Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00 Formiranjem 113. brigade u mjesecu lipnju 1991. godine, ustrojavaju se, naravno, i pripadajuće postrojbe za vezu. Tako je za potrebe zapovjedništva brigade ustrojen vod veze dok su borbene postrojbe na razini bojne imale u svom sastavu desetinu veze. Vod veze bio je tih dana popunjen ljudstvom oko 50 posto. Nije u pitanju bio nedostatak ljudi, jer to je bilo vrijeme kada su se mnogi, osim na mobilizacijske pozive, javljali i dragovoljno, već je nedostatk sredstava veze učinio veću popunjenost nepotrebnom. RADIO - RELEJNIH SREDSTAVA BRIGADA NIJE IMALA Radio sredstva kojima je brigada u to vrijeme raspolagala pribavljana su sa različitih strana i na svakojake načine. Tako je dio uređaja preuzet iz TO, radilo se o uređajima koji nisu ostali blokirani u skladištima jugo-vojske zajedno s ostalim naoružanjem. Dio uređaja 'mobiliziran' je iz radnih organizacija koje su radio stanice imali iz raznih potreba, a najveći dio, i to malih ručnih radio stanica, tzv. motorola (bio je to sinonim za sve radio stanice te vrste, iako se radilo samo o nazivu jednog proizvođača) došao je s raznih strana, od raznih donatora. Jedna od karakteristika uređaja koji rade na vrlo visokim frekvencijama ja ta da za svoj rad na većim udaljenostima trebaju repetitor, a pošto ih je bilo samo dva (jedan za 'dvometarske' frekvencije i jedan za 'četverometarske' frekvencije) pripadnici brigade bili su prisiljeni po potrebi premještati ih na razne lokacije. Tako su na Debeljaku (Trtar) postavili jedan stari električni stup (vjerojatno je još uvijek tamo) koji je služio kao nosač antene repetitora i ostalih potrebnih antena. Valja istači i kako je postojao i jedan radio prijemnik širokog radnog područja koji je služio za prisluškivanje neprijateljskih radio veza. To je radilo par iskusnih vezista, koje su zvali 'Krtice', a taj su posao izvrsno obavljali. Tako je zapovjedništvo 113. brigade stalno imalo saznanja o pojedinim namjerama i planovima neprijatelja, a kada bi se ukazala prilika, ubacivali bi se u njihove veze te ih na taj način obmanjivali. Telefonska sredstva odnosila su se u početku uglavnom na automatske telefone koji su se koristili u mreži HPT-a. Induktorskih telefona, centrala i potrebne žice gotovo da nije bilo. Tu se situacija promijenila i donekle popravila odlaskom jugo-vojske, koncem 1991. godine, i preuzimanjem sredstava veze iz dotad blokiranih skladišta TO. Ali i tada se nedostatak tih važnih sredstava veze osjećao i bitno utjecao na kvalitetu i sigurnost veza u brigadi, a naročito na vezu u manjim borbenim postrojbama i na liniji bojišnice. Teklička (kurirska) veza je također bila važan dio vojnih sustava veze. Nešto je o tome već rečeno u prethodnim nastavcima, pa valja samo potvrditi kako je ta veza odlično funkcionirala. Ti momci koji su bili mobilizirani ili su se dobrovoljno javili zajedno sa svojim motorkotačima nisu nominalno pripadali vodu veze ali su značajno doprinijeli 'žilavosti' veza u to vrijeme. Važno je napomenuti još jednu činjenicu o kojoj se malo ili nimalo zna i koja se ne tiče same organizacije veza, niti zadataka brigade, ali je učinila ovo područje sigurnijim. Naime, preuzimanjem bitnice na Žirju od strane policije, jugo-vojska je napustila i radrsku postaju na tom otoku. Prikupivši sredstva koja i nisu bila na nekoj velikoj profesionalnoj razini, branitelji su tu postaju opremili, 1/6 Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00 