Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Središnja Bosna
Ministarstvo financija
DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
ZA RAZDOBLJE 2015. - 2017. god.
Travnik, srpanj 2014. godine
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Sadržaj
Lista skraćenica ............................................................................................................................. 4
Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2015. - 2017. g. ............... 5
Uvod: ................................................................................................................................... 5
Informacije o Dokumentu i korištena metodologija ............................................................. 5
Poglavlje 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze ................................. 7
Uvod .................................................................................................................................... 7
Trenutna ekonomska situacija i najnoviji makroekonomski trendovi u BiH ........................ 7
Srednjoročna ekonomska prognoza ................................................................................. 17
Rizici po makroekonomsku prognozu ............................................................................... 22
Preporuke za fiskalnu strategiju ........................................................................................ 23
Posebne ekonomske problematike vezane za Kanton .................................................... 26
Poglavlje 3: Srednjoročna fiskalna strategija .......................................................................... 32
Uvod .................................................................................................................................. 32
Fiskalna strategija ............................................................................................................. 32
Neizravni porezi koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje (UINO) ..................... 39
Prihodi kantona ................................................................................................................. 44
Rizici po projekcije prihoda ............................................................................................... 51
Poglavlje 4: Javna potrošnja ..................................................................................................... 52
Opća struktura i trendovi ................................................................................................... 52
Potrošnja po korisnicima proračuna KSB ......................................................................... 53
Plaće i naknade u javnom sektoru .................................................................................... 55
Materijalni troškovi ............................................................................................................ 59
Tekući transferi.................................................................................................................. 60
Kapitalni izdatci KSB ......................................................................................................... 61
Financiranje kapitalnih i institucionalnih projekata u Kantonu i općinama Kantona ......... 62
Ukupni dug kantona .......................................................................................................... 68
Poglavlje 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2015. - 2017. g. ........................................... 73
Uvod .................................................................................................................................. 73
Pregled prioriteta Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. godine............. 73
Proračunska potrošnja za razdoblje 2014. g. – 2017. g. po funkcionalnoj klasifikaciji .... 94
Prilozi:……… .............................................................................................................................. 100
Prilog 1: Projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona Središnja Bosna za 2014. 2017. godinu (u KM) ....................................................................................................... 100
Prilog 2: Projekcija rashoda i izdataka po ekonomskoj klasifikaciji Kantona za razdoblje
2014. - 2017. (u KM) ....................................................................................................... 101
Prilog 3: Zbirna projekcija proračunskih izdataka i učešća KSB za razdoblje 2013. g. 2017. g. (u KM) ............................................................................................................... 102
2
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilog 4: Projekcije proračunskih izdataka po korisnicima proračuna za razdoblje 2015. –
2017., (u KM) .................................................................................................................. 103
Prilog 5: Konsolidirana projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona i općina
Kantona za razdoblje 2015. - 2017. (u tisućama KM) .................................................... 104
Prilog 6: Konsolidirana projekcija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji i broj zaposlenih za
razdoblje 2015. - 2017. (u tisućama KM)........................................................................ 105
3
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Lista skraćenica
Skraćenice
Puni naziv
2015.-17.
Srednjoročno razdoblje od 2015. do 2017. g.
BAC
Business Adjustment Credit (Kredit za usklađivanje poslovnog okruženja)
BDP
Bruto društveni proizvod
BiH
Bosna i Hercegovina
CEB
Council of Europe Development Bank (Razvojna banka Vijeća Europe)
CPI
Consumer price index (Indeks potrošačkih cijena)
DOP
Dokument okvirnog proračuna
DSU
Izravna strana ulaganja
EBRD
European Bank for Reconstruction and Development (Europska banka za
obnovu i razvoj)
European Investment Bank (Europska investicijska banka)
EIB
DEP
Economic Management Structural Adjustment Credit (Kredit za
strukturalnu prilagodbu ekonomskog upravljanja)
Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje)
EU
Europska unija
FBiH (ili Federacija)
Federacija Bosne i Hercegovine
IBRD
KM
International Bank for Reconstruction and Development (Međunarodna
banka za obnovu i razvoj)
Konvertibilna marka
KSB
Kanton Središnja Bosna
LCI
Living cost index (Indeks troškova života)
Mil
Milijun
MMF
Međunarodni monetarni fond
MSP
Mala i srednja poduzeća
PDV
Porez na dodanu vrijednost
PIP
Public investment programme (Program javnih investicija)
RPI
Retail price index (Indeks cijena na malo)
RS
Republika Srpska
SDI
Strane izravne investicije
SOR
Srednjoročni okvir rashoda
SOSAC
SRS
Social Sector Adjustment Credit (Kredit za strukturalnu prilagodbu
socijalnog sektora)
Srednjoročna razvojna strategija
SSP
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
UN
Ujedinjene nacije
USD
Američki dolari
EMSAC
4
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Poglavlje 1:
Uvod u Dokument okvirnog proračuna za
razdoblje 2015. - 2017. g.
Uvod:
Sukladno Zakonom o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj:
102/13, 9/14 i 13/14), pripremljen je Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za
razdoblje 2015. – 2017. godina.
Izrada Dokumenta okvirnog proračuna za trogodišnje razdoblje postala je uobičajena praksa na svim
nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se temelji na prioritetima i politikama Vlade,
Dokument okvirnog proračuna je koristan instrument u stvaranju kvalitetnijeg strateškog osnova za
raspodjelu proračunskih sredstava.
Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2015. – 2017. godine je kompleksan i sveobuhvatan
dokument srednjoročnog planiranja u koji su uključene analize i projekcije proračuna Kantona
Središnja Bosna, nastoji da kvalitetnije poveže raspodjelu resursa sa prioritetnim politikama Vlade
kantona. Ovaj Dokument predstavlja stratešku osnovu za pripremu proračuna Kantona.
Godišnji proračun je ključni instrument Vlade i omogućava provođenje ciljeva vladinih politika kroz
programe i konkretne aktivnosti. Stoga je ključni cilj srednjoročnog proračunskog planiranja, odnosno,
planiranja Dokumenta okvirnog proračuna da politike Vlade Kantona usredotoči na makroekonomske,
fiskalne politike i politike rashoda. U skladu s tim, Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2015. 2017. godine, predstavlja prednacrt proračuna Kantona Središnja Bosna za 2015. godinu i projekcije
za naredne dvije godine, odnosno pokazuje gornje granice izdataka za 2015. godinu za svakog
proračunskog korisnika.
Ciljevi Dokumenta okvirnog proračuna su:
a) racionalnija javna potrošnja,
b) uspješnije određivanje prioriteta pri alokaciji javnih resursa i
c) efikasnije korištenje raspoloživih resursa.
Informacije o Dokumentu i korištena metodologija
Moderni proces srednjoročnog planiranja proračuna je proces koji ima jasno definiran proračunski
kalendar i raspodjelu odgovornosti, ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih
vladinih resursa, omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne
prioritetne politike vlade, unapređuje predvidivost proračunskih politika i financiranja, osigurava
efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih
politika, programa i procesa donošenja odluka, osigurava razmatranje financijskih učinaka u
narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tijekom
ciklusa planiranja proračuna.
DOP-ovi su sastavni dio srednjoročnog okvira plana proračuna, koji se naziva “Srednjoročni proces
planiranja i izrade proračuna u BiH u 10 Koraka” i koji predstavlja osnovu proračunskog kalendara u
BiH.
5
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Ovaj tzv. pristup u „10 Koraka“ prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade proračuna s jasnim,
logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava
visok stupanj međusobne ovisnosti različitih koraka unutar proračunskog procesa - svaki korak je
ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju osigurati relevantne informacije, dati preporuke
i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa proračunskim ciklusom. U skladu sa
navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja proračuna zahtijeva predanost i
disciplinu svih relevantnih učesnika u proračunskom procesu.
Postupak pripreme DOP-a počinje dostavljanjem Instrukcije broj 1 o načinu i elementima izrade DOPa, koja sadrži: osnovne ekonomske pretpostavke i smjernice za pripremu DOP-a, tablice pregleda
prioriteta proračuna korisnika te dinamiku i rokove pripreme DOP-a.
Dokument okvirnog proračuna KSB za razdoblje 2015. - 2017. god. sadrži pet poglavlja koja uključuju
srednjoročne makroekonomske prognoze, prognoze izravnih i neizravnih prihoda, ukupan fiskalni
okvir i financiranje, projekcije tekućih rashoda, kapitalne investicije i projekte, dug Kantona, te
prioritete koji će biti financirani iz proračunskih sredstava u narednom razdoblju i gornje granice
rashoda proračunskih korisnika u naredne tri godine, na kojem se temelji priprema i izrada proračuna.
Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze su bazirane na prognozama Direkcije za
ekonomsko planiranje pri Institucijama BiH. Srednjoročne projekcije prihoda od neizravnih poreza za
cijelu zemlju urađene su od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru
Uprave za neizravno oporezivanje BiH (OMA). Srednjoročne projekcije prihoda izravnih poreza i
neporeznih prihoda su u nadležnosti Federalnog ministarstava financija.
Srednjoročni proračunski rashodi u Dokumentu okvirnog proračuna, pripremljeni od strane
ministarstva financija, se sastoje od:
• Ukupne procjene proračuna po osnovnim ekonomskim kategorijama;
• Planove potrošnje i proračunske gornje granice rashoda po sektorima;
• Početne proračunske gornje granice rashoda za pojedinačne proračunske korisnike.
U Dokumentu okvirnog proračuna KSB za razdoblje 2015. - 2017. godine su navedene gornje granice
rashoda za 2015. godinu za svakog proračunskog korisnika. Ove gornje granice će se dostavit
proračunskim korisnicima zajedno s Naputkom za izradu Proračuna za 2015. godinu.
Za svakog proračunskog korisnika, programski format proračuna treba da prikaže:
• strateški cilj institucije,
• opis svakog programa i operativne ciljeve,
• sredstva alocirana na svaki od programa,
• rezultate koje planiraju ostvariti sa sredstvima dodijeljenim proračunom za svaki program.
Cilj koji se želi postići jeste jačanje fokusa na programski proračun i odgovornosti za postignute
rezultate, te unaprijediti transparentnost u potrošnji javnih sredstava, što predstavlja novi korak ka
punoj implementaciji programskih proračuna u budućnosti.
Ministarstvo financija predlaže Vladi KSB:
• Usvajanje ovog dokumenta, što predstavlja odgovarajuću prvu fazu u proračunskom procesu
za razdoblje od 2015. do 2017. godine.
• Odobravanje predložene ukupne gornje granice ukupnog proračuna za narednu godinu, i
okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine;
• Odobravanje pojedinačnih gornjih granica rashoda proračunskih korisnika, kako je navedeno
u dokumentu, a kao osnovu za daljnji rad u okviru priprema za određivanje konačnog
proračuna za 2015. godinu.
6
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Poglavlje 2:
Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i
prognoze
Uvod
U ovom Poglavlju su iznijete temeljne makroekonomske pretpostavke na kojima su zasnovane
projekcije prihoda, iznijete u narednom Poglavlju i preliminarne procjene Proračuna Kantona
Središnja Bosna za razdoblje od 2015. do 2017. godine.
Za postojeće ekonomsko stanje i makroekonomske trendove navodimo projekcije koje su urađene,
kako od strane BH Agencije za statistiku, Federalnog zavoda za statistiku i Direkcije za ekonomsko
planiranje (DEP).
Trenutna ekonomska situacija i najnoviji makroekonomski trendovi u BiH
Nakon realnog pada (od 0,9%) u 2012., BiH ekonomija je prema procjeni DEP-a ostvarila skroman
realni rast od 1,5% 2013. godine. Ovaj rast je bio nošen prije svega rastom izvoza (6,9%) i
industrijske proizvodnje (6,7%), dok domaća tražnja bilježi neznatno povećanje uz skroman rast
uvoza (1,4%). Oporavak proizvodnje električne energije nakon problema u prethodnoj godini je bio
glavni faktor rasta robnog izvoza. Ovo je zajedno sa rastom izvoza u prerađivačkoj industriji ponajviše
dovelo do nominalnog godišnjeg smanjenja vanjskotrgovinskog deficita od 11,4%. U isto vrijeme,
privatna i javna potrošnja bilježe tek neznatan realni rast praćen skromnim povećanjem investicija
prije svega u domenu javnih radova. Stagnacija privatne potrošnje je bila rezultat blagog smanjenja
raspoloživog dohotka građana dok je javna potrošnja bila ograničena blagim smanjenjem javnih
prihoda u 2013. Stagnacija broja zaposlenih, prosječne plaće i socijalnih davanja države, te
smanjenje novčanih priljeva građana iz inozemstva od 2,2% su onemogućili rast privatne potrošnje.
Javni radovi su bili glavni izvor blagog rasta investicija u 2013. godini čime je više nego amortiziran
pad privatnih investicija. Ipak, situacija bi se trebala postupno poboljšavati u narednom razdoblju.
Grafikon 2.1: Nominalni i realni rast BDP-a u BiH za razdoblje 2012. - 2017. g.
Nominalni i realni rast BDP-a u BiH za razdoblje 2012. 2017. god.
40
7,00%
35
6,00%
30
5,00%
4,00%
25
3,00%
20
2,00%
15
1,00%
10
0,00%
5
-1,00%
0
-2,00%
2012.
Zvanični
podaci
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Projekcije
Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje, ožujak 2014. godine
7
Nominalni BDP u mil KM
Realni BDP u mil KM
(prethodna godina = 100)
Nominalni rast u %
Realni rast u %
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
U 2014. se očekuje poboljšanje situacije u okruženju koje bi se trebalo pozitivno odraziti na BiH izvoz,
ali i domaću tražnju. Pored toga, očekuje se nastavak rasta javnih radova kroz strano zaduživanje, ali
sa umanjenom stopom obzirom na visok bazni afekat iz 2013. S druge strane, bazni afekat i nizak
nivo padavina krajem 2013. i početkom 2014. ukazuju da je teško očekivati nastavak snažnog rasta
izvoza električne energije. Sve ovo bi moglo rezultirati znatno jačim ekonomskim rastom u odnosu na
2013. godinu naravno u zavisnosti od rizika ekonomskog oporavka u okruženju i političke stabilnosti u
zemlji. Konačno, nastavak deflatornih kretanja iz drugog polugodišta 2013. bi također mogao ugroziti
ekonomski rast u 2014.
Industrijska proizvodnja u BiH
Bosna i Hercegovina je u 2013. godini za razliku od glavnih trgovinskih partnera zabilježila
iznenađujuće visok rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 6,7% u odnosu na prethodnu
godinu.1 Međutim ova relativno visoka stopa rasta industrijske proizvodnje u odnosu na ostale zemlje
u okruženju ostvarena je uglavnom zahvaljujući niskoj osnovici iz prethodne godine, te izrazito
povoljnim vremenskim prilikama i blagom povećanju izvoza tijekom 2013. godine.
Posljednje raspoložive projekcije DG ECFIN-a i preliminarni podaci za 2014. godinu nagovještavaju
poboljšanje ekonomskih aktivnosti i jačanje ekonomskog rasta u zemljama EU u odnosu na
prethodnu godinu. Iako će ovo biti važan faktor kretanja bh. industrijske proizvodnje, poplave koje su
sredinom maja zahvatile Bosnu i Hercegovinu su značajno ugrozile prošlogodišnji trend oporavka
industrijske proizvodnje. Novonastale okolnosti u Bosni i Hercegovini uvjetovale su smanjenje
procjene rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje za 2014. godinu na oko 2,5% u odnosu na
prethodnu godinu. Iako zvanični podaci o procjenama šteta još uvijek nisu dostupni evidentno je da
će najteže biti pogođena bh. prerađivačka industrija koja čini 2/3 ukupne industrijske proizvodnje.
Veliki broj privrednih subjekata koji posluju u okviru prerađivačke industrije pored već tradicionalnih
problema i ekonomske krize tijekom ove godine dodatno će biti izložen posljedicama poplava.
Međutim i pored pretrpljenih šteta od poplava dosta povoljniji ambijent prije svega u EU te najavljene
mjere nadležnih institucija trebali bi omogućiti pozitivan rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji.
Osim izvozno orijentiranih grana prerađivačke industrije očekuje se povećanje proizvodnje i ostalih
grana čije kretanje je determinirano domaćom tražnjom. Ovo se posebno odnosi na one industrijske
grane koje su vezane za građevinski sektor u BiH (proizvodnja građevinskog materijala i gotovih
metalnih proizvoda). S druge strane očekuje se da bi energetski sektor (rudnici, proizvodnja
električne energije, naftnih derivata i koksa) tijekom 2014. godine trebao ostvariti poslovne rezultate
koji su nešto ispod prošlogodišnjeg nivoa zbog izraženog baznog efekta. Stope rasta proizvodnje u
sektoru za proizvodnju električne energije tijekom 2014. godine u velikoj mjeri determinirat će
relativno visoka osnovica iz prethodne godine kao i neizvjesnost vremenskih prilika.
Stope rasta proizvodnje u sektoru za proizvodnju električne energije tijekom 2014. godine u velikoj
mjeri determinirat će relativno visoka osnovica iz prethodne godine kao i neizvjesnost vremenskih
prilika.
Tržište rada
U BiH kao i u većini zemalja u regiji nije bilo pozitivnih dešavanja na tržištu rada u 2013. godini. U EU
broj zaposlenih osoba je smanjen za 0,4%2 g/g. Time je stopa nezaposlenosti u EU uvećana
ukazujući da se većina zemalja u Evropi suočavala sa problemom zadržavanja postojećeg broja
zaposlenih i kreiranju novih radnih mjesta. Iako su anketne stope nezaposlenosti u pojedinim
zemljama smanjene u odnosu na 2012. godinu (Makedonija, BiH, Crna Gora, Srbija), ipak su i dalje
izrazito visoke.
Agencija za Statistiku BiH, „Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za prosinac 2013. godine“,
Sarajevo, 25.01.2014. godine.
2
Izvor: Evropska Komisija, Evropske ekonomske projekcije, zima 2014. godine.
1
8
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 2.1: Stope nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi ‐ usporedba
2012.
2013.3
Makedonija
31
29,1
BiH
28
27,5
Srbija
24
22,1
Crna Gora
19,7
19,5
Hrvatska
15,9
17
Bugarska
12,4
13
EU 28
10,5
10,9
7
7,2
Rumunjska
Izvor: Ankete o radnoj snazi promatranih zemalja, za EU 28 Eurostat
Minorno smanjenje broja zaposlenih osoba u BiH u 2013. godini. Broj nezaposlenih osoba i dalje u
porastu ali uz sporiji intenzitet rasta u odnosu na 2012. godinu. Prosječan broj nezaposlenih osoba u
BiH je u 2013. godini uvećan za 1,7% u odnosu na 2012. godinu i iznosi 552,5 tisuća. Stopa rasta
broja nezaposlenih u FBiH u prvom kvartalu je bila znatno veća nego u četvrtom kvartalu, što ukazuje
na postepeno slabljenje priljeva novoprijavljenih na evidenciju zavoda za zapošljavanje.
Prosječna primanja zaposlenih osoba i umirovljenika u 2013. godini nisu se bitno mijenjala. Broj
umirovljenika u BiH se tijekom 2013. godine nastavio uvećavati usporedo sa smanjenjem broja
zaposlenih. To je negativno uticalo na odnos između broja zaposlenih koji uplaćuju doprinose za MIO
i umirovljenika čije se mirovine većinski financiraju iz spomenute kategorije prihoda. 4 Prosječan broj
umirovljenika u BiH u 2013. godini je iznosio 626,3 5 tisuća sa međugodišnjom stopom rasta od 2,2%.
Prosječna mirovina u BiH u 2013. godini se nije značajnije mijenjala i iznosila je 337 KM, a realni i
nominalni rast mirovina je gotovo jednak zbog minornog smanjenja cijena.
Prosječna neto plaća u BiH u 2013. godini se nije bitnije mijenjala u odnosu na 2012. godinu i iznosila
je 827 KM. Nominalni i realni rast neto plaće je bio gotovo jednak zbog stagnacije cijena (minorna
deflacija). Prosječne plaće u entitetima nisu imale isti trend u 2013. godini. U FBiH neto plaća je
skromno uvećana, ali je u RS smanjena, što je uvećalo razliku između entitetskih neto plaća (835 KM
vs. 808 KM respektivno). Najviša prosječna neto plaća u BiH je zabilježena u financijskim
djelatnostima i osiguranju, dok je najniža u građevinarstvu. 6
Iako se ne mogu očekivati veći pozitivni pomaci na tržištu rada, izrazito usporen rast broja
nezaposlenih u prvom kvartalu 2014. godine bi mogao nagovijestiti postupniji prestanak smanjenja
broja zaposlenih u 2014. godini. Prosječan broj nezaposlenih osoba u BiH je u prvom kvartalu 2014.
godine iznosio 555,6 tisuća. Navedeni podaci ukazuju na postepeni prestanak povećanja broja
nezaposlenih osoba pošto je broj nezaposlenih u ožujku smanjen u odnosu sa istim mjesecom 2013.
godine (prvi put nakon 2009. godine). Također, u istom kvartalu broj zaposlenih je uvećan za 1,6%
g/g, a najveći rast broja zaposlenih je u područjima prerađivačke industrije, djelatnosti pružanja
3
Razdoblje publiciranja ankete o radnoj snazi se razlikuju među zemljama. Podatak za EU 28 u 2013. godini je prosjek
12. mjeseci. Za Bugarsku i Rumunjsku podaci se odnose na prosjek četiri kvartala; za Crnu Goru, Hrvatsku i
Makedoniju na prva tri kvartala. Podatak za Srbiju je prosjek stopa nezaposlenosti od travnja i listopada. U BiH
anketa o radnoj snazi se sprovodi jednom godišnje.
4
Odnos broja umirovljenika i zaposlenih osoba je u 2013. godini u prosjeku iznosio 1:1,1.
Podatak je zbroj ukupnog broja umirovljenika u oba mirovinska fonda u BiH bez obzira na mjesto prebivališta osoba koja
primaju mirovine. U analizi mirovina u FBiH prema isplatnim skupinama registrirano je prebacivanja određenog broja
korisnika iz isplatne skupine 3. (Uredba 2, Uredba 3, Zakon o pravima razvojačenih branitelja, Zakon o pravima branitelja i
invalida i članova obitelji) u isplatnu skupinu 6. (Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenu, niži koeficijent isplate).
Izvor: MIO/PIO FBIH.
5
6
Prosječna neto plaća u financijskim djelatnostima i osiguranju u 2013. godini je iznosila 1.336 KM, dok je u
građevinarstvu 535 KM.
9
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i ostalih uslužnih djelatnosti. U domenu neto plaća u BiH se
očekuje umjeren rast u odnosu na 2013. godinu, jer se plaće u javnoj administraciji ne bi trebale
bitnije mijenjati (proračunska ograničenja). Time bi obim poslovne aktivnosti u djelatnostima izvan
javnog sektora determiniranog rast plaća u BiH, ali i obim zapošljavanja. Prosječna plaća i broj
zaposlenih u BiH bi se u 2014. godini mogli uvećati do 1% g/g.
Tablica 2.2: Nominalni i realni rast prosječnih neto plaća u BiH
BiH
FBiH
RS
Nominalni rast
2011.
2,20%
1,90%
3,20%
2012.
1,30%
1,30%
1,10%
2013.
0,10%
0,60%
‐1,1%
‐1,7%
‐0,7%
Realni rast
2011.
‐1,4%
2012.
‐0,8%
‐0,8%
‐1,0%
2013.
0,20%
0,80%
‐1,1%
Izvor: Agencija za statistiku BiH, entitetski zavodi za statistiku
Cijene
U BiH je u 2013. godini zabilježena deflacija od 0,1% g/g. Niže cijene energenata (nafte i plina) kao i
stabilne cijene hrane na svjetskom tržištu imale su značajan utjecaj na kretanje cijena u BiH. Cijene
nafte (brent) su u prosjeku u 2013. godini bile niže za 2,8% u odnosu sa 2012. godinom.7 Slično je i
sa cijenama plina koje su u 2013. godini smanjene za 6,6% g/g. Analogno spomenutom, u BiH je
također zabilježeno smanjenje cijena spomenutih energenata. U kategoriji transporta (gdje
dominantan udio pripada gorivima i mazivima) zabilježeno je smanjenje cijena od 1,1% g/g
prvenstveno zahvaljujući nižim cijenama nafte.
Kao i prethodnih godina promjena cijena u BiH je determinirana kretanjem svjetskih cijena hrane,
energenata (prvenstveno nafte i plina), ali i promjenama cijena komunalija, trošarinama i sl. Prema
posljednjim projekcijama Svjetske Banke cijene nafte i plina bi trebale biti nešto niže u 2014. godini u
odnosu na 2013. godinu (Commodity Price Forecast Update, travanj 2014.). Slično je sa cijenama
hrane koje bi prema procjenama Svjetske Banke također trebale biti niže u 2014. godini. U skladu sa
navedenim procjena EK za 2014. godinu je da bi inflacija u EU trebala biti nešto niža u odnosu na
2013. godinu (European Economic Forecast, proljeće 2014). U BiH se također ne očekuje značajan
rast cijena uzimajući u obzir promjene cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu. Od domaćih
komponenti koje doprinose rastu cijena uzeto je u obzir novo uvećanje trošarina na duhanske
proizvode u BiH od siječnja 2014. godine, što je nastavak procesa usklađivanja trošarina sa
europskom regulativom. Na osnovu navedenog, u BiH u 2014. godini možemo očekivati gotovo
nepromijenjen nivo cijena (0,4% g/g). Međutim, ukoliko bi se cijene hrane u BiH u 2014. godini
nastavile smanjivati, to bi uticalo na pad općeg nivoa cijena u BiH (zbog velikog udjela kategorije
hrane u CPI indeksu). U prvom kvartalu 2014. godine cijene hrane su smanjene za 4,2% g/g.
Monetarni sektor
Za razliku od 2012. godine, u 2013. godini zabilježen je pozitivan trend kretanja pričuvnog novca.
Iako i gotovina izvan monetarnih vlasti kao i depoziti koji ulaze u njegov sastav imaju pozitivan rast,
7
Izvor: MMF baza podataka.
10
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
pričuve banaka, kao najveća komponenta, utjecale su na rast pričuvnog novca. Krajem godine
pričuvni novac iznosio je 6,4 mlrd. KM, a taj iznos veći je za 10,3% u odnosu na 2012. godinu.
Nastavak rasta depozita doveo je do rasta ukupne novčane mase u 2013. godini. Ukupna novčana
masa u promatranom razdoblju iznosila je 16,1 mlrd. i veća je za 7,9% u odnosu na godinu ranije. Svi
depoziti koji ulaze u sastav novčane mase imali su pozitivno godišnje kretanje u promatranoj godini.
Tablica 2.3: Kretanje monetarnih agregata u BiH (u mil. KM, na kraju razdoblja)
Razdoblje
Pričuvni
novac (M0)
1
2011.
2012.
2013.
5.848,90
5.801,70
6.401,00
2011.
2012.
‐0,9%
‐0,8%
10,30%
2013.
Transakcijski novac (M1)
2
6.185,50
6.142,70
6.696,10
Stopa rasta g/g
4,80%
‐0,7%
9,00%
Kvazi
novac (QM)
Ukupna novčana
masa
3
4=2+3
8.232,70
8.767,80
9.398,80
14.418,20
14.910,50
16.094,80
6,50%
6,50%
5,80%
3,40%
7,20%
7,90%
Izvor: Centralna banka BiH
Budući da su i pričuvni novac i ukupna novčana masa zabilježili rast u 2013. godini, s tim da je
godišnji rast pričuvnog novca nešto brži od rasta ukupne novčane mase, novčana multiplikacija
iznosila je 2,51 i nešto je sporija u odnosu na godinu ranije (2,57).
U 2013. godini zabilježena je i manja deflacija, pa je tako i brzina optjecaja novca bila nešto manja u
odnosu na 2012. godinu. Brzina optjecaja novca za 2013. godinu iznosila je 1,758, dok je za godinu
ranije iznosila 1,82.
Kao što je već navedeno, ukupne pričuve banaka kod CBBiH, odnosno prosječan saldo računa
obveznih pričuva kod CBBiH povećan je u odnosu na 2012. godinu. Na kraju 2013. godine prosječan
saldo računa obveznih pričuva kod CBBiH iznosio je 3,3 mlrd. KM i veći je za 15,2% u odnosu na
2012. godinu. I obvezne pričuve i višak iznad obveznih pričuva doveli su do povećanja ukupnih
bankarski pričuva kod CBBiH, s tim da je višak iznad obvezne pričuve imao ubrzan rast (23,3% g/g),
dok je rast obveznih pričuva bio znatno manji (4,9% g/g).
Grafikon 2.2: Prosječan saldo računa obveznih pričuva
Izvor: Centralna banka BiH
8
BDP korišten za izračun brzine optjecaja novca za 2013. godinu je projekcija DEP‐a.
11
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
U 2013. godini svi monetarni agregati ostvarili su pozitivan godišnji rast, što je nastavljeno i u prvom
kvartalu 2014. godine. Uz pretpostavku daljnjeg postupnog oporavka bh. ekonomije, do kraja 2014.
godine može se očekivati stopa rasta ukupne novčane mase oko 4% g/g. Razlog nešto usporenije
stope rasta jeste da se očekuje usporavanje rasta ukupnih depozita. U 2013. godini ukupni depoziti
zabilježili su rast od 6,9%, što je najbrži rast unazad 5 godina, odnosno od ekonomske krize u 2008.
godini. Ovaj rast prvenstveno je generiran od strane sektora stanovništva koji već godinama pokazuje
veću sklonost štednji, nego potrošnji. Međutim, iako bh. ekonomija ide ka skromnom oporavku,
situacija na tržištu rada još uvijek je daleko od značajnog oporavka. Također, nedavne poplave koje
su uništile mnoga imanja imat će negativan utjecaj na štednju građana. Štednja će najvjerojatnije biti
niža u 2014. godini, jer će se dio dohotka morati usmjeriti na obnovu kuća i imanja. Samim tim,
nastavit će se pritisak na dohodak građana, pa tako i na štednju što će imati velik utjecaj i na ukupne
depozite.
Bankarski sektor
Broj poslovnih banaka koje posluju u BiH u 2013. godini smanjio se za jednu banku kojoj je, zbog
nemogućnosti dokapitalizacije i nakon bezuspješnih pokušaja prodaje ili spajanja, oduzeta dozvola za
rad9.
Bankarski sektor BiH nakon tri godine ponovno je poslovao s negativnim rezultatom. Prema
preliminarnim podacima, ukupan financijski rezultat iznosio je ‐25,2 mil. KM10. Rast nekamatnih
rashoda, prije svega troškova pričuva za opći kreditni rizik i potencijalne kreditne i dr. gubitke, doveli
su do rasta ukupnih rashoda od 13,6% g/g. U isto vrijeme, ukupni prihodi bilježe smanjenje od 0,9%
g/g. Pad prihoda od kamata po kreditima i poslovima lizinga 11 najviše su doprinijeli padu ukupnih
prihoda. Slaba kreditna aktivnost, praćena povećanjem nekvalitetnih kredita u kreditnom portfelju
uzrok su lošeg poslovanja u 2013. godini. Pored ovoga, zabilježeno je i manje smanjenje efektivne
kamatne stope na ukupne kredite. Slaba kreditna aktivnost odraz je slabe potražnje s jedne strane, i
rigidnosti banaka s druge strane. U vremenu slabe domaće potražnje, i potražnja za kreditima
stagnira ili opada. Također, zbog nestabilnog ekonomskog rasta i razvoja, otežana je i procjena rizika
kreditiranja od strane banaka, što dovodi do slabe ponude kredita.
U 2014. godini očekuje se nastavak ekonomskog oporavka BiH. Međutim, ekonomski oporavak će
biti slabiji od projiciranog u prvom kvartalu 2014. godine, zbog katastrofalnih poplava koje su pogodile
BiH u svibnju 2014. godine. Na tržištu rada očekuje se manji rast broja zaposlenih osoba i neto plaća
(u nominalnom smislu), dok bi zbog procesa obnove zemlje moglo doći do neznatnog pada br.
nezaposlenih osoba. Osjetno pozitivna kretanja na tržištu rada će ipak izostati u 2014. godini. Pritisak
na dohodak građana bit će prisutan i u 2014. godini što će imati odraz na štednju ovog sektora. Iz
toga razloga do kraja godine očekuje se manje usporavanje stope rasta depozita sektora
stanovništva koji čine najveći dio ukupnih depozita i koji su prethodnih godina bili generator njihovog
rasta. U 2014. godini može se očekivati stopa rast ukupnih depozita do 5%. Ponuda kredita uvelike
će ovisiti o kretanju domaćih depozita, budući da postoji trend smanjenja inozemne pasive banaka
unazad nekoliko godina, odnosno prisutan je trend smanjenja izloženosti inozemnih bankarskih
grupacija u BiH . Također, ponuda će ovisi i o kvaliteti kreditnog portfelja koji također unazad nekoliko
godina pokazuje pogoršanje. S druge strane, zbog procesa obnove, potražnja za kreditima će
najvjerojatnije biti nešto veća u odnosu na prethodne godine. Do kraja 2014. godine rast ukupnih
kredita mogao bi se kretati oko 4,5% g/g.
9
Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH, priopćenje za javnost „Ukinuta dozvola za rad Postbanci BH Poštanskoj banci d.d.
Sarajevo“, pristupljeno 3.3.2014. godine http://fba.ba/index.php?page=article&id=500.
10 Ukupan financijski rezultat, ukupni prihodi i rashodi i ostali podaci iz izvješća o dobitku i gubitku su nekonsolidirani
podaci. Izvor: entitetske agencije za bankarstvo.
11 Lizing čini zanemariv dio poslovanja banaka, pa podatak više govori o prihodima od kamata po kreditima.
12
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Vanjski sektor
U 2013. godini izvoz je iznosio 8,4 milijarde KM, što je za 6,6% više nego u 2012. godini, dok je uvoz
iznosio 15,1 milijardu KM, što je za 0,5% manje nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom
je iznosila 55,2%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM. Izvoz u zemlje CEFTA
je za 22,5% veći nego u istom razdoblju 2012. godine, dok je uvoz za 27% manji nego u istom
razdoblju prethodne godine. Izvoz u zemlje EU je iznosio 5,5 milijardi KM, što je za čak 21,2% više
nego u istom razdoblju 2012. godine, dok je uvoz iznosio 8,1 milijardu KM, što je za 13,9% više nego
u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 67,7%. Najznačajniji
trgovinski partneri BiH su: Njemačka, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Italija.
Tablica 2.4: Vanjskotrgovinski indikatori za 2013. godinu i za prethodne izvještajne periode
U tisućama KM
2009.
Izvoz roba
Promjena izvoza
Uvoz roba
Promjena uvoza
Trgovinska bilanca (Izvoz –
Uvoz)
Promjena trgovinske bilance
Ukupna trgovina (Izvoz + Uvoz)
Promjena ukupne trgovine
Pokrivenost uvoza izvozom
Izvor: Agencija za statistiku BiH
2010.
2011.
2012.
2013.
5.530.377
‐17,6%
12.348.466
‐24,2%
7.095.505
28,30%
13.616.204
10,30%
8.222.112
15,90%
15.525.428
14,00%
7.857.962
‐4,4%
15.252.942
‐1,8%
8.380.275
6,60%
15.169.792
‐0,5%
‐6.818.089
‐6.520.699
‐7.303.316
‐7.394.980
‐6.789.517
‐4,4%
20.711.709
15,80%
12,00%
23.747.540
14,70%
‐8,2%
23.550.067
1,90%
52,10%
53,00%
1,30%
23.110.904
‐2,7%
51,50%
‐28,8%
17.878.843
‐22,3%
44,80%
55,20%
Tablica 2.5: : Uvoz, izvoz, njihove promjene i učešće pojedinih kategorija proizvoda razvrstanih prema
ekonomskoj namjeni
Naziv
kategorije/grupacije
Uvoz
Promjena
2013/2012
Učešće
2013
Izvoz
Uvoz
Izvoz
Uvoz
Izvoz
Obim trg.
razmjene
Učešće u
razmjeni
Energija
2.939.866
976.094
19%
12%
‐5,8%
34,00%
3.915.960
17%
Intermedijarni proizvodi,
osim energ.
4.611.052
3.184.080
30%
38%
1,10%
‐2,1%
7.795.132
33%
Kapitalni proizvodi
2.445.599
1.092.998
16%
13%
0,80%
12,50%
3.538.597
15%
433.643
876.802
3%
10%
‐2,1%
10,60%
1.310.445
6%
3.975.962
1.701.262
26%
20%
3,00%
7,30%
5.677.224
24%
763.670
549.040
5%
7%
‐9,2%
4,00%
1.312.710
6%
15.169.792
8.380.275
100,00%
100,00%
‐0,5%
6,60%
23.550.067
100%
Trajni proizvodi za
široku potrošnju
Netrajni proizvodi za
široku potroš.
Neraspoređeno
UKUPNO
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Prema pretpostavkama i projekcijama DEP-a, za 2014. g. očekuje se rast izvoza od 4,6% sa
nominalnom vrijednošću od 8,8 mld KM, s druge strane očekuje se i rast uvoza po stopi od 3,9% sa
nominalnom vrijednošću u iznosu od 15,8 mld KM.
Intermedijarni proizvodi u 2014. g bilježit će rast izvoza od 2,6%. Ovom rastu izvoza najviše će
doprinijeti sirovo željezo čelik i ferolegure sa 0,6 p.p. Na drugoj strani uvoz intermedijarnih proizvoda
rasti će po stopi od 7,8%, rastu uvoza najviše će doprinijeti proizvodnja kemikalija i hemijskih
proizvoda, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda sa sa po 0,6 p.p. U narednim
godinama očekuje se rast izvoza, ali i uvoza ove kategorije proizvoda po nešto višim stopama do
kraja 2017. g kada se projicira da će izvoz ovih proizvoda rasti po stopi od 7%.
Kapitalni proizvodi će također bilježiti pozitivne stope rasta uvoza i izvoza. Kod izvoza se očekuje rast
izvoza zbog proizvodnje dijelova za mašine i opremu (doprinos 0,9 p.p.) i proizvodnje i izvoza dijelova
13
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
za auto industrije (doprinos 0,4 p.p.). Znamo da BiH ima relativno razvijen i etabliran klaster u
proizvodnji dijelova za motorna vozila. U ovoj kategoriji proizvoda bitno je spomenuti i proizvodnju
metalnih konstrukcija čiji će izvoz imati 0,2 p.p. doprinosa ukupnom izvozu. I na strani uvoza kapitalni
proizvodi u razdoblju 2014.– 2017. g bilježit će pozitivne stope rasta uvoza, ali ipak manje nego što
će biti izvoz, pa se očekuje da rezultat bude smanjenje trgovinskog deficita u ovoj kategoriji
proizvoda.
Netrajni proizvodi za široku potrošnju. U ovoj kategoriji izvoz će bilježiti pozitivne stope rasta, a obuća
je dio ove kategorije proizvoda koja će za 2014. g dati najveći doprinos rastu izvoza od 0,6 p.p. Na
strani uvoza najviše će se uvoziti kao i prethodnih godina prehrambeni proizvodi i pića u tolikoj mjeri
da neće imati utjecaja na poboljšanje trgovinskog deficita u ovoj kategoriji proizvoda.
Energija. Prema procjenama i projekcijama DEPa očekuje se smanjenje izvoza ove kategorije
proizvoda, prvenstveno zbog električne energije koju BiH najviše izvozi u ovoj kategoriji proizvoda.
Negativni doprinos električne energije od 0,6 procentnih poena negativno će uticati na stopu rasta
izvoza ove kategorije proizvoda. Što se uvoza tiče on će 2014. godine zabilježiti smanjenje stope
rasta, nakon čega bi u razdoblju 2015.-2017. g. ponovo stopa rasta postala pozitivna, prvenstveno
zahvaljujući uvozu sirove nafte. BiH sirovu naftu uvozi u velikim a njen udio u uvozu ove kategorije
proizvoda je najznačajniji.
Trajni proizvodi za široku potrošnju. U ovoj kategoriji proizvoda najznačajniji je izvoz i proizvodnja
namještaja. Namještaj je značajan izvozni potencijal BiH bio i prethodnih godina, a taj trend će se
zadržati i u budućnosti. Prema projekcijama DEP-a namještaj će sa čak 1,2 procentna poena
doprinijeti rastu izvoza za 2014. godinu. BiH veliku većinu namještaja plasira na tržišta EU. Na drugoj
strani uvoz ove kategorije proizvoda će također bilježiti pozitivne stope rasta, ali po nešto nižim
stopama. Najviše će se uvoziti aparati za domaćinstvo čije će uvoz biti veći za 2%.
Kapitalni proizvodi imat će vrijednost izvoza od 1,2 mld KM sa stopom rasta izvoza od 12,7%, s druge
strane uvoz ove kategorije proizvoda bilježit će također pozitivnu stopu rasta u iznosu od 4,8%, sa
vrijednošću uvoza u iznosu od 2,6 mld KM.
Trajni proizvodi za široku potrošnju bilježit će vrijednost izvoza od 981 mil. KM i stopu rasta izvoza od
11,9%. U ovoj kategoriji proizvoda najznačajniji je namještaj kao i presvlake za automobilska sjedišta
čiji će izvoz dostići vrijednost od 916 mil. KM. Na drugoj strani, uvoz ove kategorije proizvoda imat će
vrijednost od 437 mil KM.
Izvoz intermedijarnih proizvoda imat će stopu rasta od 2,6% prije svega zahvaljujući povećanju izvoza
kemikalija i hemijskih proizvoda od 9%. Očekivanja su da će i uvoz ovih proizvoda rasti po stopi od
7,8% te dostići vrijednost od 5 mld KM. Od ovih proizvoda najviše će se uvoziti kemikalije i hemijski
proizvodi u vrijednosti od oko 1 mld KM.
Očekuje se izvoz energije od skoro 900 mil. KM u koju su uključeni električna energija sa 425 mil. KM
i rafinirani naftni proizvodi sa vrijednošću od 314 mil. KM. Izvoz ove kategorije proizvoda bilježit će
negativnu stopu rasta od 8,2%. S druge strane, uvoz energije će se smanjiti za 0,7% i imat će
vrijednost od 3 mld KM gdje će se najviše uvoziti sirova nafta i rafinirani naftni derivati u vrijednosti od
2,3 mld KM. Uvoz sirove nafte bilježit će negativnu stopu rasta uvoza od 2%.
Investicije
Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana izravna
ulaganja (SDU) su u zadnjem kvartalu 2013. godine iznosila 94,4 milijuna KM što je dvostruko više u
odnosu sa istim razdobljem u prošloj godini (zadnji kvartal 2012. godine). Ukupna nova SDU u 2013.
godini su iznosila 283,86 milijuna KM što predstavlja smanjenje za oko 34% u odnosu na ukupna
ulaganja u 2012. godini.
Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH strana ulaganja u 2013. godini iznose 507,1 12 milijun
KM i ovaj je iznos neznatno manji (za 5,1%) u odnosu na ulaganja u istom razdoblju prošle godine.
Neto financijska aktiva iznosi ‐29 milijuna KM (ulaganje u inozemstvo iz BiH je negativno tj. dolazi do
12
Navedeni iznos se razlikuje od podataka dobivenih od „Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH“ zbog
različite metodologije prikupljanja ali prikazivanja podataka. „MOFTER“ evidentira novo registrirana ulaganja na osnovu
sudskih rješenja o vlasništvu dok ulaganja prema „CBBiH“ prema metodološkim standardima i instrukcijama
„Međunarodnog Monetarnog Fonda“ i „OECD“ obuhvaćaju mnogo širi pojam koji uključuje reinvestirane zarade i ostali
kapital (ulaganja sestrinskih poduzeća).
14
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
povlačenja kapitala prema BiH), a financijska pasiva 478 milijuna KM, tako da izravne investicije u
BIH iznose 507,1 milijuna KM (aktiva i pasiva). Ovaj navedeni iznos se razlikuje od podataka
dobivenih od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zbog različite metodologije
prikupljanja i prikazivanja podataka.
Najznačajnija ulaganja po zemljama u 2013. godini odnose se na:
•
•
•
•
•
•
•
Velika Britanija 136 milijuna KM
Nizozemska 105,8 milijuna KM(47,9%)
Cipar 62,6 milijuna KM (22%)
Slovenija 32,8 milijuna KM (11,5%)
Katar 25,7 milijuna KM (9%)
Srbija 19,8 milijuna KM 7(%)
Hrvatska 19,1 milijuna KM (6,7%)
Potrebno je naglasiti da se veliki iznos povlačenja iz Turske (109 milijuna KM) i ulaganja (Holandija)
odnosi na preregistraciju firme „Sisecam Soda Lukavac“ d.o.o. Lukavac tj. mijenjanja sjedišta iz
jedne zemlje u drugu. To je slučaj i kod povlačenja kapitala iz Danske (51,1 milijuna KM) i dijela
ulaganja iz Velike Britanije koji se odnosi na firmu „EFT Rudnik i termoelektrana Stanari“ d.o.o.
Stanari.
Od događaja koji su imali utjecaja na strane izravne investicije u 2013. godini treba spomenuti da je
2. prosinca 2013. godine agencija za ocjenu kreditnog rejtinga „Standard & Poor's“ potvrdila je Bosni i
Hercegovini suvereni kreditni rejting „B sa stabilnim izgledima“ dok je agencija „Moody’s Investors
Service” 2. prosnica 2013. godine u svome izvještaju potvrdila kreditni rejting „B3 sa stabilnim
izgledima“.
U 2014. g. se očekuje ukupna strana ulaganja u iznosu od 540-600 mil. KM. Od toga 190 do 250 mil.
KM bi iznosila uobičajena ulaganja na osnovu prosjeka iz zadnje tri godine i predviđanja slabog ili
negativnog privrednog rasta u zemljama Europske Unije i zemljama u okruženju. Od stranih ulaganja
u elektroenergetski sektor se očekuje oko 350 mil. KM. "KTG Zenica" je u julu 2013. g. je potpisala
ugovor sa kineskom kompanijom "SEPCO III" za izgradnju "Termoelektrane-Toplane Zenica".
"SEPCO III" bi trebao po sitemu "ključ u ruke" završiti "To-TE Zenica" u roku od 29 mjeseci uz ukupno
ulaganje u projekat oko 500 mil. KM (250 mil. EUR).Time bi u "TE-TO Zenica" prema postojećoj
dinamici ulaganja u ovoj godini bila 10 mil. KM. "EFT grupa" (Energy Finacing Team) je potpisala
koncesione ugovore za izgradnju "TE Stanari" i proširenje postojećeg rudnika te za izgradnju
hidroelektrane "HE Ulog" (izgradnja je povjerena kineskoj firmi "Sinohido"). Ukupna ulaganja u ove
projekte će iznositi 1,2 mld KM do kraja 2017. g. Postojećom dinamikom ulaganja "EFT grupacija",
osigurala bi u 2014. g. oko 290 mil. KM. U RS je planiran početak izgradnje "TE Ugljevik 3" u
ukupnom iznosu od oko 1,4 mld KM u razdoblju od 3-4 godine i poslovi bi se trebali izvoditi preko
formiranog zajedničkog poduzeća "Komsar enerdži RS"u kome je vlasnik 90% "Comsar Energy" ltd.,
a 10% "Rudnik i Termoelektrana Ugljevik". Potpisan je ugovor za gradnju sa kineskom "China Power
Engineering Consulting Group Corporation" (CPECC)", dok kompletnim procesom izgradnje u
tehnološkom i tehničkom smislu rukovodi američka firma "Black and Veatch". Planiran je početak
gradnje u drugom polugodištu i uz pretpostavku da bi ulaganje u ovoj godini iznosilo oko 100 mil. KM.
Do kraja 2013.g. se nisu stvorili preduvjeti za početak privatizacije tako da se nastavak procesa
očekuje u 2014. g. prema već usvojenom planu. Komparativne prednosti BiH (vodeni resurs, ugalj,
relativna blizina glavnim potrošačima) u energetskom sektoru su prepoznate od strane stranih
ulagača tako da prema najnovijim podacima MVEO-a ulaganja u 2013. g. čine gotovo 50% svih novih
SDU uz realnu pretpostavku da će se udio ulaganja povećati. Veliki projekti kao npr. izgradnja "EFTRudnik - Termoelektrane Stanari" d.o.o Stanari su već u toku i manje su podložni trenutnim
ekonomskim oscilacijama. Kako bi zbjegli "ponavljanje" projekcija u narednim godinama u tabeli je
dat pregled značajnijih ulaganja iz elektroenergetske oblasti koja su uzeta u obzir prilikom računanja
projekcije. Prema postojećim projekcijama DG Ecfin u Euro zoni se očekuje skroman realni rast od
15
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
1,1%, a tek u narednim godinama je moguć nešto veći. Nakon blage recesije Euro zone u 2013, u
zimskim projekcijama DG Ecfin-a se očekuje skroman realni od 1,1% u 2014, te nešto jača stopa od
1,8% 2015. godine. U Njemačkoj i Austriji se 2014. očekuje rast od 1,5-1,8%, Italija bi nakon pada od
1,9% u 2013. trebala zabilježiti skroman rast od 0,6% u 2014.
Poslovno okruženje i konkurentnost u svijetu
Unapređenje poslovne klime jedan je od deklariranih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i
Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Europskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju.
Prema rezultatima koje je objavila Svjetska banka (Doing Business 2014.), Bosna i Hercegovina je
pogoršala poziciju za jedno mjesto, te je pala na listi sa 130. na 131. mjesto u svijetu. Uspoređujući
kvalitetu poslovnog okruženja Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za drugim zemljama u regionu 13.
Napredak je ostvaren u oblasti „rješavanja nelikvidnosti“, „provođenje ugovora“ i „prekogranična
trgovina“, dok je najveći pad ostvaren u oblasti „početak posla“ za 10 mjesta u odnosu na prošlu
godinu.
Tablica 2.6: Rangiranje BiH prema Doing Business 2014. godine
Elementi okruženja
DB 2014. Pozicija
DB 2013. Pozicija
Promjena u poziciji
Početak posla
174
164
-10
Dobivanje dozvola
175
172
-3
Pristup el. energiji
164
161
-3
Registracija vlasništva
96
93
-3
Dobivanje kredita
73
71
-2
Zaštita investitora
115
113
-2
Plaćanje poreza
135
134
-1
Prekogranična trgovina
107
109
2
Provođenje ugovora
115
118
3
Rješavanje nelikvidnosti
77
81
4
Ukupno
131
130
-1
Izvor: Doing Business 2014, World Bank
Prema „Global Competitiveness report“ za 2013-2014. godinu BiH je rangirana na 87. mjestu od 148
odnosno za jedno mjesto više u odnosu na prošli izvještaj.
Vlada federacije BiH je u „Programu rada FBiH za razdoblje 2012. ‐ 2014.“ kao strateški prioritet
identificirala intenziviranje ekonomskog razvoja, te utvrdila da će naglasak u ovom razdoblju biti na
jačanju domaćeg tržišta i uklanjanju barijera. U skladu s time je donesen „Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o privrednim društvima“ (Sl. n. FBiH 75/13) a pripremljen je i prijedlog „Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH“. Cilj ovih izmjena i dopuna
je u tome da proces osnivanja firmi učini bržim, jeftinijim i jednostavnijim. Tako da se skrati potrebno
vrijeme za registraciju firme (sa 37 na maksimalno 20 dana) uz sniženje troškova osnivanja.
Politiku podsticaja u FBiH najvećim dijelom vodi Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta prema
„Zakonu o podsticaju razvoja male privrede“, programa razvoja male privrede i akcionog plana
realizacije projekta "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u FBiH".
Usporedbe radi Bosna i Hercegovina je rangirana na 131. mjestu dok joj je najbliža u regionu Srbija 93. mjestu,
Hrvatska 89 mjestu.;
13
16
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Na temelju odluke o usvajanju „Programa utroška dijela sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava
iz tekućeg transfera“ Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta je (Sl. n. FBiH br. 106/12) 14
odobrilo grant sredstava za razvoj male privrede u Federaciji BiH. Sredstva su namijenjena za 13
projekata15 iz „Programa tekući transferi‐grant za 2013. godinu“ u iznosu oko 5,3 milijuna KM i
dodjeljivat će se na osnovu javnog natječaja.
Nastavlja se provedba projekta „EAF SME‐ Poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća
financijskim sredstvima“16 . Sporazum o zajmu između Bosne i Hercegovine i „Međunarodne banke
za obnovu i razvoj (IBRD)“‐za projekt „EAF SME‐poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća
financijskim sredstvima“ je predvidio Iznos zajma17 IBRD‐a je 90,1 milijuna EUR a, od čega je
projektima u Federaciji BiH namijenjeno 53,9 milijuna EUR a u Republici Srpskoj 35,9 milijuna EUR.
Rok vraćanja zajma je 25 godina, uz grejs razdoblje od 10 godina. Prema Odluci Vlade Federacije
BiH realizacija programa će sprovoditi Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta putem „Fondacije
za održivi razvoj ODRAZ“.
Srednjoročna ekonomska prognoza
Očekivani ekonomski rast nekih od važnijih ekonomskih partnera iz bližeg okruženja, te rast Euro
zone bi trebali ojačati BiH ekonomski rast tijekom 2014. - 15. godine. Ovo bi trebalo i više nego
iskompenzirati odsustvo snažnog doprinosa rastu od strane proizvodnje i izvoza električne energije iz
2013. kada je došlo do normalizacije sistema nakon velikih problema u prethodnoj godini. Nakon
blage recesije Euro zone u 2013., u zimskim projekcijama DG ECFIN-a se očekuje skroman realni
rast od 1,1% u 2014., te nešto jača stopa od 1,8% 2015. godine. Pri tome, u Njemačkoj i Austriji se
2014. očekuje rast od 1,5-1,8% što je višestruko više u odnosu na 2013. Nakon toga se očekuje
daljnje blago jačanje rasta i u 2015. godini. U isto vrijeme, Italija bi nakon pada od 1,9% u 2013.
trebala zabilježiti skroman rast od 0,6% u 2014. koji bi trebao biti udvostručen već 2015. godine.
Slično tome, realni pad u Hrvatskoj od 0,7% iz 2013. bi mogao biti pretvoren u blagi rast (od 0,5%)
naredne godine. Ova stopa bi također trebala biti više nego udvostručena 2015. godine. Od važnijih
zemalja iz okruženja Slovenija je jedina zemlja koja bi trebala zadržati negativan ekonomski rast
(0,1%) u 2014., nakon čega se očekuje povećanje od 1,3% u narednoj godini. Sve ovo bi trebalo prije
svega dovesti do jačanja izvoza i industrijske proizvodnje. Pored toga, ekonomski rast u okruženju bi
mogao poboljšati trendove kako tekućih tako i kapitalnih novčanih priljeva iz inozemstva. Unatoč
elementarnim nepogodama koje su pogodile teritorij BiH, naprijed navedeno bi trebalo dovesti do
jačanja izvoza i industrijske proizvodnje čime bi višegodišnji negativan trend broja zaposlenih mogao
biti konačno zaustavljen i blago preokrenut. Očekuje se da bi spomenuti faktori trebali dovesti do
postupnog jačanja ekonomskog rasta koji bi mogao iznositi 1,8% u 2014., te 3,2% u 2015. godini.
Ovaj rast bi trebao prije svega biti nošen rastom izvoza, te postupnim jačanjem privatne potrošnje i
investicija. S druge strane, jačanje domaće tražnje bi trebalo dovesti do povećanja rasta uvoza, te
skromnog realnog povećanja vanjskotrgovinskog deficita od 4,1% u 2014. godini.
14
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 83. sjednici, održanoj 03.10.2013. godine, donijela Odluku o usvajanju
programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele tekućih transfera u 2013. godini za FMRPO.
15 Izgradnja poduzetničke infrastrukture, podsticaji inovatorima‐pojedincima, stipendiranje učenika koji se obrazuju za
tradicionalne i stare zanate, podsticaj udruženjima, komorama i obrazovnim institucijama, tehničko usklađivanje
(uvođenje„ISO“,„HACCP standarda“ i osiguranje „CE znaka“) i podsticaji tradicionalnim i starim obrtima.
16 Na 56. sjednici Vlade Federacije (17.07.2012. godine) donesena odluke za nastavak projekta.
17 Ugovor o zajmu je potpisan između Svjetske banke i Vijeća ministara BiH, 27.07.2012. godine.
17
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 2.7: Makroekonomske projekcije BiH za razdoblje 2012. - 2017. g.
Indikator
Zvanični
podaci
Projekcije
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Nominalni BDP u mil KM
27,199
28,258
29,512
31,185
33,026
35,201
Nominalni rast u %
1,60%
3,90%
4,40%
5,70%
5,90%
6,60%
BDP deflator (prethodna godina = 100)
102,5
102,3
101,7
102,2
101,6
101,9
Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100)
26,528
27,613
29,021
30,51
32,512
34,537
Realni rast u %
-0,90%
1,50%
2,70%
3,40%
4,30%
4,60%
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u %
2,10%
-0,10%
0,10%
1,10%
1,00%
1,20%
Potrošnja u mil KM
28,624
28,838
29,48
30,376
31,444
32,587
Vladina potrošnja u mil KM
6,016
6,151
6,35
6,562
6,805
7,009
Privatna potrošnja u mil KM
22,608
22,687
23,131
23,814
24,639
25,578
Investicije u mil KM
4,953
4,968
5,46
5,977
6,522
7,271
1,839
Vladine investicije u mil KM
772
926
1,158
1,332
1,572
Privatne investicije u mil KM
4,032
4,011
4,242
4,556
4,933
5,468
Nacionalna bruto štednja u % BDP-a
9,00%
12,50%
14,30%
16,10%
17,30%
18,90%
Vladina štednja u % BDP-a
-1,20%
-1,50%
0,00%
1,50%
1,50%
1,50%
Privatna štednja u % BDP-a
10,20%
14,00%
14,30%
14,60%
15,80%
17,40%
Bilanca tekućeg računa u mil KM
-2,503
-1,436
-1,245
-943
-793
-604
Bilanca tekućeg računa u % BDP-a
-9,20%
-5,10%
-4,20%
-3,00%
-2,40%
-1,70%
Nominalni Rast uvoza u %
-0,20%
-2,20%
2,20%
3,00%
3,60%
3,50%
Nominalni Rast izvoza u %
-1,90%
6,60%
5,00%
7,80%
8,00%
7,90%
Nominalni Rast uvoza u %
12,50%
-1,80%
4,10%
7,40%
8,80%
11,20%
Nominalni Rast izvoza u %
10,90%
-4,00%
3,10%
7,30%
8,80%
11,30%
Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje, ožujak 2014. godine
Očekivano postupno jačanje ekonomskog rasta u Euro zoni i neposrednom okruženju bi trebalo
dovesti do daljnjeg također postupnog jačanja bh. ekonomskog rasta koji bi u 2016. trebao iznositi
4,1%%, odnosno 4,6% 2017. godine. Naime, daljnje poboljšanje situacije u okruženju bi trebalo
donijeti veću izvoznu tražnju i jačanje inozemnih priljeva novca. To bi trebalo dovesti do postupnog
jačanja BiH ekonomskog rasta prije svega kroz daljnje jačanje izvoza, te privatne potrošnje i
investicija. Obzirom da glavne pretpostavke projekcija ekonomskog rasta dolaze iz vanjskog sektora,
tu se upravo nalaze i glavni rizici njihovog ostvarenja. Naime, slabiji ekonomski rast u okruženju ili
eventualne recesije u budućnosti bi mogli ponovo značajno ugroziti BiH ekonomski rast.
Industrijska proizvodnja
Tijekom 2015. očekuje se postupniji oporavak BiH privrede. Očekuje se da bi BiH tijekom godine
trebala u velikoj mjeri sanirati štete nastale poplavama tako da bi i ukupni poslovni ambijent trebao
biti dosta povoljniji u odnosu na prethodnu godinu. Rast izvozne tražnje bi trebao potaći (u velikoj
mjeri izvozno orijentiranu) industrijsku proizvodnju koja bi u 2015. trebala ostvariti rast od približno
5%. Pored toga, proces rekonstrukcije poplavljenih područaja i nastavak investicijskog ciklusa u
infrastrukturu tijekom 2015. godine bi trebao rezultirati osjetnijim povećanjem proizvodnje
građevinskog materijala, metalnih konstrukcija, metala i sl. Konačno, energetski sektor (rudnici,
proizvodnja električne energije i proizvodnja koksa i derivata nafte) bi u 2015. trebao ostvariti
povećanje proizvodnje od približno 5%. Daljnje jačanje oporavka većine industrija u EU tijekom 2016.
- 2017. godine je korišteno kao pretpostavka projekcije intenziviranja oporavka BiH industrijske
proizvodnje sa projiciranim godišnjim rastom od preko 6%. Veća iskorištenost kapaciteta u EU bi kroz
rast izvozne tražnje trebali rezultirati daljnjim povećanjem BiH prerađivačke industrije i njenom
postupnom vraćanju na nivo pretkriznog razdoblja. Nastavak investicionih ulaganja u infrastrukturu i
18
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
energetiku bi također trebao značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH tako i onih
grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Također se očekuje nastavak
trenda rasta proizvodnje u energetskom sektoru koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od glavnih
nosilaca industrijske proizvodnje.
Tržište rada
Pozitivne promjene na tržištu rada u BiH se mogu očekivati 2015. godine. Europska Komisija
predviđa u EU smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje broja zaposlenih uz ekonomski rast koji bi
trebao biti brži u odnosu na prethodnu godinu (European Economic Forecast, 2014.). U skladu sa
dešavanjima u okruženju u BiH se također očekuje nešto brži ekonomski rast u odnosu na 2014.
godinu, što bi doprinijelo povećanju broja zaposlenih lica (1,3% g/g). Bolja poslovna klima bi se
pozitivno odrazila na neto plaće koje bi se u 2015. godini mogle uvećati za 2,3% g/g. U 2016. i 2017.
godini se očekuje uvećanje obima investicija, trgovine i industrijske proizvodnje što bi imalo pozitivan
utjecaj na tržište rada, odnosno na kreiranje novih radnih mjesta i uvećanje prosječnih neto plaća. Na
osnovu spomenutog, pretpostavlja se da bi ukupan broj zaposlenih u BiH u 2016. godini mogao biti
uvećan za 1,5%, odnosno 1,7% u 2017. godini. Rast obima poslova bi se pozitivno odrazio na plaće
koje bi mogle biti veće za 2,9% u 2016. godini, odnosno 3,2% u 2017. godini. Osnovni rizici za
ostvarenje projekcija na tržištu rada su prvenstveno nivo potražnje, investicija i trgovine ne samo u
BiH nego i u EU. Nezadovoljavajući poslovni ambijent bi mogao uticati na ukupan ekonomski rast i
odgoditi pozitivna dešavanja na tržištu rada, odnosno povećanje broja zaposlenih i neto plaća.
Također, elementarne nepogode (poplave) u BiH u prvoj polovini godine bi mogle usporiti rast broja
zaposlenih u 2014. godini
Cijene
U 2015. godini, prema projekcijama Svjetske Banke, cijene energenata na svjetskom tržištu bi trebale
biti niže u odnosu na 2014. godinu. Ista predviđanja za cijene nafte i hrane ima EK i MMF. U BiH rast
cijena u 2015. godini bi mogao biti nešto veći u odnosu na 2014. godinu ali bi i dalje ostao umjeren.
Pored toga, treba imati u vidu planirani nastavak uvećanja trošarina na cigarete, pa se u BiH u 2015.
godini može očekivati rast cijena od 1,1%. Slična kretanja cijena se očekuju u razdoblju 2016.-2017.,
odnosno rast cijena u BiH bi mogao iznositi oko 1% odnosno 1,2% respektivno. Osnovi rizici za
ostvarenje projekcija cijena su poskupljenja energenata i hrane na svjetskom tržištu koja bi značajno
doprinijela povećanju inflacije. Domaći rizici su vezani za više cijena komunalija, što bi također
uvećalo opšti nivo cijena u BiH.
Monetarni sektor
U razdoblju 2015.–2017. godine očekuje se nastavak ekonomskog rasta u BiH, pa samim tim i
pozitivan učinak na razvoj monetarnog sektora, odnosno očekuje se nastavak rasta depozita (koji
ulaze u sastav M2), kao i gotovine izvan banaka. Stopa rasta M2 mogla bi se kretati od 5,5% - 7%
g/g. Devizne pričuve u 2013. godini ostvarile su rast od 8,6% g/g zahvaljujući pozitivnom rastu izvoza,
dok je uvoz u BiH imao negativan rast g/g. Također, pozitivan doprinos rastu deviznim pričuvama
dale u i tranše Međunarodnog monetarnog fonda po osnovu IV. "Stand by" aranžmana. Ukupne
devizne pričuve u 2013. godini iznosile su 7,1 mlrd. KM. Pozitivan godišnji rast nastavljen je i u prvom
kvartalu 2014. godine. Međutim, u usporedbi s krajem 2013. godine, zabilježeno je smanjenje od
1,6%. Iako se u 2014. godini prognozira nastavak rasta izvoza, također se očekuje i rast uvoza u BiH
što će usporiti rast deviznih pričuva (rast 4% g/g). Također, projicira se i manji rast doznaka iz
inozemstva, kao i priljeva po osnovu izravnih stranih ulaganja što će se pozitivno odraziti na stanje
deviznih pričuva. Iako su nove uplate po osnovu Stand by aranžmana bile upitne zbog ne usvajanja
određenih zakona (npr. usvajanje novih zakona o radu u FBiH i RS), a koji su bili uvjet postavljen od
strane MMF – a, zbog nedavnih poplava koje su zadesile BiH, MMF je ipak odobrio određeni iznos
sredstava koji bi trebao biti uplaćen za sanaciju poplavljenih područja. U razdoblju 2015.– 2017.
godine očekuje se daljnji ekonomski oporavak EU kao glavnog trgovinskog partnera. Samim tim,
očekuje se i rast vanjskotrgovinske razmjene BiH. Rast izvoza, ali i uvoza, praćeno manjim rastom
19
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
doznaka iz inozemstva, priljevima po osnovu izravnih stranih ulaganja i dr. priljeva iz inozemstva,
imat će pozitivan učinak na devizne pričuve čiji rast bi se mogao kretati do 4,5%.
Bankarski sektor
U razdoblju od 2015. – 2017. godine, očekuje se nastavak ekonomskog rasta kako
vanjskotrgovinskih partnera BiH, tako i BiH. Jača potražnja za bh. proizvodima, kao i jačanje domaće
potražnje u narednom razdoblju imat će pozitivan učinak na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH. U ovom
razdoblju također se očekuje i rast industrijske proizvodnje i investicija, kao i daljnja stabilizacija
tržišta rada. Ovakva kretanja trebala bi se pozitivno odraziti i na aktivnosti bankarskog sektora. U
razdoblju od 2015. – 2017. godine rast kredita mogao bi se kretati oko između 5% - 6%. Slične
godišnje stope rasta mogu se očekivati i na strani depozita (6% - 8%), a naročito pozitivan učinak na
rast depozita može imati privatizacija strateških poduzeća u BiH.
Vanjski sektor
Netrajni proizvodi za široku potrošnju bilježit će vrijednosti izvoza od 1,8 mld KM i stopom rasta
izvoza od 4,5%. Na strani uvoza situacija je slična, uvoz će rasti po stopi od 3,7% i dostići će
vrijednost od 4,1 mld KM. U ovoj kategoriji proizvoda najviše će se uvoziti prehrambeni proizvodi u
vrijednosti preko 1,6 mld KM. Značajan uvoz u ovoj kategoriji proizvoda bilježit će i koža i njeni srodni
proizvodi sa vrijednošću uvoza većom od 500 mil. KM. Prema procjenama i projekcijama DEP-a ovo
razdoblje će karakterizirati stalni rast kako izvoza tako i uvoza roba. Izvoz za 2015. g imat će
vrijednost od 9,4 mld KM i stopu rasta od 7,4%, do 2017. g. vrijednost izvoza će porasti na 11,1 mld
KM i bilježit će stopu rasta izvoza od 8,8%. Uvoz za 2015. g imat će vrijednost od 16,3 mld KM i
stopu rasta od 3,2%, uvoz roba do 2017. g ostvarivat će vrijednost od 17,7 mld KM i stopu rasta od
4,4%.
Intermedijarni proizvodi. Izvoz ove kategorije proizvoda bilježit će stalni rast do 2017. g. Izvoz za
2015. g imat će vrijednost od 3,5 mld KM i stopu rasta od 6,2%. U ovoj kategoriji proizvoda najviše će
se izvoziti bazni plemeniti i obojeni metali, kao i željezo i čelik. Vrijednost izvoza ove kategorije
proizvoda će do 2017. g imati vrijednost od 4 mld KM i stopu rasta od čak 7%. Na strani uvoza ove
kategorije proizvoda možemo reći da je situacija slična, jer će stopa uvoza rasti za 2015. g 4%, za
2016. g. 4,8% i na koncu 2017. g uvoz ove kategorije proizvoda rasti će po stopi od 4,6%.
Promatrano vrijednosno uvoz ove kategorije proizvoda u 2015. g imat će vrijednost od 5,2 mld KM i ta
vrijednost će se do kraja 2017. g povećati na 5,7 mld KM.
Energija. Izvoz ove kategorije proizvoda za 2015. g imat će vrijednost od 941 mil KM (od čega je 459
mil KM izvoz električne energije) koja će do kraja 2017. g porasti na 1,1 mld KM (električna energija
545 mil KM). Stope izvoza ove kategorije proizvoda bilježit će stalni rast, pa će tako za 2015. g taj
rast iznositi 5%, za 2016. g 8,3% i na kraju za 2017. g 7,7%. Uvoz ove kategorije proizvoda također
će da bilježi stalni rast tako će za 2015. g vrijednost uvoza ove kategorije proizvoda biti 3 mld KM, a
stopa rasta od 2,1%, vrijednost uvoza će do kraja 2017. g. porasti na 3,2 mld KM, a stopa rasta
uvoza će biti 4,2%. U ovoj kategoriji proizvoda najznačajniji uvozni proizvodi su sirova nafta i rafinirani
naftni proizvodi čiji će uvoz također rasti iz godine u godinu.
Kapitalni proizvodi. Izvoz kapitalnih proizvoda u 2015. g bilježit će vrijednost od 1,3 mld KM i stopu
rasta od 9,2%. Vrijednost izvoza kapitalnih proizvoda će do kraja 2017. g porasti na 1,6 mld KM, a
stopa rasta izvoza biće 10,8%. U ovu kategoriju proizvoda spadaju mašine i uređaji kao i dijelovi za
motorna vozila koji su najznačajniji predstavnici ove kategorije proizvoda, a čiji će izvoz u 2015. g biti
611 mil KM, u 2016. g. 666 mil KM i nakraju 2017. g. izvoz ovih proizvoda bilježit će vrijednost od 722
mil KM. S druge strane, uvoz ove kategorije proizvoda također će bilježiti pozitivne stope rasta i stalni
rast vrijednosti uvoza. U ovoj kategoriji proizvoda najznačajniji uvozni proizvodi su motorna vozila čiji
će se uvoz kretati od 924 mil. KM za 2015. g do skoro 1 mld KM krajem 2017. g. Vrijednost uvoza
ove kategorije proizvoda u 2015. g imat će vrijednost od 2,7 mld KM koju će pratiti stopa rasta od
4,1%. Tijekom 2016. g uvoz kapitalnih proizvoda će imati vrijednost od 2,7 mld KM i stopu rasta
uvoza od 4,9%, da bi na kraju 2017. g vrijednost uvoza bila skoro 3 mld KM sa stopom rasta uvoza
kapitalnih proizvoda od čak 5,8%.
20
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Netrajni proizvodi za široku potrošnju. Kao i za prethodne tako i za ovu kategoriju proizvoda možemo
reći da će imati stalni rast kako izvoza tako i uvoza do kraja 2017. g. Izvoz ove kategorije proizvoda u
2015. g imat će vrijednost od 1,9 mld KM i stopu rasta od 3,7%.
Netrajni proizvodi za široku potrošnju na kraju 2017. g. imat će vrijednost izvoza od 2,2 mld KM i
respektabilnu stopu rasta izvoza od 7,4%. Najviše će se izvoziti odjeća i obuća. Uvoz ove kategorije
proizvoda tijekom 2015. g imat će vrijednost od 4,1 mld KM i stopu rasta uvoza od 3,2%. Za 2016. g
projiciran je rast uvoza od 3,3% i nominalna vrijednost uvoza od 4,4 mld KM, da bi na kraju 2017. g
vrijednost uvoza ove kategorije proizvoda dostigla vrijednost od 4,6 mld KM i stopu rasta uvoza od
4,1%. Najznačajniji uvozni proizvod u ovoj kategoriji proizvoda je prehrana koju će BiH tijekom 2015.
g uvoziti po vrijednosti od 1,7 mld KM, a na kraju 2017. g uvoz prehrambenih proizvoda dosegnut će
vrijednost od 1,8 mld KM.
Trajni proizvodi za široku potrošnju. Izvoz ove kategorije proizvoda je značajan za BiH, jer je u nju
smješten namještaj koji predstavlja jedan od najznačajnijih izvoznih potencijala BiH. Međutim, bitno je
naglasiti da se pod namještajem, a prema carinskoj tarifi vode i auto presvlake za sjedišta koje BiH u
značajnoj mjeri izvozi na svjetska tržišta za potrebe svjetskih auto brandova. Izvoz ove kategorije
proizvoda za 2015. g imat će vrijednost od 1 mld KM i stopu rasta izvoza od 11,1%. Na kraju 2017. g
izvoz ove kategorije proizvoda bilježit će vrijednost od 1,4 mld KM i značajnu stopu rasta izvoza od
11,5%.
Izravna strana ulaganja
U 2015. godini se očekuju izravna strana ulaganja u iznosu od 880–940 mil. KM. Od ulaganja u
elektro-energetski sektor u ukupnom iznosu od oko 690 mil. KM te ulaganja u ostale sektore u
rasponu 190-250 mil. KM. U 2015. g. "TE-TO Zenica" nastavlja izgradnju sa 150 mil. KM ulaganja.
"Comsar Energy" ltd. planira početak gradnje "HE Mršovo" (37,3 MW) ukupne vrijednosti oko 200 mil.
KM. Gradnja bi trajala tri do četiri godine što bi godišnje u prosjeku donosilo oko 50 mil. KM. Tu je
nastavak ulaganja u "TE Ugljevik 3" u iznosu od 150 mil. KM. Ulaganja "EFT grupe" u "TE Stanari"
iznose oko 300 mil. KM a očekuje se i početak gradnje "HE Ulog" od strane iste grupe sa prosjekom
godišnjeg ulaganja do 40 milijuna KM. Nije uzet u obzir mogući početak gradnje "TE Tuzla Blok 7"
ukupne snage 450 MW. Investicija u izgradnju, uključujući i ulaganje u povećanje kapaciteta rudnika,
u ukupnom iznosu bi bila oko 1,647 mld KM dok bi ulaganje u početnoj 2016. g. moglo biti i do 150
milijuna KM. Ulaganja u ostale sektore u rasponu 190-250 mil. KM. Nije uzeto u obzir najavljeno
ulaganje u iznosu od 20 mil. KM za plinofikaciju postrojenja u "Rafineriji nafte Brod" ad Brod koje bi
trebalo da se završi do kraja 2015. g. Upitna je realizacije projekta elektroenergetskog sistema "HES
Gornja Drina" (raskinut je ugovor o strateškom partnerstvu između "Elektroprivrede RS" i njemačke
kompanije "RWE-Innogy" i trenutno se traži novi partner). U planu je izgradnja dijela autoputa na
relaciji "Doboj Jug-Žepće" gdje bi se na bazi koncesije (po sistemu D-B, Design and build) mogla
osigurati potrebna sredstva u ukupnom iznosu od oko 380 milijuna EUR koja bi se sukcesivno
uplaćivala u skladu sa izgradnjom dionica puta. Planirana je izgradnja dijela autoputa "DobojVukosavlje" gdje bi potrebna sredstva u iznosu od oko 350 milijuna EUR bila osigurana na principu
javnog privatnog partnerstva. Izravna strana ulaganja u 2016. g. bi bila od 980-1.080 mil. KM.
Ulaganje u elektroenergetski sektor BiH bi iznosila oko 780 mil. KM. Ulaganje u izgradnju dvije
dionice autoputa na "Koridoru 5c" bi donio 100 milijuna KM dok bi prosječno ulaganje u ostale sektore
bilo u rasponu od 100- 200 milijuna KM. Pored ulaganja "EFT grupe" ("TE Stanari" do 200 mil. KM i
"HE Ulog" do 30 mil. KM) i "Comsar Energy" ltd. ("Ugljevik 3" do 150 mil. KM i nastavak "HE Mršovo"
sa ulaganjem oko 50 mil. KM), tu je i završetak glavnih radova na "TE-TO Zenica" 250 mil. KM.
Početak izgradnje "TE Tuzla Blok 7" bi već u prvoj godini gradnje mogao donijeti ulaganja oko 100
milijuna KM. Ako se pokaže uspješnim projekat izgradnje "TE Tuzla Blok 7" postoji vjerojatnoća i za
početak ulaganja u "TE Kakanj Blok 8" gdje bi u ulaganje u prosjeku na godišnjem nivou bilo ulaganja
oko 100 mil. KM. Izvjestan je početak izgradnje dionice autoputa "Doboj-Vukosavlje" koji bi donio 50
milijuna KM te dionice "Doboj Jug-Žepće"sa 50 milijuna KM. U projekciju nisu uzeta moguća ulaganja
u HES Gornja Drina koja bi u narednom razdoblju mogla donositi oko 100 mil. KM. Postoje dobri
izgledi i za početak ulaganja na projektu "HES Srednja Drina" gdje bi u prvoj godini ulaganja bilo oko
50 mil. KM te u narednom razdoblju u prosjeku oko 100 mil. KM godišnje. Još uvijek je upitan projekat
21
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
u kojem bi se izvršila plinofikacija RS kroz spajanje na gasnu mrežu " Južni tok" čiji bi jedan krak
plinovoda trebao doći početkom 2016. g. do Zvornika. Projekat u ukupnom iznosu od 500 mil. EUR
će raditi zajednička firme "Gas-Res" i "Gasprom" U okviru projekta se planira izgradnja dvije elektrane
na gas ukupne snage 600 MW uz plinofikaciju općina a grad Banja Luka bi dobila toplanu jačine 150
MW. Izravna strana ulaganja u 2017. godini bi bila od 990 milijuna – 1.080 mil. KM. Ulaganja u
elektro-energetski sektor su 640 mil. Ulaganje u autoceste od strane stranih ulagača 200 milijuna KM
te ostala ulaganja u rasponu od 150 do 300 milijuna KM. Od ulaganja u elektro-energetski sektor tu
su TE Ugljevik 3" sa 250 mil. KM i HE Mršovo 50 milijuna KM te ulaganja sa strateškim partnerima u
"TE Tuzla blok 7" 200 mil. KM. Očekuju se finalizacija projekta "TE-TO Zenica" u iznosu od 90 mil.
KM te ulaganje u "HES Gornja Drina" 50 milijuna KM. Nije uzeto u projekciju ulaganje u dio plinovoda
kroz RS" Južni tok" koji bi u prvoj godini mogao iznositi oko 50 mil. KM. Također su izostavljena
daljnja ulaganja u projekat "HES Srednja Drina" i moguća ulaganja u "TE Kakanj Blok 8". Također nije
uzeto u obzir ni ulaganje u projekat "HES Donja Drina". Do sada je potpisan sporazum Vlade RS i
američke kompanije "NGP" za istraživanje i izradu studije izvodljivosti hidropotencijala donjeg sliva
rijeke Drine čija bi ukupna vrijednosti investicije iznosila 1,3 mld EUR.
Prema revidiranim podacima UNCTAD-a, strana izravna ulaganja u svijetu u 2013. godini su 1.461
milijarde USD i tek sada su uspjela dostići prosjek ulaganja prije nastanka globalne financijske krize
2005-2011. godine. Kriza na svjetskom financijskom tržištu praćeno smanjenim ulaganjem u svijetu
svakako se odrazilo i na ekonomske trendove u našoj zemlji. Činjenica da se u BiH nije značajnije
popravila "poslovna klima" (prema "Doing Business" BiH zauzima 131. mjesto gdje zaostajemo za
svim zemljama okruženja) uz kreditni rejting BiH koji je među najslabijim u regionu dodatno djeluje
destimulirajuće na strane investitore te je nerealno je očekivati da SDU prema BiH u narednom
razdoblju značajnije "odskaču" od trenutnog prosjeka. Poslije 2015. godine moguće je očekivati
povećanje koje prati blagi rast ekonomske aktivnosti zemalja Euro zone i okruženja. Eventualni nagli
rast SDU koji bi donijela privatizacija velikih firmi poput "BH Telecom" ili "JP EPBIH" nisu uzeti kao
realna pretpostavka kao ni projekat "Južni tok" koji je još uvijek pod znakom pitanja. Prema
postojećim saznanjima veći infrastrukturni radovi kao što su izgradnja autoputova (npr. Koridor 5C) su
najvećim dijelom se financiraju iz postojećih kredita prema BiH (npr. EBRD kredit) koji ne spadaju u
SDU. Dio autoputa koji bi mogao donijeti SDU se odnosi na gradnju dionice Doboj Jug –Žepče na
osnovu koncesije (uz pomoć IFC) koja je još u fazi pripreme (potrebna je odluka vlade i parlamenta,
konkursna procedura, eksproprijacija zemljišta i sl.). Na osnovu modela javnog privatnog partnerstva
razmatra se izgradnja autoputa Doboj - Vukosavlje, na trasi Koridora 5C kroz RS. Još donesena
odluka o izvođaču radova (a kao najozbiljniji kandidat se navodi Konzorcij "Republika Srpska autoput
invest").
Rizici po makroekonomsku prognozu
Ostvarivanje makroekonomskih i fiskalnih projekcija može biti podložno utjecaju sljedećih faktora:



