Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade

Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade
Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00
Formiranjem 113. brigade u mjesecu lipnju 1991. godine, ustrojavaju se, naravno, i pripadajuće
postrojbe za vezu. Tako je za potrebe zapovjedništva brigade ustrojen vod veze dok su borbene
postrojbe na razini bojne imale u svom sastavu desetinu veze.
Vod veze bio je tih dana popunjen ljudstvom oko 50 posto. Nije u pitanju bio nedostatak ljudi, jer
to je bilo vrijeme kada su se mnogi, osim na mobilizacijske pozive, javljali i dragovoljno, već je
nedostatk sredstava veze učinio veću popunjenost nepotrebnom.
RADIO - RELEJNIH SREDSTAVA BRIGADA NIJE IMALA
Radio sredstva kojima je brigada u to vrijeme raspolagala pribavljana su sa različitih strana i na
svakojake načine. Tako je dio uređaja preuzet iz TO, radilo se o uređajima koji nisu ostali
blokirani u skladištima jugo-vojske zajedno s ostalim naoružanjem. Dio uređaja 'mobiliziran' je iz
radnih organizacija koje su radio stanice imali iz raznih potreba, a najveći dio, i to malih ručnih
radio stanica, tzv. motorola (bio je to sinonim za sve radio stanice te vrste, iako se radilo samo o
nazivu jednog proizvođača) došao je s raznih strana, od raznih donatora. Jedna od
karakteristika uređaja koji rade na vrlo visokim frekvencijama ja ta da za svoj rad na većim
udaljenostima trebaju repetitor, a pošto ih je bilo samo dva (jedan za 'dvometarske' frekvencije i
jedan za 'četverometarske' frekvencije) pripadnici brigade bili su prisiljeni po potrebi premještati
ih na razne lokacije. Tako su na Debeljaku (Trtar) postavili jedan stari električni stup (vjerojatno
je još uvijek tamo) koji je služio kao nosač antene repetitora i ostalih potrebnih antena. Valja
istači i kako je postojao i jedan radio prijemnik širokog radnog područja koji je služio za
prisluškivanje neprijateljskih radio veza. To je radilo par iskusnih vezista, koje su zvali 'Krtice', a
taj su posao izvrsno obavljali. Tako je zapovjedništvo 113. brigade stalno imalo saznanja o
pojedinim namjerama i planovima neprijatelja, a kada bi se ukazala prilika, ubacivali bi se u
njihove veze te ih na taj način obmanjivali.
Telefonska sredstva odnosila su se u početku uglavnom na automatske telefone koji su se
koristili u mreži HPT-a. Induktorskih telefona, centrala i potrebne žice gotovo da nije bilo. Tu se
situacija promijenila i donekle popravila odlaskom jugo-vojske, koncem 1991. godine, i
preuzimanjem sredstava veze iz dotad blokiranih skladišta TO. Ali i tada se nedostatak tih
važnih sredstava veze osjećao i bitno utjecao na kvalitetu i sigurnost veza u brigadi, a naročito
na vezu u manjim borbenim postrojbama i na liniji bojišnice.
Teklička (kurirska) veza je također bila važan dio vojnih sustava veze. Nešto je o tome već
rečeno u prethodnim nastavcima, pa valja samo potvrditi kako je ta veza odlično funkcionirala.
Ti momci koji su bili mobilizirani ili su se dobrovoljno javili zajedno sa svojim motorkotačima nisu
nominalno pripadali vodu veze ali su značajno doprinijeli 'žilavosti' veza u to vrijeme. Važno je
napomenuti još jednu činjenicu o kojoj se malo ili nimalo zna i koja se ne tiče same organizacije
veza, niti zadataka brigade, ali je učinila ovo područje sigurnijim. Naime, preuzimanjem bitnice
na Žirju od strane policije, jugo-vojska je napustila i radrsku postaju na tom otoku. Prikupivši
sredstva koja i nisu bila na nekoj velikoj profesionalnoj razini, branitelji su tu postaju opremili,
1/6
Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade
Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00
popunili ljudstvom i stavili u funkciju nadziranja šibenskog akvatorija. Isto je napravljeno i na
otoku Smokvica kod Rogoznice. Time je zauvijek onemogućeno jugo-mornarici neprimjećen
pristup našoj obali. Te su postaje ostale u nadležnosti 113. brigade sve dok se nije formirala
Hrvatska ratna mornarica i bila spremna preuzeti svoje zadaće, tada su i spomenute postaje
predane u njenu nadležnost.