popunili ljudstvom i stavili u funkciju nadziranja šibenskog akvatorija. Isto je napravljeno i na otoku Smokvica kod Rogoznice. Time je zauvijek onemogućeno jugo-mornarici neprimjećen pristup našoj obali. Te su postaje ostale u nadležnosti 113. brigade sve dok se nije formirala Hrvatska ratna mornarica i bila spremna preuzeti svoje zadaće, tada su i spomenute postaje predane u njenu nadležnost. Vezu u 113. brigadi početkom rata obilježilo je nekoliko značajnih karakteristika – nedostatak svih vrsta sredstava veze, oslanjanje na sustav veza drugih imalaca i to prije svega na sustav veza HPT-a, Centra za obavješćivanje, 'Elektre', te CB radio amatera koji su se dragovoljno i zdušno stavili na raspolaganje i čiji je doprinos bio najznačajniji u vezama kriznog štaba i Centra za obaviješćivanje, i možda najznačajnija karakteristika bila je velika motivacija i odlučnost svih koji su odlučili sudjelovati u obrani svoje zemlje i još veća improvizacija, kako vezista na svim razinama tako i neposrednih zapovjednika postrojbi (koji su nemalo puta bili i u ulozi vezista). Sve to rezultiralo je ipak zadovoljavajućom razinom organizacije, 'žilavosti' i sigurnosti veza u cijeloj brigadi. Veza 113. brigade Načelnik veze 113. brigade – Marko Validžić Zamjenik - Ivan Vrbat Zapovjednik voda - Antun Storić Desetina veze 1. bojna - Marijan Mrša 2. bojna - Ivica Gojanović 3. bojna - Toni Lučev 4. bojna - Marko Kontić USTROJ POZADINSKOG VODA Pozadinski vod formiran je 22. srpnja 1991. godine u hotelu Raduča u Primoštenu. Obuku o upotrebi pješačkog naoružanja predvodio je zapovjednik, u hodu, a zapovijedi o realizaciji pozadinskog osiguranja postrojba je izvršavala bez pogovora. Pored pozadinskog osiguranja vod je vršio i fizičko osiguranje rasporeda postrojbe. Za realizaciju zadaće korišteno je 6 motornih vozila od 2 do 6 tona. Prehrana sastava 113. brigade vršila se preko hotelskih kuhinja i restorana i to: Raduča (Primošten), Punta (Vodice), Imperijal (Vodice), hotel Jadran (Šibenik), hotel Miran (Pirovac), Ferijalni savez na Šubićevcu, Lavčević, Tvornice TLM Ražine, Tvornice TEF, vojni restoran u Šibeniku, odmaralište, restoran, hotel Skradin i ugostiteljski objekti u Drnišu,... Sastav pozadinskog voda Zapovjednik: Ante Gabrilović Zamjenik zapovjednika: Krešimir Bubica 2/6 Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00 Zapovjednik tehničkog – intendantskog odjeljenja: Ante Paić Zapovjednik saobraćajnog odjeljenja: Ante Krnić Vod broji 14 vojnika – gardista naoružanih sa 4 AP. FORMIRANJA RATNOG SANITETA Dana 26. srpnja 1991., nakon razgovora s pukovnikom Krnićem, pomoćnikom zapovjednika 113. br. ZNG, dr. Nenad Hemerich je preuzeo dužnost načelnika saniteta. - Zatekao sam sanitetsko odjeljenje 'A' satnije koje je bilo formirano i besprijekorno funkcioniralo, dok su 2., 3. i 4. pješačka bojna bile bez sanitetske potpore, tj. oslonjene na civilno zdravstvo prema teritorijalnom rasporedu. 