Usporavanje oporavka EU ekonomije - Ekonomija Bosne i Hercegovine spada u grupu
malih otvorenih ekonomija, visoko osjetljiva na globalna kretanja i stoga veoma izložena
eksternim šokovima. Projicirani postupni oporavak i oživljavanje BiH ekonomije je u izravnoj
ovisnosti od ekonomskog oporavka njenih trgovinskih partnera u EU i regionu, pa bi se svako
usporavanje oporavka ekonomije EU i regiona negativno odrazilo na BiH ekonomiju.
Industrijska proizvodnja - Potencijalni rizik za navedenu situaciju predstavlja neizvjesnost i
nervoza u užem i širem međunarodnom ekonomskom okruženju. Visok nivo integracije kako
kroz trgovinske tako i financijske tijekove sa zemljama EU i regiona praktički određuje
kretanje industrijske proizvodnje u BiH. U slučaju pogoršanja situacije na EU tržištu posebno
u slučaju Italije koja je važan trgovinski partner za BiH dodatno bi mogla biti ugrožena i
industrijska proizvodnja u BiH. Složena politička situacija (problemi oko formiranja vlasti na
nivou BiH) dodatno usporavaju reformske procese što negativno utječe na konkurentsku
poziciju BiH privrede.
Tržište rada - Postoji nekoliko rizika za ostvarenje projekcija na tržištu rada, naročito za
2014. i 2015. godinu. Prije svega poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH (kao i u EU) može
22
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.







