsku odrţivost sustava zaštićenih podruĉja.
136.
Ovom komponentom nastoji se poduprijeti in situ provedba (drugim rijeĉima, provedba u osam
ciljanih nacionalnih zaštićenih podruĉja – ĉetiri parka prirode i ĉetiri nacionalna parka) podskupa koraka
koji se predlaţu u izvješću.
137.
Ova komponenta usredotoĉuje se na sljedeće odrţive strategije financiranja: (a) smanjenje troškova
prikupljanja korisniĉkih naknada te istodobno povećanje broja korisnika u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima37; (b) diversificiranje turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima kako bi se povećao i broj posjetitelja i trajanje njihova boravka u parkovima 38; (c) razvijanje
mehanizama za poboljšanje standarda usluga i poboljšanje ekonomske uĉinkovitosti postojećih turistiĉkih
proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim podruĉjima; te (d) opremanje postojećih zgrada u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima energetski uĉinkovitijim tehnologijama kako bi se smanjili visoki troškovi opskrbe
energijom i vodom.
138.
Rezultati nuţni za ostvarenje ovog ishoda opisani su u nastavku.
Rezultat 2.1: Smanjenje transakcijskih troškova sustava korisničkog plaćanja u nacionalnim zaštićenim
područjima
Aktivnosti u okviru ovog rezultata usredotoĉene su na smanjenje troškova povezanih s provedbom i
administrativnom obradom ulaznih naknada (drugim rijeĉima, "transakcijskih troškova") u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima, naroĉito u parkovima prirode39 i nacionalnim parkovima u unutrašnjosti zemlje s
niskim godišnjim brojem posjetitelja40.
Postojeća metoda prikupljanja ulaznih naknada u nacionalnim parkovima (i u nekoliko parkova prirode)
svodi se na korištenje fiziĉkih ulaza za posjetitelje i kućica za prodaju ulaznica na glavnom ulazu / glavnim
ulazima u park. No, te metode ĉesto podrazumijevaju znaĉajne troškove, naroĉito kad je rijeĉ o poĉetnim
kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu i tekućim troškovima povezanima s plaćama za osoblje. S
tehnološkim promjenama pojavljuju se i prilike za znaĉajno smanjenje transakcijskih troškova povezanih s
ulaznim naknadama.
U okviru ovog rezultata stoga će se pruţiti podrška projektiranju, razvoju i testiranju dviju alternativnih
oblika automatiziranih sustava prikupljanja ulaznih/korisniĉkih naknada za nacionalna zaštićena podruĉja.
Rijeĉ je o: (a) elektroniĉkom sustavu "pametnih kartica" (smart-card) za godišnji/mjeseĉni ulaz, za mreţu
nacionalnih zaštićenih podruĉja; (b) instaliranju automatskih ureĊaja za prodaju ulaznica u pojedinaĉnim
nacionalnim zaštićenim podruĉjima. Ujedno će se u okviru ovog rezultata poduprijeti: (c) pilotiranje
sustava sidrenja u odabranim morskim zaštićenim podruĉjima, kao alternativni naĉin prikupljanja prihoda
od ulaska plovila u nacionalna zaštićena podruĉja.
U okviru ovog rezultata poduzet će se sljedeće konkretne aktivnosti:
a) Elektronički sustav izdavanja ulaznica u obliku "pametnih kartica" za nacionalna zaštićena područja
37
Ne dovodeći pritom u pitanje vrijednost oĉuvanja te ekološki integritet nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Vrijedi isto kao i za maloprije navedeno.
39
Posjetitelji trenutno ne plaćaju ulazak u većinu parkova prirode, budući da ta podruĉja imaju niz ulaznih toĉaka, a trošak naplate
ulaznih naknada na svim tim toĉkama ulaska u znaĉajnoj bi mjeri poništio na taj naĉin ostvarene prihode.
40
Premda većina nacionalnih parkova u unutrašnjosti trenutno naplaćuje ulazne naknade, transakcijski troškovi upravljanja
toĉkama fiziĉkog ulaska u nizu tih parkova zauzima vrlo znaĉajan udio u ukupnim troškovima (naroĉito zimi). Puni povrat tih
troškova teško je opravdati, uzme li se u obzir vrijednost usluga koje se pruţaju (šetnice, biciklistiĉke staze, itd.).
38
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
55
(i)
(ii)
(iii)
(iv)
(v)
Priprema strateškog i poslovnog plana za usmjeravanje razvoja i uvoĊenja sustava pametnih
kartica za mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja, u nekoliko faza. Taj strateški i poslovni plan
moţe ukljuĉiti sljedeće: pregled najbolje prakse (npr. korištenje sliĉnih sustava pametnih kartica
u kenijskoj mreţi za zaštitu prirode Kenya Wildlife Service, nacionalnim parkovima Juţnoafriĉke
Republike, mreţi za zaštitu prirode Ugande, podruĉju zaštite Ngorongoro); opis
proizvoda/usluga; projekt sustava; opis ciljnog trţišta; preliminarno istraţivanje ciljnog trţišta;
ocjenu tehniĉkih specifikacija i zahtjeva sustava (ukljuĉujući karakteristike kartica, identifikaciju,
provjeru autentiĉnosti, spremanje podataka i aplikacijsku obradu); opis vrsta kartica (npr. za
graĊane, stanovnike podruĉja, turiste, turoperatore, itd.); strategiju distribuiranja kartica (mjesta
izdavanja – POI, prodajna mjesta – POS); cjenovnu strategiju; prodajnu strategiju; operativnu i
administrativnu strategiju; oglašivaĉku i promotivnu strategiju; strategiju informacijske
sigurnosti; financijski plan (što ukljuĉuje troškove operativnog pokretanja, troškove korištenja i
projicirane prihode).
Razrada cjelokupnog dizajna za izradu pametnih kartica te brendiranje sustava pametnih kartica u
svrhu marketinške promidţbe.
Podugovaranje poĉetne faze provedbe sustava pametnih kartica, ukljuĉujući: izradu pametnih
kartica; razvoj sustava upravljanja (ukljuĉujući softverska rješenja); upravljanje mjestima
izdavanja i prodajnim mjestima; prikupljanje naknada.
Provedba široke oglašivaĉke i promidţbene strategije za sustav pametnih kartica.
Provedba procjene zahtjeva koje je potrebno ispuniti kako bi centar za dijeljene usluge (vidi
Rezultat 1.3) ili buduća parkovna agencija (vidi Rezultat 1.4) preuzeli redovito upravljanje
sustavom pametnih kartica.
b) Automatski ureĎaji za prodaju ulaznica
(i) Ocjena izvedivosti za predloţene lokacije postavljanja automatskih ureĊaja za prodaju ulaznica u
Parku prirode Uĉka41, Nacionalnom parku Risnjak42 te Parku prirode Papuk43.
(ii) Definiranje generiĉkih tehniĉkih specifikacija (što ukljuĉuje potrebu za opskrbom elektriĉnom
energijom, softver, infrastrukturu, opremu, mreţnu povezanost, odrţavanje, otpornost na
vremenske uvjete, otpornost na vandalizam, itd.) za automatske ureĊaje za prodaju ulaznica.
(iii) Nabava, instaliranje i/ili prikljuĉivanje na izvor energije (mreţu napajanja strujom, solarni sustav
i/ili sustav dobivanja elektriĉne energije iz energije vjetra) na unaprijed odreĊenim lokacijama, u
svrhu instalacije automatskih ureĊaja za prodaju ulaznica.
(iv) Instalacija automatskih ureĊaja za prodaju ulaznica i sve povezane infrastrukture (npr. cijevne
konstrukcije, betonskih temelja, krovne konstrukcije otporne na vremenske uvjete, informativnih
oznaka), opreme (npr. automatiziranih brojaĉa, antena, ureĊaja za pohranu podataka, routera,
videonadzora, itd.) te softvera na svim unaprijed odreĊenim lokacijama.
(v) Odrţavanje ureĊaja za prodaju ulaznica i povezane infrastrukture i opreme na svim unaprijed
odreĊenim lokacijama.
(vi) Evidentiranje troškova nabave, instalacije, odrţavanja i tekućeg odrţavanja kako bi se ocijenilo u
kojem će vremenu u budućnosti biti pokriveni troškovi instalacije ureĊaja za prodaju ulaznica na
temelju prihoda ostvarenih prodajom ulaznica.
c) Sustav naknada za sidrenje
(i) Priprema tehniĉke procjene zahtjeva (npr. lokacije, vrste i broja plutaĉa; tehniĉkih zahtjeva za
postavljanje plutaĉa; pravnih zahtjeva; zahtjeva u vezi s utjecajem na okoliš; zahtjeva u vezi s
prikupljanjem naknada; administrativnih zahtjeva, itd.) za postavljanje i upravljanje sustavom
sidrenja u Parku prirode Telašćica.
41
Tijekom pripremne faze projekta (PPG) bile su predloţene lokacije Vela draga i Poklon.
Tijekom pripremne faze projekta (PPG) bile su predloţene lokacije Vilje i Bijela Vodica.
43
Tijekom pripremne faze projekta (PPG) bile su predloţene lokacije Velika, Voćin, Zveĉevo, Jankovac, Orahovica i Kutjevo.
42
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
56
Na temelju ishoda tehniĉke procjene, projektiranje integriranog sustava sidrenja za park.
Provedba svih pravnih postupaka potrebnih za ishoĊenje potrebne lokacijske dozvole za plutaĉe.
Postavljanje plutaĉa za sidrenje u fazama.
Priprema cjenovne strukture i sustava upravljanja informacijama u svrhu administrativnog voĊenja
iznajmljivanja plutaĉa za sidrenje u parku na osnovi dana/sati.
(vi) Priprema i provedba sustava prikupljanja naknada za korištenje plutaĉa za sidrenje.
(vii) Podugovaranje marketinga i svakodnevnog upravljanja plutaĉama za sidrenje u parku te njihova
odrţavanja.
(ii)
(iii)
(iv)
(v)
Voditelj projekta – u konzultacijama s MZOIP-om – poduprijet će: (a) odabir i angaţman poduzeća za
tehnologiju sustava pametnih kartica, za razvoj – i provedbu prve faze – strategije i poslovnog plana za
sustav pametnih kartica; (b) odabir i angaţman poduzeća za marketing i komunikacije, za dizajn pametne
kartice te provedbu oglašivaĉke i komunikacijske strategije za sustav pametnih kartica.
MZOIP će – uz (po potrebi) tehniĉku podršku DZZP-a – u poĉetku koordinirati provedbu sustava pametnih
kartica na licu mjesta, dok bi centar za dijeljene usluge (vidi Rezultat 1.3) preuzeo kontinuirani razvoj,
upravljanje i odrţavanje sustava nakon što on postane operativan.
Voditelj projekta – u konzultaciji s ravnateljima parkova prirode Uĉka, Papuk i Telašćica te Nacionalnog
parka Risnjak (tamo gdje je to potrebno) – ujedno će poduprijeti: (a) odabir i angaţman poduzeća za razvoj
sustava automatiziranog prikupljanja ulaznih naknada, u svrhu pripreme tehniĉkih specifikacija za
instalaciju ureĊaja za prodaju ulaznica; (b) odabir i ugovaranje graĊevinskih poduzeća; (c) odabir i
angaţman operatera automatskih ureĊaja za prodaju ulaznica, u svrhu instalacije, odrţavanja i upravljanja
ureĊajima za prodaju ulaznica; (d) odabir i imenovanje lokalnog projektnog inţenjera za sidrenje, u svrhu
projektiranja integriranog sustava sidrenja; (e) odabir i ugovaranje poduzeća za profesionalno
rekreativno/turistiĉko sidrenje, u svrhu instalacije, odrţavanja i voĊenja sustava sidrenja u parku.
Ravnatelji parkova prirode Uĉka, Papuk i Telašćica te Nacionalnog park Risnjak nadzirat će i pruţati
izravnu tehniĉku pomoć u provedbi konkretnih aktivnosti na licu mjesta koje utjeĉu na pojedine parkove u
okviru ovog rezultata. Svi parkovi osigurat će godišnju proraĉunsku alokaciju za trajne operativne troškove
i troškove odrţavanja investicija GEF-a.
Rezultat 2.2: Razvoj integriranih turističkih i rekreativnih proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim
područjima
Aktivnosti u okviru ovog rezultata usredotoĉene su na širenje i povezivanje razdvojenih turistiĉkih i
rekreativnih proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
Aktivnosti koje se odvijaju s financijskom potporom GEF-a bit će ograniĉene na razvoj integriranog
prijevoza i na pruţanje usluga noćenja u obrazovne i rekreativne svrhe u ĉetiri nacionalna zaštićena
podruĉja, kako slijedi:
a) Nacionalni park Risnjak – razvoj voĊene i ureĊene turistiĉke rute (minibus i šetnica/biciklistiĉka staza)
kroz dolinu rijeke Kupe, kojom se fiziĉki povezuje jedan od ulaza u park kod sela Hrvatsko (s turistiĉkim
informacijama i parkiralištem) s mreţom panoramskih puteva, visećih mostova, šetnica, pješaĉkih
mostova, dva obavijesna centra u dva lokalna planinska sela (Kupari i Razloge) te malom lokacijom za
piknik.
b) Park prirode Uĉka – razvoj integriranog sustava prijevoza (ţiĉara – elektriĉni vlak – automobil/autobus
– biciklizam) kojim će obalno turistiĉko središte Medveja i centar za posjetitelje Poklon (s obliţnjim
restoranom i parkiralištem) fiziĉki povezati s vidikovcem Vojak (opremljenim informacijskim centrom i
suvenirnicom u staroj kuli).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
57
c) Park prirode Vransko jezero – razvoj usmjerenog integriranog sustava prijevoza (elektrobrod, šetnice)
kojim će se Prosika povezati s vidikovcem Kamenjak kod lokaliteta Bašinka, rezervatom s mogućnošću
promatranja ptica u sjevernom dijelu parka (s postojećom pouĉnom stazom) te Crkvinama u
sjeverozapadnom dijelu parka (sa skloništima za ptice i obavijesnim sadrţajima).
d) Park prirode Papuk – razvoj prikladno lociranih smještajnih kapaciteta (kod potoka Duboka) kako bi se
omogućili obrazovni (školski) programi s noćenjem i višednevno rekreativno korištenje (planinski bicikli,
planinarenje, paragliding, jahanje i sportsko penjanje) te kako bi se olakšao pristup popularnoj lokalnoj
park-šumi Jankovac i okolnim atrakcijama (npr. toplicama u Velikoj).
Tamo gdje u ĉetiri zaštićena podruĉja još ne postoji infrastruktura, objekti i usluge, odgovorne javne
ustanove već su preuzele znaĉajne obveze sufinanciranja (ili su u postupku preuzimanja obveza) za razvoj
tih kapaciteta, na temelju, meĊu ostalim: sredstava Projekta integracije u Natura 2000 (Vransko jezero –
prilaz i vezovi za plovila, skloništa za ptice; Risnjak – dva obavijesna centra); sredstava javnih ustanova i
Drţavnog proraĉuna (Vransko jezero – luĉica Bašinka, lokacije za promatranje ptica); europskih
strukturnih fondova (Uĉka – centar za posjetitelje Poklon); mogućih koncesionara (Uĉka - ţiĉara).
U okviru ovog rezultata poduzet će se sljedeće konkretne aktivnosti:
a) VoĎeni obilazak minibusom doline rijeke Kupe u Nacionalnom parku Risnjak
(i) Izrada detaljnog koncepta i poslovnog plana za voĊeni obilazak doline rijeke Kupe s kombinacijom
šetnje i prijevoza.
(ii) Provedba svih potrebnih procjena utjecaja za sve aktivnosti za koje bi mogla biti nuţna procjena
utjecaja na okoliš.
(iii) Priprema plana lokaliteta i tehniĉkih specifikacija za ureĊenje postojećeg parkirališta te izrada s
tim povezanih informativnih oznaka i skloništa na definiranom mjestu polaska voĊenog obilaska
doline rijeke Kupe kod sela Hrvatsko.
(iv) Obnova parkirališta te izrada povezanih informativnih oznaka i skloništa kod sela Hrvatsko.
(v) OdreĊivanje kljuĉnih mjesta prelaska rijeke i mostova na ruti obilaska koje je potrebno urediti,
obnoviti ili izgraditi, uz pripremu projekta i tehniĉkih specifikacija za njihovu obnovu/izgradnju.
(vi) Provedba izgradnje / obnove tih mostova / mjesta prelaska rijeke, u fazama.
(vii) Nabava minibusa s prihvatljivim utjecajem na okoliš (s osam do 30 sjedala) za prijevoz posjetitelja
duţ rute obilaska doline rijeke Kupe.
(viii) Osiguranje usluga malog tima lokalnih vodiĉa i izobrazba tima vodiĉa, za pruţanje usluga
voĊenja u obilasku doline rijeke Kupe.
(ix) Izrada brendinga te dizajn i tisak promotivnih materijala za voĊeni obilazak doline rijeke Kupe.
b) Sustav prijevoza s prihvatljivim utjecajem na okoliš do vidikovca Vojak u Parku prirode Učka
(i) Razrada detaljnog koncepta i poslovnog plana za sustav prijevoza s prihvatljivim utjecajem na
okoliš od centra za posjetitelje Poklon do vidikovca Vojak44.
(ii) Poduzimanje svih potrebnih procjena utjecaja za sve aktivnosti za koje bi mogla biti nuţna
procjena utjecaja na okoliš.
(iii) Priprema plana lokaliteta te tehniĉkih specifikacija za obnovu ceste do vidikovca (naroĉito u vezi
sa stabilizacijom tla i nasipa, proširenjem ceste na kljuĉnim mjestima, ugradnjom cestovnih
ograda te ureĊenjem parkirališta i okretišta kod vidikovca).
(iv) Obnova površinskog sloja ceste (po potrebi), stabilizacija cestovnih nasipa, ugradnja cestovnih
ograda i poboljšanje parkirališta i okretišta.
44
Kroz koncept i poslovni plan trebat će osigurati da se taj sustav prijevoza moţe u potpunosti integrirati u planirani sustav ţiĉare
od Medveje do vidikovca.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
58
(v) Priprema tehniĉkih zahtjeva i specifikacija za panoramski vlak (pribliţno 50 sjedala) kojim će se
posjetitelje prevoziti od centra za posjetitelje Poklon do vidikovca i natrag te nabava
panoramskog vlaka.
(vi) Osiguranje usluga malog tima lokalnih vodiĉa i izobrazba tima vodiĉa, za pruţanje usluga
prijevoza panoramskim vlakom.
(vii) Izrada brendinga te dizajn i tisak promotivnih materijala za sustav prijevoza panoramskim vlakom
do vidikovca.
c) VoĎeni obilazak Parka prirode Vransko jezero plovilom za prijevoz putnika
(i) Izrada detaljnog koncepta i poslovnog plana za voĊeni obilazak Parka prirode Vransko jezero s
kombinacijom šetnje i prijevoza plovilom za prijevoz putnika.
(ii) Priprema tehniĉkih zahtjeva i specifikacija za plovilo za prijevoz putnika, s prihvatljivim utjecajem
na okoliš, te nabava plovila za prijevoz putnika.
(iii) Izrada brendinga te dizajn i tisak promotivnih materijala za program obilaska plovilom za prijevoz
putnika.
d) Usluge smještaja kod potoka Duboka u Parku prirode Papuk
(i) Izrada koncepta i plana lokaliteta te priprema detaljnih tehniĉkih specifikacija za izgradnju objekta
kampa za odmor.
(ii) Poduzimanje svih potrebnih procjena utjecaja za sve razvojne aktivnosti za koje bi mogla biti
nuţna procjena utjecaja na okoliš.
(iii) Nabava usluga graĊevinskog poduzeća za uvoĊenje osnovne infrastrukture (kanalizacije, opskrbe
strujom i vodom, itd.) za lokaciju kampa za odmor te za prvu fazu izgradnje.
Voditelj projekta – u bliskoj suradnji s ravnateljima parkova prirode Uĉka, Papuk i Vransko jezero te
Nacionalnog parka Risnjak (gdje je to potrebno) – poduprijet će: (a) odabir i imenovanje konzultanta za
turistiĉki razvoj zasnovan na prirodi, u svrhu pripreme detaljnog projekta i poslovnog plana za sve
turistiĉke i rekreativne proizvode; (b) odabir i imenovanje poduzeća za procjenu utjecaja na okoliš, u svrhu
provedbe svih procjena utjecaja na okoliš i pokrivanja drugih povezanih zahtjeva koji proizlaze iz propisa;
(c) odabir i angaţman inţenjerskih poduzeća za obnovu/renoviranje/izgradnju/ugradnju ciljanih cesta,
parkirališnih kapaciteta, mostova, osnovne infrastrukture i objekata kampa za odmor; (d) pripremu
tehniĉkih specifikacija za nabavu minibusa, panoramskog vlaka i plovila za prijevoz putnika; (e) nabavu
minibusa, elektriĉnog panoramskog vlaka i plovila za prijevoz putnika; (f) odabir i imenovanje poduzeća
za turistiĉki marketing, u svrhu izrade brendiranja i tiska promotivnih materijala za svaki pojedini turistiĉki
i rekreativni proizvod.
Ravnatelji parkova prirode Uĉka, Papuk i Vransko jezero te Nacionalnog parka Risnjak nadzirat će i
pruţati izravnu tehniĉku pomoć provedbi i upravljanju konkretnim aktivnostima na licu mjesta koje utjeĉu
na svaki pojedini park u okviru ovog rezultata. Svaki park osigurat će proraĉunsku alokaciju za trajne
operativne troškove i troškove odrţavanja investicija GEF-a.
Rezultat 2.3: Poboljšanje produktivne učinkovitosti45 nacionalnih zaštićenih područja
Ovim rezultatom nastoji se poboljšati produktivna uĉinkovitost nacionalnih zaštićenih podruĉja. To će se
uĉiniti namjenskim usmjeravanjem sredstava GEF-a u dva strateška podruĉja podrške: a) razvoj
mehanizama za jaĉanje usluţnih standarda te poboljšanje ekonomske uĉinkovitosti postojećih turistiĉkih
proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim podruĉjima (s prostornim fokusom na tri parka koji generiraju
45
Koncept "produktivne uĉinkovitosti" odnosi se na proizvodnju roba i usluga s optimalnom kombinacijom ulaznih elemenata
kako bi se ostvario maksimalan rezultat uz minimalan trošak.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
59
visoke prihode – nacionalne parkove Plitviĉka jezera, Brijuni i Krka46); te b) usvajanje energetski
uĉinkovitijih tehnologija u nacionalnim zaštićenim podruĉjima (s prostornim fokusom na Nacionalni park
Risnjak i Park prirode Papuk), kako bi se smanjili visoki troškovi opskrbe energijom.
U okviru ovog rezultata poduzet će se sljedeće konkretne aktivnosti:
a) Jačanje usluţnih standarda i poboljšanje ekonomske učinkovitosti postojećih turističkih proizvoda i
usluga u nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Brijuni i Krka:
(i) Profiliranje postojećeg paketa turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga na raspolaganju (npr.
vrste usluga, kvalitete usluga, upravljaĉkih modaliteta, stopa iskorištenosti kapaciteta, troškova,
prihoda, itd.).
(ii) Priprema analize troškova i koristi za te turistiĉke i rekreativne proizvode kako bi se ocijenila
njihova neto sadašnja vrijednost (NPV) i interna stopa povrata (IRR).
(iii) Priprema analize troškovne uĉinkovitosti za te turistiĉke i rekreativne proizvode i usluge ovisno o
raznim modalitetima upravljanja (ukljuĉujući izravno upravljanje, podugovaranje,
koncesioniranje, modalitete zajedniĉkog upravljanja) te scenarijima cjenovne politike i
prikupljanja naknada.
(iv) Priprema eksplicitnih preporuka u vezi s optimalnim scenarijima upravljanja, cjenovne politike i
prikupljanja naknada za pruţanje tih turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga.
b) Poticanje usvajanja učinkovitijih tehnologija u području korištenja energije i vode u kompleksu
upravnih zgrada i centra za posjetitelje u Nacionalnom parku Risnjak (u Crnom Lugu) te Parku prirode
Papuk (u Velikoj):
(i) OdreĊivanje polaznih troškova za opskrbu energijom upravnih zgrada/centara za posjetitelje u
Nacionalnom parku Risnjak i Parku prirode Papuk.
(ii) Priprema konceptualnog projekta za opremanje zgrada tehnologijama za smanjenje njihove
potrošnje energije (i s tim povezanih troškova).
(iii) Ugradnja energetski uĉinkovitijih sustava grijanja i hlaĊenja s niskom proizvodnjom ugljika u
zgrade (ukljuĉujući aktivne toplinske ureĊaje s napajanjem sunĉevom energijom, sustave s
tehnologijom kombinirane topline i energije [CHP], toplinske spremnike i toplinske crpke za
hlaĊenje i grijanje prostora).
(iv) Ugradnja sustava s tehnologijom neizravnog zagrijavanja vode sunĉevom energijom u zgrade
(ukljuĉujući solarne panele, crpke, cjevovodni sustav i solarne grijaĉe vode).
(v) Zamjena postojećeg osvjetljenja zgrada i okolnih podruĉja na osnovi fluorescentne tehnologije i
tehnologije ţarnih niti u svjetiljkama, ţaruljama i/ili cijevima osvjetljenjem koje koristi
tehnologiju LED (dioda koje emitiraju svjetlost).
(vi) Poboljšanje energetske uĉinkovitosti zgrada obnavljanjem proĉelja (što ukljuĉuje npr. prozorska
stakla, sjenila, izolaciju, metalne elemente, ventilaciju, solarne elemente, fotonaponske krovne
sustave, svjetlosne krovne otvore, opremanje i zaštitu metalima/laminatima/vanjskim
oplatama/gipsanim ploĉama/ţbukom/betonom armiranim staklenim vlaknima [GRC])47.
(vii) Evidentiranje troškova u vezi s projektiranjem, nabavom, ugradnjom, odrţavanjem te tekućih
troškova kako bi se procijenilo vrijeme potrebno za povrat troškova ugradnje.
Voditelj projekta koordinirat će provedbu aktivnosti u okviru ovog rezultata. Voditelj projekta – u
konzultacijama s ravnateljima nacionalnih parkova Plitviĉka jezera, Brijuni, Krka i Risnjak te parka
46
Ta tri nacionalna parka pruţaju širok raspon turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga (što ukljuĉuje hotele, barove, trgovine,
restorane, usluge prijevoza, itd.) pod raznim modalitetima upravljanja (vlastito upravljanje, odobrenja za koncesije,
podugovaranje). Tijekom pripreme projekta uoĉeno je kako se mnoge proizvode i usluge pruţa na neuĉinkovit naĉin.
47
Konceptualni projekt i preliminarne procjene troškova za obnovu proĉelja zgrada već se razraĊuju u sklopu Projekta za poticanje
energetske efikasnosti u Hrvatskoj ("Dovedi svoju kuću u red"), koji provode Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĊenja i
UNDP, uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU) i GEF-a.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
60
prirode Papuk (gdje je to potrebno) – poduprijet će: (a) odabir i angaţman specijaliziranog poduzeća za
turizam i konzultantske usluge; (b) odabir i angaţman konzultantske kuće za projektiranje energetski
uĉinkovitih rješenja za zgrade; (c) odabir i angaţman graĊevinskih poduzeća; (d) nabavu svih energetski
uĉinkovitih tehnologija, ukljuĉujući, meĊu ostalim, osvjetljenje na osnovi LED tehnologije, sustave
grijanja i hlaĊenja te solarne sustave za zagrijavanje vode.
Ravnatelji Parka prirode Papuk te nacionalnih parkova Plitviĉka jezera, Brijuni, Krka i Risnjak nadzirat će
i pruţati podršku provedbi konkretnih aktivnosti na licu mjesta koje utjeĉu na svaki pojedini park u okviru
ovog rezultata. Ravnatelji Nacionalnog parka Risnjak i Parka prirode Papuk ujedno će odrediti postojeće
polazne troškove opskrbe energijom te će evidentirati sve buduće troškove opskrbe energijom za upravne
zgrade/centre za posjetitelje u tim parkovima. Svaki park osigurat će proraĉunsku alokaciju za trajne
operativne troškove i troškove odrţavanja investicija GEF-a.
PROJEKTNI POKAZATELJI I RIZICI
139.
Projektni pokazatelji detaljno su obrazloţeni u Strateškom okviru rezultata u sklopu Poglavlja II
ovog projektnog dokumenta.
140.
Projektni rizici i mjere ublaţavanja rizika opisani su u nastavku.
UOĈENI RIZICI I
KATEGORIJE
STRATEŠKI
Nedostatak
djelotvorne
koordinacije izmeĊu
MZOIP-a, DZZP-a i
19 javnih ustanova
dovodi do slabljenja
uĉinka projektnih
ulaganja u
nacionalnim
zaštićenim
podruĉjima
UTJECAJ
Visok
VJEROJATNO
PROCJENA
ST
RIZIKA
Umjerena
Visok rizik
MJERE UBLAŢAVANJA
Projektom će se financirati troškovi uspostave male
jedinice za upravljanje projektom (koja će se sastojati
od voditelja projekta i administrativnog pomoćnika na
projektu) pod okriljem direktora projekta (PD) iz
MZOIP-a kako bi se osigurala puna integracija
projekta u odnosu na srodni Projekt integracije u
Natura 2000 (NIP) te svakodnevno djelovanje
direktora projekta. Kljuĉna uloga jedinice za
upravljanje projektom bit će podupiranje kontinuirane
koordinacije svih projektnih partnera u provedbi
projektnih aktivnosti.
Ustrojit će se Upravni odbor (PB) – koji će ukljuĉiti
predstavnike višeg izvršnog upravljaĉkog osoblja
MZOIP-a, DZZP-a i javnih ustanova – kako bi sluţio
kao izvršno tijelo za donošenje odluka u projektu. Taj
Upravni odbor bit će odgovoran za osiguranje
koordinacije meĊu ustanovama na najvišoj razini
donošenja odluka.
Ustrojit će se Tehniĉka radna skupina (TWG) – koja
će se sastojati od profesionalnog i tehniĉkog osoblja iz
MZOIP-a, DZZP-a i javnih ustanova – kako bi
nadzirala pripremu nacionalnog okvira planiranja
(strateškog plana, financijskog plana te priruĉnika o
politikama i smjernicama) za zaštićena podruĉja
(Rezultat 1.1)
Ustrojit će se Tim za tehniĉke zadatke (TTT) – s
predstavnicima MZOIP-a, DZZP-a i javnih ustanova,
a pod predsjedanjem odgovornog pomoćnika ministra
– kako bi nadzirao procjenu izvedivosti parkovne
agencije za upravljanje nacionalnim zaštićenim
podruĉjima Hrvatske i pruţao tehniĉke smjernice u
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
61
UOĈENI RIZICI I
KATEGORIJE
UTJECAJ
VJEROJATNO
PROCJENA
ST
RIZIKA
MJERE UBLAŢAVANJA
procesu (Rezultat 1.4).
Projektom će se pruţiti podrška razvoju nacionalnog
okvira za planiranje posvećenog zaštićenim
podruĉjima (Rezultat 1.1), kojim se nastoji poboljšati
koordinacija raznih nadleţnosti te podupirati
suradniĉko djelovanje svih kljuĉnih dionika.
Na kraju, projektom će se poduprijeti osnivanje
udruge javnih ustanova kao neovisne pravne osobe,
koja bi mogla djelovati kao centar za dijeljene usluge
za zajedniĉke funkcije zaštićenih podruĉja (u poĉetku
se usredotoĉujući na centralizirani sustav marketinga i
rezervacija te usluge pravne podrške za zaštićena
podruĉja) (Rezultat 1.3).
FINANCIJSKI
Pojedinaĉne javne
ustanove i Vlada RH
ne obvezuju se na
pruţanje dovoljnih
resursa i financijske
potpore kako bi se
poboljšalo
upravljanje
oĉuvanjem
nacionalnih
zaštićenih podruĉja
Umjeren
Umjerena
Umjeren
rizik
Identifikacija rezultata projekta i razvoj projektnih
aktivnosti provedeni su u bliskoj suradnji s MZOIPom i pojedinaĉnim javnim ustanovama nacionalnih
zaštićenih podruĉja, kako bi se postupno
nadograĊivale postojeće osnove financijskih resursa i
institucionalnih kapaciteta. Znaĉajna pozornost
tijekom izrade projekta posvećena je poboljšanju
dugoroĉne financijske odrţivosti nacionalnih
zaštićenih podruĉja, kako bi se osigurala znaĉajna
financijska potpora za djelotvorno upravljanje
oĉuvanjem prirode.
Projektom će se poduprijeti priprema financijskog
plana za nacionalna zaštićena podruĉja (Rezultat 1.1).
Taj financijski plan osigurat će okvir za poboljšanje
troškovne uĉinkovitosti, poboljšanje tokova prihoda,
jaĉanje sustava financijskog upravljanja te poboljšanje
kapaciteta za poslovno planiranje u javnim
ustanovama nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Projektom će se podrţati provedba kljuĉnih elemenata
financijskog plana, kako slijedi:
- Osiguranje profesionalne izobrazbe, mentorstva i
vještina (Rezultat 1.2)
- Izrada internih programa izobrazbe za financijsko
i administrativno osoblje u javnim ustanovama
(Rezultat 1.2)
- Pruţanje usluga profesionalne financijske podrške
za javne ustanove (Rezultat 1.2)
- Razvoj standardizirane strategije odreĊivanja
cijena za nacionalna zaštićena podruĉja,
zasnovane na trţištu (Rezultat 1.2)
- Podrška razvoju i voĊenju ciljanih projekata
prikupljanja sredstava za nacionalna zaštićena
podruĉja (Rezultat 1.2)
- Razvoj i testiranje modela centra za dijeljene
usluge (SSC) za 19 javnih ustanova, kako bi se
smanjili troškovi i dupliciranje napora u pruţanju
zajedniĉkih usluga profesionalne podrške
(Rezultat 1.3)