Vezu u 113. brigadi početkom rata obilježilo je nekoliko značajnih karakteristika – nedostatak
svih vrsta sredstava veze, oslanjanje na sustav veza drugih imalaca i to prije svega na sustav
veza HPT-a, Centra za obavješćivanje, 'Elektre', te CB radio amatera koji su se dragovoljno i
zdušno stavili na raspolaganje i čiji je doprinos bio najznačajniji u vezama kriznog štaba i Centra
za obaviješćivanje, i možda najznačajnija karakteristika bila je velika motivacija i odlučnost svih
koji su odlučili sudjelovati u obrani svoje zemlje i još veća improvizacija, kako vezista na svim
razinama tako i neposrednih zapovjednika postrojbi (koji su nemalo puta bili i u ulozi vezista).
Sve to rezultiralo je ipak zadovoljavajućom razinom organizacije, 'žilavosti' i sigurnosti veza u
cijeloj brigadi.
Veza 113. brigade
Načelnik veze 113. brigade – Marko Validžić
Zamjenik - Ivan Vrbat
Zapovjednik voda - Antun Storić
Desetina veze 1. bojna - Marijan Mrša
2. bojna - Ivica Gojanović
3. bojna - Toni Lučev
4. bojna - Marko Kontić
USTROJ POZADINSKOG VODA
Pozadinski vod formiran je 22. srpnja 1991. godine u hotelu Raduča u Primoštenu. Obuku o
upotrebi pješačkog naoružanja predvodio je zapovjednik, u hodu, a zapovijedi o realizaciji
pozadinskog osiguranja postrojba je izvršavala bez pogovora. Pored pozadinskog osiguranja
vod je vršio i fizičko osiguranje rasporeda postrojbe. Za realizaciju zadaće korišteno je 6
motornih vozila od 2 do 6 tona. Prehrana sastava 113. brigade vršila se preko hotelskih kuhinja
i restorana i to: Raduča (Primošten), Punta (Vodice), Imperijal (Vodice), hotel Jadran (Šibenik),
hotel Miran (Pirovac), Ferijalni savez na Šubićevcu, Lavčević, Tvornice TLM Ražine, Tvornice
TEF, vojni restoran u Šibeniku, odmaralište, restoran, hotel Skradin i ugostiteljski objekti u Drnišu,...
Sastav pozadinskog voda
Zapovjednik: Ante Gabrilović
Zamjenik zapovjednika: Krešimir Bubica
2/6
Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade
Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00
Zapovjednik tehničkog – intendantskog odjeljenja: Ante Paić
Zapovjednik saobraćajnog odjeljenja: Ante Krnić
Vod broji 14 vojnika – gardista naoružanih sa 4 AP.
FORMIRANJA RATNOG SANITETA
Dana 26. srpnja 1991., nakon razgovora s pukovnikom Krnićem, pomoćnikom zapovjednika
113. br. ZNG, dr. Nenad Hemerich je preuzeo dužnost načelnika saniteta.
- Zatekao sam sanitetsko odjeljenje 'A' satnije koje je bilo formirano i besprijekorno
funkcioniralo, dok su 2., 3. i 4. pješačka bojna bile bez sanitetske potpore, tj. oslonjene na
civilno zdravstvo prema teritorijalnom rasporedu. 'A' satnija bila je popunjena sanitetskim
materijalom - vojnici s individualnim prvim zavojima, bolničari s torbama bolničara, liječnik s
potpuno opremljenim sanitetskim vozilom. Ostalo (cca. 900 vojnika) praktično je bilo bez
osnovnog sanitetskog materijala, bez smislene sanitetske potpore. Smjernice za formiranje
saniteta dala mi je knjiga formacije MORH-a. Već 27. srpnja 1991. godine izvršena je
mobilizacija 8 liječnika, medicinskih tehničara, bolničara i vozača za potrebe bataljunskih
saniteta i saniteta prateće satnije. Usporedo s tim, M.C. Šibenik je brigadi dodijelio još četiri
sanitetska vozila tipa IMV i jedno tipa Citroen trafic, sva opremljena kisikom, setovima za
reanimaciju, potrošnim materijalom, lijekovima, infuzijskim otopinama, radio stanicama
(istovjetnim onima u Službi hitne pomoći). Tako je M.C. Šibenik brigadi ustupio šest vozila. Svi
mobilizirani liječnici su se odazvali pozivu u roku od jednog sata, da bi u sljedeća dva sata
preuzeli već napravljene liječničke torbe u SHP šibenskog M.C. i priključili se postrojbama
kojima su bili dodijeljeni. Dr. Sruk je dodijeljen 1. bojnoj, dr. Grgurević i dr. Berović 2. bojnoj, dr.