se odvijati suprotno od pretpostavljenog. To bi zasigurno uticalo na nivo plaća ali i ograničilo
mogućnost za eventualno kreiranje novih radnih mjesta sa izravnim utjecajem na nivo
zaposlenosti u BiH. Brži priljev nove radne snage i nemogućnost ekonomije da apsorbira istu.
Dodatna smanjenja plaća u oblasti javnog sektora. U domeni mirovina osnovni rizik je nivo
prikupljenih prihoda od doprinosa koji je u izravnoj korelaciji sa brojem zaposlenih osoba.
Cijene - Postoji dva faktora rizika za ostvarenje projekcija cijena. Ukoliko bi došlo do
drugačijeg kretanja svjetskih cijena nafte, hrane ili plina (suprotno od pretpostavljenih) to bi se
odrazilo na odstupanje bh. cijena u odnosu na projicirane. S druge strane, ne treba
zanemariti i mogućnost nenajavljenih promjena cijena komunalija za promatrane godine.
Monetarni sektor - Navedena kretanja deviznih rezervi i novčane mase mogu se očekivati
ukoliko se sve navedene pretpostavke, na kojima su bazirane, ostvare. Ukoliko dođe do
pogoršanja u vanjskoj trgovini ili smanjenja depozita, ili smanjenja bilo kojeg vida priljeva,
postoji rizik da se projekcije ne ostvare. Ili, ukoliko za tekuću 2014. godinu dođe do recesije,
onda se slika mijenja u potpunosti za sve godine.
Stanje u bankarskom sektoru – Navedena kretanja deviznih rezervi i novčane mase mogu
se očekivati ukoliko se sve navedene pretpostavke, na kojima su bazirane, ostvare. Ukoliko
dođe do pogoršanja u vanjskoj trgovini ili smanjenja depozita, ili smanjenja bilo kojeg vida
priliva, postoji rizik da se projekcije ne ostvare. Ili, ukoliko za tekuću 2014. godinu dođe do
recesije, onda se slika mijenja u potpunosti za sve godine. Bitna stavka za bankarski sektor
BiH, jeste mogućnost financiranja iz inozemstva, a na koju velik utjecaj ima kreditni rejting
zemlje u smislu cijene izvora financiranja. Pad kreditnog rejtinga doveo bi do povećanja
cijene izvora financiranja na međunarodnom tržištu. Nedovoljna opskrbljenost kapitalom i
opterećenje nelikvidnim sredstvima ukazuju da će ograničavanje kreditiranja od strane
bankarskog sektora potrajati još neko vrijeme. Kontrakcija investicijskih aktivnosti zbog
slabijeg pristupa kreditiranju može usporiti oživljavanje BiH ekonomije.
Vanjski sektor - Rizici po našu ekonomiju i vanjskotrgovinski sektor uopće se ogledaju u
mogućem scenariju širenja dužničke krize u eurozoni što bi značajno utjecalo na smanjenje
bh izvoza, SDI i novčanih doznaka iz inozemstva, a jednim dijelom bi utjecalo i na
kompenzacije zaposlenih bh državljana u inozemstvu. Slab financijski sektor u EU bi također
doprinio smanjenju mogućnosti inozemnog zaduživanja što bi značajno ugrozilo budući rast
bh ekonomije i investicija. Pogoršanje ekonomske situacije u EU izravno bi imalo utjecaja i na
oslabljene performanse susjednih ekonomija, također nama značajnih trgovinskih partnera,
što bi sa druge strane još više umanjilo bh izvoz (a na račun toga i ukupan rast).
Izravan strana ulaganja - Prema postojećim procjenama rizik bi se najviše odrazio na
smanjena ulaganja u elektroenergetski i naftni sektor, te nezainteresiranost stranih ulagača
pri provedbi procesa privatizacije preostalog državnog kapitala.
Promjena porezne politike – Promjena porezne politike u smislu povećanja poreza i
doprinosa na plaću, koja se poduzima u Republici Srpskoj radi stabilizacije prihoda, može se
odraziti na povećanje evazije sistema i nezaposlenosti i u vezi sa tim izvršiti dalji pritisak na
socijalne transfere i destabilizaciju perspektive fiskalne konsolidacije.
Prirodne nepogode – Na perspektivu konsolidacije javnih financija u Bosni i Hercegovini u
značajnoj mjeri će utjecati poplave koje su prouzrokovale velike materijalne štete kako
stanovništvu regija koje su pogođene poplavama tako i gospodarstvu.
Preporuke za fiskalnu strategiju
Fiskalna politika jedan je od osnovnih pokretača ostvarenja makroekonomskih ciljeva. Ključni cilj
fiskalne reforme je smanjenje javne potrošnje na održiv nivo i istovremeno efikasnija naplata javnih
prihoda, te pravična alokacija javnih prihoda između različitih nivoa vlasti.
Fiskalna politika mora biti usmjerena na ograničenje javnih rashoda na jednoj strani i aktivnostima
usmjerenim na aktivniji i efikasniji rad inspekcijskih organa u prikupljanju prihoda, na drugoj strani.
Samo ovakva fiskalna politika može rezultirati konsolidacijom fiskalne pozicije.
23
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
U narednom razdoblju vlastima treba biti imperativ svođenja javnih rashoda u realne okvire i
prilagođavanja strukture javnih rashoda tako da podržava rast i razvoj. Osnovni cilj za naredno
srednjoročje bit će očuvati i ojačati fiskalnu stabilnost. Postojeća ekonomska kriza i naslijeđene
slabosti iz prošlosti stavljaju vladu pred brojne izazove koji mogu rezultirati značajnim usporavanjem
ekonomskog rasta, padu javnih prihoda i narušavanju fiskalne održivosti te daljem pogoršanju
vanjskih računa sa potencijalno negativnim posljedicama po monetarnu stabilnost.
Dugo očekivane reforme usmjerene ka jačanju konkurentnosti i stimuliranju investicija se nameću kao
jedino preostalo rješenje za prijeko potreban intenzivan ekonomski rast u BiH. Jedini način da se
nadomjesti oskudnost kapitala i skroman rast zaposlenosti u okruženju je da se poveća
konkurentnost zemlje u privlačenju stranog kapitala, te ojača konkurentnost bh izvoza. Takvim
reformama bi se ujedno stvorio i povoljan ambijent za stimuliranje domaćih investicija što bi sve
zajedno trebalo voditi ka oživljavanju privatnog sektora i otvaranju novih radnih mjesta. Na urgentnost
reformi posebno ukazuje činjenica da je već i onako izuzetno nizak životni standard u zemlji tijekom
posljednjih godina prestao konvergirati ka EU prosjeku. U periodu od osam godina, zaostajanje bh
životnog standarda mjerenog BDP-om po glavi stanovnika korigiranom za paritet kupovne moći) je
tek neznatno umanjeno sa 25% evropskog prosjeka 2005. godine na svega 29% u 2012. Pri tome je
nivo od 29% dostignut 2009. godine od kada nije bilo daljnjeg sustizanja. Ovako nizak standard je
posljedica niske stope aktivnosti radno sposobnog stanovništva (44%), te izuzetno visoke stope
(pretežno dugoročne) nezaposlenosti (28%) među aktivnim dijelom populacije. To je dovelo BiH na
dno liste zemalja po nivou životnog standarda koju objavljuje EUROSTAT nakon što ju je 2011.
godine zvanično pretekla i Albanija. Ovo jasno ukazuje da bi daljnje odgađanje reformi moglo značiti
još veće zaostajanje za drugim zemljama u kojima ekonomske reforme sve više postaju imperativ.
Reforma tržišta rada, mirovinskog sistema, obrazovanja i sl. su samo neke od važnijih reformi koje
već dugo čekaju da budu provedene. Tu je i visok nivo fiskalnih opterećenja na zaposlene koji radnu
snagu u BiH čine skupom i podstiču na sivu ekonomiju. Nezavršen proces privatizacije, problem
nelikvidnosti u privredi predstavljaju važna pitanja. Tu su i jačanje vladavine prava, a posebno
politička nestabilnost koja predstavlja jedan od glavnih uzroka izuzetno niskog kreditnog rejtinga
zemlje koji praktički onemogućava komercijalno zaduživanje u inozemstvu. Dakle, neophodan je
sistemski pristup kroz izradu razvojne strategije u kojoj bi bili jasno posloženi ciljevi i aktivnosti sa
jasnim prioritetima i nosiocima odgovornosti.
Uzimajući ovo u obzir, vlada treba poduzeti niz mjera kako bi očuvala i ojačala fiskalna stabilnost
zemlje kroz implementaciju slijedećih podciljeva:
1. Ojačati fiskalnu poziciju, odnosno smanjiti konsolidirani fiskalni deficit, a ciljati fiskalnu
ravnotežu u razdoblju od 2015. godine (pod pretpostavkom okončanja globalne ekonomske
krize i provođenja reformi planiranih u okviru Stand by aranžmana i kreditnih aranžmana BiH
sa Svjetskom bankom).
2. Dalje jačati fiskalnu koordinaciju kroz snažniji rad Fiskalnog savjeta BiH i usvajanje
sveobuhvatnih Globalnih okvira fiskalne bilance i politika u BiH, s konkretnim podacima o
stavkama prihoda, rashoda, financiranja i shodno tome fiskalnim ciljevima za BiH
konsolidirano i za svaki od nivoa vlasti pojedinačno.
3. Očuvati sitem valutnog odbora.
4. Neophodno je podržati i dalje jačati sustav izvješćivanja konsolidiranih podataka o fiskalnom
izvršenju i planovima (proračunima i DOP-ovima) i sustav redovne analize podataka o
fiskalnom izvršenju i planovima, koji trebaju biti predmet redovnog pregleda od strane
Fiskalnog savjeta, da bi po potrebi omogućila eventualna blagovremena intervencija.
5. Na nivou Bosne i Hercegovine treba usuglasiti strateški pristup za politiku javnih rashoda i
definirati prioritete na dugoročnoj osnovi.
6. U Bosni i Hercegovini je neophodno izvršiti optimizaciju i prestrukturiranje javnih rashoda.
Ovo podrazumijeva smanjenje onih rashoda, koji ne pružaju doprinos unapređenju
ekonomskog rasta.
7. Izdvajanja za javne rashode u BiH treba smanjiti i dovesti ih na nivo zemalja koje imaju
približno jednak iznos BDP-a per capita kao i Bosna i Hercegovina
24
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
8. Osigurati sredstva za kreiranje novih i jačanje postojećih državnih institucija, koje su
neophodne za ispunjavanje uvjeta Europskog partnerstva, tj. u procesu euroantlanskih
integracija.
9. Osigurati veća kapitalna ulaganja financirana iz proračuna i entitetskih razvojnih banaka,
pogotovo u svjetlu globalne ekonomske krize, kada ulaganje javnog sektora u infrastrukturu
treba ublažiti efekte na privatni sektor. Veliki infrastrukturni projekti trebaju biti koordinirano
planirani na razini BiH.
10. Dalje jačati kapacitete kontrolno-nadzornih institucija u cilju bolje naplate prihoda, a posebice
u oblasti doprinosa i kontrole poslodavaca u oblasti rada i upošljavanja.
11. Nastaviti i poboljšati implementaciju mjera predviđenih reformom javne uprave na svim
razinama vlasti.
12. Poboljšati i harmonizirati poslovni ambijent revizijom regulatornih mjera koje kompliciraju i
produžavaju osnivanje, vođenje i zatvaranje poduzeća.
13. Sprovesti reforme u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i
zdravstvenog osiguranja, te zavoda za zapošljavanje na svim nivoima (po mogućnosti
harmonizirane).
14. Nastaviti privatizaciju u FBiH.
15. Uskladiti raspodjelu proračuna sa prioritetnim politikama, uzimajući u obzir: novu razvojnu
strategiju BiH i strategiju socijalnog uključivanja čiju pripremu koordinira (a moraju biti
sukladne strategijama nižih razina vlasti i odrediti prioritizirane ukupne ciljeve, te ciljeve u
svakom od sektora, da bi na taj način olakšala pripremu proračuna); programe javnih
investicija; Europska partnerstva; te ostale postojeće i planirane razvojne dokumente na svim
razinama vlasti.
16. Razmotriti nastavak reforme izravnih poreza i doprinosa u oba entiteta, sa ciljem potpune
harmonizacije poreza na dohodak i dobit i eventualnog smanjenja doprinosa. Iako su
nedavno usvojeni zakoni u oblasti izravnih poreza približili entitetske sustave izravnog
oporezivanja, u budućem razdoblju primat i dalje zadržava potreba djelovanja ka daljnjoj
harmonizaciji sustava izravnih poreza u FBiH, RS-u i BD-u (što je i jedan od uvjeta Kredita za
razvojnu politiku od Svjetske banke), kako bi se poresko opterećenje građana i kompanija
ujednačilo, pojednostavile poreske procedure, dalje smanjilo poresko opterećenje radne
snage, te ojačao jedinstveni ekonomski prostor i mobilnost radne snage u BiH (što su i
prioriteti Europskog partnerstva).
17. Nastaviti reformu jačanja upravljanja javnim financijama u BiH, u cilju daljnjeg uvođenja
programskog budžetiranja. Za kvalitetno upravljanje javnim financijama, a posebice u
ambijentu globalne krize i pada prihoda, od krucijalne važnosti je pravilno usmjeravanje
sredstava. Obzirom na ograničenost proračunskih sredstava, bh. vlasti moraju usporediti
prioritete i učinke programa, usluga i aktivnosti bh. javnog sektora, kako bi omogućile da se
najbitniji programi i aktivnosti financiraju, da se isti sprovedu na najefikasniji i najučinkovitiji
način i da omoguće poreskim obveznicima u BiH da dobiju vrijednost za uloženi novac. U
posljednje četiri godine, uvedeni su inicijalni principi programskog budžetiranja koji se koristi
za pripremu DOP-ova svih razina vlasti. Ministarstva financija trebaju nastaviti proces
moderniziranja procesa i sustava planiranja proračuna kroz uvođenje programskog
budžetiranja, kao sastavnog dijela usvojenih proračuna, koje će omogućiti ministrima,
vladama, parlamentima i javnosti da mjere učinke programa u smislu djelotvornosti i
učinkovitosti. Zvanično uvođenje programskog budžetiranja kao sastavnog dijela usvojenih
proračuna predstavlja sveobuhvatnu reformu, koja je i u najrazvijenijim zemljama trajala dugi
niz godina. Sljedeći korak u zvaničnom uvođenju programskog budžetiranja kao sastavnog
dijela usvojenih proračuna u BiH mora biti implementacija informacijskog sustava za
proračunsko planiranje, koje će omogućiti automatiziran proces pripreme proračuna po
ekonomskoj i programskoj klasifikaciji i nadzor izvršenja proračuna po ekonomskoj i
programskoj klasifikaciji. Zatim je potrebno sprovesti sustav nadzora izvršenja po
programskoj klasifikaciji u testnom razdoblju od najmanje jednog proračunskog ciklusa. U
konačnici, proračunski zakoni na svim razinama se trebaju dalje mijenjati da bi se ostvario
zakonski temelj za usvajanje i nadzor izvršenja proračuna i po programskoj klasifikaciji.
Obzirom na opsežnost navedene reforme, ne očekuje se zvanično uvođenje programske
25
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
klasifikacije u usvojene proračune i sustav kontrole izvršavanja (dakle zvanično usvajanje
proračuna po programima) u narednom srednjoročnom razdoblju.
Posebne ekonomske problematike vezane za Kanton
Područje Kantona Središnja Bosna se prostire na ukupno 3.189,0 km2, čine ga dvanaest općina:
Bugojno, Busovača, Dobretići,Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo,
Novi Travnik, Travnik i Vitez, što čini 12,21% ukupne teritorije Federacije BiH, odnosno 6,23%
ukupne teritorije Bosne i Hercegovine.
Procjene Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da u ovom kantonu ima 253.149 stanovnika, što
je 10,83% u odnosu na ukupan broj stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine. Gustoća
naseljenosti je nešto ispod prosjeka Federacije BiH (79,4 u Kantonu naspram 89,5 stanovnika po
km2 u FBiH).
Prema podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za Kanton Središnja Bosna, ukupne
investicije u 2013. godini iznosile su 185 milijuna KM (vidjeti tablicu 2.8).
Tablica 2.8: Osnovni indikatori razvoja FBiH i Kantona Središnja Bosna u 2013. godini
Elementi
FBIH
Učešće kantona u FBiH
KSB
2011
2012
2013
2011
2012
2013
26.111
26.111
26.109
3.189
3.189
3.189
-Stalno
2866
2867
2865
- Prisutno
2338
2338
2337
254
254
89,5
89,5
89,5
79,6
79,5
ZAPOSLENOST-prosječ. broj
440747
437331
435113
39017
38719
38975
8,9
8,9
9
NEZAPOSLENOST - broj
371090
384852
391942
39030
40356
41711
10,5
10,5
10,6
RADNA SNAGA - broj
811837
822183
827055
78047
79075
80686
9,6
9,6
9,8
GDP - u milijunima KM
16489
16554
16800
1253
1242
1279
7,5
7,5
7,6
INVESTICIJE u mil. KM
2870
2885
2990
169
179
185
6,2
6,2
6,2
STUPANJ INVESTIRANJA u %
17,4
17,4
17,8
13,4
13,4
13,4
77,9
77,9
77,9
- Stalno stanovništvo
15,4
15,3
15,2
- Prisutno stanovništvo
18,9
18,7
18,6
15,4
15,3
15,4
81,5
81,8
82,8
45,7
46,8
47,4
50
51
51,7
109,4
109
109
-Stalno stanovništvo
5723
5710
5864
- Prisutno stanovništvo
7015
7001
7188
4933
4890
5044
70,3
69,8
70,2
Površina u km
STANOVNIŠTVO - tisuće (procjena
sred. god.)
2
Gustoća naseljenosti
2011
2012
2013
12,2
12,2
12,2
254
10,9
10,9
10,9
79,4
88,9
88,8
88,7
STUPANJ ZAPOSLENOSTI u %
STUPANJ NEZAPOSLEN. U %
GDP po stanovniku u KM
IZVOZ ROBE- u milijun. KM
5420
5249
5548
576
499
532
10,6
9,5
9,6
10170
9972
9833
780
763
747
7,7
7,7
7,6
53,3
52,6
56,4
73,8
65,4
71,3
138,5
124
126
102,5
95,6
107,4
101,2
93,1
123,3
6,5
6,3
7,5
PROSJEČNA PLAĆA - u KM
819
830
835
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, svibanj 2014. godine
675
708
698
82,4
85,3
83,6
UVOZ ROBE - u milijun. KM
STUPANJ POKRIVENOSTI UVOZA
IZVOZOM ROBE u %
FIZIČKI OPSEG
- Industrija (indeksi)
Prema statističkim podacima broj registriranih poslovnih subjekata na dan 31.12.2012. u Kantonu
iznosi 12.771 (Pravne osobe 4.304, Jedinice u sastavu pravnih osoba 2.236, i obrti 6.232), broj
registriranih pravnih osoba na dan 31.12.2013. godine iznosio 12.885 u Kantonu Središnja Bosna, što
je u odnosu na prošlu godinu više za 114 ili 0,9%. Broj registriranih pravnih osoba u KSB sudjeluje u
26
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
ukupnom broju registriranih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 10%. Broj registriranih obrtnika sa
stanjem 31.12.2013. godine iznosio 6.160 što je manje za 72 registriranih u obrtu ili 1,15% u odnosu
na 2012. godinu. Broj registriranih obrtnika u KSB sudjeluje u ukupnom broju registriranih obrtnika u
Federaciji BiH sa 12,2%., prikazano u tablici 2.9.
Tablica 2.9: Stanovništvo i Struktura poslovnih subjekata u KSB po općinama za 2013. godinu
Broj
poduzeća na
1000
stanovnika
Broj poduzeća
Općine
Stanovništvo
Pravne
osobe
Ukupno
UKUPNO KSB
Jedinice u
sastavu
Obrti
253.149
12.885
4.400
2.325
6.160
50,9
Bugojno
37.163
2.088
587
338
1.163
56,2
Busovača
16.018
984
279
114
591
61,4
650
39
25
12
2
60,0
Donji Vakuf
13.866
935
206
128
601
67,4
Fojnica
11.725
598
179
83
336
51,0
G. Vakuf - Uskoplje
18.747
1.016
226
128
662
54,2
Jajce
24.171
905
361
214
330
37,4
Kiseljak
20.604
1.231
511
214
506
59,7
Kreševo
5.488
346
157
47
142
63,0
Novi Travnik
24.930
911
381
223
307
36,5
Travnik
54.557
2.410
894
544
972
44,2
Vitez
25.230
1.422
594
280
548
56,4
2.337.200
128.728
50.625
27.408
50.695
55,1
Dobretići
FBiH
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2013. godinu, GDP
(bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 16.800 mil. KM (uključena neregistrirana ekonomija –
NOE).
U 2013. godini procjena GDP-a po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u FBiH iznosi 7.188 KM,
dok u Kantonu Središnja Bosna iznosi 5,044 KM ili 70,2% od prosjeka Federacije.
U Kantonu Središnja Bosna procjenjuje se da je ostvaren GDP18 u iznosu od 1.277 mil KM što u
odnosu na GDP Federacije iznosi 7,6%. Pregled GDP-a po općinama Kantona, dat je u tablici 2.10.
Budući da je Federalni zavod za statistiku ne radi izračun GDP-a po kantonima i općinama, prosječan GDP po
kantonima je uradio Federalni zavod za programiranje razvoja prema formuli: (broj zaposlenih u općtini x prosječna
plaća u općini)/(broj zaposlenih u FBiH x prosječna plaća u FBiH) x GDP
Ovim se dobije približna procjena GDP-a kantona i općina, jer nisu uzete sve komponente koje utiču na izračun
stvarnog GDP-a. Izvor podataka: za stanovništvo Federalni Zavod za statistiku, Saopćenje broj 14.2.1. od
30.06.2013. godine Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja.
18
27
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 2.10: Bruto domaći proizvod (GDP) u Kantonu Središnja Bosna u 2013. god.
Općine
Stanovništvo
UKUPNO KSB
GDP - u tisuć. KM
GDP/PC po glavi
stanovnika u KM
FBiH = 100
GDP/PC po glavi
stanovnika u KM
253.149
1.276.832
5.044
70,2
Bugojno
37.163
134.403
3.617
50,3
Busovača
16.018
67.202
4.195
58,4
Dobretići
650
0
0
0,0
Donji Vakuf
13.866
50.401
3.635
50,6
Fojnica
11.725
100.803
8.597
119,6
G. Vakuf - Uskoplje
18.747
67.202
3.585
49,9
Jajce
24.171
117.603
4.865
67,7
Kiseljak
20.604
100.803
4.892
68,1
Kreševo
5.488
33.601
6.123
85,2
Novi Travnik
24.930
117.603
4.717
65,6
Travnik
54.557
352.808
6.467
90,0
Vitez
25.230
134.403
5.327
74,1
FBiH
2.337.200
16.800.380
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, svibanj 2014. godine
7.188
100,0
U Kantonu u 2013. godini zabilježen je rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje od 23,3%. U prva
četiri mjeseca 2013. godine vidljiv je usporeniji trend rasta industrijske proizvodnje od 4,5% u odnosu
na isto razdoblje iz protekle godine, što se može vidjeti u tablici broj 2.11.
Tablica 2.11: Indeks industrijske proizvodnje Kantona Središnja Bosna
2011/
2010
2012./ 2011.
2013./ 2012.
I-IV 2014/ IIV 2013
101.2
93.1
123.3
104.5
Energija
82.4
85.7
113.1
88.5
Intermedijarni proizvodi, osim energije
126.3
108.3
101.1
100.3
Kapitalni proizvodi
128.5
64.2
130.0
78.3
Trajni proizvodi za široku potrošnju
215.0
146.2
101.7
155.6
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
97.6
104.5
150.5
105.1
Vađenje ruda i kamena
124.4
103.7
96.7
108.4
Prerađivačka industrija
105.2
87.3
125.6
105.6
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
Izvor: Federalni zavod za statistiku
59.8
111.9
124.2
70.7
INDUSTRIJA UKUPNO
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA
PREMA PODRUČJIMA I ODJELJCIMA KD-a
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u 2013. godini iznosila je 71,29%. Uvoz u 2013. godini je iznosio
746.669 a izvoz 532.318 milijuna KM, negativni saldo trgovinske bilance se smanjio sa -263.928
milijuna iz 2012. na -214.351 milijuna KM iz 2013. godine, što se može vidjeti u tablici 2.12.
28
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 2.12: Izvoz i uvoz po općinama u Kantonu Središnja Bosna za 2013. god.
Općine
Izvoz
UKUPNO KSB
Učešće u %
Vrijednost u KM
Uvoz
Izvoz
Uvoz
Pokrivenost
uvoza izvozom
u%
Trgovinska
bilanca
(deficit)
532.318
746.669
9,59
7,59
71,29
-214.351
Bugojno
45.292
21.397
0,82
0,22
211,67
23.895
Busovača
23.627
14.108
0,43
0,14
167,47
9.519
8
0
0,00
0,00
0,00
8
10.892
3.037
0,20
0,03
358,64
7.855
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
2.567
2.045
0,05
0,02
125,53
522
33.801
28.589
0,61
0,29
118,23
5.212
122.589
33.410
2,21
0,34
366,92
89.179
Kiseljak
37.846
86.289
0,68
0,88
43,86
-48.443
Kreševo
4.358
65.948
0,08
0,67
6,61
-61.590
49.383
31.403
0,89
0,32
157,26
17.980
175.201
189.249
3,16
1,92
92,58
-14.048
26.754
271.194
0,48
2,76
9,87
-244.440
FBiH
5.547.955
9.832.913
100,00
100,00
Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH, posredovanjem Agencije za statistiku BiH
56,42
-4.284.958
G. Vakuf - Uskoplje
Jajce
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Ukupan broj zaposlenih u ožujku 2014. godine na području Kantona Središnja Bosna je 38.967, što
predstavlja rast od 0,4% u odnosu na isti mjesec iz prethodne godine. U ožujku 2014. godine broj
nezaposlenih iznosio je 41.711 osoba, što za 2.744 osobe premašuje broj zaposlenih na području
Kantona.
Tablica 2.13: Zaposlenost i plaće po općinama u KSB za mjesec ožujak 2014. godine
Općine
UKUPNO
Broj
zaposlenih
Broj
nezaposlenih
Prosječna neto
plaća
Prosječna bruto
plaća
38.967
41.711
707,00
1.068,00
Bugojno
4.189
5.947
716,00
1.080,00
Busovača
1.694
3.215
719,00
1.088,00
40
112
869,00
1.338,00
Donji Vakuf
1.606
2.913
690,00
1.035,00
Fojnica
1.890
2.209
754,00
1.140,00
G. Vakuf - Uskoplje
2.428
3.243
772,00
1.164,00
Jajce
2.958
3.913
912,00
1.388,00
Kiseljak
3.446
2.768
643,00
970,00
Kreševo
1.157
726
630,00
949,00
Dobretići
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Izvor: Federalni zavod za statistiku
3.223
4.206
750,00
1.143,00
10.491
8.129
702,00
1.061,00
5.845
4.330
603,00
903,00
Prosječna neto plaća po zaposlenom u KSB za 2013. godine iznosi 698 KM i manja je u odnosu na
2012. godinu za 1,4%. Prosječna plaća u mjesecu ožujku 2014. za KSB iznosila je 676 KM, najniža je
u odnosu sa ostalim kantonima u FBiH i znatno je ispod prosječne plaće u FBiH, koja je u ožujku
2014. godini iznosila 831 KM (vidjeti tablice 2.14 i grafikon 2.3).
29
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 2.14: Zaposlenost i plaća po kantonima za mjesec ožujak 2014. godine
Broj zaposlenih
Federacija BiH
Neto plaća u KM
Bruto plaća u KM
439.496
831
1.268
31.757
791
1.203
Kanton Posavski
5.570
699
1.058
Tuzlanski kanton
80.965
740
1.120
Zeničko - dobojski kanton
68.989
723
1.094
6.390
736
1.123
Kanton Središnja Bosna
40.283
676
1.014
Hercegovačko neretvanski kanton
47.164
862
1.318
Zapadno - hercegovački kanton
16.343
781
1.186
124.638
1.033
1.598
9.397
838
1.275
Unsko - sanski kanton
Bosansko - podrinjski kanton
Kanton Sarajevo
Kanton 10
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Grafikon 2.3: Prosječna neto i bruto plaća po kantonima za mjesec ožujak 2014. godine
u KM
1.800
1.600
1.400
1.200
1.000
800
600
400
200
0
Prosječna plaća po kantonima
Neto plaća u KM
Bruto plaća u KM
U sljedećoj tablici dati su socioekonomski pokazatelji za kantone i Federaciju BiH, na osnovu kojih su
kantoni rangirani (nivo razvijenosti) u odnosu na prosjek Federacije BiH. Rang razvijenosti kantona
urađen je na osnovu 5 pokazatelja – stupanj zaposlenosti, stupanj nezaposlenosti, broj učenika
osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika, GDP po glavi stanovnika i odsutno stanovništvo u
odnosu na 1991. godinu. Kanton Središnja Bosna rangiran je na 7. mjesto, od ukupno 10 kantona u
Federaciji BiH.
30
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 2.15: Nivo razvijenosti FBiH po kantonima za 2013. godinu
Stup.
zapos.
u%
Stup.
nezap.
u%
Broj učen.
(osn+sred)
na 1000
stan.
Kanton Sarajevo
27,8
37,1
125
Zapadno-hercegovački
19,9
39,3
Hercegovačko-neretvanski
20,8
Tuzlanski
Federacija BiH= 100
Index
odsut.
stan.
Stup. zap.
Stup.
nez.
Broj učen.
na 1000
stan.
GDP/
PC
Odsut.
stan.
13730
-10,3
149,1
121,7
95,8
191
161
5973
-8,3
106,7
117,1
124,1
41,1
131
8239
-16,8
111,8
113,3
16,2
55,1
124
5253
-4,9
86,9
Zeničko-dobojski
17,2
50,8
133
5984
-16,8
Bosansko-podrinjski
19,3
37,1
102
6839
Kanton Središnja Bosna
15,4
51,7
146
5044
Unsko-sanski
11,1
59,2
131
Kanton 10
11,9
50,4
Posavski
14,4
49,9
Kanton/županija
GDP/PC
u KM
Indeks
razvijenosti
Rang
132,6
138
1
83,1
145,4
115,3
2
100,7
114,6
94,2
106,9
3
83,8
95,7
73,1
168,2
101,5
4
92,4
92,8
102,3
83,3
89,7
92,1
5
-21,7
103,6
121,7
78,3
95,1
57,7
91,3
6
-25,3
82,7
90,9
112,6
70,2
34,2
78,1
7
4322
-16,5
59,5
75,1
100,7
60,1
91,8
77,5
8
106
5327
-32
63,8
93,8
81,2
74,1
-9,7
60,6
9
121
5606
-38,8
77,2
94,6
93,3
78
-53,9
57,8
10
7188
-15,3
100
100
100
100
100
100
FBiH
18,6
47,4
130
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, svibanj 2014. godine
31
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Poglavlje 3:
Srednjoročna fiskalna strategija
Uvod
U ovom poglavlju su izložene projekcije prihoda od kojih se očekuje da su dostupni za financiranje javne
potrošnje u srednjoročnom razdoblju, a na osnovu projiciranih makroekonomskih pokazatelja i
postojećih poreskih politika.
Polazne osnove pri procjeni prihoda za razdoblje 2015. - 2017. godina su podaci Ministarstva financija o
izvršenju proračuna za 2012. i 2013. godinu kao i plan Proračuna za tekuću 2014. godinu.
Fiskalna strategija
U proteklom razdoblju postignut je značajan napredak i bitni kvalitativni pomaci u upravljanju javnim
financijama. Poboljšan je način pripreme Proračuna, a informacije o javnim financijama su iz godine u
godinu detaljnije i dostupnije javnosti. Planiranje Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2014.
godinu oslanjalo se na načela stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike kroz smanjenje javne
potrošnje, što se najvećim dijelom odnosi na obustavu novog upošljavanja, redukciju isplata naknada
za rad u povjerenstvima i isplata prekovremenog rada, smanjenje visine dnevnica u zemlji i
umirovljenje državnih službenika koji su ispunili uvjete za mirovinu, te zadržavanje visine osnovice za
isplatu plaća na istom nivou kao prethodne godine. Istovremeno se nastojala očuvati socijalna
pravednost i zaštita najugroženijih grupa stanovništva i braniteljskih populacija, te osigurati aktivan
doprinos povećanju investicionih aktivnosti. Ove aktivnosti će se nastaviti i narednih godina.
Zadaci Vlade Kantona Središnja Bosna povezani sa strateškim pravcima su usmjereni na dalje
smanjivanje fiskalnih i financijskih rizika i poticanje ekonomskog rasta, te kontinuirana i održiva
fiskalna konsolidacija, sa posebnim naglaskom na poboljšanje izvršenja prihoda, racionalizaciji
javnog sektora, kao i nastavak pozitivnih rezultata koji su proizvod reformi naknada po osnovu prava.
Vlada Kantona je na 67. sjednici održanoj 20. veljače 2014. godine na prijedlog Ministarstva financija
razmatrala i usvojila Prijedlog mjera za zaustavljanje deficita u Proračunu Kantona, a Sabor Kantona
na 33. zasjedanju održanom 10. ožujka dao suglasnost na Mjere (Tablica 3.1).
Tablica 3.1: Mjere za zaustavljanje deficita u Proračunu Kantona Središnja Bosna
Cilj 1
Mjera 1
POVEĆANJE PRIHODA
Kreditno zaduženje
Aktivnost
Donošenje odluke o kreditnom
zaduženju Kantona.
Mjera 2
Očekivani rezultat
aktivnosti
Smanjen deficit
Kantona
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Vlada-Sabor
Kantona
Rok
Razdoblje
implementacije
do
1.3.2014.
2014.
Rok
Razdoblje
implementacije
Poboljšati poresku politiku
Aktivnost
Očekivani rezultat
aktivnosti
32
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Povećano učešće
KSB u raspodjeli
prihoda od
neizravnih poreza
Vlada u suradnji
sa višim razinama
vlasti
do
30.6.2014.
2014. - 2017.
Povećana naplata
prihoda
Vlada-Sabor
Kantona
do
1.3.2014.
trajno
Povećana naplata
prihoda
Vlada-Sabor
Kantona
do
30.6.2014.
trajno
Doneseni zakoni
Sabor Kantona
do
31.3.2014.
trajno
Kvalitetan nadzor i
naplata prihoda u
Kantonu
Sva ministarstva
u okviru svoje
nadležnosti
do
30.6.2014.
trajno
Bolji uvid u stanje
koncesijskih
naknada
Ministarstvo
gospodarstva i
Ministarstvo
poljoprivrede,
do
31.3.2014.
trajno
Povećana naplata
koncesijskih
naknada
Ministarstvo
gospodarstva i
Ministarstvo
poljoprivrede,
do
31.3.2014.
trajno
Bolji uvid u stanje
eksploatacije
mineralnih sirovina
Ministarstvo
gospodarstva
do
31.3.2014.
2014.
Sudjelovanje Vlade odnosno
njenih predstavnika u stečajnim
postupcima u svrhu naplate
svojih potraživanja
Naplata potraživanja
Ministarstvo
gospodarstva i
Ministarstvo
poljoprivrede...
do
30.6.2014.
trajno
Naplata sredstava od Šumskog
gospodarskog društva po osnovu
naknada za općekorisne funkcije
šuma za 2012. i 2013. godinu
Naplata potraživanja
Ministarstvo
poljoprivrede,
šumarstva i
vodoprivrede
do
1.3.2014.
trajno
Naplata potraživanja
Ministarstvo
poljoprivrede,
šumarstva i
vodoprivrede
do
1.3.2014.
trajno
Aktivnost
Očekivani rezultat
aktivnosti
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Rok
Razdoblje
implementacije
Jačati kapacitete inspekcije u
cilju bolje naplate prihoda
(fiskalizacije, izdavanja računa,
itd.), a posebice u oblasti
doprinosa i kontrole poslodavaca
u oblasti rada i upošljavanja.
Efikasnija naplata
poreza i doprinosa
Ministarstvo
gospodarstva i
Ministarstvo
poljoprivrede...,
Zauzeti aktivniju ulogu u izmjeni
Zakona o raspodjeli prihoda sa
jedinstvenog računa u Federaciji
Bosne i Hercegovine
U što kraćem roku donijeti Zakon
o šumama Kantona Središnja
Bosna
U što kraćem roku donijeti Zakon
o lovstvu Kantona Središnja
Bosna.
Hitno usvojiti zakone proslijeđene
u saborsku proceduru
Sagledati i izvršiti izmjene i
dopune svih propisa koji
reguliraju poresku politiku, u cilju
vršenja kompletnog nadzora nad
ubiranjem prihoda u Kantonu.
Uraditi jedinstven pregled svih
koncesijskih ugovora zaključenih
u Kantonu, i stupanj realizacije
istih u posljednje tri godine.
Hitno rješavanje pitanja kontrole i
praćenja uplata naknada za
koncesije, poduzimanje mjera za
prinudnu naplatu dospjelih a
neizmirenih potraživanja po ovom
osnovu (ponovno upućivanje
opomena pred tužbu, odnosno
aktiviranje mjenica ili drugih
sredstava za plaćanje
koncesijskih naknada).
Hitno izvršenje geodetskih
premjera, odnosno geodetskih
snimaka kamenoloma radi
snimanja i utvrđivanja stvarnih
eksploatiranih količina mineralnih
sirovina po ugovorima.
Preporuka kantonalnom
poreznom uredu za pojačani
angažman u naplati naknada za
općekorisne funkcije šuma
Mjera 3
Poboljšati inspekcijski nadzor
33
trajno
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Mjera 4
Povećati sredstva donacija i vlastitih prihoda
Aktivnost
Uspostaviti koordinaciju svih
ravnatelja ustanova i agencija,
zavoda i direktora društava čiji je
osnivač Kanton, u cilju
koordiniranog rada na
zajedničkim projektima od
interesa za Kanton.
Uspostaviti koordinaciju
pomoćnika i tajnika ministarstava
u cilju angažmana na realizaciji
projekata, koji se financiraju sa
viših razina vlasti, iz donacija i iz
sredstava pretpristupnih fondova
EU.
Sva ministarstva, uprave i niže
potrošačke jedinice trebaju
pripremiti plan vlastitih prihoda i
donacija .
Cilj 2
Mjera 1
Očekivani rezultat
aktivnosti
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Rok
Razdoblje
implementacije
Povećana kvaliteta i
broj projekata na
području Kantona
Vlada Kantona
do
1.5.2014.
2014. - 2017.
Povećanje donacija i
sredstava iz EU
fondova
Vlada Kantona
do
1.4.2014.
2014. - 2017.
Bolji uvid i efikasnije
prikupljanje vlastitih
prihoda i donacija
Svi proračunski
korisnici
do
15.3.2014.
2014. - 2017.
Očekivani rezultat
aktivnosti
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Rok
Razdoblje
implementacije
Efikasno provođenje
javnih nabavki
Vlada Kantona
31.3.2014.
trajno
Vlada Kantona
31.3.2014.
trajno
Racionalno
planiranje nabavki
Svi proračunski
korisnici
31.3.2014.
2014. - 2017.
Koordiniraniji i
efikasniji rad
inspekcija
Vlada Kantona
30.6.2014.
trajno
Smanjenje
izdvajanja u školstvu
Ministarstvo
prosvjete,
znanosti
do
1.7.2014.
2014. - 2017.
Smanjenje
izdvajanja u školstvu
Ministarstvo
prosvjete,
znanosti
do
1.7.2014.
2014. - 2017.
Smanjenje
izdvajanja u školstvu
Ministarstvo
prosvjete,
znanosti
do
1.7.2014.
2014. - 2017.
Reorganizacija i
smanjenje troškova
uprave
Vlada Kantona
do
1.6.2014.
2014. - 2017.
Smanjenje
izdvajanja u MUP-u
Vlada Kantona i
MUP Kantona
do
31.3.2014.
2014. - 2017.
Zaustavljanje
dodatnog izdvajanja
za plaće i naknade
Svi proračunski
korisnici
SMANJENJE RASHODA
Izvršiti reorganizaciju u organima Kantona
Aktivnost
Osnivanja Ureda za javne
nabavke.
Razrješenje svih postojećih
povjerenstava za javne nabave.
Izrada planova javnih nabavki za
2014. godinu svih proračunskih
korisnika.
Formiranje Kantonalne uprave za
inspekcijske poslove
Smanjiti broj javnih ustanova
(škola) koje su izgubile status
Ustrojavanje odjeljenja u
obrazovanju po pedagoškim
standardima – rok 1.7.2014.
godine.
Preispitati opravdanost
postojanja pojedinih škola sa
malim brojem učenika, kao i
mogućnost smanjenja broja
odjela u zavisnosti od broja
učenika.
Preispitati organizaciju svih
organa uprave
Izvršiti racionalizaciju i
reorganizaciju u Ministarstvu
unutarnjih poslova
Zaustaviti svako novo
upošljavanje i ugovore o djelu,
iznimno odlukom Vlade može se
odobriti novo upošljavanje ili
ugovor o djelu.
34
2014. - 2017.
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Žurno donijeti rješenja o
umirovljenu za sve koji su stekli
uvjete.
Mjera 2
Mjera 3
Mjera 4
Smanjenje
izdvajanja za plaće i
naknade
Svi proračunski
korisnici
2014. - 2017.
Racionalizirati isplate plaće i naknada
Aktivnost
Očekivani rezultat
aktivnosti
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Rok
Razdoblje
implementacije
Hitno pokrenuti pregovore s
predstavnicima Sindikata
korisnika Proračuna Kantona o
izmjenama i dopunama zakona i
uredbi o plaćama, naknadama i
kolektivnim ugovorima
Smanjenje
izdvajanja sredstava
Vlada i Sindikat
Kantona
odmah
2014. - 2017.
Aktivnost
Očekivani rezultat
aktivnosti
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Rok
Razdoblje
implementacije
Ministarstva koja tekuće transfere
usmjeravaju prema korisnicima
prava iz oblasti koje pokrivaju, a
regulirani su odgovarajućim
zakonima, moraju hitno krenuti u
izmjene i dopune tih zakona i
svesti ih u realne okvire.
Transferi koji su
zakonski regulirani
uklopljeni u realne
okvire, sukladno
raspoloživim
sredstvima
Navedena
ministarstva
do
31.3.2014.
2014. - 2017.
Uraditi programe utroška
sredstava za sva ministarstva
Racionalno i
transparentno
trošenje sredstava
Vlada i
ministarstva
Kantona
do
15.3.2014.
2014.
Aktivnost
Očekivani rezultat
aktivnosti
Institucija
(nositelj
aktivnosti)
Rok
Razdoblje
implementacije
Restrikciju materijalnih izdataka
svih korisnika proračuna po svim
mogućim pozicijama.
Smanjenje izdataka
za materijal i usluge
10 % u odnosu na
2013. godinu
Svi proračunski
korisnici
odmah
2014.
Smanjiti izdvajanja za transfere
Reducirati materijalne izdatke
Jedna od značajnih reformi u okviru upravljanja javnim financijama u Federaciji BiH je donošenje
novog Zakona o proračunima u Federaciji BiH, koji se primjenjuje od 1.1.2014. godine, a koji ima za
cilj jačanje koordinacije fiskalnih politika u Federaciji BiH, unapređenja fiskalne odgovornosti i
povećanje financijske discipline, bolju regulativu, odnosno unapređenje propisa, jačanje nadzora nad
nižim nivoima vlasti i poboljšanje fiskalnog izvještavanja.
Sukladno članku 39. i 40. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", br. 102/13, 9/14 i 13/14), za potrebe koordinacije fiskalne politike u Federaciji
uspostavlja se Fiskalno koordinacijsko tijelo Federacije s ciljem osiguravanja makroekonomske
stabilnosti i fiskalne održivosti Federacije. Vlada imenuje Fiskalno koordinacijsko tijelo Federacije u
čiji sastav ulaze: federalni ministar financija, kantonalni ministri financija i predstavnik Saveza općina i
gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 42. i 43. Zakona, propisuju Pravila za jačanje
fiskalne odgovornosti, prijedlozi zakona, uredbi, propisa i drugih akata koje Vlada donosi ili