- Ocjena troškova i koristi kad je rijeĉ o
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
62
UOĈENI RIZICI I
KATEGORIJE
UTJECAJ
VJEROJATNO
PROCJENA
ST
RIZIKA
MJERE UBLAŢAVANJA
racionaliziranju postojećeg institucionalnog okvira
za nacionalna zaštićena podruĉja (Rezultat 1.4)
- Smanjenje transakcijskih troškova prikupljanja
ulaznih naknada (Rezultat 2.1)
- Širenje turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga
u nacionalnim zaštićenim podruĉjima (Rezultat
2.2)
- Poboljšanje produktivne uĉinkovitosti postojećih
turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima (Rezultat 2.3)
PredviĊa se da će te aktivnosti u cjelini doprinijeti
postupnom smanjenju ovisnosti o vladinim
doznakama bespovratnih sredstava te da će premostiti
"jaz u financiranju" poboljšanja djelotvornosti
upravljanja nacionalnim zaštićenim podruĉjima
(naroĉito kad je rijeĉ o upravljanju oĉuvanjem
prirode).
OKOLIŠNI
Kumulativni utjecaj
klimatskih promjena
i neodrţive razine
korištenja prirodnih
resursa (npr. u
rudarstvu, trţišnom
šumarstvu, vaĊenju
vode) dovodi do
pogoršanja
fragmentacije i
degradacije staništa u
kopnenim i morskim
ekosustavima
nacionalnih
zaštićenih podruĉja
Umjeren
Niska
Nizak rizik
Tijekom pripreme nacionalnog okvira planiranja za
zaštićena podruĉja u okviru Rezultata 1.1, projektom
će se, meĊu ostalim, nastojati: (i) jasnije definirati
uloge i odgovornosti raznih javnih ustanova/agencija
u planiranju, upravljanju, razvoju i korištenju
zaštićenih podruĉja; (ii) razviti smjernice za
poboljšanje i jaĉanje upravljanja kad je rijeĉ o
korištenju prirodnih resursa u zaštićenim podruĉjima;
(iii) definirati pokazatelje zdravlja ekosustava te
kvantificirati graniĉne vrijednosti potencijalne
alarmantnosti za svaki pokazatelj i za svaki ekosustav
zaštićenih podruĉja; (iv) pojasniti uloge i
odgovornosti u trajnom praćenju utjecaja
prouzroĉenih korištenjem prirodnih resursa te utjecaja
klimatskih promjena u zaštićenim podruĉjima; (v)
odrediti mjere prilagodbe i/ili ublaţavanja potrebne za
zaštitu zaštićenih podruĉja od nepoţeljnih uĉinaka
klimatskih promjena; (vi) odrediti mehanizme za
poboljšanje suradniĉkih odnosa izmeĊu javnih
ustanova zaštićenih podruĉja i trţišno orijentiranih
javnih poduzeća koja djeluju u parkovima prirode u
kojima se odvija ekstrakcija prirodnih resursa.
Projekt će ujedno ukljuĉiti i procjenu izvedivosti
alternativnih opcija za uspostavu jedinstvene i
konsolidirane parkovne agencije za nacionalna
zaštićena podruĉja. Bude li se to smatralo izvedivim,
ta parkovna agencija moţe ostvariti jaĉi politiĉki
utjecaj i moć u odnosu na trţišno orijentirana javna
poduzeća (npr. Hrvatske šume) koja trenutno djeluju u
zaštićenim podruĉjima. Ta agencija ujedno moţe
imati i povećane zajedniĉke kapacitete i sposobnost za
proaktivno bavljenje vanjskim faktorima (ukljuĉujući
klimatske promjene) koji utjeĉu na integritet ĉitave
mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
63
UOĈENI RIZICI I
KATEGORIJE
UTJECAJ
VJEROJATNO
PROCJENA
ST
RIZIKA
MJERE UBLAŢAVANJA
TROŠKOVNA UĈINKOVITOST
141.
Projektom će se nastojati postići katalitiĉka investicija u osiguranje dugoroĉne institucionalne i
financijske odrţivosti mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja. Troškovi ostvareni u provedbi projekta bit će
fokusirani samo na one dodatne korake koji su potrebni za pruţanje kljuĉne pomoći vladi u poduzimanju
strateških intervencija za nadvladavanje slabosti u nacionalnim zaštićenim podruĉjima i za poboljšanje
njihova financijskog stanja. Kako bi se to postiglo, projektom će se nastojati nadopuniti i nadograĊivati
široke postojeće aktivnosti koje se već odvijaju u sektoru (npr. zakonodavne i regulacijske reforme; sustavi
upravljanja informacijama u zaštićenim podruĉjima; poluautonomne javne ustanove zaštićenih podruĉja s
visokom razinom ukljuĉenosti na lokalnoj razini; osoblje u zaštićenim podruĉjima s vještinama i
iskustvom; znaĉajne razine vlastitog ostvarenog prihoda u javnim ustanovama zaštićenih podruĉja; široke
aktivnosti planiranja i razvoja turizma i rekreacije predloţene za financiranje u sklopu europskih
strukturnih i investicijskih fondova, NIP-a, bespovratnih sredstava Vlade i projektnih sredstava instrumenta
IPA; umjerene razine dodjele vladinih bespovratnih sredstava za osoblje i troškove operativnog
upravljanja; itd.). Gdje god je to moguće, u projektu će se koristiti kompetencije i tehniĉke vještine
ukljuĉenih vladinih i javnih ustanova kako bi se provodile projektne aktivnosti. Tamo gdje je to
primjenjivo, projektni resursi ujedno će se koristiti u svrhu jaĉanja i širenja postojećih inicijativa i
programa (npr. u provedbi sustava plaćanja naknada za sidrenje u morskim parkovima; integraciji i
povezivanju postojećih turistiĉkih proizvoda i usluga u odabranim parkovima; racionalizaciji i
konsolidiranju sustava marketinga i rezervacija za nacionalna zaštićena podruĉja; usvajanju energetski
uĉinkovitijih tehnologija u odabranim parkovima; poboljšanju ekonomske uĉinkovitosti postojećih
turistiĉkih proizvoda i usluga, itd.), kako bi se izbjeglo dupliciranje napora. Povećane obveze
sufinanciranja i dalje će biti u fokusu projekta tijekom njegove provedbe (npr. kad je rijeĉ o sufinanciranju
modela centra za dijeljene usluge iz sredstava javnih ustanova; sufinanciranju automatskih ureĊaja za
prodaju ulaznica iz sredstava javnih ustanova; sufinanciranju integriranog razvoja turistiĉkih i rekreativnih
proizvoda iz sredstava NIP-a i projektnih sredstava IPA-e; sufinanciranju uvoĊenja energetski uĉinkovitih
tehnologija iz sredstava FZOEU-a, itd.).
142.
Omjer razlika izmeĊu troškova i uĉinkovitosti dvije intervencije (ICER)48 (drugim rijeĉima, odnos
izmeĊu promjene troškova i kumulativnih koristi) izraĉunat je kako slijedi: (138,75 USD
troškova/ha/godišnje – 136,25 USD/ha/godišnje) / (5% - 1%) = 0,625. To navodi na zakljuĉak da će
ulaganje GEF-a u iznosu od 2,5 USD/ha/godišnje u poboljšanje upravljanja nacionalnim zaštićenim
podruĉjima do kraja projekta uroditi sveukupnim poboljšanjem koje se moţe izraziti kao 4-postotno
povećanje pokazatelja METT za 19 nacionalnih zaštićenih podruĉja.
Projekt se smatra troškovno uĉinkovitim iz sljedećih primarnih razloga:
48
Omjer razlika izmeĊu troškova i uĉinkovitosti dvije intervencije (ICER) formula je koja se uobiĉajeno koristi u ekonomskim
analizama zdravstvenog sektora kako bi se osigurao praktiĉan pristup donošenju odluka u vezi sa zdravstvenim intervencijama.
Jednadţba za ICER glasi: ICER = (C1-C2)/(E1-E2), pri ĉemu C1 i E1 predstavljaju trošak i uĉinak projektne intervencije, a C2 i
E2 predstavljaju trošak i uĉinak postojećeg scenarija ("business as usual"). U svrhu izraĉuna ICER-a za ovaj projekt, troškovi se
mjere pomoću prosjeĉnog godišnjeg operativnog proraĉuna po hektaru (tijekom ĉetiri godine odvijanja projekta) za nacionalna
zaštićena podruĉja (pri ĉemu vrijedi sljedeće: investicija GEF-a = C1; stanje bez investicije GEF-a = C2). Uĉinak se mjeri u smislu
ukupnog poboljšanja rezultata METT (tijekom ĉetiri godine provedbe projekta) za nacionalna zaštićena podruĉja (stanje s
investicijom GEF-a = E1; stanje bez investicije GEF-a = E2). Ţeljeno stanje pokazatelja ICER jest ono u kojem su troškovi niski, a
uĉinak (drugim rijeĉima, povrat na investiciju) visok.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
64
143.
Oĉekuje se da će podrška projekta jaĉanju financijskih kapaciteta javnih ustanova (ukljuĉujući
financijsko planiranje, reviziju, politike, smjernice, vještine i upravljaĉki kapacitet) poboljšati sveukupnu
troškovnu uĉinkovitost upravljanja nacionalnim zaštićenim podruĉjima pod vodstvom svih 19 javnih
ustanova. Oĉekuje se da će skromno ulaganje resursa GEF-a uroditi sljedećim rezultatima: (a) znaĉajnim
poboljšanjima u internim financijskim kontrolnim mehanizmima i financijskim sustavima u javnim
ustanovama; (b) uĉinkovitijim tokovima financijskih informacija unutar javnih ustanova te prema MZOIPu i Ministarstvu financija; (c) poboljšanjima individualnih vještina osoblja za financijsko upravljanje u
javnim ustanovama i MZOIP-u; (d) troškovno uĉinkovitijim mehanizmima prikupljanja korisniĉkih
naknada; (e) kontinuiranim ulaganjima donatora i vlade u zaštićena podruĉja.
144.
Podrška koja se u okviru projekta pruţa uvoĊenju u većoj mjeri trţišno utemeljene strukture
korisniĉkih naknada za nacionalna zaštićena podruĉja osigurat će da javne ustanove budu u mogućnosti
kvalitetnije opravdati cjenovnu politiku za robe i usluge u zaštićenim podruĉjima, a naknade će pritom biti
kvalitetnije povezane sa realnim troškovima pruţanja tih roba i usluga.
145.
Oĉekuje se da će projektno ulaganje u pilotiranje centraliziranog centra za dijeljene usluge za 19
javnih ustanova smanjiti troškove pruţanja niza zajedniĉkih usluga za nacionalna zaštićena podruĉja,
smanjenjem dupliciranja napora, optimiziranjem ekonomije razmjera te pruţanjem mogućnosti javnim
ustanovama da se kvalitetnije usredotoĉe na svoje temeljne odgovornosti oĉuvanja prirode.
146.
Projektno financiranje pripreme sveobuhvatnog nacionalnog okvira planiranja za zaštićena
podruĉja osigurat će da se provedba najbolje prakse u sferi oĉuvanja prirode u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima vrši na dosljedniji naĉin te da aktivnosti javnih ustanova budu bolje usklaĊene sa sveukupnom
vizijom za mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja i s vladinim nacionalnim, europskim i meĊunarodnim
obvezama u podruĉju oĉuvanja prirode. Resursi GEF-a ujedno će se koristiti i za jaĉanje kapaciteta
(osoblja, sustava izvješćivanja o vještinama i uĉinku, upravljanja informacijama) u MZOIP-u (uz podršku
DZZP-a), kako bi se pratila sukladnost javnih ustanova s tim nacionalnim okvirom planiranja (pri ĉemu se
podrazumijevaju i sami nacionalni parkovi i parkovi prirode).
147.
Projektna ulaganja u usvajanje alternativnih tehnologija i pristupa prikupljanju ulaznih naknada u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima znaĉajno će smanjiti visoke transakcijske troškove (naroĉito troškove
osoblja, infrastrukturne troškove te tekuće troškove/troškove odrţavanja) koji se tipiĉno pojavljuju u vezi s
fiziĉkim ulazima u parkove.
148.
Projektno ulaganje u uspostavu integriranog sustava prijevoza s prihvatljivim utjecajem na okoliš
kojim se povezuju atrakcije, kao i u uspostavu objekata za noćenje posjetitelja u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima, pridonijet će: (a) diversifikaciji turistiĉkih i rekreativnih proizvoda u parkovima u
unutrašnjosti; (b) povećanju trajanja boravka posjetitelja; (c) pruţanju alternativnih izvora prihoda i
zapošljavanja lokalnim ruralnim zajednicama koje ţive u parkovima ili u njihovoj blizini. Te aktivnosti,
gledano u cjelini, poboljšat će tokove prihoda u nacionalnim zaštićenim podruĉjima, a naroĉito u
zaštićenim podruĉjima s niskom razinom prihoda. To dodatno financiranje onda će se koristiti za
subvencioniranje kumulativnog poboljšanja kvalitete i raspona aktivnosti upravljanja oĉuvanjem u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
149.
Podrška projekta detaljnoj procjeni izvedivosti racionalizacije i konsolidiranja postojećeg
institucionalnog okvira – koji se sastoji od 19 javnih ustanova, Odjela za zaštićena podruĉja u DZZP-u i
direktora projekta u MZOIP-u – u jedinstvenu parkovnu agenciju, dugoroĉno gledajući (drugim rijeĉima,
gledajući dalje od razdoblja trajanja projekta), moţe doprinijeti nadvladavanju nekih kljuĉnih slabosti u
postojećem upravljanju nacionalnim zaštićenim podruĉjima. Naroĉito vaţna bit će sposobnost agencije da
ravnomjernije razdjeljuje prihode ostvarene u "oglednim" parkovima s visokim prihodima od turizma
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
65
prema drugim parkovima s visokovrijednom bioraznolikošću (ne ugroţavajući pritom sposobnost tih
parkova s visokim prihodima da odrţavaju i razvijaju svoje turistiĉke proizvode zasnovane na prirodi).
150.
U konaĉnici, ulaganje ovog projekta u poboljšanje produktivne uĉinkovitosti postojećih turistiĉkih
proizvoda i usluga u tri parka s visokom razinom prihoda (poboljšanje upravljaĉkih struktura, cjenovne
strukture i mehanizama prikupljanja naknada) i u dva parka s niskom razinom prihoda (usvajanjem
uĉinkovitijih tehnologija u korištenju energije i vode) osigurat će da javne ustanove poĉnu koristiti svoje
ograniĉene resurse (konkretno, kad je rijeĉ o osoblju, infrastrukturi, opremi i financijama) na uĉinkovitiji
naĉin u upravljanju oĉuvanjem prirode u tim parkovima.
VLASNIŠTVO NAD PROJEKTOM: PRIHVATLJIVOST ZEMLJE I OPREDIJELJENOST ZEMLJE
151.
Vlada Republike Hrvatske potpisala je Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti
(CBD) 11. lipnja 1992. godine i ratificirala je 7. listopada 1996. godine.
152.
Hrvatska je pripremila Četvrto nacionalno izvješće (2009.) u skladu s odlukom VIII/14 s Osme
konferencije drţava stranaka Konvencije (COP 8). To izvješće potvrĊuje da uspostava sustava zaštićenih
podruĉja kao djelotvornog mehanizma oĉuvanja bioraznolikosti in situ (sukladno ĉlanku 8. Konvencije o
biološkoj raznolikosti) i upravljanje tim sustavom predstavljaju visok prioritet vlade.
153.
Hrvatski sabor usvojio je 28. studenoga 2008. godine drugu Strategiju i akcijski plan zaštite
biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, za razdoblje od 2008. do 2013. godine (NN
143/08). U tom dokumentu naglašava se potreba daljnjeg razvoja sustava zaštićenih podruĉja, poboljšanja
djelotvornosti upravljanja pojedinaĉnim zaštićenim podruĉjima, daljnjeg povećanja ukupne površine pod
zaštitom te promicanja aktivne suradnje javnosti u upravljanju zaštićenim podruĉjima. Hrvatska je trenutno
u procesu revidiranja i aţuriranja svoje Strategije i akcijskog plana, kako bi se ispunili postupovni zahtjevi
koji proizlaze iz konferencija drţava stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti COP-6 i COP-9 (u
kontekstu odluke IX/8), pri ĉemu se konkretno nastoji uskladiti s Odlukom X/2 okvira CBD COP (u vezi
sa Strateškim planom za bioraznolikost).
154.
Kao drţava stranka Konvencije o biološkoj raznolikosti, Hrvatska je posvećena provedbi Programa
rada na zaštićenim podruĉjima (PoWPA) (COP 7, Odluka VII/28). Akcijski plan Republike Hrvatske za
provedbu Programa rada na zaštićenim područjima Konvencije o biološkoj raznolikosti ("Akcijski plan
PoWPA") predan je Tajništvu Konvencije 5. travnja 2012. godine. Tim Akcijskim planom (u okviru Akcije
2) odreĊuje se prioritetna potreba provedbe procesa poslovnog planiranja u zaštićenim podruĉjima i
daljnjeg razvoja mehanizama financiranja zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj.
SUKLADNOST PROJEKTA S NACIONALNIM PRIORITETIMA/PLANOVIMA
155.
Projekt je usklaĊen s ciljem "Oĉuvanje i zaštita okoliša i prirode" u sklopu Strateškog okvira za
razvoj 2006.-2013. (SDF). Projekt konkretno pridonosi sljedećim instrumentima i koracima definiranima
Strateškim okvirom: (i) "zaštiti prirode i okoliša" kao "integralnoj dimenziji oblikovanja turistiĉkog
proizvoda, isto kao i oĉuvanja i razvoja jadranske obale, mora i otoka"; (ii) poboljšanju kakvoće i
raznolikosti "turistiĉke ponude... u pravcu ekoturizma".
156.
Projekt će pridonijeti ispunjenju jednog od općih ciljeva – "Uĉinkovitoj zaštiti biološke i
krajobrazne raznolikosti... razumnim gospodarenjem i zaštitom prirodnih resursa, primjenom naprednih
tehnologija, integriranjem politike zaštite prirode u razvojne politike pojedinih sektora, uz praćenje
pritisaka te uz struĉni nadzor" – navedenih u sklopu kljuĉnog podruĉja 2 (Okoliš i prirodna dobra)
Strategije odrţivog razvitka Republike Hrvatske (NSDS, 2009.). Projekt će konkretno pridonijeti sljedećim
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
66
aktivnostima/mjerama za ostvarenje tog općeg cilja: "zaustavljanju gubitka kopnene biološke raznolikosti"
te "smanjenju gubitka morske i obalne biološke raznolikosti i povećanju broja zaštićenih podruĉja".
157.
Projekt će ujedno pripomoći nizu akcijskih planova u sklopu sljedećih strateških ciljeva Strategije i
akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (2008.): strateškog cilja 3.1,
"Nastaviti razvoj sustava zaštićenih podruĉja, uĉinkovito upravljati zaštićenim podruĉjima, povećati
površine pod zaštitom i poticati aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti" (akcijski planovi 3.1.1.5.2 i
3.1.1.5.4); strateškog cilja 6.8, "S obzirom na veliki znaĉaj turizma kao gospodarske grane u RH, a
sagledavajući ujedno i njegove negativne uĉinke, poticati razvoj odrţivog turizma i ekoturizma" (akcijski
planovi 6.8.2.4 – 6.8.2.8); te strateškog cilja 7.2, "Uspostaviti cjeloviti institucionalni okvir zaštite biološke
i krajobrazne raznolikosti na drţavnom i ţupanijskom nivou" (akcijski planovi 7.2.1.1, 7.2.4.1 i 7.2.5.2).
158.
Projekt će pridonijeti ostvarenju posebnog cilja 2.3 (Postignut optimalni model (oĉuvanja)
korištenja zaštićenih podruĉja i N2000 podruĉja") u sklopu Strateškog plana Ministarstva zaštite okoliša i
prirode za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Projekt će pruţiti izravan doprinos ovom posebnom cilju
kroz: (i) standardiziranje i poboljšanu koordinaciju planiranja i upravljanja nacionalnim zaštićenim
podruĉjima; (ii) razvoj infrastrukture za posjetitelje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode s niskom
razinom prihoda.
159.
Projekt će na razini mreţe nacionalnih zaštićenih podruĉja pridonijeti i provedbi niza prioritetnih
mjera definiranih u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine (TDS, 2013.) i Strategiji razvoja
nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2019. godine (NTDS, 2009.).
ODRŢIVOST I MOGUĆNOST PONAVLJANJA
160.
Projekt je paţljivo oblikovan kako bi optimizirao mogućnosti za poboljšanje odrţivosti mreţe
nacionalnih zaštićenih podruĉja u sljedećim podruĉjima:
161.
Okolišna odrţivost promicat će se u projektu poboljšanjem djelotvornosti napora oĉuvanja kad je
rijeĉ o zaštiti autohtonih vrsta, staništa i ekoloških procesa zastupljenih u hrvatskoj mreţi nacionalnih
zaštićenih podruĉja (parkovima prirode i nacionalnim parkovima). Projektom će se poduprijeti priprema
sveobuhvatnog nacionalnog okvira planiranja za zaštićena podruĉja, kojim će se nastojati osigurati
odrţavanje ravnoteţe izmeĊu oĉuvanja bioraznolikosti i vrijednosti baštine u parkovima te zaštite izvornih
vrsta flore i faune u parkovima s jedne strane, i prava javnosti da posjećuje parkove i uţiva u njima s druge.
Nacionalni okvir planiranja za zaštićena podruĉja tako će pruţiti usmjerenje i vodilje za aktere koji
upravljaju oĉuvanjem i za zajednice koje ţive u parkovima o tome kako oĉuvati i zaštititi ta posebna
podruĉja i autohtone vrste u njima. Okvirom će se – u dugoroĉnoj perspektivi – pogotovo osigurati
dosljednije usmjerenje na drţavnoj razini kad je rijeĉ o upravljanju nacionalnim parkovima i parkovima
prirode kroz strategije upravljanja oĉuvanjem prirode i planove upravljanja parkovima.
162.
Institucionalna odrţivost postići će se na kratkoroĉnom i srednjoroĉnom planu poboljšanjem
funkcionalnosti i djelotvornosti postojećeg institucionalnog okvira za nacionalna zaštićena podruĉja.
Projekt će konkretno pridonijeti tome na sljedeći naĉin: (i) pojašnjenjem i jasnijim definiranjem uloga i
odgovornosti svake pojedine vladine i javne ustanove odgovorne za nacionalna zaštićena podruĉja; (ii)
uspostavom "centra za dijeljene usluge" kao troškovno uĉinkovitijeg mehanizma za pruţanje zajedniĉkih
usluga podrške javnim ustanovama; (iii) jaĉanjem kapaciteta MZOIP-a (i DZZP-a) za bolje praćenje,
ocjenjivanje i izvješćivanje o uĉinku javnih ustanova u ispunjavanju njihova mandata nadzora nad
nacionalnim zaštićenim podruĉjima u Hrvatskoj. Dugoroĉnije gledajući, projekt će dodatno pridonijeti
institucionalnoj odrţivosti kroz provedbu analize troškova i koristi niza raznih opcija za uspostavu
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
67
jedinstvene i konsolidirane parkovne agencije odgovorne za upravljanje svim nacionalnim zaštićenim
podruĉjima u Hrvatskoj.
163.
Financijska odrţivost postići će se kroz podršku razvoju i provedbi financijskog plana za hrvatsku
mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja. Projektom će se razvijati i jaĉati kapaciteti financijskog upravljanja
u drţavnim javnim ustanovama kad je rijeĉ o upravljanju proraĉunom, financijskoj kontroli, upravljanju
uĉinkom i financijskoj odgovornosti, i to: (i) razvojem standardiziranog skupa financijskih i
raĉunovodstvenih politika i postupaka za javne ustanove; (ii) provedbom programa izobrazbe i razvoja
vještina za osoblje javnih ustanova; (iii) pruţanjem profesionalne financijske usluge podrške za javne
ustanove; (iv) analizom i aţuriranjem cjenovne strategije i strukture za proizvode i usluge u parkovima.
Projektom će se konkretno pruţiti pomoć u oblikovanju i provedbi mehanizama za povećanje i
diversificiranje financijskih tokova u nacionalnim zaštićenim podruĉjima, ukljuĉujući: poboljšanje prihoda
od ulaznih i drugih korisniĉkih naknada; usmjeravanje na dodatnu fokusiranu financijsku potporu donatora;
smanjenje transakcijskih troškova sustava korisniĉkog plaćanja u parkovima; centraliziranje sustava
marketinga i rezervacija za parkove kako bi se poboljšala troškovna uĉinkovitost; te razvoj u većoj mjeri
integriranih turistiĉkih/rekreativnih proizvoda i usluga u parkovima. Na kraju, projektom će se poduprijeti i
kontinuirano uvoĊenje procesa poslovnog planiranja u nacionalna zaštićena podruĉja, izravno povezanih s
pripremom planova upravljanja parkovima te godišnjih programa.
164.
Društvena odrţivost primarno će se postići podupiranjem aktivnog ukljuĉivanja širokog raspona
dionika u trajan proces planiranja, upravljanja i praćenja nacionalnih zaštićenih podruĉja. Kroz projekt će
se identificirati pristupi i mehanizmi za široko ukljuĉivanje privatnog sektora, lokalnih zajednica, donatora
i nevladinih organizacija u trajno oĉuvanje nacionalnih zaštićenih podruĉja te pruţanje usluga i odrţivo
korištenje resursa u njima. Projektom će se naroĉito nastojati optimizirati poduzetniĉke mogućnosti i
mogućnosti izravnog zapošljavanja za ruralne zajednice koje ţive u zaštićenim podruĉjima ili blizini
zaštićenih podruĉja Nacionalnog parka Risnjak i parkova prirode Uĉka, Papuk, Telašćica i Vransko jezero,
kad je rijeĉ o razvoju i pruţanju usluga u turizmu, rekreaciji i opskrbi u tim parkovima. Na kraju,
ukljuĉivanje dionika u projektne aktivnosti – i na razini mreţe zaštićenih podruĉja i na razini pojedinaĉnih
zaštićenih podruĉja – usmjeravat će se kroz kvalitetne planove za ukljuĉivanje dionika. Ti planovi
ukljuĉivanja dionika ujedno će ukljuĉiti i jasnu posvećenost nadvladavanju sukoba koji se mogu pojaviti s
raznim kategorijama korisniĉkih skupina.
Hrvatska je manje urbanizirana od prosjeka Europske unije. Prema metodologiji OECD-a, samo 19%
Hrvata ţivi u urbanim podruĉjima. Preteţno ruralna podruĉja obuhvaćaju 39% stanovništva. Istovremeno,
nacionalni sustav zaštićenih podruĉja pokriva pribliţno 12% površine Hrvatske. Sustav zaštićenih podruĉja
u Hrvatskoj predstavlja integralni dio proglašene Nacionalne ekološke mreţe, opseţnog sustava
funkcionalno povezanih ekološki znaĉajnih podruĉja za vrste i staništa. Postojeći prijedlog za mreţu
Natura 2000 pokriva 36,92% kopnenog podruĉja te 16,60% morskog podruĉja Hrvatske, a sastoji se od
sloţene mreţe 793 meĊusobno povezane lokacije. Te lokacije uglavnom su ruralnog tipa, pa time
posjeduju i znaĉajnu socioekonomsku vaţnost za 39% hrvatskog stanovništva.
Depopulacija predstavlja znaĉajnu prijetnju za odrţivost niza ruralnih podruĉja u Hrvatskoj. Devedesetih
godina prošlog stoljeća dramatiĉne demografske promjene bile su posljedica rata i agresije, što je bilo
dodatno pogoršano društvenom i ekonomskom dislokacijom koja je proizašla iz tranzicije nakon rata.
Proteklo desetljeće ukazuje na daljnje odvijanje brze depopulacije, uzrokovane ekonomskim faktorima.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, tijekom proteklih deset godina povećanju stanovništva
svjedoĉile su samo ĉetiri ţupanije od 21 ţupanije u Hrvatskoj: rijeĉ je o Gradu Zagrebu te Zagrebaĉkoj,
Istarskoj i Zadarskoj ţupaniji. Preostalih 17 ţupanija odreda se suoĉilo s raznolikim razinama smanjenja
stanovništva, pri ĉemu je 12 ţupanija pretrpjelo pad broja stanovnika znaĉajniji od pet posto, a ĉetiri
ţupanije suoĉile su se s padom broja stanovnika koji je premašio 10% u razdoblju od jednog desetljeća.
Zemlja u cjelini doţivjela je manji pad ukupnog broja stanovnika.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
68
Poljoprivreda i dalje ukljuĉuje znaĉajan dio ruralnog stanovništva, premda je vrlo malen broj pripadnika te
skupine registriran u statusu zaposlenih poljoprivrednika. Velika većina Hrvata koji ţive u ruralnim
podruĉjima zaposleni su u javnim sluţbama, poput obrazovanja, zdravstvene skrbi, uprave, ţeljeznica,
šuma, cesta i vodoopskrbnih poduzeća, ili pak primaju socijalnu pomoć. Kvalitetno funkcionalan
poljoprivredni sektor, integriran u lokalni prehrambeni, maloprodajni i turistiĉki sektor (što ukljuĉuje i
turizam utemeljen na zaštićenim podruĉjima), mogao bi preobraziti podruĉja koja se trenutno suoĉavaju s
nazadovanjem u podruĉja koja ostvaruju znaĉajan napredak. Dodatni izazov u tom kontekstu jest osigurati
da ruralna podruĉja stvaraju radna mjesta izvan same poljoprivrede i usluga javnog sektora, poticanjem
stvaranja malih poduzeća u podruĉjima kao što su rekreacija, turizam, korištenje obnovljivih izvora
energije i lokalni obrti.
Prema analizi provedenoj u okviru projekta COAST, koji se provodio pod okriljem UNDP-a i GEF-a s
ciljem promicanja "zelenog" ruralnog razvoja u Dalmaciji, u ekološkoj poljoprivredi i s njom povezanoj
proizvodnji tradicijskih proizvoda moglo bi se otvoriti 3,000 do 4,000 radnih mjesta, s dodatnih 3,000 do
4,000 radnih mjesta za koje postoji potencijal u agroturizmu i pustolovnom turizmu, uz još 2,000 radnih
mjesta u ekološkom ribarstvu i povezanim uslugama.
Povrh osnovne infrastrukture, nuţno je pruţiti i pravu institucionalnu podršku kako bi se ljudima u
ruralnim podruĉjima pomoglo da razvijaju zajedniĉka rješenja i stvaraju ekonomske prilike u svojim
zajednicama. Ekoturizam i diversifikacija gospodarskih aktivnosti u ruralnim podruĉjima, koja ukljuĉuje i
oslanja se na odnose sa zaštićenim podruĉjima (parkovima), trebaju postati znaĉajnim izvorima prihoda za
poljoprivrednike i parkove, na što se usredotoĉuje druga komponenta projekta.
Projektom će se naroĉito nastojati optimizirati poduzetniĉke i izravne prilike za zapošljavanje za ruralne
zajednice koje ţive u neposrednom podruĉju i okolnim podruĉjima Nacionalnog parka Risnjak te parkova
prirode Uĉka, Papuk, Telašćica i Vransko jezero, kad je rijeĉ o razvoju i pruţanju usluga turizma,
rekreacije i osnovne opskrbe u tim parkovima. Projekt će se usredotoĉiti na izgradnju veza s lokalnim
ruralnim gospodarstvom: turizam i poljoprivreda mogu djelovati u simbiozi kako bi se stvarala radna
mjesta i pristojni prihodi u ruralnim podruĉjima. Jedan mogući put ukljuĉuje agroturizam, pri ĉemu obitelji
aktivne u poljoprivredi nadopunjuju svoje prihode i same se šireći u turistiĉke usluge – što je pristup koji se
kvalitetno razvija u Istri, a poĉinje se dobro razvijati i u Dalmaciji. Jednako vaţan, no danas još relativno
slabo prisutan, jest i razvoj bliskih poslovnih odnosa izmeĊu turistiĉkih poduzeća Hrvatske – turistiĉkih
kompleksa, nacionalnih parkova, hotela i sliĉnih aktera – te poljoprivrednih gospodarstava i drugih ruralnih
poslovnih aktera. Kljuĉ za generiranje više rješenja u Hrvatskoj koja koriste svim ukljuĉenim stranama leţi
u poticanju razvoja mreţa i platformi kojima se kupcima i dobavljaĉima omogućuje da pronalaze
zajedniĉki jezik i kreativna rješenja. Ovim projektom pridonijet će se stvaranju mreţa kojima se povezuju
parkovi i lokalne zajednice.
Nacionalna politika za ravnopravnost spolova osnovni je strateški dokument Republike Hrvatske usvojen
u svrhu eliminiranja diskriminacije ţena i uspostave istinske ravnopravnosti spolova kroz provedbu
politike jednakih mogućnosti u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Nova nacionalna politika nadograĊuje
se na Nacionalnu politiku za razdoblje od 2006. do 2010. godine. Pravna osnova za usvajanje Nacionalne
politike za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine ukljuĉuje odredbe Zakona o
ravnopravnosti spolova (Narodne novine br. 82/08), kojim se definiraju opće osnove za zaštitu i
promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Slijedi
nekoliko podataka iz analize Europske komisije o ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj iz 2012. godine:
 Opća stopa sudjelovanja ţena na hrvatskom trţištu rada iznosi 47,0%. Rijeĉ je o relativno visokoj
stopi sudjelovanja u radnoj snazi, što je ujedno i posljedica rasta nezaposlenosti muškaraca zbog
zatvaranja kljuĉnih industrija koje su zapošljavale mušku radnu snagu. Nezaposlenost predstavlja
problem i za muškarce i za ţene, pri ĉemu ţene predstavljaju većinu nezaposlenih (55%).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
69