Dubovečak i dr. Šimundić 3. bojnoj, dr. Stojanović pratećoj (pozadinskoj) četi. Dr. Baljkas i dr.
Blaće su ostavljeni u prvim danima u pričuvi, jer je mobilizaciju liječnika za 4. bojnu (Drniš)
morao izvršiti Ured za obranu općine Drniš, a iz fonda od postojećih 12 liječnika Doma zdravlja
u Drnišu. Ta se bojna, odlukom svog zapovjednika, lokalne političke vlasti i Ureda za obranu,
odlučila osloniti na svih 12 liječnika u Drnišu, bez mobiliziranja i formiranja strogo vojnog
saniteta i na takvu odluku se u tom trenutku nije moglo utjecati. Tek nakon pada Drniša i
ponovne organizacije 4. bojne u široj regiji Mirlović Zagore, a dolaskom Krunoslava Mazalina za
zapovjednika bojne, oformljen je smisleni vojni sanitet kojemu je prvi referent bila dr. Danijela
Gulam (a potom su mobilizirani dr. Vatavuk, dr. Periša, dr. Čabo,…). Usporedo s formiranjem
saniteta u užem smislu riječi, bilo je potrebno poraditi i na drugim osnovnim elementima
sanitetskog osiguranja brigade – stoji u izvještaju dr. Hemericha.
USTROJ I SASTAV BITNICE LMB 120 mm
Dana 26.07.1991 god u sastav 113 br. priključena su dva minobacača 120 mm M 74 sa 120
LTF mina, ali bez ciljničkih naprava (doveženi iz Zagreba).
- Tog dana su me pozvali u zapovjedništvo 113. br., gdje sam neposredno od zapovjednika
Mate Viduka dobio zadaću da oformiram 1. topničku bitnicu 113. br. ZNG-a. Ta čast pripala mi
je jer sam bio zapovjednik topničke bitnice LMB 120 mm u bivšoj TO, a većina kadra iz TO tada
3/6
Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade
Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00
je bio u zapovjedništvu 113. br. Pošto su minobacači došli bez ciljničkih naprava odlučeno je da
se iste sakrivene u sanitetski materijal iznese iz skadišta TO u Ražinama, a tu je zadaću dobio
gospodin Zoran Marenci – kazao je Branko Smrček.
SASTAV BITNICE LMB 120 mm 113 br
I ZAPOVJEDNIŠTVO BITNICE
1. BRANKO SMRČEK - zapovjednik bitnice
2. IVICA BRALIĆ - bitnički evidentićar
3. BOJAN LIVAKOVIĆ - bolničar
4. ŽELJKO RADOVČIĆ - bolničar
5. MILJENKO BAČELIĆ - osiguranje
6. BORIS ŠTRKALJ - vozač
II ZAPOVJEDNI VOD
7. TOMISLAV ŠARE - zapovjednik zapovjednog voda
8. ZDENKO BILIĆ - računač
9. TRUTKO BRAJKOVIĆ - izvidnik
10. NIKOLA SKORIĆ - izvidnik
11. JOŠKO DUNKIĆ - vezist
12. RUDOLF MEIĆ - vezist
13. ZORAN MEIĆ-SIDIĆ — vezist
III PALJBENI VOD
1. odjeljenje
14. DRAŽEN CRNOGAĆA - zapovjednik odjeljenja
15. TOMISLAV RAMLJAK - ciljač
16. IVICA ČORIĆ - punilac
17.ANTE JURIŠIĆ - tempirać
18. JOŠKO ZANINOVIĆ - dodavač
19. IVE KRNIĆ - vozač
2. odjeljenje
20. STANKO MIĆIN - zapovjednik odjeljenja
21. MLADEN ERAK - ciljač
22. PERE KULUŠIĆ - tempirać
23. ERVIN VUČAK - punilac
24. BOŠKO BOŽIN - dodavač
25. IVICA GULIN - punilac
4/6
Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade
Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00
JLR- 128 mm
Dana 8. rujna ustrojena je i postrojba JLR 128 mm (jednocjevni lanser raketa), te osposobljena i
obučena za borbena djelovanje, namijenjena za posebne zadaće uništavanja komandnih i
drugih strateških ciljeva neprijatelja.