predlaže na donošenje Parlamentu moraju sadržavati procjenu financijskih učinaka na proračun, kao i
mišljenje Vlade, ako Vlada nije predlagatelj zakona.
Tijekom izvršavanja proračuna, Ministarstvo financija može obavljati financijsku kontrolu zakonitog i
namjenskog korištenja proračunskih sredstava.
35
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Planirana tekuća bilanca proračuna mora biti pozitivna ili jednaka nuli izuzev u slučajevima
elementarne nepogode ili stanja prirodne katastrofe koje proglasi zakonodavno tijelo.
Ukoliko se ostvari tekući deficit u fiskalnoj godini, Vlada je dužna izvršiti pokriće istog kroz planiranje i
ostvarivanje tekućeg suficita u naredne tri fiskalne godine.
Sukladno članku 44. Zakona o proračunima, rukovoditelj je dužan svake godine za prethodnu
proračunsku godinu, za razdoblje u kojem je obavljao poslove rukovoditelja, popuniti Izjavu o
fiskalnoj odgovornosti. Uz Izjavu se prilažu i planovi otklanjanja slabosti i nepravilnosti utvrđeni od
mjerodavnih tijela, izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim u prethodnoj godini i
mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za oblasti koje su bile
revidirane u prethodnoj godini.
U oblasti porezne politike i javnih prihoda dosadašnje aktivnosti bile su usmjerene na analizu
primjene poreskih propisa i propisa kojima su ustanovljeni ostali javni prihodi u cilju nadogradnje i
unapređenja politika u oblasti javnih prihoda kroz izmjene postojećih propisa i donošenje novih.
Nastavljene su aktivnosti harmonizacije propisa na teritoriji Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko
Distrikta kako bi se stvorili jednaki uvjeti privređivanja za privredne subjekte na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovine i izvršila harmonizacija istih sa propisima EU. Također, aktivno se radi na iznalaženju
rješenja u pravcu smanjenja opterećivanja poslodavaca, kako bi se stimulirao rast stope zaposlenosti,
a u isto vrijeme održala stabilnost izvanproračunskih fondova.
Nastavljene su aktivnosti na provođenju projekta pojednostavljenja plaćanja javnih prihoda, čija
implementacija bi imala višestruke koristi i za obveznika i za Poreznu upravu, kao što su uštede u
vremenu i troškovima u odnosu na sadašnje stanje, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za
poduzetnike i privredne subjekte u FBiH, smanjenje prosječnih troškova prikupljanja prihoda, kao i
povećanje stupnja dobrovoljnog izmirenja obaveza olakšavajući privrednim subjektima da redovno
izmiruju obveze.
Dalji napredak u provođenju programa strukturalnih reformi u Federaciji BiH temelji se na usvajanju
seta zakona (Zakon o privrednim društvima, Zakon i inspekcijama i Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o registraciji privrednih subjekata) koji bi trebali značajno poboljšati poslovno okruženje kroz
pojednostavljivanje odnosno skraćivanje procedura registracije privrednih subjekata.
Zbog ukazane potrebe za smanjenjem obaveza koje opterećuju pravna lica, u sferi neporeznih
dadžbina, uz reforme oporezivanja koje se provode na nivou Federacije, provedene su aktivnosti,
izvršene analize fiskalnog opterećenja obveznika i dati principi za racionalizaciju sistema neporeznih
prihoda, sa prijedlogom mjera za smanjenje parafiskalnih opterećenja po osnovu opće vodne
naknade, naknade za opće korisne funkcije šuma i članarine turističkih zajednica, po pitanju obuhvata
obveznika plaćanja, osnovice i stope za obračun, što je podržano od strane Vlade Federacije BiH, te
bi u narednom razdoblju trebalo provesti aktivnosti o mogućnostima operacionalizacije prijedloga.
Također, u 2013. godini implementiran je Zakon o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate,
koji je temporalnog karaktera i donesen je sa ciljem djelomičnog rasterećenja privrednika od
nagomilanih obaveza po osnovu javnih prihoda. Ovaj zakon se odnosi na otpis kamata na dospjele a
neuplaćene javne prihode i privremeno oslobađanje od zateznih kamata za privredne subjekte koji u
predviđenom roku izmire obavezu (glavnicu). Donesenim izmjenama nastojala se povećati likvidnost
obveznika koji su imali dospjele neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda kao i oslobađanjem
sredstava po ovom osnovu u korist proračuna i izvanproračunskih fondova. U 2014. godini očekuje
priliv po osnovu izmirenja glavnice dospjelih neuplaćenih javnih prihoda, čiji efekti će se moći
sagledati po isteku zakonskog roka za uplatu glavnice, koji još uvijek teče.
Proces uvođenja fiskalnih sistema i implementacija Zakona o fiskalnim sistemima u toku
četverogodišnje primjene pokazao se opravdanim zbog većeg stepena kontrole evidentiranja
prometa, što je rezultiralo disciplinu u obračunavanju, prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, a što
je i doprinijelo vršenjem pojačanih aktivnosti inspekcijskog nadzora nad primjenom Zakona, koje su
provedene u okviru redovnih planova i aktivnosti inspekcijskih organa, kao i pojačanog inspekcijskog
36
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
nadzora nad primjenom Zakona o fiskalnim sistemima. Krajnji cilj je potpuna primjena Zakona o
fiskalnim sistemima i čitavog niza provedbenih propisa kojim se uređuje ova oblast, uz potrebu za
dopunama zakonskih rješenja u smislu usuglašavanja kaznenih odredbi sa propisanim obavezama
svih aktera fiskalizacije, što bi olakšalo rad inspekcijskih organa i u konačnici trebalo rezultirati većim
prilivom prihoda oporezivanjem prometa, izravnih poreza i prihoda po osnovu novčanih kazni.
Najveći značaj uvođenja fiskalizacije u Federaciji BiH jeste praćenje krajnje potrošnje iskazane kroz
PDV prijave. S obzirom na način izračuna koeficijenata raspodjele prihoda od neizravnih poreza
između entiteta, prema metodologiji propisanoj u Pravilniku o izračunu koeficijenata i doznačavanja
entitetima, u proteklom razdoblju došlo je do izmjene koeficijenta doznačavanja prihoda sa
Jedinstvenog računa za Federaciju, koji u razdoblju od 2011. - 2013. godina pokazuju stalni rast u
korist Federacije, gdje je prosječni koeficijent u 2011. godini za Federaciju BiH bio 63,30%, a u 2013.
godini prosječni koeficijent sa uključenim poravnanjima za tu godinu iznosio je 63,96%.
Također, u 2014. godini i u skladu sa novim Zakonom o proračunima u Federaciji Bosne i
Hercegovine usvojeni su sljedeći podzakonski akti: Pravilnik o utvrđivanju i načinu vođenja Registra
proračunskih korisnika proračuna u Federaciji BiH, Pravilnik o obliku, sadržaju, načinu, postupcima i
predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti, Uredba o računovodstvu proračuna u Federaciji BiH, te
Uredba o proračunskom nadzoru u Federaciji BiH.
Spomenute mjere i propisi doneseni tijekom 2013. i 2014. godine, te provedene aktivnosti doprinose
stabilnosti javnih financija, te stvaraju polaznu osnovu za dalju provedbu fiskalne politike u narednom
trogodišnjem razdoblju s ciljem osiguranja likvidnosti sistema i stvaranja preduvjeta za ekonomski
oporavak.
U prvom polugodištu 2014. godine ukupni prihodi proračuna Kantona manji su za 9%, u odnosu na
planirane. Na takva kretanja najveći utjecaj imali su smanjeni prihodi od neizravnih poreza koji
pripadaju kantonima. Imajući u vidu navedeno, izvršiti će se rebalans proračuna, odnosno donijet će
se Izmjene i dopune Proračuna KSB za 2014. godinu, kako bi se uravnotežila prihodovna i
rashodovan strana proračuna.
Jedan od važnijih ciljeva Vlade Kantona u narednom razdoblju je izrada Strategije razvitka Kantona
Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2020. godina. Vlada Kantona je uz podršku UNDP-a
(Razvojnog programa Ujedinjenih nacija) 19 započela sa procesom izrade u lipnju ove godine, uz
uvažavanje postojećih strateških dokumenata po vertikalnom i horizontalnom nivou, postojećeg
socio-ekonomskog stanja i razvojnih prioriteta i potreba Kantona, raspoloživih i budućih kapaciteta
Kantona te pozitivnih društveno-ekonomskih odnosa u okruženju. Prema nacrtu dinamičkog plana
strategija bi trebalo da bude završena u roku od 12-13 mjeseci. Nositelj izrade je KOR (Kantonalni
odbor za razvoj, broji 23 člana) uz konsultanta na projektu Innova d.o.o. Sarajevo.
Ovom Strategijom KSB će biti zvanično zastupljena u participativnoj izradi Strategije razvoja FBiH,
kao i kompatibilna sa strategijom na nivou države BiH, kako bi se osiguralo da se prioriteti KSB izraze
na federalnom i državnom nivou.
Pored ove Strategije u fokusu Vlade Kantona su i sektorske strategije koje su u procesu izrade, kao
što je Strategija razvoja obrazovanja za razdoblje 2014. - 2021. godine, za koju je prošle godine
Vlada KSB dala suglasnost Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta na pokretanje postupka
za izradu, i Strategije razvoja turizma KSB za razdoblje 2013. – 2023. godine, za koju je Vlada je
na prijedlog Ministarstva gospodarstva dala suglasnost na Odluku o dodjeli ugovora za usluge izrade
strategije „Univerzitetu Zenica“ Pravni fakultet – Institut za društvena istraživanja.
19
Metodologija za planiranje razvoja kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) je pripremljena u sklopu Projekta
integriranog lokalnog razvoja (ILDP). Svrha Metodologije planiranja razvoja kantona u FBiH je da posluži kao
jedinstveni okvir za planiranje i upravljanje razvojem kantona, koji omogućava horizontalnu koordinaciju planiranja na
nivou kantona i vertikalnu povezanost strategija razvoja kantona sa strateškim dokumentima jedinica lokalne
samouprave i viših nivoa vlasti. Na taj način se doprinosi ujednačenom pristupu planiranju i upravljanju razvojem u
FBiH, a gdje su kantonalne uprave jedne od ključnih aktera i nosioca procesa izrade i realizacije strategija razvoja.
37
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Enova d.o.o. iz Sarajeva u suradnji s Ministarstvom gospodarstva KSB dovršila je Nacrt Strategije
gospodarskog razvoja Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2013. - 2023. godina, u kojoj je
definirano pet strateških ciljeva, i to:
1. Kreiranje privlačnog poslovnog okruženja,
2. Kreiranje konkurentne ekonomije bazirane na razvoju MSP 20,
3. Razvoj poljoprivrede i industrije prerade poljoprivrednih proizvoda,
4. Razvoj prerađivačke industrije, i
5. Razvoj turizma.
U listopadu prošle godine donesena je Strategija komunikacija u Kantonu Središnja Bosna za
razdoblje 2013. - 2018. godina, a u ožujku 2014. god. usvojena je Strategija upravljanja ljudskim
resursima Vlade Kantona Središnja Bosna.
Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi, nužno je osigurati izvore financiranja za provedbu istih te je u tu
svrhu izražena veza između strateških ciljeva i proračunskih programa. Naime, strateškim planom
definiraju se pravci djelovanja ministarstava i kantonalnih uprava, dok se proračunom definiraju
programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu. Stoga je Strategija kao
dokument polazna osnova za izradu Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015. –
2017.
Povezivanjem Programa javnih investicija (PJI) s procesom strateškog planiranja i budžetiranja,
projekti javnih investicija se stavljaju u funkciju ostvarivanja sektorskih politika i strateških ciljeva
definiranih u okviru mjerodavnosti institucija Kantona. Na taj način omogućena je bolja povezanost
između prvenstvenih projekata i procesa alokacije svih raspoloživih sredstava za njihovu realizaciju,
kao i planiranje raspodjele sredstava planiranih kroz proces izrade Dokumenta okvirnog proračuna
koji usvaja Vlada, svake godine za trogodišnje razdoblje.
Program javnih investicija KSB za razdoblje 2015. – 2017. god. priprema Ministarstvo financija kao
potpora Vladi Kantona i institucijama Kantona za planiranje ulaganja i donošenje kvalitetnijih
investicijskih odluka. PJI je instrument planiranja koji omogućava bolje korištenje sredstava proračuna
i pruža bolji pristup stranim izvorima financiranja, s obzirom da raspoloživa proračunska sredstva
nisu uvijek dostatna za višegodišnje financiranje projekata.
Vlada će poticati unapređenje kapaciteta ministarstava i drugih organa uprave Kantona Središnja
Bosna za pripremu projektnih prijedloga za međunarodne i druge fondove u cilju namicanja
izvanproračunskih sredstava za realizaciju programskih aktivnosti te poticati apliciranje na navedene
fondove.
U razdoblju 2015. - 2017. godine, Vlada Kantona će utvrđene strateške ciljeve nastojati ostvariti putem
usmjeravanja prioriteta ka intenzivnijem privrednom razvoju i strukturnim reformama neophodnim za
ekonomski rast, uvećanje zaposlenosti i životnog standarda građana. S tim u vezi ovim dokumentom
su određene osnovne politike djelovanja usmjerene na održivost javne potrošnje i povećanje
konkurentnosti privrede u ovom srednjoročnom razdoblju.
20
MSP – mala i srednja poduzeća.
38
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Neizravni porezi koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje (UINO)
Prihodi koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje uključuju PDV, carinske dažbine, trošarine,
cestarinu te ostale prihode i pristojbe koje ostvaruje Uprava u okviru svoje mjerodavnosti. Ovi prihodi
se uplaćuju na Jedinstveni račun, a raspodjela se vrši na sljedeći način (prema članku 21. Zakona o
sistemu neizravnog oporezivanja u BiH, «Službeni glasnik BiH», broj: 44/03, 52/04, 34/07, 49/09 i
32/13):
 najprije se izdvajaju sredstva na račun pričuva
 zatim sredstava za potrebno financiranje institucija BiH
 sukladno usvojenoj metodologiji Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje,
ostatak se, sukladno odredbama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli
prihoda i metodologiji utvrđenoj Pravilnikom o izračunu koeficijenata doznačavanja
entitetima, raspodjeljuje između entiteta i Brčko Distrikta
 iz entitetskih udjela se, zatim, izdvajaju sredstva potrebna za financiranje vanjskog
duga.
Sukladno izmjenama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, prihodi od dodatne
cestarine, koja se uvodi Zakonom o trošarinama i namijenjena je za izgradnju auto-cesta, prikupljaju
se na poseban podračun jedinstvenog računa, dok se njihova raspodjela vrši prema koeficijentima
koje utvrđuje UINO.
Iako je bruto naplata prihoda u 2013. bila veća za 9,4 mil KM u odnosu na 2012. godinu (ili za 0,2%),
zbog rasta povrata od 112,7 mil KM u odnosu na 2012. godinu, neto prihodi su bili manji za 103,2 mil
KM ili 2,1% u odnosu na 2012. godinu (Tablica 3.2).
Početak 2014. godine je bio obilježen smanjenjem naplate od 2% u odnosu na siječanj 2013., no,
već u veljači zabilježeno je snažno povećanje naplate neizravnih poreza, koje je ne samo anuliralo
deficit iz siječnja, već je donijelo i rast od čak 62 mil KM. Nastavak pozitivnih trendova zabilježen je i
u ožujku 2014. Prema preliminarnom izvještaju UNO po vrstama prihoda u ožujku 2014. neplaćeno
je, po odbitku povrata, 367,5 mil KM ili 4% više nego u istom mjesecu 2013.
U ožujku je zabilježen snažan rast kod svih glavnih grupa prihoda, što se, zajedno sa pozitivnim
kretanjima u veljači, odrazilo i na kumulativnu naplatu u prvom kvartalu 2014. Na razini kvartala
naplaćeno je neto prihoda od neizravnih poreza u visini od 1,146 mlrd KM, što je za 75 mil KM ili 7%
više nego u istom kvartalu 2013. g. Kvartalna kretanja ukupne naplate neizravnih poreza ukazuju na
izuzetno snažan rast naplate prihoda od neizravnih poreza koji je neuobičajen za prvi kvartal fiskalne
godine.
Elementarne nepogode su potpuno preokrenule pozitivna kretanja neizravnih poreza iz prethodna
četiri mjeseca. Poplavama izazvano smanjenje privatne potrošnje u svibnju je dovelo do naglog
smanjenja priljeva na JR UIO od 5,9%. Ovome je doprinijela i (od ranije prisutna) deflacija (1,3% u
svibnju) koja umanjuje osnovicu za obračun PDV‐a, carina i sl. Smanjenje priljeva je bilo praćeno
visokim rastom povrata sa JR od 23,5% tako da su neto priljevu u svibnju bili za 11,4% niži u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine. Drugim riječima, sredstva raspoloživa proračunima u raspodjeli
sa JR su bila za 12,8% niža u odnosu na svibanj 2013.
Situaciju dodatno pogoršava visok rast obaveza servisiranja inozemnog duga koji je u svibnju iznosio
17% (g/g). Tako sredstva namijenjena proračunskoj potrošnji nakon servisiranja duga bilježe još veći
godišnji pad od 16,3%. Smanjenjem u svibnju je više nego prepolovljen četveromjesečni rast neto
prihoda JR na stopu od svega 3,4% nakon pet mjeseci. S druge strane, proračunska sredstva sa JR
nakon izmirivanja inozemnog duga na nivou pet mjeseci bilježe tek neznatno smanjenje od 0,8%.
39
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.2: Naplata i raspodjela prihoda od nizravnih poreza ‐ Rast (g/g) u %
2013.
2011.
2012.
2013.
Strukt.
Bruto prihodi ‐ prikupljeno
2014.
siječ. svib.
2014.
siječ. ožuj.
trav.
svib.
100,0
6,3
‐0.1
0,2
4,5
6,1
11,3
‐5.9
Povrati
16,9
21,2
0,2
12,8
9,4
1,9
17,5
23,5
Neto prihodi ‐ prikupljeno
83,0
4,0
‐0.1
‐2.1
3,4
7,1
9,9
‐11.4
53,0
5,0
0,5
‐1.9
3,7
9,5
3,5
‐10.6
4,0
‐7.4
‐18.5
‐5.6
8,6
12,8
6,1
0,0
Trošarine
22,0
7,9
2,8
‐2.5
0,8
4,2
24,6
‐23.3
Putarine
5,0
‐5.3
‐1.3
‐0.1
5,8
12,7
20,7
‐21.4
Ostali prihodi
0,0
‐2.7
‐1.7
1,9
1,9
‐2.7
7,5
8,0
Neusklađeni prihodi
0,0
‐67.2
‐70.4
99,9
120,7
‐79.8
24,4
0,0
100,0
6,3
0,0
0,1
4,2
6,6
11,5
‐8.2
Minimalne rezerve
17,1
20,7
0,2
12,6
9,8
0,6
31,2
16,2
Proračuni
82,9
4,1
‐0.1
‐2.1
3,0
8,1
7,2
‐12.8
11,6
12,9
37,2
47,5
39,2
50,9
35,9
17,6
FBiH
7,5
12,5
37,8
51,0
43,6
47,9
37,0
39,7
RS
4,0
13,7
36,1
41,1
30,6
56,5
33,9
‐18.3
BD
0,0
‐3.2
19,7
474,5
0,0
2,0
3,0
Raspodijeljeno nakon servisiranja
inozemnog duga
71,3
3,5
‐2.8
‐7.2
‐0.8
3,8
4,2
‐16.3
Institucije BiH
12,7
0,0
8,9
0,0
‐1.0
0,0
0,0
‐4.8
FBiH
37,2
3,2
‐6.0
‐7.7
‐1.8
5,6
3,0
‐22.1
RS
18,9
5,9
‐2.8
‐11.0
0,7
2,4
9,0
‐10.5
BD
2,4
4,9
‐1.5
‐2.9
2,5
9,7
8,5
‐18.8
PDV
Carine
Raspoloživo za raspodjelu
Servisiranje inozemnog duga
Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Za financiranje državnih institucija za šest mjeseci 2014. godine raspoređen je isti iznos kao i prošle
godine i to ukupno 365 milijuna KM.
U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko sa
pripadajućim vanjskim dugom za šest mjeseci 2014. godine u usporedbi sa istim razdobljem prošle
godine. Posebno je važno naglasiti da je vanjski dug entiteta značajno porastao za šest mjeseci
2014. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milijunima KM.
Tablica 3.3: Raspodjela prihoda od neizravnih poreza za prvih šest mjeseci
FBiH
1.1. - 30.6.
Doznačeno
RS
Inozemni dug
Doznačeno
DB
Inozemni dug
Doznačeno
Inozemni dug
2014.
969
249
501
132
67
1
2013.
1.027
194
515
109
68
0
28,61
-2,62
21,07
-0,6
740,91
% promjene
-5,69
Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Pored raspoređenih prihoda u tablici iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputova
(0,10 KM) za šest mjeseci 2014. godine, Federacija BiH je dobila dodatnih 28,8 milijuna KM,
Republika Srpska 19,1 milijun KM i Distrikt Brčko 0,9 milijuna KM. Razlika predstavlja rezervu na
posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,10 KM.
40
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
PDV
Naplatu prihoda od neizravnih poreza u prva tri mjeseca 2014. g. obilježio je snažan rast prihoda od
PDV-a. Nakon pet kvartala negativnog rasta u prvom kvartalu je zabilježen rast od 8,3%.
Za razliku od 2013. g., koja je bila karakteristična po visokom i stabilnom rastu PDV-a naplaćenog po
prijavama i padu prihoda od PDV-a na uvoz, prvi kvartal 2014. g. je donio suprotne trendove naplate
komponenti bruto PDV-a. Naplata PDV-a po prijavama u prvom kvartalu 2014. bila je na razini prvog
kvartala 2013., sa oštrim oscilacijama u veljači (+19,7%) i ožujku (-14,3%). S obzirom da je, prema
informaciji UNO, u prvom kvartalu naplaćen i značajan iznos dugova po osnovu PDV-a može se
zaključiti da je naplata tekućih obaveza po osnovu PDV prijava bila negativna. Na razini kvartala rast
PDV-a na uvoz je iznosio 11,2%. Na rast prihoda od PDV-a je svakako utjecao rast uvoza u prvom
kvartalu iznad projektiranog rasta za 2014. Neuobičajeno velika diskrepancija između rasta uvoza i
rasta naplate PDV-a kod uvoza u prvom kvartalu ukazuje na promjenu režima plaćanja uvoznih
pristojbi kod nekolicine kompanija koje se bave unutrašnjom obradom (lohn poslovi), koje su se
umjesto primjene posebnog carinskog postupka, koji je podrazumijevao uvoz sirovina i materijala bez
plaćanja PDV-a, odlučile za standardni postupak plaćanja PDV-a koji se primjenjuje na sve ostale
obveznike PDV-a. Ukoliko se rast bruto PDV-a u prvom kvartalu 2014. razloži na faktore koji su
doprinijeli rastu od 6,6% na razini kvartala može se zaključiti da je pozitivan efekt imala naplata starih
dugova sa 2,1 p.p., rast uvoza sa 3 p.p. i promjena režima obračuna PDV-a i efikasnost naplate 3,3
p.p., dok je negativni efekt imala naplata PDV u zemlji (PDV po prijavama, kazne, ..) u visini od 1,8
p.p.
Promjena načina plaćanja PDV-a je utjecala na rast bruto naplate PDV-a, ali je donijela i rast povrata
PDV-a, s tim da moment anuliranja bruto naplate isplatom povrata ovisi o vremenskom razmaku
između rokova plaćanja carinskih pristojbi i rokova povrata. Prosječna stopa izdvajanja iz bruto PDVa za isplatu povrata u prvom kvartalu 2014. iznosila je 25%, s tim da je trend rastući, jer je udio
povrata u bruto naplati u siječnju, veljači i ožujku iznosio 23,8%, 24% i 27% respektivno. Podaci o
značajnom porastu zahtjeva za povrat i porezne kredite ukazuju na mogućnost da efekti rasta PDV-a
kod uvoza iz prvog kvartala budu anulirani rastom povrata u drugom kvartalu, ali i u trećem kvartalu
2014., ukoliko se radi o likvidiranju zahtjeva za porezne kredite.
Tablica 3.4: Udio povrata u bruto prihodima od PDV-a (2006. – 2013.)
2006.
% povrata PDV-a
12,1%
2007.
17,7%
% povrata
obveznicima
% povrata PDV-a
međunarodnim
projektima
Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
23,0%
20,6%
19,3%
21,6%
21,6%
24,1%
21,8%
18,6%
17,3%
19,2%
19,4%
21,6%
1,1%
1,9%
2,0%
2,4%
2,1%
2,7%
Carine
U prvom kvartalu 2014. g. zabilježeni su pozitivni trendovi u naplati prihoda od carina, prvi put nakon
uzastopno devet negativnih kvartala. Pozitivna kretanja kod naplate prihoda od carina nazirala su se
već u drugoj polovici 2013. g., što se može objasniti utjecajem promjene carinskog režima kod uvoza
duhana i određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nakon ulaska Hrvatske u EU. Drugi
razlog za snažan rast prihoda od carina jeste i rast uvoza iz trećih zemalja (Kina) i pomjerane sheme
uvoza nafte (Rusija) u odnosu na shemu uvoza Rafinerije u 2013. g. Prema podacima UNO uvoz iz
Kine je u prvom kvartalu 2014. veći za 42,8% u odnosu na isti kvartal 2013, a obračunati prihodi
(PDV, carine) su veći za 33,7%.
41
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Trošarine i putarine
Kvartalna analiza naplate trošarina pokazuje rastući trend naplate trošarina u prvom kvartalu 2014. u
visini od 3,7% nakon dva negativna kvartala. Nakon dubokih poremećaja na tržištu duhana u 2013. u
prvom kvartalu 2014. je zabilježen minimalni rast prihoda od trošarina na duhan od 1,3% (+2,2 mil
KM) i to kod domaćeg rezanog duhana i uvoznih cigareta. Rast je zabilježen i kod derivata nafte od
3,6 mil KM. Rast putarine ne prati rast trošarina na derivate zbog izvršenih prebijanja poreznih kredita
sa obvezama po osnovu domaćih trošarina na derivate. Snažan rast prihoda od trošarina je
zabilježen na grupaciji alkoholnih i bezalkoholnih pića od 28% ili 4,4 mil KM. Analiza strukture
trošarina po trošarinskim proizvodima naplaćenih u prvom kvartalu pokazuje da je enorman rast
zabilježen kod trošarina na pivo (+54,7%) i trošarina na bezalkoholna pića (+23,3%), dok je kod
alkohola i alkoholnih pića zabilježen pad od 14,1%. Međutim, imajući u vidu da je u prvom kvartalu
naplaćeno 4,5 mil KM dugova po osnovu trošarina na pivo stvarni rast tekućih prihoda od trošarina
na pivo je negativan (-4,5%), dok je rast tekućih ukupnih prihoda od trošarina 2,1%.
Projekcije prihoda
Projekcije prihoda od neizravnih poreza za razdoblje od 2015. do 2017. godine bazirane su na
sljedećim postavkama:
•
•
•
Prognozama makroekonomskih pokazatelja Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) za
spomenuto razdoblje;
Politikama u području neizravnih poreza koje se odnose na primjenu čl. 21 Zakona o
trošarinama, koji podrazumijeva kontinuirano usklađivanje stopa trošarina u BiH sa
minimalnim standardima u EU. Projekcije uključuju efekte povećanja posebne trošarine na
duhan u 2014. godini sa 0,75 na 0,90 KM po pakiranju, kao i planiranog kontinuiranog
povećanja iste u 2015. i 2016. za 0,15 KM po pakiranju cigareta;
Tekućim trendovima u naplati prihoda od neizravnih poreza.
Osnovni scenarij projekcija uključuje gore navedene pretpostavke, a programski uključuje i procjenu
efekata izmjena Zakona o trošarinama vezano za uvođenje diferencirane trošarine na pivo i novu
trošarinsku politiku oporezivanja duhana od 1.7.2014. godine i u narednom srednjoročnom razdoblju.
Polazeći od godišnjih makroekonomskih projekcija, vodeći se principom opreznosti i imajući u vidu
navedene jednokratne efekte prinudne naplate i snažne oscilacije mjesečne i kvartalne naplate bruto
PDV-a u 2014. g., za koje Odjeljenje očekuje da će na godišnjoj razini biti neutralizirani povratima,
projekcija prihoda od neizravnih poreza za 2014. godinu iznosi 5.018,8 mil KM, što je za 2,7% više
od ostvarenja u 2013. godini.
Projekcija prihoda u razdoblju od 2015. do 2017. godine zasnovana je na projekcijama pojedinih
kategorija prihoda za 2014. godinu, projektiranim relevantnim makroekonomskim pokazateljima za
navedeno razdoblje, te efektima planiranog kontinuiranog povećanja posebne trošarine na cigarete u
2015. i 2016. godini.
Projektirane stope rasta prihoda iznose 1,6%, 2,5% i 2,5% u 2015, 2016 i 2017. godini, respektivno.
Projekcije prihoda prema programskom scenariju predstavljene su u Tablici 3.5. Programski scenarijo
prihoda od neizravnih poreza uključuje: procjene efekata uvođenja diferencirane stope trošarine na
pivo, i procjene efekata nove trošarinske politike oporezivanja duhana.
Procjenjuje se da će do konca godine 2015. biti naplaćeno 5.138,7 mil KM prihoda od neizravnih
poreza, što je za 1,9% više od naplate iz prethodne godine, u 2016. i 2017. godini od 2,5%, više u
odnosu na prethodne godine.
42
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.5: Prognoza prihoda sa jedinstvenog računa UINO za razdoblje 2014. - 2017. g. (u milijunima KM)
Vrsta prihoda (neto)
Ostvareno
2013.
PDV
Akcize
Carine
Putarina
Ostalo
UKUPNO
Putarina (0,10 KM/l)
SREDSTVA ZA RASPODJELU
3.102,90
1.267,10
211
285,3
19,9
4.886,20
Procjena
Prognoza
stopa rasta
2014.
2015.
2016.
2017.
2014./2013.
2015./2014.
2016./2015.
2017./2016.
3.203,00
1.308,60
220,8
290,6
18,1
5.041,00
3.265,00
1.332,50
227,4
295,5
18,3
5.138,70
3.360,10
1.349,40
235,6
302,7
18,5
5.266,30
3.457,80
1.364,70
243,8
310,9
18,6
5.395,80
3,20%
3,30%
4,60%
1,90%
-8,70%
3,20%
1,90%
1,80%
3,00%
1,70%
0,90%
1,90%
2,90%
1,30%
3,60%
2,40%
0,90%
2,50%
2,90%
1,10%
3,50%
2,70%
0,90%
2,50%
-114
-116,2
-118,2
-121,1
-124,4
1,90%
1,70%
2,40%
2,70%
4.772,20
4.924,80
5.020,50
5.145,20
5.271,50
3,20%
1,90%
2,50%
2,50%
Izvor podataka: Odjeljenje za makrooekomsku analizu (OMA) UIO BiH, april 2014.godine
43
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prihodi kantona
Prihodi od neizravnih poreza sa Jedinstvenog računa
Zakonom o pripadnost javnih prihoda u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj: 22/06,
43/08, 22/09 i 35/14) je detaljno regulirana raspodjela prihoda od neizravnih poreza između
Federacije, kantona, jedinica lokalne samouprave i direkcija za ceste.
Izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Službene novine Federacije BiH broj 43/08), prihodi sa jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji
za financiranje funkcija kantona umanjeni su sa 51,48% na 49,7%, za financiranje funkcija Federacije
umanjeni su sa 36,2% na 34,93%, privremeno, na ime financiranja naknada demobiliziranih
nezaposlenim braniteljima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka važenja Zakona o pravima
demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/06).
Pojedinačno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz članka 6. ovog Zakona vrši se na osnovi
formule koja se temelji na sljedećim omjerima: 57% na osnovi broja stanovnika u kantonu; 6% na
osnovi površine kantona; 24% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju; 13% na osnovi
broja učenika u srednjem obrazovanju.
Formula sadrži koeficijent, koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj
koeficijent iznosi 2. Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe kantona sa
najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi: Bosansko-podrinjski
kanton Goražde, koeficijent 1,8, Kanton 10, koeficijent 1,1. i Izmjenama i dopunama Zakona o
pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH broj
35/14) Posavski kanton, koeficijent 1,5.
Izmjenama Zakona (Sl. novine F BiH broj 35/14) se osiguralo uključivanje Grada Sarajeva i općina
Kantona Sarajevo u izravnu raspodjelu prihoda od neizravnih poreza sa nivoa Federacije BiH
Izračun udjela vrši se svake godine prema formuli: Godina X(i) = b(i). Pri čemu je: X(i) - udio koji
općina/kanton ima u iznosu sredstava određenom za općine/kantone prema stavku 1. članka 6.
ovoga zakona; b(i) - udio koji određena općina/kanton ima u iznosu sredstava određenom za
općine/kantone nakon primjene formula iz čl. 9. i 12. ovoga zakona.
Raspodjela prihoda od neizravnih poreza sa jedinstvenog računa za Kanton Središnja Bosna očekuje
se u iznosu od 104,1 milijuna u 2014., što predstavlja pad od 0,4% u odnosu na 2013. godinu po
revidiranim projekcijama Sektora za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministarstva financija
i 114,9 milijuna u 2015. godini U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su projicirani na 115,0
milijuna KM u 2016. godini, te 113,8 milijuna KM u 2017. godini.
U tablici 3.6 dat je detaljan prikaz Izvršenja prihoda od neizravnih poreza Kantona i općina Kantona
pojedinačno sa Jedinstvenog računa za 2013. godinu, revidirane projekcije za 2014. g. i projekcije
prihoda za razdoblje 2015. - 2017. godina21.
Raspodjela prihoda za kantone i općine pojedinačno za 2014. godinu i razdoblje 2015. - 2017. godina urađena je
prema metodologiji utvrđenoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije
BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14) i na bazi statističkih podataka korištenih za izračun.
21
44
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.6: Izvršenje prihoda od neizravnih poreza kantona i općine kantona pojedinačno na
Jedinstvenom računu za 2013. godinu, revidirane projekcije za 2014. godinu i projekcije prihoda za
razdoblje 2015. - 2017. godina u KM
Izvršenje 2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Ukupno Kanton Središnja Bosna
124.407.412
123.948.780
136.889.742
136.953.855
135.491.336
Kanton
104.477.354
104.092.195
114.960.016
115.013.858
113.785.634
Bugojno
2.870.762
2.860.178
3.158.797
3.160.277
3.126.529
Busovaca
1.300.689
1.295.894
1.431.193
1.431.863
1.416.572
Neizravni porezi
Dobretici
61.595
61.368
67.775
67.807
67.083
Donji Vakuf
1.207.252
1.202.801
1.328.381
1.329.003
1.314.811
Fojnica
1.003.251
999.552
1.103.911
1.104.428
1.092.634
Gornji Vakuf-Uskoplje
1.583.556
1.577.719
1.742.441
1.743.258
1.724.641
Jajce
1.934.718
1.927.586
2.128.837
2.129.834
2.107.089
Kiseljak
1.606.922
1.600.998
1.768.151
1.768.979
1.750.089
Kresevo
441.842
440.213
486.173
486.401
481.207
Novi Travnik
1.933.109
1.925.983
2.127.066
2.128.063
2.105.337
Travnik
4.240.055
4.224.424
4.665.478
4.667.663
4.617.817
Vitez
1.746.308
1.739.870
1.921.523
1.922.423
1.901.893
općine
19.930.058
19.856.585
21.929.726
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministarstva financija
21.939.997
21.705.702
Prihodi od izravnih poreza
Projekcija prihoda od izravnih poreza odražava između ostalog izvršenje za razdoblje primjene
Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit i rađene su po ustaljenoj metodologiji,
prateći makroekonomske pokazatelje (GDP-nominalni i realni rast GDP-a, inflacija, potrošnja,
investicije), uz praćenje godišnjih i sezonskih trendova ostvarenja prihoda u prethodnim godinama i
izmjena propisa koji tretiraju određene oblasti.
Efekti naplate prihoda od poreza na dobit od uvođenja Zakona o porezu na dobit, pokazuju blagi rast
za kantonalne proračune, a koji se različito odražavaju za svaki kanton pojedinačno.
Kantoni u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH prikupljaju niz drugih
izravnih poreza, koji uključuju porez na dobit pravnih lica i porez na dohodak, zatim prihode po
osnovu kantonalnih propisa o porezima na imovinu i niz neporeznih prihoda, koji im omogućavaju da
financiraju ustavom utvrđene funkcije.
Porez na dobit
Porez na dobit poduzeća izuzev banaka i drugih financijskih organizacija predstavlja u cijelosti
prihod kantona. Procjena prihoda Kantona Središnja Bosna po osnovu ovog poreza za 2015.
godinu iznosi 6,8 milijuna KM, što predstavlja povećanje prihoda od 3,4% u odnosu na 6,6 milijuna
KM, koliko je po ovom osnovu predviđeno za 2014. godinu. Vidjeti tablicu 3.7.
Očekivani prihod poreza na dobit u 2016. godini iznosi 7,1 milijuna KM (rast od 4,3% u odnosu na
projekciju za 2015. g.) i 7,5 milijuna KM u 2017. godini (rast od 4,6% u odnosu na projicirani iznos za
2016.).
U slijedećoj tablici navedeno je Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2013. godinu, revidirane
projekcije za 2014. godinu i projekcije za razdoblje 2015. - 2017. godina za Kanton Središnja Bosna.
45
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.7: Kanton Središnja Bosna - Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2012. i 2013. godinu,
revidirane projekcije za 2014. godinu i projekcije za razdoblje 2015. - 2017. godina
Vrsta prihoda
IZVRŠENJE 2013.
Projekcije
2014.
2015.
Porez na dobit
5.787.452
6.644.456
6.870.367
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministarstva financija
2016.
2017.
7.165.793
7.495.420
Porez na dohodak
Provedena reforma u oblasti izravnog oporezivanja, odnosno sa primjenom Zakona o porezu na
dohodak od 1.1.2009. godine, predstavlja sintetički oblik oporezivanja prihoda iz poreza na plaću i
poreza na dodatna primanja, poreza na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti, poreza na
prihod od poljoprivrede, poreza na prihod od autorskih prava, izuma i tehnoloških napredaka, poreza
na ukupan prihod fizičkih osoba, poreza na dohodak od imovne i imovinskih prava i poreza na prihod
od igara na sreću.
Zakonom o izmjenama Zakona o Pripadnosti javnih prihoda FBiH (Sl. Novine FBiH, 22/09), propisano
je da kantonu pripada najviše 65,54% (ranije 71,5%) od poreza na dohodak uplaćenog u kantonu, a
jedinici lokalne samouprave najmanje 34,46% (ranije 28,5%) od poreza na dohodak uplaćenog u
svakoj jedinici lokalne samouprave.
Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na dohodak u 2014. god. iznosi 10,9 milijuna KM, što
predstavlja povećanje prihoda od 9,4% u odnosu na 9,9 milijuna KM prikupljenih u 2013. godini.
U 2015. godini projiciran je ukupan iznos prihoda po osnovu poreza na dohodak od 11,3 milijuna
KM., što predstavlja daljnje povećanje od 3,6% u odnosu na očekivani nivo ovih prihoda u 2014.
godini, porast ovih prihoda projiciran je i u narednim godinama, 4,3% u 2016. i 4,6% u 2017. godini,
što iznosi 11,8 milijuna KM u 2016. te 12,3 milijuna u 2017. godini.
U slijedećoj tablici je navedeno Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2012. i 2013. godinu,
revidirane projekcije za 2014. godinu i projekcije za razdoblje 2015. - 2017. godina za Kanton
Središnja Bosna i općine Kantona.
Tablica 3.8: Kanton Središnja Bosna i općine Kantona - Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2012.
i 2013. godinu, revidirane projekcije za 2014. godinu i projekcije za razdoblje 2015. - 2017. godina
Izvršenje
Projekcije
Vrsta prihoda
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Porez na dohodak
16.046.429
16.572.943
16.653.536
17.261.390
18.003.630
18.831.797
Kanton
9.636.445
9.976.139
10.914.728
11.313.115
11.799.579
12.342.360
Općine
6.409.984
6.596.804
5.738.809
5.948.275
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministarstva financija
6.204.051
6.489.437
Izvršenje prihoda sa Jedinstvenog računa za 2013. godinu, revidirane projekcije 2014. godinu i
projekcije prihoda sa Jedinstvenog računa za razdoblje 2015.-2017. godina Direkcije za ceste KSB
urađeno od strane Sektora za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministarstva financija,
može se vidjeti u sljedećoj tablici.
46
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.9: Izvršenje prihoda sa Jedinstvenog računa za 2013. godinu, revidirane projekcije 2014.
godinu i projekcije prihoda sa Jedinstvenog računa za razdoblje 2015. - 2017. godina direkcije za ceste
KANTON
Izvršenje 2013.
2014.
2015.
Kanton Središnja Bosna
4.400.230
4.384.009
4.841.724
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministarstva financija
2016.
2017.
4.843.992
4.792.263
Ostali porezi
Obuhvaćaju sve ostale poreze koji se naplaćuju po kantonalnim propisima nakon implementacije
Zakona o porezu na dohodak, a čine ih:




Porezi na plaće (zaostale uplate poreza)
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i
usluga)
Ostali porezi
Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na plaće (zaostale uplate poreza), poreza na imovinu,
domaćih poreza na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i
usluga) i ostalih poreza za Kanton Središnja Bosna očekuje se u iznosu od 1,10 mil. KM u 2015.
godini. U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su projicirani na 1,05 mil. KM u 2016. godini, te
1,05 mil. KM u 2017. godini.
Neporezni prihodi
Neporezni prihodi kantona uključuju:
 Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika (uključujući
i vlastite prihode proračunskih korisnika)
 Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga
 Novčane kazne (neporezne prirode)
Neporezni prihodi kantona u 2015. godini procjenjuju se na iznos od 13,4 milijuna KM, što predstavlja
rast od 1,4% u odnosu na očekivani iznos od 13,2 milijuna KM u 2014. godini, 13,7 milijuna KM u
2016., i 14,1 mil KM u 2017. godini.
47
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.10: Izvršenje prihoda za 2012. i 2013., procjena za 2014. godinu i projekcije poreskih i
neporeskih prihoda, primitaka i financiranja KSB za razdoblje 2015. – 2017. u 000 KM
Opis
Ekon.
kod
Ostvareno
Ostvareno
Procjena
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
PRIHODI, PRIMICI I FINANCIRANJE
Projekcije
144.527
140.995
145.948
152.000
155.512
155.738
PRIHODI OD POREZA
710000
130.093
122.692
120.186
131.005
134.119
133.833
Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
711000
6.257
5.789
6.300
6.870
7.165
7.495
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
0
0
0
0
0
0
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
452
638
440
350
300
290
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju poreza na
promet dobara i usluga)
Porez na dohodak
714000
605
642
670
690
700
720
233
930
70
60
50
40
716000
9.175
9.327
9.700
10.300
10.900
11.500
Prihodi od neizravnih poreza
717000
113.354
105.355
103.000
112.730
115.000
113.785
Ostali porezi
719000
16
11
6
5
4
3
NEPOREZNI PRIHODI
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i
imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih
razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
720000
12.634
12.295
13.210
13.400
13.680
14.070
704
698
910
950
980
1.020
9.170
9.072
9.700
9.800
10.000
10.300
Novčane kazne (neporezne prirode)
TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I
DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od inostranih
vlada i međunarodnih organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
Donacije
PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH
OBVEZA
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
723000
2.759
2.525
2.600
2.650
2.700
2.750
1.737
2.340
2.502
2.542
2.653
2.764
0
0
0
40
50
60
1.729
2.332
2.500
2.500
2.600
2.700
8
7
2
2
3
4
25
25
10
8
10
11
777000
25
25
10
8
10
11
KAPITALNI PRIMICI
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
Primljeni kapitalni transferi od inostranih
vlada i međunarodnih organizacija
810000
38
3.643
10.040
5.045
5.050
5.060
38
43
40
45
50
60
0
0
0
0
0
0
Primici od financijske imovine
813000
0
0
0
0
0
0
Primici od dugoročnog zaduživanja
814000
0
0
10.000
5.000
5.000
5.000
Primici od kratkoročnog zaduživanja
815000
0
3.600
0
0
0
0
715000
721000
722000
730000
731000
732000
733000
770000
811000
812000
Ukupni nivo prihoda Kanton i općine Kantona
Projicirano je da će ukupni poreski i neporezni prihodi, primici i financiranje u Kantonu i općinama
Kantona iznositi 220,5 mil KM u 2015. g., u usporedbi sa Projiciranim iznosom od 216,0 mil KM za
2014. g., predstavlja rast od 2,1%. Očekuje se da će ukupni prihodi iznositi 224,9 mil KM u 2016. g. i
225,0 mil KM u 2017. g.
U narednoj tablici je izložena projekcija prihoda u Kantonu i općinama Kantona za razdoblje 2015. 2017. g.
48
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.11: Izvršenje prihoda za 2012. i 2013., procjena za 2014. godinu i projekcije poreskih i
neporeskih prihoda, primitaka i financ. KSB za razdoblje 2015. – 2017. (Kanton i općine Kant.) u 000 KM
Opis
Ekon.
kod
PRIHODI, PRIMICI I FINANCIRANJE
Ostvareno
Ostvareno
Procjena
2012.
2013.
2014.
Projekcije
2015.
2016.
2017.
204.675
200.154
216.017
220.584
224.890
225.016
PRIHODI OD POREZA
710000
163.031
154.783
154.879
166.286
169.904
169.762
Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
711000
6.342
5.867
6.385
6.951
7.250
7.591
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
632
865
655
581
537
540
Porez na imovinu
714000
4.920
5.191
5.122
5.116
5.281
5.397
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju poreza na
promet dobara i usluga)
715000
307
1.122
182
165
146
125
Porez na dohodak
716000
15.254
15.432
15.820
16.380
17.221
17.978
Prihodi od neizravnih poreza
717000
135.536
126.272
126.681
137.062
139.438
138.101
Ostali porezi
719000
39
35
33
31
30
31
NEPOREZNI PRIHODI
720000
31.512
32.889
36.148
35.202
36.008
37.222
2.467
2.433
3.039
2.721
2.935
3.115
26.197
27.844
30.418
29.736
30.270
31.248
2.848
2.611
2.691
2.745
2.803
2.859
6.556
7.707
10.107
9.357
9.728
10.310
248
134
88
240
350
360
6.258
7.050
9.632
8.660
8.897
9.384
49
523
387
457
481
566
25
25
10
8
10
11
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i
imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih
razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
Novčane kazne (neporezne prirode)
TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I
DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od inostranih
vlada i međunarodnih organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
721000
722000
723000
730000
731000
732000
Donacije
733000
PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH
OBVEZA
770000
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
777000
25
25
10
8
10
11
KAPITALNI PRIMICI
810000
3.552
4.749
14.873
9.731
9.240
7.711
1.061
513
1.667
1.223
950
882
1.255
636
1.947
1.758
1.791
1.829
11.260
6.750
6.500
5.000
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
Primljeni kapitalni transferi od inostranih
vlada i međunarodnih organizacija
811000
812000
Primici od financijske imovine
813000
21
Primici od dugoročnog zaduživanja
814000
1.215
Primici od kratkoročnog zaduživanja
815000
3.600
Tablica u nastavku teksta prikazuje konsolidirane procjene prihoda za Kanton i općine Kantona u
razdoblju 2014. - 2017. g.
49
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 3.12: Prognoze prihoda, primitaka i financiranja za razdoblje 2014. - 2017. g. (konsolidirane)
Opis
PRIHODI, PRIMICI I
FINANCIRANJE
PRIHODI OD POREZA
Porezi na dobit pojedinaca i
poduzeća
Doprinosi za socijalnu zaštitu
Porezi na plaću i radnu snagu
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju
poreza na promet dobara i usluga)
Porez na dohodak
Prihodi od neizravnih poreza
Ostali porezi
NEPOREZNI PRIHODI
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti
i imovine i prihodi od pozitivnih
tečajnih razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
Novčane kazne (neporezne
prirode)
TEKUĆI TRANSFERI
(TRANSFERI I DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
Donacije
PRIHODI PO OSNOVI
ZAOSTALIH OBVEZA
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
KAPITALNI PRIMICI
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
Primljeni kapitalni transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
Primici od financijske imovine
Primici od dugoročnog
zaduživanja
Primici od kratkoročnog
zaduživanja
Ekon.
kod
710000
711000
712000
713000
714000
Ostvareno
2013.
Procjena
2014.
u 000 KM
Projekcije
2016.
2015.
2017.
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
140.995
122.692
59.159
32.091
200.154
154.783
145.948
120.186
70.069
34.693
216.017
154.879
152.000
131.005
68.584
35.281
220.584
166.286
155.512
134.119
69.378
35.785
224.890
169.904
155.738
133.833
69.278
35.929
225.016
169.762
5.789
77
5.867
6.300
85
6.385
6.870
81
6.951
7.165
85
7.250
7.495
96
7.591
638
642
227
4.550
865
5.191
440
670
215
4.452
655
5.122
350
690
231
4.426
581
5.116
300
700
237
4.581
537
5.281
290
720
250
4.677
540
5.397
930
9.327
105.355
11
12.295
192
6.105
20.917
25
20.594
1.122
15.432
126.272
35
32.889
70
9.700
103.000
6
13.210
112
6.120
23.681
27
22.938
182
15.820
126.681
33
36.148
60
10.300
112.730
5
13.400
105
6.080
24.332
26
21.802
165
16.380
137.062
31
35.202
50
10.900
115.000
4
13.680
96
6.321
24.438
26
22.328
146
17.221
139.438
30
36.008
40
11.500
113.785
3
14.070
85
6.478
24.316
28
23.152
125
17.978
138.101
31
37.222
698
1.736
2.433
910
2.129
3.039
950
1.771
2.721
980
1.955
2.935
1.020
2.095
3.115
9.072
18.772
27.844
9.700
20.718
30.418
9.800
19.936
29.736
10.000
20.270
30.270
10.300
20.948
31.248
2.525
86
2.611
2.600
91
2.691
2.650
95
2.745
2.700
103
2.803
2.750
109
2.859
2.340
5.367
7.707
2.502
7.605
10.107
2.542
6.815
9.357
2.653
7.075
9.728
2.764
7.546
10.310
134
134
88
88
40
200
240
50
300
350
60
300
360
4.718
516
7.050
523
2.500
2
7.132
385
9.632
387
2.500
2
6.160
455
8.660
457
2.600
3
6.297
478
8.897
481
2.700
4
6.684
562
9.384
566
25
25
3.643
1.106
25
25
4.749
10
10
10.040
4.833
10
10
14.873
8
8
5.045
4.686
8
8
9.731
10
10
5.050
4.190
10
10
9.240
11
11
5.060
2.651
11
11
7.711
43
470
513
40
1.627
1.667
45
1.178
1.223
50
900
950
60
822
882
636
636
1.947
1.947
1.758
1.758
1.791
1.791
1.829
1.829
1.260
11.260
1.750
6.750
1.500
6.500
715000
716000
717000
719000
720000
721000
722000
723000
730000
731000
732000
733000
770000
777000
810000
811000
2.332
7
812000
813000
814000
815000
10.000
3.600
3.600
50
5.000
5.000
5.000
5.000
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Rizici po projekcije prihoda
S obzirom na osnovne postavke projekcija neizravnih poreza i ukupne ekonomske uvjete u BiH i u
svijetu ostvarenje projektirane razine prihoda od neizravnih poreza u razdoblju 2014. – 2017. je
podložno sljedećim rizicima:
-
Projekcije prihoda od neizravnih poreza usko su vezane za projekcije makroekonomskih
pokazatelja DEP-a. Svako odstupanje ovih parametara od projektiranih vrijednosti
predstavlja rizik za projekcije prihoda;
-
Slabiji ekonomski oporavak glavnih izvoznih partnera BiH (EU, zemlje CEFTA) povećava
razinu rizika za ostvarenje makroekonomskih projekcija, a time i projekcija prihoda od
neizravnih poreza u cjelini;
-
Kontinuirano povećanje stope posebne trošarine na cigarete u cilju dostizanja minimalnih
standarda EU postaje kontraproduktivno bez efikasnih političkih i operativnih mjera
usmjerenih na zatvaranje jaza u poreznom opterećenju cigareta i rezanog duhana i
suzbijanje porezne evazije, nelegalnog uvoza duhana i nelegalne proizvodnje cigareta.
Slične distorzije prihoda i tržišta u narednim godinama može izazvati i najavljeno
uvođenje diferencirane trošarine na pivo;
-
Eventualne izmjene politika u području neizravnih poreza, npr. u smislu diferenciranih
stopa PDV-a i trošarina, pored fiskalnih gubitaka i makroekonomskih implikacija u smislu
distorzija na tržištu, mogu destabilizirati postojeći sustav PDV-a i naplatu prihoda, umanjiti
efikasnost rada UNO, opteretiti poslovne subjekte i značajno povećati rizik od prijevara.
51
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Poglavlje 4:
Javna potrošnja
U ovom poglavlju dat je pregled strukture Proračuna po ekonomskoj klasifikaciji. Takva pregled
predstavlja važan element procesa srednjoročnog planiranja proračuna, a koristi se za određivanje
svih strukturalnih nejednakosti koje treba uzeti u obzir u procesu definiranja prioritetnih izdataka i
proračunskih ograničenja.
Opća struktura i trendovi
U ovom dijelu dat je pregled strukture Proračuna a posebno plaćama i naknadama u javnom sektoru
(uključujući i broj zaposlenih), materijalnim troškovima, kapitalnoj potrošnji i transferima (u okviru
Proračuna kantona i općina Kantona).
Grafikon 4.1: Planirana struktura potrošnje KSB za 2015. godinu
Planirana stuktura potrošnje za 2015. god. (izraženo u %
od ukupnog proračuna)
Kapitalni izdatci;
2.465.300,00;
1,65%
Transferi;
18.130.000,00;
12,17%
Otplata kredita;
2.210.000,00;
1,48%
Tekuća zaliha;
1.000.000,00;
0,67%
Materijalni
troškovi;
16.870.800,00;
11,32%
Bruto plaće i
naknade;
108.330.000,00;
72,70%
Kako se može vidjeti iz ranijeg grafikona, kao iz grafikona u nastavku teksta, problematika vezana za
ovu strukturu je sljedeća:


Veliki iznos proračunskih sredstava se alocira na plaće i naknade (72,70% u 2015.) u odnosu
na ukupan iznos proračunskih sredstava, sa pozitivnim trendom smanjenja udjela bruto plaća
i naknada u narednim godinama (71,26% u 2016. i 71,50% u 2017. godini).
Nedovoljna alokacija proračunskih sredstava na transfere i kapitalne investicije. Grafikon
ispod prikazuje strukturu potrošnje po godinama, u kome je vidljiv pad udjela transfera sa
18,29% u 2014. na 12,17% u 2015. godini. i kapitalnih izdataka sa 2,26% u 2014. na 1,65% u
2015. godini i postupno smanjenje udjela u narednim godinama.
52
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Grafikon 4.2: Struktura potrošnje za razdoblje 2012. - 2017. g.
Struktura potrošnje po godinama
KM u mil
160
140
120
Tekuća zaliha
100
Otplata kredita
Kapitalni izdatci
80
Transferi
60
Materijalni troškovi
40
Bruto plaće i naknade
20
0
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Potrošnja po korisnicima proračuna KSB
U okviru planiranih sredstava u 2015. godini, za obrazovanje će se izdvojiti 67,49 mil KM (porast od
0,91% u odnosu na 2014.), u 2016. godini 67,70 mil KM (porast od 0,32% u odnosu na 2015.) i 67,88
mil KM u 2017. godini (porast od 0,25% u odnosu na 2016. godinu).
Na javnu upravu u narednoj godini će se izdvojiti 34,89 mil KM (pad od 24,33% u odnosu na 2014.),
u 2016. godini 38,23 mil KM (porast od 9,58% u odnosu na 2015.) i 38,29 mil KM u 2017. godini
(porast od 0,15% u odnosu na 2016. godinu).
Na MUP u narednoj godini će se izdvojiti 32,52 mil KM (rast od 2,35% u odnosu na 2014.), u 2016.
godini 32,66 mil KM (porast od 0,44% u odnosu na 2015.) i 32,61 mil KM u 2017. godini (pad od
0,18% u odnosu na 2016. godinu).
Za pravosuđe u narednoj godini će se izdvojiti 12,35 mil KM (rast od 1,33% u odnosu na 2014.), u
2016. godini 12,38 mil KM (porast od 0,29% u odnosu na 2015.) i 12,43 mil KM u 2016. godini (porast
od 0,38% u odnosu na 2015. godinu).
Na zakonodavnu vlast u 2015. godini će se izdvojiti 1,76 mil KM (pad od 21,71% u odnosu na
2014.), u 2016. godini 1,79 mil KM (porast od 1,41% u odnosu na 2015.) i 1,82 mil KM u 2016. godini
(porast od 1,96% u odnosu na 2017. godinu).
U tablici 4.1 u nastavku teksta prikazana je potrošnja po korisnicima proračuna za razdoblje 2014. g.2017. g.
53
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 4.1: Potrošnja po korisnicima proračuna za razdoblje 2014. g. - 2017. g. (u milijunima)
Korisnici proračuna
2014.
2015.
Zakonodavna vlast
2016.
2017.
2,25
1,76
1,79
1,82
MUP
31,77
32,52
32,66
32,61
Pravosuđe
12,19
12,35
12,38
12,43
Javna uprava
46,10
34,89
38,23
38,29
Školstvo
66,88
67,49
67,70
67,88
159,19
149,01
152,77
153,03
UKUPNO:
Što se tiče udjela u ukupnoj potrošnji proračuna KSB u 2015. godini, najveći udio u ukupnoj potrošnji
ima obrazovanje (45,29%), slijedi ga javna uprava (23,41%) i MUP (21,83%), dok pravosuđe (8,29%)
i zakonodavna vlast (1,18%) imaju najmanji udio u ukupnoj potrošnji proračuna.
Planirana struktura potrošnje po korisnicima proračuna za narednu proračunsku godinu je data u
grafikonu 4.3. u nastavku teksta.
Grafikon 4.3: Struktura potrošnje KSB po korisnicima proračuna za 2015. g.
Struktura planirane potrošnje za 2015.g. po
korisnicima proračuna
1,18%
21,83%
ZAKONODAVNA VLAST
45,29%
8,29%
MUP
PRAVOSUĐE
23,41%
JAVNA UPRAVA
OBRAZOVANJE
Po korisnicima proračuna u narednim godinama vidljivi su ujednačeni (proporcionalni) odnosi u
potrošnji, obrazovanje će i dalje imati najveći udio, zatim javna uprava, dok će zakonodavna vlast
zadržati najmanji udio.
U nastavku teksta su prikazani su odnosi planirane sektorske potrošnje po godinama, za razdoblje
2014. - 2017. godine.
54
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Grafikon 4.4: Udio potrošnje po korisnicima proračuna za razdoblje 2014. -2017.
Struktura planirane potrošnje za razdoblje 2014. 2017. g. po korisnicima proračuna
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
ŠKOLSTVO
JAVNA UPRAVA
PRAVOSUĐE
MUP
ZAKONODAVNA VLAST
2014.
2015.
2016.
2017.
Plaće i naknade u javnom sektoru
U 2015. godini, ukupna očekivana potrošnja na plaće u Kantonu Središnja Bosna i općinama
Kantona iznosi 114,3 mil KM, što predstavlja rast od 1,3% u odnosu na 112,9 mil KM, koliko je
planirano u 2014. godini.
Prosječne mjesečne plaće u 2014. godini za Kanton i općine Kantona (u javnom sektoru) su 722,01
KM po zaposlenom. Ukupni planirani broj zaposlenih na osnovu radnih sati u Kantonu i općinama
Kantona u 2015. g. je 6.799, 6.801 u 2016. i 6.805 u 2017. godini. Projicirani nivo zaposlenosti u
Kantonu za naredne tri godine je izložen u Tablici 4.2.
Tablica 4.2: Plaće u javnom sektoru Konsolidirano (Kanton i općine Kantona)
Ostvareno
Plan
Projekcije
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
111.946.017,42
112.818.620,00
114.268.413,00
115.003.878,99
115.753.143,35
69.356.772,13
70.522.028,00
71.152.376,00
71.594.863,66
72.048.897,07
Neto plaće
57.259.258,51
58.073.288,00
58.630.640,00
58.992.249,32
59.364.486,27
Neto naknade22
12.097.513,62
12.448.740,00
12.521.736,00
12.602.614,34
12.684.410,80
100.153,00
109.630,00
110.760,00
117.260,00
123.760,00
100.153,00
109.630,00
110.760,00
117.260,00
123.760,00
Opis
UKUPNO
Ukupne neto plaće i naknade
Ukupni porezi na plaće i naknade
Porezi na plaće
Porezi na naknade
Ukupni doprinosi iz plaća i naknada
Doprinosi na teret zaposlenih - na
plaće i naknade
22
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
42.489.092,29
42.186.962,00
43.005.277,00
43.291.755,32
43.580.486,29
30.774.316,04
30.400.832,00
31.088.333,00
31.292.272,10
31.494.065,42
Naknade plaće po umanjenju doprinosa: naknada plaće za produženi rad, naknada za bolovanje preko 42 dana,
naknada plaće za vrijeme bolovanja, naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, naknada plaće za vrijeme
plaćenog odsustva (porodiljno), naknada plaće za državne i vjerske praznike, naknada plaće za noćni rad i dežurstvo
i ostale naknade plaće.
55
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Ukupni doprinosi poslodavca na plaće
i naknade
Prosječan broj zaposlenih na
osnovu radnih sati (cijeli broj)
Prosječna (bruto) plaća
Prosječna (neto) plaća
11.714.776,25
11.786.130,00
11.916.944,00
11.999.483,22
12.086.420,86
6.683
6.703
6.799
6.801
6.805
1.395,91
1.402,65
1.400,57
1.409,17
1.417,52
713,99
722,01
718,63
722,85
726,98
Sredstva za plaće planirana su na bazi postojećeg broja zaposlenih u Kantonu iz svibnja 2014.
godine. Ukupna planirana potrošnja za plaće u proračunu Kantona Središnja Bosna u 2015. godini
iznosi 95,4 mil KM, što čini 64,04% ukupnog proračuna, u 2016. godini 95,9 mil KM (62,81% ukupnog
proračuna) i u 2017. godini 96,5 mil KM (63,06% ukupnog proračuna). Blagi porast planiranih
sredstava u narednim godinama od 0,5% je prvenstveno zbog uvećanja izdvajanja po osnovu
minulog rada.
Prosječna mjesečna neto plaća u 2014. kod proračunskih korisnika u Kantonu Središnja Bosna je
666,92 KM po zaposlenom.
Naredna tablica prikazuje potrošnju na plaće u javnom sektoru Kantona, te broj zaposlenih (na
osnovu radnih sati) u razdoblju od 2013. do 2017. godine.
Tablica 4.3: Plaće u javnom sektoru Kantona
Ostvareno
Plan
Projekcije
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
94.600.300,00
95.420.000,00
95.961.100,00
96.505.000,00
Opis
UKUPNO
Ukupne neto plaće i naknade
93.909.067,90
57.855.279,82
58.272.700,00
58.786.000,00
59.123.700,00
59.463.300,00
Neto plaće
46.957.132,20
47.295.900,00
47.712.500,00
47.986.600,00
48.262.200,00
Neto naknade
10.898.147,62
10.976.800,00
11.073.500,00
11.137.100,00
11.201.100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
36.053.788,08
36.327.600,00
36.634.000,00
36.837.400,00
37.041.700,00
26.225.430,80
26.414.600,00
26.647.400,00
26.800.400,00
26.954.300,00
9.828.357,28
9.913.000,00
9.986.600,00
10.037.000,00
10.087.400,00
Ukupni porezi na plaće i naknade
Porezi na plaće
Porezi na naknade
Ukupni doprinosi iz plaća i naknada
Doprinosi na teret zaposlenih - na
plaće i naknade
Ukupni doprinosi poslodavca na plaće
i naknade
Prosječan broj zaposlenih na
osnovu radnih sati (cijeli broj)
Prosječna mjesečna (bruto) plaća
Prosječna mjesečna (neto) plaća
5.890
5.910
5.998
5.998
5.998
1.328,65
1.333,96
1.325,74
1.333,26
1.340,81
664,36
666,92
662,90
666,71
670,54
Ukupni nivo potrošnje na bruto plaće i naknade zaposlenih Kantona i općina Kantona u 2015.
godini projiciran je na iznos od 128,5 mil KM što čini 59,18% ukupnih proračuna.
U Proračunu Kantona nivo potrošnje na bruto plaće i naknade zaposlenih 23 u 2015. godini projiciran
je na 108,3 mil KM, što predstavlja 72,7% ukupnog proračuna Kantona.
23
Sedstva za plaće, doprinose i naknade planirana su na bazi postojećeg broja zaposlenih u Kantonu iz svibnja 2014.
godine.
56
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
U razdoblju 2015. -2017. godina planirana su manja izdvajanja za naknade uposlenih u odnosu na
2014. godinu, temeljem izmjena zakona o plaćama i naknadama, kojima se svim korisnicima
proračuna umanjuju pojedinačna izdvajanja za naknade u slučaju smrtni, bolest, teške bolesti i
invalidnosti, naknada za prijevoz i jubilarne naknade. Planirana ukupna izdvajanje za naknade
zaposlenih iz Proračuna Kantona za razdoblje 2015. - 2017. g. kreće se od 12,910 mil KM u 2015.
(što je za 0,8 mil. KM manje u odnosu na 2014. godinu) do 12,912 mil KM u 2017. godini, tako da se
prosječna naknada u iznosu od 208,13 KM u 2015. do 208,16 KM u 2017. godini ne bi trebala
značajnije mijenjati, pogledati Tablicu 4.4.
Tablica 4.4: Naknade i broj zaposlenih u javnom sektoru Kantona
Ostvareno
Plan
2013.
2014.
2015.
Projekcije
2016.
2017.
13.881.024,70
13.709.900,00
12.910.000,00
12.911.200,00
12.912.000,00
5.076
5.093
5.169
5.169
5.169
227,89
224,33
208,13
208,15
208,16
Opis
Ukupna izdvajanja za naknade
Ukupan broj zaposlenih u Institucijama
Kantona
Prosječna naknada
Ukupan planirani broj zaposlenih financiranih iz Proračuna Kantona u 2015. godini je 5.169
zaposlenih (što je za 93 više u odnosu na planirani broj zaposlenih u 2014. godini). Popuna radnih
mjesta moguća je samo internom preraspodjelom. Ukupni broj zaposlenih planiran u 2016. i 2017.
godini je 5.169. Projicirani nivo zaposlenosti u Kantona za naredne tri godine je izložen u Tablici 4.5.
Tablica 4.5: Broj zaposlenih po proračunskim korisnicima
R. b.
Org. kod
Proračunski korisnik
Projicirani broj
zaposlenih
Broj
zaposlenih
sa
31.12.2012.
Broj
zaposlenih
sa
31.12.2013.
Broj
zaposlenih
sa
31.05.2014.
2015.
2016.
2017.
23
25
26
26
26
26
5
5
5
5
5
5
SABOR KANTONA SREDIŠNJA
BOSNA I IZABRANI
DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE
VLASTI
STRUČNA SLUŽBA SABORA
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
1
10010001
2
10020001
3
11010001
URED PREDSJEDNIKA VLADE
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
6
6
6
6
6
6
4
11020001
STRUČNA SLUŽBA VLADE
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
7
7
7
7
7
7
5
11030001
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE
POSLOVE TIJELA KANTONA
SREDIŠNJA BOSNA
24
23
23
2224
22
22
6
11040001
URED ZA ZAKONODAVSTVO
VLADE KANTONA SREDIŠNJA
BOSNA
2
2
2
2
2
2
7
11050001
URED ZA JAVNE NABAVKE
VLADE KANTONA SREDIŠNJA
BOSNA
0
0
0
4
4
4
8
12010001
MINISTARSTVO UNUTARNJIH
POSLOVA
1138
1126
1156
1171
1171
1171
9
13010001
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I
UPRAVE
9
9
9
10
10
10
10
13020001
KANTONALNI SUD
49
48
47
47
47
47
13030001
KANTONALNO TUŽITELJSTVO
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
36
36
37
39
39
39
11
24
1 zaposlenik Službe za zajedničke poslove tijela Kantona Središnja Bosna trebao bi da pređe u novoosnovani Ured
za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
57
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
12
13050001
KANTONALNO JAVNO
PRAVOBRANITELJSTVO
13
13060001
OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU
14
13060002
OPĆINSKI SUD U BUGOJNU
15
13060003
OPĆINSKI SUD U JAJCU
16
13060004
OPĆINSKI SUD U KISELJAKU
17
14010001
MINISTARSTVO FINANCIJA
18
15010001
MINISTARSTVO
GOSPODARSTVA
19
16010001
20
17010001
21
17020000
22
17030000
23
18010001
24
19010001
25
19020001
26
20010001
KANTONALNA UPRAVA ZA
BRANITELJE
27
21010001
KANTONALNI ARHIV
28
22010001
KANTONALNI ZAVOD ZA
URBANIZAM, PROSTORNO
PLANIRANJE I ZAŠTITU
KULTURNO-POVIJESNOG
NASLIJEĐA
29
23010001
30
24010001
31
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I
SOCIJALNE POLITIKE
MINISTARSTVO PROSVJETE,
ZNANOSTI, KULTURE I
ŠPORTA
OSNOVNO ŠKOLSTVO
(SAŽETAK)
SREDNJE ŠKOLSTVO
(SAŽETAK)
MINISTARSTVO
PROSTORNOG UREĐENJA,
GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA,
POVRATKA I STAMBENIH
POSLOVA
MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE,
VODOPRIVREDE I
ŠUMARSTVA
KANTONALNA UPRAVA ZA
ŠUMARSTVO
7
7
7
7
7
7
119
74
0
43
29
118
54
24
43
29
117
54
26
42
29
117
54
27
44
29
117
54
27
44
29
117
54
27
44
29
56
58
59
3325
33
33
17
16
15
1226
12
12
35
35
35
41
41
41
2237
2177
2195
2195
2195
2195
1020
1036
1040
1040
1040
1040
27
27
27
2327
23
23
30
31
31
2028
20
20
100
98
98
102
102
102
7
7
7
7
7
7
10
9
9
10
10
10
6
6
6
6
6
6
6
5
5
6
6
6
9
9
9
9
9
9
0
0
0
48
48
48
5131
5076
5129
5169
5169
5169
KANTONALNA UPRAVA ZA
GEODETSKE I
IMOVINSKOPRAVANE
POSLOVE
KANTONALNA UPRAVA ZA
CIVILNU ZAŠTITU
KANTONALNA UPRAVA ZA
INSPEKCIJE
UKUPNO
26 kantonalnih inspektora zaposlenih u Ministarstvu gospodarstva planirano je da pređu u novoosnovanu
Kantonalnu uprave za inspekcije i 1 zaposlenik Ministarstva gospodarstva trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za
javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
26 7 kantonalnih inspektora zaposlenih u Ministarstvu zdravstva i socijalne politike prešlo bi u
novoosnovanu
Kantonalnu uprave za inspekcije
27
3 kantonalna inspektora zaposlenih u Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih
poslova prešlo bi u novoosnovanu Kantonalnu uprave za inspekcije i 1 zaposlenik trebao bi da pređe u novoosnovani
Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
28 12 kantonalna inspektora zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planirano je da pređu u
novoosnovanu Kantonalnu uprave za inspekcije i i 1 zaposlenik trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne
nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
25
58
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Materijalni troškovi
Konsolidirana proračunska potrošnja Kantona i općina na materijalne troškove se procjenjuje na 25,8
mil KM u 2015. g. što predstavlja 11,87% ukupnih proračuna.
Trend potrošnje na materijalne troškove u narednim godinama pokazuje ujednačen nivo potrošnje na
materijalne troškove blizu 11,8% ukupnih proračuna.
Ukupna izdvajanja za materijalne troškove Kantona procjenjuju se na 16,9 mil KM u 2015., što
predstavlja 11,32% ukupnog proračuna, u 2016. 16,9 mil KM (11,05% ukupnog proračuna), u 2017.
16,9 mil KM (11,05% ukupnog proračuna).
Općinska izdvajanja za materijalne troškove procjenjuju se na 8,9 mil KM u 2015., što predstavlja
13,08% ukupnih proračuna općina, u 2016. 9,2 mil KM (13,35% ukupnih proračuna općina), u 2017.
9,5 mil KM (13,76% ukupnih proračuna općina).
Odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plaće je koristan, ali širok pokazatelj za mjerenje
opće adekvatnosti podrške koja se pruža vladi za realizaciju programa i pružanje usluga na efikasan i
djelotvoran način.
Grafikon u nastavku teksta prikazuje relativne postotke plaća i materijalnih troškova u odnosu na
ukupni proračun Kantona i općina u razdoblju od 2013. g. do 2017. g. i procijenjene promjene u
razdoblju od 2013. g. do 2017. g.
Grafikon 4.5: Komparativni odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plaće i konsolidiranog
proračuna za razdoblje 2013-2017. (Kanton i općine Kantona)
Postupno uvođenje programskog budžetiranja će u velikoj mjeri unaprijediti transparentnost pri
raspodjeli resursa i pomoći Vladi kantona pri raspodjeli resursa na proračunske programe koji
odražavaju najviše ekonomske i socijalne prioritete u kantonu. U isto vrijeme, proračunski korisnici i
59
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Vlada trebaju izvršiti sistematski pregled programa i usluga i, gdje to bude moguće, preraspodijeliti
resurse sa programa niskog prioriteta koji daju slabe rezultate ka programima višeg prioriteta.
Tekući transferi
Ukupna izdvajanja za transfere na području Kantona i općina Kantona u 2015. procjenjuju se na
38,31 mil KM, u 2016. procjenjuju se na 39,24 mil KM , u 2017. na 40,39 mil KM. Od toga, ukupna
izdvajanja za transfere u kantonalnom proračunu u 2015. procjenjuju se na 18,13 mil KM (pad od
37,72% u odnosu na planirana izdvajanja u 2014. godini) što čini 12,17% ukupnog proračuna, u
2016. procjenjuju se na 18,78 mil KM (12,29% ukupnog proračuna kantona), u 2017. procjenjuju se
na 19,45 mil KM (12,71% ukupnog proračuna kantona).
Grafikon ispod prikazuje ukupna izdvajanja za tekuće transfere u kantonalnom proračunu, iz koje se
može vidjeti drastičan pad tih izdvajanja u 2015. te postupni oporavak u narednim godinama. Razlog
drastičnog pada leži u činjenici da očekivani pad ukupnih prihoda za posljedicu mora imati i značajnije
smanjenje ukupnih rashoda, i to posebice smanjenje izdvajanja na tekuće transfere i kapitalne
izdatke, obzirom da bruto plaće, naknade i doprinosi koji su zakonom regulirani, te materijalni troškovi
i otplata kredita, ne mogu biti značajnije smanjeni.
Grafikon 4.6: Tekući transferi KSB za razdoblje 2012. g. - 2017. g.
Najznačajnija izdvajanja za transfere u Kantonu su:





Transfer za socijalna davanja (9.200.000,00 KM u 2015., 9.300.000,00 KM u 2016., 9.400.000,00
KM u 2017.)
Transferi u obrazovanju (5.500.000,00 KM u 2015., 5.600.000,00 KM u 2016., 5.700.000,00 KM u
2017.)
Transferi Ministarstva prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
(300.000,00 KM u 2015., 300.000,00 KM u 2016., 300.000,00 KM u 2017.)
Transferi Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (300.000,00 KM u 2015.,
300.000,00 KM u 2016., 300.000,00 KM u 2017.)
Transferi Ministarstva gospodarstva (200.000,00 KM u 2015., 300.000,00 KM u 2016.,
400.000,00 KM u 2017.)
60
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.




Transferi Ministarstva financija (500.000,00 KM u 2015., 600.000,00 KM u 2016., 700.000,00 KM
u 2017.)
Transferi Kantonalne uprave za branitelje (1.300.000,00 KM u 2015., 1.400.000,00 KM u 2016.,
1.500.000,00 KM u 2017.)
Transferi Kantonalne uprave za civilnu zaštitu (300.000,00 KM u 2015., 400.000,00 KM u 2016.,
500.000,00 KM u 2017.)
Transferi parlamentarnim političkim strankama, neovisnim kandidatima i samostalnim
zastupnicima, te ostali transferi Sabora Kantona (300.000,00 KM u 2015., 320.000,00 KM u
2016., 350.000,00 KM u 2017.)
Ukupna izdvajanja za transfere u konsolidiranim općinskim proračunima u 2015. procjenjuju se na
20,18 mil KM (29,59% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2016. procjenjuju se na 20,46 mil KM
(29,65% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2017. 20,94 mil KM (30,40% konsolidiranih općinskih
proračuna).
Kapitalni izdatci KSB
U okviru proračuna Kantona Središnja Bosna za kapitalne izdatke planira se izdvojiti u 2015. g 2,46
mil KM, pad od 31,41% u odnosu na planirana izdvajana u 2014. godini (1,65% ukupnog proračuna),
u 2016. 2,29 mil KM (1,50% ukupnog proračuna) i u 2017. 1,43 mil KM (0,94% ukupnog proračuna).
Najveći udio smanjenja ukupnih rashoda u narednim godinama, uz tekuće transfere iz istih razloga 29,
imat će izdvajanja za kapitalne izdatke (vidjeti grafikon 4.7. ispod). Na nivou Kantona se očekuje da
će u 2015. kapitalna potrošnja opasti za 1,13 mil KM (pad od 31,41%) u odnosu na planiranu
potrošnju u 2014. g. i prognozirano je da će dalje padati za 7,07% u 2016. g. i 37,46% u 2017. g. U
2014. godini u kapitalne izdatke uključena su sredstva privatizacije Kantona 2,7 mil KM (ESCROW
račun), dok u 2015. godini ista nisu uključena, što je dodatno doprinijelo ovolikom padu u projekciji za
razdoblje 2015. – 2017. god.
Grafikon 4.7: Kapitalni izdatci KSB za razdoblje 2012. g. - 2017. g.
Razlog drastičnog pada leži u činjenici da očekivani pad ukupnih prihoda za posljedicu mora imati i značajnije
smanjenje ukupnih rashoda, i to posebice smanjenje izdvajanja na tekuće transfere i kapitalne izdatke, obzirom da
bruto plaće, naknade i doprinosi koji su zakonom regulirani, te materijalni troškovi i otplata kredita, ne mogu biti
značajnije smanjeni.
29
61
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Ukupna izdvajanja za kapitalne izdatke u konsolidiranim općinskim proračunima u 2015. procjenjuju
se na 8,86 mil KM (12,98% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2016. procjenjuju se na 8,19 mil
KM (11,88% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2017. procjenjuju se na 6,93 mil KM (10,6%
konsolidiranih općinskih proračuna).
Financiranje kapitalnih i institucionalnih projekata u Kantonu i općinama Kantona
Program javnih investicija institucija KSB (PJI) se priprema kao potpora Vladi Kantona i institucijama
Kantona za planiranje ulaganja i donošenje kvalitetnijih investicijskih odluka. PJI je instrument
planiranja koji omogućava bolje korištenje sredstava proračuna i pruža bolji pristup stranim
izvorima financiranja, s obzirom da raspoloživa proračunska sredstva nisu uvijek dostatna za
višegodišnje financiranje projekata.
Povezivanjem PJI s procesom strateškog planiranja i budžetiranja, projekti javnih investicija se
stavljaju u funkciju ostvarivanja sektorskih politika i strateških ciljeva definiranih u okviru
mjerodavnosti institucija Kantona. Na taj način omogućena je bolja povezanost između prvenstvenih
projekata i procesa alokacije svih raspoloživih sredstava za njihovu realizaciju, kao i planiranje
raspodjele sredstava planiranih kroz proces izrade Dokumenta okvirnog proračuna koji usvaja Vlada,
svake godine za trogodišnje razdoblje.
PJI bi trebao koristiti Institucijama Kantona u izradi njihovih kapitalnih proračuna. PJI će biti uključen u
Dokument okvirnog proračuna, godišnji proračun, a također će služiti Sektoru za koordinaciju
međunarodne ekonomske pomoći, u svrhu koordinacije s donatorima, u cilju utvrđivanja i definiranja
njihovih planova ulaganja i osiguranja budućeg financiranja razvojnih projekata.
PJI se sastoji se od pregleda ukupnih ulaganja u kandidirane projekte i pregleda ulaganja u projekte u
implementaciji po sektorima i po lokacijama.
Kandidirani projekti su oni za koje nisu osigurana sredstva za financiranje, a sadrže podatke o
ukupnoj vrijednosti projekta, odnosno ukupnom iznosu sredstava potrebnim za njihovu realizaciju.
Projekti u implementaciji su oni projekti za koji postoji važeća i zvanična odluka nadležnog tijela o
osiguranju sredstava za implementaciju ili je izvjesno njihovo financiranje.
Program javnih investicija Kantona Središnja Bosna sadrži podatke o ukupno 31 projektu. Ukupna
vrijednost svih projekata je 32.651.653 KM, od čega se 13.192.737 KM odnosi na 15 kandidiranih
projekata, 19.192.737 KM na 13 projekata u implementaciji i 74.324 KM na 3 okončana projekta.
Tablica 4.6: Zbirni pregled projekata po načinu i izvoru financiranja30
Način financiranja
Ino sredstva
Domaća sredstva
Izvor financiranja
Krediti
Grant
Proračun
Vlastita sredstva
Grant
Kredit
10.000.000
156.888
6.730.607
267.783
1.599.314
250.000
19.004.592
13.192.737
44.346
29.978
74.324
32.271.653
U IMPLEMENTACIJI
KANDIDIRANI
Domaća sredstva
Proračun
Grant
OKONČANI
UKUPNO
30
Ukupna vrijednost
Odnosi se samo na projekte koji su dostavljeni Ministarstvu financija KSB na odgovarajućem IP obrascu, odnosno koji
se nalaze u PIMIS bazi podataka.
62
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Grafikon 4.8: Zbirni pregled ukupnih ulaganja
Pregled ukupnih ulaganja
OKONČANI;
74.324 KM
KANDIDIRANI;
13.192.737 KM
U
IMPLEMENTACIJI
; 19.004.592 KM
Projekti u implementaciji financiraju se domaćim i ino sredstvima.
Domaća sredstva su proračunska sredstva namijenjena za financiranje javnih investicija i
sufinanciranje projekata financiranih iz kredita i donacija, prihodi prikupljeni od GSM licence, sredstva
kantona, gradova, općina, javnih poduzeća, fondova, domaćih banaka i krajnjih korisnika za
sufinanciranje projekata.
Ino sredstva su krediti ili donacije međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka,
Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Europska investiciona banka, Europska banka za obnovu i
razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj), Europske
komisije, te vlade pojedinih zemalja.
Projekti u implementaciji se financiraju, najvećim dijelom, ino sredstvima 53,44%, od čega ino
kreditima u iznosu od 10.000.000 KM i grantovima 156.888,00 KM.
Grafikon 4.9: Zbirni pregled okončanih projekata
Okončani projekti - domaća sredstva
Grant
40%
Proračun
60%
63
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Samo tri institucije kantonalnog nivoa i tri općine dostavile su projekte na IP obrascu Ministarstvu
financija. Od ukupno 31 projekta koji se nalaze u PIMIS-u, 7 projekata u vrijednosti od 6.181.841 KM
se odnosi na institucije kantonalnog nivoa (Kantonalni arhiv – 1 projekat, Kantonalna uprava za
geodetske i imovinsko-pravne poslove – 2 projekta i Ministarstvo unutarnjih poslova – 4 projekta), a
24 projekta u vrijednosti 26.089.813 KM odnosi se na općine Kantona (Općina Dobretići – 8
projekata, Općina Kreševo - 13 projekata i Općina Kiseljak – 3 projekta) (Vidjeti tablice 4.7 i 4.8)
64
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 4.7: Pregled projekata institucija Kantona Središnja Bosna koji se nalaze u PMIS-u, u KM
R.
br.
Naziv projekta
1
Renoviranje i dogradnja arhivske
zgrade
2
Harmonizacija podataka katastra
nekretnina
3
Uspostava katastra nekretnina
4
Adaptacija prostorija, nabavka i
ugradnja opreme i sredstava za
sigurnosno područje u zgradi MUP-a u
sjedištu
5
Adaptacija prostorija Policijske
ispostave Turbe
6
Izrada CIPS lokacije u PS Travnik, PS
Vitez, PS Busovača, PS Kiseljak, PS
Fojnica, PS Kreševo, PS Donji Vakuf
7
Uvođenje sustava videonadzora na
zgradama Policijskih stanica i
videonadzora na raskrsnicama u
gradovima SBK/KSB
Podnositelj
Tip projekta
Status
Stvarni
početak
projekta
Stvarni
završetak
projekta
Investicije u izgradnju
administrativno-tehničkih
kapaciteta
Kapitalne
U
implementaciji
2007
2016
Investicije u izgradnju
administrativno-tehničkih
kapaciteta
Kapitalne
Kandidiran
Investicije u izgradnju
administrativno-tehničkih
kapaciteta
Kapitalne
Kandidiran
2014
2018
450.000
Investicije u izgradnju
administrativno-tehničkih
kapaciteta
Institucionalne
Okončan
2013
2013
13.500
Investicije u izgradnju
administrativno-tehničkih
kapaciteta
Institucionalne
Okončan
2013
2013
30.846
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Kapitalne
U
implementaciji
2015
2015
2.000.000
Investicije u izgradnju
administrativno-tehničkih
kapaciteta
Kapitalne
U
implementaciji
2014
2015
1.000.000
Vrsta projekta
SBK Kantonalni
arhiv
SBK Kantonalna
uprava za
geodetske i
imovinsko-pravne
poslove
SBK Kantonalna
uprava za
geodetske i
imovinsko-pravne
poslove
SBK Kantonalno
ministarstvo
unutrašnjih
poslova
SBK Kantonalno
ministarstvo
unutrašnjih
poslova
SBK Kantonalno
ministarstvo
unutrašnjih
poslova
SBK Kantonalno
ministarstvo
unutrašnjih
poslova
UKUPNO
65
Ukupni
troškovi
1.787.495
900.000
6.181.841
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 4.8: Pregled projekata općina Kantona Središnja Bosna koji se nalaze u PMIS-u, u KM
R.
br.
Naziv projekta
Podnositelj
1
Vodovod Stubo- Vukovići
Općina Dobretići
2
Vodovod
Općina Dobretići
3
Regionalni put Dobretići- GostiljTravnik
Općina Dobretići
4
Lokalni put Zubovići
Općina Dobretići
5
Lokalni put Ugar- Zapeće- Kričići
Općina Dobretići
6
Lokalni put Ranče- Gornji OrašacUgar
Općina Dobretići
7
Lokalni put Dobretići- Brnjaci
Općina Dobretići
8
Lokalni put Janjevo- Vukovići
Općina Dobretići
Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog
puta Crnićki Kamenik i Komari
Rekonstrukcija i asfsltiranje lokalnog
puta u naselju Troska
Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog
puta Rakova Noga-Crnići
Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog
puta Botunja -Zabrđe
Rekonstrukcija mosta sa uređenjem
korita rijeke u mjestu Troska
Rekonstrukcija vodovodne mrežezamjena azbestnih cijevi u naselju
Troska
Nastavak izgradnje vodovodne mreže
u naselju Rakova Noga-Crnići
Plan prilagođavanja upravljanja
otpadom za deponiju DubraveZatvaranje tehnički neuređene
deponije
Rekonstrukcija i asfaltiranje dijela
regionalnog puta R443a dionica
Resnik-Volujak
Općina Kreševo
Izgradnja Reciklažnog dvorišta
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Rekonstrukcija vodovodne mreže u
užem gradskom jezgru Kreševa
Rekonstrukcija i asfaltiranje dijela
regionalnog puta R443 dionica Blinje
Sastavci
Vrsta projekta
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Općina Kreševo
Općina Kreševo
Općina Kreševo
Općina Kreševo
Stvarni
početak
projekta
Stvarni
završetak
projekta
Ukupni
troškovi
Tip projekta
Status
Kapitalne
Kandidiran
96.000
Kapitalne
Kandidiran
1.000.000
Kapitalne
Kandidiran
3.700.000
Kapitalne
Kandidiran
292.000
Kapitalne
Kandidiran
Kapitalne
Kandidiran
1.255.000
Kapitalne
Kandidiran
486.000
Kapitalne
Kandidiran
503.000
Kapitalne
Kapitalne
Kapitalne
Kapitalne
Kapitalne
U
implementaciji
U
implementaciji
U
implementaciji
U
implementaciji
U
implementaciji
2013
2014
58.805
2013
2014
110.397
2013
2014
234.352
2013
2014
204.829
2013
2014
182.992
Općina Kreševo
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Kapitalne
Okončan
2013
2013
29.978
Općina Kreševo
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Kapitalne
U
implementaciji
2013
2014
101.235
Općina Kreševo
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Kapitalne
U
implementaciji
2013
2014
74.488
Općina Kreševo
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Kapitalne
Kandidiran
1.600.000
Općina Kreševo
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Kapitalne
Kandidiran
1.549.906
Kapitalne
Kandidiran
428.773
Kapitalne
Kandidiran
900.000
Općina Kreševo
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Općina Kreševo
66
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
21
Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog
puta Bukva
Općina Kreševo
22
Vodoopskrba općine Kiseljak
Općina Kiseljak
23
24
Gradska prometnica u dužini od 900m
(spoj M.5.1 sa R443)
IZGRADNJA VODOOPSKRBE MZ
BILALOVAC, OPĆINA KISELJAK
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
Investicije u socioekonomski razvoj (RIP)
UKUPNO
Općina Kiseljak
Općina Kiseljak
67
Kapitalne
Kapitalne
Kapitalne
Kapitalne
Kandidiran
U
implementaciji
U
implementaciji
U
implementaciji
32.058
2013
2016
11.000.000
2013
2014
2.000.000
2013
2014
250.000
26.089.813
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Ulaganja u razdoblju 2015. - 2017. godine
Ukupna vrijednost projekata uključenih u PJI iznosi 32.271.653 KM, od toga 7.302.870 KM se odnosi
na ulaganja u razdoblju 2015. - 2017. god. (3.600.000 KM u 2015., 3.600.000 KM u 2016. i 102.870
KM u 2017. KM u 2017. godini) i to projekata u implementaciji.
Tablica 4.9: Zbirni pregled ulaganja u projekte po strukturi financiranja, u KM
10.000.000
156.888
6.730.607
Utrošeno u
prethodnim
godinama
1.000.000
0
484.625
267.783
0
1.599.314
250.000
U IMPLEMENTACIJI
19.004.592
KANDIDIRANI
13.192.737
Način
financiranja
Izvor
financiranja
Krediti
Grant
Proračun
Vlastita
sredstva
Grant
Ino sredstva
Domaća
sredstva
Kredit
Domaća
sredstva
Ukupna
vrijednost
%
utrošenih
sredstava
10,00%
0,00%
7,20%
Plan
2015.
2016.
2017.
0
156.888
93.112
3.000.000
0
600.000
3.000.000
0
600.000
0
0
102.870
0,00%
267.783
0
0
0
0
0
0,00%
1.599.314
0
0
0
0
0
0,00%
250.000
0
0
0
0
1.484.625
7,81%
7.217.097
250.000
3.600.000
3.600.000
102.870
0,00%
44.346
44.346
100,00%
Grant
29.978
29.978
100,00%
74.324
74.324
100,00%
32.271.653
1.558.949
UKUPNO
2014
Utrošeno
u 2014.
3.000.000
156.888
1.943.112
Proračun
OKONČAN
Plan za
4,83%
0
0
0
0
0
7.217.097
250.000
3.600.000
3.600.000
102.870
Ulaganja u projekte u implementaciji
Od ukupne vrijednosti tekućih projekata uključenih u PJI 2015. - 2017. god. (32.271.653 KM), na
projekte u implementaciji odnosi se 19.004.592 KM.
Ukupna vrijednost domaćih sredstava potrebnih za financiranje projekata u implementaciji iznosi
8.847.704 KM ili 46,56%, dok vrijednost ino - sredstava iznosi 10.156.888 KM, odnosno 53,44%.
Planom implementacije predviđeno je da se u 2014. godini utroši 4.060.209 KM domaćih sredstava i
3.156.888 KM ino sredstava, a u razdoblju 2015. - 2017. 1.302.870 KM domaćih i 6.000.000 KM ino
sredstava.
Ukupni dug kantona
Stanje javnog duga KSB u razdoblju od 2011. - 2013. godine
Sukladno Zakonu o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
novine Federacije BiH“, br: 86/07 i 24/09), Kanton Središnja Bosna se u 2009. godini zadužio u okviru
Stand-by aranžmana sa MMF-om, kao potpora Proračunu KSB radi ublažavanja učinaka svjetske
ekonomske krize i rješavanja fiskalnog rebalansa. Kredit po osnovu Prijenosa kreditnih sredstava po
III StandBy aranžmanu MMF-a sa Vladom FBiH iznosi 6,0 milijuna KM, uz rok otplate od 5 godina,
grace razdoblje 3 godine (uračunato u rok otplate, počevši od dana doznačavanja svake tranše) uz
promjenjivu kamatnu stopu (određuje je MMF za SDR, a na dan zaduživanja ona je iznosila 1,45%
godišnje).
Dana 4.2.2013. god. zaključen je Ugovor o reprogramu obveza po osnovu III Stand-by aranžmana sa
MMF-om između Federacije Bosne i Hercegovine koju zastupa Federalno ministarstvo financija i
Kantona Središnja Bosna koju zastupa Ministarstvo financija Kantona, broj 08-14-5077/12, u iznosu
od 6,0 milijuna KM, sa rokom otplate 5 godina i grace razdobljem do 3 godine. Kamata će se
68
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
obračunavati po referentnoj kamatnoj stopi MMF-a za SDR koja je promjenjiva, obračunavat će se
tromjesečno sa pripadajućim troškovima i naknadama. Otplatni plan, koji se sastavni dio Ugovora, dat
je u sljedećoj tablici.
Tablica 4.10: Reprogramirani Otplatni plan III Stand-by aranžmana sa MMF-om, Kantona Središnja Bosna
Rata
Datum
1
10.10.2015.
666.666,67
2
10.01.2016.
666.666,67
3
10.04.2016.
666.666,67
4
10.07.2016.
666.666,67
5
10.10.2016.
666.666,67
6
10.01.2017.
666.666,67
7
10.04.2017.
666.666,67
8
10.07.2017.
666.666,67
9
Iznos rate u KM
10.10.2017.
666.666,64
UKUPNO
6.000.000,00
Kanton Središnja Bosna je 25.3.2009. godine izdao Jamstvo31 br. 01/09 općini Kiseljak na kredit u
iznosu 4.995.149,00 EUR (9.769.662,27 KM, što čini 100% iznosa kredita) za financiranje Projekta
izgradnje vodovoda Fojnica – Kiseljak i kanalizacijskog kolektora Lepenica – Kiseljak. Kreditor je
Bank AustriaCreditanstalt AG – Beč, rok otplate kredita je 12 godina uz grejs-razdoblje od 4,5 godina
i kamatnu stopu od 0%, prva rata dospijeva 31.10.2016. i iznosi 333.009,93 EUR (651.310,82 KM) a
krajnji rok dospijeća garancije je 1.1.2024. godine.
Vlada Kanton Središnja Bosna je 17. kolovoza 2012. godine, donijela Odluku o izdavanju Jamstva
Kantonalnom ravnateljstvu za ceste Kantona Središnja Bosna za kredit kod Razvojne banke
Federacije Bosne i Hercegovine, namijenjen za rekonstrukciju regionalne cestovne infrastrukture.
Kredit je u iznosu 2.000.000,00 KM, rok otplate kredita je 6 godina (72 mjeseca), u jednakim ratama
uz grejs-razdoblje od 3 mjeseca i kamatnu stopu od 5% (EKS 5,47%), troškove obrade kredita od 1%,
prva rata dospijeva 28.03.2013. i iznosi 27.778,00 KM a zadnja rata dospijeva 28.2.2019. godine.
Ukupan dug u Kantonu Središnja Bosna na dan 31.12.2013. godine iznosio je 58,46 mil. KM, od čega
iznos od 6,05 mil. KM, se odnosi na kredit po III Stand By aranžmanu MMF-a sa Vladom FBiH, a
52,41 mil. KM kratkoročne neizmirene obveze (kratkoročne obveze prema pravnim i fizičkim
osobama, obveze za plaće, naknade i doprinose, ostale kratkoročne obveze,..).
Tablica 4.11: Stanje duga Kantona Središnja Bosna u razdoblju 2011. - 2013. godina, u KM
Opis
Kreditor
2011.
2012.
2013.
Vanjski
Postojeći
krediti, od
čega
Unutarnji
dugoročni
MMF/FBiH - Prijenos
kreditnih sredstava po III
Stand By aranžmanu
MMFa sa Vladom FBiH
Glavnica
6.000.000,00
6.000.000,00
6.000.000,00
Kamate i
ostali
troš.
234.853,84
135.707,14
51.107,97
6.234.853,84
6.135.707,14
6.051.107,97
Ukupno krediti
Neizmirene obveze
Kantona
25.501.689,08
Ukupno krediti i unutarnje obveze
31.736.542,92
31
37.453.099,88
43.588.807,02
52.410.906,56
58.462.014,53
Izdate garancije nisu uključene u ukupno stanje zaduženosti, obzirom da ne predstavljaju dug Kantona, već
potencijalni dug, koji će biti plaćen u slučaju neizmirivanja obaveza od strane krajnjih korisnika.
69
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Ukupno povećanje stanja duga u 2012. i 2013. godini u odnosu na 2011. godinu nije uzrokovano
kreditnim zaduženjima, nego rastom kratkoročnih neizmirenih obveza utvrđenih zakonom (obveze
prema dobavljačima, obveze plaće, doprinosa,…), koje su sa 25,50 mil. KM u 2011. narasle na 52,41
mil. KM u 2013. godini, kao posljedica pada prihoda i rasta rashoda i izdataka.
Grafikon 4.10: Struktura stanja duga Kantona Središnja Bosna u 2013. godini
Stanje duga KSB u 2013. godini
Ukupno krediti;
6.051.107,97; 10%
Unutarnje obveze
utvrđene
Zakonom;
52.410.906,56;
90%
Tablica 4.12: Odnos duga prema BDP od 2011. do 2013. godini u (tisućama KM)
Stanje duga
Godina
Odnos duga prema BDP
BDP32
Inozemni dug
Unutarnji dug
Ukupno
Inozemni dug
Unutarnji dug
Ukupno
2013.
1.276.830
0
58.462
58.462
0,00%
4,58%
4,58%
2012.
1.244.084
0
43.589
43.589
0,00%
3,50%
3,50%
2011.
1.212.048
0
31.737
31.737
0,00%
2,62%
2,62%
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja procjene BDP-a i Odjel za proračun Ministarstva financija KSB
Ukupan dug Kantona na dan 31.12.2013. godine je 58,46 mil. KM ili 4,58% od procijenjene vrijednosti
BDP-a Kantona. Ukupan dug za Federaciju BiH na dan 31.12.2013. godine je 3.448,15 mil. KM ili
19,45% od procijenjenog BDP-a Federacije BiH
Općine Kantona imale su na dan 31.12.2013. godine ukupne obveze u iznosu od 39,96 mil. KM, od
čega se na dugoročne obveze (kredite, zajmove i ostale dugoročne obveze) odnosi 16,13 mil. KM, a
23,83 mil. KM na kratkoročne obveze.
Stanje ukupnog (konsolidiranog) duga u Kantonu i općinama Kantona na dan 31.12.2013. godine je
98,42 mil. KM, od toga se na kreditno zaduženje odnosi 22,18 mil. KM i 76,24 mil. KM na
kratkoročne obveze i razgraničenja.
32
Približna procjena GDP-a kantona, jer nisu uzete sve komponente koje utječu na izračun, Federalni zavod za
programiranje razvoja
70
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Projekcija otplate i stanja duga Kantona Središnja Bosna u razdoblju od 2014. - 2017. godine
Kanton Središnja Bosna u 2014. godini zadužio u iznosu od 10 mil. KM za saniranje deficita kod
konzorcija Intesa Sanpaolo i UniCredit banke, uz kamatnu stopu 6,5% + šestomjesečni EURIBOR 33
fluktuirajući na godišnjem nivou, rok otplate 84 mjeseca, uz grace razdoblje od 12 mjeseci i naknadu
za obradu kredita od 0,75% od iznosa kredita, jednokratno. Ovo kreditno zaduženje doprinijelo je
uvećanju ukupnog duga u Kantonu do kraja 2014. godine za 2,30 mil. KM u odnosu na stanje duga
na dan 31.12.2013. godine, čime je kreditno zaduženje Kantona povećano za 12,30 mil. KM
(203,29%), dok su se unutarnje obveze smanjile za 10,00 mil. KM (19,08%), zahvaljujući upravo
ovom kreditu.
Tablica 4.13: Projekcije stanja duga Kantona Središnja Bosna u razdoblju 2014. - 2017. godina, u KM
Opis
Kreditor
2014.
2015.
2016.
2017.
Glavnica
6.000.000,00
5.333.333,33
2.666.666,65
0,00
Kamate i
ostali
troš.
7.374,03
0,00
Glavnica
10.000.000,00
9.166.672,00
7.500.016,00
5.833.360,00
Kamate i
ostali
troš.
2.344.786,02
1.688.758,34
1.130.401,24
683.810,45
Glavnica
5.000.000,00
4.583.336,00
3.750.008,00
Kamate i
ostali
troš.
1.231.012,66
886.598,13
593.460,65
Glavnica
5.000.000,00
4.583.336,00
Kamate i
ostali
troš.
1.242.736,59
895.041,92
Vanjski
Postojeći
krediti, od
čega
Unutarnji
dugoročni
MMF/FBiH Prijenos kreditnih
sredstava po III
Stand By
aranžmanu MMFa
sa Vladom FBiH
Konzorcij Intesa
Sanpaolo i
UniCredit banka
Novi dug 1 porjekcije
Novi dug
Unutarnji
dugoročni
Novi dug 2 porjekcije
Novi dug 3 porjekcije
Glavnica
5.000.000,00
Kamate i
ostali
troš.
1.254.460,52
Ukupno krediti
18.352.160,05
22.419.776,33
23.009.754,61
22.593.477,54
Unutarnje obveze
utvrđene Zakonom
42.410.906,56
39.417.006,56
36.676.406,56
33.964.106,56
Ukupno krediti i unutarnje obveze
60.763.066,61
61.836.782,89
59.686.161,17
56.557.584,10
Za saniranje deficita iz prethodnih godina, sukladno Zakonu o proračunima u projekcijama 2015. 2017. god., planirano je dugoročno kreditno zaduženje u iznosu od 5 mil. KM, za svaku godinu.
U projekcijama za 2015. godinu predviđa se povećanje novog kreditnog zaduženja za 4,06 mil. KM ili
za oko 22% u odnosu na planirano zaduženje u 2014. godini. U 2016. godini planira se povećanje
zaduženosti za 0,59 mil. KM i to za oko 2,6% u odnosu na 2015. godinu, dok se za 2017. godinu
33
Euribor (euro interbank offered rate) je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom
tržištu. Utvrđuje se dnevno kao prosječna stopa po kojoj reprezentativne banke međusobno daju u zajam
neosigurana novčana sredstva. 6-mjesečni euribor trenutačno iznosi 0,305% i povijesno je na najnižim razinama, u
2008. je prelazio i 5%, i u budućnosti može samo rasti. Zajmoprimci u Bosni i Hercegovini koji imaju kredite s
promjenjivom stopom koja koristi EURIBOR kao referentnu stopu trebali bi biti svjesni činjenice da referentna stopa u
bilo kojem momentu može narasti i da će se to isto desiti s kamatnom stopom na njihove kredite.
71
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
očekuje smanjenje za 0,42 mil. KM (1,81%). Unutarnje obveze utvrđene zakonom će se smanjivati za
oko 2,7 mil. KM godišnje, odnosno za oko 7% godišnje, a time i ukupno zaduženje.
Obveze po postojećim kreditima Kantona Središnja Bosna date su u Tablici 4.14.
Tablica 4.14: Obveze Kantona Središnja Bosna po kreditima u razdoblju 2014. - 2021. godina, u KM
MMF 6.mil.
DUGOROČNI KRED. 10.mil.
GODINA
Kamata
2014.
43.734
2015.
7.374
Anuitet
Kamata
Anuitet
386.382
Druge
uplate
(tr. obr.
kr.)
75.000
UKUPNO
Kamata
druge
uplate
(tr. obr.
kr.)
Anuitet
Ukupno
430.116
0
75.000
505.116
666.667
656.028
833.328
663.402
1.499.995
0
2.163.396
2016.
2.666.667
558.357
1.666.656
558.357
4.333.323
0
4.891.680
2017.
2.666.667
446.591
1.666.656
446.591
4.333.323
0
4.779.913
2018.
334.931
1.666.656
334.931
1.666.656
0
2.001.587
2019.
223.488
1.666.656
223.488
1.666.656
0
1.890.144
2020.
111.457
1.666.656
111.457
1.666.656
0
1.778.113
2021.
Ukupno
51.108
6.000.000
13.934
833.392
2.731.168
10.000.000
75.000
72
13.934
833.392
0
847.326
2.782.276
16.000.000
75.000
18.857.276
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Poglavlje 5:
Proračunski prioriteti za razdoblje 2015. - 2017. g.
Uvod
Proračun je primarni instrument za izradu politika svake vlade. On je sredstvo putem kojeg se
strateški ciljevi vlade prevode u usluge, programe i aktivnosti koje ispunjavaju socijalne i ekonomske
potrebe njenih građana.
Sve se vlade širom svijeta suočavaju sa dilemom zahtjeva za sredstvima za programe i usluge koje
nadmašuju nivo raspoloživih sredstava. Ni Kanton Središnja Bosna nije izuzetak u tom smislu.
Suočeno sa zahtjevima proračunskih korisnika i prioritetima koji nadilaze nivo raspoloživih sredstava,
Vlada Kantona je obavezna da donosi odluke o tome koje su najvažnije prioritetne politike. Idealno, ti
prioriteti bi trebali biti usklađeni sa srednjoročnim i dugoročnim društvenim i ekonomskim razvojnim i
političkim ciljevima Kantona Središnja Bosna.
U ovom poglavlju su izložene preporuke Ministarstva financija o srednjoročnim proračunskim
prioritetima i početnim proračunskim ograničenjima za 2015. god. i za dvije naredne godine,
zasnovanim na analizi poduzetoj od strane Odjela za proračun Ministarstva financija Kantona
Središnja Bosna.
Ova analiza uzima u obzir informacije proračunskih korisnika po pitanju prioritetnih politika i
indikativnih procjena potrošnje. Obzirom da se radi o preporukama zasnovanim na analizi
raspoloživih podataka, donošenje konačnih odluka (plafona) je odgovornost Vlade Kantona Središnja
Bosna.
Ove preporuke o proračunskim ograničenjima uglavnom su zasnovane na projiciranom padu ukupnih
prihoda u 2015., te ograničenom rastu u naredne dvije godine, koji je prilagođen trenutnoj
ekonomskoj situaciji. Ova proračunska ograničenja za 2015. godinu služe kao početni okvir unutar
kojeg resorna ministarstva i ostali proračunski korisnici mogu razviti svoje detaljne zahtjeve za 2015.
godinu.
Proračunski korisnici Kantona Središnja Bosna su imali obvezu pripremiti i dostaviti Ministarstvu
financija svoje Tablice pregleda prioriteta proračunskih korisnika. Cilj ovih tablica je da proračunskim
korisnicima pruže mogućnost da doprinesu izradi Dokumenta okvirnog proračuna za razdoblje 2015.
– 2017. godina tako što će odrediti svoje ključne prioritete za raspodjelu proračuna za 2015. godinu i
za naredne dvije godine, u skladu sa ciljevima ekonomskih i društvenih politika.
Pregled prioriteta Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. godine
Nakon što Ministarstvo financija u veljači pošalje Instrukcije za proračunske korisnike br.1, od
proračunskih korisnika se traži da popune ”Tablice pregleda prioriteta proračunskih korisnika” i
dostave ih Ministarstvu financija do 15. travnja. Svrha ovih tablica je da se proračunskim korisnicima
pruži mogućnost da dostave ulazne informacije potrebne za izradu DOP-a za razdoblje od 2015. do
2017. godine. Korisnici u tim tablicama prikazuju svoje glavne prioritete za alokaciju sredstava za
2015. godine i sljedeće dvije fiskalne godine, a koji su u skladu sa državnim i kantonalnim
ekonomskim i socijalnim ciljevima politika, uključujući i one koje se nalaze u Srednjoročnoj razvojnoj
strategiji (SRS-u). Kao dio ovog procesa, od proračunskih korisnika se traži da izrade četiri zasebne
tablice koristeći jednostavan programski format, u kojem su sredstva prezentirana za svaki program
izložena po ekonomskoj klasifikaciji.
73
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Informacije dostavljene u tablicama imaju svrhu da potaknu određivanje prioriteta (i ponovo
određivanje prioriteta) za alokaciju proračunskih sredstava na one programe i aktivnosti koji najviše
doprinose ostvarenju najvažnijih ciljeva ekonomskih i socijalnih politika.
Tablica 5.1 (u nastavku) daje sažeti prikaz prioritetnih programa i potrebnih dodatnih sredstava koje
zahtijevaju proračunski korisnici, u odnosu na proračun KSB za 2014. godinu.
Kao što je navedeno u Tablici 5.1, ukupni nivo zahtjeva za dodatnim sredstvima je značajno premašio
nivo raspoloživih sredstava za financiranje proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna u
narednom trogodišnjem razdoblju.
Zahtjevi za većim dodatnim sredstvima u odnosu na 2014. godinu (iznijeti u Tablicama 5.1 i 5.2)
uključuju:
 Ministarstvo unutarnjih poslova (6.425.200,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini,
9.275.200,00 KM u 2016. godini i 12.125.200,00 KM u 2017. godini);
 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (4.938.700,00 KM dodatnih zahtjeva u
2015. godini, 4.188.700,00 KM u 2016. godini i 4.188.700,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalna uprava za branitelje (3.232.486,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini,
4.100.106,00 KM u 2016. godini i 5.040.149,00 KM u 2017. godini);
 Ministarstvo financija (2.395.300,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini, 5.570.100,00 KM u
2016. godini i 5.895.100,00 KM u 2017. godini);
 Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
(1.930.900,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini, 1.959.900,00 KM u 2016. godini i
1.991.900,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalna uprava za civilnu zaštitu (1.279.550,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini,
4.726.600,00 KM u 2016. godini i 5.226.600,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalni arhiv (491.700,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini, 628.300,00 KM u 2016.
godini i 519.800,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalna uprava za šumarstvo (388.596,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini,
687.192,00 KM u 2016. godini i 697.192,00 KM u 2017. godini);
 Ministarstvo gospodarstva (275.130,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini, 470.500,00 KM
u 2016. godini i 618.500,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalni sud (261.600,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini, 277.200,00 KM u 2016.
godini i 320.200,00 KM u 2017. godini);
 Ministarstvo zdravstva i socijalne politike (152.500,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini,
695.200,00 KM u 2016. godini i 1.022.700,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalna uprava za geodetske i imovinskopravne poslove (107.454,00 KM dodatnih
zahtjeva u 2015. godini, 63.447,00 KM u 2016. godini i 51.250,00 KM u 2017. godini);
 Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje I zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa
(43.712,00 KM dodatnih zahtjeva u 2015. godini, 74.677,00 KM u 2016. godini i 112.284,00
KM u 2017. godini).
SRS naglašava da će određivanje prioriteta raspodjele javnih sredstava biti u skladu sa ciljevima
fiskalne strategije, obzirom na visok nivo javne potrošnje.
Stoga se slijedeće preporuke za proračunska ograničenja zasnivaju na ograničenom rastu raspoloživih
prihoda, ciljanom primarnom proračunskom bilancom, te prilagodbama za očekivane nove politike i
aktivnosti koje će imati implikacije po proračun.
Na osnovu ukupno raspoloživih sredstava za financiranje proračuna Kantona Središnja Bosna u
narednom trogodišnjem razdoblju, ukupan proračunski okvir Kantona za 2015. godinu je 149,0 mil KM,
152,8 mil KM u 2016. godini, i 153,0 mil KM u 2017. godini.
Rashodi za razdoblje 2015. – 2017. godina, sačinjeni su na bazi zahtjeva proračunskih korisnika, uz
uvažavanje zakonskih obaveza, politika i prioriteta Vlade Kantona, te ažuriranih makroekonomskih
projekcija i procjena raspoloživih proračunskih sredstava. Rashodi proračuna Kantona planirani su
74
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
prvenstveno na bazi nastavka provođenja mjera štednje i politika koje je Vlada definirala tijekom
2012., 2013. i 2014. godine a koje imaju za cilj smanjenje potrošnje proračunskih sredstava.
Na osnovu ukupno raspoloživog okvira sredstva su utvrđena na nivou proračunskih korisnika (a
imajući u vidu projicirani pad prihoda u 2015., te polagani rast u naredne dvije godine). Sažetak
proračunskih ograničenja po sektorima i početne gornje granice rashoda po korisnicima je izložen u
Tablici 5.2.
Ministarstvo financija je napravilo sveobuhvatnu analizu Tablica pregleda prioriteta proračunskih korisnika
dostavljenih od strane korisnika, na osnovu koje je izrađen preliminarni nacrt proračuna Kantona za naredne
tri godine. Preliminarni nacrt proračuna sadrži gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika
uzimajući u obzir ciljeve proračunskih korisnika i prijedloge visokoprioritetne potrošnje.
U nastavku teksta dat je pregled Proračunskih zahtjeva i indikativnih gornjih granica rashoda
proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. - 2017. godine.
75
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 5.1: Proračunski zahtjevi proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. - 2017. g.
10010001
Proračun
2014.
Postojeći programi
2015.
2.102.800
Objašnjenje/
komentar
10020001
11010001
246.600
Objašnjenje/
komentar
11020001
269.800
Objašnjenje/
komentar
0
Postojeći programi
2015.
2016.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
1.611.300
2016.
1.636.700
2017.
1.672.000
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
153.600
2016.
153.000
2017.
152.700
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2015.
2016.
2017.
395.000
395.000
395.000
2015.
2016.
0
2017.
0
0
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
395.000
395.000
395.000
2015.
247.300
2016.
248.300
2017.
249.400
Postojeći programi:
Program br. 1: Prateće usluge za VLADU i PREMIJERA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA - Omogućavanje funkcionisanja Premijera kantona kroz obezbjeđenje administrativnih,
savjetodavnih i pratećih usluga.
STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
2014.
0
2015.
STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
2014.
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
151.600
Objašnjenje/
komentar
2016.
0
Proračun
2014.
u KM
SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
76
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
269.700
2016.
270.600
2017.
271.400
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
11030001
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
2014.
Postojeći programi
2015.
2.160.300
Objašnjenje/
komentar
11040001
11050001
Postojeći programi
2015.
12010001
2014.
Objašnjenje/
komentar
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
2015.
0
922.500
2016.
874.900
2017.
857.200
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
82.200
2016.
82.700
2017.
83.100
URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
182.600
2016.
180.400
2017.
179.200
Institucija u formiranju, nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Proračun
31.774.800
2016.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
172.800
Objašnjenje/
komentar
2016.
0
Proračun
2014.
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
82.300
Objašnjenje/
komentar
2017.
0
Ukupan zahtjev
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
Proračun
2014.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2015.
2016.
2017.
36.500.000
38.750.000
41.000.000
2015.
2016.
1.700.000
2.300.000
2017.
2.900.000
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
2015.
2016.
2017.
38.200.000
41.050.000
43.900.000
32.521.000
32.662.900
32.605.500
Postojeći programi:
Program br. 1: Unutrašnji poslovi iz nadležnosti Kantona, koji obezbjeđuju poštivanje zakona i sigurnosti građana i pruženje usluga građanima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih
poslova - Otkrivanje krivičnih djela, sankcioniranje prekršaja po javnom redu i miru i prekršaja po saobraćaju, povećanje kvalitete u pružanju usluga građanima prilikom izdavanja ličnih
dokumenata
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja:
Program br. 1: Modernizacija opreme policije - Veći stepen otkrivenosti počinioca krivičnih djela i veća sigurnost u prometu
77
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
13010001
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Proračun
2014.
Postojeći programi
2015.
649.600
Objašnjenje/
komentar
13020001
2.159.800
Objašnjenje/
komentar
13030001
Postojeći programi
2015.
13050001
212.900
Objašnjenje/
komentar
2016.
0
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
2015.
0
652.200
2016.
673.800
2017.
705.500
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
2.437.000
2015.
2.480.000
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
2.421.400
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2.437.000
2015.
2.480.000
2.175.100
2016.
2.183.400
2017.
2.191.800
Postojeći programi:
Program br. 1: Programski Proračun Kantonalnog suda u Novom Travniku za period od 2015. do 2017. godine. - Funkcija suđenja i presuđenja u predmetima iz mjerodavnosti propisane
zakonom o sudovima.
KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
1.542.700
2016.
1.550.600
2017.
1.558.500
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO
Proračun
2014.
2016.
2.421.400
1.540.500
Objašnjenje/
komentar
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
KANTONALNI SUD
Proračun
2014.
2017.
0
Ukupan zahtjev
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
Proračun
2014.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
78
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
215.700
2016.
216.500
2017.
217.500
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
13060001
OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU
Proračun
2014.
Postojeći programi
2015.
3.985.100
Objašnjenje/
komentar
13060002
13060003
Postojeći programi
2015.
Objašnjenje/
komentar
13060004
1.500.300
Objašnjenje/
komentar
2016.
0
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
2015.
0
4.064.900
2016.
4.085.700
2017.
4.106.400
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
1.978.700
2016.
1.988.300
2017.
1.999.000
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
OPĆINSKI SUD U JAJCU
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
0
2015.
865.500
2016.
848.900
2017.
842.300
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
OPĆINSKI SUD U KISELJAKU
Proračun
2014.
2016.
0
Proračun
2014.
816.700
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
OPĆINSKI SUD U BUGOJNU
1.971.400
Objašnjenje/
komentar
2017.
0
Ukupan zahtjev
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
Proračun
2014.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
79
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
1.506.000
2016.
1.511.100
2017.
1.516.300
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
14010001
MINISTARSTVO FINANCIJA
Proračun
2014.
5.390.700
Objašnjenje/
komentar
15010001
Postojeći programi
2015.
7.786.000
2014.
Objašnjenje/
komentar
16010001
2014.
Objašnjenje/
komentar
2017.
11.285.800
2015.
2016.
0
2017.
0
2015.
0
7.786.000
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2017.
10.960.800
11.285.800
2015.
3.889.000
2016.
6.723.100
2017.
6.707.200
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Postojeći programi
2015.
2016.
3.106.630
3.302.000
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
2015.
3.450.000
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
3.106.630
2016.
3.302.000
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
3.450.000
2015.
1.423.900
2016.
1.530.300
2017.
1.636.700
Postojeći programi:
Program br. 1: Industrija, poduzetništvo, obrtništvo i rad. - praćenje i proučavanje stanja, izrada analiza, obrada podataka praćenje razvoja tehnike i tehnologije, zakonsko regulisanjei
predlaganje odgovarajući mjera i planova razvoja
Program br. 2: Energetika, rudarstvo i igm. - praćenje i proučavanje stanja u oblastima energetike, rudarstva, i igm-a, utvrđivanje i praćenje energetske bilance(proizvodnja električne
energije, uglja i drugih mineralnih sirovina), raspodjela i distribucija električne energije, ocjena pregled i ovjera tehničkih i projektnih dokumentacija postrojenja svih energetskih izvora,
provođenje postupka dodjele koncesija, kao i provođenje tehničkih inspekcija, i izrada analiza i obrada podataka.
Program br. 3: Trgovina, ugostiteljstvo i turizam - praćenje i proučavanje stanja u oblastima trgovina, ugostiteljstvo i turizam kroz unutrašnju trgovinu u kantonu, promet roba i usluga(uvozizvoz), bilansiranje i praćenje opskrbljenosti kantona, praćenje kretanja cijena proizvoda i usluga od kantonalnog interesa, provođenje zakona i propisa koji regulišu oblast trgovine,
ugostiteljstva i turizma, praćenje provođenja utvrđene politike razvoja turizma, kao i analiza razvoja i poslovanja privrednih subjekata, praćenje i analiziranje kretanja cijena turističke
potrošnje, prometa i efekata od turizma, razvrstavanje i kategorizacija turističko-ugostiteljskih objekata, priprema strategija i master planova razvoja turističkih područja
Program br. 4: Promet i telekomunikacije - praćenje i proučavanje stanja u oblastima prometa i telekomunikacija, praćenje stanja i razvoja unutrašnjeg i međunarodnog cestovnog prometa
i uslužnih djelatnosti u okviru prometa, unapređenje uslova sigurnosti u drumskom saobraćaju, izdavanje dozvola i drugih isprava u cestovnom prometu, izdavanje dozvola i odobrenja iz
oblasti telekomunikacija, nadzor nad vršenjem javnih ovlaštenja, davanje suglasnosti na investiciono tehničku dokumentaciju pri puštaju u rad telekomunikacijskih sistema.
Program br. 5: Inspekcija - dosljedna primjena zakonske regulative iz nadležnosti federalnih i kantonalnih propisa u oblastima trgovine turizma i ugostiteljstva, rada i zaštite na radu,
utvrđivanje ispunjavanja minimalnih tehničkih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti iz dodijeljene nadležnosti.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE
Proračun
10.625.300
2016.
10.960.800
Ukupan zahtjev
Postojeći programi:
Program br. 1: Planiranje i upravljanje proračunom - Osiguravanje pravovremenog i visokokvalitetnog upravljanja i savjetodavnih usluga Vladi kako bi joj se omogućilo da raspodijeli
sredstva na najprioritetnije ekonomske i društvene ciljeve
Program br. 2: Financijsko upravljanje trezorom - Pružanje usluga efektivnog financijskog upravljanja (uključujući gotovinu i dug) vladi.
Efektivna ocjena i naplata poreza u skladu sa poreskim zakonima.
Program br. 3: Računovodstvene procedure - Pružati Vladi efikasne računovodstvene usluge
Program br. 4: Interna revizija - Osiguranje poštivanja politika, zakona i procedura, i davanje preporuka za unaprijeđenja.
Proračun
2.831.500
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
2015.
8.777.800
2016.
9.320.500
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
9.648.000
2015.
2016.
2.000.000
2.000.000
2017.
2.000.000
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
10.777.800
11.320.500
11.648.000
Postojeći programi:
Program br. 1: Organizacija zdravstva - Poboljšanje zdravstvene zaštite kroz izradu normativa i smjernica, te opremanja zdravstvenih ustanova.
Program br. 2: Socijalna zaštia - Zbrinjavanje svih socijalnih kategorija.
Program br. 3: Inspekcijski nadzor - Sprovođenje Zakonskih odredbi iz domena inspekcijskog nadzora.
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja:
Program br. 1: Realizacija novih oblika socijalne zaštite sukladno Federalnom Zakonu - Poboljšanje socijalne zaštite
Program br. 2: Poboljšanje zdravstvene zaštite - Bolja dijagnostika, kroz opremanje zdravstvenih ustanova
80
2015.
9.741.200
2016.
9.844.400
2017.
9.947.500
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
17010001
MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA
Proračun
2014.
Postojeći programi
2015.
8.025.200
Objašnjenje/
komentar
1702000
1703000
Postojeći programi
2015.
18010001
2014.
Objašnjenje/
komentar
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
2015.
0
7.046.500
2016.
7.153.100
2017.
7.259.700
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
0
2015.
2016.
2017.
43.156.200
43.274.800
43.424.400
SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
Postojeći programi
2015.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
0
2015.
2016.
2017.
24.329.200
24.429.500
24.452.400
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA
Proračun
1.373.100
2016.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
24.339.765
Objašnjenje/
komentar
2016.
0
Proračun
2014.
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
42.538.735
Objašnjenje/
komentar
2017.
0
Ukupan zahtjev
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
Proračun
2014.
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
2015.
3.304.000
2016.
3.333.000
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
3.365.000
2015.
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
3.304.000
2016.
3.333.000
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
3.365.000
2015.
1.075.300
2016.
1.079.600
2017.
1.084.000
Postojeći programi:
Program br. 1: Rad po žalbama u vezi sa provedbenim federalnim i kantonalnim zakonima;Izrada nacrta zakona; Izrada kantonalnog plana zaštite okoliša; Obilježavanje značajnih dana
eko-kalendara i poticaju rada eko udruga; Formiranje Fonda za zaštitu okoliša; Sanacija ekoloških incidenata; Poticaji povratka prognanih, obnovi i razvitku; Izrada prostorno planske
dokumentacijena području SBK/KBS; Izmjena prostornog plana; Izrada prostorno planske dokumentacije za područje od posebnog značaja ;Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. Kontinuirani poslovi; Izrada strateškog dokumenta kantonalnog plana zastite okoliša, Potpora radu ekoloških udruga,osnivanje fonda za zaštitu okoliša te saniranje divljih deponija; Obnova
kuća,infrastrukture i održivi povratak; Uraditi razvojnu prostorno-plansku dokumentaciju na općinskom nivou, definirati nove razvojne projekte;stvoriti predispoziciju razvoja i zaštite
područja od posebnog značaja.
81
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
19010001
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Proračun
2014.
2.921.300
Objašnjenje/
komentar
19020001
Postojeći programi
2015.
2014.
Objašnjenje/
komentar
7.110.000
2017.
2015.
7.110.000
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
7.860.000
2016.
7.110.000
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
7.110.000
2015.
1.070.200
2016.
1.074.500
2017.
1.078.800
Postojeći programi:
Program br. 1: Strateško rukovođenje i administracija - Upravljanje i podrška da bi se omogućila realizacija programa MPVŠ SBK putem: ispunjavanja strateškog i operativnih ciljeva
MPVŠ SBK
b) pružanja pravovremene, kvalitetne rukovodeće, financijske, računovodstvene, pravne, kadrovske, informativne i tehnološke podrške
c) predlaganje zakonskih propisa i donošenje podzakonskih akata
d) ostali ciljevi u skladu sa nadležnostima MPVŠ SBK
Program br. 2. Naknada štete koju počini zaštičena divljač - Smanjenje šteta koju počine zaštičene životinjske vrste - divljač
Program br. 3. Poticaji šumarstvu za državne šume - Unapređenje šumskog fonda
Program br. 4. Rekultiviranje poljoprivrednog zemljišta - Povećanje obradivih površina zemljišta odnosno pretvaranje neplodnog ili manje plodnog zemljišta u poljoprivredno na području
SBK/KSB.
Program br. 5. Poticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji - Povečanje broja poljoprivrednih proizvođača na području SBK/KSB.
Program br. 6. Pomoć i zaštita poljoprivrednim proizvođačima - Zadržavanje postojećeg broja poljoprivrednih proizvođača na području SBK/KSB.
Program br. 7. Poticaji u poljoprivredi - zakonske obaveze - Iskorjenjivanje zaraznih oboljenja sa fokusiranjem na zoonoze.
Ciljevi: smanjiti gospodarske štete u stočarstvu i doprinos poboljšanju javnog zdravstva umanjujući rizike od zoonoza kod ljudi.
Program br. 8. Poticaji u poljoprivredi - inteventna sredstva - U slučaju izbijanja nepredviđenih zaraznih bolesti biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih katastrofa
U slučaju nedostatka sredstava izdvojenih po pojedinim programima ili nabavka opreme za izvršavanje istih.
Program br. 9. Poticaji u vodoprivredi - Obezbjediti očuvanje vodnih resursa; Obezbjediti očuvanje kvalitete vode; Svako korištenje vode isplanirati i uskladiti sa projektima namjenjenim za
to korištenje; Zahtjevati da projekti budu izrađeni od strane projektnih kuća koje su ovlaštene od FMPVŠ; Kontinuirani inspekcijski nadzor; Obezbjediti vodne i druge akte
KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO
Proračun
2.199.000
2016.
7.860.000
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
2015.
2.419.000
2016.
2.737.596
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
2.896.192
2015.
2016.
168.596
148.596
2017.
Ukupan zahtjev
2015.
0
2.587.596
2016.
2.886.192
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2.896.192
2015.
2.105.100
2016.
2.129.400
2017.
2.153.700
Postojeći programi:
Program br. 1. Upravljanje državnim šumama,obavljanje stručnih poslova u gospodarenju privatnim šumama i pračenje stanja svih šuma i šumskog zemljišta na području
Srednjobosanskog kantona - Planiranje u šumarstvu i kontrola nad šumama i šumskim zemljištem,podrška i pračenje realizacije gospodarenja šumama sa ciljem očuvanja trajnosti
gospodarenja, odnosno upotrebe i korištenja šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihovu bioraznolikost,obnovljivost i vitalnost, te povećati njihov potencijal
da danas i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou,a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosisitema.
Program br. 2. Neposredna zaštita državnih šuma-, putem organizovane čuvarske službe - Svakodnevno pračenje toka svih aktivnosti koje se provode unutar šume,te evidentiranje i
izvještavanje o svim nezakonitim radnjama koje se odvijaju unutar šume ili su prijetnja istoj.Praćenje zdravstvenog stanja i stepena oštećenosti šuma,stalno osmatranje i dojavljivanje u
vezi sa istim.Obustavljanje daljnjeg vršenja zapaženih nepravilnosti i pokretanje postupka kod nadležnih pravosudnih institucija protiv počinilaca bespravnih aktivnosti.
Program br. 3. Finansiranje i sufinansiranje programa zaštite i unapređenja stanja postojećih i podizanja novih šuma i podrška ruralnom razvoju - Finansijska podrška unapređenju šuma
radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih Šumarskim programom Federacije, kantonalnim šumskorazvojnim planovima i šumskoprivrednim osnovama
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja:
Program br. 1. Implementacija izmjenjenog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za šumarstvo u dijelu koji se odnosi na organizaciju direkcije Uprave - Funkcionalna
organizacija Uprave kojom se podiže nivo efikasnosti i racionalnosti u radu svih službi Uprave
Program br. 2. Implementacija izmjenjenog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za šumarstvo u dijelu koji se odnosi na organizaciju neposredne zaštite-čuvanja šuma Funkcionalna organizacija čuvarske službe kojom se podiže nivo efikasnosti i racionalnosti u radu svih službi Uprave
82
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
20010001
KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE
Proračun
2014.
3.411.000
Objašnjenje/
komentar
21010001
Postojeći programi
2015.
275.700
Objašnjenje/
komentar
22010001
192.200
Objašnjenje/
komentar
2017.
2015.
8.451.149
2016.
0
2017.
0
2015.
0
6.643.486
2016.
7.511.106
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
8.451.149
2015.
1.553.800
2016.
1.655.800
2017.
1.757.700
KANTONALNI ARHIV
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2015.
2016.
2017.
767.400
904.000
795.500
2015.
2016.
0
2017.
0
0
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
767.400
904.000
795.500
2015.
875.300
2016.
876.500
2017.
380.500
Postojeći programi:
Program br. 1: Obavljanje arhviske djelatnosti na osnovu Zakona o arhviskoj građi u SBK - Obezbjediti i Zaštititi srhivsku i registraturnu građu na području Srednjobosanskog kantona u
skladu s Zakonom o arhivskoj građi u SBK (Sl. Novine SBK 10/01)
Program br. 2: Renoviranje i dogradnja arhviske zgrade - Dogradnja i izgradnja arhviske zgrade po fazama, (Rušenje, dogradnja i završavanje zgrade depoa Arhiva na osnovu projekta
Renoviranje i dogradnja arhivske zgrade. Za ovaj period treba planirati izgradnju II faze i njeno kompletno završavanje sa opremom, prebacivanje arhivske građe iz I faze ( u kojoj je ona
smještena privremeno) u II fazu i III Faza koja obuhvata završne radoviekoji podrazumjevaju dovršavanje I faze uskladu s projektom).
KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA
Proračun
2014.
7.511.106
Ukupan zahtjev
Postojeći programi:
Program br. 1. Program za finansiranje dopunskih prava korisnika branilačko-invalidske zaštite - Ostvarivanje zdravstvene zaštite, ostvarivanje banjsko-klimatskog liječenja, nabavka
ortopedskih pomagala, radno osposobljavanje i zapošljavanje ratnih vojnih invalida sa preostalom radnom sposobnošću,zapošljavanje RVI sa punom radnom sposobnošću, školovanje i
radno usavršavanje korisnika braniteljsko invalidske zaštite, stambeno zbrinjavanje korisnika BIZ/BIS, sufinanciranje rada udruženja proisteklih iz obrambeno-oslobodilačkog rata,
podizanje nadgrobnih spomenika /nišana i spomen obilježja, izgradnja, uređenje i održavanje groblja-mezarja, dodjela novčane pomoći korisnicima koji se nalaze u stanju socijalne
potrebe, pomoć u slučaju smrti, pomoć za kupovinu udžbenika za redovito školovanje.
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja:
Program br. 1: Program za finansiranje dopunskih prava korisnika branilačko-invalidske zaštite - Zdravstvena zaštita,banjsko-klimatsko liječenje,nabavka ortopedskih
pomagala,stipendiranje školovanja,stambeno zbrinjavanje,pomoć u radu udruga-udruženjaproisteklih iz obrambeno-oslobodilačkog rata,podizanje nadgrobnih spomenika/nišana i spomen
obilježja,dodjele novčanih pomoći u stanju socijalne potrebe,pomoć u slućaju smrti.
Proračun
2014.
2016.
6.643.486
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2015.
2016.
2017.
235.912
266.877
304.484
2015.
2016.
0
2017.
0
0
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
235.912
266.877
304.484
2015.
196.000
2016.
197.800
2017.
199.600
Postojeći programi:
Program br. 1: Praćenje provedbe Prostornog plana SBK 2005-2025, Učešće u usaglašavanju sa Prostornim planom F BiH, i izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB - Pračenje
izrade Prostornog plana F BiH i učešće u usaglašavanju Prostornog plana SBK sa Prostornim planom F BiH kroz izmjene i dopune Prost. plana SBK. Nadzor nad provođenjem Prostornog
plana SBK i realizacija prostorno planske dokumentacije za 12 općina SBK
Program br. 2: Uspostava GIS-a za područje SBK/KSB - Uspostava GIS-a za područje SBK, uvezivanje GIS-a dvanaest općina u Kantonalni geoinformacijski sistem
Program br. 3: Uspostava registra kulturno historijskih spomenika SBK - Zaštita kulturno - historijskog naslijeđa
83
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
23010001
KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRAVNE POSLOVE
Proračun
Postojeći programi
2014.
196.300
Objašnjenje/
komentar
24010001
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2015.
2016.
2017.
303.754
259.747
247.550
2015.
Postojeći programi
Objašnjenje/
komentar
0
2015.
2016.
2017.
303.754
259.747
247.550
2015.
286.100
2016.
286.900
2017.
287.800
KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU
2015.
2.777.400
2017.
0
Indikativne gornje granice rashoda
Postojeći programi:
Program br. 1: Završetak izrade BPKN i puštanje u funkciju - Stvaranje uvjeta za ubrzani nastavak uspostave katastra nekretnina na područjima na kojima je provedena izmjera a nije
uspostavljen katastar nekretnina.
Program br. 2: Uspostava katastra nekretnina - Uspostava katastra nekretnina na prostoru cijelog kantona kao osnovu evidencije nekretnina i predaju podataka o nekretninama zemljišnoj
knjizi radi uspostave prava na nekretninama.
Program br. 3: Harmonizacija zemljišne knjige i katastara - Rekonstrukcija odvojenih sustava (katastra i zemljišne knjige) te njihova integracija u jedan novi jedinstveni sustav zemljišne
administracije
Proračun
2014.
2016.
0
Ukupan zahtjev
2016.
3.502.000
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
3.752.000
2015.
4.002.000
2016.
554.950
2017.
3.752.000
Ukupan zahtjev
2015.
4.002.000
2016.
4.056.950
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
7.504.000
2015.
8.004.000
631.000
2016.
733.300
2017.
834.800
Postojeći programi:
Program br. 1: Program razvoja i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara - Poboljšanje sustava zaštite i spašavanja u cijelosti na Kantonu Središnja Bosna
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja:
Program br. 1: Zaštita od požara i vatrogastvo - Provođenje mjera zaštite od požara i ustroj vatrogastva (Zakon o zaštiti ljudi i mat. dobara od pri. i dr. nesreća ("Službene novine
Federacije BiH", broj: 36/03, 22/06 i 43/10) i Zakon o zaštiti od požara i vatr. (Sl. novine KSB, br. 15/12)
KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE
Proračun
Postojeći programi
2014.
2015.
0
Objašnjenje/
komentar
2016.
0
Dodatna visoko-prioritetna potrošnja
2017.
0
2015.
0
2016.
0
2017.
0
Ukupan zahtjev
2015.
0
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
0
2015.
0
1.636.300
2016.
1.614.600
2017.
1.613.100
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. Institucija u formiranju.
Tablica 5.2 prikazuje predložene gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika, uključujući podjelu na bruto plaće, naknade i doprinose, te
na materijalne izdatke, transfere i kapitalne izdatke.
84
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 5.2: Pregled predloženih početnih gornjih granica rashoda po korisnicima za razdoblje od 2015. do 2017. godine
10010001
R.
b.
Ekonomski
kod
SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2014.
2015.
2016.
2017.
u KM
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
968.100,00
0,00
0,00
0,00
1.004.500,00
1.009.600,00
1.014.600,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
294.700,00
0,00
0,00
0,00
306.800,00
307.100,00
307.400,00
3
614000
Tekući grantovi
840.000,00
0,00
0,00
0,00
300.000,00
320.000,00
350.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.102.800,00
0,00
0,00
0,00
1.611.300,00
1.636.700,00
1.672.000,00
1
UKUPNO
10020001
R.
b.
Ekonomski
kod
STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2014.
2015.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
11010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Ukupan zahtjev
2016.
2017.
0,00
0,00
104.800,00
105.200,00
105.800,00
46.700,00
0,00
0,00
0,00
46.800,00
46.800,00
46.900,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.000,00
1.000,00
0,00
151.600,00
0,00
0,00
0,00
153.600,00
153.000,00
152.700,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
52.400,00
50.000,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
140.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
8.000,00
246.600,00
395.000,00
UKUPNO
2016.
0,00
URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2014.
2015.
Izdaci za materijal i usluge
2015.
104.900,00
611000
612000
613000
1
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
194.200,00
85
197.000,00
Ukupan zahtjev
2016.
197.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
197.000,00
193.800,00
194.800,00
195.800,00
50.000,00
50.000,00
52.500,00
52.500,00
52.600,00
140.000,00
140.000,00
0,00
0,00
0,00
8.000,00
8.000,00
1.000,00
1.000,00
1.000,00
395.000,00
395.000,00
247.300,00
248.300,00
249.400,00
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
11020001
R.
b.
Ekonomski
kod
STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2014.
2015.
Ukupan zahtjev
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
152.100,00
0,00
0,00
0,00
151.800,00
152.600,00
153.300,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
117.700,00
0,00
0,00
0,00
117.900,00
118.000,00
118.100,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
269.800,00
0,00
0,00
0,00
269.700,00
270.600,00
271.400,00
1
UKUPNO
11030001
R.
b.
Ekonomski
kod
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2014.
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
385.100,00
0,00
0,00
0,00
367.500,00
369.400,00
371.200,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
475.200,00
0,00
0,00
0,00
455.000,00
455.500,00
456.000,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
615000
Kapitalni transferi
800.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
5
821000
Kapitalna ulaganja
500.000,00
0,00
0,00
0,00
100.000,00
50.000,00
30.000,00
2.160.300,00
0,00
0,00
0,00
922.500,00
874.900,00
857.200,00
1
UKUPNO
11040001
R.
b.
Ekonomski
kod
URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
4
821000
1
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
77.400,00
0,00
0,00
0,00
77.300,00
77.700,00
78.100,00
4.900,00
0,00
0,00
0,00
4.900,00
5.000,00
5.000,00
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
82.300,00
0,00
0,00
0,00
82.200,00
82.700,00
83.100,00
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
86
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
11050001
R.
b.
Ekonomski
kod
URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
12010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13010001
R.
b.
Ekonomski
kod
2015.
2016.
2017.
153.300,00
0,00
0,00
0,00
153.000,00
153.800,00
154.600,00
19.500,00
0,00
0,00
0,00
19.600,00
19.600,00
19.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
10.000,00
7.000,00
5.000,00
172.800,00
0,00
0,00
0,00
182.600,00
180.400,00
179.200,00
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Proračun
Opis
2014.
611000
612000
613000
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
2016.
2017.
2015.
2016.
2017.
27.595.500,00
30.600.000,00
31.850.000,00
33.100.000,00
27.537.500,00
27.675.200,00
27.813.600,00
4.179.300,00
4.600.000,00
5.200.000,00
5.800.000,00
4.183.500,00
4.187.700,00
4.191.900,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.000.000,00
4.000.000,00
5.000.000,00
800.000,00
800.000,00
600.000,00
31.774.800,00
38.200.000,00
41.050.000,00
43.900.000,00
32.521.000,00
32.662.900,00
32.605.500,00
2017.
2015.
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Proračun
Opis
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
310.000,00
0,00
0,00
0,00
309.400,00
310.900,00
312.400,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
139.600,00
0,00
0,00
0,00
139.800,00
139.900,00
140.100,00
3
614000
Tekući grantovi
200.000,00
0,00
0,00
0,00
200.000,00
220.000,00
250.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
649.600,00
0,00
0,00
0,00
652.200,00
673.800,00
705.500,00
1
UKUPNO
13020001
R.
b.
KANTONALNI SUD
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
1.781.400,00
1.938.900,00
1.965.000,00
2.000.000,00
1.777.300,00
1.786.200,00
1.795.200,00
378.400,00
412.500,00
432.000,00
450.000,00
378.800,00
379.200,00
379.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
70.000,00
40.000,00
30.000,00
19.000,00
18.000,00
17.000,00
2.159.800,00
2.421.400,00
2.437.000,00
2.480.000,00
2.175.100,00
2.183.400,00
2.191.800,00
87
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
13030001
R.
b.
Ekonomski
kod
KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2014.
2015.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13050001
R.
b.
Ekonomski
kod
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13060001
R.
b.
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13060002
R.
b.
2015.
2016.
2017.
0,00
0,00
0,00
1.331.600,00
1.338.300,00
1.345.000,00
205.800,00
0,00
0,00
0,00
206.100,00
206.300,00
206.500,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
5.000,00
6.000,00
7.000,00
1.540.500,00
0,00
0,00
0,00
1.542.700,00
1.550.600,00
1.558.500,00
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
168.700,00
0,00
0,00
0,00
168.400,00
169.200,00
170.100,00
44.200,00
0,00
0,00
0,00
44.300,00
44.300,00
44.400,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
212.900,00
0,00
0,00
0,00
215.700,00
216.500,00
217.500,00
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
3.111.900,00
0,00
0,00
0,00
3.158.600,00
3.174.500,00
3.190.300,00
873.200,00
0,00
0,00
0,00
889.300,00
890.200,00
891.100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
17.000,00
21.000,00
25.000,00
3.985.100,00
0,00
0,00
0,00
4.064.900,00
4.085.700,00
4.106.400,00
OPĆINSKI SUD U BUGOJNU
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU
611000
612000
613000
1
2016.
1.334.700,00
KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO
Proračun
Opis
2014.
611000
612000
613000
Ukupan zahtjev
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
1.418.800,00
0,00
0,00
0,00
1.415.500,00
1.422.600,00
1.429.700,00
552.600,00
0,00
0,00
0,00
553.200,00
553.700,00
554.300,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
10.000,00
12.000,00
15.000,00
1.971.400,00
0,00
0,00
0,00
1.978.700,00
1.988.300,00
1.999.000,00
88
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
13060003
R.
b.
OPĆINSKI SUD U JAJCU
Ekonomski
kod
Opis
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
644.600,00
0,00
0,00
0,00
643.200,00
646.400,00
649.600,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
172.100,00
0,00
0,00
0,00
172.300,00
172.500,00
172.700,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
816.700,00
0,00
0,00
0,00
865.500,00
848.900,00
842.300,00
1
UKUPNO
13060004
R.
b.
OPĆINSKI SUD U KISELJAKU
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
14010001
R.
b.
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
1.148.700,00
0,00
0,00
0,00
1.146.000,00
1.151.800,00
1.157.600,00
351.600,00
0,00
0,00
0,00
352.000,00
352.300,00
352.700,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
8.000,00
7.000,00
6.000,00
1.500.300,00
0,00
0,00
0,00
1.506.000,00
1.511.100,00
1.516.300,00
MINISTARSTVO FINANCIJA
Ekonomski
kod
Opis
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
455.300,00
455.800,00
3
614000
Tekući grantovi
1.390.000,00
1.400.000,00
5
821000
616000
823000
Kapitalna ulaganja
2.675.500,00
3.000.000,00
3.200.000,00
3.400.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
150.000,00
2.210.000,00
4.940.000,00
4.820.000,00
2.210.000,00
4.940.000,00
4.820.000,00
5.390.700,00
7.786.000,00
10.960.800,00
11.285.800,00
3.889.000,00
6.723.100,00
6.707.200,00
1
4
Izdaci za materijal i usluge
Otplata kredita
UKUPNO
719.900,00
89
720.200,00
748.800,00
777.600,00
718.200,00
721.800,00
725.500,00
472.000,00
488.200,00
455.800,00
456.300,00
456.700,00
1.600.000,00
1.800.000,00
500.000,00
600.000,00
700.000,00
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
15010001
R.
b.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
R.
b.
Ekonomski
kod
Izdaci za materijal i usluge
322.000,00
350.000,00
380.000,00
420.000,00
177.300,00
177.500,00
177.700,00
Tekući grantovi
615.000,00
650.000,00
700.000,00
750.000,00
200.000,00
300.000,00
400.000,00
0,00
100.000,00
100.000,00
100.000,00
7.000,00
8.000,00
9.000,00
2.831.500,00
3.106.630,00
3.302.000,00
3.450.000,00
1.423.900,00
1.530.300,00
1.636.700,00
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE
Proračun
Opis
2014.
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
2015.
2016.
600.600,00
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
627.000,00
2015.
647.000,00
2016.
407.000,00
2017.
409.100,00
411.100,00
207.400,00
167.200,00
183.500,00
191.000,00
131.200,00
131.300,00
131.400,00
9.772.000,00
10.000.000,00
10.500.000,00
10.800.000,00
9.200.000,00
9.300.000,00
9.400.000,00
0,00
10.000,00
10.000,00
10.000,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
10.625.300,00
10.777.800,00
11.320.500,00
11.648.000,00
9.741.200,00
9.844.400,00
9.947.500,00
Ukupan zahtjev
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
1.024.700,00
0,00
0,00
0,00
2016.
1.022.400,00
2017.
1.027.500,00
1.032.600,00
520.500,00
0,00
0,00
0,00
521.100,00
521.600,00
522.100,00
6.480.000,00
0,00
0,00
0,00
5.500.000,00
5.600.000,00
5.700.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
8.025.200,00
0,00
0,00
0,00
7.046.500,00
7.153.100,00
7.259.700,00
OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
645.900,00
Ukupan zahtjev
MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA
Proračun
Opis
2014.
2015.
611000
612000
613000
R.
b.
2017.
1.050.000,00
Tekući grantovi
17020000
2016.
1.044.800,00
614000
1
2015.
1.039.600,00
3
Ekonomski
kod
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2.180.000,00
2
R.
b.
2016.
2.122.000,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
17010001
2015.
2.006.630,00
611000
612000
613000
1
Ukupan zahtjev
2014.
1.894.500,00
UKUPNO
16010001
Proračun
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
38.811.300,00
0,00
0,00
0,00
38.974.400,00
39.169.300,00
39.365.100,00
3.723.435,00
0,00
0,00
0,00
3.751.800,00
3.755.500,00
3.759.300,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4.000,00
0,00
0,00
0,00
430.000,00
350.000,00
300.000,00
42.538.735,00
0,00
0,00
0,00
43.156.200,00
43.274.800,00
43.424.400,00
90
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
17030000
R.
b.
SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
18010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
0,00
21.116.900,00
21.222.400,00
21.328.500,00
2.989.465,00
0,00
0,00
0,00
3.004.000,00
3.007.100,00
3.010.100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
265.000,00
0,00
0,00
0,00
208.300,00
200.000,00
113.800,00
24.339.765,00
0,00
0,00
0,00
24.329.200,00
24.429.500,00
24.452.400,00
MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA
Proračun
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
Opis
2014.
2015.
2016.
2017.
2015.
2016.
2017.
2
Izdaci za materijal i usluge
151.900,00
220.000,00
3
614000
Tekući grantovi
465.000,00
2.300.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
10.000,00
1.373.100,00
Tekući grantovi
UKUPNO
UKUPNO
R.
b.
Ekonomski
kod
774.000,00
796.000,00
818.000,00
642.700,00
645.900,00
649.200,00
230.000,00
240.000,00
129.600,00
129.700,00
129.800,00
2.300.000,00
2.300.000,00
300.000,00
300.000,00
300.000,00
7.000,00
7.000,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
3.304.000,00
3.333.000,00
3.365.000,00
1.075.300,00
1.079.600,00
1.084.000,00
1.300.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
1.300.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
2017.
0,00
756.200,00
19010001
2016.
0,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
18020001
4
614000
2015.
21.085.300,00
611000
612000
613000
1
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
1.018.800,00
1.420.000,00
1.420.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
1.420.000,00
616.000,00
619.200,00
622.300,00
242.500,00
210.000,00
210.000,00
210.000,00
147.200,00
147.300,00
147.500,00
1.660.000,00
6.230.000,00
5.480.000,00
5.480.000,00
300.000,00
300.000,00
300.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
7.000,00
8.000,00
9.000,00
2.921.300,00
7.860.000,00
7.110.000,00
7.110.000,00
1.070.200,00
1.074.500,00
1.078.800,00
91
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
19020001
R.
b.
Ekonomski
kod
KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO
Proračun
Opis
2014.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
R.
b.
Ekonomski
kod
1.821.100,00
1.830.200,00
Izdaci za materijal i usluge
252.700,00
300.981,00
329.262,00
329.262,00
253.000,00
253.300,00
253.500,00
Tekući grantovi
130.000,00
250.000,00
400.000,00
400.000,00
30.000,00
40.000,00
50.000,00
0,00
100.000,00
100.000,00
110.000,00
10.000,00
15.000,00
20.000,00
2.199.000,00
2.587.596,00
2.886.192,00
2.896.192,00
2.105.100,00
2.129.400,00
2.153.700,00
KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE
Proračun
Opis
2014.
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
R.
b.
Ekonomski
kod
2015.
2016.
240.101,00
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
267.903,00
2015.
275.940,00
2016.
171.700,00
2017.
172.600,00
173.400,00
79.000,00
97.285,00
100.203,00
103.209,00
79.100,00
79.200,00
79.300,00
3.160.000,00
6.252.000,00
7.133.000,00
8.057.000,00
1.300.000,00
1.400.000,00
1.500.000,00
0,00
54.100,00
10.000,00
15.000,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
3.411.000,00
6.643.486,00
7.511.106,00
8.451.149,00
1.553.800,00
1.655.800,00
1.757.700,00
Proračun
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
217.300,00
270.050,00
297.000,00
327.800,00
216.800,00
217.900,00
219.000,00
58.400,00
97.350,00
107.000,00
117.700,00
58.500,00
58.600,00
58.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
400.000,00
500.000,00
350.000,00
600.000,00
600.000,00
102.900,00
275.700,00
767.400,00
904.000,00
795.500,00
875.300,00
876.500,00
380.500,00
KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA
Proračun
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
Opis
2014.
2015.
2016.
2017.
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
172.000,00
Ukupan zahtjev
KANTONALNI ARHIV
Ekonomski
kod
22010001
2017.
1.812.100,00
3
1
2016.
2.056.930,00
2
R.
b.
2015.
2.056.930,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
21010001
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
1.936.615,00
611000
612000
613000
1
2016.
1.816.300,00
UKUPNO
20010001
Ukupan zahtjev
2015.
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
155.800,00
186.712,00
215.717,00
247.022,00
155.500,00
156.300,00
157.000,00
36.400,00
39.200,00
41.160,00
47.462,00
36.500,00
36.500,00
36.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
10.000,00
10.000,00
10.000,00
4.000,00
5.000,00
6.000,00
192.200,00
235.912,00
266.877,00
304.484,00
196.000,00
197.800,00
199.600,00
92
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
23010001
R.
b.
Ekonomski
kod
KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRAVNE POSLOVE
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
24010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
0
R.
b.
Ekonomski
kod
2015.
2016.
2017.
161.400,00
136.272,00
115.035,00
107.408,00
161.100,00
161.900,00
162.800,00
34.900,00
48.762,00
42.112,00
40.782,00
35.000,00
35.000,00
35.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
118.720,00
102.600,00
99.360,00
90.000,00
90.000,00
90.000,00
196.300,00
303.754,00
259.747,00
247.550,00
286.100,00
286.900,00
287.800,00
KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU
Proračun
Opis
2014.
611000
612000
613000
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
281.400,00
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
600.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
600.000,00
2015.
600.000,00
2016.
280.900,00
2017.
282.200,00
283.600,00
46.000,00
104.000,00
104.000,00
104.000,00
46.100,00
46.100,00
46.200,00
2.300.000,00
2.952.950,00
6.400.000,00
6.900.000,00
300.000,00
400.000,00
500.000,00
150.000,00
400.000,00
400.000,00
400.000,00
4.000,00
5.000,00
5.000,00
2.777.400,00
4.056.950,00
7.504.000,00
8.004.000,00
631.000,00
733.300,00
834.800,00
KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE
Proračun
Opis
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
Indikativne gornje granice rashoda
2017.
2015.
2016.
2017.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
0,00
0,00
0,00
0,00
1.454.500,00
1.462.100,00
1.469.800,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
0,00
0,00
0,00
0,00
121.800,00
122.500,00
123.300,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
60.000,00
30.000,00
20.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
1.636.300,00
1.614.600,00
1.613.100,00
1
UKUPNO
93
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Proračunska potrošnja za razdoblje 2014. g. – 2017. g. po funkcionalnoj klasifikaciji
Iz pregleda potrošnje Proračuna Kantona Središnja Bosna po funkcionalnoj klasifikaciji može se konstatirati da
je najveći dio sredstava usmjeren prema aktivnostima obrazovanja, javnog reda i sigurnosti, socijalnoj
pomoći i zaštiti i općim vladinim uslugama, te s obzirom na tu činjenicu može se kazati da je Proračun
Kantona Središnja Bosna u jako malom obimu razvojnog karaktera.
U Grafikonima 5.1 i 5.2, te u Tablici 5.3 u nastavku teksta je dat kratak pregled sektorskih (proračunskih)
ograničenja Kantona. U daljem tekstu su data dodatna obrazloženja proračunskih prioriteta po funkcionalnoj
klasifikaciji.
Grafikon 5.1: Struktura potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2014. -2017. godine
KM mil
80,00
Potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje
2014.- 2017.
Opće javne usluge
70,00
Javni red i sigurnost
60,00
Obrazovanje
50,00
Zdravstvo
40,00
Socijalna pomoć I zaštita
30,00
Stambene i komunalne usluge
20,00
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
10,00
Ruda i mineralni resursi
0,00
2014.
2015.
2016.
Ostala potrošnja
2017.
94
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Grafikon 5.2: Struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji u 2015. godini
Struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj
klasifikaciji u 2015. g.
2,13%
1,05%
0,36%
0,96%
0,67%
Opće javne usluge
6,46%
Javni red i sigurnost
7,22%
Obrazovanje
Zdravstvo
30,55%
Socijalna pomoć I zaštita
50,61%
Stambene i komunalne usluge
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Ruda i mineralni resursi
Ostala potrošnja
Osnovne javne usluge
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 9,63 mil KM u 2015. g. što predstavlja pad od
27,92% u odnosu na 2014. g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2016. g. na 12,52 mil KM i 2017. g
12,62 milijuna KM.
Javni red i sigurnost
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 45,52 mil KM u 2015. g. što predstavlja rast
od 2,04% u odnosu na 2014. g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2016. g. na 45,72 mil KM i 2017. g
45,74 milijuna KM.
Obrazovanje
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 75,41 mil KM U 2015. g., što predstavlja rast
od 0,30% u odnosu na 2014. g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2016. g. na 75,73 mil KM i 2017. g.
75,52 milijuna KM.
Zdravstvo
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 0,54 mil KM u 2015. g. što je pad od 36,58%
u odnosu na 2014. g. Očekuje se neznatan porast potrošnje u 2016. g. i u 2017. g., u odnosu na 2015.
godinu.
Socijalna zaštita
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 10,75 mil KM u 2015. g. što je pad od
18,43% u odnosu na 2014. g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2016. g. 10,96 mil KM i 2017. g 11,16
mil KM.
95
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Stambene i komunalne usluge
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 1,56 mil KM u 2015. g. što je pad od 49,13%
u odnosu na 2014. g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2016. g. na 1,56 mil KM i 2017. g. na 1,57
milijuna KM.
Ekonomske usluge
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 4,59 mil KM u 2015. g. što je pad od 42,16%
u odnosu na 2014. g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2016. g. na 4,73 milijuna KM i 2017. g. na 4,86
milijuna KM.
Konsolidirana struktura potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji ukupno za Kanton i općine Kantona
prikazana u grafikonu 5.3, pokazuje da će se najviše sredstava u 2015. godini potrošiti na sektor
obrazovanja 36,73%, zatim sektor Javni red i sigurnost 22,51%, te sektor Opće javne usluge 19,50%, što
ukupno čini 78,75% ukupne javne potrošnje.
Grafikon 5.3: Struktura planirane potrošnje po funkc. klasifikaciji u 2015. godini (Kanton i općine Kantona)
1,57%
Konsolidirana struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj
klasifikaciji u 2015. g.
Sektor / funkcija
0,11%
1,27%
3,63%
0,87%
1,28%
0,48% 0,00%
0,97%
Opće javne usluge
Javni red i sigurnost
Obrana
3,51%
Obrazovanje
19,50%
6,93%
Zdravstvo
0,49%
Socijalna pomoć I zaštita
Stambene i komunalne usluge
22,51%
Kultura, rekreacija i religija
Gorivo i energija
36,73%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Ruda i mineralni resursi
Transport i komunikacije
0,14%
Ostali ekonomski poslovi i usluge
Ostala potrošnja
Rashodi neklasificirani po glavnim grupama
U grafikonu ispod (5.4) se vidi da se struktura konsolidirane potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji u
Kantonu i općinama Kantona u razdoblju od 2014. do 2017. neće bitnije mijenjati, odnosno glavnina
sektorske potrošnje i dalje će se odnositi na Obrazovanje, Javni red i sigurnost i Opće javne usluge sa
ukupnim udjelom od oko 79% ukupne javne potrošnje (vidjeti Tablicu 5.4).
96
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Grafikon 5.4: Struktura potrošnje po funkc. klasif. za razdoblje 2014. - 2017. godine (Kanton i općine Kantona)
KM mil
Konsolidirana potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za
Opće javne usluge
razdoblje 2014.- 2017.
Javni red i sigurnost
90,00
Obrana
80,00
Obrazovanje
70,00
Zdravstvo
60,00
Socijalna pomoć I zaštita
50,00
40,00
Stambene i komunalne
usluge
Kultura, rekreacija i religija
30,00
Gorivo i energija
20,00
Poljoprivreda, šumarstvo i
ribolov
Ruda i mineralni resursi
10,00
Transport i komunikacije
0,00
2014.
2015.
2016.
2017.
97
Ostali ekonomski poslovi i
usluge
Ostala potrošnja
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 5.3: Potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji u Kantonu za razdoblje 2014. - 2017. g.
2014.
Sektor / funkcija
2015.
2016.
2017.
KM mil
%
ukupnog
KM mil
%
ukupnog
KM mil
%
ukupnog
KM mil
%
ukupnog
Opće vladine usluge
57.965.400,00
36,41%
55.147.300,00
37,01%
58.238.800,00
38,12%
58.362.900,00
38,14%
Opće javne usluge
13.354.300,00
8,39%
9.625.500,00
6,46%
12.517.600,00
8,19%
12.620.100,00
8,25%
Javni red i sigurnost
44.611.100,00
28,02%
45.521.800,00
30,55%
45.721.200,00
29,93%
45.742.800,00
29,89%
Društvene i socijalne usluge
92.277.300,00
57,97%
88.259.600,00
59,23%
88.798.400,00
58,13%
88.793.600,00
58,03%
Obrazovanje
75.179.400,00
47,22%
75.407.200,00
50,61%
75.733.900,00
49,57%
75.517.000,00
49,35%
Obrana
853.300,00
0,54%
541.200,00
0,36%
544.400,00
0,36%
547.500,00
0,36%
13.183.000,00
8,28%
10.753.800,00
7,22%
10.955.800,00
7,17%
11.157.700,00
7,29%
Od čega proračunska potrošnja
251.000,00
0,16%
253.800,00
0,17%
255.800,00
0,17%
257.700,00
0,17%
Stambene i komunalne usluge
3.061.600,00
1,92%
1.557.400,00
1,05%
1.564.300,00
1,02%
1.571.400,00
1,03%
7.951.800,00
5,00%
4.599.200,00
3,09%
4.734.200,00
3,10%
4.869.200,00
3,18%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
5.120.300,00
3,22%
3.175.300,00
2,13%
3.203.900,00
2,10%
3.232.500,00
2,11%
Ruda i mineralni resursi
2.831.500,00
1,78%
1.423.900,00
0,96%
1.530.300,00
1,00%
1.636.700,00
1,07%
Zdravstvo
Socijalna pomoć I zaštita
Kultura, rekreacija i religija
Ekonomske usluge
Gorivo i energija
Transport i komunikacije
Ostali ekonomski poslovi i usluge
Ostala potrošnja
Ukupna potrošnja
1.000.000,00
0,63%
1.000.000,00
0,67%
1.000.000,00
0,65%
1.000.000,00
0,65%
159.194.500,00
100,00%
149.006.100,00
100,00%
152.771.400,00
100,00%
153.025.700,00
100,00%
Memo stavka: BDP (milijuna KM)
98
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Tablica 5.4: Konsolidirana potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2014.-2017. g. (Kanton i općine Kantona), u KM
2014.
2015.
2016.
2017.
Sektor / funkcija
Ukupno
% ukupnog
Ukupno
% ukupnog
Ukupno
% ukupnog
Ukupno
% ukupnog
Opće vladine usluge
90.261.548
41,38%
87.810.053
42,16%
91.553.616
43,07%
92.279.549
43,44%
Opće javne usluge
44.150.448
20,24%
40.618.253
19,50%
44.132.416
20,76%
44.760.749
21,07%
Javni red i sigurnost
45.871.100
21,03%
46.891.800
22,51%
47.121.200
22,17%
47.168.800
22,20%
240.000
0,11%
300.000
0,14%
300.000
0,14%
350.000
0,16%
Društvene i socijalne usluge
106.455.000
48,80%
101.919.600
48,93%
102.844.400
48,38%
103.299.600
48,62%
Obrazovanje
76.241.400
34,95%
76.508.200
36,73%
76.943.900
36,19%
76.874.000
36,19%
Zdravstvo
1.131.300
0,52%
1.019.200
0,49%
1.025.400
0,48%
1.123.500
0,53%
Socijalna pomoć I zaštita
16.969.700
7,78%
14.443.800
6,93%
14.815.800
6,97%
15.052.700
7,09%
Od čega proračunska potrošnja
251.000
0,12%
253.800
0,12%
255.800
0,12%
257.700
0,12%
Stambene i komunalne usluge
9.373.600
4,30%
7.309.400
3,51%
7.371.300
3,47%
7.304.400
3,44%
Kultura, rekreacija i religija
2.739.000
1,26%
2.639.000
1,27%
2.688.000
1,26%
2.945.000
1,39%
Ekonomske usluge
12.506.800
5,73%
9.994.200
4,80%
9.982.200
4,70%
8.715.200
4,10%
214.000
0,10%
225.000
0,11%
215.000
0,10%
220.000
0,10%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
5.222.300
2,39%
3.280.300
1,57%
3.348.900
1,58%
3.357.500
1,58%
Ruda i mineralni resursi
3.410.500
1,56%
2.012.900
0,97%
1.829.300
0,86%
1.836.700
0,86%
Transport i komunikacije
908.500
0,42%
2.656.000
1,28%
2.631.000
1,24%
1.586.000
0,75%
Ostali ekonomski poslovi i usluge
2.751.500
1,26%
1.820.000
0,87%
1.958.000
0,92%
1.715.000
0,81%
Ostala potrošnja
1.000.000
0,46%
1.000.000
0,48%
1.000.000
0,47%
1.000.000
0,47%
7.921.380
3,63%
7.554.000
3,63%
7.210.000
3,39%
7.151.000
3,37%
Obrana
Gorivo i energija
Rashodi neklasificirani po glavnim grupama
Ukupna potrošnja
218.144.728
208.277.853
Memo stavka: BDP (milijuna KM)
99
212.590.216
212.445.349
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilozi:
Prilog 1: Projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona Središnja Bosna za 2014. - 2017. godinu (u KM)
Opis
PRIHODI, PRIMICI I FINANCIRANJE
PRIHODI OD POREZA
Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
Doprinosi za socijalnu zaštitu
Porezi na plaću i radnu snagu
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na
temelju poreza na promet dobara i usluga)
Porez na dohodak
Prihodi od neizravnih poreza
Ostali porezi
NEPOREZNI PRIHODI
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi
od pozitivnih tečajnih razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga
Novčane kazne (neporezne prirode)
TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i
međunarodnih organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti
Donacije
PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
KAPITALNI PRIMICI
Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava
Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i
međunarodnih organizacija
Primici od financijske imovine
Primici od dugoročnog zaduživanja
Primici od kratkoročnog zaduživanja
Ekon.
kod
710000
711000
712000
713000
714000
715000
716000
717000
719000
720000
721000
722000
723000
730000
Ostvareno
Ostvareno
Procjena
2012.
2013.
2014.
2016.
2017.
144.527.351,19
130.092.813,60
140.994.501,96
122.691.997,19
145.948.000,00
120.186.000,00
152.000.000,00
131.005.000,00
155.512.000,00
134.119.000,00
155.738.000,00
133.833.000,00
6.257.369,52
5.789.294,62
6.300.000,00
6.870.000,00
7.165.000,00
7.495.000,00
452.127,28
604.960,82
637.994,60
641.749,25
440.000,00
670.000,00
350.000,00
690.000,00
300.000,00
700.000,00
290.000,00
720.000,00
233.336,84
9.175.131,59
113.354.092,13
15.795,42
12.633.932,30
929.962,00
9.327.235,64
105.355.081,30
10.679,78
12.294.938,12
70.000,00
9.700.000,00
103.000.000,00
6.000,00
13.210.000,00
60.000,00
10.300.000,00
112.730.000,00
5.000,00
13.400.000,00
50.000,00
10.900.000,00
115.000.000,00
4.000,00
13.680.000,00
40.000,00
11.500.000,00
113.785.000,00
3.000,00
14.070.000,00
704.441,61
9.170.260,34
2.759.230,35
1.736.953,94
697.721,61
9.071.787,09
2.525.429,42
2.339.673,54
910.000,00
9.700.000,00
2.600.000,00
2.502.000,00
950.000,00
9.800.000,00
2.650.000,00
2.542.000,00
980.000,00
10.000.000,00
2.700.000,00
2.653.000,00
1.020.000,00
10.300.000,00
2.750.000,00
2.764.000,00
1.728.533,94
8.420,00
25.393,85
2.332.373,54
7.300,00
25.138,11
2.500.000,00
2.000,00
10.000,00
40.000,00
2.500.000,00
2.000,00
8.000,00
50.000,00
2.600.000,00
3.000,00
10.000,00
60.000,00
2.700.000,00
4.000,00
11.000,00
25.393,85
38.257,50
25.138,11
3.642.755,00
10.000,00
10.040.000,00
8.000,00
5.045.000,00
10.000,00
5.050.000,00
11.000,00
5.060.000,00
38.257,50
42.755,00
40.000,00
45.000,00
50.000,00
60.000,00
10.000.000,00
5.000.000,00
5.000.000,00
5.000.000,00
731000
732000
733000
770000
777000
810000
811000
Projekcije
2015.
812000
813000
814000
815000
3.600.000,00
100
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilog 2: Projekcija rashoda i izdataka po ekonomskoj klasifikaciji Kantona za razdoblje 2014. - 2017. (u KM)
Vrsta rashoda
Ekon.
kod
UKUPNO
Ukupni rashodi i izdatci
Ostvareno
Ostvareno
Plan
2012.
2013.
2014.
Projekcije
2015.
2016.
2017.
154.492.901,46
151.779.682,67
159.194.500,00
149.006.100,00
152.771.400,00
153.025.700,00
154.492.901,46
151.779.682,67
158.194.500,00
148.006.100,00
151.771.400,00
152.025.700,00
Ukupni tekući rashodi
610000
151.716.052,19
150.429.416,80
154.600.000,00
144.040.800,00
145.140.400,00
146.253.000,00
Plaće i naknade troškova zaposlenih
611000
98.616.222,78
97.961.735,32
98.397.200,00
98.343.400,00
98.835.300,00
99.329.600,00
Doprinosi poslodavaca i ostali doprinosi
612000
10.005.956,76
9.828.357,28
9.913.000,00
9.986.600,00
10.037.000,00
10.087.400,00
Izdaci za materijal, sitni iventar i usluge
613000
16.842.933,57
16.440.139,12
17.027.800,00
16.870.800,00
16.888.100,00
16.906.000,00
Tekući transferi i drugi tekući rashodi
614000
26.173.879,62
26.044.501,08
28.312.000,00
18.130.000,00
18.780.000,00
19.450.000,00
Kapitalni transferi
615000
800.000,00
0,00
0,00
0,00
Izdaci za kamate
616000
Ukupni kapitalni izdaci
Izdaci za nabavu stalnih sredstava
821000
Kapitalni transferi
615000
Izdaci za financijsku imovinu
822000
Izdaci za otplate dugova
823000
Tekuća rezerva
600000
77.059,46
154.684,00
150.000,00
710.000,00
600.000,00
480.000,00
2.776.849,27
1.350.265,87
3.594.500,00
2.465.300,00
2.291.000,00
1.432.700,00
2.776.849,27
1.350.265,87
3.594.500,00
2.465.300,00
2.291.000,00
1.432.700,00
1.500.000,00
4.340.000,00
4.340.000,00
1.000.000,00
1.000.000,00
1.000.000,00
1.000.000,00
5.093
5.169
5.169
5.169
Broj zaposlenih
5.131
101
5.076
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilog 3: Zbirna projekcija proračunskih izdataka i učešća KSB za razdoblje 2013. g. - 2017. g. (u KM)
IZDATCI
2013.
PRORAČUN
izvršenje
2014.
PROJEKCIJA
2015.
2016.
2017.
IZNOS
% uč.
IZNOS
% uč.
IZNOS
% uč.
IZNOS
107.790.092,60
71,02
108.310.200,00
68,04
108.330.000,00
72,70
108.872.300,00
71,26
109.417.000,00
71,50
Materijalni troškovi
16.440.139,12
10,83
17.027.800,00
10,70
16.870.800,00
11,32
16.888.100,00
11,05
16.906.000,00
11,05
Transferi
26.044.501,08
17,16
29.112.000,00
18,29
18.130.000,00
12,17
18.780.000,00
12,29
19.450.000,00
12,71
1.350.265,87
0,89
3.594.500,00
2,26
2.465.300,00
1,65
2.291.000,00
1,50
1.432.700,00
0,94
154.684,00
0,10
150.000,00
0,09
2.210.000,00
1,48
4.940.000,00
3,23
4.820.000,00
3,15
0,00
0,00
1.000.000,00
0,63
1.000.000,00
0,67
1.000.000,00
0,65
1.000.000,00
0,65
151.779.682,67
100,00
159.194.500,00
100,00
149.006.100,00
100,00
152.771.400,00
100,00
153.025.700,00
100,00
Bruto plaće, naknade i doprin.
Kapitalni izdatci
Otplata kredita
Tekuća zaliha
UKUPNO
102
% uč.
IZNOS
% uč.
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilog 4: Projekcije proračunskih izdataka po korisnicima proračuna za razdoblje 2015. – 2017., (u KM)
Korisnici Proračuna
Proračun za 2014. godinu
2015.
Projekcija
2016.
2017.
ZAKONODAVNA VLAST
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
transferi
kapitalni izdatci
UKUPNO
1.073.000,00
341.400,00
840.000,00
0,00
2.254.400,00
1.109.300,00
353.600,00
300.000,00
2.000,00
1.764.900,00
1.114.800,00
353.900,00
320.000,00
1.000,00
1.789.700,00
1.120.400,00
354.300,00
350.000,00
0,00
1.824.700,00
MUP
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
transferi
kapitalni izdatci
UKUPNO
27.595.500,00
4.179.300,00
0,00
0,00
31.774.800,00
27.537.500,00
4.183.500,00
0,00
800.000,00
32.521.000,00
27.675.200,00
4.187.700,00
0,00
800.000,00
32.662.900,00
27.813.600,00
4.191.900,00
0,00
600.000,00
32.605.500,00
PRAVOSUĐE
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
transferi
kapitalni izdatci
UKUPNO
9.608.800,00
2.577.900,00
0,00
0,00
12.186.700,00
9.640.600,00
2.596.000,00
0,00
112.000,00
12.348.600,00
9.689.000,00
2.598.500,00
0,00
97.000,00
12.384.500,00
9.737.500,00
2.601.300,00
0,00
93.000,00
12.431.800,00
UPRAVA
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
transferi
kapitalni izdatci
Otplata kredita inozem. fin. inst.
Tek.zaliha
UKUPNO
10.136.300,00
3.216.300,00
28.272.000,00
3.325.500,00
150.000,00
1.000.000,00
46.100.100,00
9.951.300,00
2.981.900,00
17.830.000,00
913.000,00
2.210.000,00
1.000.000,00
34.886.200,00
10.001.600,00
2.985.400,00
18.460.000,00
843.000,00
4.940.000,00
1.000.000,00
38.230.000,00
10.051.900,00
2.989.100,00
19.100.000,00
325.900,00
4.820.000,00
1.000.000,00
38.286.900,00
59.896.600,00
6.712.900,00
0,00
269.000,00
66.878.500,00
159.194.500,00
60.091.300,00
6.755.800,00
0,00
638.300,00
67.485.400,00
149.006.100,00
60.391.700,00
6.762.600,00
0,00
550.000,00
67.704.300,00
152.771.400,00
60.693.600,00
6.769.400,00
0,00
413.800,00
67.876.800,00
153.025.700,00
ŠKOLSTVO
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
transferi
kapitalni izdatci
UKUPNO
SVEUKUPNO
103
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilog 5: Konsolidirana projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona i općina Kantona za razdoblje 2015. - 2017. (u tisućama KM)
Opis
PRIHODI, PRIMICI I
FINANCIRANJE
PRIHODI OD POREZA
Porezi na dobit pojedinaca i
poduzeća
Doprinosi za socijalnu zaštitu
Ekon.
kod
710000
711000
Ostvareno
Procjena
2013.
2014.
Projekcije
2015.
2016.
2017.
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
140.995
59.159
200.154
145.948
70.069
216.017
152.000
68.584
220.584
155.512
69.378
224.890
155.738
69.278
225.016
122.692
32.091
154.783
120.186
34.693
154.879
131.005
35.281
166.286
134.119
35.785
169.904
133.833
35.929
169.762
5.789
77
5.867
6.300
85
6.385
6.870
81
6.951
7.165
85
7.250
7.495
96
7.591
712000
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
638
227
865
440
215
655
350
231
581
300
237
537
290
250
540
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju
poreza na promet dobara i usluga)
Porez na dohodak
714000
642
4.550
5.191
670
4.452
5.122
690
4.426
5.116
700
4.581
5.281
720
4.677
5.397
930
192
1.122
70
112
182
60
105
165
50
96
146
40
85
125
716000
9.327
6.105
15.432
9.700
6.120
15.820
10.300
6.080
16.380
10.900
6.321
17.221
11.500
6.478
17.978
Prihodi od neizravnih poreza
717000
105.355
20.917
126.272
103.000
23.681
126.681
112.730
24.332
137.062
115.000
24.438
139.438
113.785
24.316
138.101
Ostali porezi
719000
11
25
35
6
27
33
5
26
31
4
26
30
3
28
31
NEPOREZNI PRIHODI
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti
i imovine i prihodi od pozitivnih
tečajnih razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
Novčane kazne (neporezne
prirode)
TEKUĆI TRANSFERI
(TRANSFERI I DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
Donacije
PRIHODI PO OSNOVI
ZAOSTALIH OBVEZA
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
720000
12.295
20.594
32.889
13.210
22.938
36.148
13.400
21.802
35.202
13.680
22.328
36.008
14.070
23.152
37.222
698
1.736
2.433
910
2.129
3.039
950
1.771
2.721
980
1.955
2.935
1.020
2.095
3.115
9.072
18.772
27.844
9.700
20.718
30.418
9.800
19.936
29.736
10.000
20.270
30.270
10.300
20.948
31.248
2.525
86
2.611
2.600
91
2.691
2.650
95
2.745
2.700
103
2.803
2.750
109
2.859
2.340
5.367
7.707
2.502
7.605
10.107
2.542
6.815
9.357
2.653
7.075
9.728
2.764
7.546
10.310
134
134
88
88
40
200
240
50
300
350
60
300
360
2.332
4.718
7.050
2.500
7.132
9.632
2.500
6.160
8.660
2.600
6.297
8.897
2.700
6.684
9.384
7
516
523
2
385
387
2
455
457
3
478
481
4
562
566
25
25
10
10
8
8
10
10
11
777000
25
25
10
10
8
8
10
10
11
KAPITALNI PRIMICI
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
Primljeni kapitalni transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
Primici od financijske imovine
Primici od dugoročnog
zaduživanja
Primici od kratkoročnog
zaduživanja
810000
3.643
1.106
4.749
10.040
4.833
14.873
5.045
4.686
9.731
5.050
4.190
9.240
5.060
2.651
7.711
43
470
513
40
1.627
1.667
45
1.178
1.223
50
900
950
60
822
882
636
636
1.947
1.947
1.758
1.758
1.791
1.791
1.829
1.829
1.260
11.260
1.750
6.750
1.500
6.500
715000
721000
722000
723000
730000
731000
732000
733000
770000
811000
11
11
812000
813000
814000
815000
10.000
3.600
3.600
104
5.000
5.000
5.000
5.000
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2015. – 2017. god.
Prilog 6: Konsolidirana projekcija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji i broj zaposlenih za razdoblje 2015. - 2017. (u tisućama KM)
Vrsta rashoda
Ekon.
kod
UKUPNO
Ukupni rashodi i izdatci
Ukupni tekući rashodi
Plaće i naknade troškova
zaposlenih
Doprinosi poslodavaca i
ostali doprinosi
Izdaci za materijal,sitni
iventar i usluge
Tekući transferi i drugi
tekući rashidi
610000
Izdaci za kamate
Ukupni kapitalni izdaci
616000
611000
612000
613000
614000
Izdaci za nabavu stalnih
sredstava
821000
Kapitalni transferi
615000
Izdaci za finansijsku
imovinu
822000
Izdaci za otplate dugova
Tekuća rezerva
823000
600000
Broj zaposlenih
Ostvareno
Plan
2013.
2014.
Projekcije
2015.
2016.
2017.
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
151.780
69.870
221.649
159.195
68.468
227.662
149.006
68.222
217.228
152.771
69.007
221.778
153.026
68.900
221.926
151.780
150.429
58.464
46.663
210.244
197.092
158.195
154.600
67.583
50.286
225.778
204.886
148.006
144.041
67.272
50.077
215.278
194.118
151.771
145.140
68.060
50.843
219.831
195.983
152.026
146.253
67.935
51.748
219.960
198.001
97.962
18.052
116.014
98.397
18.227
116.624
98.343
18.433
116.777
98.835
18.577
117.412
99.330
18.734
118.063
9.828
1.706
11.534
9.913
1.683
11.596
9.987
1.790
11.776
10.037
1.823
11.860
10.087
1.850
11.938
16.440
8.006
24.446
17.028
8.574
25.602
16.871
8.921
25.792
16.888
9.214
26.102
16.906
9.482
26.388
26.045
155
1.350
18.415
483
10.031
44.460
638
11.381
28.312
150
3.595
21.250
552
15.488
49.562
702
19.083
18.130
710
2.465
20.184
750
15.352
38.314
1.460
17.817
18.780
600
2.291
20.460
769
15.389
39.240
1.369
17.680
19.450
480
1.433
20.945
737
14.534
40.395
1.217
15.967
1.350
0
5.489
4.542
6.839
4.542
3.595
0
9.838
5.650
13.432
5.650
2.465
0
8.856
6.495
11.322
6.495
2.291
0
8.195
7.194
10.486
7.194
1.433
0
6.931
7.603
8.364
7.603
0
0
0
1.771
0
1.771
0
0
0
1.809
0
1.809
0
1.500
0
1.843
0
3.343
0
4.340
0
1.828
0
6.168
0
4.340
0
1.652
0
5.992
0
11.406
11.406
1.000
885
1.885
1.000
950
1.950
1.000
947
1.947
1.000
966
1.966
5.076
744
5.820
5.093
746
5.839
5.169
749
5.918
5.169
752
5.921
5.169
754
5.923
105

JABLANICA Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti

linku - SPUS

Chess Federation of Šahovski savez Federacije Federation of

Damir Muratović - Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

JAVNI KONKURS ZA IMENOVANJE ČLANOVA NEZAVISNOG

Udruzivanje sredstava 2014 N.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja

Plenum Zahtjevi Kultura_protokol_final

ZAGREBAČKI ARHIVSKI DAN

Glavna skupština JADRANKE dioničko društvo

popis poslovnih subjekata registriranih u rh kojima je uvns izdao