Preteţe ispodprosjeĉna/iznadprosjeĉna zastupljenost ţena i muškaraca po hijerarhijskim razinama
– udio ţena u nadzornim odborima (16%) nešto je iznad prosjeka u Europskoj uniji (14%).
Prema najnovijim dostupnim podacima Drţavnog zavoda za statistiku, prosjeĉna mjeseĉna bruto
plaća muškaraca bila je 11% viša od prosjeĉne plaće ţena. Razlozi u pozadini tih razlika u plaćama
povezani su s raspodjelom po ekonomskim sektorima, razlikama u profesijama/zanimanjima,
brojem radnih sati, izostankom s posla, radnim iskustvom, profesionalnom izobrazbom, poloţajem,
itd.
Mehanizmi koji će se vjerojatno koristiti u svrhu provedbe rodno osviještenih politika u okviru projekta
ukljuĉuju sljedeće:
1) osiguranje rodne ravnoteţe pri predstavljanju raznih sektora;
2) optimiziranje poduzetniĉkih prilika i prilika za izravno zapošljavanje;
3) ocjenu financijskih uĉinaka projekta na muškarce i ţene: ukoliko bi se pojavile razlike, valja otkriti
zašto je tome tako (te pokušati to nadvladati ukoliko je moguće);
- Potrebno je ocijeniti poduzetniĉki potencijal ţena i pitanje je li taj potencijal usklaĊen s
potrebama u vezi s razvojem parkova; provoditi izobrazbu kako bi se postojećim ţenama
poduzetnicama pomoglo u poslovnom širenju i povezivanju s trţištima; identificirati
nezaposlene ţene koje bi mogle pokrenuti aktivnosti (i povezati ih s izvorima sredstava na
nacionalnoj razini); pruţati podršku mreţi ţena koje pokreću poslovne aktivnosti.
165.
Mogućnost ponavljanja ostvarit će se kroz izravnu ponovljenu primjenu odabranih projektnih
elemenata, praksi i metoda, kao i kroz stjecanje iskustava. Projekt će konkretno iskoristiti lekcije nauĉene u
pilotiranju automatskih ureĊaja za prodaju ulaznica (Rezultat 2.1) te uvoĊenju sustava naknada za sidrenje
(Rezultat 2.1), integriranih mreţa prijevoza (Rezultat 2.2) i energetski uĉinkovitih tehnologija u podruĉju
korištenja energije i vode (Rezultat 2.3) i primijeniti ih u budućem faznom širenju tih pristupa, tehnologija
i sustava kroz ĉitav sustav nacionalnih zaštićenih podruĉja. Ukoliko to bude izvedivo, ujedno se predviĊa i
širenje modela centra za dijeljene usluge, kako bi se javnim ustanovama pruţile druge zajedniĉke usluge
podrške, ukljuĉujući, meĊu ostalim: upravljanje platnim popisom; usluge profesionalne financijske
podrške; nabavu zajedniĉkih roba i usluga visoke vrijednosti; prikupljanje sredstava; upravljanje
donatorima. Dugoroĉno gledajući, predviĊa se da će vlada iskoristiti rezultate analize troškova i koristi u
vezi s modelima za parkovnu agenciju kao pomoć i smjernicu u racionaliziranju institucionalnog okvira
sustava zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj.
166.
Svaki rezultat projekta ukljuĉit će dokumentiranje lekcija nauĉenih u provedbi aktivnosti u okviru
tog rezultata, kao i pregled alata i obrazaca (te bilo kakvih drugih materijala) izraĊenih tijekom provedbe.
Voditelj projekta osigurat će prikupljanje svih projektnih iskustava i informacija. Pristup toj bazi podataka
i znanja potom će biti omogućen raznim skupinama dionika kako bi se podrţali kvalitetniji budući procesi
donošenja odluka u zaštićenim podruĉjima, kao i dosljednije usvajanje najbolje prakse.
Lekcije nauĉene iz prijašnjih aktivnosti GEF-a ukljuĉuju i konkretne lekcije koje su proizašle iz projekta
COAST (Oĉuvanje i odrţivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem odrţivog razvitka
obalnog podruĉja) pod okriljem UNDP-a i GEF-a, a predoĉene su u okviru Završnog evaluacijskog
izvješća iz oţujka 2013. godine:
1) Iskustva u okviru projekta COAST ukazuju na visoku vrijednost koja proizlazi iz kompetentnog i
posvećenog profesionalnog projektnog tima koji upravlja projektom, kao i na vaţnost osiguranja
prikladnih ljudskih i financijskih resursa za ostvarivanje planiranih rezultata. Upravljanje
projektom mora biti fleksibilno, a tim projekta COAST u tom je smislu pokazao visoku sposobnost
prilagoĊavanja u upravljanju.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
70
2) U projektima poput projekta COAST, koji se bave pitanjima okoliša i ukljuĉuju širok raspon
dionika na većem zemljopisnom podruĉju, za uspjeh projekta presudan je jak komunikacijski
program.
3) Vaţno je okupiti i ukljuĉiti dionike u projektu već u ranoj fazi oblikovanja projekta te ujedno
osigurati njihovo daljnje sudjelovanje tijekom procesa provedbe projekta, naroĉito kad je rijeĉ o
vladinim dionicima. To je presudno za osiguranje osjećaja vlasništva nad projektnim rezultatima.
Već od najranijih faza, projekt COAST definirao je ukljuĉivanje dionika kao jedan od kljuĉnih
pristupa provedbi projektnih aktivnosti. Nema sumnje da se sudjelovanjem u donošenju odluka
minimaliziraju sukobi i ujedno poboljšava vlasništvo nad rješenjima.
Lekcije iz publikacije koju su pripremili UNDP-GEF i CBD, pod nazivom "Zaštićena podruĉja za 21.
stoljeće" (2010.), ukljuĉuju i sljedeće:
1) Potrebno je inkorporirati usluge ekosustava u planiranje upravljanja, naroĉito kako bi se poboljšale
aktivnosti u okviru prilagodbe klimatskim promjenama usmjerene na odrţavanje kvalitete, koliĉine
i sigurnosti slatkovodnih resursa te na poboljšanje otpornosti slatkovodnih ekosustava;
2) Potrebno je inkorporirati naĉelo odrţive egzistencije u planiranje upravljanja – što podrazumijeva
ukljuĉivanje u sudioniĉko planiranje.
Potrebno je pripremiti odrţive financijske planove za zaštićena podruĉja, s raznolikim mehanizmima
financiranja, uz sustavno ocjenjivanje financijske odrţivosti sustava zaštićenih podruĉja (npr. korištenjem
tablica za ocjenjivanje financijskih pitanja – "financial scorecard").
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
71
DIO III: Organizacija upravljanja
ORGANIZACIJA PROVEDBE PLANA
167.
Projekt će se provoditi tijekom razdoblja od ĉetiri godine.
168.
Nacionalni ured UNDP-a pratit će provedbu projekta, analizirati napredak u ispunjavanju
projektnih rezultata te osiguravati pravilno korištenje sredstava UNDP-a/GEF-a. Blisko suraĊujući s
MZOIP-om, nacionalni ured UNDP-a (CO) pruţat će usluge podrške projektu – ukljuĉujući nabavu,
ugovaranje pruţatelja usluga, upravljanje ljudskim resursima i financijske usluge – u skladu s relevantnim
pravilima i postupcima UNDP-a te smjernicama za upravljanje zasnovano na rezultatima (RBM).
169.
Projekt će kroz modalitet nacionalne provedbe (NIM) provoditi Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode (MZOIP), u skladu sa Standardnim sporazumom o osnovnoj pomoći (SBAA, od 12. oţujka 1996.
godine) i Pismom sporazuma (LOA) UNDP-a i Vlade Republike Hrvatske49 (tekst je ukljuĉen u Poglavlje
IV, Dio VI).
170.
MZOIP će imati sveukupnu odgovornost za ispunjenje glavnog cilja i ciljeva projekta. MZOIP će
biti izravno odgovoran za stvaranje uvjeta koji omogućuju provedbu svih projektnih aktivnosti. MZOIP će
imenovati višeg duţnosnika koji će djelovati kao direktor projekta (PD). Direktor projekta osigurat će
strateški nadzor nad projektom i usmjeravanje provedbe projekta50.
171.
Svakodnevno voĊenje projekta osiguravat će nacionalni voditelj projekta (PM), uz potporu
administrativnog pomoćnika na projektu (PAA). Voditelj projekta i administrativni pomoćnik na projektu
imat će sjedište u Zagrebu. Projektno osoblje angaţirat će se primjenom standardnih postupaka UNDP-a za
odabir osoblja. Voditelj projekta ovlašten je upravljati projektom na svakodnevnoj osnovi u ime MZOIP-a,
u okviru ograniĉenja koja definira Upravni odbor (PB). Primarna odgovornost voditelja projekta jest
osigurati da projekt ostvari rezultate navedene u projektnom dokumentu, s traţenom razinom kvalitete i
unutar konkretnih vremenskih i troškovnih ograniĉenja. Voditelj projekta pripremat će godišnje planove
rada (AWP) pred svaku nadolazeću godinu i podnosit će ih Upravnom odboru na odobrenje. Voditelj
projekta povezat će se i blisko suraĊivati sa svim partnerskim ustanovama kako bi se projekt povezao s
komplementarnim nacionalnim programima i inicijativama. Voditelj projekta odgovoran je direktoru
projekta za kvalitetu, pravovremenost i djelotvornost provedenih aktivnosti, kao i za korištenje sredstava.
Administrativni pomoćnik na projektu pruţat će administrativnu podršku u projektu voditelju projekta
ovisno o potrebama. Opis poslova i odgovornosti voditelja projekta i administrativnog pomoćnika na
projektu detaljno su navedeni u Poglavlju IV, Dijelu I.
172.
Tehniĉku podršku voditelju projekta pruţat će ugovorno angaţirani nacionalni i strani pruţatelji
usluga. Oni će ujedno blisko suraĊivati s odgovarajućim agencijama i institucijama za oĉuvanje prirode u
Europskoj uniji. Angaţiranje specijaliziranih usluga podrške i nabavu bilo kakve opreme i materijala za
projekt obavljat će voditelj projekta, u konzultaciji s direktorom projekta i u skladu s relevantnim pravilima
49
Hrvatska ne spada u okvir CPAP-a. Pismom sporazuma pojašnjavaju se uloge i odgovornosti Vlade i UNDP-a u provedbi ovog
projekta.
50
Direktor projekta neće biti plaćen iz projektnih sredstava, već će naknada za rad osobe na toj funkciji predstavljati doprinos
projektu u naturi od strane Vlade.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
72
i postupcima u vezi s angaţiranjem i nabavom. Opis poslova i odgovornosti kljuĉnih nacionalnih i stranih
pruţatelja usluga koji će biti ugovorno angaţirani u projektu detaljno je naveden u Poglavlju IV, Dijelu I.
173.
Upravni odbor (PB) bit će ustrojen kako bi sluţio kao izvršno tijelo za donošenje odluka u
projektu. Konaĉni sastav Upravnog odbora odredit će se na uvodnoj radionici projekta (vidi Poglavlje I,
Dio IV), no Upravni odbor moţe ukljuĉiti predstavnike iz MZOIP-a, DZZP-a, Ministarstva regionalnog
razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva financija te javnih ustanova nacionalnih zaštićenih
podruĉja. Upravni odbor osigurat će da projekt bude usmjeren na pruţanje ţeljenih ishoda traţene razine
kvalitete. Upravni odbor sastajat će se najmanje dvaput godišnje (odnosno ĉešće ukoliko to bude potrebno).
174.
Voditelj projekta pripremat će godišnje planove rada (AWP) koje će Upravni odbor odobravati
poĉetkom svake godine. Godišnji planovi rada predstavljat će osnovu za doznaĉivanje resursa planiranim
projektnim aktivnostima. Nakon što Upravni odbor odobri godišnji plan rada, taj plan rada poslat će se na
odobrenje regionalnom tehniĉkom savjetniku UNDP-a za bioraznolikost pri regionalnom uredu GEF-a
(RCU). Kad regionalni ured odobri godišnji plan rada, plan će biti proslijeĊen uredu UNDP-a/GEF-a u
New Yorku na završno odobrenje i oslobaĊanje financijskih sredstava. Voditelj projekta nadalje će
pripremati kvartalna operativna izvješća i godišnja izvješća o projektu (AWP), koja će pregledati direktor
projekta, kao i druga izvješća slijedom zahtjeva direktora projekta. U tim izvješćima pruţat će se saţetak
napretka ostvarenog u projektu u odnosu na oĉekivane rezultate, objašnjavat će se bilo kakva znaĉajna
odstupanja i detaljno razlagati nuţne prilagodbe, a ta će izvješća predstavljati glavni mehanizam
izvješćivanja za praćenje projektnih aktivnosti.
FINANCIJSKI I DRUGI POSTUPCI
175.
Financijske strukture i postupci za projekt proizlaze iz pravila i postupaka UNDP-a u vezi s
modalitetom nacionalne provedbe (NIM). Cjelokupna nabava i financijske transakcije provodit će se na
temelju primjenjivih propisa UNDP-a u vezi s modalitetom nacionalne provedbe, a ujedno i u skladu sa
zahtjevima GEF-a za financijsko upravljanje projektima koji imaju podršku UNDP-a i financijsku potporu
GEF-a.
ODREDBA O REVIZIJI
176.
Revizije projekta provodit će se sukladno Financijskim propisima i pravilima UNDP-a te
primjenjivim politikama u vezi s revizijom.
177.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
73
DIO IV: Okvir praćenja i ocjenjivanja
PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE
178.
Projekt će se pratiti kroz sljedeće aktivnosti praćenja i ocjenjivanja (M&E).
Uvodna faza projekta:
179.
Uvodna radionica projekta odrţat će se u roku od prva dva mjeseca od poĉetka projekta i ukljuĉit
će sudionike s dodijeljenim ulogama u organizacijskoj strukturi projekta, predstavnike nacionalnog ureda
UNDP-a te, tamo gdje je to prikladno/izvedivo, regionalne savjetnike za tehniĉku politiku i program, kao i
druge dionike. Uvodna radionica presudna je za osiguranje vlasništva nad rezultatima projekta, kao i za
planiranje godišnjeg plana rada za prvu godinu djelovanja.
Uvodna radionica trebala bi se pozabaviti nizom kljuĉnih pitanja, ukljuĉujući sljedeće:
a) Pomoći će se svim partnerima da u potpunosti razumiju projekt i preuzmu vlasništvo nad njim.
Detaljno će se obrazloţiti uloge, usluge podrške i komplementarne odgovornosti nacionalnog
ureda UNDP-a te regionalnog ureda UNDP-a/GEF-a u odnosu na projektni tim. Raspravit će se
uloge, funkcije i odgovornosti u okviru struktura donošenja odluka u projektu, ukljuĉujući linije
izvješćivanja i komunikacije, kao i mehanizme rješavanja sukoba. Opis poslova i odgovornosti
projektnog osoblja bit će podloţan daljnjim raspravama, ovisno o potrebi.
b) Na temelju okvira projektnih rezultata te relevantnog alata GEF-a za utvrĊivanje (GEF Tracking
Tool), ukoliko bude smatran prikladnim, dovršit će se prvi godišnji plan rada. Analizirat će se i
postići dogovor o pokazateljima, ciljevima i naĉinima njihove verifikacije, i ponovno će se
provjeriti polazne pretpostavke i rizici.
c) Pruţit će se detaljan pregled zahtjeva u vezi s izvješćivanjem, praćenjem i ocjenjivanjem (M&E).
Potrebno je postići dogovor o planu rada i proraĉunu za praćenje i ocjenjivanje te pripremiti
raspored tih aktivnosti.
d) Raspravit će se postupci i obveze financijskog izvješćivanja te modaliteti godišnje revizije.
e) Isplanirat će se i pripremiti raspored sastanaka Upravnog odbora. Potrebno je pojasniti uloge i
odgovornosti svih projektnih organizacijskih struktura te isplanirati sastanke. Prvi sastanak
Upravnog odbora treba odrţati u roku od šest mjeseci od odrţavanja uvodne radionice.
180.
Izvješće o uvodnoj radionici kljuĉni je referentni dokument i nuţno ga je pripremiti i proslijediti
sudionicima kako bi se formalizirali razni dogovori i planovi usuglašeni tijekom sastanka.
Na kvartalnoj razini:




Ostvareni napredak pratit će se kroz UNDP-ov alat za upravljanje zasnovano na rezultatima
Enhanced Results Based Management Platform.
Na temelju dostavljene poĉetne analize rizika, zapisi u vezi s rizikom redovito će se aţurirati u
ATLAS-u. Rizici postaju kritiĉni kad je uĉinak rizika znaĉajan, a vjerojatnost rizika visoka.
Na temelju informacija zabiljeţenih u ATLAS-u, Izvješće o napretku projekta (PPR) moţe se
generirati alatom Executive Snapshot.
Drugi zapisi u ATLAS-u mogu se koristiti za praćenje otvorenih pitanja, nauĉenih lekcija, itd.
Korištenje tih funkcija jedan je od kljuĉnih pokazatelja u UNDP-ovu alatu Executive Balanced
Scorecard.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
74
Na godišnjoj razini:
181.
Godišnje izvješće o napretku/izvješće o provedbi projekta (APR/PIR): Ovo kljuĉno izvješće
priprema se kako bi se pratio napredak ostvaren od poĉetka projekta, a naroĉito tijekom proteklog
razdoblja izvješćivanja. Format APR/PIR predstavlja kombinaciju i UNDP-ovih i GEF-ovih zahtjeva u
vezi s izvješćivanjem.
182.
Godišnja izvješća o napretku/izvješća o provedbi projekta (APR/PIR) ukljuĉuju (no nisu
ograniĉena samo na) sljedeće elemente:
 Napredak ostvaren u vezi s ciljem i ishodima projekta – pri ĉemu su svi elementi popraćeni
pokazateljima, polazišnim podacima te ciljevima na kraju projekta (kumulativni pristup)
 Rezultate projekta ostvarene u okviru ishoda projekta (na godišnjoj razini)
 Nauĉene lekcije/dobre prakse
 Godišnje planove rada i druga izvješća o rashodima
 Upravljanje rizicima i adaptivno upravljanje
 Kvartalna izvješća o napretku (QPR) u sklopu ATLAS-a
 Pokazatelje na razini portfelja (rijeĉ je o GEF-ovim alatima za praćenje fokalnih podruĉja), koji se
takoĊer koriste na godišnjoj osnovi u većini fokalnih podruĉja
Periodiĉko praćenje kroz terenske posjete:
183.
Nacionalni ured UNDP-a i regionalni ured UNDP-a provodit će posjete projektnim lokacijama na
temelju rasporeda dogovorenog u okviru uvodnog izvješća projekta/godišnjeg plana rada, kako bi se
ocijenio napredak u projektu iz prve ruke. Drugi ĉlanovi Upravnog odbora takoĊer se mogu pridruţiti
posjetima. Nacionalni ured i regionalni ured UNDP-a pripremit će izvješće o terenskoj posjeti/BTOR, koje
će se proslijediti ĉlanovima projektnog tima i Upravnog odbora najmanje mjesec dana nakon posjete.
Sredina projektnog ciklusa:
184.
Projekt će sredinom provedbe projekta biti podvrgnut ocjenjivanju na polovici projekta.
Ocjenjivanjem na polovici projekta ocijenit će se napredak ostvaren u pogledu ispunjenja projektnih ishoda
te će se po potrebi odrediti korekcija smjera. To ocjenjivanje usredotoĉit će se na djelotvornost,
uĉinkovitost i pravovremenost provedbe projekta; naglasit će se pitanja koja zahtijevaju odluke i akcije;
ujedno će se predoĉiti poĉetne nauĉene lekcije u vezi s osmišljavanjem i provedbom projekta te
upravljanjem projektom. Zakljuĉci ovog pregleda stanja bit će tijekom završne polovice trajanja projekta
inkorporirani u projekt u obliku preporuka za poboljšanu provedbu. O organizaciji, opisu poslova i
zadataka te vremenskom rasporedu ocjenjivanja na polovici projekta donijet će se odluka nakon
konzultacija strana potpisnica projektnog dokumenta. Opis poslova i zadataka za ovo ocjenjivanje na
polovici projekta pripremit će nacionalni ured UNDP-a, na temelju smjernica koje će pripremiti regionalni
ured te UNDP-GEF. Upravljaĉke reakcije i sama ocjena unijet će se u korporativne sisteme UNDP-a,
naroĉito u Centar za resurse ocjenjivanja (ERC) Ureda UNDP-a za ocjenjivanje.
185.
Tijekom ciklusa ocjenjivanja na polovici projekta ujedno će se upotrijebiti i relevantni alati GEF-a
za praćenje fokalnih podruĉja.
Kraj projekta:
186.
Neovisno završno ocjenjivanje obavit će se tri mjeseca prije završnog sastanka Upravnog odbora, a
provest će se u skladu sa smjernicama UNDP-a i GEF-a. Završno ocjenjivanje usredotoĉit će se na
ostvarenje izvorno planiranih projektnih rezultata (uz eventualne korekcije slijedom ocjenjivanja na
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
75
polovici projekta ukoliko je do takvih korekcija došlo). U završnom ocjenjivanju razmotrit će se uĉinak i
odrţivost rezultata, ukljuĉujući doprinos razvoju kapaciteta i ostvarenju globalne koristi/ciljeva za okoliš.
Opis poslova i zadataka u vezi s ovim ocjenjivanjem pripremit će nacionalni ured UNDP-a, na temelju
smjernica koje će pripremiti regionalni ured i UNDP-GEF.
187.
Završno ocjenjivanje ujedno bi trebalo pruţiti preporuke za daljnje aktivnosti, a takoĊer zahtijeva i
upravljaĉke reakcije koje treba unijeti u PIMS te u Centar za resurse ocjenjivanja (ERC) Ureda UNDP-a za
ocjenjivanje.
188.
Tijekom završnog ocjenjivanja ujedno će se upotrijebiti i relevantni alati GEF-a za praćenje
fokalnih podruĉja.
189.
Tijekom posljednja tri mjeseca projektni tim pripremit će Završno izvješće o projektu. To
sveobuhvatno izvješće saţeto će prikazati ostvarene rezultate (ciljeve, ishode, rezultate), kao i nauĉene
lekcije, probleme s kojima se suoĉavalo, kao i podruĉja u kojima rezultati moţda nisu ostvareni. Ujedno će
se navesti preporuke za bilo kakve daljnje korake koje će moţda biti potrebno poduzeti kako bi se
osigurala odrţivost i mogućnost ponavljanja projektnih rezultata.
Uĉenje i dijeljenje znanja:
190.
Rezultati projekta proširit će se unutar intervencijske zone projekta i izvan nje kroz postojeće
mreţe i forume za dijeljenje informacija.
191.
Tamo gdje je to relevantno i prikladno, projekt će identificirati i sudjelovati u znanstvenim, na
politikama zasnovanim i/ili bilo kojim drugim mreţama koje mogu koristiti provedbi projekta kroz
nauĉene lekcije. Projektom će se identificirati, analizirati i dijeliti nauĉene lekcije koje mogu biti korisne u
osmišljavanju i provedbi budućih sliĉnih projekata.
192.
Na kraju, izmeĊu ovog projekta i drugih projekata sa sliĉnim fokusom odvijat će se dvosmjerni tok
informacija.
Zahtjevi u vezi s komunikacijama i vidljivošću
193.
Zahtijeva se puna sukladnost sa Smjernicama UNDP-a o brendiranju. Te smjernice dostupne su na
adresi: http://intra.undp.org/coa/branding.shtml, a posebne smjernice u vezi s logotipom UNDP-a mogu se
pronaći na adresi: http://intra.undp.org/branding/useOfLogo.html. MeĊu ostalim, tim smjernicama opisuje
se kada i na koji naĉin treba koristiti logotip UNDP-a, kao i to kako treba koristiti logotipe donatora u
projektima UNDP-a. Kako bi se izbjegle bilo kakve nedoumice, kad se zahtijeva korištenje logotipa,
logotip UNDP-a i logotip GEF-a trebaju biti korišteni jedan uz drugi. Logotip GEF-a moguće je preuzeti
na adresi: http://www.thegef.org/gef/GEF_logo. Logotip UNDP-a moguće je preuzeti na adresi:
http://intra.undp.org/coa/branding.shtml.
194.
Zahtijeva se puna sukladnost sa Smjernicama GEF-a o komunikacijama i vidljivosti
("Smjernicama GEF-a"). Smjernice GEF-a moguće je pronaći na adresi: http://www.thegef.org/gef/sites/
thegef.org/files/ documents/C.40.08_Branding_the_GEF%20final_0.pdf. MeĊu ostalim, Smjernice GEF-a
opisuju kada i kako treba koristiti logotip GEF-a u projektnim publikacijama, na vozilima i materijalima
projekta te drugoj projektnoj opremi. Smjernice GEF-a ujedno opisuju druge promotivne zahtjeve GEF-a u
vezi s priopćenjima za medije, konferencijama za novinare, medijskim posjetima, posjetima duţnosnika
Vlade, produkcijskim aktivnostima i drugim promotivnim aktivnostima.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
76
Plan rada i proraĉun praćenja i ocjenjivanja
Vrsta aktivnosti
praćenja i ocjenjivanja
Uvodna radionica i
izvješće
Odgovorne strane