Postrojbu su sačinjavala 4 pripadnika. Na temelju informacija sigurnosno-obavještajne službe
akcijama je zapovjedao i rukovodio Božo Marković. ABKO VOD – MOBILIZACIJA I USTROJ
Vod je ustrojen u hotelu Raduča u Primoštenu, 22. srpnja 1991. godine. Desetina za izviđanje
djelovala je po zapovjedi načelnika duž bojišnice. Desetina za laboratorijsko ispitivanje s
prijenosnim laboratorijem djelovala je u Razorima, Martinskoj, Kamenaru, Danilo Kraljice i po
potrebi na drugim lokacijama. Dana 19.9.1991. godine vod je bio opremljen s 10 čeških
zbrojevki i jednim pištoljem. Od 29.09 vod je dužio 29 automatskih pušaka.
Specijalistička obuka ABKO je izvršena na terenu Šubićevac, a pješačka na području
Jadrtovca. Svi pripadnici su bili spremni izvšiti bilo koji zadatak iz područja ABKO kao i pješačko
borbeno djelovati. Moral pripadnika je bio na impresivnoj razini željni da se čim prije uključe u
borbena djelovanja.
Prva sredstva osobne zaštite kao i materijalno - tehnička sredstva prikupljena su iz tvornica
TLM i TEF, Luke, Vinarije, a potom iz osvojenih vojarni i bivše Teritorijalne obrane. Sva ostala
popuna s materijalnim sredstvima bila je maksimalno uvažena od logistike 113. brigade koja je
pored ostalog uspjela osigurati i prenosni laboratorij, potrebna vozila i 28.1.1992 specijalnu auto
- cisternu s tekućim klorom za potrebe odjeljenja za dekontaminaciju. S tim popunama su u
potpunosti osigurana materijalno tehnička sredstva ABKO, te prepostavke za ustroj satnije
ABKO.
Abko vod
Zapovjednik voda: Zoran Sekso
Desetina za izvidanje: Zapovjednik Zdravko Blaće
desetina za dekontaminaciju: Zapovjednik Ivo Urem
U daljnjem ustroju Abko:
Nikola Celić - I. bojna
Edi Šoda - II. bojna
Ivo Urem – III. bojna
Desetina za laboratorijsko ispitivanje voda :Filip Ercegović zapovjednik
Načelnik Abko 113. brigade ZNG-a - Borislav Pešić
VOD ZA OSIGURANJE ZAPOVJEDNIŠTVA BRIGADE
5/6
Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade
Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00
Ustrojavanje postrojbe zadužene za osiguranje zapovjedništva povjereno je Anti Koviliću. Pored
zapovjednika A.Kovilića postrojbu su činili i zapovjednici vodova Mile Vučenović,Ivo Juras i
Darko Papak te 85 pripadnika osiguranja. Obučavanje i opremanje pripadnika od kojih su
većinu činili dragovoljci provođeno je u krugu zapovjedništva u hotelu Imperijal u Vodicama, a
izvodili su je sami zapovjednici. O moralu postrojbe govori sam podatak da je u početku cijela postrojba samo imala 20 komada poluautomatskih i automatskih pušaka, a morala je pokrivati
13 stražarskih mjesta.
Premještanjem zapovjedništva iz Vodica u Šibenik postrojbi nije bila samo zadaća osiguranja
zapovjedništva, već je izvršavala i sve druge postavljene zadaće.
Dana 4 siječnja 1992. godine, postrojba osiguranja se reorganiozira te većina pripadnika biva
raspoređena po drugim postrojbama, dok dio pod zapovjedništvom Kovilića odlazi u Jadrtovac
gdje se formira centar za obuku.(pp)
Ispravak
U prošlom broju feljtona dogodila se nenamjerna pogreška. Naime, gospodina Draška
Čobanova prekrstili smo u Darko, pa mu se ovom prilikom ispričavamo.
U suradnji sa zapovjedništvom 113. brigade, te neposrednim zapovjednicima i
načelnicima.
6/6

Download Report