Glas Istre 6_10_2011 Euroeko.pdf

EUROeko
etvrtak, 6. listopada 2011.
Vijesti
Program FP7
za inovatore
Europska komisija
otvorila je pozive za dostavu projektnih prijedloga za FP7 program. EK
odvojila je skoro sedam
milijardi eura za područje
inovacija i istraživanja. Riječ je o dosad najveem
paketu financiranja u
okviru Sedmog okvirnog
programa za istraživanje
(FP7). Posebna pozornost posvetit e se malim i srednjim poduzetnicima, uključujui i paket
u vrijednosti milijarde
eura. Takoer, pokrenuti
e se nove europske nagrade za žene inovatore
čiji je rad sufinanciran iz
FP7 ili ranijih programa.
Sve u svemu, 220 milijuna od 656 milijuna eura
za zdravstvena istraživanja i 240 milijuna eura
od 1,3 milijarde eura
sredstva za informacijske
i komunikacijske tehnologije (ICT) biti e dodijeljeno za rad usmjeren na
rješavanje izazova pružanja usluga stanovništvu
koje stari.
U posljednjih 15O godina samo u
Istri nestalo je 15 biljnih vrsta
Piše Mirjana
VERMEZOVI IVANOVI Meu 5.664 biljnih vrsta u Hrvatskoj, njih
768 je strogo zaštićeno, dok ih je zaštićeno
a nema biljaka, ne bi 320. Procjenjuje se da je u Istri 420 strogo
bilo ni čovjeka. Oču- zaštićenih te skoro 200 zaštićenih vrsta
D
vanje biljnih vrsta od
izumiranja i njihova zaštita
stoga je jedna od temeljnih
briga svake države. Slavko
Brana, botaničar Javne
ustanove Natura Histrica,
kaže da se biljke, za koje se
pretpostavlja da bi mogle
biti ugrožene, procjenjuju
prema stupnju ugroženosti,
uzimajući u obzir standarde
Međunarodnog udruženja
za zaštitu prirode (IUCN).
Na temelju tih procjena sačinjavaju se tzv. crvene knjige
ugroženih vrsta: one postoje
kako za životinjski svijet i
gljive, tako i za biljne vrste.
Crvene knjige temelj su za
proglašenje zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta.
U Hrvatskoj rastu
5.664 (poznate) biljne vrste. Posljednju - azorski
jednolist lani je upravo u
Istri pronašao Slavko Brana,
i to kod Sv. Foške, između
Vodnjana i Barbarige. Iako
se još uvijek pronalaze nove
biljne
brojj ggloj vrste, njihov
j
balno, pa i u Hrvatskoj
i Istri polagano opada. U
posljednjih
150 godina
(od
Djecu educirati od malih nogu
Slavko Brana, Natura Histrica
Svečanim potpisivanjem Ugovora o dodjeli
sredstava Europske unije
za projekt pod nazivom
„Razminiranje na ratom
pogoenim područjima“(
De-mining Programme
in War Affected Areas”)
započela je realizacija
projekta financiranog
sredstvima EU u okviru programa IPA 2010
komponenta I - Pomo
u tranziciji i jačanje
institucija. Cilj ugovora
vrijednog četiri milijuna eura je razminiranje
minski sumnjivih područja u Osječko-baranjskoj
i Vukovarsko-srijemskoj
županiji, čija ukupna površina iznosi 3,4 kilometra četvornaProjektno područje sastoji se od 273
parcele poljoprivrednih
obiteljskih gospodarstava
na kojima se, sukladno
bazi podataka Hrvatskog
centra za razminiranje,
nalazi 31 minsko polja
sa postavljenim protupješačkim i protutenkovskim
minama.
Prije uklanjanja mina,
aktivnost upravljanja okolišem nije se mogla provoditi. Takoer, razminiranje
e utjecati na poboljšanje
opih uvjeta za povratak
izbjeglih i raseljenih osoba, poboljšanje gospodarskih i socijalnih prilika
na ratom pogoenim
područjima, održivi razvoj
ruralnih područja, obnovu
i razvoj ruralne ekonomije
i poboljšanje ruralne infrastrukture.
5
Glas Istre
SLAVKO BRANA, BOTANIAR NATURE HISTRICE, O UGROENIM I ZAŠTIENIM BILJNIM VRSTAMA
Neven LAZAREVI
Potpisan
ugovor za
projekt
IPA 2010
etvrtak, 6. listopada 2011.