Alati za mjerenje rezultata
projekta.
Voditelj projekta
Nacionalni ured UNDP-a,
UNDP GEF
Regionalni tehniĉki
savjetnik UNDP-a i GEF-a
/voditelj projekta nadzirat
će naruĉivanje konkretnih
studija i angaţman ustanova
te će delegirati odgovornosti
relevantnim ĉlanovima
osoblja
Proraĉun (USD)
Ne uključujući
vrijeme projektnog
osoblja
Vremenski okvir
Indikativni trošak:
6.000
U roku od prva dva mjeseca
od poĉetka projekta
Bit će finaliziran u
uvodnoj fazi i na
radionici
Poĉetak, sredina i kraj
projekta (tijekom ciklusa
ocjenjivanja) te na godišnjoj
osnovi gdje je to potrebno
Voditelj projekta
Odredit će se u
sklopu pripreme
godišnjeg plana
rada
Na godišnjoj razini, prije
APR-a/PIR-a i definiranja
godišnjih planova rada
APR/PIR




Voditelj projekta
Nacionalni ured UNDP-a
UNDP RTA
UNDP EEG
Nema
Na godišnjoj razini
Periodiĉna izvješća o
statusu/napretku

Voditelj projekta
Nema
Na kvartalnoj razini




Indikativni trošak:
40.000
Na sredini provedbe
projekta.
Indikativni trošak:
45.000
Najmanje tri mjeseca prije
kraja provedbe projekta
0
Najmanje tri mjeseca prije
kraja projekta
Alati za mjerenje napretka
projekta u vezi s
rezultatom i provedbom

Završno izvješće o
projektu



Voditelj projekta
Nacionalni ured UNDP-a
Regionalni ured UNDP-a
Vanjski konzultanti (tim za
ocjenjivanje)
Voditelj projekta
Nacionalni ured UNDP-a
Regionalni ured UNDP-a
Vanjski konzultanti (tim za
ocjenjivanje)
Voditelj projekta
Nacionalni ured UNDP-a
Lokalni konzultant
Revizija


Nacionalni ured UNDP-a
Voditelj projekta i tim


Nacionalni ured UNDP-a
Regionalni ured UNDP-a
(gdje je to prikladno)
Predstavnici Vlade
Ocjenjivanje na polovici
projekta
Završno ocjenjivanje
Izlasci na teren