'A' satnija bila je popunjena sanitetskim materijalom - vojnici s individualnim prvim zavojima, bolničari s torbama bolničara, liječnik s potpuno opremljenim sanitetskim vozilom. Ostalo (cca. 900 vojnika) praktično je bilo bez osnovnog sanitetskog materijala, bez smislene sanitetske potpore. Smjernice za formiranje saniteta dala mi je knjiga formacije MORH-a. Već 27. srpnja 1991. godine izvršena je mobilizacija 8 liječnika, medicinskih tehničara, bolničara i vozača za potrebe bataljunskih saniteta i saniteta prateće satnije. Usporedo s tim, M.C. Šibenik je brigadi dodijelio još četiri sanitetska vozila tipa IMV i jedno tipa Citroen trafic, sva opremljena kisikom, setovima za reanimaciju, potrošnim materijalom, lijekovima, infuzijskim otopinama, radio stanicama (istovjetnim onima u Službi hitne pomoći). Tako je M.C. Šibenik brigadi ustupio šest vozila. Svi mobilizirani liječnici su se odazvali pozivu u roku od jednog sata, da bi u sljedeća dva sata preuzeli već napravljene liječničke torbe u SHP šibenskog M.C. i priključili se postrojbama kojima su bili dodijeljeni. Dr. Sruk je dodijeljen 1. bojnoj, dr. Grgurević i dr. Berović 2. bojnoj, dr. Dubovečak i dr. Šimundić 3. bojnoj, dr. Stojanović pratećoj (pozadinskoj) četi. Dr. Baljkas i dr. Blaće su ostavljeni u prvim danima u pričuvi, jer je mobilizaciju liječnika za 4. bojnu (Drniš) morao izvršiti Ured za obranu općine Drniš, a iz fonda od postojećih 12 liječnika Doma zdravlja u Drnišu. Ta se bojna, odlukom svog zapovjednika, lokalne političke vlasti i Ureda za obranu, odlučila osloniti na svih 12 liječnika u Drnišu, bez mobiliziranja i formiranja strogo vojnog saniteta i na takvu odluku se u tom trenutku nije moglo utjecati. Tek nakon pada Drniša i ponovne organizacije 4. bojne u široj regiji Mirlović Zagore, a dolaskom Krunoslava Mazalina za zapovjednika bojne, oformljen je smisleni vojni sanitet kojemu je prvi referent bila dr. Danijela Gulam (a potom su mobilizirani dr. Vatavuk, dr. Periša, dr. Čabo,…). Usporedo s formiranjem saniteta u užem smislu riječi, bilo je potrebno poraditi i na drugim osnovnim elementima sanitetskog osiguranja brigade – stoji u izvještaju dr. Hemericha. USTROJ I SASTAV BITNICE LMB 120 mm Dana 26.07.1991 god u sastav 113 br. priključena su dva minobacača 120 mm M 74 sa 120 LTF mina, ali bez ciljničkih naprava (doveženi iz Zagreba). - Tog dana su me pozvali u zapovjedništvo 113. br., gdje sam neposredno od zapovjednika Mate Viduka dobio zadaću da oformiram 1. topničku bitnicu 113. br. ZNG-a. Ta čast pripala mi je jer sam bio zapovjednik topničke bitnice LMB 120 mm u bivšoj TO, a većina kadra iz TO tada 3/6 Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00 je bio u zapovjedništvu 113. br. Pošto su minobacači došli bez ciljničkih naprava odlučeno je da se iste sakrivene u sanitetski materijal iznese iz skadišta TO u Ražinama, a tu je zadaću dobio gospodin Zoran Marenci – kazao je Branko Smrček. SASTAV BITNICE LMB 120 mm 113 br I ZAPOVJEDNIŠTVO BITNICE 1. BRANKO SMRČEK - zapovjednik bitnice 2. IVICA BRALIĆ - bitnički evidentićar 3. BOJAN LIVAKOVIĆ - bolničar 4. ŽELJKO RADOVČIĆ - bolničar 5. MILJENKO BAČELIĆ - osiguranje 6. BORIS ŠTRKALJ - vozač II ZAPOVJEDNI VOD 7. TOMISLAV ŠARE - zapovjednik zapovjednog voda 8. ZDENKO BILIĆ - računač 9. TRUTKO BRAJKOVIĆ - izvidnik 10. NIKOLA SKORIĆ - izvidnik 11. JOŠKO DUNKIĆ - vezist 12. RUDOLF MEIĆ - vezist 13. ZORAN MEIĆ-SIDIĆ — vezist III PALJBENI VOD 1. odjeljenje 14. DRAŽEN CRNOGAĆA - zapovjednik odjeljenja 15. TOMISLAV RAMLJAK - ciljač 16. IVICA ČORIĆ - punilac 17.ANTE JURIŠIĆ - tempirać 18. JOŠKO ZANINOVIĆ - dodavač 19. IVE KRNIĆ - vozač 2. odjeljenje 20. STANKO MIĆIN - zapovjednik odjeljenja 21. MLADEN ERAK - ciljač 22. PERE KULUŠIĆ - tempirać 23. ERVIN VUČAK - punilac 24. BOŠKO BOŽIN - dodavač 25. IVICA GULIN - punilac 4/6 Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00 JLR- 128 mm Dana 8. rujna ustrojena je i postrojba JLR 128 mm (jednocjevni lanser raketa), te osposobljena i obučena za borbena djelovanje, namijenjena za posebne zadaće uništavanja komandnih i drugih strateških ciljeva neprijatelja. Postrojbu su sačinjavala 4 pripadnika. Na temelju informacija sigurnosno-obavještajne službe akcijama je zapovjedao i rukovodio Božo Marković. ABKO VOD – MOBILIZACIJA I USTROJ Vod je ustrojen u hotelu Raduča u Primoštenu, 22. srpnja 1991. godine. Desetina za izviđanje djelovala je po zapovjedi načelnika duž bojišnice. Desetina za laboratorijsko ispitivanje s prijenosnim laboratorijem djelovala je u Razorima, Martinskoj, Kamenaru, Danilo Kraljice i po potrebi na drugim lokacijama. Dana 19.9.1991. godine vod je bio opremljen s 10 čeških zbrojevki i jednim pištoljem. Od 29.09 vod je dužio 29 automatskih pušaka. Specijalistička obuka ABKO je izvršena na terenu Šubićevac, a pješačka na području Jadrtovca. Svi pripadnici su bili spremni izvšiti bilo koji zadatak iz područja ABKO kao i pješačko borbeno djelovati. Moral pripadnika je bio na impresivnoj razini željni da se čim prije uključe u borbena djelovanja. Prva sredstva osobne zaštite kao i materijalno - tehnička sredstva prikupljena su iz tvornica TLM i TEF, Luke, Vinarije, a potom iz osvojenih vojarni i bivše Teritorijalne obrane. Sva ostala popuna s materijalnim sredstvima bila je maksimalno uvažena od logistike 113. brigade koja je pored ostalog uspjela osigurati i prenosni laboratorij, potrebna vozila i 28.1.1992 specijalnu auto - cisternu s tekućim klorom za potrebe odjeljenja za dekontaminaciju. S tim popunama su u potpunosti osigurana materijalno tehnička sredstva ABKO, te prepostavke za ustroj satnije ABKO. Abko vod Zapovjednik voda: Zoran Sekso Desetina za izvidanje: Zapovjednik Zdravko Blaće desetina za dekontaminaciju: Zapovjednik Ivo Urem U daljnjem ustroju Abko: Nikola Celić - I. bojna Edi Šoda - II. bojna Ivo Urem – III. bojna Desetina za laboratorijsko ispitivanje voda :Filip Ercegović zapovjednik Načelnik Abko 113. brigade ZNG-a - Borislav Pešić VOD ZA OSIGURANJE ZAPOVJEDNIŠTVA BRIGADE 5/6 Ustrojavanje podstožernih postrojbi 113. brigade Petak, 03 Prosinac 2010 09:49 - Ažurirano Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 09:00 Ustrojavanje postrojbe zadužene za osiguranje zapovjedništva povjereno je Anti Koviliću. Pored zapovjednika A.Kovilića postrojbu su činili i zapovjednici vodova Mile Vučenović,Ivo Juras i Darko Papak te 85 pripadnika osiguranja. Obučavanje i opremanje pripadnika od kojih su većinu činili dragovoljci provođeno je u krugu zapovjedništva u hotelu Imperijal u Vodicama, a izvodili su je sami zapovjednici. O moralu postrojbe govori sam podatak da je u početku cijela postrojba samo imala 20 komada poluautomatskih i automatskih pušaka, a morala je pokrivati 13 stražarskih mjesta. Premještanjem zapovjedništva iz Vodica u Šibenik postrojbi nije bila samo zadaća osiguranja zapovjedništva, već je izvršavala i sve druge postavljene zadaće. Dana 4 siječnja 1992. godine, postrojba osiguranja se reorganiozira te većina pripadnika biva raspoređena po drugim postrojbama, dok dio pod zapovjedništvom Kovilića odlazi u Jadrtovac gdje se formira centar za obuku.(pp) Ispravak U prošlom broju feljtona dogodila se nenamjerna pogreška. Naime, gospodina Draška Čobanova prekrstili smo u Darko, pa mu se ovom prilikom ispričavamo. U suradnji sa zapovjedništvom 113. brigade, te neposrednim zapovjednicima i načelnicima. 6/6
© Copyright 2024 Paperzz