Slavko Brana, Natura Histrica
4
Glas Istre
Ponašanje ljudi kada je riječ o zaštiti biljaka još uvijek
nije odgovorno. Zato je potrebno djecu od malih nogu educirati o ugrožavanju bioraznolikosti. Djeca moraju shvatiti
da čovjekov život ovisi o prirodi te da ne bi mogao postojati
ukoliko bi se bioraznolikost značajnije smanjila. U svrhu što
učinkovitije provedbe konvencije o bioraznolikosti donesena je globalna strategija očuvanja biljaka, a Vijee Europe
donijelo je europsku strategiju očuvanja biljaka radi edukacije o značenju i očuvanju biljnog svijeta.
Čovjek je simbiont, što znači da živi u simbiozi s drugim
vrstama. Ne možemo živjeti bez bakterija u crijevima, a isto
tako zahvaljujui biljkama dišemo, hranimo se, odijevamo i
koristimo lijekove. O našem odnosu prema biljnom svijetu
ovisi kvaliteta života.
Zbog nedostatka
sredstava za područje
Istarske županije nije
izraen popis flore Slavko Brana
Turizam uništava primorsku makovicu
Posidonija, morske livade koje se smanjuju na čitavom Mediteranu
Istarski serapias - strogo zaštićena vrsta orhideja
Ciklame je
zabranjeno brati
u Šijanskoj šumi
imamo pouzdane
kada imam
popise), u Istri je
popise
nestalo 15 biljnih
nestal
vvrsta! No,
treba reći
da se broj
vvrsta mijenja
ovisno o razlio
čitim uvjetima
či
(promjene kli(p
me, promjene
m
poljoprivreup
riječ je o dinadi): rij
mičnom procesu,
mično
pa se ne može sa
sigurnošću uvijek
sigurn
točan broj. Među
reći njihov toča
biljnih
spomenutih 5.664
5
vrsta, njih 768 ili
i 13,5 posto
dok ih
je strogo zaštićeno,
zaštić
320.
je zaštićeno 32
- Zbog nedostatka
Istarsredstava za područje
po
ske županije nije
n izrađen
popis flore (za
(z Hrvatsku
Kada
je završen tek 2007.).
2
taj popis bude gotov, znat
ćemo točan broj
br izumrlih,
zaštićenih i strogo
stro zaštićenih
Kazne do milijun kuna
Za one koji ugrožavaju biljne vrste predviene su visoke novčane kazne. Pravna ili fizička osoba koja istrijebi
zavičajnu divlju svojtu; bere, skuplja, uništava, siječe ili iskopava samonikle strogo zaštiene biljke ili gljive; ozljeuje ili
ubija divlje životinje; drži, uzgaja i trguje strogo zaštienim
životinjama; obavlja istraživanja strogo zaštienih svojti bez
dopuštenja nadležnog ministarstva kaznit e se iznosom
od tri tisue do čak milijun kuna.
vrsta u Istarskoj županiji.
No, ipak baratamo okvirnim podacima od oko 2.000
vrsta biljaka na Poluotoku
te procjenjujemo da će za
njih 500-ak biti procjenjivana ugroženost. Prema sadašnjim procjenama, u Istri
je 420 strogo zaštićenih te
skoro 200 zaštićenih vrsta,
objašnjava Brana.
Zakon o zaštiti prirode,
odnosno Pravilnik o proglašenju zaštićenih i strogo zaštićenih divljih svojti propisuje
da se strogo zaštićene vrste
ne smiju brati, posjedovati
ni prodavati. Za eventualno
posjedovanje potrebna je
posebna dozvola nadležne
Uprave za zaštitu prirode pri
Ministarstvu kulture. Primjera radi, strogo su zaštićene
sve vrste samoniklih orhideja,
kojih ima na Donjem Kamenjaku, potom sve vrste ljiljana, a neke strogo zaštićene
biljke toliko su neugledne da
ih ljudi niti ne beru, kaže naš
sugovornik. No, puno gore
od branja jest ugrožavanje
staništa odvodnjavanjem i navodnjavanjem, napuštanjem
tradicijske poljoprivrede, izgradnjom naselja i infrastrukture. Vrlo negativan utjecaj
ima i turizam, zbog kojeg je
s pješčanih i šljunčanih plaža gotovo iščezla primorska
makovica. Branje biljaka tek
neznatno utječe na gubitak
biljnih vrsta, osim u slučaju
ljekovitog i drugog uporabnog bilja, gdje pretjerano sakupljanje može dovesti do
nestanka pojedinih vrsta.