Indikativni trošak
godišnje:
6.000
Za projekte s
potporom GEF-a
troškovi idu na teret
provedbene
agencije i
operativnog
proraĉuna
Na godišnjoj razini
Na godišnjoj razini
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
77
Vrsta aktivnosti
praćenja i ocjenjivanja
Odgovorne strane
UKUPNI indikativni TROŠKOVI
Ne računajući vrijeme projektnog osoblja (voditelja projekta i
administrativnog pomoćnika na projektu) i osoblja UNDP-a,
niti putne troškove
Proraĉun (USD)
Ne uključujući
vrijeme projektnog
osoblja
Vremenski okvir
115.000 USD
*Bilješka: Troškovi ukljuĉeni u ovu tabelu sastavni su dio Ukupnog proraĉuna i plana rada UNDP-a (TBW) u PRODOC-u, a ne
dodatni troškovi na to.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
78
DIO V: Pravni kontekst
195.
Ovaj dokument te Pismo sporazuma koje su potpisali Vlada RH i UNDP, a koje je pridodano
ovom dokumentu (u Poglavlju IV, Dijelu VI), zajedno saĉinjavaju projektni dokument u znaĉenju
odreĊenom Standardnim sporazumom o osnovnoj pomoći.
196.
Sukladno ĉlanku 3. Standardnog sporazuma o osnovnoj pomoći, odgovornost za sigurnost
provedbenog partnera te njegova osoblja i imovine, kao i imovine UNDP-a u skrbi provedbenog partnera,
leţi na provedbenom partneru.
Provedbeni partner će:
a) pripremiti odgovarajući sigurnosni plan i odrţavati sigurnosni plan, uzimajući u obzir sigurnosno
stanje u zemlji u kojoj se projekt provodi; te
b) preuzeti sve rizike i odgovornost u vezi sa sigurnošću provedbenog partnera, kao i u vezi s punom
provedbom sigurnosnog plana.
197.
UNDP zadrţava pravo verificirati postojanje tog plana u praksi te sugerirati promjene plana gdje je
to nuţno. Neispunjavanje odrţavanja i provedbe prikladnog sigurnosnog plana koji se zahtijeva ovdje
navedenim odredbama smatrat će se kršenjem ovog sporazuma.
198.
Provedbeni partner slaţe se da će poduzeti sve razumne napore i osigurati da nijedan dio sredstava
UNDP-a zaprimljenih sukladno ovom projektnom dokumentu ne bude korišten za pruţanje pomoći
pojedincima ili tijelima povezanima s terorizmom te da se primatelji bilo kojeg iznosa koji UNDP pruţi na
temelju ovog dokumenta ne pojavljuju na popisu koji odrţava Odbor Vijeća sigurnosti uspostavljen na
temelju rezolucije 1267 (1999. godine). Navedenom popisu moţe se pristupiti na adresi:
http://www.un.org/Docs/sc/committees/1267/1267ListEng.htm. Ova odredba mora biti ukljuĉena u sve
podugovore odnosno naknadne sporazume u koje se ulazi slijedom ovog projektnog dokumenta.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
79
POGLAVLJE II: STRATEŠKI OKVIR REZULTATA (SRF)
Projekt će pridonijeti ispunjenju sljedećeg ishoda Nacionalnog programa UNDP-a u Hrvatskoj: Ishod za bioraznolikost: Cilj ovog programa je (...) osigurati financijsku odrţivost
zaštićenih podruĉja.
Pokazatelji ishoda Nacionalnog programa: Nema
Primarno primjenjivo podruĉje kljuĉnih rezultata: Upravljanje okolišem
Primjenjivi strateški cilj i program GEF-a: Cilj 1 Poboljšanje odrţivosti sustava zaštićenih područja
Primjenjivi oĉekivani ishodi GEF-a: Ishod 1.1 Poboljšana upravljačka djelotvornost postojećih i novih zaštićenih područja; Ishod 1.2 Povećani prihodi za sustave zaštićenih područja kako
bi se pokrili ukupni troškovi potrebni za upravljanje
Primjenjivi pokazatelji ishoda GEF-a: Pokazatelj 1.1 Upravljačka djelotvornost zaštićenih područja, mjereno Alatom za praćenje djelotvornosti upravljanja (METT); Pokazatelj 1.2
Povećani prihodi za sustave zaštićenih područja kako bi se pokrili ukupni troškovi potrebni za upravljanje
Pokazatelj
Cilj projekta
Jaĉanje djelotvornosti
i odrţivosti
upravljanja
nacionalnim
zaštićenim
podruĉjima s ciljem
oĉuvanja kopnene i
morske
bioraznolikosti
51
Polazna osnova51
(2012./2013.)
Izvor potvrĊivanja
Ciljne vrijednosti
(na kraju projekta)
Tablica ocjene financijske
odrţivosti za nacionalni sustav
zaštićenih podruĉja
Projektni pregled
tablice ocjene
financijske odrţivosti
32%
>45%
Rezultat pokazatelja razvoja
kapaciteta za sustav zaštićenih
podruĉja
Sistemska razina: 58%
Institucionalna razina: 57%
Pojedinaĉna razina: 46%
Sistemska razina: 67%
Institucionalna razina: 77%
Pojedinaĉna razina: 72%
Financijski podaci su iz 2011./2012. godine.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
80
Projektni pregled
tablice ocjene za
pokazatelj razvoja
kapaciteta
Rizici i pretpostavke
Pretpostavke:
 Vlada nastavlja promatrati
zaštićena podruĉja kao kljuĉnu
investicijsku strategiju za
ispunjenje ciljeva u vezi s
oĉuvanjem bioraznolikosti (i
odabranim aspektima
socioekonomskog razvoja)
 Javne ustanove osiguravaju
odrţavanje ravnoteţe izmeĊu
temeljnog mandata oĉuvanja
Izvještaj o izvršenju
Drţavnog proraĉuna
Godišnji financijski manjak
"scenarija optimalnog
upravljanja" nacionalnim
zaštićenim podruĉjima (USD)
Tablica ocjene METT-a (prosjek):
Sva nacionalna zaštićena
podruĉja
Nacionalni parkovi
Parkovi prirode
Prihod nacionalnih zaštićenih
podruĉja na godišnjoj razini
(USD), prema izvoru
Stupanj oĉuvanja ciljnih vrsta i
staništa mreţe Natura 2000 u
nacionalnim zaštićenim
podruĉjima52
52
Godišnja financijska
izvješća MZOIP-a,
DZZP-a i javnih
ustanova nacionalnih
zaštićenih podruĉja
14,7 milijuna USD
< 5 milijuna USD
Sva nacionalna zaštićena
podruĉja: 63%
Nacionalni parkovi: 62%
Parkovi prirode: 64%
Sva nacionalna zaštićena
podruĉja: >67%
Nacionalni parkovi: >67%
Parkovi prirode: >67%
Projektni pregled
tablice ocjene za
METT
(svake dvije godine)
Proraĉunske doznake vlade:
6,67 milijuna USD
Druge doznake vlade:
1 milijun USD
Prihod od imovine:
1,4 milijuna USD
Vlastiti prihod:
58,29 milijuna USD
Prihod od donatora i drugi
prihodi: 0,94 milijuna USD
Proraĉunske doznake vlade:
5 milijuna USD
Druge doznake vlade:
> 3,5 milijuna USD
Prihod od imovine:
> 2 milijuna USD
Vlastiti prihod:
> 65 milijuna USD
Prihod od donatora i drugi
prihodi: > 1,5 milijuna USD
(ciljna godina = 2017.)
Izvještaj o izvršenju
Drţavnog proraĉuna
Stupanj oĉuvanja ciljnih vrsta
i staništa mreţe Natura 2000
ostaje na jednakoj razini ili se
poboljšava
Nacionalna baza
podataka za mreţu
Natura 2000
(vrste i staništa)
Vrste:
A – 184
B – 214
C – 14
Staništa:
A – 94
B – 91
C–8
Godišnja financijska
izvješća MZOIP-a,
DZZP-a i javnih
ustanova nacionalnih
zaštićenih podruĉja
Pri ĉemu vrijedi sljedeće: A = odliĉna razina oĉuvanja; B = dobra razina oĉuvanja; C = prosjeĉna ili ispodprosjeĉna razina oĉuvanja).
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
81
bioraznolikosti i baštine u
parkovima te odrţivog
korištenja tih parkova u
turistiĉke i rekreativne svrhe te u
svrhu korištenja prirodnih
resursa
 MZOIP i DZZP redovito korite i
aţuriraju METT za zaštićena
podruĉja i nacionalnu bazu
podataka mreţe Natura 2000 za
staništa, vrste i ptice
Rizici:
 Manjak djelotvorne koordinacije
MZOIP-a, DZZP-a i 19 javnih
ustanova slabi djelotvornost
projektnih ulaganja
 Pojedinaĉne javne ustanove i
vlada ne posvećuju kolektivno
dovoljnu razinu resursa i
financijskih sredstava za
poboljšanje upravljanja
oĉuvanjem u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima
 Kumulativni uĉinci klimatskih
promjena i neodrţive razine
korištenja prirodnih resursa
pogoršavaju fragmentaciju i
degradaciju morskih i kopnenih
staništa u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima
Rezultati:
1.1 Razvoj nacionalnog okvira planiranja za sustav zaštićenih podruĉja
1.2 Poboljšanje kapaciteta financijskog upravljanja ustanova za zaštićena podruĉja
1.3 Uspostava centra za dijeljene usluge za nacionalna zaštićena podruĉja
1.4 Ocjena izvedivosti uspostave parkovne agencije za upravljanje nacionalnim zaštićenim podruĉjima
Odobrenje strateškog plana i
smjernica upravljanja za
nacionalna zaštićena podruĉja
Ishod 1
Reforma
institucionalnog
okvira s ciljem jaĉanja
djelotvornosti
upravljanja
nacionalnim
zaštićenim
podruĉjima
Broj planova za upravljanje
parkovima u skladu je s
politikama i smjernicama za
nacionalna zaštićena podruĉja
Broj usvojenih i operativnih
financijskih/poslovnih planova
Strateški plan: ne postoji
Smjernice upravljanja:
djelomiĉne, no nepotpune
5
Mreţa nacionalnih zaštićenih
podruĉja: 0
Pojedinaĉna nacionalna
zaštićena podruĉja: 0
Strateški plan: postoji
Smjernice upravljanja:
potpune
Evidencija u vezi s
odobravanjem i
usvajanjem strateškog
plana i smjernica
upravljanja
>10
Evidencija u vezi s
odobravanjem i
usvajanjem aktivnih
planova za
upravljanje parkovima
Mreţa nacionalnih zaštićenih
podruĉja: 1
Pojedinaĉna nacionalna
zaštićena podruĉja: >3
Evidencija u vezi s
odobravanjem i
usvajanjem aktivnih
nacionalnih i
parkovnih
financijskih/poslovnih
planova koji su
povezani sa
strateškim planom za
nacionalna zaštićena
podruĉja ili s
pojedinaĉnim
planovima upravljanja
parkovima
(vidi gore navedeno)
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
82
Pretpostavke:
 MZOIP, DZZP i javne ustanove
nacionalnih zaštićenih podruĉja
suraĊuju u razvoju nacionalnog
okvira planiranja za zaštićena
podruĉja
 Ministarstvo financija nastavlja
pruţati podršku i nadopunjavati
napore usmjerene na poboljšanje
financijskih kapaciteta i resursa
javnih ustanova nacionalnih
zaštićenih podruĉja
 Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture
nastavlja suraĊivati na uspostavi
sustava sidrenja u morskim
nacionalnim zaštićenim
podruĉjima
 Pojedinaĉne javne ustanove
nacionalnih zaštićenih podruĉja
obvezuju se na podršku
uspostavi udruge javnih
ustanova i na testiranje
izvedivosti ustrojavanja te
udruge kako bi se ostvarila
uloga centra za dijeljene usluge
 Javne ustanove nacionalnih
zaštićenih podruĉja nastavljaju
aţurirati ili pripremati nove
srednjoroĉne planove
Broj ĉlanova osoblja javnih
ustanova i MZOIP-a koji dovrše
specijaliziranu i ciljanu edukaciju
na temelju programa kratkih
teĉajeva financijske izobrazbe i
razvoja financijskih vještina
Postotak sveukupnih rezervacija
u nacionalnim zaštićenim
podruĉjima administrativno
obraĊenih na mjeseĉnoj razini
putem centraliziranog centra za
dijeljene usluge (SSC)
Evidencija o izobrazbi
0
Certificiranje
educiranog osoblja
26
Projektna izvješća
Statistiĉki podaci o
online rezervacijama
0
Noćenja: >20%
Kampiranje: >30%
Druge usluge: >15%
Godišnje evidencije
javnih ustanova o
zaprimljenim
rezervacijama, po
izvoru
upravljanja za zaštićena
podruĉja pod svojom upravom
Rizici:
 Manjak djelotvorne koordinacije
MZOIP-a, DZZP-a i 19 javnih
ustanova slabi djelotvornost
projektnih ulaganja
 Pojedinaĉne javne ustanove i
vlada ne posvećuju kolektivno
dovoljnu razinu resursa i
financijskih sredstava za
poboljšanje upravljanja
oĉuvanjem u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima
Rezultati:
2.1 Smanjenje transakcijskih troškova sustava korisniĉkog plaćanja u nacionalnim zaštićenim podruĉjima
2.2 Razvoj integriranih turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga u nacionalnim zaštićenim podruĉjima
2.3 Poboljšanje produktivne uĉinkovitosti nacionalnih zaštićenih podruĉja
Neto prihod (USD godišnje) od
prodaje pametnih kartica
Ishod 2
Poboljšanje
financijske odrţivosti
mreţe nacionalnih
zaštićenih podruĉja
Povećanje samostalno
generiranog prihoda u ciljanim
nacionalnim parkovima i
parkovima prirode (USD
godišnje)
Smanjenje troškova opskrbe
elektriĉnom energijom u ciljanim
nacionalnim parkovima i
parkovima prirode (USD
mjeseĉno)
0 USD
Uĉka: 49.000 USD
Risnjak: 279.000 USD
Papuk: 32.000 USD
Telašćica: 614.000 USD
Vransko jezero: 56.000 USD
Statistiĉki podaci
sustava upravljanja
podacima
> 4 milijuna USD
Uĉka: >100.000 USD
Risnjak: >450.000 USD
Papuk: >50.000 USD
Telašćica: >1 milijun USD
Vransko jezero: >100.000
USD
Godišnja financijska
izvješća javnih
ustanova
Godišnja financijska
izvješća javnih
ustanova
NP Risnjak: 1.455 USD
PP Papuk: 745 USD
NP Risnjak: < 1.000 USD
PP Papuk: < 500 USD
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
Mjeseĉni raĉuni za
uslugu opskrbe
elektriĉnom
energijom
83
Pretpostavke:
 Ravnatelj svake javne ustanove
nacionalnog zaštićenog podruĉja
preuzima izravnu odgovornost
za osiguranje provedbe
projektnih aktivnosti u vezi sa
zaštićenim podruĉjem pod
upravom te ustanove
 Osigurani su izvori
sufinanciranja sukladno
preuzetim obvezama za
sufinanciranje projektnih
ulaganja GEF-a u pojedinaĉnim
parkovima
 Ravnatelji nacionalnih parkova s
visokom razinom prihoda
podrţavaju objektivne procjene
postojećih struktura upravljanja
turizmom/rekreacijom u tim
parkovima i aktivno sudjeluju u
procjenama
Godišnji višak/(manjak) u USD
za nacionalna zaštićena podruĉja
s visokom razinom prihoda
Godišnja financijska
izvješća javnih
ustanova
NP Plitviĉka jezera:
4,7 milijuna USD
NP Plitviĉka jezera:
5,7 milijuna USD
NP Krka:
0,9 milijuna USD
NP Krka:
1,1 milijuna USD
NP Brijuni:
(-0,5 milijuna USD)
NP Brijuni:
0,5 milijuna USD
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
 Postojeće razine turistiĉkih i
rekreativnih oblika korištenja u
zaštićenim podruĉjima ostaju
relativno konstantne
Rizici:
 Manjak djelotvorne koordinacije
MZOIP-a, DZZP-a i 19 javnih
ustanova slabi djelotvornost
projektnih ulaganja
 Pojedinaĉne javne ustanove i
vlada ne posvećuju kolektivno
dovoljnu razinu resursa i
financijskih sredstava za
poboljšanje upravljanja
oĉuvanjem u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima
84
POGLAVLJE III: UKUPNI PRORAČUN I PLAN RADA
Ident. br. odluke po
Atlasu:
Ident. br. projekta
po Atlasu:
Naziv odluke:
Ishod GEF-a /
djelatnost iz
Atlasa
Komponenta 1
Reforma
institucionalnog
okvira s ciljem
jaĉanja
djelotvornosti
upravljanja
nacionalnim
zaštićenim
podruĉjima
00068732
Poslovna jedinica:
HRV10
00083744
Naziv projekta:
PIMS 4731: Institucionalna i financijska odrţivost
zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj
Provedbeni partner:
Jaĉanje institucionalne i financijske odrţivosti nacionalnog sustava
zaštićenih podruĉja
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP)
Odgovorna
strana /
provedbena
agencija
NIM
Ident.
br.
sredst
ava
62000
Naziv
donatora
GEF-10003
Proraĉu
nska
šifra u
ATLAS
71200
71300
71400
71600
72100
72200
72800
74100
Opis proraĉuna iz ATLAS-a
Strani konzultanti
Lokalni konzultanti
Ugovorne usluge – pojedinci
Putovanja
Ugovorne usluge - poduzeća
Oprema i namještaj
Informacijsko-tehnološka oprema
Profesionalne usluge
Audiovizualna i grafiĉka
74200
produkcija
75700
Konferencije i dogaĊanja
Ukupno – Komponenta 1 (GEF)
UKUPNO KOMPONENTA 1
Komponenta 2
Poboljšanje
financijske
odrţivosti mreţe
nacionalnih
zaštićenih
podruĉja
NIM
62000
GEF-10003
71300
72100
72200
72300
72800
Lokalni konzultanti
Ugovorne usluge - poduzeća
Oprema i namještaj
Materijali i robe
Informacijsko-tehnološka oprema
74100
Profesionalne usluge
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
Iznos
4.
godina
(USD)
UKUPN
O
9 000
6 000
34 000
0
355 000
0
2 000
51 000
30 000
18 000
13 000
1 500
195 000
0
0
27 000
105 000
86 000
115 000
3 000
1 184 000
45 000
34 000
120 000
1
2
3
4
5
6
7
8
8 000
12 000
0
20 000
9
8 000
20 000
18 000
4 000
50 000
10
401 000
585 500
487 000
288 500
1 762 000
401 000
585 500
487 000
288 500
1 762 000
58 000
150 000
115 000
235 000
105 000
8 000
34 000
235 000
415 000
410 000
180 000
8 000
0
260 000
145 000
270 000
15 000
0
0
146 000
27 000
26 000
0
0
92 000
791 000
702 000
941 000
300 000
16 000
Iznos
1. godina
(USD)
Iznos
2. godina
(USD)
Iznos
3. godina
(USD)
24 000
26 000
26 000
0
290 000
10 000
8 000
9 000
42 000
36 000
42 000
1 500
344 000
35 000
24 000
33 000
0
85
Proraĉu
nski br.
11
12
13
14
15
16
Ukupno – Komponenta 2 (GEF)
671 000
1 282 000
690 000
199 000
2 842 000
671 000
1 282 000
690 000
199 000
2 842 000
65 000
10 000
6 000
68 000
12 000
6 000
71 000
14 000
6 500
72 000
12 000
6 500
276 000
48 000
25 000
81 000
86 000
91 500
90 500
349 00053
8 000
8 000
9 000
9 000
34 000
20
8 000
2 000
15 000
12 000
106 000
4 000
2 000
0
12 000
100 000
0
1 000
0
14 000
90 000
0
1 000
0
14 000
85 000
12 000
6 000
15 000
52 000
381 000
21
22
23
24
25
151 000
126 000
114 000
109 000
500 000
UKUPNO UPRAVLJANJE PROJEKTOM
232 000
212 000
205 500
199 500
849 000
UKUPNO PROJEKT
1 304 000
2 079 500
1 382 500
687 000
5 453 000
UKUPNO KOMPONENTA 2
NIM
Upravljanje
projektom
NIM
6200
11999
SAŢETAK SREDSTAVA*:
GEF
UNDP-DAS
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
GEF-10003
UNDP-DAS
71400
Ugovorne usluge – pojedinci
71600
Putovanja
72400
Komunikac.i audioviz. oprema
Ukupno – upravljanje projektom (GEF)
71600
Putovanja
72400
Komunikac.i audioviz. oprema
72500
Uredski materijali
72800
Informacijsko-tehnološka oprema
73100
Najam i odrţavanje prostora
74100
Profesionalne usluge
Ukupno – upravljanje projektom (UNDPDAS)
1. godina
1 153 000
151 000
2. godina
1 953 500
126 000
3. godina
4. godina
1 268 500
114 000
17
18
19
UKUPNO
578 000
109 000
53
4 953 000
500 000
16 700 000
To predstavlja pribliţno 7% iznosa darovnice GEF-a, što je nešto više od uobiĉajenog udjela od 5%. Opravdanje tog odstupanja je sljedeće:
Projekt se bavi sloţenim pitanjima i aktivnostima koje ukljuĉuju intenzivan rad s velikim brojem ustanova (rijeĉ je o 19 javnih ustanova za zaštićena podruĉja, Upravi za zaštitu prirode u
Ministarstvu, Drţavnom zavodu za zaštitu prirode, kao i nizu pruţatelja usluga u sferi planiranja, financijskih usluga, tehniĉkih usluga, turizma, marketinga, graĊevinarstva, ...). To će
zahtijevati znaĉajne aktivnosti u vezi s koordinacijom, komunikacijom, upravljanjem i nabavom, kao i povećano radno opterećenje. Povrh toga, kad je rijeĉ o ovako sloţenom projektu koji se
odvija tijekom ĉetiri godine, presudno je imati kompetentan tim za upravljanje projektom na puno radno vrijeme. U sklopu temeljnog tima planira se angaţman voditelja projekta na puno
radno vrijeme tijekom ĉitavog trajanja projekta (ĉetiri godine odnosno 192 tjedna) te pomoćnika na projektu na osnovi skraćenog radnog vremena (96 tjedana tijekom ĉetiri godine). Sukladno
pravilima i politici plaća UNDP-a u vezi s ugovorima o uslugama, godišnja plaća za voditelja projekta ulazi u stopu plaća 4 (SB4, peg3), s godišnjim bruto iznosom od 49,100 USD, a plaća
pomoćnika na projektu ulazi u stopu plaća 3 (SB3, peg3), s godišnjim bruto iznosom za angaţman na skraćeno radno vrijeme u iznosu od 19,300 USD. Kad se ti iznosi zbroje, imajući u vidu
ĉetverogodišnje trajanje projekta, sredstva za plaće voditelja projekta na puno radno vrijeme i pomoćnika na projektu na skraćeno radno vrijeme iznose 273,600 USD. U planirani iznos od
276,000 USD za plaće u vezi s upravljanjem projektom ugradili smo odreĊenu fleksibilnost (npr. u vezi s fluktuacijama teĉajne stope). Budući da se nacionalni ured UNDP-a u Hrvatskoj od
srpnja 2014. godine nadalje transformira u samofinancirajući projektni ured (s najmanje ĉetverogodišnjom perspektivom, drugim rijeĉima do kraja ovoga projekta), a temeljno uredsko osoblje
se smanjuje, podrška upravljanju projektom bit će ograniĉena. Stoga smatramo presudnim da se minimalizira rizik nedovoljne potpore za upravljanje, što se odraţava i u predviĊenom iznosu
za plaće za kljuĉno upravljaĉko osoblje (voditelja projekta i pomoćnika na projektu) u GEF-ovu dijelu proraĉuna. Povrh tog iznosa, UNDP će sufinancirati iznos od 500,000 USD za usluge
profesionalne podrške projektnom upravljaĉkom timu, prostor, opremu i uredske materijale.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
86
Javne ustanove
UKUPNO
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 304 000
2 079 500
1 382 500
687 000
811 116
22 964 116
Bilješke o proraĉunu
Ugovaranje: (i) ekonomista u podruĉju turizma, u svrhu podrške strategiji odreĊivanja cijena zasnovanih na trţištu te u svrhu podrške godišnjem odreĊivanju
strukture naknada za proizvode, usluge i objekte nacionalnih zaštićenih podruĉja (15 tjedana x 3000 USD tjedno), Rezultat 1.2; (ii) struĉnjaka za praćenje i
ocjenjivanje, za ocjenjivanje na polovici projekta (10 tjedana x 3000 USD tjedno) te za završno ocjenjivanje (10 tjedana x 3000 USD tjedno).
Ugovaranje usluga: (i) poslovnog savjetnika za razvoj poslovnog prijedloga za centar za dijeljene usluge (25 tjedana x 1000 USD tjedno), Rezultat 1.3; (ii)
facilitatora za potporu uspostavi i operacionalizaciji udruge javnih ustanova i centra za dijeljene usluge (21 tjedan x 1000 USD tjedno), Rezultat 1.3; (iii)
struĉnjaka za praćenje i ocjenjivanje nacionalnih partnera, za ocjenjivanje na polovici projekta (12 tjedana x 1000 USD tjedno) i za završno ocjenjivanje (13
tjedana x 1000 USD tjedno).
Ugovorni angaţman: (i) specijalista za konzultacije s dionicima (55 tjedana x 1000 USD tjedno), za podupiranje svih komunikacija u vezi s konzultacijama s
dionicima te organiziranje i domaćinstvo svih sastanaka s dionicima, u sklopu podrške okviru strateškog planiranja za nacionalna zaštićena podruĉja, Rezultat
1.1; (ii) ravnatelja udruge javnih ustanova, u sklopu Rezultata 1.3; (GEF će financirati 50% ukupnih "troškova plaće za organizaciju" – na osnovi klizne skale –
a ĉlanarinama 19 javnih ustanova financirat će se preostalih 50% ukupnih "troškova plaće za organizaciju") x 100 tjedana x 600 USD tjedno.
Putni troškovi za stranog konzultanta (ocjenjivanje na polovici projekta i završno ocjenjivanje).
Ugovaranje usluga: (i) konzorcija za planiranje zaštićenih podruĉja, za pripremu strateškog plana te priruĉnika o politikama i smjernicama za nacionalna
zaštićena podruĉja, Rezultat 1.1; (ii) poduzeća za financijsko planiranje, za pripremu odrţivog financijskog plana za mreţu nacionalnih zaštićenih podruĉja,
Rezultat 1.1; (iii) poduzeće za financijsko planiranje, za razvoj financijskih politika i procedura, pruţanje profesionalne financijske podrške javnim ustanovama,
pripremu i provedbu programa financijske izobrazbe te pruţanje usluga podrške za javne ustanove u podruĉju prikupljanja sredstava od donatora za razvoj
projekata, Rezultat 1.1 i 1.2; (iv) odvjetniĉkog ureda, za podršku procesima uspostave udruge javnih ustanova i pruţanje usluge pravne podrške za javne
ustanove kako bi se rješavali pravni sukobi u nacionalnim zaštićenim podruĉjima, Rezultat 1.3; (v) agencije za marketing i oglašavanje, za razvoj "krovnog
brendiranja" nacionalnih zaštićenih podruĉja, razvoj marketinške strategije i plana te oblikovanje i objavljivanje marketinških materijala i internetske stranice,
Rezultat 1.3; (vi) poduzeća u sektoru informacijskih tehnologija, za razvoj i odrţavanje sustava rezervacija zasnovanog na internetu namijenjenog centru za
dijeljene usluge, Rezultat 1.3; (vii) konzorcija za upravljanje promjenama, za provedbu procjene izvedivosti uspostave jedinstvene agencije za nacionalna
zaštićena podruĉja (što ukljuĉuje analizu troškova i koristi, konceptualni projekt, zahtjeve u vezi s procesom promjena te procjenu tranzicijskog proraĉuna),
Rezultat 1.4.
Nabava uredskog prostora i uredske opreme (stolica, stolova, skladišnog prostora, deskova, itd.) za udrugu javnih ustanova (30% financijska potpora GEF-a, a
ostatak će se financirati ĉlanarinama 19 javnih ustanova), u Rezultatu 1.3.
Nabava i instalacija hardvera (4 desktop kompjutera, 1 notebook, 3 printera, ĉvrsti diskovi, routeri i 1 ureĊaj za skeniranje/kopiranje A3 formata), softvera i
mreţne opreme, u sklopu Rezultata 1.3. Ĉlanarine 19 javnih ustanova koristit će se za financiranje troškova svakodnevnog korištenja i odrţavanja cjelokupne
kompjuterske opreme.
Provedba: (i) razvoja profesionalnih financijskih vještina i izobrazbe na tu temu za 26 unaprijed odabranih ĉlanova osoblja iz javnih ustanova i MZOIP-a,
Rezultat 1.2; (ii) procesa konzultacija s dionicima u svrhu podrške za procjenu izvedivosti, u sklopu Rezultata 1.4; (iii) neovisnih godišnjih revizija projekta (po
cijeni od 6000 USD godišnje); (iv) uvodnog projektnog sastanka (ukljuĉujući troškove prijevoda, unajmljivanja mjesta odrţavanja, putne troškove, troškove
smještaja, facilitacije, itd.).
Objavljivanje na internetu i dizajn, tisak, uvezivanje i distribuiranje priruĉnika o politikama i smjernicama za nacionalna zaštićena podruĉja, u Rezultatu 1.1.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
87
10
11
12
13
14
(i) Troškovi unajmljivanja mjesta odrţavanja i cateringa za konzultacijske sastanke i radionice s dionicima, u svrhu podrške strateškom planiranju za nacionalna
zaštićena podruĉja, Rezultat 1.1. (ii) Materijali za sudionike, troškovi cateringa i putni troškovi za seminare orijentacije za osoblje (2 x poludnevni rad) u 19
nacionalnih parkova i parkova prirode (pribliţno 1500 ĉlanova osoblja), u sklopu Rezultata 1.1 i 1.2. (iii) Troškovi unajmljivanja mjesta odrţavanja i troškovi
cateringa za sastanke tima za tehniĉke zadatke te konzultacijske sastanke i radionice s dionicima, u sklopu podrške za procjenu izvedivosti opcije uspostave
jedinstvene parkovne agencije, u okviru Rezultata 1.3.
Ugovaranje usluga: (i) poslovnog konzultanta za sidrenje, u svrhu provedbe studije izvedivosti za postavljanje plutaĉa (4 tjedna x 1000 USD tjedno) te
projektiranja i provedbe integriranog sustava naknada za sidrenje (10 tjedana x 600 USD tjedno), u sklopu Rezultata 2.1; (ii) specijalista za razvoj turizma
zasnovanog na prirodi, u svrhu pripreme detaljnog koncepta (plana lokaliteta i kljuĉnih ruta), poslovnog plana, tehniĉkih specifikacija, konceptualnog projekta i
procjene troškova za info-punkt i parkiralište u mjestu Hrvatsko te za rijeĉne prijelaze i mostove u dolini rijeke Kupe (22 tjedna x 1000 USD tjedno), u sklopu
Rezultata 2.2; (iii) specijalista za razvoj turizma zasnovanog na prirodi, u svrhu pripreme detaljnog koncepta za sustav prijevoza povoljnog za okoliš, plana
lokaliteta i tehniĉkih specifikacija za obnovu ceste do vrha Vojak (24 tjedna x 1000 USD tjedno), u sklopu Rezultata 2.2; (iv) specijalista za turizam zasnovan
na prirodi, u svrhu pripreme detaljnog koncepta i poslovnog plana za voĊeni obilazak Vranskog jezera plovilom za prijevoz putnika (8 tjedana x 1000 USD
tjedno), u sklopu Rezultata 2.2.
Ugovaranje usluga: (i) poduzeća za tehnologiju sustava pametnih kartica, za razvoj softverskog rješenja sustava pametnih kartica za nacionalna zaštićena
podruĉja, ukljuĉujući definiranje tehniĉkih specifikacija sustava te sigurnosnih mjera za sustav, u sklopu Rezultata 2.1; (ii) poduzeća za marketing i
komunikacije, u svrhu dizajna sustava pametnih kartica te provedbu tog koncepta u oglašavanju, komunikacijskoj strategiji i brendiranju sustava pametnih
kartica, u sklopu Rezultata 2.1; (iii) poduzeća za automatizirano prikupljanje ulaznih naknada, u svrhu definiranja detaljnih tehniĉkih specifikacija i dobavljanja
automatskih ureĊaja za prodaju (ukljuĉujući instalaciju, odrţavanje, voĊenje i kratkoroĉnu podršku za ureĊaje za prodaju ulaznica), u sklopu Rezultata 2.1; (iv)
profesionalnog poduzeća u podruĉju sidrenja, u svrhu postavljanja, odrţavanja i voĊenja sustava sidrenja, u sklopu Rezultata 2.1; (v) graĊevinskog/inţenjerskog
poduzeća, u svrhu razvoja infrastrukture u dolini rijeke Kupe, u sklopu Rezultata 2.2; (vi) poduzeća za marketing u turizmu, u svrhu razvoja brendiranja i tiska
promotivnih materijala za voĊeni obilazak doline rijeke Kupe, u sklopu Rezultata 2.2; (vii) graĊevinskog/inţenjerskog poduzeća, u svrhu obnove ceste do vrha
Vojak te obnove parkirališta i okretišta na toj lokaciji, u sklopu Rezultata 2.2; (viii) poduzeća za marketing u turizmu, u svrhu razvoja brendiranja i tiska
promotivnih materijala za sustav prijevoza s prihvatljivim utjecajem na okoliš do vrha Vojak, u sklopu Rezultata 2.2; (ix) poduzeća za marketing u turizmu, u
svrhu razvoja brendiranja i tiska promotivnih materijala za voĊeni obilazak Vranskog jezera s prihvatljivim utjecajem na okoliš, u sklopu Rezultata 2.2; (x)
graĊevinskog/inţenjerskog poduzeća, u svrhu izgradnje objekata za kampiranje kod potoka Duboka, u sklopu Rezultata 2.2; (xi) poduzeća za marketing u
turizmu, u svrhu razvoja brendiranja i tiska promotivnih materijala za mogućnost noćenja na lokaciji kod potoka Duboka, u sklopu Rezultata 2.2; (xii) poduzeća
za turistiĉke kapacitete i konzultantske usluge, u svrhu analize troškova i koristi postojećih upravljaĉkih struktura u nacionalnim parkovima s visokom razinom
prihoda, u sklopu Rezultata 2.3; (xiii) poduzeća za projektiranje energetski uĉinkovitih rješenja, za pripremu koncepta i procjene troškova za projekt energetske
uĉinkovitosti na Papuku, u sklopu Rezultata 2.3; (xiv) graĊevinskog/inţenjerskog poduzeća, za poboljšanje energetske uĉinkovitosti zgrada na podruĉju Papuka
i Risnjaka, u sklopu Rezultata 2.3.
Nabava: (i) opreme za praćenje korištenja pametnih kartica na pristupnim kontrolnim toĉkama, u sklopu Rezultata 2.1; (ii) plutaĉa i povezane opreme, na
odabranim lokacijama (indikativni proraĉun ukljuĉuje 200 plutaĉa tipa "corpo morto" ili 100 plutaĉa tipa "drill"), u sklopu Rezultata 2.1; (iii) vozila s
prihvatljivim utjecajem na okoliš (minibusa), s pribliţno 30 sjedala, u sklopu Rezultata 2.2; (iv) vozila (vlaka na elektriĉni/biodizel pogon), s pribliţno 50
sjedala, u sklopu Rezultata 2.2; (v) plovila s prihvatljivim utjecajem na okoliš, s mogućnošću prijevoza pribliţno 50 osoba, u sklopu Rezultata 2.2.
Nabava: (i) sustava napajanja strujom, solarnog sustava napajanja ili sustava napajanja korištenjem energije vjetra, elemenata za uĉvršćenje, betonskih temelja,
vodonepropusne zaštite i natpisa za automatizirane toĉke ulaza, u sklopu Rezultata 2.1; (ii) materijala i roba (npr. šljunka, katrana, betona, itd.), za razvoj
kljuĉne infrastrukture u dolini rijeke Kupe, u sklopu Rezultata 2.2; (iii) materijala i roba (npr. katrana, zaštitnih ograda, betona, itd.) potrebnih za rekonstrukciju
pristupne ceste do vrha Vojak, u sklopu Rezultata 2.2; (iv) materijala i roba (npr. cijevi, šljunka, završnog sloja, betona, itd.) za izgradnju osnovne infrastrukture
za kampiranje u sklopu Rezultata 2.2; (v) materijala i roba s prihvatljivim utjecajem na okoliš za Papuk i Risnjak (rekonstrukcija kotlova 70.000 USD, solarni
paneli 30.000 USD, fasada i stolarija 50.000 USD, LED osvjetljenje 50.000 USD, obnova sustava grijanja i hlaĊenja 150.000 USD, fasada 25.000 USD, solarni
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
88
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
paneli 70.000 USD), u sklopu Rezultata 2.3.
Nabava: (i) softvera, aplikacija i hardvera za uvoĊenje sustava pametnih kartica (ukljuĉujući instalaciju, testiranje i tisak pametnih kartica), u sklopu Rezultata
2.1; (ii) softvera i hardvera potrebnog za automatizirani sustav prodaje ulaznica (ukljuĉujući brojaĉe, ureĊaje za spremanje podataka, routere, itd.), u sklopu
Rezultata 2.1.
Poduzeće (poduzeća) za procjene utjecaja na okoliš angaţirano (angaţirana) za provedbu svih procjena utjecaja na okoliš te obradu bilo kakvih drugih zahtjeva
po propisima, u Rezultatu 2.2.
Ugovorno imenovanje: (i) voditelja projekta (1.125 USD tjedno na razdoblje od 192 tjedna) i (ii) administrativnog pomoćnika na projektu, na temelju ugovora o
suradnji (625 USD tjedno na razdoblje od 96 tjedana).
Pro rata putni troškovi voditelja projekta i administrativnog pomoćnika na projektu (ukljuĉujući troškove uporabe vozila, zrakoplovni prijevoz, odrţavanje,
gorivo i dnevnice).
Troškovi uporabe mobitela za voditelja projekta i administrativnog pomoćnika na projektu (ukljuĉujući ugovorne troškove i troškove poziva).
Pro rata lokalni putni troškovi voditelja projekta i administrativnog pomoćnika na projektu (ukljuĉujući troškove uporabe vozila, odrţavanje, gorivo).
Troškovi podatkovne komunikacije i fiksne telefonije za jedinicu za upravljanje projektom.
Uredski materijali (papir, pisani materijali, fascikli, tinta, itd.) za jedinicu za upravljanje projektom.
Nabava prijenosnika (2), softverskih licenci, prijenosnih ĉvrstih diskova (2), routera, printera (2), 3/4G kartica (2) i projektora.
Pro rata troškovi najma uredskog prostora za jedinicu za upravljanje projektom.
Administrativne usluge podrške projektu (nabava, upravljanje ljudskim resursima, administrativna obrada ugovora, povezivanje i komuniciranje s vladom,
prijevod, logistika u vezi s radionicama, itd.) i profesionalne usluge podrške projektu (raĉunovodstvo, revizija, pravna podrška) nacionalnog ureda UNDP-a.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
89
POGLAVLJE IV: DODATNE INFORMACIJE
DIO I: Opis poslova i odgovornosti za osoblje projekta
VODITELJ PROJEKTA
Pozadina
Voditelj projekta bit će lokalno angaţiran, na temelju otvorenog kompetitivnog procesa. Voditelj projekta bit
će odgovoran za sveukupno upravljanje projektom, ukljuĉujući mobilizaciju svih ulaznih projektnih elemenata,
nadzor nad projektnim osobljem, konzultantima i podugovornim suradnicima. Voditelj projekta pruţat će
izvješća direktoru projekta u vezi sa svim supstancijalnim i administrativnim pitanjima u projektu. Sa
strateškog gledišta projekta, voditelj projekta periodiĉki će pruţati izvješća Upravnom odboru (PB). Općenito
govoreći, voditelj projekta bit će odgovoran za ispunjavanje vladinih obveza u okviru projekta, a u sklopu
nacionalnog modaliteta provedbe (NIM). Nositelj funkcije voditelja projekta imat će ulogu osobe za vezu s
Vladom RH, UNDP-om, provedbenim partnerima, nevladinim organizacijama i drugim dionicima te će
odrţavati blisku suradnju sa svim donatorskim agencijama koje pruţaju potporu projektnim aktivnostima.
Duţnosti i odgovornosti
• Nadzor i koordinacija ostvarivanja rezultata projekta, u skladu s projektnim dokumentom;
• Mobiliziranje svih ulaznih elemenata u projektu, u skladu s postupcima za projekte u nacionalnoj provedbi;
• Nadzor i koordinacija rada cjelokupnog projektnog osoblja, konzultanata i podugovornih partnera;
• Koordinacija angaţmana i odabira projektnog osoblja;
• Priprema i revizija rada na projektu i financijskih planova;
• Povezivanje s UNDP-om, relevantnim vladinim agencijama i svim projektnim partnerima, ukljuĉujući
organizacije donatora i nevladine organizacije, u svrhu djelotvorne koordinacije svih projektnih aktivnosti;
• Podupiranje administrativne podrške podugovornim partnerima i aktivnostima izobrazbe kojima se pruţa
podrška u okviru projekta;
• Nadzor i osiguranje pravovremenog dostavljanja uvodnog izvješća, izvješća o provedbi projekta/godišnjeg
izvješća o napretku (PIR/APR), tehniĉkih izvješća, kvartalnih financijskih izvješća te drugih izvješća koja
mogu zatraţiti UNDP, GEF, MZOIP i druge nadzorne agencije;
• ProsljeĊivanje projektnih izvješća i odgovaranje na upite zainteresiranih dionika;
• Pruţanje izvješća o napretku u projektu direktoru projekta te osiguravanje provedbe uputa direktora projekta;
• Nadzor nad razmjenom i dijeljenjem iskustava i nauĉenih lekcija s relevantnim projektima integriranog
oĉuvanja i razvoja, zasnovanima na zajednici, na nacionalnoj i meĊunarodnoj razini;
• Osiguranje pravovremene i djelotvorne provedbe svih komponenti projekta;
• Pomaganje relevantnim vladinim agencijama i projektnim partnerima – ukljuĉujući donatorske organizacije i
nevladine organizacije – u razvoju kljuĉnih vještina, kroz radionice izobrazbe i usavršavanje na radnom
mjestu, poboljšavajući time njihove institucionalne kapacitete;
• Koordiniranje i pomoć drţavnim javnim ustanovama u iniciranju i provedbi bilo kakvih terenskih studija i
komponenti praćenja u okviru projekta;
• Provedba redovitih, najavljenih i nenajavljenih inspekcija na svim lokacijama i aktivnostima u bilo kojoj
upravljaĉkoj jedinici na projektnim lokacijama.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
90
Kvalifikacije i iskustvo
• Postdiplomsko obrazovanje u poslovnom upravljanju i/ili upravljanju okolišem;
• Najmanje 10 godina relevantnog iskustva u planiranju i upravljanju poslovnim operacijama i/ili prirodnim
resursima (po mogućnosti u kontekstu financijskog planiranja i upravljanja zaštićenim podruĉjima);
• Najmanje pet godina iskustva u upravljanju projektima;
• Izrazito je poţeljno radno iskustvo u meĊunarodnim projektima ili u meĊunarodnim organizacijama;
• Poţeljno je radno iskustvo u nacionalnim ustanovama projektnih dionika;
• Sposobnost djelotvorne koordinacije velikog projekta s nizom dionika;
• Sposobnost upravljanja proraĉunima te educiranja i djelotvorne suradnje s radnim osobljem na svim
razinama i sa svim skupinama ukljuĉenima u projekt;
• Jake vještine pisanog izraţavanja, prezentacijske vještine i vještine izvješćivanja;
• Jake vještine korištenja kompjutera;
• Odliĉne vještine pisane komunikacije; te
• Dobro radno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika.
ADMINISTRATIVNI POMOĆNIK NA PROJEKTU
Pozadina
Administrativni pomoćnik na projektu (PAA) bit će lokalno angaţiran na temelju otvorenog kompetitivnog
procesa. Bit će odgovoran, na osnovi skraćenog radnog vremena, za sveukupno administrativno voĊenje
projekta. Pomoćnik na projektu pruţat će izvješća voditelju projekta. Općenito govoreći, administrativni
pomoćnik na projektu bit će odgovoran za pruţanje podrške voditelju projekta u ispunjavanju vladinih obveza
u okviru projekta, a u sklopu nacionalnog modaliteta provedbe (NIM).
Duţnosti i odgovornosti
• Prikupljanje, registriranje i odrţavanje svih informacija o projektnim aktivnostima;
• Doprinos pripremi i provedbi izvješća o napretku;
• Praćenje projektnih aktivnosti, proraĉuna i financijskih troškova;
• Savjetovanje svih projektnih suradnika u vezi s primjenjivim administrativnim postupcima te osiguranje
njihove pravilne primjene;
• Evidentiranje projektne korespondencije i komunikacije;
• Podrška pripremi projektnih planova rada te operativnih i financijskih procesa planiranja;
• Pomoć u procesima nabave i angaţiranja suradnika;
• Pomoć u pripremi zahtjeva za isplatama za operativne troškove, plaće, osiguranje, itd., u skladu s projektnim
proraĉunima i planovima rada;
• Praćenje pravovremenih isplata nacionalnog ureda UNDP-a;
• Zaprimanje, provjera i prosljeĊivanje korespondencije te prilaganje nuţnih pozadinskih informacija;
• Priprema redovne korespondencije i memoranduma za potpisivanje voditelja projekta;
• Pomoć u logistiĉkoj organizaciji sastanaka, izobrazbe i radionica;
• Priprema agendi i organiziranje terenskih posjeta, obveza i sastanaka, kako internih, tako i vanjskih, u vezi s
aktivnostima projekta, te pisanje zapisnika sa sastanaka;
• Odrţavanje sustava evidentiranja u projektu;
• VoĊenje evidencije u vezi s inventarom projektne opreme; te
• Obavljanje drugih duţnosti po potrebi.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
91
Kvalifikacije i iskustvo
• Visokoškolska kvalifikacija (diploma ili ekvivalent);
• Najmanje pet godina relevantnog administrativnog i/ili knjigovodstvenog iskustva;
• Izrazito je poţeljno radno iskustvo na meĊunarodnim projektima ili u meĊunarodnim organizacijama;
• Dokazana sposobnost administriranja projektnih proraĉuna te praćenja financijskih troškova;
• Dokazana sposobnost odrţavanja djelotvorne komunikacije s raznim dionicima te organiziranje sastanaka i/ili
radionica s dionicima;
• Odliĉne kompjuterske vještine, a naroĉito odliĉna sposobnost korištenja svih aplikacija paketa MS Office;
• Odliĉne vještine pisane komunikacije; te
• Dobro radno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika.
DRUGI KONZULTANTI/UGOVORENI POJEDINCI
Indikativn
a naknada
za rad u
USD po
osobi
tjedno
Procijenje
ni broj
tjedana
rada po
osobi
Specijalist za
konzultacije s
dionicima
1000
55
Poslovni savjetnik
1000
25
Profesionalni facilitator
1000
21
Ravnatelj udruge
javnih ustanova
600
100
Konzultant za projekt i
planiranje sidrenja
1000
14
Konzultanti za razvoj
turizma zasnovanog na
prirodi (3)
1000
54
Evaluacijski struĉnjaci
za ocjenjivanje na
sredini projekta (1) i
završno ocjenjivanje
(1)
1000
25
Položaj
Zadaci koje je potrebno obaviti
Lokalna razina
Odrţavanje svih komunikacija u vezi s konzultacijama s dionicima te
organiziranje i domaćinstvo nad svim sastancima dionika u sklopu
potpore koordiniranom okviru planiranja za nacionalna zaštićena
podruĉja (Rezultat 1.1).
Priprema poslovnog prijedloga za centar za dijeljene usluge (SSC) za
nacionalna zaštićena podruĉja (Rezultat 1.3).
Podrška uspostavi i operacionalizaciji udruge javnih ustanova i centra
za dijeljene usluge (Rezultat 1.3).
Upravljanje udrugom javnih ustanova i osiguranje djelotvornog
funkcioniranja udruge kao centra za dijeljene usluge za drţavne javne
ustanove (Rezultat 1.3).
Provedba studije izvedivosti za postavljanje plutaĉa u Parku prirode
Telašćica te projektiranje integriranog sustava naknada za sidrenje u
parku (Rezultat 2.1).
(i) Priprema detaljnog koncepta (plana lokaliteta i kljuĉnih ruta),
poslovnog plana, tehniĉkih specifikacija, konceptualnog projekta i
procjene troškova za info-punkt i parkiralište u mjestu Hrvatsko te za
rijeĉne prijelaze i mostove u dolini rijeke Kupe;
(ii) Priprema detaljnog koncepta za sustav prijevoza s prihvatljivim
utjecajem na okoliš, plana lokaliteta i tehniĉkih specifikacija za
obnovu ceste prema vrhu Vojak;
(iii) Priprema detaljnog koncepta i poslovnog plana za program
turistiĉkog obilaska Vranskog jezera plovilom za prijevoz putnika.
(Rezultat 2.2)
Koristit će se standardni opis poslova i zadataka za projektnu
evaluaciju UNDP-a/GEF-a. To će ukljuĉiti: podršku za ocjenjivanje
na sredini projekta i za završno ocjenjivanje; pomoć stranom
konzultantu za ocjenjivanje kako bi se ocijenio napredak u projektu
te ostvarenje rezultata i uĉinaka; podršku izradi nacrta izvješća o
ocjenjivanju te raspravu o izvješću s projektnim timom, vladom i
UNDP-om; te, ukoliko je nuţno, sudjelovanje u raspravama kako bi
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
92
Položaj
Indikativn
a naknada
za rad u
USD po
osobi
tjedno
Procijenje
ni broj
tjedana
rada po
osobi
Zadaci koje je potrebno obaviti
se izvukle lekcije za UNDP i GEF.
Međunarodna razina
Ekonomist u podruĉju
turizma
3000
15
Evaluacijski struĉnjaci
za ocjenjivanje na
sredini projekta (1) i
završno ocjenjivanje
(1)
3000
14
Podrška cjenovnoj strategiji zasnovanoj na trţištu za proizvode,
usluge i objekte nacionalnih zaštićenih podruĉja te pruţanje pomoći u
godišnjem odreĊivanju strukture naknada (Rezultat 1.2).
Koristit će se standardni opis poslova i zadataka za projektnu
evaluaciju UNDP-a/GEF-a. To će ukljuĉiti: voĊenje ocjenjivanja na
sredini projekta i završnog ocjenjivanja; suradnju s konzultantom za
lokalnu evaluaciju kako bi se ocijenio napredak u projektu te
ostvarenje rezultata i uĉinaka; izradu nacrta evaluacijskog izvješća te
raspravu o izvješću s projektnim timom, vladom i UNDP-om; te,
ukoliko je nuţno, sudjelovanje u raspravama kako bi se izvukle
lekcije za UNDP i GEF.
Potpune i temeljitije opise poslova i odgovornosti za navedene funkcije pripremit će voditelj projekta nakon
imenovanja.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
93
DIO II: Karte projekta
Karta 1: Distribucija zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj po vrsti podruĉja
[KARTA: ODOZGO PREMA DOLJE: strogi rezervat; nacionalni park; posebni rezervat; park
prirode; regionalni park; spomenik prirode; znaĉajni krajobraz; park-šuma; spomenik parkovne
arhitekture
KARTA-KRAJ]
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
94
Karta 2: Lokacija nacionalnih zaštićenih podruĉja kojima je namijenjena projektna podrška
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
95
DIO III: Plan ukljuĉivanja dionika i koordinacija s drugim povezanim
inicijativama
1. Identifikacija dionika
Tijekom faze pripreme projekta, provedena je analiza dionika kako bi se identificirali kljuĉni dionici, ocijenili
njihovi interesi za projekt te definirale njihove uloge i odgovornosti u provedbi projekta. U tabeli u nastavku
opisane su kljuĉne kategorije identificiranih dionika, kao i razina ukljuĉenosti predviĊena u projektu.
Organizacija
Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode
(MZOIP)
Uprava za zaštitu prirode
(NPD)
Uprava za inspekcijske
poslove (DIA)
Projekt integracije u EU
Natura 2000 (NIP)
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
MZOIP je središnje izvršno tijelo
odgovorno za zaštitu okoliša.
Uprava za zaštitu prirode izravno je
odgovorna za, meĊu ostalim:
koordinaciju sveukupnog planiranja i
upravljanja sustavom zaštićenih
podruĉja; pruţanje regulacijskog,
administrativnog i financijskog nadzora
nad 19 drţavnih javnih ustanova;
odreĊivanje novih nacionalnih
zaštićenih podruĉja; izvješćivanje o
sustavu zaštićenih podruĉja; aţuriranje
upisnika zaštićenih podruĉja.
Uprava za inspekcijske poslove
odgovorna je za provedbu i
usklaĊivanje sa svim relevantnim
zakonima i propisima te
uvjetima/zahtjevima u vezi s
dozvolama u zaštićenim podruĉjima.
Projekt integracije u EU Natura 2000,
financiran zajmom Svjetske banke,
pruţa financijsku i tehniĉku podršku za
poboljšanje sustava upravljanja
podacima, razvoj infrastrukture i
nabavu kljuĉne tehniĉke opreme za
zaštićena podruĉja.
PredviĊene uloge i odgovornosti u projektu
MZOIP će imati sveukupnu odgovornost za
nadzor nad provedbom projekta.
Preuzet će vodeću ulogu u povezivanju i
koordinaciji sa svim vladinim agencijama u vezi
s provedbom projekta.
MZOIP će ujedno biti odgovoran za pripremu
zakona i propisa koji će biti potrebni kao
podrška projektnim aktivnostima.
Uprava za zaštitu prirode koordinirat će sve
projektne aktivnosti te moţe biti odgovorna za
izravnu provedbu niza aktivnosti.
Uprava za inspekcijske poslove pruţit će
podršku projektu kroz postupno poboljšanje
troškovne i operativne uĉinkovitosti funkcija
osiguranja sukladnosti i provedbe u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima.
Projekt integracije u EU Natura 2000 blisko će
suraĊivati s projektom kako bi se osiguralo
djelotvorno usklaĊivanje blisko povezanih
aktivnosti NIP-a i ovog projekta.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
96
Organizacija
Drţavni zavod za zaštitu
prirode (DZZP)
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
Drţavni zavod za zaštitu prirode
središnja je ustanova koja se bavi
struĉnim zadacima oĉuvanja prirode u
Hrvatskoj.
Odjel za upravljanje zaštićenim
područjima u DZZP-u pruţa
specijalizirane struĉne savjete i
podršku Upravi za zaštitu prirode u
uspostavi, planiranju, upravljanju,
praćenju i širenju sustava zaštićenih
podruĉja.
DZZP ujedno pruţa struĉne savjete i
podršku javnim ustanovama u vezi s
njihovim desetogodišnjim i godišnjim
planiranjem.
PredviĊene uloge i odgovornosti u projektu
DZZP će pruţati struĉnu i specijaliziranu
tehniĉku podršku projektu, naroĉito kad je rijeĉ
o pripremi nacionalnog okvira planiranja.
Osoblje DZZP-a moţe se angaţirati za
poduzimanje nuţnih struĉnih aktivnosti u sklopu
podrške nizu projektnih aktivnosti.
Na DZZP ujedno mogu utjecati projektne
aktivnosti, kroz postupnu integraciju funkcija
ustanove u vezi sa zaštićenim podruĉjima u
buduću parkovnu agenciju (ili sliĉnu strukturu),
ukoliko se bude zakljuĉilo da je to izvedivo.
Svaka javna ustanova izravno je
odgovorna za desetogodišnje i godišnje
planiranje te svakodnevno operativno
upravljanje nacionalnim
parkom/parkom prirode pod
nadleţnošću te ustanove.
Osoblje javnih ustanova bit će odgovorno za
koordiniranje ili izravnu provedbu niza
aktivnosti specifiĉnih za konkretno zaštićeno
podruĉje.
Projektne aktivnosti ujedno će utjecati na javne
ustanove, kroz postupnu integraciju ustanova u