Zaštićene pak biljke
smiju se brati, ali samo za
osobnu upotrebu (ne i za prodaju), ali opet ne u zaštićenim
područjima. Tako recimo nije
dozvoljeno brati ciklame u
Šijanskoj šumi. Zaštićene su i
ljubičice, visibabe, đurđice…
Što se i u kojoj količini može
nabrati regulira Pravilnik o
Strogo zaštiena blagva
Osim za biljke, crvena knjiga postoji i za životinjske
vrste te gljive.
Meu gljivama strogo je zaštiena blagva ili ordana, što
znači da se ne smije brati niti posjedovati, zbog čega se
gljivari često bune. Blagva je strogo zaštiena zbog rapidnog pada njene populacije. No, branje je tek djelomičan
uzrok tome, a glavni je uzrok napuštanje tradicionalne poljoprivrede. Naime, kada prestane ispaša, livada zarasta te
se bitno mijenjaju uvjeti povoljni za rast gljiva.
skupljanju zaštićenih samoniklih biljaka, dok je za preradu
k
i trgovinu potrebno odobrenje nadležnog Ministarstva
n
kulture. Biljke za mišanciju,
kupine i šparoge s druge se
strane mogu nesmetano brati
jer ne spadaju u kategoriju
zaštićenih. Brana čak ističe
da je šparoge na pojedinim
mjestima čak i u zaštićenim
područjima poželjno brati jer
se time potiče razvoj nekih
ugroženih i rijetkih vrsta.
No, za branje u zaštićenim
područjima mora se imati
odobrenje nadležne javne
ustanove koja upravlja područjem.
U Istri se velik dio
ugroženih i strogo zaštićenih vrsta nalazi na Ćićariji,
odnosno Učki, na području
o
Donjeg Kamenjaka te u doD
llinama Mirne i Raše. Natura
Histrica nadležna je za sva
zaštićena područja, njih 30ak, izuzev Kamenjaka, Parka prirode Učka i Brijuna.
Skrbi i o ekološkoj mreži
u Istarskoj županiji, koja,
uz ostalo, obuhvaća i sve
špilje i jame. Brana ističe
da njihovi nadzornici teško
uspijevaju pokriti sva ova
područja, no dosad su uočili
prekršaje u Šijanskoj šumi
(branje ciklama).
S obzirom na velik broj
strogo zaštićenih i endemskih orhideja čiji je opstanak vrlo neizvjestan, Brana
smatra da bi na Donjem Kamenjaku trebalo proglasiti
botanički rezervat uz ograničenje ili ukidanje prometa
automobilima.
- Protuzakonito je
svako ugrožavanje strogo
zaštićenih vrsta I njihovih
staništa. Automobili ondje
ne bi smjeli biti. No, zaštita
ne podrazumijeva stakleno
zvono: treba se dogovoriti
što se želi sačuvati na tom
području i onda tako postupati. Na Donjem Kamenjaku treba napraviti procjenu
utjecaja prometa na živi svijet. Ukoliko se to područje želi sačuvati, potrebno je
puno više napora. Osim negativnog utjecaja čovjeka,
odnosno automobila, tu su
i prirodni procesi koji negativno utječu na floru. Ondje
su oduvijek bile poljoprivredne površine i travnjaci
s puno ovaca. Napuštanje
tradicionalne poljoprivrede i
turizam stvorili su dvostruki
negativan učinak na floru i
faunu. Uža i šira društvena
zajednica treba odlučiti želi
li sačuvati ovo biološki i krajobrazno iznimno područje
ili ne, smatra Brana.
Osim na Kamenjaku,
bogata staništa orhideja
nalaze se i u središnjem,
flišnom dijelu Istre. U dolinama Mirne i Raše te na
Paludu posebna je, također
ugrožena i strogo zaštićena
flora na močvarnim, vlažnim područjima. Nadalje, u
podmorju je na određenom
broju lokaliteta ugrožena
posidonija, čije se “livade”
smanjuju na cijelom Mediteranu. Uzrok je kompleksan kombinacija utjecaja čovjeka
i prirodnih promjena.
Naš sugovornik na
koncu ističe da će, nakon što
Hrvatska uđe u Europsku
uniju, nastati veći pritisak na
floru, koju će htjeti iskorištavati prerađivači. No, zato
su propisi zaštite prirode i
spiskovi bilja u Hrvatskoj
već sada usklađeni s propisima EU-a da se odmah znaju
pravila ponašanja, a te će
propise trebati i dosljednije
provoditi na terenu.