buduću parkovnu agenciju, ukoliko se bude
zakljuĉilo da je to izvedivo.
Ţupanijske i lokalne
javne ustanove
Svaka javna ustanova izravno je
odgovorna za planiranje i svakodnevno
operativno upravljanje zaštićenim
podruĉjem pod nadleţnošću te
ustanove.
Ţupanijske i lokalne javne ustanove blisko će
suraĊivati s projektom kako bi se osigurala
djelotvorna suradnja te dijeljenje informacija i
resursa u vezi s projektnim aktivnostima koje se
mogu koristiti/primijeniti u zaštićenim
podruĉjima pod upravnom nadleţnošću
ţupanijskih i lokalnih javnih ustanova.
Ministarstvo financija
(MF)
Ministarstvo financija središnje je
izvršno tijelo odgovorno za nacionalnu
financijsku politiku i upravljanje
drţavnim financijama.
Ministarstvo financija bit će odgovorno za
osiguranje kontinuiranih doznaka sredstava
drţavnog proraĉuna za zaštićena podruĉja.
Ministarstvo financija odobrit će doznaĉivanje
potrebnih drţavnih proraĉunskih sredstava u
sklopu sufinanciranja projekta.
19 drţavnih javnih
ustanova
JU za nacionalne parkove
JU za parkove prirode
Ministarstvo financija priprema drţavni
proraĉun, upravlja njime i prati
njegovu provedbu.
Ministarstvo
poljoprivrede (MA)
Hrvatske vode
Hrvatske šume
Ministarstvo poljoprivrede središnje je
izvršno tijelo odgovorno za reguliranje
i praćenje poljoprivrede, šumarstva,
ribarstva, lova, vodnog gospodarstva,
veterinarstva i ruralnog razvoja.
Ministarstvo poljoprivrede koordinirat će
ugraĊivanje ulaznih sektorskih aktivnosti u
podruĉju poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva u projektne aktivnosti povezane s
poboljšanjem institucionalne strukture i
financijske odrţivosti nacionalnih zaštićenih
podruĉja.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
97
Organizacija
Ministarstvo turizma
(MT)
Hrvatska turistiĉka
zajednica (HTZ)
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
Ministarstvo turizma središnje je
izvršno tijelo sa sveukupnom
odgovornošću za zakonodavstvo,
planiranje, marketing i razvoj u
podruĉju turizma.
Hrvatska turistiĉka zajednica izravno je
odgovorna za planiranje, provedbu i
promicanje strategije turizma.
PredviĊene uloge i odgovornosti u projektu
HTZ će biti projektni partner u osmišljavanju,
razradi i provedbi zajedniĉke marketinške
strategije i sustava rezervacija za turistiĉke i
rekreativne proizvode i usluge koje pruţa mreţa
nacionalnih zaštićenih podruĉja.
HTZ će nadalje pruţati podršku i pomoć
projektu u poboljšavanju kvalitete i raspona
turistiĉkih i rekreativnih proizvoda i usluga u
nacionalnim zaštićenim podruĉjima.
Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture
(MPPI)
MPPI je, meĊu ostalim, odgovoran za
unutarnji meĊunarodni pomorski i
nautiĉki promet, zaštitu mora od
oneĉišćenja s brodova, morske luke,
pomorsko dobro i utvrĊivanje granica
pomorskog dobra.
MPPI će pruţiti pomoć u pripremi tehniĉke
procjene u vezi sa zahtjevima za instaliranje i
upravljanje sustavom sidrenja u Parku prirode
Telašćica.
Ministarstvo
graditeljstva i
prostornog ureĊenja
(MINGORP)
MINGORP provodi administrativne i
druge zadatke u vezi s prostornim
planiranjem u Hrvatskoj te u vezi s
koordinacijom regionalnog prostornog
ureĊenja i planiranja, korištenja i
zaštite prostora.
MINGORP će pruţiti pomoć u pravnim
postupcima potrebnim za dobivanje lokacijske
dozvole za plutaĉe u Parku prirode Telašćica.
Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova
Europske unije
(MRRFEU)
MRRFEU je odgovoran za planiranje i
provedbu politike regionalnog razvoja,
kao i za koordinacijske aktivnosti u
vezi s upravljanjem fondovima Unije.
MRRFEU će pruţiti pomoć u razmjeni podataka
i koordinaciji kad je rijeĉ o projektima koji se
pripremaju za europske strukturne i investicijske
fondove (ESI).
Agencija za javnoprivatno partnerstvo
(AJPP)
AJPP je središnje nacionalno tijelo
nadleţno za provedbu Zakona o javnoprivatnom partnerstvu.
AJPP će pruţati pravnu, tehniĉku i
profesionalnu podršku projektu kroz facilitaciju
provedbe JPP-a (ukljuĉujući koncesije za
turistiĉko-rekreativne sadrţaje) u nacionalnim
zaštićenim podruĉjima.
Ţupanije i lokalne
općine
Ţupanije i općine odgovorne su za niz
društvenih, gospodarskih i ekoloških
usluga na svom podruĉju nadleţnosti.
Ujedno na godišnjoj osnovi dodjeljuju
bespovratna sredstva ţupanijskim i
lokalnim javnim ustanovama
odgovornima za upravljanje zaštićenim
podruĉjima u ţupaniji odnosno općini.
Ţupanije i općine suraĊivat će s projektom u
identificiranju i razradi prilika povezanih s
projektnim aktivnostima, koje bi mogle uroditi
poboljšanjem regionalnog i lokalnog društvenog
i gospodarskog blagostanja.
Hrvatska zajednica
ţupanija
Udruga gradova u
Republici Hrvatskoj
Udruga općina u
Republici Hrvatskoj
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
98
Organizacija
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku uĉinkovitost
(FZOEU)
Nevladine organizacije,
organizacije civilnog
društva i udruge
Mandat organizacije (naroĉito u
odnosu na nacionalna zaštićena
podruĉja)
FZOEU je drţavni fond koji dobiva
prihode od raznih okolišnih naknada i
naknada po posebnim propisima te
pruţa
bespovratna
sredstva
za
gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.
FZOEU će biti provedbeno tijelo za
strukturne fondove Unije za sektor
zaštite prirode, ukljuĉujući zaštićena
podruĉja.
PredviĊene uloge i odgovornosti u projektu
FZOEU će pruţati pomoć projektu u jaĉanju
kapaciteta MZOIP-a i drţavnih javnih ustanova
za razradu projekata prihvatljivih za financijsku
potporu FZOEU-a.
Nevladine organizacije i udruge – ukljuĉujući Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) i
Hrvatski planinarski savez - vaţni su projektni partneri. Oni će dijeliti i koordinirati napore
te suraĊivati s projektom gdje to bude prikladno.
Lokalne organizacije civilnog društva i nevladine organizacije koje djeluju u osam ciljanih
nacionalnih zaštićenih podruĉja u okviru komponente 2 bit će aktivno ukljuĉene u blisku
suradnju s javnim ustanovama, kako bi se identificirale prilike za suradnju u projektnim
aktivnostima i ostvarivanje koristi slijedom tih aktivnosti.
MZOIP, a naroĉito Uprava za zaštitu prirode, bit će glavna ustanova odgovorna za razne aspekte provedbe
projekta. Blisko će suraĊivati s drugim ustanovama na koje će utjecati programske aktivnosti.
2. Širenje informacija, konzultacije i slične aktivnosti koje su se odvijale tijekom pripremne faze projekta PPG
Tijekom ĉitavog razvoja projekta, odrţavali su se iznimno bliski kontakti s dionicima na nacionalnoj i lokalnoj
razini. Sve nacionalne i lokalne vladine ustanove na koje utjeĉu programske aktivnosti bile su izravno
ukljuĉene u razvoj projekta, kao i kljuĉne donatorske agencije. Odvio se ĉitav niz konzultacija sa svim gore
navedenim dionicima, kako bi se raspravljalo o raznim aspektima oblikovanja projekta. Te konzultacije
ukljuĉile su sljedeće: bilateralne i multilateralne razgovore sa svim javnim ustanovama nacionalnih zaštićenih
podruĉja; terenske posjete nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit, Risnjak, Krka, Brijuni i Plitviĉka jezera te
parkovima prirode Lonjsko polje, Medvednica, Ţumberak-Samoborsko gorje, Papuk i Uĉka, kao i podruĉjima
u neposrednoj okolici parkova; takoĊer i elektroniĉke komunikacije. Preliminarne projektne aktivnosti
predoĉene su nizu dionika za analizu i raspravu, a na temelju zaprimljenih komentara završni nacrt punog
projektnog saţetka predstavljen je na konsolidiranoj radionici za dionike u svrhu naĉelnog odobrenja i
podrške.
3. Pristup sudjelovanju dionika
Projektni pristup ukljuĉivanju i sudjelovanju dionika zasniva se na naĉelima obrazloţenima u tabeli koja
slijedi.
Naĉelo
Dodavanje vrijednosti
Inkluzivnost
Pristupaĉnost i pristup
Transparentnost
Pravednost
Odgovornost
Konstruktivnost
Popravljanje nedostataka
Izgradnja kapaciteta
Sudjelovanje dionika će:
biti presudan naĉin dodavanja vrijednosti projektu
podrazumijevati ukljuĉenost svih relevantnih dionika
biti omogućeno i njime će se promicati pristup procesu
biti zasnovano na transparentnosti i pravednom pristupu informacijama; kljuĉni aspekti
planova i rezultata projekta bit će objavljivani u lokalnim masovnim medijima
osigurati da svi dionici budu tretirani na pravedan i nepristran naĉin
biti zasnovano na posvećenosti odgovornosti svih dionika
ukljuĉiti nastojanje da se nadvladava sukobe i promiĉe javni interes
ukljuĉiti nastojanje da se nadvlada nejednakost i nepravednost
ukljuĉiti nastojanje da se razvijaju kapaciteti svih dionika
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
99
Naĉelo
Zasnovanost na potrebama
Fleksibilnost
Racionalnost i
koordiniranost
Izvrsnost
Sudjelovanje dionika će:
biti zasnovano na potrebama svih dionika
biti fleksibilno osmišljeno i provedeno
biti racionalno planirano i koordinirano te se neće odvijati na ad hoc osnovi
biti podvrgnuto kontinuiranoj analizi i poboljšanju
4. Plan uključivanja dionika
Razrada projekta ukljuĉuje nekoliko karakteristika kojima se osigurava trajno i djelotvorno sudjelovanje
dionika u provedbi projekta. Mehanizmi podupiranja ukljuĉenosti i aktivnog sudjelovanja raznih dionika u
provedbi projekta podrazumijevat će niz raznih elemenata:
(i) Uvodnu radionicu projekta kako bi se osigurala svijest dionika u vezi s poĉetkom provedbe projekta
Projekt će se pokrenuti kroz radionicu koja ukljuĉuje niz dionika. Ta radionica pruţit će mogućnost da se
svim dionicima pruţe najaţurnije informacije u vezi s projektom i projektnim planom rada. Ujedno će se
uvodnom radionicom uspostaviti osnova za daljnje konzultacije koje će se odvijati kad otpoĉne provedba
projekta.
(ii) Ustrojavanje Upravnog odbora kako bi se osiguralo predstavljanje interesa dionika u projektu
Upravni odbor (PB) bit će ustrojen kako bi se osiguralo široko predstavljanje svih kljuĉnih interesa tijekom
ĉitave provedbe projekta. Zastupljenost u Upravnom odboru i širok opis njegovih poslova i zadataka
dodatno su opisani u Poglavlju I, Dijelu III projektnog dokumenta (Organizacija upravljanja).
(iii) Uspostavu tima za upravljanje projektom kako bi se nadzirali procesi ukljuĉivanja dionika tijekom
projekta
Tim za upravljanje projektom – koji se sastoji od voditelja projekta i administrativnog pomoćnika na
projektu (PAA) na skraćeno radno vrijeme – preuzet će izravne operativne i administrativne odgovornosti
za podupiranje ukljuĉivanja dionika i osiguranje povećanog lokalnog vlasništva nad projektom i njegovim
rezultatima. Voditelj projekta i administrativni pomoćnik na projektu imat će sjedište u blizini uredskih
objekata MZOIP-a u Zagrebu, ili u samom MZOIP-u, kako bi osigurali koordinaciju kljuĉnih organizacija
dionika na nacionalnoj razini tijekom razdoblja odvijanja projekta.
(iv) Komunikacije u okviru projekta kako bi se podupirala trajna svijest o projektu
U projektu će biti razvijena, provedena i kontinuirano odrţavana komunikacijska strategija, kako bi se
osiguralo da svi dionici budu na trajnoj osnovi informirani o: ciljevima projekta; projektnim aktivnostima;
sveukupnom napretku u projektu; prilikama za ukljuĉivanje u razne aspekte provedbe projekta.
(v) Konzultacije s dionicima i sudjelovanje dionika u provedbi projekta
Sveobuhvatni proces konzultacija s dionicima i sudjelovanja dionika razvit će se i provesti za svaku
pojedinu aktivnost navedenu u nastavku: (i) pripremu okvira za strateško planiranje za nacionalna zaštićena
podruĉja (Rezultat 1.1); (ii) razvoj financijskih politika i postupaka za javne ustanove nacionalnih
zaštićenih podruĉja (Rezultat 1.2); (iii) pregled cjenovne strategije i objavljivanje godišnjih struktura
naknada za parkove prirode i nacionalne parkove (Rezultat 1.2); (iv) provedbu procjene izvedivosti opcija
za ustrojavanje parkovne agencije nacionalnih zaštićenih podruĉja (Rezultat 1.4).
Bit će imenovan facilitator za povezivanje s javnim ustanovama nacionalnih zaštićenih podruĉja te
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
100
ukljuĉivanje i organiziranje tih ustanova tijekom procesa uspostave "udruge" javnih ustanova kao
prethodnice konstituiranju "centra za dijeljene usluge".
Bit će usvojen participativni pristup kako bi se podupiralo trajno ukljuĉivanje lokalnih dionika (npr.
lokalnih zajednica) i ustanova (npr. lokalnih turistiĉkih zajednica, lokalnih nevladinih organizacija) u
provedbu projektnih aktivnosti u ciljanim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Gdje god je to
moguće, stvarat će se prilike za izobrazbu i zapošljavanje lokalnih stanovnika iz sela u samim podruĉjima
ciljanih parkova ili u podruĉjima u njihovoj neposrednoj blizini.
(vi) Formalne strukture za podupiranje ukljuĉivanja dionika u projektne aktivnosti
Projektom će se ujedno aktivno nastojati uspostaviti formalizirane strukture kako bi se osiguralo trajno
sudjelovanje lokalnih i institucionalnih dionika u projektnim aktivnostima.
Tehnička radna skupina (TWG) – koja će se sastojati od profesionalnog i tehniĉkog osoblja iz MZOIP-a,
DZZP-a i javnih ustanova zaštićenih podruĉja – ustrojit će se kako bi nadzirala pripremu nacrta okvira za
strateško planiranje za nacionalna zaštićena podruĉja (Rezultat 1.1). Tehniĉka radna skupina bit će
odgovorna za pregled i odobravanje pristupa, kao i formata i sadrţaja strateškog plana, financijskog plana
te politika i smjernica za zaštićena podruĉja. Pod predsjedanjem voditelja projekta, Tehniĉka radna skupina
pruţat će odgovornom pomoćniku ministra izvješća o napretku.
Projektom će se ujedno poduprijeti uspostava Udruge javnih ustanova nacionalnih zaštićenih područja
("udruge") kao neovisne pravne osobe (u smislu Zakona o udrugama). PredviĊa se da bi udruga potom
mogla funkcionirati kao "centar za dijeljene usluge (SSC)" za 19 javnih ustanova nacionalnih zaštićenih
podruĉja (vidi Rezultat 1.3).
Na kraju, projekt će, u suradnji s odgovornim pomoćnikom ministra, poduprijeti uspostavu Tima za
tehničke zadatke (TTT) kako bi se nadzirala procjena izvedivosti alternativnih opcija za ustroj parkovne
agencije za nacionalna zaštićena podruĉja i kako bi se u tom procesu pruţale tehniĉke smjernice (Rezultat
1.4). Timom za tehniĉke zadatke predsjedat će odgovorni pomoćnik ministra, a tim moţe ukljuĉiti
dodijeljeno profesionalno i tehniĉko osoblje iz MZOIP-a, DZZP-a, javnih ustanova zaštićenih podruĉja,
kao i drugih resornih ministarstava (npr. Ministarstva financija).
(vii) Izgradnju kapaciteta
Sve projektne aktivnosti strateški su usmjerene na izgradnju kapaciteta – na sistemskoj, institucionalnoj i
pojedinaĉnoj razini – odgovornih ustanova zaštićenih podruĉja, kako bi se osigurala odrţivost poĉetnih
projektnih ulaganja. Znaĉajni resursi GEF-a usmjereni su na izgradnju kapaciteta MZOIP-a i DZZP-a na
razini mreţe zaštićenih podruĉja, kao i kapaciteta javnih ustanova pojedinaĉnih nacionalnih zaštićenih
podruĉja na razini pojedinaĉnih parkova. Projektom će se ulagati u izgradnju kapaciteta osoblja za izvršno
upravljanje, osoblja za planiranje u vezi sa zaštićenim podruĉjima te osoblja za operativno upravljanje.
Gdje god je to moguće, projektom će se ujedno nastojati izgraditi kapacitete lokalnih organizacija civilnog
društva i nevladinih organizacija (npr. lokalnih grupa u zajednici, lokalnih turistiĉkih agencija) kako bi se
omogućilo njihovo aktivno sudjelovanje u projektnim aktivnostima.
5. Koordinacija s drugim povezanim inicijativama
Projekt će blisko suraĊivati u partnerstvu s MZOIP-om, DZZP-om i javnim ustanovama nacionalnih zaštićenih
podruĉja kako bi se osigurala komplementarnost projektnih aktivnosti i kako bi se tim aktivnostima pruţila
podrška procesima planiranja, razvoja, upravljanja i širenja zaštićenih podruĉja koji se trenutno odvijaju u
Hrvatskoj.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
101
Projekt će aktivno sudjelovati u projektu Nacionalno planiranje biološke raznolikosti kao podrška provedbi
Konvencije o biološkoj raznolikosti 2011.-2020. – Strateškog plana za Hrvatsku (trajanje projekta: od lipnja
2012. do lipnja 2014. godine) i pruţati tehniĉke ulazne informacije u tom procesu. Navedeni projekt s
financijskom potporom GEF-a posvećen je pregledu i aţuriranju Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NBSAP).
Projekt će blisko suraĊivati s Projektom integracije u EU Natura 2000 (NIP). Navedeni projekt zasniva se na
sporazumu sa Svjetskom bankom o zajmu (IBRD 8021-HR), a njegova provedba odvija se od sredine 2011.
godine do sredine 2016. godine. Trenutno se u nacionalnim zaštićenim podruĉjima odvijaju mnoge aktivnosti
NIP-a, tako da će se kroz projekt obrazloţen u ovom dokumentu nastojati ostvariti sinergije i komplementarni
utjecaji kako bi se osigurala koordinacija dvaju projekata. Projektno osoblje odrţavat će redovitu radnu
komunikaciju s jedinicom NIP-a za upravljanje projektom te će usvojiti relevantne strategije i alate koji su
razvijeni u okviru NIP-a kako bi se poboljšalo donošenje odluka u podruĉju zaštite okoliša i upravljanja
prirodnim resursima.
Projekt će ujedno suraĊivati s projektom Odrţive gospodarske aktivnosti u morskim zaštićenim područjima
Mediterana (SEA-MED). Taj projekt odvija se od rujna 2013. do kolovoza 2016. godine, a njime se nastoji
pruţiti podrška za dva morska zaštićena podruĉja u Hrvatskoj kako bi ta podruĉja dosegnula fazu operativne i
financijske samoodrţivosti te kako bi se pretvorila u ogledne primjere pristupa zasnovanog na ekosustavu
(naroĉito kad je rijeĉ o upravljanju turizmom).
Iskustva steĉena u prijašnjim provedenim projektima, kao što su Institucionalno jačanje i provedba ekološke
mreţe Natura 2000 u Hrvatskoj (projekt Natura 2000) te Jačanje mreţe morskih zaštićenih područja u
Hrvatskoj (projekt MedPan South), usmjeravat će i voditi napore u ostvarivanju projektnih ciljeva i provedbi
projektnih aktivnosti.
Gdje god je to praktiĉno izvedivo, projekt će dijeliti kapacitete i resurse s drugim projektima (kao što su NIP,
SEA-MED, projekt Parkova Dinarskog luka (DAP), projekt Via Dinarica Journey) kad je rijeĉ o provedbi
komplementarnih projektnih aktivnosti (npr. u podruĉju odrţivog financiranja, jaĉanja kapaciteta za pripremu
projekata, procjena usluga ekosustava).
Projekt će takoĊer ukljuĉiti nastojanje da se projektne rezultate i aktivnosti – naroĉito u pogledu odrţivog
financiranja – usklaĊuje s drugim regionalnim inicijativama (npr. projektom SEA-MED), kroz blisku suradnju
i razmjenu informacija s relevantnim partnerima kao što su WWF-MedPO, udruga Sunce i drugi.
Projekt će se blisko povezati s hrvatskim Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, kako bi se
istraţile daljnje mogućnosti sufinanciranja pilot aktivnosti i, ovisno o mogućnostima, kumulativnih aktivnosti.
Naroĉito će se istraţiti mogućnosti dobivanja financijske potpore za pitanja energetske uĉinkovitosti.
Projekt će, ovisno o potrebi, koristiti kapacitete i resurse Projekta integracije u Natura 2000 i projekta WWF
MedPO, kako bi se na regionalnoj razini podupiralo dijeljenje nauĉenih lekcija i najboljih praksi koje proizlaze
iz provedbe projekta.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
102
DIO IV: Pisma u vezi s obvezama sufinanciranja
[Za pisma u vezi s obvezama sufinanciranja vidi odvojenu datoteku]
Datum
Iznosi navedeni u
pismima
Iznosi koji se
smatraju
projektnim
sufinanciranjem
(USD)
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
29. listopada 2013.
16.700.000 USD
16.700.000
UNDP Hrvatska
9. kolovoza 2013.
500.000 USD
500.000
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero
11. srpnja 2013.
123.000 USD
123.000
Javna ustanova Park prirode Papuk
19. srpnja 2013.
67.978,64 USD
67.978
Javna ustanova Park prirode Telašćica
22. srpnja 2013.
76.956 USD
76.956
Javna ustanova Nacionalni park Risnjak
16. srpnja 2013.
400.000 USD
400.000
Javna ustanova Park prirode Učka
18. srpnja 2013.
143.182 USD
143.182
Naziv izvora sufinanciranja
Ukupno
18.011.116
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
103
DIO V: METT, razvoj kapaciteta i tablice ocjene financijskih pitanja
[Za pojedinačne tablice ocjene vidi odvojene datoteke]
Tablica ocjene (Scorecard)*
1. Alat za praćenje djelotvornosti upravljanja (METT) za sva nacionalna zaštićena podruĉja
2. Tablica ocjene financijske odrţivosti za sustav zaštićenih podruĉja
3. Tablica ocjene razvoja kapaciteta za institucionalni okvir nacionalnih zaštićenih podruĉja**
* Tablice ocjene 1 i 2 spojene su u jednu datoteku, sukladno obrascu GEF-a.
** Saţetak ocjena prikazan je u nastavku.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
104
Prikaz saţetka ocjena: tablica ocjene kapaciteta nacionalnih zaštićenih podruĉja
Strategic Areas of Support
Systemic
Institutional
Project
Scores
Total
possible
score
%
Project
Scores
Total
possible
score
%
Project
Scores
Total
possible
score
%
Average
%
4
6
67%
2
3
67%
N/A
NA
NA
67%
5
9
56%
14
27
52%
6
12
50%
52%
4
6
67%
3
6
50%
2
3
67%
61%
2
3
67%
2
3
67%
1
3
33%
56%
2
6
33%
3
6
50%
1
3
33%
39%
17
30
58%
24
45
57%
10
21
46%
55%
(1) Capacity to conceptualize and develop sectoral and cross-sectoral
policy and regulatory frameworks
(2) Capacity to formulate, operationalise and implement sectoral and crosssectoral programmes and projects
(3) Capacity to mobilize and manage partnerships, including with the civil
society and the private sector
(4) Technical skills related specifically to the requirements of the SPs and
associated Conventions
(5) Capacity to monitor, evaluate and report at the sector and project
levels
TOTAL Score and average for % 's
Individual
[TABELA]
Strateška podruĉja podrške
(1) Kapacitet osmišljavanja i razvoja sektorskih i
višesektorskih politika i regulacijskih okvira
(2) Kapacitet formuliranja, operacionalizacije i provedbe
sektorskih i višesektorskih programa i projekata
(3) Kapacitet mobiliziranja i upravljanja partnerstvima,
ukljuĉujući partnerstva s civilnim društvom i privatnim
sektorom
(4) Tehniĉke vještine konkretno povezane sa zahtjevima
strateških programa i povezanih konvencija
(5) Kapacitet praćenja, ocjenjivanja i izvješćivanja na razini
sektora i projekta
UKUPNO rezultati i prosjek za postotke
Sistemska razina
Rezultati Ukupni
%
projekta
mogući
rezultat
4
6
67 %
Institucionalna razina
Rezultati Ukupni
%
projekta
mogući
rezultat
2
3
67 %
Pojedinaĉna razina
Rezultati Ukupni
%
projekta
mogući
rezultat
nije
nije
nije
poznato
poznato
poznato
6
12
50 %
Prosjek
%
67 %
5
9
56 %
14
27
52 %
4
6
67 %
3
6
50 %
2
3
67 %
61 %
2
3
67 %
2
3
67 %
1
3
33 %
56 %
2
6
33 %
3
6
50 %
1
3
33 %
39 %
17
30
58 %
24
45
57 %
10
21
46 %
55 %
[TABELA-KRAJ]
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
105
52 %
DIO VI: Pismo sporazuma
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
106
DIO VII: Tehniĉka izvješća
[Za pisma u vezi s obvezama sufinanciranja vidi odvojenu datoteku]
1. Profil sustava zaštićenih podruĉja u Hrvatskoj.
2. Pregled alternativnih scenarija u vezi s institucionalnim okvirom za nacionalna zaštićena podruĉja
Hrvatske.
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
107
POTPISNA STRANICA
Država: Republika Hrvatska
PRODOCPIMS 4731 Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system
108

IUCN - Discover Dinarides

godi š nj iprogram zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i

Ekonomija ekosustava i biološke raznolikosti

Glas Istre 6_10_2011 Euroeko.pdf

Zakon o zaštiti prirode - Zaštićena prirodna područja Kantona

Prijava - hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

ovdje - Park Prirode Vransko jezero

Prilog iz Novog Lista - Nacionalni park Sjeverni Velebit

Newsletter "Living Danube" broj 04